Upload
others
View
19
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Doc. dr Mehmed Hadžić,
Zaštita prava iz radnih odnosa
Sarajevo, 26. 12. 2018. godine
Zaštita prava radnika
Oblici zaštite (interna/eksterna;
unutarnja/vanjska)
Organi(poslodavac, sud alternativni organi,
upravni organi)
Dvostepenost,
Pravni lijekovi(redovni/vanredni)
Pravila postupka (radnopravni, upravni,
parnični, alternativni)
Interna zaštita prava iz radnog
odnosa
Zaštita prava iz radnog odnosa u postupku pred
poslodavcem= radna sredina u kojoj zaposlenik
radi- čl. 112. ZOR-a FBiH
Prvostepeni postupak:
Pokretanje postupka
zahtjevom (izmjene, odustanak, sporazum)
Poslodavac donosi odluku nakon:
skraćenog- sumarnog ispitnog postupka
Posebnog ispitnog postupka
Drugostepeni postupak kod
poslodavca
Pokreće se zahtjevom za zaštitu prava (prigovor,
žalba)
Čl. 114. ZOR-a FBiH
Pravo zaposlenika da može protiv donesene
odluke poslodavca u prvom stepenu u roku od
30 dana, nakon dostavljanja odluke/saznanja za
činjenice, zahtijevati da se donesena odluka
preispita
Pravo na zahtjev za zaštitu prava- žalbu imaju
radnici
Eksterna zaštita prava iz radnog odnosa
Zaposlenik može tražiti zaštitu povrijeđenih prava pred
nadležnim sudom
Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja
zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o
mirnom rješavanju spora ne udovolji tom zahtjevu, radnik
može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred
nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne
može zahtjevati radnik koji prethodno nije podnio
poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju
zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano
potraživanje iz radnog odnosa
Eksterna zaštita prava iz radnog
odnosa
Mogućnost mirnog rješavanja spora.
Ukoliko se postupak mirenja ne okonča u roku
od 60 dana ili se okonča neuspješno, radnik ima
rok od 90 dana od dana okončanja postupka
mirenja za podnošenje tužbe
Sva novčana potraživanja iz radnog odnosa
zastarjevaju u roku od tri godine od dana
nastanka obaveze
Zaštita u slučajevima diskriminacije- ZOR
FBiH
U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba Zakona,
radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od
poslodavca zahtjevati zaštitu u roku od 15 dana od
dana saznanja za diskriminaciju
Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana
podnošenja zahtjeva, ne udovolji tom zahtjevu, radnik
može u dalje roku od 30 dana podnijeti tužbu
nadležnom sudu
Teret dokazivanja je na poslodavcu ako se iznesu
činjenice koje opravdavaju sumnju
Sud je dužan uspostaviti i osigurati prava, te nadoknaditi
štetu
Teret dokazivanja (čl. 102. ZOR-a FBiH)
U slučaju spora zbog redovnog ili vanrednog
otkaza ugovora o radu od strane poslodavca
(čl. 96. stav. Tač. a. I b. I čl. 97. stav 1. i 2.
ZOR-a FBiH) teret dokazivanja
opravdanog razloga za otkaz je na
poslodavcu
Pojam radnog spora:
Personalno-kauzalni kriterij
/marijalna i formalna obilježja/
Individualni radni spor/koletivni radni spor
• Strane
• Predmet
• Nadležnost
Sudsko rješavanje radnih sporova
Uređeno sa dva zakona:
Zakonima o parničnom postupku FBiH, RS,
BDBIH i BiH
i Zakonima o radu FBIH, RS, BD BIH i
Zakonom o radu u institucijama BIH
Bosna i Hercegovina
Ne postoje specijalizirani sudovi (radni sudovi) za sporove povodom
ostvarivanja i zaštite prava iz radnog odnosa
Sudska zaštita se ostvaruje pred redovnim sudovima u parničnom
postupku
U FBiH shodno Zakonu o sudovima FBiH, redovni sudovi (općinski,
kantonalni i Vrhovni ud FBiH) vrše sudsku vlast i štite prava i
slobode zagarantovane ustavima BiH i zakonom, te osiguravaju
ustavnost i zakonitost.
Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i
efikasno.
Sud u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti pazi da li
rješavanje spora spada u sudsku nadležnost
Nadležnost
Stvarna nadležnost- interna jurisdikcija utvrđena
Zakonom o sudovima
Općinski sudovi su u prvom stepenu nadležni u svim
građanskim sporovima gdje spadaju i radni sporovi
Kantonalni sudovi su nadležni da odlučuju o žalbama
protiv odluka općinskih sudova
Vrhovni sud FBiH je nadležan da odlučuje o redovnim
pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova, ako
je to zakonom određeno
Mjesna nadležnost
A) Opća mjesna nadležnost
Za suđenje je nadležan sud koji je opće nadležan za
tuženost ako zakonom nije određena isključiva mjesna
nadležnost drugog suda (mjesto gdje tuženi ima
prebivalište, boravište)
B) Izberiva mjesna nadležnost
Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposlanik, za
suđenje je nadležan pored suda koji je opće mjesno
nadležan za tuženog i:
(1) Sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao,
osnosno
(2) Sud načijem bi se području rad morao obavljati, te
(3) Sud na čijem je području zasnovan radni odnos
Odlučivanje suda (čl. 2. ZPP)
U parničnom postupku sud odlučuje u granicama
zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
Sud ne može odbiti da odlučuje u zahtjevu za koji je
nadležan
Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj
ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu
materijalnog prava
Pokretanje postupka
Postupak se pokreće tužbom u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranku
Sud odbacuje tužbu zbog proceduralnih razloga ( ne
spada u sudsku nadležnost, tužba podnesena
neblagovremeno, o istom zahtjevu već teće parnica,
stvar pravomoćno presuđena, o predmetu spora
sklopljena sudska nagodba, tužilac se pred sudom
odrekao tužbenog zahtjeva…)
Sud odbacuje tužbu zbog nedostataka u tužbi (tužitelj
ima 8 dana za ispravku i ponovnu predaju/ako nema
ispravke tužba se smatra povučenom)
Parnica počinje teći dostavom uredne tužbe tuženom
Tužba
Procesnopravna forma kojom se u sudskom postupku
ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na sudsku
zaštitu
Nemo iudex sine actore/bez tužbe nema ni postupka
U radnim sporovima načelo dispozitivnosti se
manifestuje dvojako:
1. U podizanju tužbe (rok od 90 dana/3 godine)
2. U određivanju njenog sadržaja ( u parničnom
postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su
stavljeni u postupku)
Sadržaj tužbe
A) Elementi koji su neophodni da bi se u vezi s njima
moglo postupati:
oznaka suda,
oznaka stranaka (ime prezime odnosno naziv pravne
osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište
stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika)
oznaka predmeta spora,
naznaka vrijednosti spora,
potpis podnositelja
Sadržaj tužbe
B) Elementi koji tužbu oblikuju kao procesnopravnu
ustanovu:
tužbeni osnov (činjenice na kojima tužilac zasniva
tužbeni zahtjev, pravni osnov tužbenog zahtjeva-
činjenični osnov obavezan, pravni fakultativan)
dokaze kojima se utvrđuju te činjenice
tužbeni zahtjev-petitium (određen zahtjev u pogledu
glavne stvari i sporednih potraživanja/ zahtjev da sud
izrekne određenu pravnu posljedicu u formi sudske
odluke-presude)
Tužba i njen sadržaj –član 53. Zakona o parničnom postupku FBIH
_________________________________________________________
Naziv mjesno i stvarno nadležnog suda pred kojim se pokreće
radni spor- sada fakultativno
Tužilac/Tužitelj:__________
Zastupan po punomoćniku (advokatu) iz................
Punomoć u prilogu
Tuženi:_________
Tužba
Radi:_______ Vrijednost spora:___ KM
1..............sud u ........ je mjesno nadležan da rješava u ovoj pravnoj stvari na
osnovu člana (28 ili 37 ili 40) Zakona o parničnom postupku.
2..........................................................................................................................
...............................................................................................................
Dokaz:
Iz navedenih razloga je vidljivo da je......................... nepravilna i nezakonita pa je tužilac ostvarujući
svoje zagarantovano pravo na pravnu zaštitu podnio ovu tužbu kod ovog mjesno i stvarno nadležnog
suda, te predlaže da sud poslije provedenog zakonom utvrđenog postupka donese slijedeću :
Presudu
.............................................................................................................................
..............................................................................................................................
U ____________ 2006.godine Tužitelj
Radnje koje preduzima sudija od dobijanja
predmeta u rad
• Prethodno ispitivanja tužbe
• Odgovor na tužbu
• Pripremno ročište
• Glavna rasprava
• Izricanja i donošenje presude
Konvencija za zaštitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda
Član 6.
Pravo na pošteno suđenje:
Pravo na sud osnovan zakonom
Pravo na nezavisan sud
Pravo na nepristrasno suđenje
Pravo na pravično suđenje
Načelo javnosti
Pravo na suđenje u razumnom roku
Postupanje po tužbi
Odbacuje tužbu
Utvrđuje urednost tužbe
Ne spada u sudsku nadležnost
Neblagovremenost tužbe
Postojanje parnice koja teče
Sklopljena sudska nagodba
Odricanje o tužbenog zahtjeva
Nedostatak pravnog interesa
Nisu otklonjeni nedostaci iz čl.66.
Dostavlja tužbu na odgovor
Pripremanje glavne rasprave
Predhodno ispitivanje tužbe (čl.66.-69.)
Dostava tužbe tuženom na odgovor (čl.70.-
73.)
Postupak po protivtužbi (član 74.)
Pripremno ročište (čl.75.-85.)
Zakazivanje glavne rasprave (čl.94.-96.)
Sud je dužan:
Savjesno i nepristrasno voditi postupak
Pridržavati se zakona i tumačiti ih u skladu sa
principima Ustava i međunarodnih akata
Postupak provesti bez odugovlačenja (čl.10)
Dok se ne rješi sukob nadležnosti,
poduzimati radnje za koje postoji opasnost od
odgode
Paziti da se ne zaključi sudska nagodba za
nedopuštena raspolaganja (čl.89. st.2)
Sud po službenoj dužnosti
pazi:
Na apsolutnu nadležnost (čl.16.)
Na stvarnu i mjesnu nadležnost (čl.17.)
Da li teče ista parnica (litis pendencija –čl.60.)
Na blagovremenost tužbe (čl.67. i 79.)
Na pravomoćno presuđenu stvar (res iudicata)
Na to da li je ranije sklopljena sudska nagodba (čl.93.)
Na odricanje od tužbenog zahtjeva
Na pravni interes kod tužbe za utvrđenje
Na to da li su otklonjeni nedostatci podneska
Da li je punomoćnik ovlašten za zastupanje (čl.309)
Sud poučava stranke samo
O pravu tuženog na odgovor na tužbu i
posljedice ne postupanja
O pravu stranaka da najkasnije na
pripremnom ročištu iznesu činjenice i
predlože dokaze
O nedostacima podneska prije odbačaja
O obavezi prijavljivanja primjene adrese
Stranke su dužne
Da govore istinu i savjesno koriste pravo (čl.9.)
Da obavijeste sud ako već teče parnica između istih
stranaka (čl. 60.st.4)
Najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice i
predložiti dokaze (čl.77.)
Da obavijeste sud o promjeni adrese (čl.352.st.1)
Tužilac dužan –navesti vrijednost spora (čl. 316.)
Tuženi dužan u roku od 30dana dostaviti pismeni
odgovor na tužbu
Zakonski zastupnik -da dokaže svoj status (čl.294.st.2)
Punomoćnik da pri prvoj radnji priloži punomoć (čl.309.
st.1)
Pripremno ročište (čl. 75. ZPP)
Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na
protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.
Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u
tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja,
sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za
podnošenje odgovora na tužbu.
Čl. 81. Sud će prema rezultatima raspravljanja na
pripremnom ročištu odlučiti o čemu će se raspravljati i
koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
Glavna rasprava
Tužilac i tuženi ukratko izlažu pitanja iz tužbe
Saslužšanje stranaka : prvo tužilac pa tuženi
Saslušanje svjedoka: prvo tužioca pa onda tuženog
Izvode se ostali dokazi uključujući i vještačenje
Završna izlaganja tužioca i tuženog
Sudsko rješavanje kolektivnih radnih
sporova
Član 149. ZOR-a FBiH
Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji
ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora
mogu pred nadležnim sudom zahtjevati
zaštitu prava iz kolektivnog ugovora
Kolektivni radni sporovi
Spor ozmeđu poslodavca (organizacije poslodavaca) i
sindikata u vezi s uređenjem kolektivnih radnih odnosa
odnosno kolektivnih prava i interesa
ZOR FBiH u članu 150. st. 1. Pod kolektivnim radnim
sporom podrazumjeva spor o zaključivanju, primjeni,
izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog
ugovora ili drugi slični spor vezan za kolektivni ugovor
Važno Pojmovno određenje kolektivnih radnih sporova
vezuje se prije svega za definiciju kolektivnih radnih
sporova u vezi s kojima je nužno provesti postupak
mirenja iz čl. 150-153 ZOR-a FBiH
Sudsko rješavanje
Vezano isključivo za one kolektivne radne sporove koji su pravni po svojoj prirodi
Radi se o sporovima koji nastaju u vezi s pravima i obavezama sudionika u kolektivnim radnim odnosima ili u vezi s tumačenjem i primjenom pravnih akata koji uređuju te odnose
Sud ima aktivnu ulogu i u pogledu ineteresnih kolektivnih radnih sporova, ali je ta uloga ograničena na djelovanje u pogledu zabrane nezakonitog štrajka i isključenja s rada (lock-out)
Podjela kolektivnih radnih sporova
Pravni/ prava i obaveze sudionika u kolektivnim radnim
odnosima (spor o tumačenju ili primjeni zakona, drugog
propisa ili kolektivnog ugovora)
Interesni/sporovi u postupku kolektivnog
pregovaranja/stvaranja prava (spor o sklapanju, izmjeni
ili obnovi kolektivnog ugovora)
Kolektivna prava
Pojam kolektivnih prava određuje se obzirom na dva
osnovna kriterijuma- način ostvarivanja prava i interes
koji se štiti.
Individualna prava koja se kolektivno ostvaruju
Kolektivna prava
U kategoriju kolektivnih prava zaposlenih spadaju: pravo
na sindikalno organizovanje, pravo na kolektivno
pregovaranje, pravo na participaciju i pravo na štrajk
Zbog normativnog dijela kolektivnog ugovora, kolektivni
radni spor se može javiti i i u vezi sa uređivanjem
individualnih prava (npr. zarada) ili u vezi sa tumačenjem
i primjenom kolektivnog ugovora u pogledu njegovih
odredbi o individualnim pravima (uslovima rada-npr.
pravom na zaradu svih radnika prema kolektivnom
ugovoru koji poslodavac ne poštuje)
Kolektivni interesi
Kolektivni interesi zaposlenih su zajednički profesionalni,
ekonomsko-socijalni i kulturni interesi koji mogu biti
predmet kolektivnog pregovaranja ili drugih posebnih
oblika u kojima se ispoljavaju industrijski (kolektivni
odnosi)
Kolektivni interesi u užem smislu
u vezi sa zaključivanjem klauzula obligacionog dijela kolektivnog
ugovora
u vezi sa uređivanjem uslova rada u normativnom dijelu kolektivnog
ugovora
Kolektivni interesi u širem smislu- kad se radi o potrebi
da se zaštite širi profesionalni i ekonomsko-socijalni
interesi od onih koji su predmet kolektivnog pregovaranja
Sudska praksa
Da bi se neki spor smatrao radnim sporom,
bitno je da je to spor koji postoji u odnosu
radnika odnosno strane koja zastupa interese
radnika i poslodavca
Žalbeni postupak u radnim sporovima
Žalba –opća pitanja
Redovni pravni lijek –predstavlja dispozitivnu stranačku
parničnu radnju u kojoj se pobija prvostepena presuda i
od II suda traži ukidanje ili preinačenje prvostepene
presude
Osnovna svojstva blagovremene (žalba izjavljena u
zakonom propisanom roku), dopuštene (izjavljena od
ovlaštenog lica) i potpune (ispunjava sve uvjete
sadržaja žalbe) žalbe:
Suspenzivnost (odlažne se pravosnažnost presude)
Devolutivnost (o žalbi odlučuje II sud/ instacioni sud) i
Dvostranost (obavezno se dostavlja protivnoj strani na
odgovor)
Redovni pravni lijekovi u parničnom
postupku –postupku rješavanja radnih
sporova
Žalba protiv presude
Žalba protiv rješenja
Žalba protiv presude najznačajniji
materijalnopravni aspekti
Pravo na žalbu
Sadržina žalbe
Razlozi žalbe
Pravo na žalbu
Pravo stranke da može protiv presude donesene
u prvom stepenu u roku od 30 dana/pravilo –u
radnim sporovima 15 dana/ od dana donošenja
presude, odnosno nakon dostavljanja prepisa
presude, zahtjevati da se donesena odluka
preispita /ukine ili preinači/
Pravo na žalbu protiv presude/rješenja
donesenog u prvom stepenu imaju stranke (pod
uvjetima propisanim zakonom pravo na žalbu
pored stranke ima i umješač/ obični: položaj
jedinstvenog suparničara/
Rok za žalbu
Prekluzivne prirode –protekom roka stranaka
više ne može koristiti pravo na žalbu
30 dana /15 dana
Računanje rokova: ako je stranka obavještena o
datumu donošenja presude rok se računa od
dana donošenja presude, a ako je presuda
dostavljena prema pravilima o dostavljanju
rokod dana dostavljanja presude se računa
Odricanje od prava na žalbu i
odustanak od žalbe
Odricanje: od trenutka prijema presude do
momenta dok nije izjavljena žalba
Odustajanje: nakon izjavljene žalbe sve do
odluke drugostepenog suda
Izjava od odricanju i o odustanku od prava na
žalbu u cilju spečavanja zloupotrebe prava,
ne može se opozvati
Sadržaj žalbe
Elementi:1) Označenje presude protiv koje se izjavljuje žalba
2) Izjava da se presuda pobija u cjelini ili u određenom dijelu
3) Razlozi žalbe
4) Potpis podnosioca žalbe
Žalba koja ne sadrži elemente koji čine njenu sadržinu ima se uzeti kao
nepotpuna žalba.
U žalbi, u pravilu, ne mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi
dokazi, izuzetak
Žalitelj bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predložiti činjenice
i dokaze do zaključenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.
Razlozi zbog kojih se presuda
može pobijati
Povrede odredaba parničnog postupka
Pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog
stanja
Pogrešne primjene materijalnog prava
Povrede odredaba parničnog
postupka
Povreda bilo koje odredbe parničnog
postupka pod uslovom da je uticala na
donošenje zakonite i pravilne presude/novo
rješenje parničnog procesnog prava u BiH
Pogrešno ili nepotpuno
utvrđeno činjenično stanje
Sud neku odlučujuću činjenicu pogrešno
utvrdio (sud izveo pogrešan zaključak o postojanju ili
nepostojanju neke odlučujuće činjenice iako je temeljom
pravilne ocjene izvedenih dokaza i ostale procesne građe
trebao suprotno zaključiti),
Odnosno kada je nije utvrdio
(sud ne zauzme stav u pogledu neke odlučne činjenice,
nije uzeo u obzir sve dokaze/propustio da utvrdi odlučne
činjenice)
Pogrešna primjena materijalnog
prava
Sud nije primjenio odredbu materijalnog
prava koju je trebao da primjeni ili kada
relevantnu odredbu nije pravilno primjenio
Obzirom na veliki broj propisa u radnom
zakonodavstvu bez sumnje na sudu je
velika obaveza da činjenično stanje
podvede pod pravu normu ili pravno
pravilo što je najbitniji element pravilne i
zakonite odluke
Postupak po žalbi
Traje od ponošenja žalbe prvostepenom
sudu do donošenja odluke drugostepenog
suda
Postupak po žalbi se dijeli na:
Postupak po žalbi pred prvostepenim sudom i
Postupak po žalbi pred drugostepenim
sudom
Postupanje prvostepenog
suda po žalbi
Ako je I sud procjeni da je žalba
neblagovremena, nedozvoljena ili nepotpuna
-sud odbacuje žalbu rješenjem (protiv
ovakvog rješenja je dozvoljena žalba)
Akoje I sud procjeni da je žalba
blagovremena, dozvoljena, potpuna -
žalbu dostavlja na odgovor protivnoj
strani (8 dana /nije obavezna to pravo
iskoristiti)
Postupak po žalbi pred
drugostepenim sudom
Dostavljanjem spisa prvostepenog suda sa žalbom protiv
prvotepene presude II sudu, započinje postupak po žalbi
pred drugostepenim sudom
II sud sudi u zbornom sastavu –odmah se određuje
sudija izvjestilac –sudija koji se zadužuje sa spisom u
smislu njegovor pripremanja i postupanja po njemu, kako
bi se omogućilo vijeću II suda da donese odluku po žalbi
II sud odluke donosi u:
1) Sjednici vijeća ili nakon
2) Održane rasprave pred II sudom nakon vijećanja i
glasanja
Sudija izvjestilac
Proučava detaljno predmet i u sjednici vijeća
iznosi njegovu sadržinu ostalim članovima
vijeća, koje, pored sudije izvjestioca
sačinjavaju predsjednik vijeća i član vijeća.
Ovlasti
Granice ispitivanja
prvostepene presude
U granicama razloga navedenih u žalbi, a po
službenoj dužnosti pazi na pravilnu primjenu
materijalnog prava i povrede odredaba
parničnog postupka koje se tiču stranačke
sposobnosti i zastupanja
Odluke II-stepenog suda
1) Drugostepeni sud također po službenoj dužnosti pazi na
blagovremenost, potpunost i dozvoljenost žalbe
/rješenjem odbacuje žalbu koja nije formalnopravno
ispravna/
2) Presudom potvrditi prvostepnu presudu/odbiti žalbu kao
neosnovanu kada nađe da ne postoje razlozi zbog kojih
se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj
dužnosti
3) Presudom preinačiti prvostepenu presudu
4) Rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti
na ponovni postupak, samo jednom, osim u slučaju
presude na osnovu priznanja, odricanja ili propuštanja
5) Rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu
Važno
Zabrana reformatio in peius
(presuda se ne može preinačiti na štetu stranke koja se
žalila, ako je samo ona podnijela žalbu, ova zabrana ne
postoji ako su se žalile obje stranke)
Rasprava pred drugostepenim sudom u novom
parničnom procesnom zakonodavstvu ima punu
afirmaciju (kada II sud ocjeni da je zbog povrede
odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku
potrebno održati raspravu)
Svoju odluku II-stepeni sud je obavezan dostaviti
strankama i svim zainteresiranim licima, kao i sudu
prvog stepena
Arbitraža
Terminološki arbitraža može značiti:
1) način rješavanja sporova,
2. organ koji rješava spor,
Obzirom na dvostruko značenje arbitraža se može
definisati kao:
a) rješavanje spora od strane lica koje ugovorne strane
odrede na osnovu ugovora o arbitraži i
b) organ (tijelo) nedržavnog karaktera koji rješava spor koji
su mu ugovorne strane sporazumno (ugovorom o
arbitraži) povjerile.
Arbitraža
Arbitraža (lat. arbitrum) je pravosudno
nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i
voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u
njihovom određenom imovinsko-pravnom
konfliktu, u kome one mogu slobodno da
disponiraju svojim pravima.
Bitni elementi arbitraže
a) arbitraža je nedržavni sud koji spor među
strankama razrješava presudom
b) osnov za derogiranje redovne sudske
nadležnosti i povjeravanje spora na suđenje
arbitražnom sudu leži u autonomiji volje
stranaka, u predmetima u kojima one mogu
slobodno da raspolažu svojim pravima
c) pravni osnov za sporazumno rješavanje sporova
je sporazum stranaka koji su one dobrovoljno i
saglasno perfektuirale,
Bitni elementi arbitraže
d) postupak pred arbitražom predstavlja suđenje in
concreto tek nakon što mu stranke sporazumno
daju osnov za suđenje i traje do okončanja
povjerenog mu zadatka,
e) zakonodavac meritornu arbitražnu presudu u
sporu izjednačava sa pravosnažnom odlukom
redovnog suda
Zakonodavni okvir u Federaciji BiH
Zakon o radu FBiH čl. 154 i 155
Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog
radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.
Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeća i druga
pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom uređuju
se kolektivnim ugovorom ili sporazumom
stranaka.
Zakonodavni okvir u Federaciji BiH
Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom
propisu, kolektivnom ugovoru i na pravičnosti
Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane
u sporu ne odluče drugačije,
Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena
Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog
ugovora
Hvala na pažnji!