DOGAĐAJNICA ZA RUJAN

8.9. Međunarodni dan pismenosti

16.9 Međunarodni dan ozonskog omotača

21.9. Međunarodni dan mira

23.9. početak jeseni

26.9. Europski dan jezika

SVJETSKI DAN PISMENOSTI - 8. RUJNA

Svjetski dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta. Utemeljio ga je UNESCO davne 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti.

Tijekom posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj 2001. pitanje o pismenosti postavljalo se osobama koje se nisu školovale ili su imale završena manje od četiri razreda osnovne škole. Smatralo se da je osoba pismena ako je izjavila da zna pročitati i napisati neki uobičajeni tekst. Pritom je bilo svejedno na kojem jeziku ili pismu, a rezultati se odnose na stanovništvo staro 10 i više godina. Bitno je napomenuti da različite zemlje imaju različite kriterije definicije nepismenih osoba. Točnije, u nekim državama nepismenima se smatraju oni koji ne znaju čitati ili pisati, a u drugima oni koji ne znaju nijedno od toga.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nepismenost je u Hrvatskoj 1953. iznosila 16,3%, a u idućih osam godina smanjila se na 12,1%. Popisom stanovništva provedenim 1991. dobiven je broj od 3,0% nepismenih, koji se do 2001., kad je proveden posljednji popis stanovništva, gotovo prepolovio. Naime, prema tom popisu, u Hrvatskoj je registrirano ukupno 69 777 nepismenih osoba, što iznosi 1,8% stanovništva. Postotak nepismenih najveći je u ljudi iznad 60 godina starosti, koji čine 77,62% ukupnog broja nepismenih, dok je najmanji u onih između 10 i 34 godina starosti, koji čine 7,17% ukupnog broja nepismenih. U Hrvatskoj žene čine oko 82% nepismenih osoba.

Gledajući po županijama, najveća nepismenost je u Šibensko-kninskoj županiji, a iznosi 5,13% stanovništva. U ukupnom broju nepismenih te županije njih čak 92,18% ima 60 i više godina. Najmanja je nepismenost u Primorsko-goranskoj županiji, 0,60%, Gradu Zagrebu, gdje iznosi 0,62%, te u Međimurskoj županiji, 0,87%.

Jeste li znali?*- U svijetu je oko 774 milijuna nepismenih osoba što čini oko 16,1%   stanovništva starog 15 i više godina- Najmanja stopa pismenosti, oko 23%, jest u Maliju

  

*Izvor: UNESCO Institute for Statistics

Hrvatska abecedaIzvor: Wikipedija

Hrvatska abeceda, gajica, jedna je od mnogih koje se temelje na latiničnome pismu i prema prva četiri slova toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom. Abeceda se razlikuje od jezika do jezika, koji imaju i drukčiji red slova, zato govorimo o posebnoj abecedi hrvatskoga jezika. Osim hrvatskoga, ovo pismo koriste i srpski, bošnjački i crnogorski jezik, a inačice ove abecede koriste slovenski jezik te transliteracija makedonskog jezika.

Od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 ih se piše pomoću jednoga znaka (jednoslovi), a 3 pomoću dva znaka (dvoslovi) i to dže, elj i enj. Dvoslovi imaju dva velika oblika: Dž i DŽ, Lj i LJ, Nj i NJ. Prvi se rabi kad se samo prvo slovo u riječi piše veliko, drugi kad je cijela riječ napisana velikim slovima (LJERKA, ne LjERKA) te u pisanju složenih kratica. Đuro Daničić predložio je zamjenu dvoslova dj, dž, lj i nj za jednoslove đ, ģ, ļ i ń, prihvaćen je samo đ.

Područjem abecede, u užem smislu, bave se jezikoslovci koji proučavaju pravopis, a u širem smislu i oni koji proučavaju pravogovor.

Povijest nastanka hrvatske abecede

Hrvatska abeceda nazvana još i hrvatska latinica (posebno prilagođeno latinično pismo namjenjeno za pisanje hrvatskog jezika) te gajica po njezinome reformatoru Ljudevitu Gaju. Po uzoru na češku latinicu Ljudevit Gaj je u hrvatsku latinicu uvrstio slova C, S, Z i Č, Š, Ž. Preuzeo je također iz češkog Ň te slovačkog Ľ koja su kasnije zamjena sa NJ i LJ. Pored toga je uvidio glas za posebno slovo Ǧ koje je kasnije zamjenjeno u DŽ po uzoru na poljski. Češko slovo Ť Gaj je još na početku zamjenio sa TJ no malo kasnije je namijesto toga počeo rabiti slovo Ć. Umijesto češkoga Ď koje je Gaj prepoznao kao slovo između DJ i GJ, još godine 1892. zamjenjuje za slovo Đ koje se također i danas rabi u hrvatskoj abecedi. Glede toga kako hrvatski jezik ima različit glas jata (ije, i, e ) za jedinstveno slovo umijesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svog prethodnika Ivana Belostenca namjeravao je uvrstiti slovo Ě, ali većina to slovo nije prihvaćala nazivajući ga podrugljivo "rogato E". Hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj (1809.—1872.) 1830. objavljuje u Budimu (Budimpešta) reformiranu hrvatsku abecedu u knjižici "Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov".

Hrvatski jezikoslovac Ljudevit Gaj

MEĐUNARODNI DAN MIRA – 21.9.

Opširne informacije i prezentacije na web stranici:

/http://danmira.vcz.hr/#/NASLOVNA