1

OBVEZNO PRAVO

Pojam obveznog prava Objektivno obvezno pravo: skup pravnih normi koje se bave obligacijama – obveznim odnosima (pravnim odnosima u koje subjekti stupaju povodom čindaba)

Dinamika: prelaz stvari, imovine i usluga

Subjektivno obvezno pravo: pravna vlast subjekta koja proizlazi iz normi objektivnog obveznog prava. Pravo potraživanja, tražbeno pravo. Obvezno pravo kao pravna praksa (zakonodavna i sudska) i kao pravna nauka Povijesni razvoj obveznog prava Rimsko pravo Srednji vijek Francuska revolucija Građanske kodifikacije Karakteristike Statika i dinamika Apstraktnost pravila Faktori razvoja: robno gospodarstvo, društveni razvoj, kultura, društveno-političke prilike i shvaćanja i sl.). Delikti: nematerijalna dobra – novčani ekvivalent ih “ekonomizira” Promet uopće, ne samo robni, cirkulacija dobara ili upotrebnih vrijednosti u najširem smislu – usluge, nečinjenje.

Predmet obveznog prava Predmet objektivnog obveznog prava: obvezni odnosi: odnosi imovinske prirode koji se sastoje od prava i obveza, sankcionirani normama obveznog prava. U svim sferama života (iznimke: izvanpravne obveze; obveze iz drugih grana prava). Predmet subjektivnog obveznog prava: ponašanje dužnika (činidba) u vezi dobra, pozitivna ili negativna ljudska radnja.

Dioba Opće obvezno pravo (građansko) Posebna obvezna prava (radno, socijalno, trgovačko, autorsko itd.). Odnos: lex generalis i lex specialis

Odnos stvarnog i obveznog prava Zajedničko: imovinska prava; predmet u širem smislu (imovina i novac); obvezna prava kao

2

temelj za stjecanje stvarnih prava; 4 opća načela građanskog prava Razlike: odnosi razmjene i posjedovanja; djelovanje erga omnes i inter partes – apsolutna i relativna prava (na stvari i povodom stvari); predmet: stvar i činidba; promet i statika (trajna i kratkotrajna prava); stjecanje; tužbe; numerus clausus i neograničeni broj.

Odnos nasljednog i obveznog prava Zajedničko: imovinska prava; novac kao ekvivalent vrijednosti; imovina kao objekt; promet imovine (dobara); načela. Razlike: Vezanost za osobu; neprenosivost i neotuđivost; inter vivos i mortis causa. Apsolutnost (djelovanje prema trećima) i relativnost nasljednog prava.

Odnos obiteljskog i obveznog prava Zajedničko: povijesno porijeklo; imovinski odnosi; načela. Razlike: osobni odnosi; neprenosivost i neotuđivost prava; javnopravna komponenta.

Odnos trgovačkog i obveznog prava Monistički i dualistički sustav ZOO: monistički sustav (Čl.14: Odredbe ovoga Zakona što se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovačke ugovore nije izrijekom drukčije određeno); - tendencija izjednačavanja – komercijalizacija klasičnog ugovornog prava. Trgovački ugovor: (čl. 14/2 novi ZOO: Trgovački ugovori, jesu ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti) Razlike: rokovi (zastara, ispunjenje, itd.); tipski, adhezioni; načelna neformalnost; potreba povjerenja; izvori prava (uzance, običaji, poslovna praksa); neformalna sankcija; stroža odgovornost; pretpostavka naplatnosti; cijena uvijek odrediva; redovna kamata; pretpostavka solidarnosti dužnika, jamaca, itd.

Odnos radnog i obveznog prava Povijesni razvoj Ugovor o radu Javnopravna komponenta

Odnos autorskog i obveznog prava Autorsko pravo: odnosi povodom autorskog djela kao duhovne tvorevina u oblasti nauke i umjetnosti i to odnosi mirovanja i prometa Odnos općeg i posebnog. Ugovor o izdavaštvu, prikazivanju, izvođenju, snimanju, emitiranju, preradi, ustupanju prava

3

prevođenja itd. dgovornost za štetu.

Izvori obveznog prava Materijalni i formalni izvori prava. Pisani i nepisani (običaji, moral, načela). Državno i autonomno pravo. Ustav Republike Hrvatske: osnove pravnog, političkog i ekonomskog sustava. Načelo jednakosti i ravnopravnosti Jamstvo prava vlasništva Jamstvo prava na nasljeđivanje Poduzetnička i tržišna sloboda, zabrana monopola Prava i slobode građana (ograničenja)

Zakon: Značaj kodifikacije; Prednosti i nedostaci Povijesni razvoj: 6 pravnih područja Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. godine (1946.) Zakon o obveznim odnosima (1978.) Zakon o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima (1991.). Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. Godine (1991.). Zakon o obveznim odnosima (2005. 35/05; 41/08)

ZOO 1978: 1960.; švicarski OR, Haške konvencije, Opće uzance za promet robom. Struktura: opći dio (načela, izvori, djelovanje, prestanak, vrste, promjene) posebni dio (ugovori iz oblasti prometa roba i usluga). Obimnost, izbjegavanje upućivanja, monistički sustav – komercijalizacija obveznog prava. Dispozitivnost. Kogentne norme u interesu javnog poretka. Upućivanje na načela, pravičnost, moralni poredak. Odnos prema drugim propisima.

ZOO 2005: Razlozi donošenja (nedostaci, nepreglednost, usklađivanje s pravom EU, terminološko usklađivanje) Struktura: I. Opći dio (načela, sudionici, nastanak, vrste, učinci, promjene, prestanak obveza); II. Posebni dio (ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi), III. Prijelazne i završne odredbe. Primjena

Međunarodne konvencije

4

Ratificirane i objavljene Npr.: - Haška konvencija o međunarodnoj prodaji robe iz 1964. godine (ULIS); - Konvencija UN-a o međunarodnoj prodaji robe 1980. (CISG; Bečka konvencija)

Običaji: Pojam ZOO 1978 (čl. 21/1): dobri poslovni običaji (sekundarnost; subordinacija; popunjavanje praznina; zakonom određeni slučajevi) ZOO (čl. 12.): 1. Trgovci: trgovački običaji čiju su primjenu ugovorili i praksa koju su razvili; trgovački običaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako ih nisu isključili. Prednost pred dispozitivnim odredbama. 2. Netrgovci: ugovor ili zakon. Opće uzance za promet robom: Primjena: 1. do 1978.; 2. Od 1978. Posebne uzance

Autonomno pravo (statuti, društveni ugovori, pravila, itd.) Opći uvjeti poslovanja Klauzule i termini Pravila morala Pravni standardi Sudska praksa

Načelo dispozitivnosti (čl. 10.; čl. 2.)

Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva. Obveze nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom stranaka. Teorija autonomije volje (društvenog ugovora)– ugovor je osnovni fenomen prava Ograničenjima zakon štiti interese stranaka, trećih osoba i društva. Izvanpravna nejednakost moći. Solidarizam i intervencionizam. Ograničenja: javni poredak; savjesnost i poštenje; pravičnost; zakonske obveze.

Načelo ravnopravnosti stranaka Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su (čl. 11.; čl. 3.) Povreda: ništetnost ili pobojnost ugovora (lezija; zelenaški ugovor; mane volje; istovremeno ispunjenje; monopolsko ponašanje; ništetnost općih uvjeta ugovora; ništetnost klauzule koje isključuje ili ograničava prava kod odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke stvari, itd.).

Načelo konsenzualizma Ugovori nastaju suglasnošću volja stranaka. Iznimke: formalni ugovori (realni ugovori)

5

Načelo savjesnosti i poštenja U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja (čl. 12.; čl. 4.) Generalna klauzula, pravni standard Funkcije: a) pobliže utvrđivanje sadržaja obveza; b) negiranje nekih zahtjeva; c) kriterij kod poravnanja; d) oblikovanje novih instituta; e) definiranje (ostvarenje) cilja obveza; f) zaštita povjerenja među strankama; g) nove (sporedne) obveze. Konkretizacije po ZOO: nema proširenja odgovornosti na slučaj ako je to suprotno s. i p.; kriterij za odluku o raskidu kod cl. rebus sic stantibus; odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti valjano ako nije suprotno s.i p.; opoziv naloga moguć ako nije suprotno s.i p.; fikcija ostvarenja i izjalovljenja uvjeta; u procjeni savjesnosti osobe; tumačenje tako da odgovara interesima obje strane, tj. po načelu s. i p.; ništetnost općih uvjeta ugovora; predugovorna odgovornost; itd.

Dužnost suradnje Sudionici obveznih odnosa dužni su surađivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. (čl. 5. novi ZOO) Konkretizacija načela savjesnosti i poštenja

Načelo pravičnosti Odnos prava i pravde Pretorsko pravo; equity law Slabosti: arbitrarnost, nepravičnost, pravna nesigurnost ZOO: dozvoljava suđenje po načelu pravičnosti pod određenim uvjetima Slučajevi: kod odgovornosti za drugoga; kod odgovornosti za štetu od sudara motornih vozila; tumačenje naplatnih ugovora; klauzula rebus sic stantibus (pravičan dio štete); pravična novčana naknada (satisfakcija); - sniženje ugovorene naknade na pravičnu razinu; sniženje ugovorne kazne; itd.

Načelo zabrane zlouporabe prava (čl. 13.; čl. 6.) Zabranjeno je ostvarivanje (vršenje) prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi (cilju) zbog koje je ono propisom (zakonom) ustanovljeno ili priznato. Pojam; razvoj; domena primjene Slučajevi: protuciljno vršenje prava; šikana; nepošteđujuće vršenje prava; nerazmjerno vršenje prava; vršenje prava bez interesa; venire contra factum proprium; nemoralno i nepravično vršenje prava Sankcije: zabrana daljnje zlouporabe i naknada štete

6

Načelo jednake vrijednosti činidaba (čl. 15.; čl. 7.) Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba. Zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje toga načela povlači pravne posljedice. (čl. 15; čl. 7) Povrede: prekomjerno oštećenje, zelenaški ugovor, klauzula rebus sic stantibus, itd. Iznimke: ugovori protivni načelu; afekcijska cijena; javna prodaja; volja stranaka.

Načelo zabrane uzrokovanja štete Svatko je dužan uzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta. (čl. 15.; čl. 8.) ⇒ ugovorna i izvanugovorna odgovornost za štetu Posljedica: protupravnost štetne radnje (osim kada postoje osnove isključenja protupravnosti)

– Dužnost uklanjanja opasnosti; dužnost uzdržavanja od štetne djelatnosti

Načelo dužnosti ispunjenja obveza Sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. (čl. 17.; čl. 9.) Odgovornost za neispunjenje → civilna obveza Način ispunjenja: kako je predviđeno u trenutku nastanka Isključenje: sporazum stranaka; zakon (retroaktivna zabrana; propast stvari; kompenzacija; konfuzija i sl.)

Ponašanje u ispunjavanju obveza i ostvarenju prava (čl. 18.; čl. 10.) (1) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina). (2) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka). (3) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ostvarivanju svog prava suzdržati se od postupka kojim bi se otežalo ispunjenje obveze drugog sudionika.

Načelo zaštite prava (čl.15 ZOO 05) (1) Osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeđeno ovlaštena ga je štititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odlučivanje nije povjereno nekom drugom nadležnom tijelu. (2) Tko bi samovlasno pribavljao ili štitio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoračivši time granice nužne obrane ili druge zakonom dopuštene samopomoći, odgovoran je za to.

7

Obligacija (obveza) – pojam Pravni odnos između dvije određene strane na osnovu kojega je jedna (vjerovnik, kreditor) ovlaštena zahtijevati od druge (dužnik, debitor) određeno davanje, činjenje, uzdržavanje ili trpljenje a druga je dužna to učiniti. Porijeklo izraza obligare

Obligacija – osobine I Pravni odnos Odnos određenih osoba Odnos određenog sadržaja Relativni odnos Imovinski karakter odnosa

Elementi obveznog odnosa Subjekti Obveza dužnika Pravo vjerovnika Predmet obveze Sadržaj obveze

Subjekti (sudionici) čl. 16.-19. Fizička osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti) (nasciturus; komorijenti) Pravna osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti) Prava osobnosti (čl. 19. ZOO 2005)

Obveza dužnika (dugovanje) Elementi obveze: A) Činidba, dug, prestacija (aktivna; pasivna) B) Odgovornost Pojam i uloga činidbe u obveznom odnosu. Kakrateristike: određena/odrediva, dopuštena,

moguća, imovinski karakter. Predmet obveze: materijalno ili nematerijalno dobro (radna snaga, usluga, intelektualna dobra) i pravo (vlasništvo, autorsko pravo, patentno pravo, pravo korištenja, itd.). Predmet: određen, moguć, dopušten. Osnova obveze: pravni razlog obvezivanja (ugovor i zakon)

8

Pravo vjerovnika (potraživanje, obvezno subjektivno pravo) Elementi: A) Ovlaštenje (vlast): pravo na činidbu; B) Zahtijev: samopomoć ili državna prinuda Korelativnost: ovlaštenje/činidba; zahtjev/odgovornost Predmet: činidba dužnika

Predmet i sadržaj obveznog odnosa Predmet: činidba dužnika (radnja: neposredni predmet; dobra i prava: posredni predmet). Sadržaj: tražbeno pravo vjerovnika i obveza dužnika – korelativnost.

Vrste obveza po izvoru (čl. 20.) Obveze iz ugovora Obveze iz delikata Obveze iz poslovodstva bez naloga Obveze iz obogaćenja bez pravne osnove Obveze iz javnog obećanja nagrade Obveze iz vrijednosnih papira Obveze na temelju odluke nadležnog tijela vlasti

Vrste obveza po karakteru sankcije Civilne (potpune) i naturalne (neutužive, prirodne) Teorije o pravnoj prirodi naturalnih obveza Slučajevi naturalnih obveza: 1. Zastarjele obveze; 2. Moralne (društvene) obveze; 3. Neispunjena potraživanja iz stečaja; 4. Pravosnažna presuda; 5. Obveze iz ništetnih ugovora (nedostatak forme, poslovna nesposobnost); 6. Ugovor o igri i opkladi; 7. Naknada štete kada nisu ispunjeni uvjeti za nastanak delikta

Zastara (čl. 360.-393.; čl. 214-246) Pojam zastare (razlikovanje od prekluzije) Nastup zastare: tijek roka (uračunavanje); prigovor dužnika, Mogućnost namirenja iz zaloga ili predmeta retencije (osim povremenih tražbina) Odricanje od zastare (samo nakon isteka roka, pisanim priznanjem duga ili davanjem osiguranja) Rokovi po ZOO: 5; 3 (povremene tražbine; promet roba i usluga, zakupnine, najamnine); 1; 10; naknada štete (3 i 5). Zastoj zastare: pojam, slučajevi Tražbine (obveze) poslovno nesposobnih Prekid zastare: priznanje duga, tužba i svaka radnja pred nadležnim tijelom kojom vjerovnik zahtijeva ispunjenje, utvrđenje ili osiguranje tražbine

9

Vrste obveza prema predmetu Prema prirodi radnje Obveze rezultata i obveze sredstva Novčane i nenovčane obveze Individaulne i generičke obveze Trenutne i trajne obveze Složene obveze s više predmeta

Vrste obveza prema prirodi radnje Pozitivne obveze (dare, facere) Negativne obveze (non facere, pati) Uzdržavanje od dopuštenog ponašanja. Kombinacija pozitivnih i negativnih obveza Značaj podjele: način povrede; početak tijeka roka zastare

Obveze rezultata (cilja) i obveze sredstva Obveza rezultata: kriterij ispunjenja je postizanje cilja, bez obzira na poduzete radnje Obveza sredstva: obveza zauzeti se s dužnom pažnjom, u skladu s pravilima, da se postigne cilj Značaj: odgovornost za štetu: krivnja se predmnijeva samo kod obveze cilja

Novčane i nenovčane obveze (čl. 394-402; čl. 21-31) Novčane obveze: kriterij razlikovanja Valuta obveze Monetarni nominalizam: Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo. Iznimke: - klauzula rebus sic stantibus; - naknada po cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke; - izmjena rente; Sredstva zaštite: zaštitne klauzule; zlatna, valutna, indeksna, klizna skala; kamatna stopa Mjesto ispunjenja Vrijeme ispunjenja

Kamate (Čl. 277-279; 399-402; čl. 26-31)

Pojam Ugovorne i zakonske kamate Redovne i zatezne kamate Međutomne kamate (čl. 398; čl. 25): U slučaju ispunjenja novčane obveze prije roka dužnik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo

10

ako je na to ovlašten ugovorom. Direktiva 2000/35/EZ o sprječavanju zakašnjenja u plaćanju u trgovačkim ugovorima

Redovne kamate (čl. 399-402; čl. 26-28) Pojam; funkcija Ugovorne i zakonske (zakonske po ZOO: - trgovački zajam; - prodaja na kredit - ako stvar daje plodove duguje kamatu od dana kad je stvar predana bez obzira je li obveza dospjela; - ulozi na štednju) Stopa redovne kamate (čl. 26. ZOO 05): - između osoba od kojih barem jedna nije trgovac: ne viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. - između trgovaca međusobno i osoba javnog prava: ne više od stope zakonskih zateznih kamata uvećane za polovinu te stope. Supletorna (zamjenska) kamatna stopa: - između osoba od kojih barem jedna nije trgovac stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a između trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata. Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa. Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. Zabrana anatocizma: Pojam anatocizma; ništavost odredbe Iznimke: - Uz ograničenja iz čl. 26. može se unaprijed ugovoriti povećana godišnja kamatna stopa. - Polozi kod banaka i drugih financijskih institucija.

Zatezne kamate Pojam, funkcija Stopa: - trgovački ugovori: za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, - ostali odnosi: za pet postotnih poena. Trgovački ugovori: može se ugovoriti viša stopa ali ne preko ograničenja iz st. 2. čl. 26. Ništava odredba ako iz okolnosti slučaja, trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze proizlazi da je suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. Opravdani razlozi. Stopa se odnosi na razdoblje od jedne godine. Zabrana anatocizma: Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno.

11

Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

Zastara potraživanja kamata, odnos s naknadom štete Kao sporedno potraživanje zastarijeva kad zastari glavno. Ako glavno potraživanje prestane na drugi način ili ako ne zastari, potraživanje kamata zastarijeva za tri godine od nastanka svakog pojedinog potraživanja. Pravo na zatezne kamate bez obzira je li pretrpio štetu. Ako je šteta veća od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete (teret dokaza).

Trenutne i trajne obveze Trenutne obveze Trajne obveze: trajne obveze u užem smislu; sukcesivne obveze Značaj podjele: klauzula rebus sic stantibus, naknadna nemogućnost ispunjenja.

Individualne i generičke obveze Generičke: rod, vrsta, količina, kvaliteta činidbe Individualne: species Značaj podjele: Propast činidbe: kod generičkih na rizik dužnika (genera non perunt), bez obzira na krivnju. Kod individualnih je krivnja relevantna.

Složene obveze s više predmeta (čl. 403-411; čl. 32-40) Kumulativne Alternativne Fakultativne Kumulativne obveze: Više činidaba Dužnik se oslobađa tek kada ispuni posljednju od više dugovanih činidaba Alternativne obveze (čl. 403-408; čl. 32-37): Pojam: više činidaba in obligatione – jedna in solutione Pravo izbora (dužnik, vjerovnik, treći) - trajanje prava izbora Propast jedne od dugovanih činidaba - bez krivnje stranaka - krivnjom dužnika - krivnjom vjerovnika

Fakultativne obveze i fakultativne tražbine (čl. 409 - 411; čl. 38-40)

12

Fakultativne obveze: Jedna činidba in obligatione više činidaba in solutione Pravo izbora, trajanje Propast dugovane činidbe Fakultativna tražbina: pojam, odgovarajuća primjena pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama

Složene obveze s više subjekata Djeljive obveze Nedjeljive obveze Solidarne obveze (aktivne i pasivne)

Djeljive obveze (čl. 412-413; čl. 41-42) Pojam: svojstva; nerazmjerno umanjenje vrijednosti Svaki dužnik duguje odvojeno, nema solidarnosti, posebni prigovori Veličina dijelova: ugovor, zakon, priroda posla/odnosa, jednaki dijelovi Pretpostavka solidarnosti za trgovačke ugovore

Nedjeljive obveze (čl. 435; čl. 64) Pojam: svi dužnici duguju i svi vjerovnici potražuju cijelu obvezu Apsolutna i relativna (ugovorena) nedjeljivost Više dužnika: odgovarajuća primjena pravila o solidarnim obvezama Više vjerovnika: ispuniti svima, polaganje u sud ili javnom bilježniku; onome koji ima ovlaštenje primiti ispunjenje

Solidarne obveze Pojam: više dužnika ili (i) vjerovnika; predmet obveze je djeljiv (djeljiva činidba); svi dužnici/vjerovnici duguju/potražuju cijelu obvezu (bez obzira što je djeljiva)

Aktivne solidarne obveze (čl. 425-434; čl. 54 - 63) Pojam: pravo svih vjerovnika zahtijevati cijelu djeljivu obvezu, a dužnik se oslobađa ispunjenjem bilo kojem vjerovniku. Izbor kojemu će vjerovniku ispuniti je na dužniku, dok ga bilo koji ne pozove Svrha: uzajamno zastupanje, ovlaštenje poduzimati sve radnje u korist, ali ne na štetu ostalih vjerovnika bez njihovog dopuštenja Izvor: ugovor, zakon, ne pretpostavlja se (po ZOO)

13

Aktivne solidarne obveze - djelovanje Ispunjenje: zamjena ispunjenja, deponiranje Kompenzacija: prema vjerovniku koji traži ispunjenje (ZOO 78 drukčije) Otpust duga i novacija: smanjenje za dio tog vjerovnika Nagodba: interni učinak, pristupanje, osim ako je za dio Konfuzija: prestanak solidarnosti Zakašnjenje dužnika i vjerovnika: prema svima Priznanje duga: prema svima Prekid ili zastoj zastare: interni odnos Odricanje od zastare: koristi svima Regresni odnos

Pasivne solidarne obveze (čl. 414-424; čl. 43-53) Pojam: pravo vjerovnika zahtijevati od svakog dužnika sve; izvršenje - oslobođenje svih. Izbor. Različiti uvjeti. Svrha: sigurnost realizacije. Uzajamno zastupanje dužnika: djelovanje radnji. Izvori: - pravni posao: ugovor, oporuka; - zakon: solidarno jamstvo; više jamaca; jamstvo u trgovačkim odnosima; nalog više osoba; odgovornost za štetu: zajednička radnja; podstrekači i pomagači; ne mogu se utvrditi udjeli; naručitelj i izvođač radova na nekretnini; roditelj i dijete; štete od sudara motornih vozila; bračni drugovi za obveze iz braka; mjenični dužnici; nasljednici za ostaviteljeve dugove itd. Predmnijeva solidarnosti: trgovački ugovori

Pasivne solidarne obveze – djelovanje Ispunjenje: prema svima Prigovori iz sadržaja obveze: prema svima Kompenzacija: već izvršena djeluje prema svima; samo za svoje potraživanje; stari ZOO Otpust duga i novacija: načelno in rem, ugovorom in personam Poravnanje: mogu pristupiti ako nije izričito ograničena Sjedinjenje: umanjenje duga Zakašnjenje vjerovnika: prema svima Zakašnjenje dužnika i priznanje duga: ne djeluje prema ostalima Zastoj i prekid zastare, odricanje od zastare: ne djeluje prema ostalima Regres: nema solidarnosti; oslobođenje ili smanjenje duga nema utjecaja; dio insolventnog dužnika dijeli se razmjerno Veličina dijelova: jednakost (ugovor, zakon, okolnosti posla, obveza u isključivom interesu jednoga)

Samostalne i akcesorne obveze Samostalne (glavne): neovisnost Akcesorne (sporedne): ovisnost o sudbini glavne (jamstvo, kamata); postanak; prestanak; povećanje; smanjenje; ništetnost; prijenos

14

Ugovor kao izvor obveze Pojam: Suglasnost volja dvije ili više osoba kojom se postiže neko obvezno-pravno djelovanje: zasnivanje, izmjena ili prestanak obveznog odnosa. Imovinski karakter; Dvostranost. Ugovor kao izvor subjektivnih prava u drugim granama prava (međunarodno javno; radno; obiteljsko; nasljedno; trgovačko, itd.)

Načela ugovornog prava Načelo slobode ugovaranja Načelo konsenzualizma Načelo jednake vrijednosti prestacija

Vrste ugovora Imenovani i neimenovani Formalni i neformalni (realni) Dvostrano i jednostrano obvezujući Teretni (onerozni) i dobročini (lukrativni) ugovori: Kriterij: naknada za korist Značaj podjele: Uvjeti nastanka lukrativnih stroži (forma i sl.) Lukrativni su u pravilu intuitu personae (zabluda o osobi, itd.) Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke – samo kod teretnih Tumačenje - manje teško za dužnika (lukrativni); načelo pravičnosti u odnosu uzajamnih davanja (onerozni) Motiv je kauza kod lukrativnih Paulijanske tužbe – različiti uvjeti

Komutativni i aleatorni ugovori: Kriterij: element neizvjesnosti (koje obveze, za koga, u kojem opsegu i sl.). Neizvjesnost za obje strane (dovoljna subjektivna neizvjesnost). Ugovori na sreću; ugovor o doživotnom uzdržavanju; prodaja budućih stvari, itd. Značaj podjele: lezija, naturalne obveze.

Jednostavni i mješoviti ugovori: Elementi 2 ili više jednostavna; jedinstvena prestacija novog tipa ugovora. Pravna priroda: kumulativna teorija; teorija apsorpcije; teorija kauze; teorija kombinacije; teorija kreacije; teorija analogije.

15

Prava volja stranaka. Ugovori sa sporazumno određenim sadržajem i ugovori po pristupu (adhezijski): Adhezijski ugovor: jedna strana unaprijed određuje sadržaj ugovora a druga samo pristupa. Opća i stalna ponuda jednoga. Formularni (tipski, standardni) ugovor. Opći uvjeti ugovora Značaj: inkorporacija; tumačenje; valjanost. Kolektivni i individualni ugovori: Djelovanje prema svim članovima grupe. Odluka većine obvezuje (kolektivni ugovor o osiguranju, ugovor o radu). Opći uvjeti – okvir za individualne ugovore. Pravila za ugovor po pristupu. Generalni i posebni ugovori: Generalni: opći elementi i uvjeti za cijelo trajanje odnosa; primarni i osnovni izvor prava. Posebni: preciziranje, konkretizacija za kraće periode; sukcesivno izvršavanje obveza; promjene okolnosti. Tumačenje posebnih vezano je za volju iz generalnog.

Intuitu personae ugovori: Osoba vjerovnika ili dužnika; Po prirodi obveze ili po sporazumu (izričito ili prešutno) Značaj: strogo osobno izvršenje obveza; prestanak (smrt, gubitak poslovne sposobnosti); zabluda o osobi je bitna; nema jamstva (osim za naknadu štete); neki se ne mogu prinudno izvršiti; neki su opozivi (darovanje, punomoć). Predugovor i glavni ugovor (čl. 45; čl. 268.): Pojam: obveza zaključenja glavnog ugovora u određenom roku; bitni elementi glavnog ugovora. Pravo zahtijevati zaključenje ugovora (presuda zamjenjuje ugovor ili naknada štete) 6 mjeseci od kada je ugovor trebalo zaključiti (zbog pravne sigurnosti). Prava i obveze prenosivi i mogu se osigurati. Jednostrano ili dvostrano obvezujući. Klauzula rebus sic stantibus. Paritet forme. Kauzalni i apstraktni ugovori: Pojam: vidljivost kauze. Pretvaranje kauzalnog u apstraktni (volja stranaka) apstraktnog u kauzalni (volja stranaka; sud ex offo ili na prigovor stranke). Formalni ugovori (pravna sigurnost; prikrivanje nedozvoljenih poslova). Funkcije: Ubrzanje prometa (vrijednosni papiri, asignacija, apstraktno obećanje duga). U sporu položaj vjerovnika olakšan - oslobođen tereta dokazivanja kauze.

16

Bitni elementi za nastanak ugovora Sposobnost stranaka Suglasnost volja Predmet ugovora Forma ugovora

Sposobnost ugovaranja Odgovarajuća (za konkretni ugovor) poslovna sposobnost

maloljetnici, osobe lišene poslovne sposobnosti. Djelomična poslovna sposobnost (odobrenje zakonskog zastupnika – retroaktivno) → pobojnost. Ovlaštene osobe. Suugovaratelj može odustati od ugovora u roku od 30 dana od saznanja (ako nema odobrenja). Šutnja zakonskog zastupnika → odbijanje. Pravna osoba: čl.274.: Pravna osoba može sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s trećima izvan djelatnosti koje čine predmet njezina poslovanja, valjani su. (?) Suglasnost (prethodno, istodobno, naknadno); šutnja → odbijanje. Retroaktivno djelovanje. Bez suglasnosti → naknada štete.

Zastupanje (čl. 84-98 čl. 308-318) Pravni odnos obavljanja pravnih poslova za drugoga - pravni učinci posla izvršenog u okviru punomoći nastaju za zastupanog. Obavijest da nastupa u ime i za račun drugoga (direktni učinak) Izvor: zakon, ugovor, statut, akt nadležnog tijela Punomoć: ovlaštenje na zastupanje, pravna nezavisnost od posla na temelju kojeg je izdana (posao zastupanja) Forma (paritet) Vrste po opsegu: generalna, generična, posebna Opoziv i sužavanje punomoći: Opoziv: moguć u svako doba (naknada štete) Bez učinka prema savjesnom trećem (naknada štete) Prestanak: prestanak osobe punomoćnika ili zastupanog (iznimke: ugovor, priroda posla, šteta) Prijenos punomoći: strogo osobni odnos (iznimke: ako je ugovoreno ili interesi zastupanoga to traže) Prekoračenje punomoći: Obvezuje zastupanoga ako ga odobri (šutnja- odbijanje) Savjestan suugovaratelj po saznanju za prekoračenje može izjaviti da nije vezan ugovorom Odbijanje odobrenja: solidarna odgovornost zastupnika i zastupanoga savjesnom trećem za štetu

17

Zastupanje bez ovlaštenja: naknadno odobrenje; zastupnik odgovara trećemu za štetu

Suglasnost volja Susret dvije volje poslovno sposobnih - svijest i namjera (animus contrahendi) sklapanja ugovora Ozbiljna izjava volje (šala, školski primjer) Stvarna izjava volje (simulacija) Slobodna izjava volje (prinuda, zabluda, prijevara) Usmjerena objektivno mogućem cilju.

Teorija volje i teorija izjave (ako se izjavljena i unutrašnja volja ne podudaraju) Način izražavanja volje: Načelo konsenzualizma Aktivno: neposredno i posredno (protest i rezervacija) Pasivno: qui tacet consentire non videtur (Iznimke: trajni poslovni odnos; izvršenje naloga; produženje zakupa; ako je u skladu s običajima u trgovačim i profesionalnim odnosima; u isključivom interesu ponuđenog; prethodni sporazum) Pregovori (čl. 30; čl. 251): Pojam; pregovori ne obvezuju na sklapanje ugovora Odgovornost za štetu nastalu u vođenju pregovora (culpa in contrahendo; predugovorna odgovornost) postoji u slučajevima: vođenja pregovora protivno načelu savjesnosti i poštenja (npr. bez namjere sklapanja ugovora) Povrede obveze čuvanja povjerljivih obavijesti (naknada štete; predaja koristi) Deliktna odgovornost Značaj pregovora: kod tumačenja ugovora i određivanja sporednih uglavaka Ponuda (čl. 32.-38.; čl.253.-261.): Pojam: jednostrana izjava volje jedne strane upućena drugoj s ciljem zaključenja ugovora Tko može izjaviti ponudu: odgovarajuća poslovna sposobnost; zastupnik; ponuda neovlaštene osobe (naknadno odobrenje; trgovački ugovori – čl. 260. – opće uzance) Kome se izjavljuje ponuda: slobodna volja ponuditelja (ograničenja) Posebna i opća ponuda (izlaganje robe uz cijenu, opći uvjeti poslovanja) Katalozi, cijenici, oglasi i sl. - poziv na ponudu; odgovornost za štetu Sadržaj i oblik ponude: Sadržaj: Načelo potpunosti ponude Bitni elementi ugovora i animus contrahendi Sporedni elementi ugovora: ako nema suglasnosti sud ih određuje prema pregovorima, utvrđenoj praksi ili običajima Oblik: načelo pariteta forme Pravni učinci ponude: Vezanost ponudom (jednostrani pravni posao); iznimke

18

Rok vezanosti ponudom: - među prisutnima (bez odlaganja osim ako okolnosti upućuju na davanje roka); - među odsutnima (u ponudi naznačeni rok; opisni rok; Opće uzance - 8 dana) Opoziv ponude: najkasnije istovremeno s ponudom. Potvrda ponude (čl.261. ZOO 05): Ponuda telefonom ili brzojavom: potvrda preporučenim pismom najkasnije sljedećeg radnog dana. Izostanak potvrde ne utječe na valjanost ugovora (→odgovornost za štetu) Prihvat (čl. 39.- 43.; čl. 262.-266.): Pojam: jednostrana izjava volje ponuđenog ponuditelju u roku vezanosti ponudom Načini prihvata: izričiti, konkludentne radnje; šutnja (odbijanje; ništavost klauzule o šutnji kao prihvatu; iznimke). Zakašnjeli prihvat: nova ponuda; iznimka Opoziv prihvata: kao za ponudu Pravni učinci prihvata: nastanak ugovora Sadržaj prihvata: jasan i nedvosmislen animus contrahendi Prijedlog da se ponuda dopuni ili izmijeni: odbijanje ponude i nova ponuda Oblik: paritet forme; pismena potvrda Vrijeme i mjesto nastanka ugovora: Vrijeme: Među prisutnima (telefon, teleprinter, radio veza, zastupnici): odmah ili u ostavljenom roku Među odsutnima: teorija očitovanja; teorija otpremanja; teorija primitka; teorija saznanja Mjesto: sporazum; mjesto sjedišta (prebivališta) ponuditelja u trenutku ponude

Predmet ugovora Činidba (jedna ili više) Vrste činidaba Karakteristike činidbe

Kauza (čl. 51.-52.; čl. 273.) ZOO 78: postojanje i dopuštenost osnove kao uvjet nastanka ugovora ZOO 05: izjednačavanje kauze i pobude Dopuštena pobuda ne utječe na valjanost ugovora. Nedopuštena pobuda: besplatni i naplatni ugovori Analogna primjena pravila o nedopuštenosti činidbe

Oblik ugovora (čl. 67.-73.; čl. 286.-294.) Pojam Načelo neformalnosti ugovora Vrste oblika:

19

Prema načinu izražavanja: usmeni, pismeni, pred svjedocima, uz sudjelovanja javnih tijela, realna forma (konkurencija oblika). Prema izvoru: ugovorni, zakonski Prema učincima: bitna forma (ad solemnitatem) i dokazna forma (ad probationem)

Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora (čl. 287.) Svaka strana može od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora. Ako pozvana strana u roku od 8 dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili pošti preporučenim pismom, ova može zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu štete pretrpljene zbog toga što nije izdana pisana potvrda. Ugovor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana.

Elektronički oblik (čl. 293. ZOO 05) Ugovor je sklopljen elektroničkim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. Ponuda učinjena elektroničkim putem smatra se ponudom nazočnoj osobi, ako se u konkretnom slučaju može na izjavu odmah dati protuizjava. Uporaba elektroničkog potpisa prilikom sklapanja ugovora uređuje se posebnim propisima (Zakon o elektroničkom potpisu). Istodobne dopune i izmjene po zakonu formalnih ugovora (čl. 291): načelo pariteta forme. Iznimke: Valjane su istodobne usmene pogodbe o sporednim točkama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije ništa rečeno ako nisu u opreci s njegovim sadržajem ili ako nisu protivne cilju zbog kojega je oblik propisan. Valjane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana. Raskid formalnog ugovora: neformalni sporazum. Iznimke: zakon, ugovor, cilj forme. Posljedice nepostojanja oblika (čl. 290.): ništetnost, osim ako iz cilja propisa proizlazi drugo Konvalidacija ugovora za koji se zahtijeva pisani oblik (čl. 294.): ispunjenje u cijelosti ili pretežito, ako cilj forme ne zahtijeva drugo

Opći uvjeti ugovora (čl.142.-144; čl. 295.-296.) Pojam adhezijskog ugovora (formularni, tipski) Pojam općih uvjeta ugovora (poslovanja) Opasnosti po interese pristupnika Inkorporacija općih uvjeta u ugovor (direktno i upućivanjem) Obvezujuća snaga općih uvjeta ugovora: poznati ili morali biti poznati pristpniku Neslaganje općih uvjeta i posebnih pogodbi Obveza objavljivanja općih uvjeta

Direktiva 93/13 EEZ

20

ZZP (Zakon o zaštiti potrošača)

Opći uvjeti poslovanja – pojam i inkorporacija: Opći uvjeti ugovora obvezuju stranku samo ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme zaključenja ugovora (čl. 295/5 ZOO 05) kombinacija subjektivnog i objektivnog kriterija (pristupnik se ne može pozivati na posljedice propusta razumne pažnje pri zaključenju ugovora) U trgovačkim ugovorima moguća je inkorporacija prešutno, tj. konkludentnim radnjama Autor mora učiniti sve što je razumno potrebno da bi drugu stranu upoznao s općim uvjetima Relevantne okolnosti: status stranaka, vrsta ugovora, okolnosti u kojima se ugovor zaključuje, vrijednost ugovora, složenost ugovora, broj u ugovor ili u tekst općih uvjeta uvrštenih klauzula, značaj sporne klauzule za prava i obveze pristupnika i sl. Opći uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobičajeni način (čl. 295/4 ZOO 05) Problem tumačenja pojma objavljivanja “na uobičajeni način” Problem pravnog učinka neobjavljivanja: nije uvjet valjanosti; culpa in contrahendo Opći uvjeti poslovanja – odnos s individualno stipuliranim klauzulama: U slučaju neslaganja općih uvjeta i individualno ugovorenih klauzula vrijede ove posljednje (čl. 295/3 ZOO) Kogentna norma: ne može se isključiti klauzulom općih uvjeta Posredna kolizija (nesklad s ciljem koji proizlazi iz posebno ugovorenih klauzula) Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati (čl. 96/4 ZZP) Opći uvjeti ugovora – ništetnost: Kriteriji valjanosti: 1. suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokovana očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama stranaka na štetu pristupnika; 2. ugrožavanje svrhe ugovora (ZOO) …čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela (ZOO) ZZP: siva lista (čl. 97.) Dodatni kriteriji: okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora; pravna narav ugovora; vrsta robe ili usluge; ostale odredbe ugovora i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta povezana. Odredbe općih uvjeta izuzete od testa valjanosti: sadržaj preuzet iz kogentnih (važećih po ZOO-u) propisa; ako se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, te je druga strana mogla utjecati na njihov sadržaj; odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uočljive. Direktiva 93/13: price/quality ratio; uzimanje u obzir prilikom ispitivanju drugih odredaba ugovora Tumačenje općih uvjeta: contra proferentem pravilo Jasan i razumljiv jezik

21

Tumačenje ugovora (čl. 99.-102.; čl. 319.-321.) Utvrđivanje pravog značenja i smisla, prava i obveza stranaka i pravne prirode ugovora Subjekti tumačenja: stranke, sud, treće osobe Kriteriji tumačenja: kombinacija objektivnog i subjektivnog kriterija

Čl. 319 ZOO 05: 1. Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. 2. Pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obveznog prava utvrđenim ovim Zakonom

Posebna pravila tumačenja: sistematsko tumačenje; tumačenje in favorem održanja ugovora; dopuna sporednih elemenata; contra proferentem pravilo; besplatni: in favorem dužnika; naplatni: pravičan odnos činidaba; restriktivno tumačenje općih izraza; shvaćanja sredine.

Opći učinci ugovora (čl. 148.-153.; čl. 336.-356. Ugovor stvara stvara prava i obveze za stranke – ugovor je zakon za stranke Posljedice povrede ugovora (pacta sunt servanda) Raskid je moguć samo na temelju sporazuma ili iz zakonom predviđenih razloga Učinci inter partes, (iznimke: univerzalni sukcesori; ugovori u korist trećih, itd.) Obveznopravni a ne stvarnopravni učinci

Posebni učinci teretnih ugovora (čl. 121.-147.; čl. 357-375) Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja Prigovor neispunjenja ugovora Prigovor neizvjesnog ispunjenja ugovora Raskid ugovora zbog neispunjenja Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Nemogućnost ispunjenja Prekomjerno oštećenje

Prigovor neispunjenja ugovora (čl. 122.; čl. 358.) Načelo istovremenog ispunjenja (iznimke: zakon, ugovor, priroda posla) Uvjeti: 1. Teretni ugovor 2. Istovremeno ispunjenje; 3. Ni jedna strana nije izvršila obvezu; 3. Tužitelj nije dao izjavu da će istovremeno ispuniti; 4. Glavna obveza Materijalnopravni dilatorni prigovor - zaštita od nesavjesnog tužitelja Teret dokaza ispunjenja na tužitelju Vjerovničko zakašnjenje isključuje primjenu prigovora Prigovor neurednog ispunjenja (osima za neznatno neispunjenje)

22

Prigovor neizvjesnog ispunjenja (čl. 123.; čl. 359.) Tuženi je dužan prvi ispuniti obvezu Naknadno pogoršanje materijalnih prilika tužitelja u mjeri da je ispunjenje neizvjesno ili neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga Savjesni tuženi ima prigovor i ako su prilike bile loše u trenutku zaključenja ugovora Odlaže ispunjenje dok tužitelj ne ispuni ili ne da odgovarajuću garanciju Ako rok za garanciju protekne – pravo na raskid

Prekomjerno oštećenje - laesio enormis (čl. 139., čl. 375.) Pojam; povijesni razvoj Uvjeti: 1. Teretni ugovor; 2. Očigledna nerazmjera vrijednosti prestacija (matematička i opisna metoda); 3. Oštećena strana nije znala ni morala znati (zabluda, prijevara) – subjektivna koncepcija lezije; teret dokaza na oštećenoj strani Iznimke: ugovori na sreću, javna prodaja, viša cijena iz osobite naklonosti; trgovački ugovori (ZOO 05) Posljedice: Pobojnost ugovora (objektivni rok od 1 godine); oštećeni ne može tražiti izmjenu ugovora Odricanje od prava nema pravni učinak Osnaženje ugovora ako druga strana ponudi dopunu do pune vrijednosti – facultas alternativa Nerazmjer mora postojati u trenutku zaključenja ugovora (clausula rebus sic stantibus) Naknadno otpao nerazmjer?

Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (čl. 133.-136; čl. 369.- 372.)

Pojam Iznimka od načela pacta sunt servanda Afirmacija načela jednake vrijednosti činidaba, savjesnosti i poštenja, pravičnosti Rimsko pravo: nemogućnost ispunjenja zbog više sile Kanonisti, postglosatori (XII. - XVII st.): klauzula rebus sic stantibus Negativan stav kodifikacija: autonomija volje; sloboda prihvaćanja rizika Teorijske osnove: implicitni uvjet; osujećeni cilj; imprevizija; otpadanje ili osujećenje činjenične osnove; zajednička namjera; nedostižnost činidbe; ekonomska nemogućnost; zlouporaba prava; nepošteni teret; granice žrtve; savjesnost i poštenje, itd. Hrvatsko pravo: OGZ – predugovor; Opće uzance za promet robom (55.-59.); ZOO 78

ZOO 05: Uvjeti: 1. Dvostrano obvezujući ugovor (naturalia negotii) 2. Promjena okolnosti od zaključenja do dospjelosti 3. Promjena okolnosti (prirodni događaji, upravne i druge javne mjere, ekonomske pojave i dr.) uzrokuje: a) ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano; ili b) bi joj

23

nanijelo pretjerano veliki gubitak 4. subjektivno nepredvidiv, neotklonjiv i neizbjažan događaj; neuzrokovan od stranke Sankcije: 1. Pogođena strana može zahtijevati izmjenu ugovora (tako da se otkloni utjecaj promjene okolnosti) 2. Ako to nije moguće, može zahtijevati raskid ugovora Druga strana može ponuditi pravičnu izmjenu ili na nju pristati Zahtjev druge strane na pravičnu naknadu štete zbog raskida Dužnost obavještavanja; naknada štete (culpa in contrahendo) Okolnosti značajne za odluku suda: u skladu s načelom savjesnosti i poštenja: svrha ugovora; podjela rizika po ugovoru ili zakonu; trajanje i djelovanje okolnosti; interesi obiju strana. Ugovorno isključenje klauzule: ništetnost generalnog isključenja; moguće isključiti određene promjene, osim ako je to protivno savjesnosti i poštenju

Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja (čl. 121.: čl. 357) Ratio legis: otklanjanje poremećaja ravnoteže vrijednosti uzajamnih prestacija kod naplatnih ugovora Odgovarajuća primjena pravila o odgovornosti prodavatelja za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja

Odgovornost za pravne nedostatke (čl. 508.-515.; čl. 430.-437.) Svrha: Dužnost osiguranja korisnog i mirnog posjeda; pravno uznemiravanje stjecatelja (evikcija) Pojam pravnog nedostatka: na prenesnoj stvari (pravu) postoji pravo trećega ili prenositelja koje isključuje, umanjuje ili ograničava pravo stjecatelja (stvarna prava; 4 obvezna prava ako su upisana kao tereti na stvari u javne registre; javni tereti ili ograničenja na stvari ako ih prenositelj nije priopćio stjecatelju)

Uvjeti: 1. Teretni ugovor 2. Postojanje pravnog nedostatka: pravno a ne faktično uznemiravanje: a) tužba; b) prigovor; c) osnovana sumnja u postojanje prava – negatorna tužba na utvrđenje; d) stjecatelj zadrži ili oslobodi stvar po drugom osnovu (npr. otkupom prava, nasljeđivanjem i sl.) 3. Nedostatak postoji u prenositeljevom pravu, bez obzira na njegovo znanje (pravo prenositelja na tužbu protiv prednika) 4. Savjesnost stjecatelja; relativnost uvjeta (dužna pažnja; prijevara prenositelja sve kvari) 5. Blagovremena reklamacija, osim ako je prenositelju bio poznat nedostatak: poziv da ga oslobodi nedostatka ili preda drugu generičku stvar. Relativnost uvjeta: ne odgovara ako dokaže da je raspolagao sredstvima da oslobodi stvar. Dužnost odazivanja pozivu. Priznanje očigledno osnovanog prava; isplata Sadržaj zaštite: (sljednici)

24

1. Potpuna evikcija: oduzimanje stvari: - raskid ex lege + naknada štete (obična šteta; izgubljena dobit; damnum circa rem) 2. Djelomična evikcija: sva ostala uznemiravanja: - raskid (ako se ne može ostvariti svrha ugovora) ili sniženje cijene; + naknada štete Nesavjesnost stjecatelja: raskid ex lege; pravo na raskid ili sniženje cijene (nema prava na naknadu štete) Ugovorno proširenje odgovornosti uvijek moguće; ograničenje i isključenje (samo pravo na naknadu štete) moguće osim ako je prenositelj bio nesavjestan Trajanja prava: 1 godina od saznanja za postojanje prava trećega (6 mjeseci od pravomoćnosti presude u sporu s trećim)

Odgovornost za materijalne nedostatke (čl. 478.-500.; čl. 400.-422.) Pojam, povijesni razvoj (ZOO 05: Direktiva 1999/44/EC) Uvjeti: 1. Postojanje nedostatka: a) redovita uporaba ili promet; b) naročita uporaba poznata prenositelju; c) nesaobraznost uzorku ili modelu; d) ugovorena ili propisana svojstva; e) svojstva stvari iste vrste koje je mogao opravdano očekivati prema naravi stvari, posebno uzimajući u obzir javne izjave prodavatelja, proizvođača i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, označavanje stvari i dr.; iznimke: nedostatak se ne uzima u obzir ako prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor.) f) nepravilna montaža g) nepravilna uputstva za montažu 2. Postojanje nedostatka u trenutku prelaska rizika; predmnijeva postojanja uzroka ako se pojave 6 mjeseci od predaje odgovornost za nedostatke koji se pojave u roku od 2 godine od predaje, kod trgovačkih ugovora 6 mjeseci od predaje 3. Savjesnost stjecatelja: smatra se da je znao za vidljive nedostatke (isključenje zbog nesavjesnosti prenositelja: ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima određena svojstva ili odlike) 4. Pregled i reklamacija: - dužnost pregleda čim je moguće (odmah kod predaje iz ruke u ruku; odgađanje pregleda kod otpreme bez pretovara); - o vidljivim nedostacima obavijestiti u roku od 8 dana (odmah kod trgovačkih ugovora); Vidljivi nedostaci: koje je brižljiva osoba s prosječnim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke kao stjecatelj mogla lako opaziti pri uobičajenom pregledu Skriveni nedostaci: koji se nisu mogli tako opaziti; obavijest: 2 mjeseca od otkrivanja; trgovački ugovori - odmah U obavijesti dužan opisati nedostatak i pozvati drugu stranu da pregleda stvari (vrijedi samo za trgovačke ugovore)

25

Nesavjesnost prenositelja: stjecatelj zadržava prava iako nije pregledao stvar, nije dao obavijest u roku i iako se nedostatak pojavio nakon 2 godine od predaje stvari, kod trgovačkih ugovora nakon 6 mjeseci od predaje stvari Prava stjecatelja: 1) zahtijevati da nedostatak ukloni (trošak) 2) zahtijevati drugu stvar bez nedostatka (trošak) 3) sniženje cijene (actio quanti minoris), 4) raskid ugovora (actio redhibitoria) Akcesorno pravo: naknada štete Zadržavanje prava na raskid ako ugovor ne bude ispunjen u razumnom roku (1. i 2.) Postepeno otkrivanje nedostataka Pretpostavke za raskid: naknadni primjereni rok za uredno ispunjenje (iznimke: izvjesnost da neće ispuniti; gubitak svrhe ugovora zbog zakašnjenja) Ako bi način uklanjanja nedostatka, odnosno predaja druge stvari bez nedostatka imao za posljedicu znatne neugodnosti za kupca, on ima pravo raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno sniženje cijene. Raskid ex lege protekom naknadnog roka (održavanje ugovora produženjem roka) Djelomični raskid: samo za dio stvari, (iznimke: cjelina, opravdani interes) Gubitak prava na raskid: nemogućnost povrata stvari (iznimke: propala ili oštećena zbog nedostatka; viša sila; dužnost pregleda; redovna uporaba; oštećenje bez značenja); očuvanje ostalih prava. Ako je nedostatak neznatan kupac nema pravo na raskid ugovora, ali mu pripadaju druga prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke uključujući i pravo na popravljanje štete Učinci raskida: restitucija, naknada za korist od stvari/dijela koji nije moguće vratiti

Isključenje i ograničenje odgovornosti: Zakon: javna prodaja Ugovor: moguće ali je odredba ništetna: - ako je nedostatak bio poznat prenositelju, a nije obavijestio stjecatelja; - ako je prenositelj nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem Trajanje prava: 2 godine od slanja pravodobne obavijesti, osim ako je otuđivateljevom prijevarom stjecatelj bio spriječen da ih ostvaruje. Posebna pravila za potrošačke ugovore (ZOO 05): Pojam: potrošač: fizička osoba djeluje izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti; trgovac: fizička ili pravna osoba djeluje u okviru gospodarske ili profesionalne djelatnosti Specifičnosti: Nema dužnosti pregleda; obvezan obavijestiti o vidljivim nedostacima u roku 2 mjeseca od otkrivanja, a najkasnije u roku od 2 godine od prijelaza rizika na potrošača.

26

Nema ugovornog isključenja ili ograničenja odgovornosti

Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) (čl.501.-507.; čl. 423.-429.) Pojam garancije: proizvođač i trgovac jamči ispravnost stvari u određenom vremenu Zaključenje ugovora o garanciji: predaja garancijskog (jamstvenog) lista proizvođača kupcu; Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano bez obzira na oblik u kojem je dano (jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), ali je kupac ovlašten zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu dostupnom, trajnom mediju. Minimalni sadržaj jamstvenog lista: prava iz jamstva; da ne utječe na ostala prava; trajanje i područje važenja, ime i adresa izdavatelja (culpa in contrahendo) Sadržaj prava: Od prodavatelja ili proizvođača tražiti popravljanje stvari u razumnom roku ili predaju druge stvari; Ako stvar ne bude popravljena/zamijenjena ima pravo tražiti sniženje cijene ili raskid ugovora; U slučajevima pod 1. i 2. ima i pravo na naknadu štete (lišen uporabe stvari; ostale štete); Produženje jamstvenog roka: manji popravci (produženje); zamjena stvari ili dijela (novi rok) Troškovi i rizik: prodavatelj ili proizvođač Odgovornost proizvođača dijelova: prestaje kad prestane odgovornost prema kupcu Trajanje prava: 1 godina od traženja popravka/zamjene.

Ugovaranje u korist trećeg (čl. 149.-152.; čl. 337.-340.) Pojam: Promitent (dužnik) se obvezuje stipulantu (vjerovniku) da će izvršiti činidbu u korist treće osobe, beneficijara (korisnika). Samostalno i neposredno pravo beneficijara nastaje u trenutku zaključenja ugovora. Ako odbije, korist pripada stipulantu, ako drugo nije ugovoreno ili proizlazi iz prirode ugovora. Opoziv koristi za trećega do trenutka njegovog pristanka (akcepta). I stipulant može zahtijevati izvršenje beneficijaru. Uvjeti: opći uvjeti za valjanost ugovora; paritet forme za određenje osobe beneficijara; određen ili odrediv beneficijar; beneficijar može biti i buduća osoba Slični instituti: Domiciliranje ugovora: treći prima izvršenje, ali nema zahtijev (tzv. nesavršeni ugovor u korist trećeg) Zastupanje: stipulant djeluje u svoje ime; on je stranka u ugovoru; zastupnik može ugovoriti i teret

Odnos stipulanta i promitenta: stipulant može tražiti izvršenje u korist trećeg; ako beneficijar odbije, korist pripada njemu. Pravo opoziva do akcepta (osobno pravo). Odnos stipulanta i beneficijara: razlog ugovaranja za trećega (causa solvendi, donandi,

27

credendi). Ne mora biti poznat promitentu. Odnos promitenta i beneficijara: neposredno i samostalno pravo beneficijara – postaje vjerovnik promitenta. Akcept: izričito ili prešutno; neformalno; nasljednici. Stvarni prigovori promitenta stipulantu (nedostatak ispunjenja; evikcija; nevažnost ugovora i sl.), ali ne i osobni prigovori promitenta prema stipulantu. Osobni prigovori promitenta benficijaru (npr. prigovor prijeboja)

Ugovaranje na teret trećega (čl. 153.; čl. 341.) Ne stvara obveze za trećega - ugrožavanje slobode. Djelovanje inter partes: a) ako je ugovor stvorio obvezu rezultata: promitent je dužan naknaditi štetu stipulantu ako treći odbije izvršenje ili preuzimanje obveze; b) ako je ugovor stvorio obvezu sredstva: promitent odgovora stipulatnu za štetu ako se nije prema prilikama dovoljno zalagao da treći preuzme ili izvrši obvezu

Raskid ugovora Prestanak punovažnog, neizvršenog ugovora Na temelju stranačke volje:

1. Sporazumni raskid: 2. Jednostrani raskid na temelju sporazuma

Na temelju zakona: 1. Jednostrani raskid zbog neizvršenja ili zakašnjenja; 2. Raskid zbog promijenjenih okolnosti; 3. Ex lege raskid

Sporazumni raskid ugovora Pojam: Novi ugovor (mutuus dissensus) kojim se raskida postojeći dok nije izvršen; načelo autonomije volje Djelovanje: načelno ubuduće; ugovoriti retroaktivno djelovanje, ako je moguće (ugovori s trajnim prestacijama) Prava savjesnih trećih Uvjeti: opći uvjeti valjanosti ugovora koji se cijene neovisno o ugovoru koji se raskida. Načelo neformalnosti (nema potrebe zaštite stranaka ni dr. interesa). Iznimke.

Jednostrani raskid na temelju sporazuma Pojam: ugovorna klauzula kojom stranke predviđaju pravo za jednu ili obje da uz ispunjenje određenih uvjeta raskinu ugovor. Najčešće: - neizvršenje obveze (clausula irritatoria; lex comisoria kod kupoprodaje). Klauzule o odustanici i kapari.

28

Jednostrani raskid zbog neispunjenja (čl. 124.-132.; čl. 360.-368.) Pojam: Pravo jedne strane da raskine ugovor kada druga ne ispuni obvezu u svemu kako je ugovoreno. Suprotno načelu pacta sunt servanda. Povijest: suprotnost između pacta sunt servanda i načela pravičnosti. Rimsko pravo: lex comisoria; pandektno pravo; građanske kodifikacije: opće pravilo za teretne ugovore. Teorijska objašnjenja: prešutni raskidni uvjet; odsustvo kauze; teorija pravičnosti ili ekvivalentnosti; bona fides; nesavjesnost jedne druga ne mora trpjeti. ZOO: posebni učinak dvostranoobvezujućih ugovora (nasavršeni dvostranoobvezujući ugovori; jednostranoobvezujući naplatni ugovori). Pravo, a ne obveza (ispunjenje i naknada štete). Uvjeti: 1. neispunjenje glavne obveze po dospjelosti (ili prije ako je jasno da neće ispuniti obvezu), potpuno ili djelomično (ako djelomično ispunjenje ne predstavlja očekivanu korist - osujećenje cilja). Ne može zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. 2. skrivljenost; pretpostavka krivnje (teret dokaza). 3. izjava volje, usmena ili pismena (izvansudski raskid). Deklaratorna sudska odluka. 4. naknadni primjereni rok: Iznimke: jasno da neće ispuniti. Protek roka: raskid ex lege. Održanje ugovora davanjem osiguranja ili produženjem roka. Neopozivost izbora za raskid ili za ispunjenje. Ugovori s uzastopnim obvezama: za sve buduće obveze ako je jasno da neće biti ispunjene; za ispunjene ako nema interesa za ostatak bez njih. Posljedice: 1. Između stranaka: djelovanje unatrag, restitucija; naknada štete (obična šteta, izmakla dobit, neimovinska šteta, troškovi - stavljanje vjerovnika u položaj u kojem bi bio da je ugovor uredno izvršen – tzv. pozitivni ugovorni interes) 2. Prema trećima: pravo trećega pada raskidom (iznimka: stjecanje vlasništva od nevlasnika) uz pravo na naknadu štete.

Ex lege raskid ugovora (čl. 125; čl. 361.) Fiksni ugovori: rok ispunjenja je bitan element po prirodi ugovora ili volji stranaka. Posljedice: ugovor se ex lege raskida protekom roka ispunjenja. Vjerovnik ga može održati na snazi izjavom i davanjem novog roka (nije više fiksni ugovor).

Odgovornost za štetu – civilni delikt (čl. 154.-209.; čl. 1045.-1110.) Izvanugovorna i ugovorna odgovornost: Izvanugovorna (deliktna) odgovornost: izvor obveze je uzrokovanje štete na imovinskim ili osobnim dobrima drugoga (samostalna obveza) Nastaje ex lege (mogući i drugi učinci: kazneno djelo, povreda radne obveze, prestanak vlasništva, upravni odnos, prekršaj i sl.)

29

Značaj u praksi Izvor – načelo zabrane uzrokovanja štete (čl. 8.) Ugovorna odgovornost: za štetu koja nastaje kao posljedica povrede postojeće obveze (neispunjenje, neuredno ispunjenje) Zajedničko za ugovornu i izvanugovornu: 1. cilj je popravljanje štete; 2. analogna primjena pravila o deliktnoj odgovornosti na ugovornu odgovornost

Različito: 1. Izvor: ugovor ili druga obveza; povreda tuđeg interesa ili prava 2. Sekundarna o. (jedina ili uz glavnu); primarna, jedina; 3. Deliktna šira: - subjekti (pomagači i sl.; odgovornost za drugoga; za poslovno nesposobnoga); - osnova odgovornosti (odgovornost bez krivnje je češća); - krug šteta 4. Dispozitivne i kogentne norme (pretežito) 5. Podijeljena i solidarna odgovornost (u načelu) 6. Visina naknade: ovisnost o krivnji; načelo pune naknade 7. Rokovi zastare: ovisno o vrsti obveze; 3, 5

Razlike između kaznenog i civilnog delikta 1. Pojam (način određivanja - opći i posebni; određeni i neodređeni broj) 2. Krivnja: dokazana i pretpostavljena; odgovornost bez krivnje; individualizirana i neindividualizirana krivnja (pojam krivnje – objektivni i subjektivni kriterij) 3. Posljedice: kazna i naknada štete; značaj stupnja krivnje; svrha sankcije (novčana kazna); sloboda stranaka u određivanju naknade štete Vezanost građanskog suda kaznenom presudom

Odgovornost za štetu - prevencija Zahtjev da se ukloni opasnost štete (čl. 156.; čl.1047.) Actio popularis: Svatko može zahtijevati od drugoga da na svoj trošak ukloni izvor opasnosti znatnije štete njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti koja uzrokuje uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. Ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela: samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta); poduzimanje društveno opravdanih mjera da se spriječi šteta ili da se smanji.

Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti (čl. 157.; čl.1048.) Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.

Elementi (pretpostavke) odgovornosti za štetu 1. Opći elementi (potrebni za nastanak svake odgovornosti): subjekti, šteta, štetna radnja,

30

uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete; protupravnost u objektivnom smislu 2. Posebni elementi (potrebni samo u nekim slučajevima): krivnja; pravno relevantni odnos štetnika i odgovorne osobe; svojstvo opasne stvari ili opasne djelatnosti; postojanje valjane obveze

Subjekti Odgovorna osoba (štetnik): dužnik obveze popravljanja štete. Odgovornost za drugoga: štetnik i odgovorna osoba. Više štetnika (ili odgovornih osoba): podijeljena ili solidarna odgovornost Podstrekači, pomagači, podsticatelji

Sposobnost za građansko-pravnu odgovornost: Fizička osoba: Deliktna sposobnost (ubrojivost, sposobnost rasuđivanja): životna dob i duševno zdravlje (čl. 159/1; 1050/1.); stanje prolazne nesposobnosti; odgovornost osobe koja je kriva za to stanje (čl. 159/2; 1050/2). Odgovornost neubrojive osobe (pravičnost). Do 7. apsolutna nesposobnost; od 7. do 14. relativna nesposobnost (oboriva predmnijeva nesposobnosti); od 14. oboriva predmnijeva sposobnosti. Razlika od poslovne sposobnosti. Punoljetna osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti smatra se (oborivo) deliktno nesposobnom. Pravna osoba: potpuna deliktna sposobnost.

Oštećenik: vjerovnik obveze popravljanja štete: svaka osoba koja ima svojstvo subjekta u pravu (nasicturus)

Štetna radnja Štetna radnja: aktivno ili pasivno ponašanje subjekta koje dovodi do štete na pravno zaštićenim dobrima drugoga (šteta od stvari i od djelatnosti) Protupravna ljudska radnja Propust dužne pažnje; propust mjera sigurnosti

Šteta Šteta: povreda (uštrb, oštećenje) pravno zaštićenog dobra ili interesa koja je posljedica ponašanja osobe. Pravno zaštićena dobra i interesi: sva imovinska dobra i imovinski interesi i neimovinska (moralna) dobra i interesi (prava osobnosti) zaštićeni građanskim pravom. Ekonomski pojam štete: svaki imovinski gubitak, umanjenje ili sprječavanje povećanja imovine.

Vrste štete (imovinska i neimovinska) 1) Imovinska (materijalna) šteta: povreda ili umanjenje imovine, imovinskih prava ili interesa. Može nastati i kao posljedica povrede osobe ako je to dovelo do umanjenja imovinskih prava ili interesa.

31

A) Obična, stvarna, šteta: šteta u užem smislu, pozitivna šteta (damnum emergens), povreda postojeće imovine, imovinskih prava ili interesa; umanjenje aktive ili povećanje pasive, tj. dugova za izdatke. B) Izgubljena dobit (lucrum caesans): sprječavanje povećanja imovinskih prava ili interesa do kojega bi izvjesno došlo da nije bilo štetne radnje (povreda stvari i osoba aktivnom radnjom ili propustom). Nastaje kao posljedica obične štete ili sama za sebe.

2) Neimovinska (moralna) šteta: povreda prava osobnosti (osobnih dobara, prava i interesa). Može nastati i povodom povrede materijalnog dobara (npr. emocionalna vezanost za dobro). Može nastati samostalno ili zajedno sa materijalnom štetom. ZOO 78: samo fizička osoba; samo deliktna odgovornost (subjektivno-objektivna koncepcija neimovinske štete) Vrste: 1. fizičke boli - trajne i intenzivne 2. strah - trajan i intenzivan 3. duševne boli – trajne i intenzivne (samo zbog: smanjene životne aktivnosti; naruženosti, povrede časti i ugleda; smrti bliske osobe; teškog invaliditeta bliske osobe; žrtve kaznenih djela protiv dostojanstva osobe i morala; povrede slobode ili prava osobnosti) 4. povreda prava osobnosti (bez obzira da li je uzrokovana duševna bol – nenovčana satisfakcija i preventivna zaštita (čl. 157) ZOO 05: Objektivna koncepcija neimovinske štete: Čl. 1046: “Šteta je ... povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).” Neovisnost pravnog pojma štete od subjektivnih manifestacija u osobi oštećenika (boli i straha) ⇒ sve sankcije (negatorni zahtjev; pravična novčana naknada; nenovčana satisfakcija) Čl. 19.: Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom Pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i dr. Pluralistički koncept prava osobnosti (otvorena lista) Izvori pravila o pravima osobnosti: Ustav, međunarodne konvencije, posebni zakoni; ZOO 2005 Posljedice objektivne koncepcije: Pravo pravne osobe na popravljanje neimovinske štete Ugovorna odgovornost: čl. 346/1: “Vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi te pravičnu naknadu neimovinske štete...”

Načini popravljanja ⇒ pravila o deliktima Predvidiva šteta (u pravilu)

32

Predugovorna odgovornost: nema izričite odredbe ⇒ analogna primjena pravila o ugovornoj/deliktnoj odgovornosti Sankcije: I. Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti: čl. 1048: „Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.“ II. Objavljivanje presude ili ispravka: čl. 1099: „U slučaju povrede prava osobnosti oštećenik može zahtijevati, na trošak štetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom.“ III. Pravična novčana naknada: čl.1100: 1 “U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.” 2. “Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.” 3. “Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.” Pretrpljeni bolovi i strah, izazvani štetnom radnjom, samo su mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade.

Vrste štete (apstrakna i konkretna) Apstraktna i konkretna: kriterij je način utvrđivanja i dokazivanja štete Konkretna: postojanje i visina mogu se dokazati i utvrditi Apstraktna: postojanje se ne dokazuje nego predmnijeva, a visina utvrđuje prema unaprijed utvrđenim kriterijima ili paušalno. Može se propisati ili ugovoriti (ZOO čl. 524.; 446. šteta kod povrede ugovora o prodaji)

Vrste štete (aktulana, buduća, eventualna) Aktualna (postojeća); buduća i eventualna: kriterij je vrijeme nastupanja: Postojeća, nastala Buduća: imovinska i neimovinska (ZOO: čl. 203.; 1104.); novčana renta; izvjesno nastaje kao nastavak postojeće ili kao nova posljedica (neizvjesna može biti visina); Eventualna: nije izvjesna ali je moguća; naknađuje se tek kada nastane

33

Vrste štete (predvidiva i nepredvidiva) Predvidiva i nepredvidiva: kriterij je mogućnost predviđanja Izvanugovorna odgovornost: uvijek se naknađuju Ugovorna odgovornost: ovisno o stupnju krivnje (nepredvidiva samo ako je obveza povrijeđena namjerno ili krajnjom nepažnjom)

Odgovornost za štetu - uzročnost Uzročno-posljedična veza štetne radnje i štete; kauzalni neksus: prirodna veza ali pravno relevantna - odnos ponašanja štetnika ili opasne stvari (aktivnosti) i štete kao uzroka i posljedice Značaj uzročnosti u građanskom pravu: objektivna (kauzalna) odgovornost Zakon je ne definira. Uzročno-posljedični lanac: u mnoštvu faktičnih uzroka ustanoviti vezu štetne radnje i štete (odgovornost za drugoga: šteta i radnja osobe za koju se odgovara) Teorije: 1. teorija uvjeta: bez štetne radnje ne bi bilo štete; (conditio sine qua non); prestrogo 2. teorija prevladavajućeg uzroka: činjenica koja po značaju preteže nad ostalima; nesigurnost 3. teorija neposrednog uzroka: vremenski i prostorno najbliži šteti (rimsko pravo, Code civil za ugovorne štete); moguća nepravičnost 4. teorija adekvatne uzročnosti: ona koja je adekvatna šteti, po redovitom tijeku stvari odgovara šteti; specifične i neočekivane okolnosti su isključene; sud, po subjektivnom mjerilu 5. teorija pravno adekvatne uzročnosti: uzroci su samo oni koji su istovremeno i povreda pravne norme; da li je posljedica povrede neka od posljedica obuhvaćenih ciljem povrijeđene norme (ratio legis uzročnosti) Neprekinuta uzročna veza Činjenje i nečinjenje (propust obveze na činjenje) odgovornost radi uzrokovanja opasnog stanja (tzv. pasivna uzročnost), povreda normi o sigurnosti Teret dokaza uzročnosti: oštećenik (osim za štete u svezi opasnih stvari i djelatnosti) Konkurencija uzroka: više samostalnih uzroka djeluju: a) kumulativno: ni jedan nije dovoljan za ukupnu štetu (podijeljena ili solidarna odgovornost); b) alternativno: djeluju nezavisno i svaki je mogao dovesti do ukupne štete ali nije izvjesno koji je uzrok štete (solidarna odgovornost) Ako je za štetu potrebno više uzroka za cijelu štetu odgovaraju samo oni koji su mogli očekivati i druge uzroke Hipotetički uzrok: nakon štetne radnje nastupe okolnosti koje bi dovele do iste štete i da nije bilo štetne radnje; odgovornost

Odgovornost za štetu - protupravnost Povreda pravnog poretka; ljudsko ponašanje U načelu je uzrokovanje štete protupravno: opća zabrana uzrokovanja štete i odgovornosti za

34

štetu (čl. 16.; čl. 8.); načelo neminem laedere; dovoljna je povreda građanskim pravom zaštićenog interesa Potrebno je izričito isključenje protupravnosti. Pojedinačna pravila: pravni poredak (državno i autonomno pravo; pravni poslovi; moral društva; pravila struke; dispozitivna pravila od kada je po njima postupljeno; itd.) ZOO je izričito ne navodi kao uvjet. Objektivna protupravnost: povreda pravnog poretka bez obzira na odnos štetnika prema šteti Subjektivna protupravnost: postoji ako je štetnik kriv za štetu; izjednačavanje krivnje i objektivne povrede pravnog poretka

Isključenje protupravnosti: nema odgovornosti Opravdanje: - između dva ugrožena interesa žrtvuje se manje značajan; - suprotstavljanje protupravnom ponašanju A. Isključenje protupravnosti štetne radnje koje isključuje nedopuštenost štete: 1. Nanošenje štete po službenoj dužnosti: dobro značajnije od štete; prekoračenje; akti državnih tijela radi otklanjanja nepravilnosti 2. Vršenje vlastitog prava (zabrana zloporabe prava) 3. Dopuštena samopomoć (čl. 162.; čl. 1052): pravo otkloniti povredu prava kada neposredno prijeti opasnost, ako je takva zaštita nužna i ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost; ne odgovara se za štetu osobi koja je izazvala potrebu samopomoći 4. Nužna obrana (čl. 161; čl. 1052.): pravo od sebe ili od drugoga odbiti istovremeni protupravni napad; šteta nastaje napadaču (na osobi i dobrima); nužnost zaštite; neposrednost opasnosti; šteta manja od opasnosti; adekvatnost sredstava; prekoračenje. 5. Pristanak oštećenika (volenti non fit iniuria): Uvjeti: a) prije nastanka štete; b) poslovna sposobnost i svjesno stanje; c) izričitost pristanka; nema predmnijeve; d) radnja nije zabranjena (pravo raspolagati dobrom) Znanje o opasnosti ili preuzimanje obveze izlaganja riziku (radni odnos; sport i sl.) ne uključuje pristanak na štetu B) Isključenje protupravnosti radnje koje ne isključuje nedopuštenost štete: 1. Stanje nužde (krajnja nužda) (čl. 161; 1052.): otklanjanje od sebe ili drugoga istovremene neskrivljene opasnosti koja se na drugi način nije mogla otkloniti a učinjeno zlo je manje od zla koje je prijetilo. Odgovornost: a) osoba kriva za opasno stanje; b) osoba od koje je opasnost otklonjena, do visine postignute koristi 2. Radnje dopuštene radi zaštite interesa (npr. uporaba tuđeg zemljišta za prolaz, traženje zalutale životinje, prinudno slijetanje, popravak nekretnine, i sl.); ne mogu se zabraniti ali se duguje naknada štete

Odgovornost za štetu - krivnja Krivnja: Psihičko - voljni odnos prema štetnoj radnji i šteti

35

Razlikovanje od sposobnosti za rasuđivanje (preduvjet) Stupnjevi krivnje: 1. Namjera (umišljaj, dolus) – svijest i htijenje; nije potrebna svijest o protupravnosti Subjektivni kriteriji Stupnjevi: a) direktni; b) eventualni 2. Nepažnja (krivnja u užem smislu; culpa) (čl. 10/1.): ni namjerno ni kao pažljiv čovjek. Objektivni, apstraktni kriterij: ponašanje štetnika uspoređuje se sa zakonskim standardom ponašanja: hipotetički prosječni čovjek određenih svojstava; ovisno o grupi osoba kojoj štetnik pripada Unutrašnji odnos irelevantan; ponašanje koje odstupa od očekivanog, objektivnog, zakonom ili pravilima struke (liječnici, odvjetnici i sl.) određenog ponašanja. Standardi pažljivog ponašanja strogi; Kritika: sukob: načelo pravičnosti vs. potreba sigurnosti i objektivizacije odgovornosti Razlozi: usmjerenost na oštećenika; potreba socijalizacije odgovornosti; sigurnost i sve šira odgovornost; utjecaj drugih čimbenika (tehnologija; nedostatak učinkovite kontrole i zaštite i sl.) a) Gruba nepažnja (krajnja; culpa lata) nije upotrijebio ni pažnju prosječnog, iole pažljivog čovjeka određene grupe; vrlo nepažljivo ponašanje; izjednačeno u posljedicama s dolusom. Pažnja koja se očekuje od svakoga (očigledna, izvanredna nepažnja) b) Obična nepažnja (culpa levis) – nije upotrijebio pažnju dobrog domaćina ili dobrog gospodarstvenika; standard osobito pažljivog i savjesnog čovjeka b) culpa levis in abstracto: uspoređuje se s ponašanjem apstraktnog čovjeka a) culpa levis in concreto: ne upotrebi pažnju koju pokazuje u svojim stvarima (diligentia quam in suis rebus); iznimka; subjektivni kriterij; može biti stroža ili blaža od apstraktne; restrikcija opće odgovornosti (mandat; mogućnost umanjenja naknade kod delikata) Culpa levissima: ZOO je ne poznaje (u teoriji: kod objektivne odgovornosti ako nije predvidio štetu koju je bio dužan predvidjeti) Krivnja stručnjaka: (čl. 10/2) obvezuje profesionalce na povećanu pažnju u skladu s pravilima struke; tretira se kao obična nepažnja; ako povrijedi standard za culpu levis tretira se kao krajnja nepažnja Posredna krivnja: podstrekač, pomagač, prikrivatelj i sl. Krivnja osobe u zavisnom položaju: dužnost odbiti naredbu ako je svjestan mogućnosti nastupanja štete; (ponovljena pisana naredba (?); strogost hijerarhijskog odnosa)

Utjecaj stupnjevanja krivnje na opseg i visinu odgovornosti: 1. Izvanugovorna odgovornost: u pravilu nema utjecaja na opseg i visinu naknade. Iznimke: afekcijska cijena (samo za umišljajno kazneno djelo); mogućnost sniženja naknade kod obične nepažnje (čl. 1091.) 2. Ugovorna odgovornost: predvidiva šteta u svakom slučaju; nepredvidiva samo kod namjere i grube nepažnje

Odgovornost za štetu - vrste 1. Po kriteriju izvora: Ugovorna, izvanugovorna i predugovorna

36

2. Po kriteriju pretpostavki: Subjektivna i objektivna: A) Subjektivna (kulpozna) odgovornost: uz opće pretpostavke potrebna je i krivnja. Pravilo u svim pravnim sustavima (razlozi; razvoj prema ograničenju i proširenju objektivne odgovornosti) Odgovorna osoba: fizička i pravna (svijest i volja) Vrste subjektivne odgovornosti: 1. Dokazana subjektivna odgovornost: teret dokaza krivnje na oštećeniku; Područje primjene: Iznimka (ZOO: kod ugostiteljske ostave; odgovornost roditelja za dijete povjereno trećemu). 2. Predmnijevana (presumirana) subjektivna odgovornost: teškoće u dokazivanju krivnje; poboljšanje položaja oštećenika. Područje primjene: Pravilo, generalna klauzula, načelo odštetnog prava (čl.1045. Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.). Oborivo se presumira obična nepažnja; više stupnjeve dokazuje oštećenik (ako ima interesa → ako stupanj krivnje utjeće na opseg i visinu odgovornosti) Dokaz nekrivnje: radnja treće osobe; radnja oštećenika; viša sila; slučaj. Viša sila (čl. 177; čl. 1067.) (kvalificirani slučaj): vanjski, nepredvidivi događaj koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (upitna opravdanost kod velikih rizika). Prirodni događaji ili iz ljudske sfere. Nepredvidivost i nesavladivost po subjektivnom kriteriju (dužna pažnja) Slučaj: unutarnji događaj (iz sfere subjekta), nepredvidiv i stoga neotklonjiv; vanjski, objektivno predvidiv i otklonjiv, ali nastupa nezavisno od volje subjekta i nije ga uz dužnu pažnju dužan predvidjeti i otkloniti.

B) Objektivna odgovornost (kauzalna): zasnovana na uzročnosti; odgovornost bez obzira na krivnju. Opće pretpostavke + posebne okolnosti (opasna stvar ili djelatnost..). Ne mora postojati neposredna radnja (ponašanje) odgovorne osobe. Razvoj: kraj XIX. st. (Austrija); judikatura. Argumenti: štetu koja proizlazi iz opasne djelatnosti mora snositi tko je obavlja; teško ili nemoguće dokazati krivnju Odgovorna osoba: fizička i pravna Iznimka; samo u zakonom predviđenim slučajevima

Odgovornost za štetu - vrste Odgovornost na temelju pravičnosti: korektivna osnova odgovornosti; iznimka Slučajevi:

- štetu snosi osoba koja nije odgovorna, (kod odgovornosti roditelja za maloljetno djete; kod odgovornosti staratelja za štićenika; čl. 1060.)

- smanjenje naknade (zbog lošeg materijalnog stanja štetnika; čl. 1091.) - smanjenje/povećanje naknade (štete od motornog vozila; čl. 1072/3) - odgovorna osoba ne snosi štetu (odgovornost zbog uskrate nužne pomoći; čl. 1082/2)

37

Odgovornost za štetu - vrste 3. Po kriteriju odgovorne osobe: vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga: A. Odgovornost za vlastite radnje (ponašanja): pravilo; može biti subjektivna, iznimno objektivna (i bez radnje odgovorne osobe), te odgovornost na temelju pravičnosti.

B) Odgovornost za drugoga: iznimka; opće pretpostavke + pravni ili faktični ali pravno relevantni odnos štetnika i odgovorne osobe Ne mora isključiti odgovornost štetnika (solidarna odgovornost, ne kumulacija zahtjeva) Može biti: subjektivna, iznimno objektivna (i bez radnje odgovorne osobe), te odgovornost na temelju pravičnosti. Ratio legis: neodgovornost štetnika; vjerojatna insolventnost štetnika; krivnja odgovorne osobe.

Odgovornost za štetu - vrste 4. Po kriteriju odnosa više odgovornih osoba: podijeljena i solidarna A) Podijeljena: pravilo; za dio štete koji je učinio; jednaki dijelovi; doprinos oštećenika; B) Solidarna: štetnici djeluju zajedno; ne mogu se utvrditi udjeli; štetu je uzrokovala jedna od više povezanih osoba a ne može se utvrditi koja; podstrekači, pomagači, prikrivatelji; odgovorna osoba i štetnik kod odgovornosti za drugoga; naručitelj i izvođač radova na nekretnini; vlasnici motornih vozila trećima. Regresni odnos

Odgovornost za vlastite radnje/propuste Odgovornost za vlastite radnje/propuste: 1. Subjektivna presumirana odgovornost (pravilo, načelo) 2. Objektivna odgovornost (iznimka) Razvoj (od dokazane preko presumirane do objektivne); Razlozi; Stalno proširenje objektivne odgovornosti - neki smatraju da treba biti jedina osnova. Argumenti za: za oštećenika nije važna krivnja nego naknada; teškoće u dokazivanju krivnje; porast broja šteta nastalih bez krivnje; sigurnost oštećenika Argumenti protiv: paraliza tehničkog napretka i pravnog i poslovnog prometa; moguća nepravičnost

Objektivna odgovornost za vlastite radnje Teorijska objašnjenja: 1. teorija prouzrokovanja (kauzaliteta): dovoljna je činjenica nastale štete 2. teorija stvorenog rizika 3. teorija interesa 4. teorija povećane opasnosti za okolinu 5. teorija pravednosti, 6. teorija o tipičnom ugrožavanju 7. teorija o dužnosti nadzora

38

SLUČAJEVI OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI PO ZOO:

I. Odgovornost za štetu od opasnih stvari i djelatnosti (čl. 173.-177.; čl. 1063.-1067.) Opasna stvar: po položaju, funkciji, prirodi, svojstvima ili na drugi način predstavlja povećanu opasnost koju okolina nije dužna trpjeti Opasna djelatnost: stvara povećanu opasnost za osobe i imovinu pa iziskuje povećani stupanj pažnje osoba koje je obavljaju ili su s njom u dodiru Primjeri Pretpostavka uzročnosti Odgovorna osoba: 1. Vlasnik (imatelj); odgovornost za drugoga 2. Osoba kojoj je stvar povjerena ili osoba dužna da je nadgleda, a nije kod vlasnika na radu;

Solidarna odgovornost vlasnika: a) šteta proizašla iz skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje nije skrenuo pozornost; b) stvar povjerena neovlaštenoj ili neosposobljenoj osobi; (regresni odnos)

3. Osoba koja je neovlašteno oduzela stvar: solidarno i vlasnik ako je pridonio oduzimanju (dužnost čuvanja)

Oslobođenje od odgovornosti:

1. Viša sila 2. Radnja oštećenika (nepredvidiva, neizbježna i neotklonjiva) 3. Radnja treće osobe (nepredvidiva, neizbježna i neotklonjiva); zaposlenik vlasnika

nije treća osoba

II. Odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pogonu (čl. 178.; čl. 1068.-1072.) Pojam motornog vozila u pogonu

Štete u vezi s pogonom: a) Štete trećim osobama (osoba koja nije vlasnik, ni neovlašteni korisnik, ni osoba zadužena za pogon): odgovara vlasnik (suvlasnici i zajednički vlasnici), neovlašteni korisnik: objektivna (i solidarna, ako ih je više) odgovornost.

Neovlašteni korisnik: osoba koja u vrijeme štetnog događaja koristi motorno vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom vozila, niti je član njegova obiteljskog kućanstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed

Osobe u vozilu; krug šteta; ugovorno isključenje odgovornosti je ništetno b) Međusobne štete vlasnika (kod sudara motornih vozila): Vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetu Ako su oba kriva, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje Ako nema krivnje nijednog, odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što

39

drugo Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on poslužio prilikom nastanka štetnog događaja ili kojoj je vozilo povjerio

III. Odgovornost za neispravan proizvod: (čl. 179.; čl. 1073.-1080.) Uvjeti: 1. Proizvod: pokretna stvar; samostalni dio ugrađen u pokretnu ili nepokretnu stvar; energije Neispravni proizvod: s obzirom na okolnosti slučaja (način predstavljanja, svrhe u koje može biti uporabljen; vrijeme stavljanja u promet) ne pruža sigurnost koja se opravdano očekuje Proizvod nije neispravan samo zato što je kasnije bolji stavljen u promet 2. Proizvođač: finalni; sirovine; samostalni ili nesamostalni dio ugrađen u proizvod; osoba koja se obilježavanjem proizvoda svojim imenom, žigom ili drugim znakom predstavlja kao proizvođač; uvoznik; ako nije moguće utvrditi proizvođača (ili uvoznika) - svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako u razumnom roku ne obavijesti oštećenika o osobi od koje je nabavila proizvod. 3. Šteta: posljedica nedostatka Krug šteta: a) imovinska štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom; b) šteta od uništenja ili oštećenja stvari različite od neispravnog proizvoda, a uobičajeno namijenjene i uglavnom rabljenje za osobnu uporabu, samo za dio štete koji prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 500 eura. Za ostale štete: opća pravila Teret dokaza: neispravnost proizvoda, šteta i uzročna veza neispravnosti i štete Odgovornost: objektivna; solidarna (ZOO 78: subjektivna odgovornost za opasna svojstva) Ne isključuje: odgovornost za opasne stvari i djelatnosti; za materijalne nedostatke; ugovorna i izvanugovorna odgovornost Ne primjenjuje se na štete od nuklearnih nesreća Oslobođenje od odgovornosti: - nije proizveo ili stavio u promet - vjerojatno da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja u promet - nije proizveden za prodaju, zakup ili drugu poslovnu svrhu - neispravnost posljedica pridržavanja prisilnih propisa - stanje znanosti ili tehničkog znanja u vrijeme stavljanja u promet nije omogućavalo otkrivanje neispravnosti - šteta prouzročena isključivo radnjom oštećenika ili osobe za koju on odgovara, radnjom trećega - proizvođač sirovine ili dijela ako je neispravnost prouzročena konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputama proizvođača

Odgovornost se ne može ugovorom unaprijed isključiti ili ograničiti (ništetnost) Zastara: tri godine od dana kad je oštećenik saznao ili morao saznati za štetu, neispravnost i osobu proizvođača Prekluzivni rok: deset godina od dana stavljanja u promet, osim ako je u tom roku protiv

40

proizvođača pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja ili ostvarivanja tražbine IV. Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa V. Odgovornost organizatora priredbi VI. Odgovornost roditelja za maloljetnika do navršene 7. godine VII. Odgovornost gestora kod zabranjene gestije

Odgovornost za drugoga Opće pretpostavke + pravno relevantni odnos štetnika i odgovorne osobe Ratio legis: neodgovornost štetnika, vjerojatna insloventnost štetnika; krivnja odgovorne osobe Izvanugovorna odgovornost Može biti: Subjektivna, objektivna, po osnovi pravičnosti Ne isključuje uvijek odgovornost štetnika (solidarnost)

Odgovornost roditelja za maloljetnika (čl. 165.-169.; čl. 1056.-1060.) Odgovorna osoba: roditelj(i) s kojim dijete živi. Ako je dijete povjereno drugoj osobi za štete nastale u to vrijeme roditelji ne odgovaraju, ako je ta osoba odgovorna. Do navršene 7. godine: objektivna odgovornost; Od 7. do 18. godine: presumirana subjektivna odgovornost (culpa in vigilando; čuvanje, nadzor, odgoj) Odgovoran maloljetnik: solidarna odgovornost

Posebna odgovornost: (dokazana subjektivna) dijete povjereno trećoj osobi; poročne navike, loši primjeri i odgoj ili se inače šteta može pripisati krivnji roditelja (regres prema roditeljima) Odgovornost na osnovi pravičnosti: a) nesposobno dijete; odgovoran roditelj; nesposobnost roditelja za plaćanje: može osuditi dijete b) sposobno dijete; neodgovoran roditelj; nesposobnost djeteta za plaćanje: može osuditi roditelja

Odgovornost druge osobe za maloljetnika (čl. 167.; čl.1058.) Skrbnik, škola, ili druga ustanova, dok je maloljetnik pod njihovim nadzorom, osim ako dokažu da su nadzor obavljali na način na koji su obvezani ili da bi šteta nastala i pri brižljivom obavljanju nadzora. Odgovoran maloljetnik: solidarna odgovornost Odgovornost na osnovi pravičnosti: naknada se ne može dobiti od osobe dužne voditi nadzor, sud može osuditi štetnika da naknadi štetu, potpuno ili djelomično

Odgovornost za duševno bolesne i zaostale u umnom razvoju: (čl. 164.; 1055.)

41

Deliktno nesposoban štetnik (duševna bolest, zaostali umni razvoj ili drugi razlog): odgovara onaj koji je na temelju zakona ili odluke nadležnog tijela ili ugovora dužan voditi nadzor nad njim. Subjektivna presumirana odgovornost: ako dokaže da je obavljao nadzor na koji je obvezan ili da bi šteta nastala i pri brižljivom obavljanju nadzora Odgovornost na osnovi pravičnosti: naknada se ne može dobiti od osobe dužne voditi nadzor, sud može osuditi štetnika da naknadi štetu, potpuno ili djelomično

Odgovornost poslodavca za zaposlenika: (čl. 170.-171.; čl.1061.)

Na radu ili u svezi s radom (u funkciji rada) Oslobođenje: ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika (subjektivna ili objektivna odgovornost) Neposredna odgovornost zaposlenika: samo ako je štetu počinio namjerno (solidarno s poslodavcem) Regres poslodavca: ako je zaposlenik štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje; (šest mjeseci od dana kad je šteta popravljena)

Odgovornost pravne osobe za štetu koju prouzroči njezino tijelo: (čl. 172.; čl.1062.)

Za štetu koju trećemu prouzroči u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih funkcija (krug poslova određenih statutom ili drugim aktom pravne osobe) Subjektivna ili objektivna odgovornost? Pravo regresa: Ako za određeni slučaj nije što drugo u zakonu određeno, ako je šteta nanesena namjerno ili krajnjom nepažnjom (šest mjeseci od dana kad je šteta popravljena)

Posebni slučajevi odgovornosti 1. Odgovornost organizatora priredbi (čl. 181.; čl.1081.):

Organizator okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru Izvanredne okolnosti (neuobičajeno gibanje masa, opći nered i sl.) Šteta nastala smrću ili tjelesnom ozljedom Oštećenici (isključeni su redari) Objektivna odgovornost (viša sila) Isključenje odgovornosti (radnja oštećenika i treće osobe)

2. Odgovornost zbog uskrate nužne pomoći (čl. 182.; čl. 1082.): načelo solidarnosti

Očita ugroza života i zdravlja (subjektivni kriterij) Nepostojanje opasnosti za sebe (svojstva konkretnog štetnika) Štetu prema okolnostima morao predvidjeti (subjektivni kriterij) Šteta koja je posljedica uskrate nužne pomoći Subjektivna odgovornost Pravičnost: sud može osloboditi obveze naknade štete

42

3. Odgovornost zbog nesklapanja ugovora (čl. 183.; čl.1083.):

Osoba koja je po zakonu obvezna sklopiti neki ugovor Zahtjev zainteresirane osobe Odbijanje da bez odgađanja sklopi ugovor Naknada štete nastale uslijed odbijanja Opravdani razlozi odbijanja

4. Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa (čl. 184.; čl.1084.):

Komunalne ili druge slične djelatnosti od javnog interesa, odgovaraju za štetu ako: Bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju djelatnost Šteta koja je posljedica obustave ili neredovitog obavljanja (ne i nekvalitetno obavljanje) Opravdani razlozi (sudska praksa): vanjski, nepredvidivi i neotklonjivi – objektivna odgovornost

5. Odgovornost za štetu od terorističkih akata i javnih demonstracija: Zakon o

odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, 117/03 Šteta od: akata terora i drugih akata nasilja poduzetih s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti, te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspoloženja na javnim mjestima. Pretpostavke: Odgovorna osoba: RH, na načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravičnog i brzog obeštećenja Oštećenik: žrtve; osobe kojima je šteta uzrokovana sprječavanjem štetne radnje ili pružanjem pomoći žrtvama Isključeni: osobe sudjelovale u organiziranju, izvršenju, poticanju, pomaganju ili pripremanju štetne radnje; pripadnici terorističke organizacije/ skupine koja je uzrokovala štetu; osobe koje su neopravdano uskratile obavijesti za sprječavanje i uhićenje počinitelja Osobe koje su po službenoj ili radnoj dužnosti sudjelovale u sprječavanju ili otklanjanju posljedica štetne radnje: naknada štete po općim propisima Štete: a) na osobi: posljedica smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja; 60 % iznosa utvrđene štete, s tim da ukupna šteta ne može biti naknađena više od 350.000,00 kuna. b) na materijalnim dobrima: na teritoriju cijele RH u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara po odredbama Zakona o obnovi. Objektivna odgovornost Odgovornost postoji neovisno o tome je li štetnik utvrđen, kazneno progonjen ili oglašen krivim Isplatom naknade štete prelaze na RH do visine isplaćene naknade sva oštećenikova prava prema štetniku ili ZZO-u Postupak: zahtjev Državnom odvjetništvu RH; izvansudska nagodba s DO; sudski postupak (žurni)

6. Zakon o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i

redarstvenih snaga tijekom domovinskog rata, 117/03

43

od 17. 8. 1990. do 30. 6. 1996. uzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s njom, ako nema karakter ratne štete (oboriva predmnijeva da su štete ratne ako su počinjene u vrijeme i na prostoru odvijanja vojnih borbenih akcija) Odgovornost RH po općim pravilima Uračunavanje novčane protuvrijednosti prava koja je oštećenik ostvario prema propisima o obnovi

7. Zakon o odgovornosti RH za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša

SFRJ, 117/03 Ako se razboritim i pravičnim prosuđivanjem svih okolnosti, posebice državljanstva, prebivališta/sjedišta, oštećenika i štetnika, mjesta štetne radnje i nastalih štetnih posljedica, načina uzrokovanja štete i drugih okolnosti odmjerenih u njihovoj ukupnosti, može zaključiti da je RH, od svih drugih država-slijednica SFRJ, u najbližoj vezi sa štetom.

Predmnijeva najbliže veze ako je oštećenik u vrijeme štetnog događaja bio državljanin/pravna osoba bivše SRH, a šteta je počinjena na državnom teritoriju RH. Državljani/pravne osobe drugih država slijednica bivše SFRJ imaju pravo na naknadu štete pod navedenim pretpostavkama i uz uvjet uzajamnosti. Pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu za štete primjenjuju se, kao pravna pravila, propisi koji su bili na snazi u vrijeme uzrokovanja štete ukoliko su u suglasnosti s Ustavom RH.

Isključenje, proširenje,ograničenje odgovornosti Isključenje (ograničenje) na temelju zakona:

- viša sila - radnja trećega - radnja oštećenika - slučaj (isključena je samo subjektivna odgovornost)

Proširenje odgovornosti: na temelju posebnih propisa

Isključenje (ograničenje) na temelju ugovora: Sklopljen prije nastanka štete (inače je to otpust duga). Izvanugovorna odgovornost: pristanak oštećenog Ugovorna odgovornost (čl. 265.; čl. 345.): a) isključenje: valjano samo za običnu nepažnju, a i takav sporazum sud može poništiti ako je posljedica monopolskog položaja ili neravnopravnog odnosa (pobojnost); b) ograničenje: ugovaranje najvišeg iznosa, ako nije u očiglednoj nerazmjeri sa štetom ili je suprotno zakonu, a i tada je moguće samo ako je do štete došlo običnom nepažnjom. Proširenje na temelju ugovora: Sklopljen prije nastanka štete (inače je to priznanje duga) Uvijek moguće, osim ako je protivno savjesnosti i poštenju

Popravljanje štete

44

Obveza dužnika (subjektivno pravo vjerovnika); - sankcija građanskopravne odgovornosti Nastaje u trenutku nastanka štete Nasljediva i prenosiva obveza Prestanak: izvršenjem; otpustom duga; sjedinjenjem; kompenzacijom; novacijom Svrha: a) imovinska šteta: kompenzacijska (reparacija imovine); prevencijska b) neimovinska šteta: kompenzacijska; prevencijska; satisfakcijska

A) Popravljanje imovinske štete (čl. 185.-198.; čl. 1085.-1098.): 1. Naturalna restitucija (povrat u prijašnje stanje; restitutio ad integrum): pravilo 2. Novčana naknada: kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća (pravno ili faktički); kad oštećenik zahtijeva, a okolnosti ne opravdavaju restituciju (ZOO 78: …i kad sud smatra da restitucija nije nužna) Obujam i visina naknade: Načelo potpune naknade Obujam: obična šteta i izmakla korist; troškovi radi ublažavanja ili sprječavanja štete; ostali troškovi Visina: redovna (izvanredna) cijena u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon ne propisuje što drugo (+ zatezna kamata od nastanka štete) Stupanj krivnje u pravilu ne utjeće na obujam i visinu naknade (iznimke: ugovorna odgovornost za štetu; sniženje naknade po načelu pravičnosti; afekcijska cijena) Doprinos oštećenika→podijeljena odgovornost; Korist za oštećenika→smanjenje naknade

Novčana renta: smrt, tjelesna ozljeda ili oštećenje zdravlja, u pravilu, doživotno ili za određeno vrijeme Plaća se mjesečno unaprijed, u pravilu Pravo zahtijevati osiguranje rente, osim ako nije opravdano Kapitalizacija rente: ako dužnik ne da osiguranje koje sud odredi; iz drugih ozbiljnih razloga. Ukupan iznos: prema visini rente i vjerojatnom trajanju vjerovnikova života uz odbitak međutomnih kamata. Pravo zahtijevati povećanje/sniženje rente ako se okolnosti promijene Pravo na rentu neprenosivo (iznimka: dospjeli obroci) Posebna pravila o naknadi imovinske štete u slučaju smrti, tjelesne ozljede i oštećenja zdravlja: Smrt: uobičajeni troškovi pogreba; troškovi liječenja i drugi potrebni troškovi u vezi s liječenjem; zarada izgubljena zbog nesposobnosti za rad; u obliku rente: gubitak uzdržavanja i redovitog pomaganja; osobe koje su po zakonu imale pravo na uzdržavanje Tjelesna ozljeda i oštećenje zdravlja: troškovi liječenja i drugi potrebni troškove s tim u vezi; zarada izgubljena zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja; u obliku rente: zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene

45

Posebna pravila o naknadi imovinske štete u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda: Uvreda: povreda časti; Kleveta: iznošenje ili prenošenje neistinitih navoda o prošlosti, znanju, sposobnosti ili o drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti Imovinska šteta od uvrede i klevete Iznimka: ne odgovara tko učini neistinito priopćenje o drugome ne znajući da je neistinito, ako je on ili onaj komu je priopćenje učinio imao u tome ozbiljnog interesa.

B) Popravljanje neimovinske štete (čl. 199.-205.; čl. 1099.-1106.): 1. Uspostava stanja prije štete (moralna satisfakcija): na trošak štetnika objavljivanje presude/ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom. 2. Pravična novčana naknada (novčana satisfakcija): u slučaju povrede prava osobnosti, ako težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, (ZOO 78: za pretrpljene boli, strah) Visina pravične novčane naknade: sud će voditi računa o jačini i trajanju fizičkih i duševnih boli i straha, cilju kojemu služi naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga (čl. 1103.) Odgovornost i za buduću neimovinsku štetu, ako je izvjesno da će ona trajati i u budućnosti.

Osobe koje imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta: Bračni drug, djeca i roditelji. Može se dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog, odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života. Pravo na pravičnu novčanu naknadu imaju i roditelji u slučaju gubitka začetog, a nerođenog djeteta. Zadovoljština u posebnim slučajevima: osoba prema kojoj je prijevarom, prisilom ili zlouporabom nekog odnosa podređenosti ili zavisnosti počinjeno neko kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa.

Novčana naknada može i u obliku rente ako je izvjesno da će šteta trajati i u budućnosti Nasljeđivanje i ustup tražbine naknade neimovinske štete: Nasljeđivanje: samo ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu (ZOO 78: priznato pravomoćnom odlukom ili pismenim sporazumom). Uz iste pretpostavke ta tražbina može biti predmet ustupa, prijeboja i ovrhe.

Odgovornost više osoba za štetu Pravilo: podijeljena odgovornost Solidarna odgovornost:

46

- Štetnici koji su radili zajedno - Poticatelj, pomagatelj, prikrivatelj - Radili nezavisno, ako se ne mogu utvrditi udjeli - Nedvojbeno da je štetu prouzročila neka od više određenih osoba koje su povezane, a ne

može se utvrditi koja - Roditelji/druge osobe i maloljetna djeca - Poslodavac i zaposlenik - Neispravan proizvod - Motorna vozila - Naručitelj i izvođač radova na nekretnini trećim osobama

Regres isplatitelja: čl.1109. Koliko iznosi udio svakoga pojedinog dužnika, sud određuje s obzirom na težinu njegove krivnje i težinu posljedica koje su proistekle iz njegova djelovanja, odnosno propuštanja. Ako se udjeli dužnika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim ako pravičnost zahtijeva da se u konkretnom slučaju drukčije odluči.

Zastara Čl.230.: Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. Tražbina naknade štete nastale povredom ugovora zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze. Nakon nastupa zastare odštetnog zahtjeva oštećenik može zahtijevati od odgovorne osobe, po pravilima stjecanja bez osnove, da mu ustupi ono što je dobio radnjom kojom je prouzročena šteta. (čl. 1110.)

Stjecanje bez osnove (čl. 210.-219.; čl. 1111.-1120.) Stjecanje bez osnove, neopravdano stjecanje, nepravično obogaćenje, neosnovano osiromašenje Rimsko pravo: actio de in rem verso i actio condictio Pojam: Povećanje imovine jedne strane na račun imovine druge strane bez pravne veze (i protupravnosti radnje) Ex lege nastanak obvezno-pravnog odnosa Stranke: obogaćeni (dužnik) i osiromašeni (vjerovnik)

Opće pretpostavke: 1.Umanjenje imovine osiromašenog: npr. isplata; davanje stvari; korištenje stvari na kojoj drugi ima pravo korištenja; izdavanje priznanice na ime nepostojećeg duga; sprječavanje uvećanja imovine (npr. odricanje od naslijeđa bez očekivane kauze, informacije koje uvećavaju imovinu); rad u korist drugoga (intelektualni i fizički). Mora biti procjenjivo u novcu. 2. Uvećanje imovine obogaćenog: npr. stjecanje prava na stvari, ušteda izdatka; sprječavanje

47

umanjenja; korištenje tuđeg rada/stvari. Istinsko uvećanje imovine (stjecanja prava). Procjenjivo u novcu. 3. Međuzavisnost umanjenja i uvećanja: kauzalna veza (neposredna – npr. isplata ili predaja stvari; posredna – npr. upotreba stvari, informacija, rada). Uzajamno (npr. ništetni ugovor o prodaji) 4. Nedostatak pravne osnove (iustuts titulus): pravni posao; jednostrana izjava volje; zakon; odluka nadležnog tijela. Osnova ne postoji ili je otpala ili se nije ostvarila i sl. Razlikovati od ekonomskog obogaćenja 5. Nedostatak protupravnosti – sporno

Posebne pretpostavke: karakteristične za svaki posebni oblik stjecanja bez osnove

Oblici: prema porijeklu (izvoru) djelovanja 1. Radnjom osiromašenog 2. Radnjom obogaćenog 3. Radnjom treće osobe 4. Prirodnim (društvenim) događajem 1. Radnjom osiromašenog: A) isplata neduga (platež neduga; indebiti solutio) Uvjeti: 1. Izvršenje nedugovane činidbe 2. Zabluda o postojanju duga Platež neduga iako nema zablude: prisila; zadržavanje prava na povrat; isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. Iznimke: naravne ili moralne obveze (stari ZOO: i društvene dužnosti); neosnovana isplata naknade štete zbog povrede tijela, zdravlja ili smrti savjesnom pribavitelju; izvršenje prije roka u zabludi da je nastupio (odricanje od roka); izvršenje obveze koju je mogao odbiti (npr. prigovorom neispunjenja ugovora) B) Stjecanje s obzirom na osnov koji se nije ostvario: (Condictio causa data, causa non secuta; condictio ob causam futuram): očekuje nastanak pravne osnove koje izostane (npr. naknada za nalaženje zakupca ili kupca) C) Stjecanje s obzirom na osnovu koja je otpala: (condictio ob causam finitam) Osnova postoji u trenutku ispunjenja ali kasnije otpadne (npr. raskid ili poništenje ugovora; propast predmeta obveze; retroaktivno djelovanje zakona) D) Izdatak za drugoga: izdatak ili što drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti

2. Radnjom obogaćenog: npr. neosnovana prerada tuđe stvari; miješanje; spajanje; građenje; sađenje; neosnovano otuđenje tuđe stvari; neosnovano korištenje tuđe stvari i sl. Može ispunjavati i uvjete za delikt – izbor ? 3. Radnjom treće osobe: spajanje, miješanje, građenje, sađenje, upotreba tuđe stvari u korist trećega i sl.

48

4. Događajem: vanjska okolnost (npr. riječni nanos, stoka pase tuđu travu i sl.)

Prava i obveze stranaka Obvezni odnos: nastaje ex lege; potraživanje vrijednosti koja je prešla u imovinu obogaćenoga Pravilo: vraćanje stvari; Iznimka: novčana protuvrijednost ako zbog prirode obogaćenja ili drugih okolnosti vraćanje u naturi nije moguće Opseg vraćanja: ovisi o savjesnosti obogaćenoga i od promjena na predmetu ili u imovini obogaćenoga Savjestan: vraća obogaćenje u stanju u kojem je bilo na dan saznanja (protuvrijednost u novcu) ali ne više od osiromašenja vjerovnika ZOO ne regulira: ako je darovao stečenu stvar: savjestan stjecatelj nije dužan vratiti; ako je stvar propala bez krivnje ili krivnjom savjesnog obogaćenog: nije dužan naknadu ako ne postoji obogaćenje u drugom obliku Nesavjestan: potpuno vraćanje (naknada u novcu)

Plodovi (civilni i prirodni) i kamate: Nesavjestan: od dana obogaćenja; Savjestan: od dana podnošenja zahtjeva (moguća nepravednost odredbe) Troškovi: Savjestan: nužni i korisni (ne troškovi redovne uporabe stvari). Nesavjestan: nužni (ZOO 78: i korisni do iznosa povećanja vrijednosti stvari u trenutku vraćanja) Tužba: condictio sine causa; condictio indebiti; obvezna tužba na činidbu (ne vlasnička) Odnos s drugim tužbama: 1. S rei vindikacijom: isključujući 2. S tužbom na naknadu štete: konkurencija (?) 3. S tužbom na izvršenje ugovora: isključujući 4. S tužbom iz poslovodstva bez naloga: isključujući (iznimno odnos konkurencije)

Poslovodstvo bez naloga (čl. 220.-228.; čl. 1121.-1129.) Negotiorum gestio: obavljanje tuđeg pravnog ili faktičnog posla bez naloga, a u ime i za račun gospodara posla Odstupanje od načela zabrane miješanja u tuđe poslove, da bi se otklonila šteta ili propust koristi (načelo uzajamne koristi i solidarnosti, moralna obveza) Ex lege nastanak obveza i ovlaštenja

Uvjeti: 1. Stranke: a) gospodar posla (dominus negotii): svaka fizička i pravna osoba (za odobrenje ili zabranu mora imati odgovarajuću poslovnu sposobnost); b) nezvani poslovođa; poslovođa bez naloga (gestor): svaka osoba 2. Posao: faktični ili pravni (ne i nevršenje); tuđi posao (može: dijelom i posao gestora – npr.

49

suvlasnici) 3. Znanje i namjera da se vrši tuđi posao: ne mora znati čiji je posao 4. Nepostojanje obveze ili ovlaštenja (zakonske ili ugovorne) da se vrši tuđi posao: može postojati pravni odnos, ali ne obuhvaća posao (npr. prekoračenje naloga, vršenje poslova po prestanku ugovora) 5. Posao mora biti dopušten po ZOO: korisno ili nužno poslovodstvo (opasnost za imovinu ili osobu; propuštanje očite koristi) 6. Namjera zasnivanja odnosa gestije: za drugoga, u njegom interesu, s namjerom zasnivanja gestije (oboriva predmnijeva namjere) 7. Nepostojanje zabrane gospodara: pravo gospodara da odluči hoće li vršiti svoje poslove (prava) Zabrana: opća i posebna; prije i nakon početka obavljanja posla (ne po završetku). Na bilo koji nesumnjivi način. Mora biti poznata gestoru.

Vrste poslovodstva bez naloga: 1. Nužno: posao ne trpi odlaganje te predstoji očita šteta. Pojam štete je širi od štete kod civilnog delikta – svaka neugodnost, nezgoda i sl. Obveze gestora: a) obavještavanje: ako je vlasnik nepoznat ili odsutan – nastaviti. Vlasnik može: -zahtijevati prestanak; -ponuditi sklapanje ugovora; -ne reagirati (gestor završava posao) b) nastavljanje započetog, ako je to moguće, dok vlasnik ne bude mogao preuzeti posao c) polaganje računa d) ustupanje pribavljenog: stvari, novac, priznanice, dokumente i sl., prema pravilima o nalogu e) pažnja dobrog domaćina ili gospodarstvenika: poštovati poznate ili predmnijevane namjere i potrebe vlasnika; nepoznate namjere: prema namjerama razumnog čovjeka f) Ius tollendi za luksuzne troškove. Gospodar ih je ovlašten zadržati ako naknadi njihovu sadašnju vrijednost, ali ne više od visine učinjenih izdataka Položaj nalogoprimca, ali ublažen (sud može ako okolnosti dozvoljavaju ublažiti ili isključiti odgovornost za običnu nepažnju) Ako gestor nema odgovarajuću poslovnu sposobnost odgovara do granica svoje poslovne sposobnosti, a izvan toga za delikt u granicama svoje deliktne sposobnosti Obveze gospodara: ako je gestor radio u svemu kako treba a) osloboditi gestora posla i svih preuzetih obveza b) naknaditi štetu (sve štete, čak i one nastale običnom nepažnjom - zbog namjere koristi) c) naknaditi troškove (nužni i korisni, makar uspjeh izostao). Pravo retencije za troškove i naknadu štete d) primjerena naknada za trud, ako je otklonio štetu

2. Korisno: posao ne trpi odgađanje te predstoji propuštanje očite koristi za imovinu ili osobni integritet (s obzirom na stvarne ili predmnijevane namjere i potrebe gospodara – objektivni kriterij) Obveze i prava: kao kod nužnog; razlika: primjerena naknada: ako pribavljena korist u svemu odgovara namjerama i potrebama gospodara

50

3. Poslovodstvo protiv zabrane gospodara: gestor je za zabranu znao ili morao znati Nema prava koja pripadaju poslovođi bez naloga (osim ius tollendi) Odgovara za štetu, čak i ako je do nje došlo bez njegove krivnje (za slučaj)→objektivna odgovornost Ako je zabrana protivna zakonu ili moralu, a osobito ako je zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obvezu koja ne trpi odgađanje, nastaje odnos gestije

4. Nepravo poslovodstvo: u namjeri da za sebe zadrži postignute koristi iako zna da je posao tuđi Obveze: na zahtjev gospodara posla položiti račun kao poslovođa bez naloga i predati mu sve postignute koristi; gospodar može zahtijevati i vraćanje stvari u prijašnje stanje te naknadu štete (delikt) Prava: naknada troškova nastalih u vezi s postignutim koristima za gospodara

Naknadno odobrenje (ratihabitio): ako gospodar naknadno odobri gestiju, gestor se smatra nalogoprimcem od početka (preobražajno pravo gospodara, uz pristanak gestora) Privilegirani slučaj nedopuštene gestije: ako netko vrši tuđi posao u namjeri da drugome pomogne, a uvjeti za gestiju nisu ispunjeni, ima pravo na naknadu troškova, ali najviše do visine ostvarene koristi za gospodara

Javno obećanje nagrade Jednostrane izjave volje kao izvor obveze: ponuda, javno obećanje nagrade i vrijednosni papiri Stvaraju obvezu, ne ovlaštenje na činidbu (zaštita prava trećih) Poziv zainteresiranim osobama da stupe s davateljem izjave u pravni odnos Laka prenosivost, mogućnost zloupotrebe

Pojam javnog obećanja nagrade: Javna izjava upućena neodređenom broju osoba kojom se davatelj obvezuje da će izvršiti određenu činidbu onome tko izvrši neku radnju, postigne uspjeh, nađe se u nekoj situaciji ili ispuni druge uvjete Spor kada nastaje obveza: izjavom volje (ZOO); kad prihvati obećanje; kad izvrši radnju, itd. Obveza samo za davatelja; nitko nije obvezan ispuniti Tko ispuni uvjete ima pravo na nagradu i kad nije znao za izjavu, čak i ako je obećana nakon što je izvršio radnju Uvjeti: 1. Poslovna sposobnost davatelja izjave 2. Javno obećanje (sredstva informiranja, oglasi i sl.) – ako je svim zainteresiranima omogućeno upoznavanje s izjavom 3. Upućeno neodređenom broju osoba; može i određeni krug osoba, 4. Određeni uvjeti (aktivno i pasivno ponašanje, sreća, stanje i sl.). Zakoniti, moralni, određeni i objektivno mogući

51

5. Određena nagrada: sve što može biti predmet činidbe 6. Određeni rok: svatko može tražiti da sud odredi rok

Djelovanje: Obveza dužnika nastaje davanjem izjave; ovlaštenje vjerovnika kad ispuni uvjete Pravo na nagradu ima prvi; više istovremeno: svakome jednaki dio, osim ako pravičnost zahtijeva drukčije Opoziv: dok nisu ispunjeni uvjeti, osim ako je određen rok. Način opoziva: kao i obećanje ili osobnim priopćenjem. Ne djeluje prema onome tko dokaže da mu nije mogao biti poznat. Valjano odricanje od prava na opoziv (bilo kada). Pravo na naknadu izdataka učinjenih do opoziva, osim ako ne bi doveli do uspjeha (do iznosa nagrade)

Natječaj (konkurs): razlike od općeg pojma: - tko je izvršio najbolje ili najbrže; - rok je bitan element obećanja Krug učesnika može biti ograničen prirodom natječaja Organizator ili povjerenstvo utvrđuje ispunjenje uvjeta Ako je nagrada dodijeljena protivno uvjetima svaki učesnik može zahtijevati poništenje natječaja Ako je obećao više nagrada mora isplatiti sve (ukupan iznos obećanih nagrada, bez obzira kako ih podijeli) Vlasništvo i ostala stvarna prava na izrađenoj stvari prelaze na organizatora samo ako je to odredio u natječaju

Prestanak javnog obećanja: izvršenje; opoziv; protek roka; ako rok nije određen istekom 1 godine Pravna priroda: 1. teorija o ponudi za zaključenje ugovora neodređenom broju osoba (obveza nastaje tek kada je ponuda prihvaćena); 2. jednostrana izjava volje rađa obvezu u trenutku saopćenja, a ovlaštenje nastaje kasnije - posebni izvor obveza (ZOO)

Sredstva pojačanja obveza Ratio legis: nedostaci sudskog ostvarivanja prava; djeluju unaprijed; pritisak na dužnika jer prijete težim sankcijama Izvor: ugovor s dužnikom ili trećim; zakon Vrste: 1. Osobna: (personalna) dodatno obvezivanje dužnika ili se uz dužnika obvezuje i treća osoba; ograničeni učinak jer ne otklanjaju opasnost od insolventnosti Ugovorna kazna; odustanica; jamstvo; solidarnost dužnika

2. Stvarna: (realna) vjerovnik stječe stvarno pravo na stvari dužnika ili treće osobe i u slučaju neispunjenja može se namiriti protiv svakodobnog vlasnika stvari. Prednost pred osobnima – nema rizika insolventnosti Založno pravo; kapara, kaucija; avans

Jamstvo (čl. 997.-1019.; čl. 104.-126.)

52

Pojam: odnos vjerovnika i trećega u kojemu se treći obvezuje ispuniti obvezu ako je dužnik ne ispuni. U pravilu ugovorno, iznimno zakonsko Ugovorno jamstvo: jednostrano obvezujući, besplatni, formalni (pisana forma) ugovor vjerovnika i jamca. Može se zaključiti istovremeno, prije (pod uvjetom) i nakon nastanka obveze koju osigurava. Može bez dužnikovog znanja i protiv njegove volje Odnos dužnika i jamca: izvanugovorni ili ugovorni odnos (npr. bankarska garancija), naplatni ili besplatni. Ne tiče se vjerovnika niti je osnova obveze jamca prema vjerovniku Poslovna sposobnost jamca Predmet jamstva: svaka obveza (osobna – jamac za naknadu štete zbog neispunjenja). Buduća i uvjetna: ako su određene. Naturalna: jamac ima položaj glavnog dužnika; ako naknadno postane naturalna i obveza jamca je naturalna. Obveza mora biti punovažna (iznimka – ako jamči za poslovno nesposobnog odgovara kao za poslovno sposobnog, jer je jamstvo samostalna obveza u korist vjerovnika) Karakteristike: 1. Akcesornost (sporednost): pretpostavka je valjana dužnikova obveza. Prati pravnu sudbinu dužnikove obveze, ima sve dužnikove realne prigovore. Ne može se cedirati (prenositi) bez glavnog potraživanja 2. Supsidijarnost (dužnik drugog reda): nakon što se obratio pismenim pozivom dužniku i protekao rok iz poziva (osim kada je očito da dužnik ne može ispuniti ili je u stečaju) – prigovor reda (beneficium ordinis) Djelovanje: 1. Odnos vjerovnika i jamca: akcesorna i supsidijarna obveza, ista po kvaliteti i po obujmu ili manja. Povećanje ili otežanje obveze ugovorom vjerovnika i dužnika nakon nastanka jamstva ne djeluje prema jamcu. Odgovara za povećanje obveze zbog dužnikovog zakašnjenja ili krivnje. Smanjenje obveze dužnika u stečaju ne utječe na jamca. Ograničenje odgovornosti nasljednika ne utječe na jamca (odstupanja od akcesornosti zbog svrhe jamstva). Duguje: zateznu kamatu; ugovornu (redovnu) dospjelu nakon zaključenja ugovora o jamstvu Jamčeva ovlaštenja prema vjerovniku: Da bude obaviješten o zakašnjenju i o stečaju dužnika Ako vjerovnik napusti drugu garanciju dug jamca se utoliko smanjuje Pravo na sve realne prigovore (i prigovor kompenzacije dužnika prema vjerovniku), čak i ako ih se dužnik odrekao. Dužnikovo priznanje duga ne djeluje prema jamcu Pravo jamca na osobne prigovore prema vjerovniku Obveza jamca zastarijeva za 2 godine od dospjelosti obveze glavnog dužnika, ako za glavnu obvezu rok nije kraći (osim kod solidarnog jamstva). Prekid zastare prema dužniku djeluje prema jamcu samo ako je prekinuta pokretanjem sudskog postupka. Zastoj zastare obveze dužnika ne djeluje prema jamcu Pravo jamca koji je platio dug zahtijevati izdavanje priznanice, predaju isprava i sredstava

53

osiguranja (ručni zalog) 2. Odnos jamca i glavnog dužnika: a) Prije zaključenja ugovora o jamstvu: nema utjecaja na odnos jamca prema vjerovniku b) Prije isplate: pravo tražiti od dužnika osiguranje svog potraživanja, ako se obvezao sa znanjem ili odobrenjem dužnika, i to: - ako dužnik nije ispunio dospjelu obvezu; - ako je vjerovnik tužio jamca; - ako se dužnikovo imovinsko stanje pogoršalo nakon sklapanja ugovora o jamstvu c) Nakon isplate (regresni odnos): jamac ne preuzima dug niti oslobađa glavnog dužnika – zakonska personalna subrogacija do visine isplaćenog i dugovanog – dužnik prema jamcu ima sve prigovore koje je imao prema vjerovniku (neosnovano obogaćenje vjerovnika - kondikcija) Jamac jednog od solidarnih sudužnika ima regres prema svim solidarnim sudužnicima Jamac koji je isplatio vjerovnika ne obavijestivši dužnika pa ovaj opet isplati, nema regres prema dužniku nego kondikciju prema vjerovniku Prestanak jamstva: - prestankom glavne obveze na bilo koji način - otpustom duga jamcu - nasljeđivanjem vjerovnika (konfuzija) - preuzimanjem duga od novog dužnika, osim ako ne pristane jamčiti za njega - jamčevim ispunjenjem - ako vjerovnik na jamčev poziv ne zahtijeva ispunjenje dospjele obveze od dužnika u roku od 1 mjeseca - ako vjerovnik na jamčev poziv u roku od 1 mjeseca ne odredi rok ispunjenja obveze dužnika Vrste jamstva: 1. Supsidijarno: beneficium ordinis 2. Solidarno (jamac platac): nema supsidijarnosti; sličnost s pasivnom solidarnošću (akcesornost; regres). Trgovački ugovori – predmnijeva solidarnosti jamstva 3. Sujamstvo: više jamaca, predmnijeva međusobne solidarnosti sujamaca. Regres prema glavnom dužniku, prema ostalim jamcima za njihov dio 4. Jamčev jamac: jamči vjerovniku da će ispuniti ako jamac ne ispuni – tzv. jamac drugog reda. Regres prema dužniku, a obveza jamca za kojeg je jamčio prestaje

Ugovorna kazna (čl. 270-276; 350.-356.) Stipulatio poenae: Pojam: Sporazum kojim se dužnik obvezuje vjerovniku da će mu isplatiti određenu sumu novca ili pribaviti drugu materijalnu korist ako ne ispuni obvezu, neuredno je ispuni ili zakasni. Sporedna (akcesorna) obveza Paritet forme Ne može se ugovoriti za novčane obveze (zatezna kamata) Može se odrediti u fiksnom iznosu, postotku i sl.

54

Svrhe: 1. Pritisak na dužnika; 2. Jednostavna i brza naknada štete Uvjeti: 1. Povreda obveze; 2. Krivnja dužnika (presumirana); 3. Valjana klauzula o ugovornoj kazni Vrste: 1. Ugovorna kazna za slučaj neispunjenja: alternativni zahtjev jer je ugovorna kazna alternativa ispunjenja. Vjerovnik mora o izboru obavijestiti dužnika u razumnom roku. Izbor je neopoziv (prestanak ugovora raskidom ili odricanje od ugovorne kazne) 2. Ugovorna kazna za slučaj neurednog ispunjenja ili zakašnjenja: kumulativan zahtjev (ispunjenje i ugovorna kazna). Pod prijetnjom gubitka prava vjerovnik mora odmah po prijemu zakašnjelog ili neurednog ispunjenja obavijestiti dužnika da zadržava pravo na ugovornu kaznu (inače mu ostaju samo redovita pravila o ugovornoj odgovornosti) Ako stranke izričito ne ugovore vrstu, vrijedi predmnijeva ove ugovorne kazne (jer je povoljnija za vjerovnika) Odnos ugovorne kazne i naknade štete: unaprijed određena naknada štete iako se ne zna da li će nastati i kolika će biti Razlike: izvor; pretpostavke (pravo na ugovornu kaznu ne ovisi o postojanju i visini štete) – lakše ostvarenje, izbjegavanje sporova. Ako je šteta veća od ugovorne kazne, za ostatak se mora dokazati postojanje i visina štete. Nema kumulacije zahtjeva. Mogućnost smanjenja previsoko ugovorene kazne: ograničenje načela dispozitivnosti (sprječavanje nesavjesnog ponašanja) Nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značaj predmeta obveze (Opće uzance - nerazmjerna šteti) Sudska praksa: stvarna šteta + kazna

Zakonski penali (kazna, naknada, stojnice i sl.): Ako je za neispunjenje, neuredno ispunjenje ili zakašnjenje zakonom određena visina naknade, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu i naknadu određenu zakonom (izbor), osim ako je to zakonom dopušteno.

Odustatnina (čl. 82.-83.; čl. 306.-307.) Pojam (odustanica): ugovorno ovlaštenje za jednu ili obje stranke da odustane od ugovora isplatom sume novca ili druge imovinske vrijednosti. Akcesorni sporazum prije, nakon ili pri sklapanju ugovora Facultas alternativa za stranu u čiju korist je ugovorena (druga strana to ne može zahtijevati) Potestativno pravo (pravna moć)→prestanak obveznog odnosa Neopoziv izbor: ako je izabrala odustatninu uz izjavu je mora predati i time ugovor prestaje; može se odreći odustatnine

55

Pravo opcije može se vezati rokom, a ako se ne odredi, pravo odustajanja prestaje dospjelošću obveze ili započinjanjem ispunjenja Pravna priroda: sporna – sredstvo osiguranja ili slabljenja ugovorne discipline. Lak način izlaska iz ugovora. Ne mora dati razloge odustanka, niti je vezana za krivnju Raskid sporazumom, krivnjom obje stranke ili iz razloga za koje stranke ne odgovaraju: ne plaća se odustatnina Ako je za raskid kriva stranka koja je mogla odustati – plaća odustatninu Ako je za raskid kriva druga strana - nema odustatnine Odustanina nije naknada štete (ne krši se ugovor nego koristi ovlaštenje iz ugovora). Izuzeci: - tako ugovoreno; - dolozno korištenje odustatnine

Kapara (čl. 79.-81.; čl. 303.-305.) Pojam: suma novca ili količina drugih zamjenjivih stvari koju dužnik predaje vjerovniku u cilju osiguranja ispunjenja obveza iz ugovora i kao znak da je ugovor sklopljen (može obostrana kapara, ali nije potrebno) Treba naglasiti da je to kapara, jer inače može biti i avans Vjerovnik stječe vlasništvo Realni ugovor; akcesorni ugovor; istovremeno ili poslije zaključenja glavnog ugovora Funkcije: a) znak da je glavni ugovor sklopljen (arrha confirmatoria): ugovor nastaje tek pošto je kapara dana – dispozitivno pravilo (mogu isključiti) b) sredstvo osiguranja: psihološki pritisak; laka naknada štete Ako je ugovor izvršen kapara se vraća ili uračunava; ako se sporazumno raskine ili su oba kriva ili nitko nije kriv, kapara se vraća; Ako je za neispunjenje kriva strana koja je dala kaparu druga strana može zadržati kaparu; ako je kriv primatelj druga strana može tražiti vraćanje dvostruke kapare – ova pravila nisu vezana za postojanje štete. Korištenje ovih ovlaštenja dovodi do raskida ugovora Pravila o kapari ne isključuju djelovanje općih pravila o ispunjenju: može izabrati ispunjenje i naknadu štete zbog zakašnjenja, odnosno neispunjenja. Ako je kriva strana koja je dala kaparu ona se vraća/uračunava u naknadu štete. Ako je primatelj kriv druga strana može tražiti vraćanje kapare i naknadu štete Djelomično ispunjenje: ako ga prihvati ne može zadržati (tražiti dvostruku) kaparu – samo opća ovlaštenja, uračunavanje u naknadu štete ili vraćanje kapare Zahtjev sudu za smanjenje pretjerano velike kapare - zloupotreba prava Strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljanjem kapare niti druga vraćanjem dvostruke – dispozitivno pravilo – stranke mogu ugovoriti da kapara ima ulogu odustanice (ostavljanjem kapare ili vraćanjem dvostruke izlaze iz ugovora) c) sredstvo isplate dijela obveze unaprijed

56

Kaucija Pojam: suma novca koju dužnik predaje vjerovniku u cilju osiguranja ispunjenja obveze iz ugovora. (npr. kod javnog nadmetanja, trgovački ugovori i sl.) Sporedan ugovor; visina ovisi o sporazumu (postotak od glavne obveze i sl.) Djelovanje: dužnik pristaje da kaucija definitivno pripadne vjerovniku ako ne ispuni ugovor, bez obzira na uzrok – krivnja je irelevantna. Ima odštetni karakter ali ne zavisi o nastanku štete Urednim ispunjenjem kaucija se vraća

Predujam (avans) Pojam: Suma novca ili zamjenjivih stvari koju jedna strana predaje drugoj u trenutku zaključenja ugovora kao djelomično anticipirano ispunjenje (najčešće kod ugovora s elementima ugovora o djelu) Nije sredstvo osiguranja nego sredstvo ispunjenja - ako se obveza ne izvrši avans se vraća bez obzira na krivnju dužnika, ali djeluje posredno kao sredstvo učvršćivanja obveza (psihološki pritisak; ulaganje sredstava) Sredstvo olakšanja izvršenja obveze druge strane

Pravo zadržanja (čl. 286.-289.; čl. 72.-75.) Pojam: Ovlaštenje vjerovnika dospjele i utužive tražbine da do njenog ispunjenja zadrži neku dužnikovu stvar i da se naplati iz njene vrijednosti Karakteristike: - iznimka od zabrane samovlasnog vršenja prava (dopuštena samopomoć); -akcesornost; - dvostruka funkcija; ZOO: opći pojam (posebne vrste); jedinstvenost retencije Uvjeti: 1.Potraživanje: a) uzajamnost (ne traži se koneksitet); b) bilo koji izvor; c) dospjelo u trenutku vršenja retencije (iznimka: kvalificirana retencija, retencija u nuždi –insolventnost dužnika); d) utuživo; e) novčano? 2. Predmet: sve stvari u prometu (radi namirenja): a) nekretnine; b) pokretnine (plodovi; literarno i umjetničko vlasništvo; potrošne stvari; individualizirane novčanice; vrijednosni papiri)

Isključene: stvari van prometa; punomoć dobivena od dužnika, druge dužnikove isprave, iskaznice, dopisi i ostale slične stvari, druge stvari koje se ne mogu izložiti prodaji Vlasništvo na predmetu: dužnik vlasnik ili suvlasnik (ne zajedničar, jer nisu određeni dijelovi). Kasnije promjene vlasništva ne dovode do gubitka retencije

3. Posjed: neposredan ili posredan; ne i detencija 5. Isključenje: - nesavjesnost stjecanja posjeda (kada je stvar izašla iz posjeda dužnika protiv njegove volje) Djelovanje: a) Prema dužniku: - ovlaštenje zadržati stvar do potpunog namirenja (dužan čuvati stvar s pažnjom, troškovi čuvanja na dužniku; ne smije upotrebljavati i koristiti); - namirenje iz vrijednosti nakon obavijesti o namjeri namirenja (rok milosti), a prema pravilima o namirenju iz

57

zaloga b) Prema trećima: - prema nositeljima stvarnih prava nastalima nakon nastanka retencije; - prema dužnikovim vjerovnicima ima položaj založnog vjerovnika

Prestanak: - prestanak potraživanja; (ne prestaje zastarom); - voljni gubitak posjeda; - propast stvari; davanje adekvatnog osiguranja Odnos retencije i založnog prava: Sličnosti: cilj; posjed; ne gube se zbog zastare; nedjeljiva prava. Razlike: založno pravo u pravilu nastaje ugovorom, retencija na temelju zakona; založno pravo na nekretnini vezano za formu, retencija ne; predmet založnog prava širi (stvari koje mogu biti predmet posjeda; stvari u vlasništvu dužnika); posjed bitan element retencije; založno pravo prati stvar, retencija se gubi voljnim gubitkom posjeda

Pravna priroda: obvezno ili stvarno pravo? Stvarno: - mogu se retinirati samo tjelesne stvari; - nemoguća je retencija vlastite stvari; - djeluje i prema trećima; - zadovoljenje po pravilima za zalog. Obvezno: - dilatorni prigovor; odgovornost za štetu na stvari prema pravilima ugovorne odgovornosti; - otklanjanje davanjem osiguranja; - vezanost za posjed i nedostatak prava slijeđenja – (nema vindikacijski i negatorni zahtjev). Institut sui generis - između stvarnog i obveznog prava.

Djelovanje obveza Nastanak prava i obveza na temelju zakona (dispozitivna pravila) 1. Djelovanje prema dužniku: a) izvršenje obveze savjesno u svemu kako glasi; b) odgovornost za povredu obveze: ovisi o obujmu i vrsti povrede: pravo na raskid ugovora, sniženje cijene; naknadu štete zbog neispunjenja, neurednog ispunjenja i zakašnjenja (subjektivna presumirana odgovornost u pravilu); pobijanje dužnikovih pravnih radnji)

2. Djelovanje prema vjerovniku: a) ovlaštenje tražiti ispunjenje (realizacija sredstava osiguranja); b) pravo na tužbu (zahtjev) i prinudnu ovrhu; c) pobijanje dužnikovih pravnih radnji (paulijana); d) pravo zadržanja; e) prava u posebnim slučajevima Dužnosti vjerovnika: nije dužan tražiti ni primiti ispunjenje ali duguje naknadu štete koju je dužnik imao radi pripremanja ispunjenja; dužnost suradnje s dužnikom u ispunjenju

Prestanak obveza Prestanak: sporazumom, ispunjenjem, drugi zakonski načini. Prestankom glavne gase se i sporedne

58

Ispunjenje Ispunjenje: (čl. 295–335; čl. 161.-194.): izvršenje činidbe pravilno i u svemu kako glasi, s namjerom ispunjenja. Dispozitivna pravila. Uvjeti: 1. Subjekti ispunjenja: A) Ispunjava: a) dužnik – dužnost i pravo; jedini: intuitu personae obveze; obveze nečinjenja i trpljenja, popravljanje neimovinske štete isprikom i sl.; ako je to izričito ugovoreno.

Poslovna sposobnost (zakonski zastupnik može tražiti poništenje ispunjenja, osim ako je dug nesumnjiv i dospio, a i tada ako je obveza naturalna)

b) punomoćnik ili druga osoba koja vrši faktične radnje ispunjenja (dužnik odgovara kao za sebe) c) treća osoba koja ima pravni interes (založni dužnik, protivnik pobijanja, jamac) - vjerovnik mora primiti ispunjenje i kad se dužnik tome protivi d) treća osoba koja nema pravni interes – vjerovnik nije dužan primiti, osim ako se dužnik suglasio, može primiti i protiv volje dužnika Ako se dužnik ponudi da sam ispuni vjerovnik ne može primiti ispunjenje od trećega

Posljedice ispunjenja od strane trećega: Zakonska personalna subrogacija: treći ima pravni interes - u trenutku ispunjenja ex lege sva prava i sredstva osiguranja prelaze na trećega Ugovorna personalna subrogacija: treći nema pravni interes: prilikom ili prije ispunjenja - ugovor o personalnoj subrogaciji s vjerovnikom (mora pristati) ili prije s dužnikom. Ako se drugo ne ugovori, prelaze i sva sporedna prava i sredstva osiguranja Vjerovnik ne odgovara za bonitet i veritet B) Prima ispunjenje: a) vjerovnik: poslovno sposoban (u suprotnom zakonski zastupnik može zahtijevati ponovno, osim ako dužnik ne dokaže da se predmet ispunjenja nalazi u vjerovnikovoj imovini ili je od toga imao koristi) b) treći: na temelju zakona (zakonski zastupnik, cedent ako dužnik nije znao za cesiju, itd.), sudske odluke (ovrha nad imovinom vjerovnika) ili ugovora ili izjave volje vjerovnika (treći nema zahtjev nego je samo osoba kojoj se vrši ispunjenje – delegacija prijema ispunjenja) Ispunjenje neovlaštenom trećem ne oslobađa, osim ako je vjerovnik odobrio ili se koristio ispunjenjem

2. Predmet ispunjenja: činidba, a ne stvar. Samovlasno mijenjanje predmeta obveze (aliud): neispunjenje (zakašnjenje), a ne ispunjenje s materijalnim nedostatkom Zamjena ispunjenja (datio in solutum): ugovor kojim vjerovnik pristaje na drugu činidbu - bezuvjetno ispunjenje

59

Predaja radi prodaje (datio pro solvendo): predaja druge stvari ili prava da bi je vjerovnik prodao i namirio se a ostatak vratio. Obveza prestaje tek po namirenju a ne predajom stvari (prava) - uvjetno ispunjenje. U realizaciji vjerovnik mora postupati u skladu s interesima dužnika (odgovornost za štetu). Rizik slučajne propasti stvari na dužniku Djelomično ispunjenje: u načelu se obveza ispunjava u cijelosti, vjerovnik nije dužan ali može primiti djelomično ispunjenje. Ne može odbiti samo ako je ugovoreno ili se redovito ispunjava u dijelovima. Novčane obveze se uvijek mogu ispuniti u dijelovima 3. Vrijeme ispunjenja: Utvrđivanje roka dospjelosti:

1. zakon (kogentna norma); 2. ugovor; 3. prema svrsi posla, prirodi obveze ili drugim okolnostima koje zahtijevaju rok; 4. vjerovnik odmah po nastanku može neformalnom izjavom zahtijevati ispunjenje,

odnosno dužnik zahtijevati od vjerovnika da primi ispunjenje (obveza dospijeva izjavom) Novčane obveze kod trgovačkih ugovora (čl. 174. ZOO): ako rok nije određen zakonom ni ugovorom, u roku od 30 dana od primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva; od ispunjenja vjerovnikove obveze ako dan primitka zahtjeva nije moguće utvrditi ili je primljen prije ispunjenja vjerovnikove obveze; od proteka roka za pregled ako je zahtjev primljen prije isteka tog roka. Ugovaranje dužeg roka je ništetno: ako je suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika

Ispunjenje prije roka: u pravilu nemoguće Iznimke: A) Vjerovnik: 1. ako dužnik ne preda ugovoreno sredstvo osiguranja ili ga ne dopuni, a izgubilo je na vrijednosti bez krivnje vjerovnika; 2. rok u isključivom interesu vjerovnika B) Dužnik: 1. rok u isključivom interesu dužnika (obavijest i voditi računa da ne bude u nevrijeme); 2. novčane obveze – kogentna norma, odricanje nema pravni učinak

Obveza je ispunjena: kad je vjerovnik primio izvršenje (sukcesivne: tek ispunjenjem svih dijelova gasi se glavno potraživanje) Novčane obveze: kad je uplata stigla banci vjerovnika; plaćanje poštom koje je ugovoreno: uplatom dugovanog iznosa pošti; plaćanje poštom koje nije ugovoreno: kad vjerovnik primi novčanu doznaku

Zakašnjenje dužnika (mora debitoris): Uvjeti: Potraživanje mora biti: 1. dospjelo 2. punovažno 3. utuživo 4. ako rok nije određen – poziv (opomena) izričito, prešutno, sudski, vansudski (nije potreban ako dužnik namjerno sprječava da

60

sazna) - pravna moć vjerovnika Počinje: od slijedećeg dana po dospijeću (dies interpelat pro homine; poziv) Završava: ispunio; ponudio uredno ispunjenje i spreman je ispuniti; produženje roka ispunjenja (pro futuro); nemogućnost ispunjenja (pro futuro) ZOO: objektivni pojam (viša sila i krivnja drugoga) Ne može pasti u zakašnjenje: naturalne; negativne; fiksni ugovor; nemogućnost ispunjenja prije neskrivljenog zakašnjenja; prigovor neispunjenja ugovora; vjerovnik neosnovano odbio primiti ispunjenje Posljedice objektivnog zakašnjenja: ispunjenje (ne može se osloboditi davanjem naknade štete dok je moguće ispunjenje); tužba; prinudno namirenje; odgovornost za slučajnu propast stvari ako ne dokaže da bi stvar propala i da nije pao u zakašnjenje; paulijanske tužbe; retencija; prigovor neispunjenja ugovora; zatezna kamata; odgovornost za nemogućnost ispunjenja nastalu nakon zakašnjenja, osim ako dokaže da bi do nemogućnosti došlo i da nije u zakašnjenju; kupnja radi pokrića Posljedice skrivljenog zakašnjenja: (predmnijeva krivnje): naknada štete (pravila o ugovornoj odgovornosti za zakašnjenje s ugovornom obvezom); ugovorna kazna; kapara

Vjerovničko zakašnjenje (mora creditoris): - neopravdano odbije ili onemogući ispunjenje (dužnost suradnje); - ne nudi istodobno svoju dospjelu obvezu Uvjeti: 1. dospjela tražbina; 2. ponuda ispunjenja obveze u svemu kako glasi (poduzimanje potrebnih radnji, osim ako je nužna suradnja vjerovnika – npr. alternativne obveze, ambalaža, prijevoz, proba); 3. neopravdano odbijanje, onemogućavanje prijema (krivnja se oborivo predmnijeva; subjektivni pojam zakašnjenja); ne nudi protučinidbu Posljedice: naknada štete, troškova čuvanja i održavanja stvari; rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari; prestanak dužničkog zakašnjenja; ovlaštenje sudskog depozita i prodaje stvari Prestanak: izvršenje radnje; primitak ispunjenja; sporazum stranaka (otpust duga); davanje novog roka (prestaje pro futuro); nemogućnost ispunjenja (prestaje pro futuro)

4. Mjesto ispunjenja: pravni posao, zakon, svrha, priroda obveze i ostale okolnosti; sjedište (ona poslovna jedinica koja ispunjava ako je to bilo poznato vjerovniku), prebivalište (boravište) dužnika u vrijeme nastanka obveze Novčane obveze: sjedište/prebivalište vjerovnika u trenutku izvršenja (mjesto gdje se vode sredstva vjerovnika). Ako je promijenio sjedište/prebivalište od nastanka obveze, troškove promjene snosi sam Uračunavanje ispunjenja: istorodne obveze iz različitih odnosa (dispozitivna pravila): sporazum stranaka; određenje dužnika prilikom ispunjenja; red dospjelosti; nikakvo ili slabije osiguranje; koja je za dužnika veći teret; po redu nastanka; razmjerno. Sporedna i glavna potraživanja: troškovi, kamata, glavnica Isprave: dokazna sredstva

61

1. Priznanica: tko ispuni ovlašten je zahtijevati izdavanje priznanice o trošku vjerovnika (svi podaci: dug, izvor, obujam ispunjenja, prigovori, mjesto, vrijeme itd.) Plaćanje preko pošte ili banke: samo ako dokaže opravdani razlog za priznanicu. Priznanica za glavni dug je oboriva predmnijeva da su plaćeni sporedni (kamate, troškovi), isto priznanica za kasnije rate u odnosu na ranije Pravo uskratiti ispunjenje ako vjerovnik odbije izdati priznanicu

Obveznica: isprava o postojanju duga. Ako dužnik ispuni obvezu može zahtijevati povrat obveznice, i kad je izdana priznanica. Ne može uskratiti ispunjenje ako vjerovnik odbije vratiti obveznicu. Ako vjerovnik ne može vratiti obveznicu, dužnik može zahtijevati javno ovjerenu ispravu da je obveza prestala. Djelomično ispunjenje: pravo da se to zabilježi u obveznici Vraćanje obveznice: oboriva predmnijeva da je dug ispunjen

Posebna prava dužnika u slučaju vjerovničkog zakašnjenja: 1. Polaganje dugovane stvari u depozit: zakašnjenje, nepoznat, nedostupan, bez zakonskog zastupnika. Obavijest vjerovniku (odgovornost za štetu). Troškove preko redovitih troškova ispunjenja snosi vjerovnik Vrste: a) sudski depozit: stvarno nadležan sud ili dr. zakonom ovlaštena osoba u mjestu ispunjenja (u drugom mjestu – naknada štete vjerovniku); b) druga osoba (stvar se ne može čuvati u sudu - sud imenuje depozitara.) U trgovačkim ugovorima predaja javnom skladištu ima učinak polaganja u sud. Depozitar odgovara po pravilima ugovora depozitu Učinak polaganja: oslobođenje od obveze; prestanak zakašnjenja dužnika Može povući stvar: smatra se da polaganja nije bilo (sve posljedice teku bez prekida) Ne može povući stvar: - pismena izjava o odricanju; - vjerovnikova izjava da prihvaća polaganje kao ispunjenje; - pravosnažna presuda koja utvrđuje da je polaganje ispunilo uvjete za ispunjenje Vjerovniku se stvar predaje uz ispunjenje uvjeta koje je postavio dužnik (ispunjenje protučinidbe, troškovi polaganja i sl.), ako su u skladu s pravom

2. Prodaja umjesto polaganja: pretpostavke za polaganje, ali je stvar nepodesna za čuvanje ili su troškovi nerazmjerni vrijednosti stvari – dužnik je može izložiti javnoj prodaji. Prodaja iz slobodne ruke: ako stvar ima tekuću cijenu; ako je vrijednost mala u usporedbi s troškovima javne prodaje. Ako stvar propada dužan je prodati je bez odlaganja i na najbolji način Obveza obavijestiti vjerovnika o namjeri prodaje Od cijene se odbijaju troškovi prodaje, a ostatak polaže za vjerovnika u sudu mjesta prodaje Prodaju može tražiti i čuvar stvari ako vjerovnik ne plati troškove čuvanja

Kompenzacija (čl. 336.-343.; čl. 195.-202.) Prijeboj, obračun, izravnanje: prestanak uzajamnih potraživanja iz različitih odnosa

62

međusobnim prebijanjem. Prednosti: ekonomičnost postupka, manji troškovi, ušteda vremena, bezgotovinsko plaćanje, isključuje rizik insolventnosti. Slabosti: ne stječe sredstva, prinudno ispunjenje za drugu stranu, dužnost vjerovnika većeg potraživanja da primi nepotpuno ispunjenje i kad to nije obvezan Vrste: jednostrana (zakonska), sporazumna Jednostrana: ne nastaje ex lege Uvjeti: 1. uzajamnost (zamjenitost) tražbina, iz bilo kojeg izvora i nastala bilo kada. Iznimke: a) cesija - dužnik ima sve prigovore koje je imao prema starom vjerovniku do obavijesti o ustupanju; b) jamstvo – jamac može koristiti prigovor kompenzacije glavnog dužnika čak kad ga se on odrekao, ali dužnik ne može prebiti ono što duguje vjerovniku s onim što vjerovnik duguje njegovu jamcu. 2. Jednorodnost tražbina: istovrsnost po rodu i kvaliteti (različite valute - može konverzijom, ako to ne šteti) 3. Dospjelost tražbina: (stečaj - dospijevaju sve tražbine) 4. Utuživost tražbina: civilna jer je kompenzacija vrsta prinudnog ispunjenja. Iznimka: ako je bila civilna kada su se stekli uvjeti, osim izjave (retroaktivnost izjave). Ako se dužnik ne pozove na zastaru nastupaju učinci kompenzacije 5. Izjava: prigovor dužnika pozvanog na ispunjenje ili prije. Davanjem izjave nastaju učinci kompenzacije od trenutka kada su se stekli ostali uvjeti (retroaktivno djelovanje izjave) 6. Nekompenzabilne tražbine: 1. tražbine koje se ne mogu plijeniti (socijalna davanja, alimentacije i sl.); 2. zakonska obveza uzdržavanja; 3. naknada štete zbog smrti, narušenja zdravlja; 4. tražbine povrata stvari koju je dužnik uzeo bespravno ili mu je dane na čuvanje ili posudbu (zaštita od protupravnog ponašanja ili od izigravanja povjerenja) 5. tražbine naknade štete izazvane namjerno. Sporazumna kompenzacija: nastaje ugovorom; dovoljna je uzajamnost

Otpust duga (čl. 344.-347.;čl. 203.-206.) Oproštaj, prestanak obveze bez ispunjenja. Izjava vjerovnika uz pristanak dužnika. Ugovor: opće pretpostavke za valjanost ugovora; neformalan; može i prešutno (vraćanje isprave o dugu + šutnja dužnika). Vraćanje zaloga ili drugog osiguranja ne znači otpust duga. Dobročini ili uz naknadu. Posljedice: potpuni (i sporedna prava) ili djelomični prestanak obveze. Otpust glavnom dužniku otpušta i jamca ali ne obratno. Otpust jednog jamca ne oslobađa ostale ali se njihov dio smanjuje. Opći otpust gasi sve tražbine osim onih za koje vjerovnik nije znao u trenutku otpusta

Sjedinjenje (čl. 353.; čl. 207.) Konfuzija: ista osoba postaje dužnik i vjerovnik (nasljeđivanje; ugovor o ustupanju tražbine;

63

sjedinjenje pravnih osoba). Obveza prestaje u trenutku sjedinjenja osim ako je upisana u javne knjige. Iznimke: jamac naslijedi vjerovnika; vjerovnik cedira na jamca tražbinu – obveza glavnog dužnika ostaje, obveza jamca se gasi; ako bi to vrijeđalo postojeća prava trećih (zalog, plodouživanje); vjerovnik naslijedi prezaduženog dužnika (konkurira s ostalim vjerovnicima do visine naslijeđenog - separatio bonorum)

Nemogućnost ispunjenja (čl. 354.-356.; čl. 208.-210.) Obveza prestaje ako njezino ispunjenje postane nemoguće zbog okolnosti za koje dužnik ne odgovara. Krivnja se predmnijeva. Nemogućnost: naknadna, a ne početna. Pravna ili faktična. Dugovanje speciesa (genus perit dominus). Trajna, a privremena samo ako vjerovnik nama interesa za naknadno ispunjenje. U načelu potpuna, djelomična samo ako nema interesa za djelomično ispunjenje. Prije dospijeća. Prestaju glavne i sporedne obveze. Ustupanje stečenoga zbog propasti stvari (svota osiguranja i sl.) Posebna pravila za alternativne i fakultativne obveze

Posebna pravila za dvostrano obvezne ugovore (čl.137.-138.; čl. 373.-374.) Objektivna (subjektivna – naknada štete) Potpuna: obveza druge strane se gasi (kondikcija za ispunjeno) Djelomična: druga strana može raskinuti ugovor ako joj djelomično ispunjenje ne odgovara, inače ostaje na snazi uz razmjerno sniženje protuobveze Nemogućnost nastala nakon dospijeća: dužnik odgovara ako je odgovoran za zakašnjenje (predmnijeva), a oslobađa se ako dokaže da bi stvar slučajno propala i da je na vrijeme ispunio (čl. 262.; čl. 342.) Ugovorom se može proširiti odgovornost, osim ako bi to bilo suprotno savjesnosti i poštenju Ugovorom se može isključiti/ograničiti odgovornost, osim ako je do nemogućnosti došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom

Smrt (čl. 359.; čl. 213.) Smrću dužnika ili vjerovnika prestaju obveze (potraživanja) ako su nastala s obzirom na osobna svojstva koje od stranaka ili osobne sposobnosti dužnika Obveza prestaje u trenutku smrti (proglašenja nestale osobe umrlom), prije proizvedeni učinci ostaju u pravilu na snazi. Nasljednik odgovara čitavom imovinom, do visine vrijednosti naslijeđenog.

Protek vremena i otkaz (čl. 357.-358.; čl. 211.-212.) Obvezni odnos s određenim rokom trajanja prestaje protekom roka, osim kad je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka produljuje za neodređeno vrijeme, ako ne bude pravodobno otkazan Obvezni odnos čije trajanje nije određeno svaka strana može okončati otkazom. Otkaz se može

64

dati u svako doba, samo ne u nevrijeme. Otkazani odnos prestaje kad istekne otkazni rok određen ugovorom, zakonom ili običajem, odnosno istekom primjerenog roka

Promjene u obveznom odnosu 1. Promjene na strani subjekata (čl. 80-144)

- ustup tražbine (80-89) - subrogacija (90-95) - preuzimanje duga (96-100) - pristupanje dugu (101-102) - preuzimanje ispunjenja (103) - jamstvo (104-126) - prijenos ugovora (127-129) - uputa (asignacija) (130-144)

2. Promjene sadržaja obveze (145.-159.)

- obnova (novacija) (145- 149) - nagodba (150-159)

Ustup tražbine (cesija) (čl.436.-445.; čl. 80.-89.) Pojam: Ugovor vjerovnika (ustupitelj, cedent) i trećeg (primatelj, cesionar) kojim tražbina prema dužniku (cesus) prelazi na primatelja, a ustupitelj izlazi iz obveznog odnosa Ne mogu se ustupiti: 1. Zakonom izuzete tražbine (novčane rente zbog smrti bliske osobe ili zbog ozljede tijela ili narušenja zdravlja; naknade neimovinske štete osim ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu; tražbine iz zabranjenih ugovora; sporedne tražbine bez glavnih); 2. Strogo osobne tražbine (nalog, punomoć, zakonska obveza izdržavanja, itd.) 3. Tražbine čija se priroda protivi prijenosu (stipendije, ugovor o doživotnom uzdržavanju); 4. Ako stranke tako ugovore.

Uvjeti: opće pretpostavke za nastanak ugovora; paritet oblika, ako se prenosi tražbina iz formalnog ugovora. Obavještavanje dužnika nije uvjet valjanosti ugovora. Osnova/causa cesije: naplatna (prodaja, razmjena, plaćanje duga, causa credendi) ili besplatna (darovanje). Djelovanje: 1. Odnos primatelja i dužnika: ista prava i obveze - svi prigovori koje je dužnik imao u trenutku saznanja za cesiju (i osobni). Položaj dužnika ne može biti pogoršan cesijom. 2. Odnos ustupitelja i dužnika: - prestanak prava ustupitelja; - dužan je obavijestiti dužnika o cesiji (propust: valjano je ispunjenje savjesnog dužnika – kondikcija primatelja prema ustupitelju); - ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju oslobađa dužnika obveze samo ako nije znao za ustupanje, inače obveza ostaje i on ju je dužan ispuniti – kondikcija dužnika

65

prema ustupitelju Višestruka cesija - dužan ispuniti onome o kome ga je ustupitelj prvo obavijestio, odnosno koji mu se prvi javi. Ako ne zna tko je vjerovnik može se osloboditi polaganjem u sud/javnom bilježniku. 3. Odnos ustupitelja i primatelja: određuje se ugovorom, ostalo dispozitivnim pravilima Odgovornost ustupitelja: A) naplatna cesija: za postojanje duga u trenutku ustupa (veritet); za naplativost (bonitet - solventnost dužnika) ako je ugovoreno, do visine naknade. B) besplatna cesija: nema odgovornosti S glavnom prelaze i sporedne tražbine (zalog – ako nema suglasnosti založnog dužnika stvar ostaje u posjedu ustupitelja) Ustupitelj mora predati obveznice i dr. dokaze, a ako nema dužan je izdati ovjerenu potvrdu o cesiji

Posebni slučajevi: 1. Ustupanje umjesto ispunjenja: u trenutku perfekcije ugovora o cesiji prestaje dug ustupitelja primatelju, do visine ustupljene tražbine; odgovornost za veritet i bonitet; ako naplati više dužan vratiti 2. Ustupanje radi ispunjenja: dug prestaje tek kad se primatelj naplati od trećega (cesusa) 3. Ustupanje radi osiguranja: cedirana tražbina je sredstvo osiguranja; ako ustupitelj plati dug primatelj je dužan cedirati natrag tražbinu; ako ne plati - pravo namiriti se iz tražbine; o naplati ustupljene tražbine dužan starati se s pažnjom dobrog gospodarstvenika/domaćina

Personalna subrogacija (čl. 299.-304.: čl. 90.-95.) Pojam: prijelaz vjerovnikove tražbine na treću osobu koja je ispunila umjesto dužnika Vrste: 1) zakonska (pravni interes: jamac, založni dužnik; protivnik pobijanja kod paulijane); nastaje ex lege 2) ugovorna (treći bez pravnog interesa); potreban je ugovor Prelazi glavno i sva sporedna prava, ako drukčije nije ugovoreno

Pravna priroda: oblik prijenosa tražbine Odnos ugovorne subrogacije s cesijom: a) sličnosti: obje služe prijenosu tražbine; vrste promjene vjerovnika; b) razlike: - ustupitelj i primatelj; ispunitelj s vjerovnikom ili dužnikom; - učinak: u trenutku perfekcije ugovora o cesiji; u trenutku ispunjenja; - odgovornost za veritet i bonitet; nema odgovornosti; - sva sporedna prava; samo ugovorena; - pravo na cjelokupnu tražbinu od dužnika; - pravo na onoliko koliko je platio; - notifikacija; nema notifikacije

Preuzimanje duga (čl. 446.-450; čl. 96.-100.) Pojam: promjena dužnika – treći stupa na mjesto dužnika

66

Uvjeti: 1. ugovor dužnika i trećeg (osnova: darovanje; plaćanje duga; zajam i sl.); paritet forme 2. pristanak vjerovnika – relativnost obveznog odnosa – ne proizvodi učinke prema vjerovniku ako ga ne prihvati – djeluje kao ugovor o preuzimanju ispunjenja (samo između dužnika i trećega). Paritet forme za izjavu o pristanku. I dužnik i treći ovlašteni su pozvati vjerovnika i ostaviti mu rok, ako šuti odbija. Pristanak se presumira ako vjerovnik bez ograde primi ispunjenje od trećega koji ne ispunjava u svoje ime Djelovanje: 1. odnos vjerovnika i dužnika: u trenutku pristanka obveza dužnika prestaje. Dužnik ne jamči da će treći ispuniti, ali ako je u trenutku pristanka treći bio prezadužen a vjerovnik to nije znao, dužnik se ne oslobađa (značenje ugovora o pristupanju dugu) 2. odnos trećeg i vjerovnika: obveza ostaje ista; treći ima položaj dužnika, sve njegove prigovore i svoje osobne (ne i svoje prigovore prema dužniku) Sporedna prava: ostaju, osim jamstva i zaloga trećih osoba ako izričito ne pristanu

Pristupanje dugu (čl. 451.-452.; čl. 101.-102.) Pojam: ugovor vjerovnika i trećega kojim treći pristupa dugu pored dužnika. Obveza trećega nije supsidijarna. Isplatom ne stječe prava prema dužniku (osim ako je to prethodno ugovoreno s dužnikom). Nisu solidarni dužnici, niti ima položaj jamca (nema zakonske subrogacije). Dužnik se ne može protiviti ispunjenju od strane trećega ako je obveza dospjela a on je ne izvršava.

Preuzimanje ispunjenja (čl. 453.; čl. 103.) Ugovor o ispunjenju: treći se obvezuje dužniku da će ispuniti dužnikov dug: vjerovnik ne stječe nikakva prava prema trećemu, djeluje samo između dužnika i trećega, a vjerovnik može tražiti ispunjenje samo od dužnika. Treći odgovara dužniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zatraži ispunjenje od dužnika.

Prijenos ugovora (čl. 145.-147.; čl. 127-129)

Pojam: Pravni posao kojim se cjelokupni pravni položaj jedne strane (prenositelja) prenosi na treću osobu (primatelja) uz pristanak druge strane, a da se pritom ne ukida identitet prvobitnog odnosa. Na primatelja prelaze sve tražbine i dugovanja, sva sporedna prava (osim jamstva i zaloga trećih osoba ako izričito ne pristanu) i obveze Ugovorni odnos između prenositelja i druge strane prelazi na primatelja i drugu stranu u trenutku kad je druga strana pristala na prijenos, a ako je druga strana pristala unaprijed, u trenutku kad je obaviještena o prijenosu Pristanak: paritet forme Djelovanje:

67

Odgovornost prenositelja primatelju: za valjanost prenesenog ugovora (veritet); a ne i za bonitet, osim ako se na to posebno obvezao Druga strana može isticati primatelju sve prigovore iz prenesenog ugovora, a i one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema prenositelju Pravna priroda: sinteza učinaka cesije i preuzimanja duga

Asignacija (uputa) (čl. 1020.-1034.; čl. 130.-144.) Pojam: izjava jedne osobe, uputitelja (asignanta) kojom ovlašćuje upućenika (asignata), da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlašćuje da to ispunjenje primi u svoje ime. Široki okvir u koji se može uklopiti više različitih ustanova i djelovanja Osnova može biti: plaćanje duga (upućuje svog dužnika da ispuni njegovom vjerovniku); kreditiranje (uputitelj kreditira primatelja upute nalažući svom dužniku da mu plati); likvidacija međusobnih potraživanja bez gotovinskih isplata (jednim plaćanjem vrše se dva ili više prijenosa imovinskih vrijednosti) Djelovanje: 2 upute i 3 odnosa. 1. Odnos asignanta (uputitelj) i asignata (upućenik) (odnos pokrića): za ispunjenje upute mora postojati materijalno pokriće (npr. pohranio mu je sredstva kojima ispunjava, ili je njegov dužnik i sl.) Ako je asignat dužnik asignanta: nije obvezan prihvatiti uputu osim ako je obećao, te ako mu to nije teže od ispunjenja asignantu. Asignant može opozvati ovlaštenje upućeniku dok on ne izjavi primatelju da prihvaća ili dok ne izvrši. 2. Odnos asignanta (uputitelj) i asignatara (primatelj) (o. valute): ako je asignatar vjerovnik asignanta on nije dužan pristati na uputu koju mu je učinio dužnik radi ispunjenja svoje obveze, ali odgovara za štetu ako ga o tome ne obavijesti na vrijeme. Kad je vjerovnik pristao na uputu dužnika dug ne prestaje uputom ni prihvaćanjem upute od upućenika, nego tek ispunjenjem. Asignant može opozvati ovlaštenje dano asignataru, osim ako je njegov dužnik ili je dao uputu u interesu asignatara. 3. Odnos asignata (upućenik) i asignatara (primatelj) (apstraktan odnos): prije asignacije među njima nije postojao pravni odnos. Asignatar stjeće pravo zahtijevati ispunjenje tek kad asignat izjavi da prihvaća uputu. Izjava je neopoziva. To pravo on ima samo ako je i on prethodno prihvatio uputu. Prihvaćanjem upute nastaje između asignata i asignatara odnos nezavisan od odnosa asignanta i asignatara – asignat nema prigovore iz tog odnosa nego samo svoje osobne i prigovore koji se tiču pravovaljanosti prihvaćanja ili sadržaja upute. Pravna priroda: Postižu se efekti cesije i promjene dužnika, bez ispadanja bilo koga iz odnosa – trostranost. Učinci cesije jer asignant kao vjerovnik (cedent) prema asignatu (cesusu) ustupa asignataru (cesionaru) svoje potraživanje prema asignatu. Razlikuje se od cesije po odgovornosti: kod cesije ako nije ugovorena nema odgovornosti za naplativost; kod asignacije obveza upućenika ne prestaje preuzimanjem uputa nego tek ispunjenjem. Ako nije dužnik asignanta asignat nije dužan izvršiti uput.

Promjene sadržaja obveze

68

Novacija (obnova) (čl. 348.-352.; čl. 145.-149.) Pojam: Ugovor dužnika i vjerovnika kojim se saglase da postojeću obvezu zamijene novom, ako nova obveza ima različitu glavnu činidbu ili različitu pravnu osnovu. Uvjeti: 1. postojanje punovažne stare obveze (može biti pobojna, ako je dužniku to bilo poznato). Ne mora biti civilna. 2. ugovaranje punovažne nove obveze (ako je ništava, ostaje stara). 3. razlike između stare i nove obveze: pravna osnova (npr. drugi ugovor ili drugi izvor obveze) ili glavna činidba (npr. druga činidba ili predmet činidbe). 4. namjera noviranja (animus novandi): U slučaju sumnje uzima se da su htjele novu ali da nisu ugasile staru. Namjera mora biti nesumnjiva ali ne i izričita Djelovanje: 1. prestanak stare obveze (ako se novacija poništi ona ostaje) 2. nastanak nove obveze Prestaje založno pravo, jamstvo i sva ostala sporedna prava (kamate, troškovi, ugovorna kazna i sl.). Prestaje i zakašnjenje vezano za staru (osim posljedica koje je do tada proizvelo). Posebna pravila za pasivne i aktivne solidarne obveze.

Vrijednosni papiri Njemački naziv wertpapire (nepreciznost u upotrebi) ZOO (čl. 234.-261.; 1135-1162): izvor obveza Lex generalis prema posebnim zakonima (Zakon o mjenici; Zakon o čeku i sl.)

Razlozi nastanka i funkcije Problemi prenošenja i plaćanja gotovinom; različite valute Funkcije: 1. mjenjačka funkcija 2. platežno sredstvo 3. kreditno sredstvo 4. sredstvo robnog prometa bez prisustva robe (teretnica, skladišnica i sl.) Utjecaj na monetarno-kreditnu politiku (plaćanje bez nove emisije novca); veća sigurnost; apstraktnost

Bitna svojstva - Pravo je inkorporirano u papir (nije dokazna isprava, bez isprave nema ni prava) - Pravo iz papira neprenosivo bez isprave - Pravo se ne može realizirati (ostvariti) ni prenijeti bez isprave (relativnost svojstva –

dužnik može izvršiti obvezu vjerovniku ali na svoj rizik jer duguje uvijek i savjesnom posjedniku papira). Iznimka: amortizacija papira

- Strogo formalan pravni posao

69

- Samo neke vrste obveza mogu se izvršiti putem vrijednosnih papira – pretežno novčane

Pravna priroda Jednostrani pravni posao kojim se izdatnik obvezuje ispuniti određenu činidbu ovlašteniku (zakonitom imatelju). Vrijednosni papir je: isprava, pravni posao, stvar Obveza nastaje: trenutkom predaje korisniku od strane izdavatelja Pravo iz papira: neko imovinsko pravo Pravo na papir: stvarno pravo (vlasništvo, založno pravo) Stroga obveza svakog dužnika iz papira odvojena od osnovnog posla

Slični instrumenti Legitimacijski papiri: isprave čijim je predočenjem imatelj ovlašten zahtijevati od izdavatelja činidbu; nije označen vjerovnik, ali se ne mogu prenositi - analogna prijemjena pravila o vrijednosnim papirima (putne karte, ulaznice, bonovi i sl.). Legitimacijski znaci (garderobni i sl.): ne sadrže opis dugovane obveze; služe samo da odrede osobu vjerovnika u obvezi na temelju koje su izdani; u slučaju spora donositelj je dužan dokazati svojstvo vjerovnika Ne inkorporiraju u sebi pravo.

Vrste A) Po kriteriju inkorporiranog prava: - obveznopravni (pravo na izvršenje činidbe, u pravilu novčane - mjenica, ček, obveznica,

kreditno pismo, polica osiguranja); - stvarnopravni (stvarno pravo na stvari - založnica, skladišnica, teretnica); - korporacijski (pravo članstva, upravljanja i udjela u dobiti - dionice)

B) Po načinu određenja korisnika: 1. Papiri na ime ili rekta papiri (skladišnica, štedna knjižica, polica osiguranja, mjenica i ček s rekta klauzulom) Prijenos cesijom; svi prigovori koje je dužnik imao prema prenositelju 2. Papiri po naredbi: korisnik je označen imenom, te svaka druga osoba koju on odredi (po zakonu: mjenica i ček bez rekta klauzule) Prijenos: indosamentom - izjava korisika kojom prenosi prava iz papira na drugog korisnika kao i pravo da dalje prenosi indosamentom Vrste indosamenta: Puni (naredba, ime indosatara i potpis indosanta) Blanko – potpis indosanta Prijenos na donositelja: umjesto imena – “donositelju”, učinci blanko indosamenta Korisnik je držatelj koji može dokazati neprekinuti niz indosamenata Stjeće pravo bez prigovora jer je obveza u odnosu na novog vjerovnika samostalna

70

(apstraktnost) Blanko i “donositelju”indosament: dalje se može prenositi predajom, ali i opet vratiti na indosamnet → ne postaje trajno papir na donositelja. Rekta indosament: zabrana daljeg indosiranja → postaje papir na ime. Djelomični indosament je ništav 3. Papir na donositelja – korisnik je svaki držatelj papira Prijenos: tradicija - legitimacija je držanje papira, čak kad je stekao posjed bez volje vlasnika, ako je savjestan. Savjesnost se presumira. Najbolje odražava načelo inkorporacije i povezanost prava na papir i prava iz papira. Dužnik kojemu se podnese papir na ispunjenje nije obvezan ispitivati legitimaciju podnositelja, ali ako zna ili bi morao znati da podnositelj nije legitimiran iz papira dužan je odbiti ispunjenje

Mjenica Zakon o mjenici (NN 74/94) - mjenično pravo u objektivnom smislu; Mjenično pravo u subjektivnom smislu: ovlaštenje mjeničnog vjerovnika prema potpisnicima mjenice (dužnicima) Pojam: isprava (vrijendosni papir) koja imatelju daje pravo da iznos novca naplati od osobe označene u mjenici kao dužnik Jednostran, formalan, apstraktan pravni posao Karakteristike mjenice: 1. Po zakonu vrijednosni papir po naredbi (ako se ne unese rekta klauzula – “ne po naredbi”) 2. Obligacijski vrijednosni papir (pravo na činidbu) 3. Novčani vrijednosni papir 4. Prezentacijski papir (ne duguje se bez prezentacije) 5. Papir javne vjere (savjesnom stjecatelju ne mogu se isticati prigovori iz posla po kojemu je izdana) 6. Solidarnost mjenične obveze ako ima više dužnika 7. Samostalnost obveze svakog dužnika ako su drugi nesposobni ili ne mogu isplatiti Funkcije mjenice: Kreditno sredstvo Sredstvo osiguranja tražbina Sredstvo plaćanja Vrste mjenice: 1. Vlastita mjenica: izdavatelj se obvezuje isplatiti mjenični iznos korisniku (remitentu) ili osobi koju on odredi Adekvatna primjena pravila o trasiranoj mjenici - nema trasata, nema akcepta, ni protesta zbog neakceptiranja

71

2. Trasirana mjenica: izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da o dospjelosti plati korisniku (remitentu) ili nekoj osobi po njegovoj naredbi (npr. prodavatelj vuče mjenicu na kupca kao trasata da plati remitentu - često je on sam remitent). Bitni elementi mjenice (ništetnost):

- oznaka isprave kao mjenice (blanket) - bezuvjetni uput da se plati točno određeni iznos novca (slovima i brojkama - vrijedi

slovima ako su u neskladu) - ime (naziv) trasata (dužnika) - može i više osoba - oznaka dospjelosti: a) po viđenju (najkasnije 1 g. od izdanja); b) na određeno vrijeme po

viđenju (od podnošenja na akcept trasatu); c) na određeno vrijeme od izdanja (a dato); d) na određeni dan. Ako nije određeno presumira se da je po viđenju (a vista)

- mjesto plaćanja (presumpcija mjesta navedenog uz ima trasata) - ime remitenta - osoba kojoj ili po čijoj naredbi se plaća. Po Zakonu ne može biti mjenica

na donositelja - dan i mjesto izdavanja (ako nema dana nevaljana je, ako nema mjesta - presumpcija

mjesta uz potpis trasanta (izdatnika) - ako nema tog mjesta –nevaljanost) - vlastoručni potpis trasanta (izdatnika) ili njegovog punomoćnika.

Nebitni sastojci:

- broj primjeraka; - sola klauzula (jedan primjerak) - rekta klauzula (zabrana daljeg indosiranja) - klauzula po naredbi (nepotrebna jer je zakon propisuje) - valutna klauzula (odnos trasanta i remitenta - npr. valuta u robi, u gotovu.) - klauzula pokrića (odnos trasanta i trasata - naknada koju trasat mora primiti za akcept i

isplatu mjenice, na čiji račun se isplaćuje) Subjekti mjeničnog odnosa: Mjeničnopravna sposobnost: Aktivna: biti vjerovnik (remitent, indosatar) pravna sposobnost Pasivna: biti dužnik (trasant, akceptanti, indosanti, avalisti) poslovna sposobnost Zastupanje: kao za ostale pravne poslove - falsus procurator osobno je dužan ispuniti obvezu Trasant: izdavanjem mjenice preuzima obvezu za akcept (ako je nije isključio) i isplatu (uvijek) Prijenos mjenice: Mjenica je sredstvo prometa tražbina - supstituira novac. Načini prijenosa: 1. Indosament: izjava na poleđini ili alonžu (dodatku) kojom imatelj prenosi prava iz mjenice na drugoga - nalog indosanta da se plati indosataru - time prelaze prava iz mjenice a njenom predajom indosataru na njega prelazi i pravo na mjenicu (vlasništvo) - dužnik gubi prigovore koje je imao prema starom vjeronvniku - apstraktnost i samostalnost mjenične obveze. Indosament

72

mora biti bezuvjetan i potpun (ništavost). Prvi indosant je remitent, svaki indosatar može dalje prenositi indosamentom. Formalno legitimiran na isplatu: tko drži mjenicu i može dokazati neprekinuti niz indosamenata od remitenta do sebe. Materijalno legitimiran: vlasnik mjenice (indosatar koji je posjed mjenice stekao viciozno nije vlasnik, ali je formalno legitimiran) Dužnik može ispuniti formalno legitimiranom, osim ako je nesavjestan. Indosiranjem remitent postaje mjenični dužnik - odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena (osim ako isključi svoju odgovornost, što smanjuje povjerenje u mjenicu). 2. Cesija: ako je unesena rekta klauzula (to mogu trasant i indosant) - ne može se indosirati i mora se cedirati - na poleđini - svi prigovori 3. Predaja: Blanko indosament: samo potpis indosanta - onaj kome je predana može je dalje prenositi blanko indosamentom, punim indosamentom ili predajom trećemu (time on nije više u mjeničnoj obvezi) Mjenični akcept: Trasat nije dužnik dok ne akceptira (izjava da prihvaća obvezu) - potpis na licu mjenice. Bezuvjetan. Podnošenje na akcept; može svaki imatelj do dospjelosti – nema obveze podnošenja na akcept, osim ako je to u mjenici označio trasant ili indosant. Trasat može odbiti akcept (obično mu je to obveza iz posla povodom kojeg je trasant vukao mjenicu). Akcept je neopoziv Akceptant je glavni dužnik, ostali su regresni dužnici (trasant, indosanti, avalisti) – imatelj se mora najprije obratiti njemu i njegovom isplatom prestaje obveza svih. Ako plati neko drugi obveza ne prestaje jer on ima regres prema akceptantu i ostalim dužnicima koji su mjenicu potpisali prije njega. Do akcepta trasant je glavni dužnik. Mjenični aval: Izjava osobe (avalista) dana i potpisana na mjenici kojom jamči da će određeni mjenični dužnik (honorat) ispuniti obvezu u cijelosti ili djelomično; presumpcija za trasanta Potpis na licu ako nije trasantov ili trasatov je aval. Odgovara kao onaj za koga jamči Regres Izaziva sumnju - zato se koristi žiriranje u svojstvu trasanta ili indosanta. (krediti) Ispunjenje: Podnosi se glavnom dužniku na dan isplate ili u slijedeća 2 radna dana; mjenica po viđenju - u roku od 1 godine od izdanja. Nakon isplate dužnik može zahtijevati povrat mjenice ili zabilježbu djelomične isplate i priznanicu.

73

Regresna isplata: ako trasat ne akceptira ili ne isplati mjenicu u cijelosti ili djelomično ili je neizvjesno da će platiti vjerovnik može zahtijevati isplatu od ostalih dužnika. Ne mora poštovati red nastanka obveza regresnih dužnika. Regresni dužnik koji je platio ima pravo regresa prema prednicima i glavnom dužniku. Protest: javna isprava u kojoj javni bilježnik na zahtijev imatelja mjenice potvrđuje da su nastupile zakonom predviđene činjenice za regres. Protest nije potreban ako je unesena klauzula “bez protesta” ili “bez troškova” za nekog dužnika ili ako je otvoren stečaj. Notifikacija - obavijest regresnim dužnicima o podizanju protesta - da im se omogući da otkupe mjenicu Mjenične tužbe: Mandatni postupak – mjenični platni nalog - 3 dana rok za žalbu, pravomoćnost i izvršnost. Objektivni prigovori (oblik, sadržaj isprave, da je isplaćena, amortizirana i sl.) i subjektivni (osobni odnos mjeničnog dužnika i imatelja mjenice – prigovori iz osnovnog posla samo prema onom imatelju mjenice prema kojem su nastali

Ček Vrijednosni papir kojim izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da iz njegovog pokrića isplati iznos korisniku (remitentu). Zakon o čeku (NN 74/94) - adekvatna primjena pravila o trasiranoj mjenici (indosament, aval, plaćanje, notifikacija, protest, zastara, zalog, retencija, amortizacija) Razlike mjenice i čeka: Funkcija čeka: sredstvo plaćanja bez rizika prenošenja gotovine. Ček je sredstvo plaćanja, a ne kredita jer trasant mora imati pokriće u novcu ili kreditu kod trasata u vrijeme izdavanja čeka Trasat kod čeka može biti samo banka (osim ako je plativ van zemlje) Ček može glasiti na donositelja (i na ime i po naredbi) Dospjelost: isključivo po viđenju Ček se može opozvati.

Izdavanje čeka: Čekovno-pravna sposobnost: Aktivna: pravna sposobnost Pasivna: poslovna sposobnost + pokriće. Ako nema pokriće ček je valjan - ali odgovornost prekršajna, kaznena i građanskopravna za svu štetu. Sastojci:

- oznaka čeka, - bezuvjetni uput da se plati; - ime trasata (banka); - mjesto plaćanja (presumpcija mjesta uz trasantovo ime); - dan i mjesto izdavanja (presumpcija mjesta kraj imena trasanta);

74

- potpis trasanta. Trasant je čekovni dužnik.

Način određivanja korisnika: Ček može biti na ime (može i sebe odrediti kao remitenta), po naredbi i na donositelja (klauzula “donositelju” ili uopće nije određen remitent) Prijenos: Predajom, ako se radi o čeku na donositelja Indosamentom - svaki ček se prenosi indosamentom čak i kada je označeno ime remitenta Cesijom ako je unesena rekta klauzula Isplata čeka: Ček je papir po viđenju i ako je unesena neka druga odredba o dospjelosti, to nije ček. Rokovi za podnošenje na isplatu su kratki - 8 dana ako je isto mjesto izdanja i isplate, 15 dana ako je različito; 20 dana u europskim zemljama, 60 dana van Europe, 6 mjeseci cirkularni ček Nakon isteka ovih rokova imatelj gubi regresna prava, osim prema trasantu Opoziv čeka: Zabrana isplate ako je propušten rok za podnošenje čeka; prije toga ako je trasant poslao neposredno ček trasatu, a opoziv stigne prije isplate. Ako trasant ne opozove ček trasat je dužan platiti i nakon proteka roka za podnošenje, osim ako postoji drukčiji ugovor. Regres: Ako je odbijena isplata u roku podnesenog čeka imatelj ima regresni zahtjev prema indosantima, trasantu i avalisti. Uvjeti za regres: prezentacija čeka u roku, podizanje protesta ili umjesto toga datirana izjava trasata na čeku kojom odbija isplatu. Notifikacija.