Doba Istine

DOBA ISTINE

Presjek rada Odjela za ratne zloine Suda BiH u periodu 2005. 2010.

Sarajevo, 2010.

Izdava Balkanske istraivake mree (BIRN) BiH

www.bim.ba

Napisala

Aida Ali

Urednice Aida Ali i Anna McTaggart

Lektorice

Nadira Kori i Anna McTaggart

Prijevod Nedad Sladi

Dizajn Branko Veki

DTP Lorko Kala

Tira 500

Fotografija Sve fotografije objavljene u ovoj publikaciji ustupio je Arhiv Suda BiH.

Ovaj prirunik je napravljen u sklopu BIRN-ovog projekta Tranzicione pravde. Izradu publikacije je finansijski podrala Fondacija Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini.

Publikacija je u elektronskoj verziji dostupna na web stranici: www.bim.ba

-------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

341.322.5:343.1]:355.012(497.6)1992/1995

ALI, Aida Doba istine : presjek rada Odjela za ratne zloine pri Sudu BiH u periodu 2005-2010 / [napisala Aida Ali] ; [fotografija Arhiv Suda BiH]. - Sarajevo : Balkanske istraivake mree BiH,BIRN, 2010. - 231 str. : ilustr. ; 25 cm

ISBN 978-9958-9005-3-2

COBISS.BH-ID 18076934-------------------------------------------------

SADRAJ

7 Uvod

9 Skraenice

10 Pojmovnik

12 Iz zakona

19 Sporazumi o priznanju krivnje

21 Bjeli Veiz (Vlasenica) 23 eti Ljubia (Korianske stijene)25 uri Gordan (Korianske stijene)27 Futar Duan (logor Keraterm, Prijedor) 29 Ivankovi Damir (Korianske stijene)31 Ljubii Pako (Ahmii)33 Mari Zoran (Jajce)35 Perkovi Stojan (Rogatica)38 Sipi Idhan (Klju) 40 aki Slavko (Bugojno)42 Todorovi Vaso (Srebrenica)44 Veselinovi Rade (Hadii)

47 Pravomone presude

49 Andrun Nikola (logor Gabela, apljina)51 Boi Zdravko i ostali (Bratunac)54 Damjanovi Dragan (Vogoa)56 Damjanovi Goran i Zoran (Sarajevo)58 oki Dragan (Republika Hrvatska)59 Golubovi Blagoje (Foa)61 Jankovi Gojko (Foa)63 Jankovi Zoran (Zvornik)65 Kovaevi Nikola (logor Manjaa, Sanski Most)67 Kurtovi Zijad (Mostar)69 Lelek eljko (Viegrad)71 Lui Kreo (Kreevo)73 Ljubinac Radisav (Rogatica)75 Maktouf Abduladhim (Travnik)77 Mandi Momilo (Sarajevo, Foa)80 Mejaki eljko i ostali (logori Omarska i Keraterm, Prijedor)83 Mitrovi Petar (Srebrenica)86 Palija Jadranko (Sanski Most)88 Paunovi Dragoje (Rogatica)90 Pekez Mirko i ostali (Jajce)93 Prci Faruk (Tuzla)95 Rami Niset (Visoko)97 Raevi Mitar i Todovi Savo (KPD Foa)99 Samardi Neo (Foa)101 Samardija Marko (Klju)103 Stankovi Radovan (Foa)106 Stevanovi Miladin (Srebrenica)108 Stupar Milo i ostali (Srebrenica)111 imi Boban (Viegrad)113 krobi Marko (Kotor-Varo)115 Tanaskovi Nenad (Viegrad)117 Todorovi Mirko i Radi Milo (Bratunac)119 Vrdoljak Ivica (Derventa, Bosanski Brod)121 Vukovi Radmilo (Foa)123 Vukovi Ranko i Rajko (Foa)

125 Nepravomone presude

127 Bastah Predrag i Vikovi Goran (Vlasenica)130 Bundalo Ratko i ostali (Kalinovik)133 uki Novak (Tuzla)135 Hodi Ferid (Vlasenica)136 Kova Ante (Vitez, Busovaa)138 Kujundi Predrag (Doboj)140 Nikaevi Miodrag (Foa)141 Pini Zrinko (Konjic)142 Radi Marko i ostali (logor Vojno, Mostar)144 Savi Momir (Viegrad)146 Savi Krsto i Muibabi Mile (istona Hercegovina)149 Tomi Ljubo i Josi Krsto (Zvornik)150 Trbi Milorad (Srebrenica)

153 Apelacioni postupak

155 Ali efik (operacija Oluja)157 Kapi Suad (Sanski Most)159 Lazarevi Sreten i ostali (Zvornik)161 Mihaljevi Zdravko (Kiseljak)163 Stupar Milo (Srebrenica)

165 Suenja u toku

167 Adamovi Marko i ostali (Klju)170 Babi Zoran i ostali (Korianske stijene)173 Doli Darko (Prozor)175 Gasal Nisvet i ostali (Bugojno)177 Hakalovi Sead (Konjic)178 Hodi Nedad (Trusina)179 Ikoni Neo (Srebrenica)181 Ivanovi eljko (Srebrenica)183 Jevi Duko i ostali (Srebrenica)185 Karaji Suljo (Buim, Velika Kladua)187 Klikovi Gojko i ostali (Bosanska Krupa)190 Lalovi Radoje i kiljevi Soniboj (KPD Butmir, Sarajevo)192 Memi Mensur i ostali (Trusina)194 Novali erim (Konjic)195 Osmi Alija (Bugojno)197 Pelemi Momir i Peri Slavko (Srebrenica)199 Perkovi Ivica (Derventa)200 Selimovi Mehura i ostali (Biha, Cazin, Bosanski Petrovac)202 Vukovi Radomir i Tomi Zoran (Srebrenica)204 Zeevi Saa i ostali (Korianske stijene)

207 Optueni u bjekstvu

209 Duvnjak Jakov (Kraljeva Sutjeska)210 Gavri Milisav (Srebrenica)212 Hrka Ivan (iroki Brijeg)213 Jandri Jovo i Pekez Slobodan (Jajce)214 Lipovac Damir (Derventa)215 Mari Marinko (apljina)216 Stjepanovi Novak (Bratunac)

217 Proslijeeni predmeti

219 Bukvi Safet 220 Jurinovi Tomo 221 Milanovi Mladen222 Smaji Izet223 ulj Stipo

225 Sud BiH je na postupanje niim pravosudnim organima prebacio i sljedee predmete, ali detaljne podatke o predmetima BIRN BiH nije uspio dobiti: Kos Bogoljub i ostali Viloti Milutin uri Pero i ostali Milojica Boro Ostoji Zarije Mini Ostoja i ostali

227 Pet godina rada na suoavanju s prolou BIRN BiH

231 AIS

7UVOD

Znaajan aspekt u procesu suoavanja s prolou u Bosni i Hercego-vini predstavljaju suenja za teka krenja ljudskih prava poinjena tokom rata od 1992. do 1995. godine. Svjesni vanosti informisanja javnosti o tom bitnom procesu, odluili smo se za tampanje ove pu-blikacije koja nudi informacije o procesima voenim od 2005. godine pred Odjelom za ratne zloine Suda BiH u Sarajevu.

Publikacija Doba istine prvi put donosi kompletan presjek svih dosadanjih sluajeva, kako onih koji su u toku, tako i onih okona-nih, bilo pravosnano ili nepravosnano, te informacije o optuenima koji su u bijegu... Cilj nam je bio da i na ovaj nain doprinesemo upoznavanju javnosti s procesuiranjem optuenih za najtea djela i procesom suoavanja s prolou u BiH.

Od 2005. godine, kada je izreena prva presuda pred Dravnim sudom, do 31. marta 2010. doneseno je 60 presuda za razliita kri-vina djela poinjena u BiH devedesetih godina prolog stoljea, te je izreeno preko 1.000 godina zatvora. Veina osoba je osuena za zloine protiv ovjenosti, ratne zloine protiv civilnog stanovnitva i genocid u Srebrenici.

Svaki sudski predmet predstavljen u ovoj publikaciji sadrava osnov-ne podatke o osobi i postupku koji je voen, ili se jo uvijek vodi, te su ukratko prikazana krivina djela opisana u optunici ili presudama. Posebnu vanost smo posvetili obrazloenjima pravosnanih presuda jer one sadre sudske injenice koje su vijea utvrdila o odreenim zloinima, rtvama i poiniocima i koje imaju historijski znaaj.

Navedeni su i sluajevi u kojima su optueni priznali zloine i sklopili sporazume s Tuilatvom BiH. Do sada su u takvim sluajevima izri-cane kazne od est do 15 godina zatvora, a optueni, ili veina njih, priznanjem su pristali i na razliite vrste saradnje s pravosuem.

Dravni sud je do sada 14 osoba oslobodio krivice za sudjelovanje u ratnim zloinima. Najvea izreena kazna je 34 godine zatvora za zloine poinjene tokom rata u Foi, u kojima su rtve bile maloljetne djevojke.

U radu na publikaciji znaajnu pomo su nam pruili Sud i Tuila-tvo BiH, to neizmjerno cijenimo, i jo jednom naglaavamo koliko

8je bitno informisanje javnosti, naroito o sudskim procesima, to u konanici moe doprinijeti stvaranju uslova za bolju budunost.

Iz tih razloga novinska agencija BIRN Justice Report izvjetava o suenjima pred Odjelom za ratne zloine Suda BiH od samih po-etaka. Izvjetaje sa svih roita odranih u ovoj instituciji moete pronai na naoj internet stranici, www.bim.ba.

AidaAli

9SKRAENICE

ARBiH Armija Republike Bosne i Hercegovine

CSB/CJB Centar slubi/javne bezbjednosti

EKLJP Evropska konvencija o ljudskim pravima

HVO Hrvatsko vijee obrane

HZHB Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

JNA Jugoslovenska narodna armija

KPD Kazneno-popravni dom

KZ BiH Krivini zakon Bosne i Hercegovine

KZ SFRJ Krivini zakon Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije

MKCK Meunarodni komitet Crvenog kria

MKSJ/ICTY Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju

MUP Ministarstvo unutranjih poslova

NOAPZB Narodna odbrana Autonomne pokrajine Zapadne Bosne

OG Operativna grupa

SAO Srpska autonomna oblast

SDS Srpska demokratska stranka

SJB Stanica javne bezbjednosti

SUP Sekretarijat unutranjih poslova

TG Taktika grupa

TO Teritorijalna odbrana

UZP udrueni zloinaki poduhvat

VRS Vojska Republike Srpske

ZKP BiH Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine

10

POJMOVNIK

Apelacioni/albeni postupak: alba na prvostepenu presudu moe biti uloena u roku od 15 dana od dostavljanja pisane presude. U sloenijim predmetima rok se moe produiti za jo 15 dana. O albama odluuju vijea Apelacionog odjeljenja Suda BiH, koja ih mogu odbaciti kao neblagovremene ili kao nedoputene, odbiti kao neosnovane ili uvaiti i preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno procesuiranje.

Vijee e uvaiti albu i ukinuti prvostepenu presudu, te odrediti odravanje ponovnog suenja, ukoliko postoji bitna povreda odredaba krivinog postup-ka, i zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja.

Glavni pretres: Centralni dio krivinog postupka u kojem se iznose teze optube i odbrane, preduzimaju dokazne radnje, utvruje injenino stanje i, ako ne nastupe procesne smetnje, donosi presuda.

Nepravomone presude: Prvostepena presuda na koju se tuilatvo, bra-nioci i optueni mogu aliti. I oteeni mogu pobijati presudu, ali samo zbog odluke o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu.

Presuda se moe pobijati zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, povrede krivinog zakona, pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, te odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja. alba se moe odbaciti kao neblagovremena ili nedoputena, te odbiti kao neosnovana, i po-tvrditi ili preinaiti prvostepena presuda, ili ukinuti presuda i odrati pretres.

Odustajanje od krivinog gonjenja: Mogunost postoji ukoliko se utvrdi da je optueni preminuo, ako je u periodu izvrenja krivinog djela bio neu-raunljiv, te ukoliko je duevni bolesnik.

Sud moe donijeti presudu kojom odbija optubu ukoliko nije nadlean, ako je tuilac od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od op-tunice, ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja, ako je optueni za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen optube ili je postupak protiv njega rjeenjem pravomono obu-stavljen.

Pravomone presude: Nema mogunosti albe izuzev ako je apelaciono vijee preinailo presudu iz oslobaajue u osuujuu i obrnuto. Treestepe-no vijee odluuje po albi na pravomonu presudu. Pred tim vijeem se ne moe odrati pretres.

Sporazum o priznanju krivnje: Optueni izjavu o krivici daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Ukoliko se optueni izjasni da je kriv, sudija e uputiti predmet sudiji, odnosno vijeu koje treba razmotriti njegovo izjanjenje. Ukoliko se na roitu za izjanjenje o krivnji optueni nije izjasnio da je kriv, za to ima mogunost sve do zavretka su-enja pred apelacionim vijeem. Prilikom pregovaranja o priznanju krivice sa osumnjienim, odnosno optuenim i braniocem, tuilac moe predloiti izricanje blae kazne. Sud moe prihvatiti ili odbiti prijedlog sporazuma o priznanju krivnje.

11

Sud prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice provjerava da li je isti sklopljen dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, da li je optueni svjestan da se odrie prava na suenje, postoji li dovoljno dokaza za njego-vu krivicu, da li je razumio mogue posljedice u vezi sa imovinskopravnim zahtjevom, da li je oteenima pruena mogunost da se pred tuiocem izjasne o tom zahtjevu, da li je optueni upoznat s mogunou naknade ili oslobaanja od plaanja trokova krivinog postupka, te da ne moe uloiti albu na visinu kazne.

12

IZ ZAKONA

Genocid (lan 171 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko s ciljem da potpuno ili djelimino istrijebi nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu ljudi, naredi injenje ili poini: ubistvo pripadnika odreene grupe; nanoenje tekih tje-lesnih ili duevnih ozljeda pripadnicima odreene grupe; smiljeno nametne odreenoj grupi ili zajednici takve ivotne uvjete koji bi mogli uzrokovati nje-no potpuno ili djelimino istrebljenje; uvede mjere koje imaju cilj da sprijee raanja unutar odreene grupe; prisilno preseljenje djece iz jedne u drugu grupu.

Predvienakazna: ne manja od deset godina, odnosno dugotrajna zatvorska kazna.

Zloin protiv ovjenosti (lan 172 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko, kao dio irokog ili sistematskog napada usmjerenog protiv bilo kojeg civil-nog stanovnitva, znajui za takav napad, poini neko od sljedeih djela: liavanje druge osobe ivota (ubistvo); istrebljenje; porobljavanje; depor-taciju ili prisilno preseljenje stanovnitva; zatvaranje ili drugi vid prisilnog oduzimanja fizike slobode, te krenje osnovnih pravila meunarodnog prava; muenje; navoenje drugog, silom ili prijetnjom, da izvri napad na vlastiti ivot ili sebi nanese neku povredu, ili da to uradi nekoj bliskoj oso-bi; prisiljavanje na seksualni odnos ili s njim izjednaenu seksualnu radnju (silovanje), seksualno porobljavanje, prisilnu prostituciju, prisilnu trudnou, prisilnu sterilizaciju, ili bilo koji drugi oblik tekog seksualnog nasilja; progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva baziran na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturolokoj, religijskoj, spolnoj ili drugoj osnovi; prisilni nestanak osoba; zloin apartheida i druga neovjena djela sline prirode uinjena u namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne povrede fizike ili psihike prirode ili naruenja zdravlja.

Predvienakazna: period ne krai od deset godina ili dugotrajna zatvorska kazna.

Ratni zloin protiv civilnog stanovnitva (lan 173 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko krei meunarodno pravo u vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi ili poini: napad na civilno stanovnitvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, a taj je napad uzrokovao smrt, teku tjelesnu ozljedu ili teko naruavanje zdravlja ljudi; napad bez izbora cilja kojim se ozljeuje civilno stanovnitvo; ubijanja, namjerno na-noenje tekog psihikog ili tjelesnog bola ili patnje (muenje), neovjeno postupanje, bioloke, medicinske ili druge naune eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanoenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja; raseljenje, preseljenje ili prisilno odnarod-njenje ili prevoenje na drugu vjeru; navoenje nekog uz koritenje sile ili

13

prijetnje napadom na njegov vlastiti ivot ili tijelo, ili napadom na ivot ili tijelo njemu bliske osobe, na seksualni odnos, na silovanje ili nasilnu pro-stituciju; primjena mjera zastraivanja i terora, uzimanje talaca, nametanje kolektivnog kanjavanja, nezakonito odvoenje u koncentracione logore, te drugi oblici nezakonitog hapenja i zatvaranja, oduzimanje prava na poteno i nepristrasno suenje, prisilna sluba u neprijateljskim vojnim snagama ili neprijateljskoj obavjetajnoj slubi ili upravi; prisilni rad, izgladnjivanje sta-novnitva, konfiskacija imovine, pljakanje imovine stanovnitva, nezakonito i samovoljno unitavanje i kraa imovine u ogromnoj mjeri koja ne slui za-dovoljavanju vojnih potreba, nezakonito oduzimanje sredstava, devalvacija domaeg novca, kao i nezakonito izdavanje novca.


Istom kaznom kaznit e se onaj ko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi ili uini: napad na objekte, posebno zatiene meunarodnim pravom ili opeopasne objekte i postroje-nja kao to su brane, nasipi i nuklearne elektrane; napad bez izbora cilja na civilne objekte koji su pod posebnom zatitom meunarodnog prava, nebra-njena mjesta i demilitarizirane zone; dugotrajno oteenje prirodnog okolia velikih razmjera, koje moe da teti zdravlju ili opstanku stanovnitva.

Ko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije, kao okupator naredi ili uini preseljenje dijelova civilnog sta-novnitva svoje pripadnosti na okupiranu teritoriju, takoer e se kazniti kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika (lan 174 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko krei meunarodno pravo u ratu ili oruanom sukobu naredi ili poini prema ranjenima, bolesnima, brodolomcima, medicinskom osoblju ili vjerskom osoblju: oduzimanje prava na ivot (ubistva), namjerno nanoenje tekih fizikih ili mentalnih patnji (muenja), neovjeno postupanje, biolo-ke, medicinske ili druge naune eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije; nanoenje velikih patnji ili ozbiljnih povreda tjelesnom inte-gritetu ili zdravlju; nezakonito i proizvoljno unitavanje ili izuzimanje velikih koliina materijala, ili medicinskih prijevoznih sredstava, ili drugih medicin-skih sredstava ili jedinica, koje nije opravdano vojnim potrebama.


Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika (lan 175 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko krei pravila meunarodnog prava prema ratnim zarobljenici-ma naredi ili uini: oduzimanje ivota (ubistva), namjerno nanoenje tekih

14

fizikih ili psihikih patnji ili bola (muenje), nehuman tretman ukljuujui bioloke, medicinske i druge naune eksperimente, uzimanje tkiva ili organa u svrhu transplantacije; nanoenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja; prisilno ukljuivanje u neprijateljske vojne snage; oduzimanje pra-va na poteno i nepristrasno suenje.

Predvienakazna: ne kraa od deset godina ili dugotrajna zatvorska kazna.

Organiziranje grupe ljudi i podsticanje na injenje genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina (lan 176 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko organizira grupu ljudi sa svrhom da poini kriminalne radnje nave-dene pod lanovima: 171, 172, 173, 174 i 175.

Predvienakazna: ne kraa od deset godina ili dugotrajna zatvorska kazna. Svako ko postane lan grupe navedene u ovom paragrafu, bit e kanjen ka-znom zatvora u trajanju izmeu jedne i deset godina. lan koji prijavi grupu prije nego to je poinio bilo kakav zloin u okviru grupe, ili na svoju ruku, bit e kanjen kaznom zatvora koja ne prelazi tri godine, ali takoer moe biti i puten bez kazne. Svako ko poziva na injenje ili podstie injenje na-vedenih zloina bit e kanjen kaznom zatvora izmeu jedne i deset godina.

Nezakonito ubijanje ili ranjavanje neprijatelja (lan 177 KZ BiH) Ka-njen e biti svako ko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata ubije ili rani neprijatelja koji je odloio oruje ili se bezuslovno predao ili nema sredstava za odbranu.

Predvienakazna: kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina. Ako su ubistva poinjena na surov nain iz pohlepe, ili zbog drugog niskog moti-va, ili ako je vie osoba ubijeno, poinilac e biti kanjen kaznom zatvora u trajanju ne kraem od deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Svako ko krei meunarodno pravo u periodu rata ili oruanog sukoba naredi da ne smije biti preivjelih neprijatelja u borbi, ili svako ko se protiv neprijatelja bori na ovoj osnovi, bit e kanjen zatvorom u trajanju ne kraem od deset godina ili dugotrajnom kaznom zatvora.

Nezakonito oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu (lan 178 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko naredi nezakonito prisvajanje imovi-ne od ubijenih ili ranjenih na ratitu, i svako ko takvo oduzimanje izvri.

Predvienakazna: kazna zatvora u trajanju izmeu est mjeseci i pet godi-na. Ako je djelo izvreno na surov nain, poinilac e biti kanjen zatvorom u trajanju izmeu jedne i deset godina.

15

Povrede zakona ili obiaja ratovanja (lan 179 KZ BiH) Kaznit e se svako ko u vrijeme rata ili oruanog konflikta naredi krenje zakona i prakse ratovanja ili svako ko to krenje izvri. Povrede zakona ili obiaja rata uklju-uju: koritenje otrovnih gasova ili drugih smrtonosnih supstanci s ciljem da uzrokuju nepotrebne patnje; bezobzirno unitavanje gradova, naselja ili sela, ili pustoenje i ruenje koje nije opravdano vojnim potrebama; napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, nastambi ili zgrada; pljenidbu, unitavanje ili namjerno oteivanje vjerskih objekata, ili objekata od obrazovnog, dobrotvornog, naunog i umjetnikog znaaja, unitavanje ili oteenje historijskih spomenika i umjetnina; pljaku javne i privatne imovine.

Predvienakazna: ne kraa od deset godina ili dugotrajna zatvorska kazna.

Povreda parlamentara (lan 181 KZ BiH) Kanjena e biti svaka osoba koja krei meunarodno pravo u periodu rata ili oruanog sukoba vrijea, zlostavlja ili zadri parlamentara ili njegovu pratnju ili im sprijei povratak, ili na bilo koji drugi nain povrijedi njihovu nepovredivost.

Predvienakazna: kazna zatvora u trajanju izmeu est mjeseci i pet godi-na.

Neopravdano odgaanje povratka ratnih zarobljenika (lan 182 KZ BiH) Kanjena e biti svaka osoba koja krei pravila meunarodnog prava nakon zavretka rata ili oruanog sukoba naredi ili izvri neopravdano odga-anje povratka ratnih zarobljenika ili civilnih lica.

Predvienakazna: kazna zatvora u trajanju izmeu est mjeseci i pet godi-na.

Unitavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika (lan 183 KZ BiH) Kanjena e biti svaka osoba koja krei pravila meunarodnog prava u vrijeme rata ili oruanog sukoba uniti kulturne, historijske ili re-ligijske spomenike, graevine ili objekte namijenjene za nauku, umjetnost, obrazovanje, humanitarne ili religijske svrhe.

Predvienakazna: kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina. Ako je krivinim djelom uniten jasno prepoznatljiv objekat koji je kao kulturno i duhovno naslijee naroda pod posebnom zatitom meunarodnog prava, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.

16

Zloupotreba meunarodnih znakova (lan 184 KZ BiH) Kanjen e biti svako ko zloupotrijebi ili neovlateno nosi zastavu ili znak Organizacije uje-dinjenih naroda, ili znakove ili zastave Crvenog kria ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate meunarodne znakove kojima se obiljeavaju odreeni objekti radi zatite od vojnih djelovanja.

Predvienakazna: novana ili kazna zatvora do tri godine. Ko poini ovo kri-vino djelo za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Individualna krivina odgovornost Osoba koja je planirala, inicirala, naredila ili poinila ili na bilo koji nain pomogla i sudjelovala u planiranju, pripremi ili izvrenju zloina navedenih pod lanovima: 171, 172, 173, 174, 175, 177, 178 i 179 smatrat e se odgovornom za to krivino djelo. Slube-na pozicija svake optuene osobe, bilo da se radi o efu drave ili vlade, ili o drugom odgovornom vladinom zvaniniku, ne moe je osloboditi odgovorno-sti niti ublaiti kaznu.

Komandna krivina odgovornost injenica da su neka od krivinih djela navedenih u lanovima: 171, 172, 173, 174, 175, 177, 178 i 179 poinili podreeni, ne oslobaa nadreenog krivine odgovornosti ukoliko je znao ili imao razloga da vjeruje da je njegov podreeni imao namjeru da poini takvo djelo ili da ga je poinio, te ukoliko je nadreeni propustio da poduzme potrebne i razumne mjere kako bi sprijeio takva djela ili kako bi kaznio po-initelje.

Kazna dugotrajnog zatvora najtea krivina sankcija u naem krivinom zakonodavstvu. To je poseban oblik kazne zatvora, ija se duina kree u rasponu od 20 do 45 godina, i za koju vrijedi neto drugaiji reim u odno-su na kaznu obinog zatvora (npr. odmjeravanje kazne za sticaj, pitanje uslovnog otpusta, pomilovanja, itd). Propisuje se za najtee oblike tekih krivinih djela koja su uinjena sa umiljajem i to uvijek alternativno s ka-znom zatvora, odnosno nikada se ne propisuje kao jedina kazna. Prema po-stojeem zakonu, propisana je za krivina djela protiv integriteta BiH i protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom.

Spajanje postupka (lan 25 ZKP BiH) Ukoliko je ista osoba optuena za vie krivinih djela ili je vie osoba uestvovalo u njihovom izvrenju, sud e odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda. Do pro-voenja jedinstvenog postupka moe doi i kada je vie osoba optueno za vie krivinih djela izmeu kojih postoji meusobna veza. Do spajanja postu-paka moe doi i kada se protiv iste osobe pred istim sudom vode odvojeni postupci za vie krivinih djela ili protiv vie osoba za isto krivino djelo.

Strane u postupku ne mogu ulagati albe na odluku suda o spajanju postup-ka ili odbijanju tog prijedloga.

17

Razdvajanje postupka (lan 26 ZKP BiH) Sud moe iz vanih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa odluiti da se postu-pak za pojedina krivina djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i poseb-no dovri. Ni protiv odluke suda o prijedlogu za razdvajanje nije doputena alba.

19

Pravomone presude sporazumi o priznanju krivnje

21

BJELI VEIZ (X-KR-07/430-1)

uvarzatvoratalauzaseokuRovai,pripadnikTeritorijalneodbranePi-skavice(Vlasenica)

Roen: 12. 9. 1949. godine u Vlasenici

Pritvor: Tuilatvo nije trailo odreivanje pritvora jer se Bjeli odazivao njihovim pozivima.

Optunica podignuta: 22. 11. 2007. godine

Optunica potvrena: 29. 11. 2007. godine (istom optunicom se teretio sa Feridom Hodiem)

Izjanjenje o krivnji: 8. 1. 2008. godine (negirao krivnju)

Poetak suenja: 12. 3. 2008. godine

Sporazum o priznanju krivnje: 25. 3. 2008. godine

Nakon to je potpisao sporazum o priznanju krivnje, postupak koji se do tada vodio protiv Bjelia i Hodia razdvojen je 28. 3. 2008. godine.

Presuda: 28. 3. 2008. godine

Kriv po individualnoj krivinoj odgovornosti za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva i ratni zloin protiv ratnih zarobljenika (ubistvo, muenje, silovanje, nanoenje velikih patnji ili ozljeda) i osuen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju est godina.

Sporazumom su se predlagale kazne od po pet godina za svako djelo, tejedinstvenakaznaurasponuodpetgodinaijedanmjesecdosedamgodina. Obrazlauizatojepriznaokrivnju,Bjelijeumartu2008.usudnicirekaodaeliodmoritimozakiprekinutiagonijuzbogkojenemoedaspava.Uradiosamtotomijestavljenonateret,kazaojeBjeli.

22

DJELA ZA KOJA JE OSUEN:

Od juna 1992. do kraja januara 1993. godine Bjeli je vie puta silovao ensku osobu tako to ju je u nonim satima izvodio iz tale u Rovai-ma (selo Cerska, Vlasenica), kako ne bi vidjeli ostali zarobljenici i uvari u smjeni, te prijetio da e je ubiti ukoliko nekom kae ta joj se desilo.

Takoer je pomagao drugim pripadnicima TO-a RBiH u sedmomjesenom fizikom i psihikom zlostavljanju zatvorenika u tali u Rovaima, prilikom ega su im nanoeni snani tjelesni bolovi i patnje.

OBRAZLOENJE PRESUDE:

Bjeli je bio odgovoran za sigurnost zatvorenika te je omoguavao drugim pripadnicima ARBiH da ulaze u zatvor, fiziki i psihiki zlostavljaju civile i vojnike srpske nacionalnosti.

Pri odmjeravanju kazne, Sud je kao olakavajuu okolnost cijenio suradnju optuenog s Tuilatvom, priznanje i iskreno kajanje, koje moe imati zna-tan pozitivni efekat na rtve. Tuilatvo, pri razmatranju sporazuma, i Sud, u presudi, konstatirali su da oteavajue okolnosti za optuenog ne postoje.

23

ETI LJUBIA (X-KR-08/549-3)

PripadnikinterventnogvodaSJB-aPrijedor

Roen: 7. 4. 1969. godine u mjestu Ilida

Pritvor: 14. 10. 2008. 11. 11. 2009. godine (nalazi se na izdravanju kazne za drugo krivino djelo)


Optunica potvrena: 12. 1. 2009. godine

Izjanjenje o krivnji:

13. 2. 2009. godine (izjasnio se da nije kriv zajedno sa suoptuenim Damirom Ivankoviem, Zoranom Babiem, Gordanom uriem, Miloradom Radakoviem, Miloradom krbiem, Duanom Jankoviem i eljkom Stojniem)


Sporazum o priznanju krivnje:

9. 3. 2010. godine (Sud je 15. 3. 2010. godine razdvojio postupak protiv njega, dok se suenje ostalim optuenima nastavilo pod oznakom Zoran Babi i ostali (X-KR-08/549). Krivnju su priznali i Damir Ivankovi, te Gordan uri)


Kriv za zloine protiv ovjenosti (progon, ubistvo, deportacija, zatvaranje, druga neovjena djela), prema individualnoj krivinoj odgovornosti, i osuen na 13 godina zatvora. etiu nakon izricanja presude nije odreen pritvor jer se nalazi na izdravanju kazne za drugo krivino djelo, te e nakon objedinjavanja svih kazni biti upuen na izdravanje kazne.

24

Sporazumopriznanjukrivnjepredviaojezatvorskukaznuizmeu11i13godina.eti se sporazumomobavezaoda e pomoi TuilatvuBiHu ra-svjetljavanjuubistavanaKorianskimstijenama,tedaepodijelitisvasa-znanjaupogledudrugihdogaajakojituiocubuduinteresantniadesilisuseod1992.do1995.godinenateritorijiBiH.etijedaoiskazprotivostalihoptuenihna roitu16.3.2010.godine i tomprilikomse izvinio rtvamazloina,terekao:Kajemsezbogsvegatosamuinioitosamuoptebioupoliciji,jermijetounitiloivot.elimdaseizvinimrtvamakojimasam,nabilokojinain,naniozlokaopripadnikpolicijeuPrijedoru.


eti je 21. 8. 1992. godine sudjelovao u sprovoenju konvoja od najmanje 16 autobusa, lepera, kamiona i kamiona s prikolicom, u kojem se nalazilo vie od 1.200 civila Bonjaka i Hrvata iz opine Prijedor, koji su, prema pret-hodno utvrenom planu, voeni u Travnik na razmjenu.

Konvoj civila je zaustavljen pored rijeke Ugar (planina Vlai), gdje je eti, skupa s drugim pripadnicima interventnog voda SJB-a Prijedor, sudjelovao u selekciji vie od 200 mukaraca, koje su potom u dva autobusa odvezli do lokacije Korianske stijene, gdje su ih strijeljali.

Civilima je bilo nareeno da kleknu na rub ceste, okrenuti prema provaliji, nakon ega su pripadnici SJB-a Prijedor u njih pucali iz automatskog oruja. Na tijela ubijenih i ranjenih, koja su pala u provaliju, bacane su granate i pucano je iz pitolja i automatskog oruja.

Na taj nain je ubijeno vie od 200 civila mukaraca, dok je najmanje njih 12 uspjelo preivjeti strijeljanje.


Sudsko vijee je utvrdilo da je eti bio svjestan irokog i sistematinog napada na civilno stanovnitvo opine Prijedor koji je imao vie aspekata zlostavljanja, kao to su otputanje Bonjaka i Hrvata s posla, obiljeavanje njihovih kua radi ruenja, zabrana kretanja... U tom napadu su uestvovale civilne vlasti opine Prijedor, kao i preduzea iz kojih su otputani Bonjaci i Hrvati.

eti je svjesno i voljno sudjelovao u UZP-u civilnih i vojnih vlasti opine Prijedor, kao i u strijeljanju civila na Korianskim stijenama, koji su ubijeni iskljuivo iz razloga to su bili muslimanske i hrvatske nacionalnosti. Prili-kom sudjelovanja u tom zloinu eti je koristio malokalibarsku puku, koja u poreenju sa automatskom pukom ima manju ubojnu mo.

Kod odreivanja visine kazne Vijee se rukovodilo olakavajuim okolnosti-ma te utvrdilo da se priznanjem krivnje eti suoava s posljedicama svog djelovanja, te da ima izvjesnih zdravstvenih problema.

25

URI GORDAN (X-KR-08/549-2)


Roen: 15. 5. 1968. godine u mjestu Ljubija (Prijedor)

Pritvor: 14. 10. 2008. 10. 9. 2009. godine




13. 2. 2009. godine (izjasnio se da nije kriv zajedno sa suoptuenim Damirom Ivankoviem, Zoranom Babiem, Miloradom Radakoviem, Miloradom krbiem, Ljubiom etiem, Duanom Jankoviem i eljkom Stojniem)


Prvi sporazum o priznanju krivnje: 26. 6. 2009. godine

Prvo razdvajanje postupka: 6. 7. 2009. godine

uri je 7. 7. 2009. godine svjedoio u korist Tuilatva BiH protiv ostalih optuenih, to je bio jedan od uslova iz potpisanog sporazuma o priznanju krivice. Sud je istog dana, nakon vijeanja i glasanja, odbio sporazum zbog razlika u opisu optunice i urievom iskazu. Tokom svjedoenja uri je izjavio da se samoinicijativno udaljio sa Korianskih stijena, iako je u optunici stajalo da mu je bilo nareeno da to uini. Sud je istog dana ponovo spojio predmet Gordana uria s predmetom ostalih optuenih.

Drugi sporazum o priznanju krivnje: 26. 8. 2009. godine

Drugo razdvajanje postupka: 7. 9. 2009. godine

26

uri je istog dana ponovo dao iskaz protiv ostalih optuenih, prilikom ega je istakao da mu je bilo nareeno da se udalji sa Korianskih stijena 21. 8. 1992. godine kako bi uvao strau. Nakon njegovog svjedoenja Sud je prihvatio drugi sporazum o priznanju krivnje.


Kriv za zloine protiv ovjenosti (progon, ubistvo, deportacija, zatvaranje, druga neovjena djela), prema individualnoj krivinoj odgovornosti, i osuen na osam godina zatvora.

Sporazumomseuriobavezaodaesvjedoitiudrugimpredmetimakojisu u vezi sa zloinompoinjenimnaKorianskim stijenama. Prije izricanjapresude,TuilatvoBiH iOdbranasupredlagalikazneurasponuodsedamdo10godina.OdlukomSudaBiHuriseobavezujedaenadoknadititro-kovekrivinogpostupkauiznosukojiesenaknadnoutvrditi.asniSude,znamdasedesiostraanzloin.aomijeiiskrenosekajem.Tajteretno-sim17godinainositugacijeliivot...Iskrenosekajem,kazaojeuri.


uri je 21. 8. 1992. godine sudjelovao u osiguranju konvoja autobusa i kamiona u kojem je bilo vie od 1.200 civila s podruja Prijedora koji su odvoeni za Travnik, na navodnu razmjenu.

Konvoj je na putu za taj grad zaustavljen pored rijeke Ugar, na planini Vla-i, gdje je uri zajedno s drugim pripadnicima tog voda, svjesno i znajui da ih izdvajaju radi ubijanja, izvrio selekciju vie od 200 vojno sposobnih mukaraca, koje su odveli do lokacije Korianske stijene.

Na tom mjestu je civilima, Bonjacima i Hrvatima, nareeno da kleknu na rub ceste, prema provaliji, nakon ega je u njih pucano iz automatskog oruja.

uriu je potom nareeno da se udalji s tog mjesta u pravcu Travnika, radi uvanja strae, to je i uinio. Na tijela ubijenih i ranjenih, koja su pala u provaliju, nedugo zatim su bacane granate, to je za posljedicu imalo smrt vie od 200 mukaraca.


Iako uri nije pucao u civile, on je uvanjem strae 21. 8. 1992. godine na Korianskim stijenama dao svoj doprinos, odnosno sudjelovao u liavanju ivota civila.

uri je znao da njegove radnje predstavljaju sastavni dio irokog i sistema-tinog napada ija su meta bili civili, Bonjaci i Hrvati, s podruja Prijedora. Njegova uloga i saznanja o tom napadu proizlaze iz prethodnog uea u sprovoenju konvoja nesrpskog stanovnitva s podruja Prijedora.

27

FUTAR DUAN (X-KR-06/200-1)

VoajedneodtrijusmjenastraeulogoruKeraterm

Roen: 29. 6. 1954. godine u Bakom Dobrom Polju (Vojvodina, Republika Srbija)

Pritvor: 31. 1. 2002. godine (dobrovoljna predaja MKSJ-u)

Prosljeivanje predmeta: 9. 5. 2006. godine (iz MKSJ-a)



Izjanjenje o krivnji: 28. 7. 2008. godine (zajedno sa suoptuenima eljkom Mejakiem, Momilom Grubanom i Dukom Kneeviem izjasnio se da nije kriv)


Izmijenjena optunica: 27. 3. 2008. godine


Razdvajanje postupka: 17. 4. 2008. godine


Kriv za zloin protiv ovjenosti (progon), premaindividualnoj krivinoj odgovornosti i osuen na devet godina zatvora.

Sporazum je sklopljenprije izvoenjadokazaOdbraneDuanaFutara.Naroitu 21. 4. 2008. godine proitao je izjavu o kajanju, u kojoj, izmeuostalog, stoji: Mada linonikognisamniudarioni nabilo koji nainmal-tretirao,pritisakmojesavjesti traida iskaemnajdubljekajanjesvimkojisunabilokojinainpovrijeenizatvaranjemu logor,kojisupreivjelibilo

28

kojioblikpsihikogilifizikogzlostavljanja,kaoinjihovimporodicamazasvebrigekojesupreivjele.(...)elimposebnodanaglasimdasamuvjerendasenikadavienetrebanigdjeusvijetudaponoveovakvidogaajiiljudskepatnje,apogotovonapodrujuBiH.


Od sredine ili kraja juna do 5. augusta 1992. godine Futar je sudjelovao u udruenom zloinakom poduhvatu s ciljem zlostavljanja i progona nesrp-skog stanovnitva u logoru Keraterm.

Futar je propustio da sprijei ili zaustavi zlostavljanja zatoenika u tom logoru, za to je imao ovlatenja i uticaj, te je na takav nain doprinio i pospjeio sistem zlostavljanja i progona.

U tom periodu Futar je sudjelovao u samovoljnom liavanju slobode zato-enika koje su zlostavljali straari, kao i posjetioci Keraterma. Usljed pre-mlaivanja, sedam zatoenika je preminulo, dok ih je odreeni broj ubijen krajem jula 1992. godine.

Veina zatoenika dovedena je s podruja Prijedora nakon 30. aprila 1992. godine, kada su pripadnici VRS-a, TO-a, policije i paravojne formacije (Srp-ske snage) te naoruani civili napali grad s ciljem izvrenja plana trajnog preseljenja Bonjaka i Hrvata.


Logor Keraterm je formiran u zgradi fabrike keramikih ploica u irkin Polju, predgrau Prijedora, prema odluci Kriznog taba tog grada. Postojao je od 24. 5. do 5. 8. 1992. godine i u njemu je, u nehumanim uslovima, bilo zatoeno izmeu 1.000 i 1.500 osoba, koje su fiziki i psihiki zlostavljane, ubijane, muene...

Premlaivanja logoraa u Keratermu vrili su, pojedinano ili u grupama, straari (pripadnici rezervnog sastava policije iz Prijedora) i osobe koje bi dolazile u logor, i to pesnicama, nogama, noevima, policijskim palicama i drugim predmetima.

Zatoenici su premlaivani i dok su ih ispitivali inspektori koji su ujutro dola-zili u logor. Neki su premlaeni na smrt.

Sud je utvrdio da je kod Futara postojala posebna diskriminatorna namje-ra prema nesrpskom stanovnitvu, ali ne i da je nekog lino maltretirao ili ubio, niti da je bio lino ili indirektno umijean u masakr u logoru.

29

IVANKOVI DAMIR (X-KR-08/549-1)


Roen: 26. 6. 1970. godine u Prijedoru

Pritvor: 14. 1. 2009. godine (branio se sa slobode uz mjere zabrane od 2. 7. 2009.)




13. 2. 2009. godine (izjasnio se da nije kriv zajedno sa suoptuenim Zoranom Babiem, Gordanom uriem, Miloradom Radakoviem, Miloradom krbiem, Ljubiom etiem, Duanom Jankoviem i eljkom Stojniem)


Sporazum o priznanju krivnje:

22. 6. 2009. godine (Sud je 29. 6. 2009. odvojio postupak protiv njega, dok se suenje ostalim optuenim nastavilo pod oznakom Zoran Babi i ostali (X-KR-08/549).Krivicu su priznali Ljubia eti i Gordan uri.)


Kriv za zloin protiv ovjenosti (progon, ubistvo, deportacija, zatvaranje, druga neovjena djela), individualna odgovornost, i osuen na 14 godina zatvora.

DamirIvankovijesvjedoioprotivostalihoptuenihprijenegoeSudBiHprihvatitisporazumopriznanjukrivnje.Nakonnjegovogsvjedoenja,naKo-rianskimstijenamapronaenajemasovnagrobnicasposmrtnimostacimaubijenihcivila. elim iskrenoda izrazimsvojekajanje,dakaemdami jeaozasvetosedesilo.UPrijedoruje1992.godinebilojakotekoivjeti

30

kao stanovnik druge nacionalnosti. Potpisao samda u bitimiran i lojalandaspasimporodicu.Iskrenomijeaosvihrtavaiporodicakojesuizgubilesvojenajmilije,rekaojeIvankovi.


U grupi s drugim pripadnicima SJB-a Prijedor i interventnog voda, Ivankovi je uestvovao i pomagao u sprovoenju konvoja civila koji su trebali biti raz-mijenjeni na planini Vlai, blizu Travnika.

Na putu za razmjenu, 21. 8. 1992. godine konvoj je zaustavljen blizu rijeke Ugar, nakon ega je Ivankovi, svjesno i znajui da ih izdvajaju radi ubija-nja, zajedno s drugim pripadnicima policije sudjelovao u selekciji preko 200 mukaraca, koje su potom autobusima prevezli do Korianskih stijena.

Svim mukarcima je nareeno da izau iz autobusa i stanu do ivice ceste, iznad provalije, te da kleknu, da bi potom pripadnici policije pucali na njih iz automatskog oruja i pitolja. Na tijela ubijenih i ranjenih, te mukaraca koji su se sami bacali u provaliju da bi izbjegli smrt, bacali su rune bombe.

Od ukupnog broja izvedenih mukaraca, 12 ih je preivjelo strijeljanje.


Ivankovi je svjesno i voljno sudjelovao u UZP-u civilnih i vojnih vlasti opine Prijedor, na ijem je podruju izvren irok i sistematian napad na bonjako i hrvatsko civilno stanovnitvo.

Olakavajua okolnost pri odreivanju visine kazne za Ivankovia, izmeu ostalih, bila je injenica da je 2002. i 2003. suraivao s hakim istraitelji-ma, te da se Dravnom tuilatvu javio 2006. godine radi procesuiranja.

Bitan uticaj na donoenje odluke o visini kazne bilo je i Ivankovievo prizna-nje krivnje, koje ne doprinosi samo utvrivanju istine, nego i pomirenju na ovim prostorima.

31

LJUBII PAKO (X-KR-06/241)

ZapovjedniketvrtebojneVojnepolicijeHVO-a(odjanuaradojula1993.)

Roen: 15. 11. 1965. godine u selu Nezirovii (Busovaa)





Izjanjenje o krivnji: 9. 1. 2007. godine (nije se elio izjasniti, nakon ega je Sud konstatirao da porie krivicu)





Kriv za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva (napad, neopravdano unitavanje imovine) i osuen na 10 godina zatvora.

SporazumjepostignutnakontojeTuilatvoizmijenilooptunicuodbacivinavodeoodgovornostizazloineprotivovjenosti,ratnezloineprotivci-vilnogstanovnitvaikrenjezakonaiobiajaratovanja.

Tuilatvo jepredlagalo kaznuu trajanjuoddevetgodina,dok seOdbranazalagalazakaznuodosamgodinazatvora.Ljubiisesporazumomobavezao

32

daeTuilatvuBiH iliMKSJ-uotkriti svetomu jepoznatoodogaajimaizaprila1993.godineuLavanskojdoliniiosvimdrugimpitanjimakojaimbuduodinteresa.Ve15godinaekamtrenutakkadaumoijavnoizrazitisuutsvimstradalima,posebnoonimakojisu izgubiliivot16.aprila1993.godine,kazaojeLjubii,kojiseispriaotojepogrijeio,odnosnotonijeodbiodaprenesezapovijedTihomiraBlakia,kojajebilanelegalna.

Znamdaneuvratitiniijenajmilije,alielimdaznajudasekajem,toevjerovatno pridonijeti mom duevnommiru, kazao je Ljubii i dodao daneeliumanjivati svojuodgovornost,alidamorakazati danikoganijeniverbalnopovrijedio.


Ljubii, koji se ranije zvao Toni Rai, je 15. ili 16. 4. 1993. godine prenio svojim podreenim, nad kojima je imao efektivnu kontrolu, naredbu Tiho-mira Blakia, zapovjednika Operativne zone Sredinja Bosna, za napad na selo Ahmie u Vitezu i ubistva vojno sposobnog stanovnitva, te istjerivanje civila i unitavanje njihove imovine.

Prilikom napada na Ahmie ubijeno je vie od 100 civila, te su mnoge kue i dvije damije u selu unitene. Ljubii je pomogao u planiranju tog napada svjestan da, prenosei i izdajui takvu zapovijed, moe prouzrokovati, izme-u ostalog, smrt vie osoba.


Na podruju Lavanske doline rat izmeu HVO-a i ARBiH poeo je 16. 4. 1993., iako su prvi sukobi izmeu tih dviju strana poeli u oktobru 1992. godine.

Svojim radnjama i propustima Ljubii je pomogao i podrao planiranje i izvrenje zloina u Ahmiima, za to je odgovoran i kao nadreeni jer je imao vanu vojnu ulogu u lancu komandovanja.

Ljubii je priznao da je znao da e prilikom prenoenja naredbe doi do smrti ili tekih tjelesnih povreda osoba koje nisu sudionici u sukobu, te da e njihova imovina biti unitena.

Prilikom napada na Ahmie, pripadnici etvrte bojne Vojne policije (ukljuu-jui i antiteroristiki vod Dokeri, kojem je Ljubii bio nadreen) ubili su preko 100 civila, meu kojima je najvie bilo vojno sposobnih mukaraca, kao i ena i djece.

Sud je zakljuio da se priznanje krivice i iskreno kajanje Ljubiia moe pozitivno odraziti na rehabilitaciju rtava poinjenih zloina i prihvatanje injenica o brutalnim zloinima.

33

MARI ZORAN (X-KR-05/96-3)

PripadnikVRS-a

Roen: 15. 4. 1964. godine u Ljoljiima (Jajce)

Pritvor: 18. 8. 2008. godine



Izjanjenje o krivnji: 30. 7. 2009. godine (izjasnio se da nije kriv)

Poetak suenja: 14. 10. 2009. godine (istog dana potpisan je i sporazum o priznanju krivnje)


Kriv za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva (ubijanje, namjerno nanoenje snanog tjelesnog ili duevnog bola ili patnje /muenje/) i osuen na 15 godina zatvora.

Sporazumjepredviaokaznuod14do16godinazatvora.Naroituodra-nom28.oktobra2009.godineMarijeizraziosaueeporodicamaubijenih,kaoikajanjezbogsudjelovanjautomzloinu.PredSudomBiHzaistizloinpravomono su kanjeni Mirko (pire) Pekez, Mirko (Mile) Pekez i MiloradSavi(vidipredmetX-KR-05/96-1).

Izjanjavamsedamijeaozbogtogatosedesilo,prihvatamkrivicu.e-limdakaemdamijeaotoseuinilosljudimakojisuubijeni,idaizrazimporodicamaonihtosuubijenisauee,rekaojeMari.

34


Zoran Mari je zajedno sa lanovima organizovane grupe naoruanih ljudi, a nakon zajedniki dogovorenog plana, 10. 9. 1992. godine uestvovao u nasilnom izvoenju iz kua i hapenju bonjakih civila iz sela Ljoljii i er-kazovii (opina Jajce).

Naoruani automatskim i poluautomatskim pukama, nezakonito su uhapsili civile, koje su vrijeali i fiziki zlostavljali vodei ih do mjesta zvanog Dra-ganovac, gdje im je Mirko (Mile) Pekez naredio da sve vrijedne stvari njemu predaju, to su i uinili.

Nakon izvjesnog vremena civili su odvedni do mjesta Tisovac, gdje im je bilo nareeno da se poredaju uz ivicu provalije, nakon ega su strijeljani. Tom prilikom su 23 osobe ubijene, etiri ranjene, a jedna je ostala nepovrijeena.


Mari je kao suizvrilac sudjelovao u prisilnom izvoenju i odvoenju civila Bonjaka do mjesta gdje su strijeljani, te je kazna od 15 godina zatvora potpuno adekvatna i podobna za ostvarivanje svrhe kanjavanja.

Prilikom odreivanja visine kazne uzete su u obzir olakavajue okolnosti, meu kojima i ozbiljne zdravstvene smetnje kod optuenog, dok oteava-juih nije bilo.

35

PERKOVI STOJAN (X-KR-09/662)

KomandireteizmjestaLaevinepriVRS-u

Roen: 3. 10. 1944. godine u mjestu Laevine (Rogatica)






Izmijenjena optunica: 17. 12. 2009. godine (istog dana sklopljen sporazum o priznanju krivnje sa Tuilatvom BiH)


Kriv, prema individualnoj i komandnoj odgovornosti, za zloin protiv ovjenosti (progon, ubistvo, zatvaranje, muenje, silovanje, prisilni nestanak, druga neovjena djela sline prirode) i osuen na 12 godina zatvora.

Sporazumkojim je optueni priznaokrivicupredviao je kaznu zatvora iz-meu10 i14godina. Nikadnisamelioovaj rat i ivio samskomijamabezobzirananacionalnost.Znamdasezlodeavaloidogodilesuserunestvarikojenisamelio.Iskrenosaosjeamsbolomipatnjomsvihrtava,jersam i smto iskusio, te jo jednomelimda izrazim iskrenokajanjesvimrtvama,kazaojePerkovi.

36


Perkovi je u junu 1992. godine doao s grupom vojnika u selo Surovi (opi-na Rogatica), gdje su uhapsili odreeni broj civila.

Te prilike je Perkovi fiziki zlostavljao dva civila, dok je tri osobe poveo u pravcu sela Laevine, nakon ega im se gubi svaki trag. Mjetani Surova su iz straha za svoj ivot nakon toga napustili selo, osim jedne osobe, kojoj se od tada gubi svaki trag.

Neidentificirani pripadnici njegove ete su neutvrenog datuma tokom 1992. godine u tom selu ubili dvije osobe, za to je Perkovi morao znati, a nita nije poduzeo da sprijei ili kazni poinioce.

U junu 1992. godine Perkovi je, zajedno s nekoliko pripadnika VRS-a, u selu Mesii uhapsio dva civila, koje su potom zatvorili u jednu kolibu u selu Laevine. U prisustvu Perkovia, civile su pripadnici njegove jedinice fiziki zlostavljali, sve dotle dok im on nije naredio da prestanu.

Perkovi je, zajedno s jo nekoliko pripadnika VRS-a, 14. 8. 1992. godine ili priblino tog datuma, u selu Kosova uestvovao u zatvaranju pet civila u jednu garau. On je nakon toga sudjelovao u zlostavljanju i poniavanju trojice civila, od kojih je jedan potom odveden u nepoznatom pravcu i od tada mu se gubi svaki trag.

Krajem ljeta 1992. godine Perkovi je uhapsio etiri civila, koja je potom zatvorio u svoju staru porodinu kuu u zaseoku Maljevii (Laevine). Civili su posljednji put vieni ivi u septembru 1992. godine, od kada im se gubi svaki trag.

Od ljeta pa do kraja 1992. godine Perkovi je, u selu Varoite, u nekoliko navrata upotrebom sile i prijetnje jednu osobu prinuivao na seksualne odnose, prijetei da e ubiti bliskog lana njene porodice ukoliko ne uini sve to od nje bude traio.

Polovinom decembra 1992. godine, u istom selu, neidentificirani pripadnici VRS-a, nad kojima je Perkovi imao stvarnu kontrolu, ubili su jednu stari-cu. Perkovi je morao znati za taj zloin, ali nita nije poduzeo da ga sprijei ili kazni poinioce.

Odbijena je optuba da je Perkovi u junu 1992. godine zahtijevao od mje-tana sela Kukavice, Kujundijevii i Mesii da mu predaju naoruanje, to su oni uinili, i da je potom 9., 10. i 11. jula te godine, ili priblino tih datuma, izvren napad na ta sela koji je predvodio Perkovi, a prilikom ega je ubijen vei broj civila.


Perkovi je, skupa s njemu podreenim osobama te drugim pripadnicima vojnih i paravojnih snaga RS-a, poinio zloine na podruju opine Rogatica koji nisu imali karakter nasuminih izolovanih postupanja, nego su pred-stavljali tipizirani obrazac nasilnikog ponaanja prema civilima nesrpske nacionalnosti.

37

Vijee je utvrdilo da su se na tom podruju zloini poinili po odreenom obrascu, koji je podrazumijevao napad na bonjaka sela, nasilniko ponaa-nje prema civilima koji su ubijani, odvoeni u nepoznatom pravcu, zatvarani

Perkovi je prema nierangiranim vojnicima imao jasan poloaj nadreenog, te stvarnu mo da kontrolira njihove postupke. Iz tih razloga, on je od-govoran za radnje koje su izvrili njegovi podreeni, a za ije izvrenje je znao, ali nije sprijeio ili kaznio poinioce.

Prilikom odreivanja visine kazne, Sudsko vijee je kao olakavajuu okol-nost uzelo injenicu da je Perkovi ostvario znaajnu suradnju s Tuilatvom BiH, a to je za rezultat imalo otkrivanje masovne grobnice. Sud je kao oteavajuu okolnost za Perkovia uzeo injenicu da je u poinjenju zloina iskazivao naroitu brutalnost.

38

SIPI IDHAN (X-KR-07/457)

PripadnikIzviako-diverzantskeetePetogkorpusaARBiH

Roen: 9. 4. 1967. godine u Banjoj Luci

Pritvor:26. 10. 2007. godine (predao se policiji u Bihau i priznao da je poinio zloin 1995. godine)



Prvi sporazum o priznanju krivnje: 23. 11. 2007. godine

Prijedlog sporazuma o priznanju krivnje Sud BiH je 17. 12. 2007. godine odbio jer se Sipi nije sloio sa opisom djela u optunici. Tuilatvo je prvobitno tvrdilo da je Sipi u mjestu Korjenovo Brdo (opina Klju) ubio jednu enu i potom njeno tijelo sasjekao i komad po komad bacao u bunar.


Precizirana optunica: 22. 2. 2008. godine

Tuilatvo BiH je odustalo od spornog dijela injeninog opisa optunice.

Drugi sporazum o priznanju krivnje: 22. 2. 2008. godine


Kriv po individualnoj krivinoj odgovornosti, proglaen krivim za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva (ubistvo) i osuen na osam godina zatvora.

39

SipijeprvaosobakojajepredOdjelomzaratnezloineSudaBiHpotpisa-lasporazumopriznanjukrivnje. Krivsam iaomi jetosamtouradio,kazaojeSipitokomrazmatranjasporazumaopriznanjukrivnjeufebruaru2008.godine.


Sipi je neutvrenog dana polovinom septembra 1995. godine, tokom tra-janja akcije Sana 95, u mjestu Korjenovo Brdo (opina Klju), vojnim bajonetom ubio staricu Anu Banjac. Tijelo starice je izneseno prije nego je drugi vojnik iz iste ete zapalio krevet, nakon ega je njena kua izgorjela.


Sipi je poinio krivino djelo s direktnim umiljajem, svjestan da ga ini i voljan da ga poini, te je u vrijeme izvrenja zloina bio, ali ne bitno, u alkoholiziranom stanju i pod uticajem narkotikih sredstava.

Na brutalan nain Sipi je ubio nezatienu staricu, svjestan svoje nadmoi i samo iz razloga to je bila druge nacionalnosti. On je 23. 10. 2007. godi-ne samoinicijativno prijavio ubistvo starice, ime je omoguio da zloin ne ostane nerijeen.

Priznanje krivice za ovaj zloin i izricanje blae kazne su jasan znak svim poiniocima ratnih zloina da njihovo procesuiranje, koje je neizbjeno, moe imati i odreene olakavajue okolnosti.

40

AKI SLAVKO (X-KR/05/41-1)

PripadnikJedinicezaposebnenamjeneHVO-aGaravipri104.brigadiEu-genKvaternik

Roen: 18. 11. 1972. godine u selu Zlavast (Bugojno)







Kriv po individualnoj krivinoj odgovornosti za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva (napad, ubistvo, protuzakonita zatvaranja, muenje, prisiljavanje na prinudne radove) i kanjen na osam godina i est mjeseci zatvora.

Sporazumjepostignutprijepoetkasuenjaipredviaojekaznuodsedamdo10godina zatvora.U sporazumu i presudinijenavedenoda li seakiobavezaonanekiobliksuradnjesTuilatvomBiH.


U julu 1993. godine aki je u naselju Vrbanja u Bugojnu, u grupi s drugim pripadnicima Jedinice za posebne namjene, sudjelovao u hapenju, muenju i zatvaranju Bonjaka u podrumske prostorije motela Akvarijum.

41

aki je, zajedno s drugim pripadnicima HVO-a, 26. ili 27. 7. 1993. godine tukao i zlostavljao trojicu zatoenika, nakon ega je jednom od njih Sel-miru ehiu pagom vezao ruke i noem ga sjekao po glavi. Drugim zatvorenicima je potom rekao da ga vodi na klanje. ehievo tijelo je prona-eno iste godine u naselju Vrbanja s mnogostrukim smrtnim posljedicama nanesenim otricom noa i vatrenim orujem.

Zatoeni Bonjaci, meu kojima je bilo maloljetnih i starih osoba, prisiljavani su i na prinudne radove na prvim linijama bojinice, prilikom ega je 21. 7. 1992. godine ranjen jedan zatvorenik.


Na podruju Bugojna je od 17. do 28. 7. 1993. godine postojao unutranji oruani sukob izmeu postrojbi HVO-a i ARBiH.

aki je sudjelovao u oduzimanju nakita i novca od civila koje je muio i premlaivao, te je njegovo ponaanje predstavljalo ustaljeni obrazac zlo-stavljanja inferiornih rtava.

Zatvorenicima je nanosio teke tjelesne povrede vojnikim izmama, kun-dakom puke i drvenim palicama, dok su ih pripadnici jedinice Garavi odvodili na svakodnevno obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, gdje su, pored toga to su kopali rovove i traneje, koriteni i kao ivi tit.

42

TODOROVI VASO (X-KR-06/180-1)

PripadnikDrugogodredaSpecijalnepolicijeekoviipriMUP-uRS-a

Roen: 2. 3. 1968. godine u mjestu abokvica (Srebrenica)









Kriv za zloin protiv ovjenosti (pomaganje u ubistvima, deportaciji i prisilnom preseljenju) i osuen na est godina zatvora.

Todorovijesporazumompristaonakaznuzatvoraodpetdo10godina,tedaepruitipomouistraziisvjedoitiudrugimpostupcimakadabudepo-trebno.Izmijenjenomoptunicommuje,umjestogenocida,nateretstav-ljen zloin protiv ovjenosti. Todorovi je u sudnici rekao da je poznavaomnogeodBonjakakojisuubijeniuKravici.Alinisamrazgovaraosnjima.Samo sam se sklanjao jer sam znao ta se sprema. Iskreno se kajem tosambiotuuopte.Alibiojerati,dasampobjegao,mogaosamijazavritikaoitinastradali,kazaojeTodorovi.

43


Todorovi je 12. 7. 1995. godine sudjelovao u pretresu sela na podruju Sre-brenice, istjerivanju civila i njihovom sprovoenju do Potoara, znajui da e biti prisilno i trajno preseljeni.

Tog dana, kao i 13. 7. 1995., uestvovao je u obezbjeenju ceste Bratunac Konjevi Polje, kojom su se kretali autobusi i kamioni s civilima iz Srebre-nice. Todorovi je sudjelovao i u zarobljavanju vie hiljada mukaraca, kao i sprovoenju kolone od nekoliko stotina Bonjaka do skladita Zemljoradni-ke zadruge Kravica, znajui da e biti pogubljeni.

Drugi pripadnici istog odreda su pukama, pukomitraljezima i bombama ubijali zarobljene Bonjake, dok je Todorovi straario.


Sud BiH je prihvatio injenice koje su ranije utvrene presudama pred MK-SJ-om. Pored ostalog je kao injenica prihvaeno da je od 11. jula do 1. novembra 1995. u istonoj Bosni postojao oruani sukob te da su snage bosanskih Srba u julu te godine, nakon pada Srebrenice, pogubile nekoliko hiljada mukaraca.

Napad koji su izvrile snage VRS-a i MUP-a planiran je i definisan u naree-nju Krivaja 95.

U svom svjedoenju Todorovi je rekao da su pripadnici njegove jedinice bili upoznati s tim planom 11. 7. 1995. godine.

Sud je priznanje krivice uzeo kao olakavajuu okolnost pri odmjeravanju kazne te injenicu da su time uteeni trokovi suenja, kao i da su svjedoci poteeni retraumatizacije. Sud je ocijenio da Todorovievo svjedoenje predstavlja dragocjenu pomo Tuilatvu.

44

VESELINOVI RADE (X-KR-05/46)

PripadnikVojnepolicijeVRS-aizHadia

Roen: 1. 2. 1944. godine u ajniu






Izmijenjene optunice: 19. 6. 2009. godine; 29. 6. 2009. godine



Kriv za zloin protiv ovjenosti (progon, ubistvo, odvoenje u ropstvo, zatvaranje, muenje, prisilni nestanci, druga neovjena djela), prema individualnoj odgovornosti, i osuen na sedam godina i est mjeseci zatvora.

VeselinoviiTuilatvoBiHsusesuglasilidamuseizreknekaznauraspo-nuodestdoosamgodinazatvora.PrvobitnojeVeselinovibiooptuenzaratnizloinprotivcivilnogstanovnitvaizloinprotivovjenosti,alijeTui-latvoizmijenilooptunicupredpotpisivanjesporazumaopriznanjukrivnje.Prihvatamkrivnjukojamisestavljanateret,kazaojeVeselinovi.

45


Od poetka maja 1992. godine Veselinovi je s drugim pripadnicima VRS-a sudjelovao u nezakonitom hapenju nesrpskog stanovnitva s podruja Had-ia, te njegovom zatvaranju u dvoranu Kulturno-sportskog i rekreacionog centra i Dom kulture.

Zatoenici su premlaivani i zlostavljani, mukarci prisiljavani na meusob-ne bludne radnje, odvoeni na prinudne radove na prve linije razgranie-nja...

Veselinovi je 16. 5. 1992., ispred Doma kulture, bez ikakvog povoda ranio jednu osobu hrvatske nacionalnosti, dok je krajem maja ili poetkom juna iste godine fiziki zlostavljao dva zatoenika koja su se vraala s prinudnih radova.

U grupi s drugim pripadnicima Vojne policije, Veselinovi je 4. 7. 1992. go-dine iz zgrade u Hadiima izveo mukarca, kojeg su odvezli u nepoznatom pravcu, od kada mu se gubi svaki trag. U junu 1992. u selu Donji Hadii prisustvovao je ubistvu jedne ene, te je krajem te godine blizu sela Breza maltretirao jednu ensku osobu.

Odbijena je optuba da je Veselinovi 20. 5. 1992. godine s drugim pripadni-cima VRS-a iz Hadia sudjelovao u napadu na naselje Musii, prilikom ega su ubijena tri civila, a vei broj njih zatvoren u Kulturno-sportski i rekreacio-ni centar.


Na podruju Hadia tokom 1992. godine postojao je irok i sistematian na-pad vojnih, paravojnih i policijskih formacija koji je izvren po utvrenom obrascu protiv odreene, jasno definisane grupe (nesrpskog stanovnitva).

Tadanje rukovodstvo opine Hadii znalo je za postojanje napada, a je-dan od dokaza je i injenica da su civili bili zatvarani u garau kraj zgrade Opine. Predstavnici lokalne vlasti su, nakon to su pripadnici paravojne formacije zlostavljali zatoenike u dvorani sportskog centra, posjetili taj objekat, uvjeravajui civile da se takve radnje nee ponavljati.

Mjesta u kojima su zatvarani nezakonito uhapeni civili bila su unaprijed odreena i pripremljena, tj. obezbijeena odgovarajuom straom.

47

Pravomone presude

49

ANDRUN NIKOLA (X-KR-05/42)

ZamjenikupravnikalogoraGabela

Roen: 22. 11. 1957. godine u Domanoviima (apljina)






Prvostepena presuda: 14. 12. 2006. godine

Osuen na 13 godina zbog ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva.

albe: Tuilatvo i Odbrana uloili su albe zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i odluke o visini kazne. Odbrana je uloila albu i zbog pogrene primjene zakona. Apelaciono vijee je djelimino uvailo albe i donijelo odluku o ukidanju presude, te je obnovljeno suenje poelo 26. 3. 2008. godine.


Drugostepena presuda: 19. 8. 2008. godine

Kriv za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva (sudjelovanje u ubistvima, muenje i sudjelovanje u muenju, te neovjeno postupanje) i osuen na 18 godina zatvora.

50

DJELA ZA KOJA JE OSUEN/OSLOBOEN:

U augustu i septembru 1993. godine Andrun je iz hangara u logoru Gabela izveo dva logoraa. Njihovi posmrtni ostaci su pronaeni 1996. godine. Ob-dukcijom je utvreno da su usmreni runim vatrenim orujem.

Andrun je 30. 9. 1993. godine, zajedno s jo dvije osobe, ispitivao i muio zatoenika u logoru Gabela tako to ga je tukao akama i nogama po ra-znim dijelovima tijela, te mu je potom stavio kai oko vrata i, podiui ga prema gore, stezao tako da je izgubio zrak i onesvijestio se.

Tokom ljeta 1993. godine Andrun je sudjelovao u muenju zatvorenika u Gabeli i Policijskoj postaji u apljini. U augustu i septembru iste godine, u namjeri da sprijei uposlenike MKCK-a da popiu zatvorenike i tako omogu-e njihovu razmjenu, uestvovao je u prebacivanju grupe Bonjaka u logor Silos kraj apljine.

Zbog nedostatka dokaza osloboen je krivice za sudjelovanje u neovjenom postupanju prema grupi zatoenika iz logora Gabela u julu 1993. godine.


Odlukom Vlade Herceg-Bosne, uspostavljen je Okruni vojni zatvor Gabela, u kojem je bilo zatoeno u svakom od etiri hangara po 500 ili 600 civila.

U nekim dokumentima Hrvatske Republike Herceg-Bosne Gabela se naziva konaitem ratnih zarobljenika i zatoenikim centrom. Sud BiH je utvrdio da je Gabela predstavljala logor po svim svojim obiljejima, u kojem je vladalo nasilje i nehumani, surovi i nezdravi uslovi.

Argument Odbrane da je Andrun bio obini straar u logoru ne stoji iako ne postoje zvanini dokumenti o njegovom postavljenju na mjesto zamjenika ravnatelja. Vijee je utvrdilo da su u datim uslovima, s obzirom da je vrije-me ratnih dejstava, propusti takve vrste mogui, te da on jeste bio na tom poloaju.

Prema ovoj presudi, rat izmeu HVO-a i ARBiH trajao je od druge polovine 1993. do 24. februara 1994. godine.

51

BOI ZDRAVKO i ostali (X-KRZ-06/236)

ZdravkoBoi,MladenBlagojevi,eljkoZariiZoranivanovi,pripadniciVojnepolicijeBratunakelakepjeadijskebrigadeVRS-a

Zdravko Boi

Mladen Blagojevi eljko Zari

Zoran ivanovi

Roeni:

3. 5. 1964. godine u Lavi (Zenica)

22. 3. 1971. godine u Bratuncu

3. 10. 1973. godine u Slapanici (Bratunac)

29. 8. 1972. godineu Ljuboviji

Pritvor:

30. 6. 2006. 6. 11. 2008. godine

15. 11. 2006. godine

5. 12. 2006. 6. 11. 2008. godine

8. 12. 2006. 6. 11. 2008. godine




24. 1. 2007. godine (nisu pristupili na roite za izjanjenje te je Sud konstatirao da sva etvorica poriu krivicu)




Blagojevi je proglaen krivim za zloin protiv ovjenosti (progon, druga neovjena djela) i osuen na sedam godina zatvora. Boi, ivanovi i Zari, zajedno s Blagojeviem, po pojedinim takama su osloboeni krivice za zloin protiv ovjenosti (progon, ubistvo, deportacija, zatvaranje, druga neovjena djela). Sva etvorica su se teretila prema individualnoj krivinoj odgovornosti.

52

albe: Tuilatvo BiH i Odbrana Blagojevia su uloili albe zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka, povrede krivinog zakona, te pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Tuilatvo BiH je uloilo albu i zbog odluke o kazni. Apelaciono vijee je odbilo albe Tuilatva i Odbrane zbog neosnovanosti.


Potvrena prvostepena presuda.

DJELA ZA KOJA SU OSUENI/OSLOBOENI:

Mladen Blagojevi je od 11. do 18. 7. 1995. godine na podruju UN-ove zatiene zone Srebrenica sudjelovao u progonu civila Bonjaka.

Blagojevi je u noi izmeu 13. i 14. 7. 1995. godine, u Osnovnoj koli Vuk Karadi u Bratuncu, uperio mitraljez browing prema prozoru na kojem se pojavio jedan mukarac Bonjak, i poeo pucati u njegovom pravcu. Tom prilikom meci su pogodili prozor i zid kole, dok je unutra bilo zatvoreno ne-koliko stotina mukaraca.

Vijee nije nalo da su Boi, Zari i ivanovi krivi za pomaganje u izvrenju zloina za koji je osuen Blagojevi.

Zdravko Boi, Mladen Blagojevi, eljko Zari i Zoran ivanovi nisu, ka-ko stoji u optunici, u noi izmeu 13. i 14. 7. 1995. godine uestvovali u osiguranju pritvorenih mukaraca u koli u Bratuncu, te njihovom maltretira-nju, premlaivanju, okrutnom postupanju i radnjama koje izazivaju strah. Prilikom osiguranja kole i pritvorenih mukaraca, neidentificirani pripadnici MUP-a i VRS-a ubili su nekoliko Bonjaka koji su pokuali pobjei.

Sva etvorica su osloboena krivice i da su 14. 7. 1995. godine sudjelovali u prisilnom premjetanju pritvorenika, ta da su, nakon to su osigurali pratnju Bonjaka do kole Grbavci u Orahovcu (opina Zvornik), istog dana vrili kontrolu i obezbjeivali izmeu 1.000 i 2.500 nenaoruanih civila, kao i da su uestvovali u njihovom fizikom i psihikom zlostavljanju.

Boi i Blagojevi su osloboeni navoda optunice da su u noi izmeu 13. i 14. 7. 1995. godine, u Osnovnoj koli Vuk Karadi, sudjelovali u strijelja-nju pet neidentificiranih civila.

Blagojevi i Zari su osloboeni krivice za ranjavanje jedne osobe 14. 7. 1995. godine u koli Grbavci u Orahovcu, te Zari i ivanovi da su u noi izmeu 13. i 14. 7. 1995. godine uli u zgradu kole u Bratuncu i pucali iz automatskog oruja na pritvorenike.

Za Zaria i ivanovia nije naeno dovoljno dokaza da su krivi za ubistvo tri civila u koli Grbavci poinjeno 14. 7. 1995. godine iz automatskog oruja.

ivanovi je osloboen i navoda prema kojima je 12. i 13. 7. 1995. godine u Potoarima uestvovao u organizovanom, neovjenom i agresivnom po-stupku odvajanja mukaraca od ena i djece, te da je, upotrebom sile i pod

53

prijetnjom upotrebe sile, natjerao ene i djecu da uu u autobuse, znajui da e biti prebaeni izvan enklave Srebrenica.

Tuilatvo nije uspjelo dokazati ni njihovo sudjelovanje u udruenom zloi-nakom poduhvatu.


Vijee je zakljuilo da je napad na podruju Srebrenice bio irok i rasprostra-njen, a na to upuuju dokazi o humanitarnoj krizi koja je uslijedila nakon pada enklave, prisilnom premjetanju civila iz Potoara, zatvaranju i zlostav-ljanju mukaraca Bonjaka u Bratuncu, te njihovom pogubljenju.

Blagojevi je, s obzirom da je bio vojni policajac Bratunake brigade, morao imati saznanja o iroko rasprostranjenom i sistematskom napadu na civilno stanovnitvo Srebrenice, te da su njegove radnje bile u funkciji tog napada.

Dokazano je da je Blagojevi pucao iz browinga u pravcu prozora kole dok se unutra nalazio veliki broj zarobljenih mukaraca Bonjaka, koji su bili bespravno zatvoreni i suoeni sa strahom i neizvjesnou njihove dalje sud-bine.

Apelaciono vijee je zakljuilo da je Blagojevi imao dominirajui poloaj i mo u odnosu na zarobljenike, ta da je pucanjem htio izazvati strah i duevnu patnju kod njih.

Boi, Blagojevi, Zari i ivanovi osloboeni su optube za sudjelovanje u prisilnom preseljenju stanovnitva zbog, kako je Vijee konstatiralo, propu-sta Tuilatva da uloi dovoljno truda kako bi izvelo konkretne dokaze koji se odnose na optuene. Takoer su osloboeni i za druga krivina djela koja su im stavljana na teret jer ih Tuilatvo nije uspjelo dokazati.

Vijee je zakljuilo da se Tuilatvo potrudilo sasvim malo ili skoro nimalo da dokae postojanje UZP-a, nego je jednostavno pretpostavilo da je, s ob-zirom na razmjere zloina koji su poinjeni, morao postojati.

Vijee smatra da je nedovoljno precizno definirano uee optuenih u UZP-u, dok je Tuilatvo tvrdilo da je veliki broj vojnika i policajaca od 11. do 18. 7. 1995. godine sudjelovalo u njemu. Na takav nain, kako stoji u pravomo-noj presudi, navodni UZP je prerastao u gigantsku hobotnicu koja obuhvata i zahvata svaku osobu, od najvieg oficira do najniih obinih vojnika VRS-a i pripadnika MUP-a RS-a, te se na taj nain zloin pripisuje grupi kao cjelini.

Navodni UZP se nesumnjivo poziva na krivinu odgovornost organizatora masovnih zloina u Srebrenici. Oni su osmislili kriminalni plan i organizirali zloine, iako u njima nisu direktno uestvovali, odnosno iako su bili dis-tancirani od njihovog direktnog izvrenja. Meutim, odgovornost za UZP ne obuhvaa i ne treba obuhvaati obine vojnike poput optuenih u ovom predmetu ukoliko ne postoje dokazi da su znali za kriminalni plan osmiljen u krugovima vodeih struktura i da su namjeravali da budu dio tog plana, navodi se u pravomonoj presudi.

54

DAMJANOVI DRAGAN (X-KR-05/51)

PripadnikVRS-auVogoi

Roen: 23. 11. 1961. godine u Sarajevu







Osuen na 20 godina zbog zloina protiv ovjenosti.

albe: Odbrana i Tuilatvo su iznijeli albu zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, dok se Odbrana sama alila na bitne povrede krivinog postupka i pogrene primjene materijalnog zakona. Tuilatvo je uloilo albu i zbog povrede krivinog zakona i visine kazne. Apelaciono vijee je odbilo albe Odbrane smatrajui ih neosnovanim, dok je djelimino uvailo albu tuioca u dijelu koji se odnosio na krivinu sankciju.


Kriv zbog zloina protiv ovjenosti (ubistvo, muenje, silovanje, progon, prisilni nestanci, te druga neovjena djela) i osuen na 20 godina dugotrajnog zatvora.

55


Damjanovi je 23. 6. 1992. godine iz grupe zatoenika iz logora Bunker u Vogoi, izdvojio pet mukaraca dok su bili u Reljevu na obavljanju pri-nudnih radova, i odveo ih prema prvim borbenim linijama na ui. Do danas nisu pronaena njihova tijela.

U julu 1992. godine Damjanovi je iz jedne zgrade u Vogoi izveo dvije oso-be, kojima se od tada gubi svaki trag. U septembru iste godine je sudjelovao u premlaivanju branog para Kodaga i silovanju jedne ene.

Damjanovi je od augusta 1992. do februara 1993. godine, u logoru Planji-na kua u Semizovcu (opina Vogoa), sudjelovao u muenju i premlaiva-nju zatvorenika, te njihovom odvoenju na prinudne radove i u ivi tit.

Damjanovi je u mjestu Ravne 30. 8. 1992. godine zlostavljao jednog za-toenika koji je doveden iz logora Planjina kua radi obavljanja prinudnih radova, tako to ga je noem sjekao po licu urezujui mu krst i potom prisi-ljavao da pije svoju krv.

U januaru 1993. godine iz istog logora je izveo tri zatoenika na obavljanje prinudnih radova. Damjanovi je jednom od zatoenika, koji je bio teko pretuen, urezivao bajonetom krst na elu, da bi ga nedugo potom ubio.

Osloboen je optube da je u julu 1992. godine, u mjestu Svrake (opina Vogoa), iz vatrenog oruja ubio brani par Hodi.


Oruani napad na podruju Vogoe poeo je u periodu maj juni 1992. godine, a u njemu su uestvovali lokalni Srbi iz preteno srpskih naselja, uz pomo paravojnih formacija iz Srbije, ali i pripadnika JNA.

Napade na civilno bonjako stanovnitvo, koje je zatvarano na raznim loka-cijama, Sud smatra dijelom plana koji nije bio evidentno plan pojedinca, ve politika kreacija tadanje vlasti.

56

DAMJANOVI GORAN i ZORAN (X-KR-05/107)

PripadnicivojskeSrpskeRepublikeBiH

Goran Damjanovi Zoran Damjanovi

Roeni: 21. 7. 1966. godine u Sarajevu4. 9. 1967. godine u Sarajevu

Pritvor:26. 4. 2006. godine (Zoran Damjanovi se branio sa slobode od 22. 6. 2006., a Goran Damjanovi od 18. 1. 2007. godine)



Izjanjenje o krivnji: 22. 6. 2006. godine (obojica se izjasnili da nisu krivi)



Goran Damjanovi je osuen na 12 godina zatvora za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva i nedozvoljenu proizvodnju i promet oruja ili eksplozivnih materija. Za uee u ratnom zloinu protiv civilnog stanovnitva istom presudom Zoran Damjanovi je oglaen krivim i izreena mu je kazna od 10 godina i est mjeseci.

albe: Odbrane i optueni su se alili zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, odluke o kazni, te povrede krivinog zakona. Tuilatvo BiH nije ulagalo albu na presudu. Vijee je uvailo albu branioca Gorana Damjanovia koja se odnosila na dio presude o nedozvoljenom prometu i proizvodnji oruja.


Krivi, prema individualnoj krivinoj odgovornosti, zbog ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva (muenje) i osueni na jedinstvenu kaznu 12 godina i 10 godina i est mjeseci zatvora.

57

Apelaciono odjeljenje je 28. 4. 2008. godine obustavilo postupak protivGorana Damjanovia za krivino djelo nedozvoljene proizvodnje i prometaoruja ilieksplozivnihmaterijalapremaKrivinomzakonu RepublikeSrpske,anakontojeodtetakeodustaloTuilatvoBiH.VisinakaznezaGoranaDamjanoviajeostalaista.

DJELA ZA KOJA SU OSUENI:

Goran i Zoran Damjanovi su, naoruani i u uniformama, 2. 6. 1992. godi-ne, zajedno s drugim vojnicima i pripadnicima paravojnih formacija, u nase-lju Bojnik (opina Novi Grad u Sarajevu) uestvovali u premlaivanju grupe od 20 do 30 mukaraca, koji su potom odvedeni u logor u Rajlovcu.


Napad na Ahatovie trajao je od 28. 5. do 2. 6. 1992. godine. Braa Da-mjanovi su, svjesni svojih djela, zajedno s drugim vojnicima prouzrokovali teku fiziku i psihiku bol rtvama. Obojica su znali da su zarobljenici bili Bonjaci i smatrali su ih i tretirali manje vrijednim.

58

OKI DRAGAN (X-KR-09/668)

PripadnikoruanihformacijatakozvaneRepublikeSrpskeKrajine

Roen: 16. 1. 1953. godine u Somboru (Republika Srbija)


Prvostepena presuda Suda BiH: 5. 11. 2009. godine

Sud BiH je potvrdio presudu upanijskog suda u Sisku (Republika Hrvatska) od 26. 9. 2007. kojom je osuen na 12 godina zatvora zbog ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva (napad na civilno stanovnitvo koji je rezultirao smru, tekom tjelesnom ozljedom ili tekim naruenjem zdravlja ljudi). oki je podnio molbu, kao dravljanin BiH, za prijenos izvrenja kazne u BiH kako bi bio blizu porodice, koja ivi na podruju Novog Grada. Tuilatvo BiH se nije protivilo molbi okia, nakon ega ju je Sud BiH prihvatio i potom potvrdio presudu suda u Sisku.

albe: Odbrana je iznijela albu zbog odluke o krivinopravnoj sankciji, ali ju je Apelaciono vijee Suda BiH odbilo kao neosnovanu.

Drugostepena presuda Suda BiH: 22. 2. 2010. godine

Potvrena prvostepena presuda.


Dragan oki zvani Popizdeo je 9. 8. 1991. godine u Ravnom Rau (Dre-novac Banski, Republika Hrvatska), skupa sa Zoranom Arbutinom, eljkom Sladoviem i jo jednom nepoznatom osobom, pucao s vanjske strane po kui ure Vuievia.

Nedugo potom, oki je uao u kuu Vuievia i pucao iznad glava ukuana koje je postrojio. Skupa sa Sladoviem i jo jednom nepoznatom osobom, odveo je Vuievia do predjela Bare, nedaleko od Drenovca Banskog, gdje su ispaljivanjem hica iz vatrenog oruja u glavu ubili tog civila.


Sud BiH je prihvatio molbu okia za prijenos izdravanja kazne zatvora u BiH, u skladu sa Zakonom o meunarodnoj pravnoj pomoi u krivinim stva-rima i u skladu sa Sporazumom o meusobnom izvravanju sudskih odluka u krivinim stvarima, koji je ranije potpisan izmeu BiH i Republike Hrvatske.

59

GOLUBOVI BLAGOJE (X-KR-08/494-1)

PripadnikOruanihsnagaRS-a

Roen: 18. 4. 1965. godine u mjestu Strganci (Foa)

Pritvor:

20. 1. 6. 7. 2009. godine(Golubovi je u aprilu 2008. uhapen u Srbiji, na osnovu meunarodne potjernice, nakon ega je izruen organima u BiH.)





Sud je 10. 7. 2009. godine donio presudu kojom odbija optunicu nakon to je Tuilatvo BiH odustalo od krivinog gonjenja.

TuilatvoBiHje6.7.2009.godineodustaloodkrivinoggonjenjaBlagojaGolubovianakontojeApelacionovijeeSudaBiHoslobodilokriviceRajkai Ranka Vukovia za uee u istom zloinu (vidi predmet X-KR-07/40).Golubovijenakonodlukeosloboen.

DJELA ZA KOJA JE BIO OPTUEN:

Goluboviu se stavljalo na teret da je krajem maja 1992. godine, zajedno s grupom od dvadesetak pripadnika oruanih snaga Republike Srpske, doao blizu sela Podkolun (opina Foa), gdje je potom s Rankom i Rajkom Vukovi-em te Rankom Goluboviem uao u selo.

60

Sva etvorica su bili optueni da su, naoruani automatskim naoruanjem, doli do kue Avdije Hukare, gdje su jedan ili vie njih pucali u njega, a nedugo potom i u Mejru Bekriju, koja je bila nedaleko na njivi. Prema optu-nici, tom prilikom smrtno su stradale obje osobe, dok su se optueni udaljili u nepoznatom pravcu.

61

JANKOVI GOJKO (X-KR-05/161)

KomandirjedinicepriFoanskojtaktikojbrigadiVRS-a

Roen: 31. 10. 1954. godine u selu Trbue (Foa)






Dodatna optunica: 4. 7. 2006. godine

Jankoviu je na teret stavljeno i sudjelovanje u silovanju jedne enske osobe izmeu aprila 1992. i maja 1993. godine. Optueni se 18. 7. 2006. izjasnio da se ne osjea krivim ni po ovoj optunici i postupak je nastavljen po obje optunice.



Oglaen krivim za zloin protiv ovjenosti i osuen na 34 godine dugotrajnog zatvora.

albe: Odbrana se alila na bitne povrede odredaba krivinog postupka, krivinog zakona, pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, te visinu kazne. Apelaciono vijee je djelimino uvailo albu branioca.


Kriv, prema individualnoj odgovornosti, za zloine protiv ovjenosti (silovanje, dranje u seksualnom ropstvu, ubistva, zatvaranja, muenja) i osuen na 34 godine dugotrajnog zatvora.

62


Jankovi je 14. 4. 1992. godine komandovao grupom vojnika koja je napala i uhapsila mjetane zaseoka Breine/Zubovii (opina Foa). Svi zarobljeni su odvedeni u zatoenitvo u Brod, te potom u KPD Foa.

Grupom vojnika koja je 3. 6. 1992. godine napala Bonjake to su se krili na brdu Kremenik takoer je komandovao Jankovi. Tom prilikom je zarobljeno 30 ena i djece, te sedam mukaraca, koji su ispitivani, premlaivani i potom ubijeni.

Istog dana ene i djeca su odvedeni do hidrocentrale Buk Bijela, u kojoj je napravljen privremeni centar za zatvaranje, gdje su zatoenici ispitivani, a Jankovi je jednom vojniku omoguio da izdvoji djevojku, koju je potom silovalo najmanje 10 neidentifikovanih vojnika.

Od jula do augusta 1992. godine Jankovi je u nekoliko navrata sudjelovao u odvoenju i silovanju djevojaka i ena zatoenih u Srednjokolskom centru i Sportskoj dvorani Partizan.

Neutvrenog dana krajem jula ili poetkom augusta 1992. godine, Jankovi je s Bebanom Vasiljeviem iz dvorane Partizan izveo dvije zatoenice, koje su potom odveli u kuu u selu Trnovaa, gdje su ih silovali. Po naredbi Jan-kovia, narednog dana Vasiljevi je zatoenice vratio u Partizan.

U toj kui i na drugim lokacijama Jankovi je, zajedno s jo nekoliko osoba, od augusta 1992. do novembra 1993. godine u zatoenitvu drao tri djevoj-ice, koje su koristili kao seksualno roblje i roblje za druge svrhe, tretirajui ih kao stvari i linu imovinu, imajui punu kontrolu nad njihovim ivotima.

Iz zatoenikog centra Karamanova kua, gdje su bile zatoene samo dje-vojke i ene, Jankovi je krajem oktobra ili poetkom novembra 1992. godi-ne sudjelovao u odvoenju triju zatoenica, od kojih je jedna imala samo 12 godina, u stan u Foi, gdje su bile izloene viestrukim silovanjima.

Osloboen je optube da su 3. 7. 1992. godine vojnici pod njegovom koman-dom sudjelovali u zarobljavanju Rede Pekaza, kojeg su potom pretukli i ubili kraj rijeke Drine, te da je od aprila do maja 1992., zajedno s jo nekoliko osoba, vie puta uestvovao u silovanju jedne enske osobe.


Od 8. 4. 1992. do februara 1993. godine na podruju Foe voen je oruani sukob prilikom kojeg je nesrpsko stanovnitvo ubijano, silovano ili na drugi nain zlostavljano.

Jedan od ciljeva napada bile su Bonjakinje, koje su zatvarane u kolama u Kalinoviku i Foi, kao i Sportskoj dvorani Partizan, gdje su zlostavljane na brojne naine, ukljuujui viestruka silovanja. Sportska dvorana bila je zatoeniki centar u kojem su prisilno boravile mnoge djevojke i ene.

Jankovi je svjesno uestvovao u odabiru djevojaka koje je skupa sa drugim vojnicima drao u ropstvu. Djevojice i djevojke su morale sluati njihova nareenja, udovoljavati njihovim seksualnim zahtjevima i obavljati kune poslove.

63

JANKOVI ZORAN (X-KR-06/234)

PripadnikvojskeSrpskeRepublikeBiH

Roen: 20. 3. 1960. godine u Dubnici (Kalesija)

Pritvor: 7. 11. 2006. godine (29. 11. iste godine ukinut i zamijenjen mjerama zabrane)







Osloboen optube za uee u zloinu protiv ovjenosti.

albe: Tuilatvo BiH uloilo albu zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka i pogreno utvrenog injeninog stanja.


Osloboen.

NAVODI IZ OPTUNICE:

Tuilatvo je dokazivalo da je 29. 4. 1992. godine Jankovi sudjelovao u za-robljavanju grupe civila na podruju sela Snagovo. Svih 36 civila je ubijeno i potom spaljeno.

64

U optunici je stajalo i da je 27. 5. 1992. godine na podruju sela eher i Like (opina Kalesija) sudjelovao u zlostavljanju civila, te izdao naredbu da se izvri razdvajanje mukaraca i ena, te djece. Mukarci su zatvarani u razliitim objektima, dok su ene i djeca prisilno preseljeni s tog podruja.


Zbog nedostatka dokaza Vijee nije moglo van svake razumne sumnje utvrditi da je Jankovi osoba koja je sudjelovala i prisustvovala poinjenim zloinima. Tuilatvo nije ponudilo niti jedan dokaz kojim bi ukazalo da je Jankovi imao naredbodavnu funkciju.

65

KOVAEVI NIKOLA (X-KR-05/40)

PripadniklokalnejediniceSrpskeodbrambenesnageuSanskomMostu

Roen: 19. 4. 1968. godine u selu Kruhari (Sanski Most)

Pritvor: 10. 10. 2005. godine (dobrovoljna predaja)






Osuen je na 12 godina zatvora zbog zloina protiv ovjenosti.

albe: Tuilatvo i Kovaevi su se alili zbog visine kazne. Odbrana se alila zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka, pogrene primjene krivinog zakona, te pogreno utvrenog injeninog stanja. albe su odbijene kao neosnovane.


Kriv, prema individualnoj krivinoj odgovornosti, zbog zloina protiv ovjenosti (progon, ubistvo, zatvaranje, muenje, druga neovjena djela) i osuen na 12 godina zatvora.

66


Kovaevi, koji je ranije bio poznat pod imenom Daniluko Kajtez, 6. i 11. 6. 1992. godine, prilikom odvoenja civila u logor Manjaa, sudjelovao je u njihovom premlaivanju na posebno surov nain. Usljed premlaivanja neki civili su podlegli, a njihova tijela su odvezena u nepoznatom pravcu.

Kovaevi je i 7. 7. 1992. godine sudjelovao u odvoenju oko 60 civila ka-mionom na Manjau, prilikom ega se njih najmanje 19 uguilo na putu do logora usljed pretrpanosti, vruine, povreda i iscrpljenosti. Istog dana je sudjelovao u odvoenju u nepoznatom pravcu oko est mukaraca iz te grupe civila, od kada im se gubi svaki trag.


Civili s podruja Sanskog Mosta, a koji su bili meta napada, zatvarani su u SJB, Osnovnu kolu Hasan Kiki, garau Betonirka, sportsku dvoranu srednjokolskog centra, gdje su fiziki i psihiki zlostavljani, a odreeni broj njih prebaen je u logor Manjaa.

Zakljukom Kriznog taba Srpske optine Sanski Most od 22. 4. 1992. go-dine, Srpske odbrambene snage prerasle su u specijalnu jedinicu Srpske teritorijalne odbrane u toj opini.

Napad na Sanski Most poeo je 19. 4. 1992. godine i predvodili su ga VRS, TO, te pripadnici policije i paravojnih formacija. Napad se nastavio 25. 5. 1992. godine hapenjem intelektualaca, policajaca, te politiki angairanih Bonjaka i Hrvata, koji su potom zatvarani u SJB u Sanskom Mostu.

67

KURTOVI ZIJAD (X-KR-06/299)

PripadnikSamostalnogbataljonaDrenicaprietvrtomkorpusuARBiH

Roen: 30. 1. 1967. godine u Donjoj Drenici (Mostar)

Pritvor: Branio se sa slobode.






Oglaen krivim za ratne zloine protiv civilnog stanovnitva, ratne zloine protiv ratnih zarobljenika i povrede zakona ili obiaja rata, i osuen na jedinstvenu kaznu od 11 godina zatvora.

albe: Odbrana se alila zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka, krivinog zakona, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Tuilatvo se alilo na visinu kazne. Apelaciono vijee je djelimino uvailo albe Odbrane, te odbacilo albu Tuilatva.


Kriv, prema individualnoj krivinoj odgovornosti, zbog ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva i osuen na devet godina zatvora, a zbog uea u unitavanju kulturnih i historijskih spomenika osuen na tri godine zatvora.

68

DJELA

Documents

Doba Istine