Upload
dinhkiet
View
259
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Doc. dr Mehmed Hadžić
Evropsko radno pravo
Sarajevo, 30. 10. 2018. godine
Izvori radnog prava međunarodnog
porijekla
1. Univerzalni i regionalni međunarodni izvori:
-za radno pravo BiH najznačajniji:
-konvencije i preporuke MOR-a i akti UN,
-primarni i sekundarni izvori prava Evropske unije, te
-akti Vijeća Evrope,
2. Bilateralni i multilateralni međudržavni ugovori
Međunarodno radno pravo
A) Univerzalno i B) Regionalno;
Skup materijalno-pravnih i formalno- pravnih normi koje
se donose na međunarodnom nivou;
Segment nacionalnog radnog prava koji se vezuje za
izvore međunarodnog porijekla u pogledu:
a) sadržaja i
b) procesnih pravila koja se odnose na
njihovo usvajanje i implementaciju.
Univerzalno međunarodno radno pravo
Konvencije i preporuke MOR-a
Odgovarajući instrumenti UN
Međunarodni radni standardiUniverzalni :
sadržani u 185 konvencija MOR-a
prema predmetu : Sloboda udruživanja,kolektivnog
dogovaranja i participacija
Jednakost u mogućnostima ili tretmanu
Prinudni rad
Dječiji rad
Tripartizam
Radna adminstracija i inspekcija
Zapošljavanje
Stručno usavršavanje i doobrazovanje
Plaće
Radno vrijeme
Sigurnost zaposlenja
Zaštita na radu
Zaštita materinstva
Socijalna politika
Zaštita radnika migranata
Pomorci
Ribari
Lučki radnici
Domorodačko i plemensko stanovništvo
Specifične kategorije radnika
Regionalni Sloboda kretanja radnika
Zaposlenost i fleksibilni oblici zapošljavanja(ugovor o radu na određeno vrijeme(1999/70/EC),ugovor o radu s nepunim radnim vremenom direktiva 97/81/EC,obaveza pisanog obavještavanja zaposlenih o uvjetima rada ugovora o radu 91/533),
Jednakost u postupanju ili tretmanu(direktiva 2000/78/EEC,teret dokazivanja-direktiva 97/80)
Zaštita zdravlja i bezbjednost na radu
Dostojanstvo na radu
Radno vrijeme, noćni rad, sedmični i godišnji odmor
Reorganizacija poslodavaca i položaj zaposlenih
Socijalni dijalog
Kolektivno pregovaranje
Participacija
Evropsko radno pravo
Evropsko nekomunitarno radno pravo (radno pravo
koje je nastalo u okviru Vijeća Europe,
izvori:Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda,Evropska socijalna
povelja,Evropski kodeks o socijalnoj sigurnosti,Evropska
konvencija o socijalnoj sigurnosti,Evropska konvencija o
pravnom statusu radnika migranata),
Evropsko komunitarno pravo –pravo Evropske unije
Evropsko nekomunitarno radno pravo
Osnovna karakteristika neposredno ili posredno pružanje sudske zaštite prava sadržanih u izvorima nekomunitarnog radnog prava
Direktna zaštita se pruža u odnosu na dva prava sadržana u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama:
- čl.4. Zabrana prinudnog i ropskog rada
- čl.11.Sloboda sindikalnog udruživanja
Od posebnog značaja za radne i socijalne odnose načelo nediskriminacije
Pojedinac nema mogućnosti da zaštiti socijalna prava sadržana u Evropskoj socijalnoj povelji direktno, već isključivo pred nacionalnim sudovima.
Pravo na pravično suđenje
Pravo na djelotvoran pravni lijek
Član 6. (nezavisan i nepristasan sud;javnost
postupka,pretpostavka nevinosti, posebne
garancije, pravo na dva stepena suđenja,princip
”non bis in idem”,naknada u slučaju sudske
greške,pravo na razuman rok – ”2.godine” )
Član 13.(garancija prava na žalbu u vezi sa
nekim drugim pravom koje je povređeno)
Evropska unija (kratica EU)
Jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica
evropskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i
integracije koji je započeo 1951 godine između šest
država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije,
Luksemburga i Nizozemske).
Evropska unija formalno je uspostavljena 1. 01. 1993.
godine, stupanjem na snagu Ugovora o Evropskoj uniji
(poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).
Pravni sistem Evropske unije
naziva se uobičajeno ”pravna stečevina/tekovina
EU/Zajednice”- acquis communautaire .
Pravni poredak koji stvaraju organi EU/ zajednica.
Sui generis pravni poredak različit od međunarodnog
pravnog poretka, koji je integriran u pravne poretke
država članica.
Izvori komunitarnog radnog prava
Originerni(primarni)/Derivativni
(sekundarni),
Pisani/Nepisani(opća pravna načela
komunitarnog prava)
Sudski precedenti(sudska praksa) Suda pravde
EU
Evropski kolektivni ugovori o radu
Načela europskog radnog prava
Načelo slobodnog kretanja radnika/osoba
Načelo jednakog tretmana muškarca i žene
Načela supsidijarnosti i srazmjernosti
Načelo superiornosti i autonomije
Načelo tripartizma
Uslovi pod kojima EU smije donositi
propise iz oblasti evropskog prava
Princip ograničenog mandata
Princip supsidijariteta
Princip srazmjernosti
Princip ograničenog mandata
Organi i institucije smiju djelovati samo u
okviru ovlaštenja i ciljeva koji su određeni
ugovorom i samo radi ispunjavanja zadataka
EU
Princip supsidijariteta
Organima i institucijama je dopušteno donošenje
pravnih propisa u kojima su pored izričitog osnova iz
ugovora ispunjena dodatna dva uslova:
1. Negativni- ciljevi koji se žele postići donošenjem
odgovarajućeg propisa ne mogu se zadovoljiti
reguliranjem na nacionalnom nivou
2. Pozitivni- odgovarajući ciljevi zbog svog obima i
učinkovitosti mogu se bolje realizirati na nivou EU
Princip srazmjernosti
Odnosi se na pitanje “kakve mjere”
organi/institucije smiju preduzeti. Odlučujuće je
da li se iz nacionalne perspektive određena
mjera na nacionalnom nivou čini podobnom i
potrebnom, odnosno da li, na drugoj strani, njeni
nedostaci stoje u nesrazmjeri prema njenim
prednostima.
Originerni-primarni izvori
Ugovori:
1. Osnivački ugovori i Ugovori koji su integrirani u
osnivačke
2. Protokoli i Sporazumi o socijalnoj politici,
3. Ugovori sa trećim državama
EU nakon stupanja na snagu Lisabonskog
ugovora
Lisabonski ugovor-Reformski ugovor(2007)2009
Ugovor o Europskoj uniji
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Sekundarni-derivativni izvori prava
Uredbe ili Pravila( Regulation,Verordnungen)
Direktive ili Upustva ili Smjernice
Odluke
Mišljenja
Preporuke
Rezolucije
Deklaracije
Akcioni planovi
Bijele-zelene knjige
Uredbe-Pravila
Imaju opću važnost-u cjelini obavezujući akti sa direktnom primjenom u svakoj državi članici EU-glavno sredstvo unifikacije
Od posebnog značaju su Uredbe koje se odnose na realizaciju jedne od četiri velike slobode:
-slobode kretanja osoba/radnika:Uredba 1612/68 koje predviđa da radnik zadržava pravo na boravak u državi prijema pošto mu je prestao rad, Direktivom o slobodi kretanja 2004/38 je parcijalno izmjenjena Uredba 1612/68, a zatim zamijenjena Uredbom 492/2011
Direktive –upustva –smjernice (Directive,
Richtlinen
Osnovno sredstvo harmonizacije (aproksimacije) radnopravnih sistema država članica,
Obezbjeđuju neophodne aspekte uniformnosti komunitarnog prava uz poštovanje tradicije i strukture država članica
Ima pravno obavezujuću snagu koji sadrže obligaciju cilja,tj. nema direktno dejstvo(izuzetno)nego je ostavljena sloboda državama da odrede način,sredstvo i formu implementacije u roku koji propisuje sama direktiva
Adresati samo države članice
Sudska praksa
Praksa Suda pravde u toj mjeri stvaralačka da
se odluke Suda mogu uzeti za jednu vrstu
precedenata
Šta je radno pravo EU- karakteristike i
sadržaj
1. Partikularnost: usmjerenost na ograničena pitanja radnog i
socijalnog prava, nesimetričnost, nepotpunost u odnosu na
nacionalna zakonodavstva
2. Sloboda kretanja radnika (kretanje radnika i članova njihovih
porodica; koordinacija sistema socijalne sigurnosti)
3. Socijalna politika (omogućavanje socijalnog razvoja i sprečavanje
socijalnog dampinga; zaštita zdravlja i sigurnosti na radu,
osiguranje adekvatnih radnih uvjeta : radno vrijeme, kolektivni
otkazi, transfer preduzeća, participacija..)
4. Koordinacija ekonomske politike i politike zapošljavanja
5. Suzbijanja diskriminacije
Važno
Oblast radnih i socijalnih odnosa –podjeljena
nadležnost EU i država članica;
EU u pravilu koristi direktive“minimalne
harmonizacije“;
Posebna obaveza vezana za usklađivanje
ekonomske politike, politike zapošljavanja te
mogućnost usklađivanja socijalnih politika;
Evropski radni standardi Sloboda kretanja radnika
Zaposlenost i fleksibilni oblici zapošljavanja
(ugovor o radu na određeno vrijeme(Direktiva 1999/70/EC),ugovor o radu s nepunim radnim vremenom Direktiva 97/81/EC,obaveza pisanog obavještavanja zaposlenih o uvjetima rada ugovora o radu 91/533),
Jednakost u postupanju ili tretmanu (direktiva 2000/78/EEC,teret dokazivanja-direktiva 97/80)
Zaštita zdravlja i bezbjednost na radu
Dostojanstvo na radu
Radno vrijeme, noćni rad, sedmični i godišnji odmor
Reorganizacija poslodavaca i položaj zaposlenih
Socijalni dijalog
Kolektivno pregovaranje
Participacija
Evropsko individualno radno pravo
Najrazvijeniji dio evropskog komunitarnog prava
Određena pitanja, još uvjek, isključena iz nadležnosti
komunitarnih organa,odnosno nisu predmet reguliranja
sekundarnim zakonodavstvom.
To su :
-pitanje zarade i drugih primanja zaposlenih
-odsustva sa rada
-disciplinske odgovornosti i odgovornosti za štetu
- otkaza ugovora o radu
Sadržaj evropskog individualnog radnog
prava
Sloboda kretanja, nastanjivanja i boravka –nacionalni tretman svakom građaninu EU
Materija zapošljavanja i fleksibilnih oblika zapošljavanja uz načelo zabrane diskriminacije
Uvjeti rada –zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu
Kompleks pitanja reorganizacije poslodavaca i prava zaposlenih
Sloboda kretanja, nastanjivanja i boravka
–nacionalni tretman svakom građaninu EU
Komunitarni pojam radnika
Uvjeti za sticanje slobode kretanja radnika:državljanstvo i profesionalna aktivnost ekonomskog karaktera
Sadržaj slobode kretanja:
1. prihvatanje stvarno učinjene ponude za zaposlenje,
2. Slobodno kretanje unutar državnog područja država članica u tu svrhu,
3. Boravak u državi članici radi zapošljavanja u skladu sa odredbama koje uređuju zapošljavanje državljanja te države utvrđenih zakonom i ostalim propisima
4. Ostanak na državnom području države članice nakon prestanka zaposlenja u toj državi
Ograničenja slobode kretanja
Ograničenja slobode kretanja radnika u okviru unutrašnjeg tržišta EU vezana su:
1. U pogledu ulaska i boravka: javni poredak, javna bezbjednost, javno zdravlje,
2. U pogledu pristupa određenim poslovima. Javna uprava
3. Privremena ograničenja zbog proširenja EU
Prioritet domaćeg državljanstva u komunitarnom pravu moguće je opravdati poznavanjem domaćeg jezika pošto je taj uvjet izuzet iz zabranjenih osnova u pogledu nacionalnog tretmana subjekta komunitarnog prava
Materija zapošljavanja i fleksibilnih oblika
zapošljavanja uz načelo zabrane diskriminacije
Ugovor o radu na određeno vrijeme:
Direktiva 1999/70/EC
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom:
Direktiva 97/81/EC
Obaveza poslodavca da u pisanom obliku obavjesti zaposlene o uvjetima koji se primjenjuju u govoru o radu:Direktiva 91/533
Načelo jednakosti u mogućnostima i tretmanu (osnivački ugovor,Direktiva 2000/78/EEC,Direktiva 97/80 Teret dokazivanja,
Uvjeti rada –zaštita zdravlja i bezbjednosti
na radu
Zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu –opći
uvjeti rada –više od 50 direktiva sa značajnim
ekonomskim implikacijama
Direktiva 89/391-opći karakter i opći domen
primjene poboljšanje bezbjednosti i zdravlja na
radu
Kompleks pitanja reorganizacije poslodavaca i
prava zaposlenih (stabilnost zaposlenja)
Reorganizacija poslodavca putem transfera prava
zaposlenih :Direktiva 2001/23 o očuvanju prava
zaposlenih
Reorganizacija poslodavca putem kolektivnog
otpuštanja:Direktiva 98/59/EC o aproksimaciji prava
država članica u pogledu kolektivnog otpuštanja
Reorganizacija poslodavca u slučaju
insolventnosti:Direktiva 2008/94/EC o zaštiti radnika
(zaposlenika) u slučaju insolventnosti poslodavca
Evropsko kolektivno radno pravo
Odredbe u osnivačkom ugovoru:
“Zajednica neće podržavati i dopunjavati
aktivnosti država članica u oblasti:
prava na udruživanje, prava na štrajk i
lockout”
imaju za posljedicu da je, na sadašnjem
stepenu, evropsko kolektivno radno pravo jako
partikularno.
Sadržaj evropskog kolektivnog radnog
prava
Socijalni dijalog
Evropsko kolektivno pregovaranje
Evropski savjet zaposlenih-participacija
Socijalni dijalog
Ugovor o osnivanju EZ među ciljevima socijalne politike
navodi “unapređenje dijaloga između menadžmenta i
rada”;
U okviru EU djeluje više organizacija poslodavaca i
sindikata na međugranskom, granskom novou i u
javnom i u privatnom sektoru;
Udruženja poslodavaca : konfederacije nacionalnih
međugranskih udruženja i federacije nacionalnih
granskih udruženja.
Organizacije sindikata:konfederacije nacionalnih
međugranskih sindikata i federacije granskih nacionalnih
sindikata.
Kolektivni ugovori na evropskom nivou
Kolektivni ugovor na nivou evropske kompanije,
Evropski industrijski kolektivni ugovor,
Evropski multiindustrijski kolektivni ugovor,
Evropski multiregionalni kolektivni ugovor,
Kolektivni ugovor na nivou evropske
kompanije
Kolektivni ugovor na nivou kompanije koja ima pogone
(sjedišta) u nekoliko država članica, ali ne nužno u
svima,
Na strani radnika sindikati koji predstavljaju radnike iz
različitih država ili (barem teoretski) evropski kompanijski
sindikat,
U određenim slučajevima kao strana u evropskom
kompanijskom k. U. Može se javiti i evropsko vijeće
zaposlenika (radnika), u zavisnosti od njegovog sastava i
ovlaštenja,
Evropski industrijski kolektivni ugovor,
multiindustrijski ili multiregionalni kolektivni
ugovor
Strane ugovora udruženja poslodavaca i
sindikati,
To mogu biti biti nacionalni sindikati (Udruženja
poslodavaca) ili jedan ili više evropskih
sektorskih sindikata Udruženja poslodavaca
Pravo na participaciju
Direktiva 94/45/EC o uspostavljanju evropskih radničkih
vijeća,
Direktiva 2002/14/EZ o uspostavljanju općeg okvira za
obavještavanje i savjetovanje s radnicima u Evropskoj
zajednici,
Direktiva 2009/38/EZ o osnivanju Evropskog radničkog
vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća preduzeća i
skupine preduzeća na razini Zajednice radi
obavještavanja i savjetovanja radnika (zamjenjuje
Direktivu 94/45/EZ)
Hvala na pažnji!