Doktor Septembar 2013

RIJEČ UREDNIKAPoštovani ljekari i zdravstveni radnici,

Pred vama je novi, 28. broj magazina Doktor, koji dolazi sa prvim znacima jeseni. Ono što je obilježilo medicinu sarajevskog kantona u protekla tri mjeseca je početak informatizacije. Ideja, koja postoji već nekoliko godina, ove je konačno i realizirana. Pomenuti “pilot projekat” već je naišao na odobravanje kod ljekara koji su često zagušeni nepotrebnom „administracijom“ koja im oduzima dragocjeno vrijeme prilikom svakog pregleda pacijenta.

Sada će, umjesto velikog broja papira, listova, kartona.... svaki ljekar u računar moći unijeti podatke o korisniku, te iste samo jednim potezom unijeti u sistem u kojem će sve institucije, od primarne, do tercijarne biti umrežene! Baza podataka bit će dostupna svima, a velike koristi imat će i pacijenti koji će biti lišeni nošenja nalaza sa jednog mjesta na drugo.

Osim elektronske kartice, osnove za ovakav način rada, planirano je i uvođenje elektronskog recepta, po uzoru na većinu zemalja Evropske unije. Naravno, poseban benefi t imat će ljekari iz primarne zaštite, specijalisti porodične medicine.U novom broju našeg i vašeg glasila možete pronaći i mnogo drugih zanimljivih sadržaja koji su obilježili minulo ljeto. Redakcija se potrudila da zabilježi sva značajnija dešavanja u KS, pa smo tako bili na važnijim promocijama, potpisima ugovora, pres-konferencijama...

„Ispratili smo“ „Dane zdravstva“ i „INFO“ u KSC „Skenderija“, promociju knjige „Organizacija i praksa obiteljske/porodične medicine“, potpis sporazuma o osnivanju prvog privatnog medicinskog fakulteta u BiH. Razgovarali smo sa Prim. dr. Dženanom Tanović, generalnim direktorom Javne ustanove Dom zdravlja KS, prisustvovali naučnom simpozijumu s međunarodnim učešćem održanim u Akademiji nauka BiH pod nazivom: „Matične ćelije i njihova terapijska primjena“.

Nismo zaboravili ni naše nove doktore magistre nauka, kao ni dešavanja u Komori, pripremu za Izbornu Skupštinu.Želimo da jesen prođe u vedrim tonovima i da se svi zajedno pripremimo za nove, zimske radosti.

Glavni i odgovorni urednikAleksandar RISTIĆ

IMPRESUM

DOKTOR

glasilo Ljekarske/Liječničke komore

Kantona Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik

Aleksandar Ristić

Urednički kolegij

Prim. dr. Fahrudin Kulenović

Predsjednik stručnog kolegija

Prof. dr. Faruk Dalagija

Stručni kolegij

Dr. sci. med. Lejla Burnazović-Ristić

Prim. mr. sci. Dr. Zaim Jatić

Prim. dr. Besim Čalkić

Prim. dr. Harun Bilalović

Sekretar uredništva

Sanela Pezo

Marketing

Nijaz Druško

Kontakt telefoni

033 219 272

033 219 493

061 209 334

E-mail

[email protected]

DTP

Merima Šehić

Štampa

Amos Graf d.o.o.

Adresa

Ljekarska/Liječnička komora Kantona

Sarajevo, Josipa Vancaša br. 11

List izlazi svaka tri mjeseca.

sadržaj12 42

45

36

2628

Održane manifestacije„DANI ZDRAVSTVA“ i „INFO“ u Skenderiji

Veliki uspjeh francuske medicineTehnikom za bebe, od HIV-a izliječeno 14 odraslih osoba

Uvođenjem evropskih standarda sterilizacije i dezinfekcijeU BiH počinje borba sa bolničkim infekcijama

Potpisan Sporazum o osnivanju Počinje sa radom prvi privatni medicinski fakultet u BiH

Promocija knjige u amfi teatru UNITIC-a„Organizacija i praksa obiteljske/porodične medicine“

Za ili protivTrudnoća i zračenje

2 SEPTEMBAR | RUJAN 2013

Od naredne sjednice promijenit će se i Statut Komore. Naime, kako bi se odluke lakše donosile, na 20 ljekara doći će jedan (1) delegat

Krajem oktobra će Ljekarska/Liječ-

nička komora Kantona Sarajevo

održati svoju redovnu Skupštinu, a

za kraj godine, tačnije u decembru

je planirana i Izborna na kojoj će

se birati novo rukovodstvo ovog

krovnog tijela ljekara sarajevskog

kantona.

Današnje rukovodstvo Komore

sa svim Odborima izabrano je 24.

decembra 2009. u četverogodišnji

mandat. No, osim Etičkog odbora,

koji se prilično redovno sastajao i

održavao sjednice, te redakcijskog

kolegija časopisa Doktor, jasno je

da će se dosta stvari morati promi-

jeniti. Izbor novih ljudi značit će i

potpuni zaokret u radu.

Od ljekara koji budu izabrani u

sve odbore, važne ne samo za

rad i opstanak Komore, nego i

cijelog esnafa u KS, tražit će se

maksimalan angažman. Jedino

na taj način ljekari će moći imati

maksimalnu podršku i zaštitu, što

je u današnje vrijeme krucijalno.

Od naredne Skupštine promije-

nit će se i Statut Komore. Kako

bi se odluke lakše donosile, u

buduće će na 20 ljekara ‘doći’ je-

dan (1) delegat. Tako će se sma-

njiti i broj delegata i mogućnost

manipulacije sa kvorumom radi

blagovremenog donošenja važ-

nih odluka i usvajanja izvještaja.

UO Komore Kantona Sarajevo broji

deset članova i čine ga predstav-

nici svih segmenata zdravstva i

zdravstvenih institucija.

Sjednice je održavao u sazivu:

Prim. dr. Fahrudin Kulenović, Prof.

dr. Bećir Heljić, Prim. dr. Milena

Lovre-Bilbija, Prim. dr. Jasminka

Kovačević, Prim. dr Mirjana Novko-

vić, dr. Elvedina Velić-Idriz, Prim. dr.

Smiljana Viteškić, Prim. dr. Harun

Bilalović, Prof. dr. Faruk Dalagija i

Prim. dr. Avdulah Hasanagić.

Izvor: www.lkksa.ba

KOMORA

Krajem oktobra će Ljekarska/Liječnička komora Kantona Sarajevo održati svoju redovnu

Skupštinu, a za kraj godine, tačnije u decembru je planirana i izborna Skupština

NOVOSTI IZ KOMORE

BIRA SE NOVO RUKOVODSTVO KOMORE

Delegati će imati veliku odgovornost

MAGAZIN DOKTOR - TOP TEMA

SEPTEMBAR | RUJAN 2013 3

Ovo je kapitalan projekt u zdravstvu, a nadamo se da će naš primjer i izdavanje prvih 20.000 kartica do kraja godine biti vodilja da se i cijela BiH uveže u sistem

Uvođenje elektronskih kartica se

najavljuje već godinama, kako u

KS, tako i u Federaciji, ali bi sistem

trebao profunkcionirati tek sada.

Pojedini zvaničnici Kantona

Sarajevo na promociji izdavanja

prvih “elektronskih knjižica”,

upriličenoj 11. septembra 2013.

kazali kako će pacijenti u KS prvi

u regiji imati ovakve kartice, što

POČELA INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVENOG SISTEMA U KSUlaganje u informacioni

sektor je isplativo

i donosi velike

kvalitativne i fi nansijske

dobiti, čime uvodi

ovaj sektor u područje

održivog fi nansiranja

Neće biti potrebni olovka, pečat, papiri...

Foto Roni BRMALJ

KORAK BLIŽE EU

Ljekarsku/Liječničku komoru Kan-

tona Sarajeva i redakciju magazina

«Doktor» nedavno su posjetili no-

vinar Samir Keč i Irfan Hašimbego-

vić, marketing menager sedmične

novine NOVO VRIJEME koja ima i

svoje elektronsko izdanje (www.

novovrijeme.ba).

Nakon razgovora sa Primarijusom

dr. Fahrudinom Kulenovićem, pr-

vim čovjekom Komore, dvije re-

dakcije dogovorile su saradnju

kroz razmjenu sadržaja, marke-

ting, te ostale aktivnosti.

SARADNJA DOKTORA SA SEDMIČNIKOM NOVO VRIJEME

TOP TEMA


nije tačno, jer se u zemljama

regije one već koriste, djelimično

ili u potpunosti.

“Ovo je kapitalan projekt u zdrav-

stvu, a nadamo se da će naš pri-

mjer i izdavanje prvih 20.000 kar-

tica do kraja godine biti vodilja

da se i cijela BiH uveže u sistem.

Teško je odrediti koliko to sve

skupa košta, u svakom slučaju

projekt ne finansira samo KS i Za-

vod zdravstvenog osiguranja KS,

već i Svjetska banka, kao i drugi

izvori”, kazao je Eldan Lokmić, mi-

nistar zdravstva KS.

Dodao je da su prednosti uvođe-

nja kartica ogromne, a podrazu-

mijevaju da pacijenti više ne mo-

raju ići ovjeravati knjižice, čekati

u redovima, da će se povećati

efikasnost zakazivanja pregleda

kod ljekara… U konačnici ovo

bi trebalo rezultirati i izdavanjem

elektronskih recepata.

“Elektronska kartica jedan je od

sinonima Evropske unije”, nagla-

sio je Faris Gavrankapetanović,

v.d. direktora Zavoda zdravstve-

nog osiguranja KS.

“Završena je podjela 5.000 karti-

ca i one su distribuirane osigura-

nicima koji nužno trebaju zdrav-

stvenu zaštitu, a to su uglavnom

osobe sa invaliditetom i njihove

porodice. U nastavku ćemo širiti

mogućnosti za upotrebu kartica,

a to su lokacije Hitne pomoći,

Opće bolnice, D.Z. Vrazova, koji je

i ključni centar, te još 16 lokacija

na nivou primarne zdravstvene

zaštite i šest lokacija Kliničkog

centra Univerziteta u Saraje-

vu. Uvođenje ovih kartica je bio

kompleksan proces, ali će sada

biti smanjene gužve jer će se iz

jednog centra, koji je sad u osni-

vanju, kontrolirati ovih 20.000

osiguranika”,istakao je Gavranka-

petanović.

“Distribucija kartica će se obav-

ljati direktno ili putem pošte, za

one koji ne mogu doći da je pre-

uzmu. Pilot-projekat košta 99.000

KM, bez poštarine”.

Elektronske zdravstvene kartice,

koje bi trebale ukinuti ovjerava-

nje knjižica i čekanje u redovima,

bit će uvedene prvo u sarajev-

skom, a zatim i u ostalim kanto-

nima Federacije BiH, najavljuju iz

resornog ministarstva.

No, podsjetimo se kako se odvi-

jao proces informatizacije, tačni-

je prisjetimo se njegovog počet-

ka. Naime, o elektronizaciji i uvo-

đenju elektronskih sistema u sve

zdravstvene institucije Kantona

Sarajevo, pa čak i cijele Federaci-

je BiH govorilo se još prije mno-

go godina. Kompanija Medinf iz

Mostara, u saradnji s firmom Eu-

rosoft Informatica Medica iz Itali-

je, održala je 21. i 22. novembra

2008. u Mostaru radionicu pod

nazivom „Zdravstvo i informati-

zacija“. Kompanija Medinf bavi

se projektovanjem i izradom rje-

šenja isključivo za zdravstvene

usluge i ustanove, te u saradnji

s domovima zdravlja, bolnicama,

kliničkim centrima i privatnim

ordinacijama razvija i realizira

projekte i potrebna informatička

rješenja.

Prošle godine, u razgovoru za

magazin Doktor, Zlatan Peršić,

portparol Federalnog ministar-

stva zdravstva, potvrdio je da je

proces informatizacije u sektoru

zdravstva jedna od prvih, priori-

tetnih aktivnosti koje su pokre-

nute u prvih 100 dana rada tada

novoformirane Vlade Federacije

BiH. Ministarstvo, na čije je čelo

stigao Prof. dr. Rusmir Mesihović

oformilo je koordinaciono tijelo

koje će bilo zaduženo za uspo-

stavu i kreiranje zdravstveno-in-

Distribucija kartica će se obavljati direktno ili putem pošte, za one koji ne mogu doći da je preuzmu. Pilot-projekat košta 99.000 KM, bez poštarine

Photo: 24sata.info

MAGAZIN DOKTOR - TOP TEMA


formacionog sistema FBiH.

„Prvi kanton u kojem ćemo u

potpunosti provesti informatiza-

ciju, odnosno uvezati primarnu

zdravstvenu zaštitu sa zavodom

zdravstvenog osiguranja, ali i

bolničkim ustanovama i ugovor-

nim apotekama bit će sarajevski

kanton, a prve vidljive rezultate

očekujemo u toku naredne godi-

ne“, kazao je tada Peršić.

Uz Kanton Sarajevo, informatiza-

cija zdravstvenog sistema pokre-

nuta je i u Hercegovačko-nere-

tvanskom kantonu. Proces će se

nastaviti i u drugim kantonima,

jer je krajnji cilj informatizacija

cjelokupnog zdravstvenog siste-

ma Federacije BiH.

Zdravstveni sistem u Bosni i Her-

cegovini u cjelini je nelikvidan, sa

troškovima koji stalno rastu i sa

vrlo ograničenim mogućnostima

finansiranja. Sve do sada urađe-

ne ekspertske studije ukazuju na

neracionalnu potrošnju na svim

nivoima zdravstvene zaštite. Isto-

vremeno, kvalitet pruženih uslu-

ga nije na zadovoljavajućem ni-

vou. Zbog toga se nameće potre-

ba reforme i reorganizacije cjelo-

kupnog sistema. Stavovi svjetske

stručne javnosti nedvosmisleno

pokazuju da je upravo informati-

zacija ključni korak u reorganiza-

ciji zdravstvenog sektora.

U izvještaju Organizacije za pri-

vrednu saradnju i razvoj (OECD),

objavljenom početkom 2007.

godine, ističu se pozitivni efekti

ulaganja u informatizaciju zdrav-

stvenog sistema u zemljama čla-

nicama Evropske unije koje su

bile obuhvaćene ovom studijom.

Na osnovu navoda iz pomenutog

izvještaja može se lako zaključi-

ti da je ulaganje u informacioni

sektor isplativo i da donosi velike

kvalitativne i finansijske dobiti,

čime uvodi zdravstveni sektor u

područje održivog finansiranja.

Ovi efekti se ostvaruju kroz po-

većanje efikasnosti rada zaposle-

nih u zdravstvu, racionalizaciju

potrošnje, mogućnost planiranja

troškova, adekvatno iskorištava-

nje postojećih kapaciteta, mo-

gućnost praćenja zdravstvenog

statusa ukupne populacije i pre-

mještanje određenih zdravstve-

nih resursa sa liječenja na pre-

venciju. Dalje, uštede je moguće

postići i promjenama u sistemu

plaćanja zdravstvene usluge ra-

zradom standardnih procedura

grupisanih prema dijagnozama

(eng. Diagnosis Related Groups

- DRG), odnosno u našoj verziji

PPTP - plaćanje prema terapij-

skom postupku). Povećanje kvali-

tete zdravlja i kvalitete zdravstve-

ne usluge su neizostavan efekat

primjene pomenutih sistema.

Kalkulacija povrata sredstava

investiranih u implementaciju

Informacionog sistema zdrav-

stvene ustanove ranga bolnice,

pokazuje da se investicija u pot-

punosti isplati u prosjeku nakon

36 mjeseci kada se posmatraju

samo mjerljivi parametri, što re-

alno znači da se investicija isplati

i prije.

A.R.

O elektronizaciji i uvođenju elektronskih sistema u sve zdravstvene institucije Kantona Sarajevo, pa čak i cijele Federacije BiH govorilo se još prije mnogo godina

Photo: 24sata.info

RAZGOVOR S POVODOM


“Šlag na tortu” će biti uvođenje elektronskog recepta koji će olakšati posao ljekarima porodične medicine koji ih ispisuju svakodnevno i to im oduzima jako mnogo vremena i energije

RAZGOVARAO: Aleksandar RISTIĆ

Najveća kantonalna ustanova

primarne zdravstvene zaštite je

JU Dom zdravlja na čijem se čelu

nalazi Prim. dr. Dženana Tano-

vić, specijalista opšte medicine.

Razloga za razgovor sa doktori-

com Tanović ima više. Od funkci-

onisanja rada timova porodične

medicine, preko odlaska ljekara

u zemlje evropske unije, do infor-

matizacije koja je nedavno uvede-

na u Dom zdravlja i polako uzima

“zamah” u cijelom kantonu.

DOKTOR: Kako ste zadovoljni ra-

dom ustanove na čijem ste čelu i

koje ste korake poduzeli na nje-

nom unaprijeđenju?

PRIM. DR. DŽENANA TANOVIĆ,

GENERALNI DIREKTOR JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KS

INFORMATIZACIJA ĆE DATI NOVU DIMENZIJU PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

U budućnosti će biti potreban samo jedan klik da bi se pacijent uputio na dodatne

pretrage specijalisti, dakle ljekar porodične medicine imat će mnogo više vremena da se

posveti pacijentu i da radi posao za koji se usavršio, umjesto obavljanja administracije

MAGAZIN DOKTOR - RAZGOVOR S POVODOM


TANOVIĆ: Uvijek sam bila zado-

voljna radom ustanove kojom

trenutno rukovodim, obzirom da

je to najveća ustanova u Kanto-

nu Sarajevo. Zdravstveni radnici

časno i savjesno obavljaju svoj

posao, ali uvijek postoje sporedni

problemi koji ponekad nedozvo-

ljavaju da se primarne stvari ura-

de kako bi trebale. Nema sumnje

da se većina zdravstvenih radnika

trudi da na svim lokalitetima pruži

profesionalnu pomoć našim ko-

risnicima koji jesu najvažniji dio

cijele priče.

DOKTOR: Spominjete probleme.

Na koje konkretno mislite?

TANOVIĆ: Prije svega na bolest i

izostanak sa posla zdravstvenih

radnika, ponekad i duža odsu-

stvovanja, a što su normalne stva-

ri, a nama predstavljaju problem

i opterećuju svakodnevni sistem

rada. Na žalost, ne postoji nikakav

mehanizam koji bi nam dozvolio

da prevaziđemo ovaj problem,

tačnije nemamo mogućnost za-

mjene što predstavlja teškoću

ostatku pomenutog tima porodič-

ne medicine.

Tada dolazi do prebacivanja paci-

jenta u drugi tim, a sve to u konač-

nici rezultira većim obimom posla

jednog tima i nezadovoljstvom

korisnika jer će čekanje na prijem

u tom ‘zamjenskom timu’ biti duže

nego u matičnom.

Ključ i stub svake medicine je

porodična medicina. Proces regi-

stracije kod nas ne ide kako smo

planirali, a do kraja tekuće godine

trebalo bi da bude završen. No.

naši korisnici to baš i ne praktici-

raju. Osim što još uvijek ima onih

koji nisu registrovani, događa se i

da pojedini pacijenti ne prate svo-

je timove što unosi dodatnu po-

metnju u cijeli sistem.

DOKTOR: Da li se u tom slučaju

povećava broj dana za dolazak u

ambulantu?

TANOVIĆ: Kada imate svog poro-

dičnog ljekara i znate kojem timu

pripadate onda se podrazumjeva

da se kod istog ljekara naručuje-

te i da odlazite samo kod njega,

osim ako nije u pitanju hitnost,

odnosno hitna stanja. No, postoje

korisnici koji imaju svog ljekara,

ali se naručuju kod drugih, misleći

kako će na taj način prije doći na

red, no time prave veće probleme

i sebi i drugima.

Još uvijek nemamo dovoljno ra-

zvijenu svijest da pratimo svog

doktora što i jeste bio cilj registra-

cije, odnosno odabira porodičnog

ljekara. Kada govorim o proble-

mima, moram se osvrnuti i na tzv.

nepriznati kadar. Riječ je o fi ziote-

rapeutima i polivalentnim stoma-

tolozima koji se ne fi nansiraju iz

Zavoda. Stomatolozi zbog nepo-

voljnog normativa koji postoji u

Kantonu Sarajevo, a prema kojem

je bilo 25.000 stanovnika na jedan

tim?! Godine 2009. je to promije-

njeno i sada iznosi 12.500 građana

na jedan stomatološki tim.

Tačno je da je broj stanovnika pre-

polovljen, ali je i dalje neadekva-

tan i razlikuje se od normativa u

zemljama regije, da ne govorim o

Evropskoj uniji.

Na ovome moramo još mnogo

raditi kako bi se približili barem

zemljama u okruženju. Taj ‘ne-

priznati’ kadar postoji u fi zijatriji,

u Centru za rehabilitaciju, jer uz

jednog fi zijatra specijalistu dolaze

dva fi zioterapeuta srednje struč-

nje spreme, jedan diplomirani i

jedan okupacioni terapeut.

Naravno, ne smijemo zaboraviti

socijalnog radnika, psihologa i lo-

gopeda. Obzirom da smo zemlja

koja je nedavno izašla iz rata, od-

nosno da imamo veliki broj invali-

da, ljudi sa raznim deformitetima,

sigurno je da imamo drugačije

potrebe od ostalih. Ako vam ka-

žem da kroz Centar dnevno pro-

đe od 100 do 150 ljudi, mislim da

nema potrebe za daljnja objašnja-

vanja. Ove normative ćemo poku-

šati ispraviti, inicijativu ćemo po-

slati svim relevantnim organima u

nadi da ćemo u budućnosti imati

bolju organizaciju posla, odnosno

kako bi naši timovi bili rastereće-

ni, a korisnici zadovoljni.

DOKTOR: Postoji li još neka služ-

ba sa kojom imate objektivnih

problema?

TANOVIĆ: Radiologija je služba

u kojoj također postoji defi cita-

ran kadar. To su stvari koje se ne

mogu tako lako riješiti, jer je po-

menuti kadar defi citaran uopšte.

Trenutno radi samo devet radiolo-

ga od kojih su tri ozbiljno naruše-

nog zdravlja.

Postoje korisnici koji imaju svog ljekara, ali se naručuju kod drugih, misleći kako će na taj način prije doći na red, no time prave veće probleme i sebi i drugima

RAZGOVOR S POVODOM


Menadžment ustanove uputio

je pet ljekara na specijalizaciju iz

radiologije i njihov povratak oče-

kuje se 2015. godine. No, 2011. i

2012. nije upućen niko na speci-

jalizaciju iako je postojala odluka,

što nam također ne ide u prilog.

Pokušat ćemo stalno povećavati

broj specijalista.

DOKTOR: Da li su formirani svi ti-

movi porodične medicine na po-

dručju Kantona Sarajevo i kako

ocjenjujete njihov dosadašnji

rad?

TANOVIĆ: Trenutno u Domu

zdravlja Kantona Sarajevo imamo

formirana 202 tima porodične me-

dicine. Plan je bio 212, no ni ovaj

manjak od deset ne bi bio proble-

matičan da ne postoji stalna fl uk-

tuacija kadrova. Suočeni smo sa

odlaskom mladih ljudi u inostran-

stvo i to je sve češća pojava.

Od kada sam stigla na čelo ove

ustanove, dogodilo se nekoliko

raskida ugovora, neki za stalno,

a neki su traželi neplaćeno od-

sustvo. Imamo fl uktuacije zbog

odlaska na trudnička bolovanja,

specijalizacije… Uvođenje novog

doktora porodične medicine nije

lagan proces. Ipak, moram kazati

da bez obzira na nekada i duže

čekanje kod ljekara porodične

medicine, kada se radi o dolasku

po produžetak terapije, hitni slu-

čajevi nikada neće čekati i uvijek

će imati prioritet, bez obzira na

eventualnu gužvu u čekaonici.

Povrede, temperature, prolivi…

oni se odmah primaju.

DOKTOR: Timovi porodične me-

dicine Kantona Sarajevo, ljekari

uopšte, imaju redovnu edukaci-

ju, a vrlo često se osim redovnih

sastanaka održavaju i Forumi

porodične medicine. To je danas

zaista rijetka pojava i svakako

zaslužuje da se istakne.

TANOVIĆ: U pravu ste, naši timo-

vi su vrlo edukovani. Defi nitivno

prate sve vrste edukacija, čak se

unutar ustanove odvija kontinu-

irana medicinska edukacija. Pro-

blem predstavlja priliv pacijenata

koji je takav da često onemogu-

ćava ljekare da rade i druge stvari

osim dijagnostike i terapije.

DOKTOR: Da li možemo očekivati

reformu sekundarne zdravstve-

ne zaštite iz domova zdravlja i

na koji način bi se ona eventual-

no mogla provesti?

TANOVIĆ: To je za mene bolno pi-

tanje i menadžment u čijem sam

sastavu bila deset godina mnogo

je učinio da se ona razvije i dođe

do stepena na kojem je sada.

Uložili smo ogromna sredstva u

opremu prostora, edukaciju, usa-

vršavanje kadra, specijalizacije….

No, nedavno je Vlada Kantona Sa-

rajevo donijela akt o preuzimanju

prava osnivača kojim će se spe-

cijalističko-konsultativna služba

pripojiti Općoj bolnici Sarajevo.

Dom zdravlja obavezan je obez-

bijediti prostor i opremu dok će

Opća bolnica imati superviziju

rada specijalista koji će biti u nje-

nom sastavu.

Mi smo dali negativno mišljenje

o toj odluci, očekivajući da će na

našu stranu stati federalni i kan-

tonalni ministar, no to se nije do-

godilo. Takva je odluka izglasana

i naše je da je prihvatimo. Imamo

dijabetološko savjetovalište, ga-

stroenterološki kabinet, kabinet

za epilepsiju sa EEG aparatom…

Sve što sam nabrojala je zbog či-

njenice da i ovakav vid zdravstve-

ne zaštite, dakle ne samo primar-

ni, primaknemo i približimo našim

korisnicima. Kazat ću samo da je

Kabinet za epilepsiju u Novom

gradu sjajno radio i da se nekada

znalo dogoditi da pregled i njego-

va interpretacija budu obavljeni u

roku od 48 sati. Ako vam kažem da

se za takav pregled na Kliničkom

centru Univerziteta u Sarajevu

čeka i po pola godine onda je ja-

sno da smo imali viziju da pacijen-

ti što manje čekaju i da budu što

zadovoljniji. No, iako sa gorčinom,

sve odluke resornih ministarstava

ili vlade KS ćemo podržati.

DOKTOR: Spominjete nadležna

ministarstva. Kakve je saradnja

vaše ustanove kao i sa Fondom

zdravstvenog osiguranja?

TANOVIĆ: Kao dugogodišnji rad-

nik sa 33 godine staža mogu ka-

zati da saradnja nikada nije bila

bolja. Svi imamo jednu pozitivnu

energiju jer želimo da konačno

Kada govorim o problemima, moram se osvrnuti i na tzv. nepriznati kadar. Riječ je o fizioterapeutima i polivalentnim stomatolozima koji se ne finansiraju iz Zavoda

MAGAZIN DOKTOR - RAZGOVOR S POVODOM


riješimo problem, ne samo Doma

zdravlja KS, nego svih gradskih

zdravstvenih ustanova.

Sredstva kojima fond raspolaže,

kao i projekti ministarstva, trebali

bi se iskoristiti što prije, a sve u ci-

lju pravljenja boljeg cjelokupnog

sistema zdravstvene zaštite.

Imamo maksimalnu podršku

kantonalnog ministra dr. Eldana

Lokmića, Prof. dr. Farisa Gavran-

kapetanovića, direktora Fonda,

i vjerujem kako će svaki dan biti

sve bolje.

DOKTOR: Svjedoci smo velikih

ušteda koje su neophodne u

budžetiranju zdravstvenog sek-

tora. Koliko to pogađa ustanovu

na čijem ste čelu?

TANOVIĆ: Nas trenutno teška si-

tuacija ne pogađa, obzirom da se

mi najvećim dijelom fi nansiramo

iz Fonda koji, na sreću, ima dovolj-

no sredstava. Manji dio fi nansira-

nja pripada i našim korisnicima,

što nam, opet, omogućava da pla-

niramo aktivnosti u budućnosti.

Iako je bilo predviđeno da nam

se za rekonstrukciju Doma zdrav-

lje ‘Kumrovec’ uplati 400.000 KM,

Vlada nije donijela takvu odluku,

no, sigurno je da će rekonstrukcija

početi, jer postoje sredstva koja

su ranije obezbijeđena.

Čim se završi tenderska procedu-

ra, što bi trebalo biti okončano do

kraja ove godine, rekonstrukcija

Doma zdravlja ‘Kumrovec’ trebala

bi početi. Naravno, treba sačekati

žalbeni rok, kako bi cijela proce-

dura bila obavljena kako treba.

Hoću da kažem da ne zavisimo

direktno od Vlade i ministarstva,

nego od Fonda, no sada imamo

situaciju da nekoliko fi rmi, među

njima Gras, ZOI 84… ne izvršavaju

svoje obaveze prema Fondu i to

u budućnosti može predstavljati

problem. Moram kazati da je i lo-

kalna zajednica veoma aktivna i

želi da pomogne, te joj se zahva-

ljujem.

DOKTOR: Najavljeno je poboljša-

nje elektronizacije javne ustano-

ve Doma zdravlja Kantona Sara-

jevo. Kada se očekuje da svi do-

movi budu elektronski umreženi

i spremni za elektronske kartice,

kao moderni vid zdravstvene za-

štite?

TANOVIĆ: To mi je trenutno naj-

draža tema i rado o njoj govo-

rim obzirom da se približavamo

evropskim zemljama. Već godina-

ma se govori o informatizaciji, a

ona je krenula upravo danas kada

je podijeljeno oko 5.000 elektron-

skih knjižica. Do kraja godine bit

će završeno oko 20.000 da bi to-

kom naredne godine svi naši gra-

đani dobili elektronske knjižice.

Baza za stavljanje u pogon je in-

formatizacija cijelokupnog siste-

ma, što posebno pogoduje ljeka-

rima porodične medicine koji su

jako opterećeni administracijom.

Informatizacija će dati novu di-

menziju primarnoj zdravstvenoj

zaštiti.

U budućnosti će biti potreban

samo jedan klik da bi se pacijent

uputio na dodatne pretrage spe-

cijalisti, dakle ljekar porodične

medicine imat će mnogo više vre-

mena da se posveti pacijentu i da

radi posao za koji se usavršio.

Kada kažem bit će dovoljan je-

dan klik da se pacijent uputi dalje,

onda mislim na uvezivanje siste-

ma Doma zdravlja sa Kliničkim

centrom.

Naravno, za to će biti potrebno

određeno vrijeme, no vjerujem da

će se vrlo skoro dogoditi ‘spaja-

nje’, te da će cijeli Kanton Sarajevo

imati jedinstvenu bazu podataka

koja će omogućavati lakše praće-

nje korisnika.

Dom zdravlja Centar je već ‘umre-

žen’ i jako mi je drago što pacijent

neće više morati hodati sa nalazi-

ma, odlaziti po iste….

Elektronski put svima će olakšati

posao i uštediti vrijeme. “Šlag na

tortu” će biti uvođenje elektron-

skog recepta koji će olakšati po-

sao ljekarima porodične medicine

koji ih ispisuju svakodnevno i to

im oduzima jako mnogo vremena

i energije.

Vlada KS donijela je akt o preuzimanju prava osnivača kojim će se specijalističko-konsultativna služba pripojiti Općoj bolnici Sarajevo što nam nije drago

AKADEMIJA NAUKA


7. i 8. juna 2013. godine sa početkom u 10 sati, u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Her-

cegovine (ANUBiH), održan je Naučni simpozij s međunarodnim učešćem pod naslovom: „MATIČNE ĆELIJE I

NJIHOVA TERAPIJSKA PRIMJENA“.

Generalni sponzor bila je prva evropska potpuno akreditovana banka matičnih ćelija, Future Health Biobank.

Program je bio slijedeći:

07. juni 2013. godine

10.00 – 11.30 Registracija učesnika

11.30 – 11.45 Akademik prof.dr. Lidija Lincender-Cvijetić

Predsjednica Odbora za maligna oboljenja ANUBiH

RIJEČ DOBRODOŠLICE

11.45 – 12.05 Prof.dr. Senad Mehmedbašić

Zavod za ginekologiju, perinatologiju i neplodnost „Mehmedbašić“

ZNAČAJ MATIČNIH ĆELIJA IZ PUPČANIKA

12.05 – 12.25 Prim.doc.dr. Aida Arnautović-Čustović

Odjel za hematologiju UKC Tuzla

SELEKCIJA IZVORA MATIČNE ĆELIJE HEMATOPOEZE I ISKUSTVA U

TRANSPLANTACIJI MATIČNE ĆELIJE HEMATOPOEZE U JZU UKC TUZLA

12.25 – 12.55 Akademik Senka Mesihović-Dinarević

Direktorica discipline za zdravlje djeteta KCU Sarajevo

TERAPIJSKA PRIMJENA MATIČNIH ĆELIJA U PEDIJATRIJI

13.00 – 14.30 Ručak

14.30 – 15.00 Prof. dr. Mirando Mrsić

Medicinski direktor Zaklade Ana Rukavina

LIJEČENJE HEMATOPOETSKIM MATIČNIM STANICAMA - GDJE SMO

SADA I ŠTO MOŽEMO OČEKIVATI?

NAUČNI SIMPOZIJ S MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

„MATIČNE ĆELIJE I NJIHOVA TERAPIJSKA PRIMJENA“

MAGAZIN DOKTOR - AKADEMIJA NAUKA


15.00 – 15.30 Prof. dr. Miodrag Stojković

Šef katedre za humanu genetiku na Medicinskom fakultetu

Univerzuteta u Kragujevcu

REPROGRAMIRANE, EMBRIONALNE ILI ADULTNE ĆELIJE? TREBAMO IH

SVE

15.30 – 15.45 Kafe pauza

15.45 – 16.05 Doc. dr. Vajdana Tomić

Pročelnica Odjela za ginekologiju i porodništvo KB Mostar

POHRANJIVANJE MATIČNIH STANICA IZ KRVI PUPKOVINE. ETIČNOST

INFORMIRANJA BUDUĆIH RODITELJA

16.05 – 16.25 Prof. dr. Zulfo Godinjak

Direktor discipline za ginekologiju i porodiljstvo KCU Sarajevo

PRIKUPLJANJE MATIĆNIH ĆELIJA IZ PUPČANIKA – OPTIMALNI

PROTOKOL ZA SIGURNOST DJETETA I KVALITET UZORKA

16.25 – 16.55 Roger J. Dainty, MBE

Medicinski direktor Future Health Biobank

QUALITY ASSURANCE IN CORD BLOOD AND TISSUE BANKING

(Osiguranje kvaliteta pohranjivanja matičnih ćelija krvi i tkiva).

Simultani prevod

08. juni 2013. godine

09.30 – 09.50 Doc. dr. Jasmina Gutić

Šef Odjela za ginekologiju i akušerstvo Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah

Nakaš“, Sarajevo

ISKUSTVA U PRIKUPLJANJU MATIČNIH ĆELIJA – OPĆA BOLNICA „PRIM.

DR. ABDULAH NAKAŠ“ SARAJEVO

09.50 – 10.10 Prim. doc. dr. Meliha Sakić

Odjel za hematoonkologiju Pedijatrijske klinike KCU Sarajevo

MOGUĆNOSTI LIJEČENJA MATIČNIM ĆELIJAMA

10.10 – 10.30 Prof. dr. Sedin Kobašlija

Katedra za dječiju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog

Fakulteta Univerziteta u Sarajevu

MOGUĆNOSTI UZIMANJA MATIČNIH ĆELIJA IZ ZUBA I ULOGA

STOMATOLOGA U TOJ PROCEDURI

10.30 – 11.00 Tabasum Farzaneh, PhD

Direktor razvoja i istraživanja Future Health Biobank

STEM CELL THERAPY: THE ROLE OF HSCs AND MSCs IN REGENERATIVE

MEDICINE (Terapija matičnim ćelijama: Upotreba HSC i MSC ćelija u

regenerativnoj medicini). Simultani prevod

11:00 Diskusija

Izvijestio

Prof.dr. Faruk DALAGIJA


ODRŽANE MANIFESTACIJE

PREDSTAVLJENO VIŠE OD 60 UČESNIKA

Stručno edukativni programi

„ZDRAVLJE 2013“ i „GETID“

obradili su najaktuelnije teme iz predmetnih oblasti,

a okupile su eminente stručnjake

iz BiH i inostranstva


Sarajevski Sajam - Centar „Skende-

rija“ u partnerstvu sa Tehničkim i

Edukacijskim fakultetom Univerzi-

teta u Travniku priredio je manife-

stacije „DANI ZDRAVSTVA“ i „INFO“,

koje su održane u periodu od 12.

do 14. septembra. Pomenute ma-

nifestacije bile su spoj izložbenog

i stručno-edukativnog programa.

Putem izložbenog programa pred-

stavilo se, direktno ili putem zastu-

pnika, više od 60 učesnika iz Bosne

i Hercegovine, Hrvatske , Srbije,

Slovenije, Austrije, Italije, Njemač-

ke, Švicarske, Velike Britanije, Fran-

cuske, Češke, Danske, Norveške,

SAD-a, Kine i Indije.

Stručno edukativni programi

„ZDRAVLJE 2013“ i „GETID“ obradili

su najaktuelnije teme iz predmet-

nih oblasti, a okupile su eminente

stručnjake iz BiH i inostranstva.

U tri dana trajanja sajma, bilo je

dosta prilika da svi zainteresirani

poslušaju neku stručnu prezen-

taciju, edukaciju ili neposrednu

komunikaciju u cilju informisanja,

razmjene iskustava i stručnih zna-

nja koje mogu doprinijeti razvoju

poslovanja i modernizaciji.

Ceremonija svečanog otvaranja

upriličena je u četvrtak, 12. septem-

bra, a tom prilikom su se prisutnim

obratili Prof. dr. Hajriz Bećirović, di-

rektor KJP Centra “Skenderija”, Prof.

dr. Rasim Dacić, rektor Univerziteta

u Travniku, te Dr. Eldan Lokmić, mi-

nistar zdravstva Kantona Sarajevo.

“DANI ZDRAVSTVA” i “INFO” bili su

otvoreni za posjetu od 10 do 18

sati, a ulaz za posjetioce bio je be-

splatan.

Photos: (c) 2007 Skenderija Gallery by Wedran

KCUS


Navedeni registar bi se popunjavao od strane medicinskih tehničara u Traumatološkoj ambulanti KCU Sarajevo tokom 24 sata, za sve pacijente koji dolaze radi povrede i inicijalnog tretmana

U sklopu saradnje između Uni-

verziteta Iowa - USA i Kliničkoga

centra Univerziteta u Sarajevu, te

Klinike za ortopediju i traumatolo-

giju KCU Sarajevo, u glavnom bh.

gradu 16. septembra održana je

radionica pod nazivom: „Trauma

registar i trauma sistem u BiH“.

Riječi dobrodošlice poželio je Prof.

dr. Damir Aganović , generalni di-

rektor KCUS:

„Podrška koju Kliničkom centru

Univerziteta u Sarajevu pruža Uni-

verzitet Iowa je nesebična, jer na

taj način uveliko pospješuju razvoj

novih i realizaciju postojećih pro-

jekata našeg Centra, za šta smo im

jako zahvalni. Upravo zahvaljujući

ovoj podršci otvorila se prilika za

dizajniranje Trauma registra čiju

su bazu podataka Injury Database

(IDB) o povredama implementira-

le državne članice EU (27)“, nagla-

sio je Aganović.

Prisutnima se obratio i Prof. dr. Zo-

ran Hadžiahmetović, šef KUM-a i

direktor NIR-a KCUS-a, te istakao

važnost ovoga projekta.

„Trauma sistem je ključni sistem

koji ne postoji u Bosni i Hercegovi-

ni. Cilj skupa je da se animiraju sve

zdravstvene ustanove u BiH, za-

vodi javnoga zdravstva i ministar-

stva zdravstva u cilju uspostavlja-

nja osnovnih preskripcija koje su

predviđene Trauma sistemom, te

da se počne sa implementacijom.

Ovo je prvi sastanak o Trauma si-

stemu u Bosni i Hercegovini, koji

je organizirao Klinički centar Uni-

verziteta u Sarajevu kao najveća

zdravstvena institucija u saradnji

sa Univerzitetom Iowa i Evropskim

udruženjem za traumu i uregen-

tnu medicinu“, potvrdio je Hadžia-

hmetović.

Dr. Rupert Kisser, Istraživački odjel

austrijskog Odbora za sigurnost

cesta, te dr. Mehmed Jamakosma-

nović, Klinika za ortopediju i trau-

matologiju KCUS-a, također su go-

vorili o svojoj percepciji projekta,

te važnosti njene implementacije.

Cilj projekta je redizajniranje po-

stojećeg registra kao i izrada elek-

tronske verzije.

Navedeni registar bi se popunja-

vao od strane medicinskih tehni-

čara u Traumatološkoj ambulanti

KCU Sarajevo tokom 24 sata, za

sve pacijente koji dolaze radi po-

vrede i inicijalnog tretmana.

Saradnja Univerziteta Iowa i KCUS-

a datira još od 2006. godine, a

ogleda se u tehničkoj pomoći u

dizajniranju Registra mišićno - ske-

letne traume. Podrška je obećana

i u daljem razvoju novih projekata

te usavršavanju postojećih.

IZVOR: KCUS

ODRŽANA RADIONICA POD NAZIVOM

“TRAUMA REGISTAR I TRAUMA SISTEM U BIH”

Skup je održan u sklopu dugogodišnje saradnje Univerziteta Iowa

(USA) i Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu, te Klinike za

ortopediju i traumatologiju KCUS

FOTO: KCUS

MAGAZIN DOKTOR - KCUS


U cilju normalizacije saobraćaja u

krugu KCUS-a, na osnovu člana 37.

Statuta Kliničkoga centra Univer-

ziteta u Sarajevu, odluke Kolegija

generalnog direktora sa IX sjednice

održane 23. jula i odluke Upravnog

odbora sa XX sjednice (25. jula) ge-

neralni direktor donio je odluku o

regulisanju saobraćaja u kretanju i

mirovanju u krugu KCUS-a na loka-

litetu „Koševo“.

Odlukom se zabranjuje ulazak i

parkiranje svim motornim vozili-

ma u krug Kliničkoga centra Uni-

verziteta u Sarajevu na lokalitetu

„Koševo“. Od zabrane ulaska u

krug KCUS-a i parkiranja automo-

bila u periodu od 7.30 do 15.30 sati

radnim danima izuzimaju se nepo-

kretni i teško pokretni pacijenti.

Dok zaposlenici KCUS, procentual-

no 7% po OJ, moći će parkirati svo-

ja vozila na glavnom parkingu, na

osnovu dostavljenog spiska šefova

OJ. Klinički centar Univerziteta

u Sarajevu je planom predvidio

otvaranje ulaza Tunel DIP-a namje-

njenog za pacijente i posjetioce

prema savjetovalištima u vremen-

skom periodu od 07.30 do 15.30.

Cilj odluke je omogućavanje slo-

bodnog pristupa podzemnim i

nadzemnim hidrantima, požar-

nim putevima, bolje komunika-

cijske povezanosti klinika radi

prevoza pacijenata, snabdije-

vanje klinika i smanjenja buke.

Planom je predviđen nesmetan

ulaz i izdavanje posebnih do-

zvola za ulazak i parkiranje vozi-

la u krug KCUS-a za nepokretne

i teško pokretne pacijente, i to:

- pacijenti Klinike za ortope-

diju i traumatologiju kori-

stit će ulaz sa glavne kapije;

- pacijenti Klinike za fizijatriju i re-

habilitaciju, te Neurološka klinika

ulazit će na kapiju III ulaz od nase-

lja Breka.

Uposlenici u pripravnosti i dežurno

osoblje poslije redovnog radnog

vremena moći će nesmetano ula-

ziti svojim vozilom u krug KCUS-a

subotom, nedjeljom i praznicima.

Odredbe ove odluke ne primjenju-

ju se na dislocirane klinike izvan

kruga KCUS-a: Kliniku za maksilofa-

cijalnu hirurgiju, Kliniku za vasku-

larnu hirurgiju, Pedijatrijsku klini-

ku, Kliniku za porodiljstvo, Kliniku

za ginekologiju i Kliniku za plućne

bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“.

IZVOR: KCUS

U CILJU NORMALIZACIJE SAOBRAĆAJA U KRUGU KCUS

ZABRANA ULASKA SVIM MOTORNIM VOZILIMAOd zabrane ulaska u krug KCUS-a i parkiranja automobila u periodu od 7.30 do 15.30

sati radnim danima izuzimaju se nepokretni i teško pokretni pacijenti

FOTO: KCUS

KCUS


Za KCUS je ovo veliki značaj obzirom da će se raditi novi hirurški zahvati minimalne invazivne hirurgije, koje rade velike bolnice širom svijeta

Prof. dr.Dragan Kravarušić, dječiji hi-rurg porijeklom iz Novog Sada, koji već duži period živi i radi u Izraelu, po drugi put je bio u posjeti Klinič-kom centru Univerziteta u Sarajevu. U toku dvodnevne posjete, u sarad-nji sa Doc. dr. Adnanom Hadžimura-tovićem, šefom Klinike za dječiju hi-rurgiju i multidisciplinarnim timom uradio je šest hirurških intervencija dječije endoskopske hirurgije.

Profesor Kravarušić šef je dječije endoskopske hirurgije u Petah - Ti-kvi, a predaje na Univerzitetu u Tel Avivu. Također je i šef tima za edu-kaciju stranih hirurga. „Veliko mi je zadovoljstvo ponovo biti gost KCUS-a, te svoje iskustvo i znanje prenijeti kolegama iz Sarajeva.

Danas se može uradi čitav spektar hirurških intervencija na principi-

ma invazivne hirurgije koja uz po-

moć kamere visoke rezolucije uve-

ćava operativno polje do dva i po

puta i prikazuje kompletan proces

na monitorima, što hirurgu znatno

olakšava rad. Pravljenjem minimal-

nih rezova od svega pet do deset

milimetara izbjegava se široko

otvaranje operativnog polja, zbog

čega ne ostaje ožiljak“, istakao je

dr. Kravarušić.

Prednost laparoskopije je ogro-

mna za svakog pacijenta, jer se

zahvati rade s minimalnom invazi-

jom, a postoperacioni period je do

četiri puta kraći od uobičajenog.

Sa ovom tehnikom i savremenim

aparatima izvode se gotovo svi hi-

rurški zahvati.

Ova metoda je pogodna za sve

uzraste, kako za nedonoščad tako

i tinejdžere, bez obzira na tijelesnu

težinu.

Primjenom laparoskopije uma-

njuje se trauma a oporavak i bo-

ravak u bolnici je znatno skraćen.

Zadovoljstvo saradnjom nije krio

ni Doc. dr. Hadžimuratović, ista-

kavši da je put dug, ali da najteže

počinje prvim korakom.

„Velika je stvar imati dobre edu-

katore i mi smo veoma zahvalni

profesoru Kravarušiću. Medicina

je skupa, ali uz pomoć pravih ljudi

ovo će svakako biti značajan korak

za sve nas. Ovo je veliki pomak mi-

nimalne invazivne hirurgije u dje-

čijoj hirurgiji.

Cilj nam je usvojiti je i raditi, jer ima

velike prednosti za pacijenta. Ono

što me posebno raduje je edukacija

kadra Klinike za dječiju hirurgiju u

bolnici Šnajder u Petah Tikvi, u kojoj

se godišnje uradi oko 8.000 opera-

cije od čega 1.800 opšte hirurgije.

Pripremit ćemo tim kojeg će sači-

njavati ljekari, anesteziolozi i medi-

cinske sestre.

Također, fi nalizirat ćemo saradnju

potpisivanjem ugovora. Za KCUS je

ovo veliki značaj s obzirom da ćemo

raditi nove hirurške zahvate mini-

malne invazivne hirurgije, koje rade

velike bolnice širom svijeta.“

IZVOR: KCUS

Dragan Kravarušić prilikom jedne od posjeta Sarajevu

FOTO: KCUS

URAĐENO ŠEST HIRURŠKIH INTERVENCIJA DJEČIJE ENDOSKOPSKE HIRURGIJE

PROF. DR. DRAGAN KRAVARUŠIĆ

DRUGI PUT U POSJETI SARAJEVU

Profesor Kravarušić šef je dječije endoskopske hirurgije u Petah - Tikvi, a na Univerzitetu u Tel Avivu, kao i

šef tima za edukaciju stranih hirurga

KCUS



Međunarodno udruženje nefro-

loga (ISN) dodijelilo je Kliničkom

centru Univerziteta u Sarajevu

Certifikat o obavljenom treningu

iz oblasti hemodijalize. Trening se

održao u sklopu Educational Am-

bassadors Programa. Naime, od 27.

maja do 7. juna na Klinici za hemo-

dijalizu KCUS-a, u sklopu Educati-

onal Ambassadors Programa bora-

vio je dr. Dawid Worth, konsultant

za nefrologiju iz Engleske.

Dr. Worth je boravio u funkciji am-

basadora međunarodnog Udruže-

nja nefrologa (ISN), a njegov dola-

zak i boravak u KCUS-u je u organi-

zaciji i pod patronatom ISN-a.

Tokom ovih susreta i boravka na

Klinici za hemodijalizu dr.Worth je

iznio svoja iskustva iz Yorka (Engle-

ska), i svojim znanjem i stručnošću

doprinio je da se implementiraju

nove metodologije rada i time po-

boljša kvalitet liječenja pacijenata.

Zaključeno je da posjete ovoga

tipa imaju punu opravdanost, te

da je ovo odličan način edukacije

većeg broja ljekara. Klinika je upu-

tila zahvalnost i međunarodnom

Udruženju nefrologa (ISN) što je

omogućio ovaj vid saradnje.

IZVOR: KCUS

OD MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA NEFROLOGA (ISN)

KCUS DOBIO VRIJEDAN

CERTIFIKATTrening se održao u sklopu Educational Ambassadors Programa


MEDICINSKI FAKULTET


Medicinski fakultet Univerziteta u

Sarajevu i grčka ambasada u Sara-

jevu organizirali su krajem juna na-

učni skup posvećen savremenim

trendovima u onkološko-gineko-

loškoj patologiji.

Specijalista iz oblasti ginekologije,

ujedno i profesor na Medicinskom

fakultetu Univerziteta u Sarajevu,

Zulfo Godinjak, gdje se i održao

skup, kazao je za Fenu da je posljed-

njih godina veliki broj žena svjestan

potrebe da urade PAPA test, koji ot-

kriva premaligna stanja, odnosno

promjene na grliću materice.

»Promjene na grliću materice

se lako liječe ako se otkriju na

vrijeme. Ako se redovno ne

kontrolira, odnosno zapusti,

može preći u karcinom. Ukoliko je

nalaz uredan dovoljno je jednom

godišnje uraditi PAPA test, u nekim

državama je praksa da se on uradi

svake dvije godine.».

Profesor Godinjak dodao je da je

kod nas ova oblast medicine na

zavidnom nivou, ali da je potrebno

više raditi na informiranju javnosti

o značaju PAPA testa.

Ginekološka metoda skrininga

poznata kao PAPA test je otkriće

od velike važnosti za žene. Nju je

osmislio Georgios Papanikolaou,

grčki profesor medicine, istražitelj i

biolog što mu je omogućilo da ot-

krije premaligna stanja. Ovo otkri-

će dovelo je do daljnjeg liječenja,

čime se smanjivao razvoj raka grli-

ća materice.

Papanikolaou je 1950. dobio na-

gradu Albert Lasker za kliničko

medicinsko istraživanje.

IZVOR: www.lkksa.ba

U ORGANIZACIJI MEDICINSKOG FAKULTETA U SARAJEVU I GRČKE AMBASADE

Ginekološka metoda skrininga poznata kao PAPA test je otkriće od velike važnosti

za žene. Nju je osmislio Georgios Papanikolaou, grčki profesor medicine

SAVREMENI TRENDOVI U ONKOLOŠKO-GINEKOLOŠKOJ

PATOLOGIJI

MAGAZIN DOKTOR - MEDICINSKI FAKULTET


Kao i u svakom broju našeg i vašeg glasila, donosimo pregled novih magistara i doktora nauka koji su svoje teze odbranili u prethodnom periodu, od jula do sredine septembra.

Mr. sc. dr. Lejla Burnazović-Ristić, specijalista kliničke farmakologije je 6. septembra u Sali za farmakologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom:

EVALUACIJA CITOGENETIČKIH, HORMONALNIH I IMUNOLOŠKIH EFEKATA KOMBINACIJE METENKEFALINA I TRIDEKAKTIDA U ODNOSU NA KORTIKOSTEROIDNI TRETMAN RELAPSA MULTIPLE SKLEROZE

Komisiju za odbranu doktorske disertacije činili su: Doc. dr. Enra Suljić, predsjednik, Prof. dr. Nedžad Mulabegović, mentor - član i Doc. dr. Maida Rakanović-Todić, član komisije.

Mr.sc.dr. Danka Miličić - Pokrajac, specijalista pedijatar, Pedijatrijske klinike KCUS u petak 12. jula u Malom amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS) je javno odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom:

RENALNO PARENHIMSKO OŠTEĆENJE KOD PRVE FEBRILNE URINARNE INFEKCIJE DJECE

Komisiju za odbranu doktorske disertacije činili su: Prof. dr. Elma Kučukalić - Selimović, predsjednik, Acc. Senka Mesihović - Dinarević, mentor - član i Prof. dr. Amira Peco, član komisije.

Dr. Sid Solaković je 4. septembra u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno odbranio magistarski rad pod naslovom:

POJAVA KOMPLIKACIJA ARTERIO-VENSKE FISTULE KOD PACIJENATA NA HEMODIJALIZI IZNAD 65 GODINA STAROSNE DOBI KOJI BOLUJU OD DIABETES MELLITUSA

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Bećir Heljić, predsjednik, Prof. dr. Halima Resić, mentor - član i Prof. dr. Dželaludin Junuzović, član komisije.

Dr. Nejra Prohić je 6. septembra u sali NIR-a (u krugu KCUS-a), javno odbranila magistarski rad pod na-slovom:

KARDIORENALNI SINDROM KOD PACIJENATA SA RAZLIČITIM STAD-IJUMIMA HRONIČNE BUBREŽNE BOLESTI

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Jasenko Huskić, predsjednik, Prof. dr. Halima Resić, mentor - član i Doc. dr. Mehmed Kulić, član komisije.

Dr. Edita Dervišević je 26. jula sali NIR-a (u krugu KCUS), javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

KORELACIJA EKSTREMNIH VELIČINA OPTIČKOG DISKA SA REZULTATIMA STATIČKE KOMPJUTERIZOVANE PERIMETRIJE KOD HRONIČNOG SIMPLEKS GLAUKOMA

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Nedžad Mulabegović, predsjednik, Prof. dr. Emina Alimanović - Halilović, mentor - član i Doc. dr. Suzana Pavljašević, član komisije.

Dr. Dženita Imamović je 26. jula u Malom amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS), javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

PROCJENA ISHODA ISHEMIJSKIH MOŽDANIH UDARA KOD DIJABETIČARA PREMA VRIJEDNOSTIMA CRP-a U SERUMU

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Mirza Dilić, predsjednik, Doc. dr. Enra Suljić, mentor - član i Prof. dr. Bećir Heljić, član komisije.

Dr. Alena Firdus je 25. jula u Malom amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS) javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

ZNAČAJ NIVOA C - REAKTIVNOG PROTEINA U DIFERENCIJALNOJ DIJAGNOZI AKUTNOG APENDICITISA KOD DJECE

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Adnan Solaković - predsjednik, Prof. dr. Haris Tanović, mentor - član i Prof. dr. Safet Guska, član komisije.

Dr. Nirvana Šabanović - Bajramović je 25. jula u Malom amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS) javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

DIJAGNOSTIČKA I PROGNOSTIČKA VRIJEDNOST ANTI-CCP ANTITI-JELA I IGM-RF U REUMATOIDNOM ARTRITISU

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Mirsada Hukić - predsjednik, Prof. dr. Šekib Sokolović, mentor - član i Prof. dr. Jasenko Karamehić, član komisije.

Dr. Sadat Pušina je 25. jula u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno odbranio magistarski rad pod naslovom:

DIJAGNOSTIČKA VRIJEDNOST BIOPSIJE AKSILARNOG SENTINEL LIMFNOG ČVORA KOD T1 I T2 STADIJA KARCINOMA DOJKE

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Nedžad Mulabegović, predsjednik, Prof. dr. Safet Guska mentor - član i Prof. dr. Elma Kučukalić – Selimović, član komisije.

Dr. Dalma Udovičić - Gagula je 25. jula u Malom amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS) javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

APLIKATIVNI ZNAČAJ EKSPRESIJE BCL-2 PROTEINA, EKSTROGENSKIH RECEPTORA I PROLIFERATIVNOG MARKERA KI-67 U KOŽNOM MALIGNOM MELANOMU

Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Svjetlana Radović - predsjednik, Doc. dr. Mirsad Dorić, mentor - član i Prof. dr. Nermina Obralić - član komisije.

KREŠEVO


U Kreševu je, u povodu 200 godina od odluke tri najstarija franjevačka samostana Fojnica, Kreševo i Kra-ljeva Sutjeska da daju po 200 groša za opremu apoteke i ordinacije fra Mati Nikoliću, 5. septembra 2013. održan Simpozij na temu „Izvori za prikupljanje i istraživanje po-dataka o zdravstvenoj i socijalnoj kulturi sa posebnim osvrtom na Srednjobosanski kanton i šire“.

Simpozijum je bio posvećen 200-toj godišnjici odluke tri najstarija franjevačka samostana Kreševo, Fojnica i Kraljeva Sutjeska da iz-dvoje sredstva za opremu ordi-nacije i apoteke fra Mate Nikolića. Organizator II Simpozija bio je Od-bor za prikupljanje i istraživanje podataka o zdravstvenoj i socijal-noj kulturi Ministarstva zdravstva F BiH , UG „Trezvenost“, te „Društvo za zaštitu kulturno/povjesnih i pri-rodnih vrijednosti Kreševo“.

Fra Mato Nikolić sticao je medi-

cinsko znanje u Italiji i Austriji i po

povratku u Kreševo pregledao je

narod na otvorenom, pod Špiljama

(ordinacija na otvorenom).

Ovaj simpozij imao je za cilj da

osvijetli likove i djela istaknutih

osoba u zdravstvenoj i socijalnoj

kulturi, a čija vrijednosti i danas

ima veliki značaj.

Pored fra Mate Nikolića, obrađeni

su likovi manje poznati stručnoj

i naučnoj djelatnosti, zdravstve-

na prošlost u vezirskom gradu

Travniku, rad Milosrdnih sesta-

ra reda Vinka Paulskog, socijal-

no-zdravstvena briga u društvu

sa posebnim osvrtom na poro-

dicu i druge slobodne teme...

Promoviran je i Prvi zbornik sa

simpozija posvećen zdravstvenoj i

socijalnoj kulturi na području Kan-

tona Sarajevo sa međunarodnim

učešćem.

SIMPOZIJUM U KREŠEVU

SJEĆANJE NA FRA MATU NIKOLIĆASimpozijum je bio posvećen 200-toj godišnjici odluke tri najstarija franjevačka

samostana Kreševo, Fojnica i Kraljeva Sutjeska da izdvoje sredstva za opremu

ordinacije i apoteke fra Mate Nikolića

Detalj sa simpozijuma

PRIPREMILA: Ajnija Omanić, prof emeritrus

Umrli članovi Komore

U protekla tri mjeseca Komora je ostala siromašnija za svoja četiri člana. Napustili su nas: Dr. Fatima Ramović,

Mr. sci. dr Amira Hasanagić, Prim. dr. Tahir Kapić i Prim. dr. sci. med. Dragan Huml. Neka im je vječna slava i hvala.


Muhamed Kozadra i Eldan Lokmić,

ministri finansija i zdravstva Vlade-

Kantona Sarajevo, nedavno su po-

sjetili Kantonalnu bolnicu u Biha-

ću, čija je centralna zgrada izgorila

u požaru.

Tom prilikom su sa direktorom bol-

nice Hajrudinom Havićem, Ami-

rom Murićem, ministrom zdrav-

stva Unsko-sanskog kantona (USK)

i Emdžadom Galijaševićem, načel-

nikom Općine Bihać, razgovarali o

šteti nastaloj na objektu bolnice.

“U ime Vlade Kantona Sarajevo

došli smo dati podršku i ponuditi

pomoć kako bi se što prije ospo-

sobila ova bolnica i stavila u funk-

ciju zdravstvene zaštite 300.000

građana USK-a”, istakao je ministar

Lokmić.

Prema njegovim riječima, Vlada

KS će vrlo brzo iz budžetskih re-

zervi izdvojiti novčana sredstva, u

skladu sa svojim mogućnostima, i

usmjerit ih za sanaciju u požaru iz-

gorjelog objekta ove bolnice.

Lokmić je dodao da su rukovod-

stvu bolnice ponudili mogućnost

ustupanja na korištenje dva labo-

ratorija, te iskazali spremnost da

pruže podršku u sanitetskom ma-

terijalu i kadrovima.

Podsjetimo, požar koji je zahvatio

gotovo cijeli kompleks kantonalne

bolnice “Dr Irfan Ljubijankić” u Bi-

haću, pričinio je veliku materijalnu

štetu. Bolnica je evakuisana, preko

400 ljudi, a u gašenju požara koje

je i u ranim jutarnjim satima bilo

u toku, učestvovale su vatrogasne

ekipe gotovo iz svih općina USK,

zajedno sa policijom i građanima.

Kantonalna bolnica počela je da

gori oko dva sata ujutro, a prema

prvim informacijama plamen se

pojavio na dijelu krova iznad Pedi-

jatrije i potom zahvatio sve redom

spojene krovove na velikom kom-

pleksu.

Prvo su spašavani pacijenti, njih

oko 400 je bezbjedno izvedeno iz

bolničkih zgrada, a onda materi-

jalna sredstva, prije svih zapaljive

plinske boce. U polumraku, jer su u

međuvremenu isključene električ-

ne instalacije, kako ne bi došlo do

veće nesreće, vatrogasci su sa ne-

koliko vozila pokušavali da stave

pod kontrolu vatrenu stihiju.

Zgrada Kantonalne bolnicu u Bihaću u plamenu

FOTO: doznajemo.com

MINISTRI MUHAMED KOZADRA I ELDAN LOKMIĆ U USK

VLADA KS POMAŽE OBNOVU BIHAĆKE BOLNICE

Podsjetimo, požar

koji je zahvatio gotovo cijeli

kompleks kantonalne bolnice

“Dr Irfan Ljubijankić”

u Bihaću, pričinio je veliku

materijalnu štetu

DOM ZDRAVLJA


U organizacionoj jedinici Dom

zdravlja Novi Grad 22. jula upriličen

je prijem za Semira Efendića, na-

čelnika Općine Novi Grad. Efendić

je tom prilikom vršiteljici dužnosti

generalnog direktora Ustanove,

Prim. dr. Dženani Tanović uručio

donaciju od deset digitalnih vaga

za mjerenje tjelesne težine beba.

„Pratimo zahtjeve građana, šta im

nedostaje i koliko je u našoj moći

reagujemo. Slično je bilo i sa ovom

donacijom, jednostavno, naši

građani tražili su bolje uslove za

predškolske dispanzere i mi smo

u mogućnosti da te ideje podrži-

mo. Nadamo se da će se saradnja

općine Novi Grad i Doma zdravlja

KS nastaviti i u budućnosti na za-

dovoljstvo svih građana“, naglasio

je općinski načelnik.

Prema riječima direktorice Tanović,

donacija će biti od velikog značaja,

pogotovo što se radi o vagama za

predškolski dispanzer, gdje se va-

gaju bebe koje dolaze na sistemat-

ski pregled, naglasivši da Ustanova

raspolaže sa određenim brojem

vaga koje su u stalnoj upotrebi

duži niz godina, pa često dolazi do

kvarova, što znatno usporava pro-

ces rada.

Na sastanku su se prisutni kratko

osvrnuli i na projekat rekonstruk-

cije zgrade centralnog objekta

DZ Novi Grad, poznatiji kao „DZ

Kumrovec“. Općinski načelnik re-

kao je da je Općina već krenula

sa pripremom projekta pravlje-

nja posebne saobraćajne trake sa

glavne saobraćajnice za zgradu

Doma zdravlja što će znatno olak-

šati saobraćajnu komunikaciju

ovog objekta. Vršiteljica dužnosti

generalnog direktora Ustanove

naglasila je da je formirana Komi-

sija sa predstavnicima ministarstva

zdravstva i Zavoda zdravstvenog

osiguranja KS na nivou Ustanove

koja treba provesti postupak izbo-

ra najpovoljnijeg ponuđača.

Sastanku su osim predstavnika

Općine Novi Grad i menadžmenta

JU Dom zdravlja KS prisustvovali i

članovi kolegija OJ DZ Novi Grad.

IZVOR: JU Dom zdravlja KS

Donacija će biti od

velikog značaja,

pogotovo što se radi o

vagama za predškolski

dispanzer, gdje se

vagaju bebe koje

dolaze na sistematski

pregled

PRATE POTREBE GRAĐANA

OPĆINA NOVI GRAD DONIRALA DESET DIGITALNIH VAGA

MAGAZIN DOKTOR - DOM ZDRAVLJA


Javna ustanova Dom zdravlja Kan-tona Sarajevo je najveća ustanova u Bosni i Herzegovini koja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu, što pokazuje i brojka od 13.000.000 posjeta i usluga ostvarenih u toku 2011. godine.

Ustanova se sastoji od devet orga-

nizacionih jedinica koje obuhvata-ju centralni objekat i pripadajuće ambulante, a u njima je zaposleno ukupno 2.115 radnika. Ustanova nastoji promovirati efektivne, pra-vedne, pristupačne, integrirane, troškovno efikasne zdravstvene programe i usluge, kako bi zado-voljila potrebe stanovništva Kanto-na Sarajevo, a i šire, za primarnom i specijalističko-konsultativnom zdravstvenom zaštitom. Usluge su bazirane na savremenim medicin-skim dostignućima i primijenjene u sklopu vlastitih mogućnosti i uslova društveno-ekonomskog konteksta.

Cilj je integriranim radom primar-ne i specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite izgraditi okru-ženje u kojem će se njegovati izvr-snost u radu, profesionalni razvoj svih uposlenika, timski rad i ljud-skost u odnosima. Djelovanjem u skladu s tim principima, Dom zdravlja će moći odgovoriti na sve potrebe pacijenata i potvrditi ulogu respektabilnog partnera u zdravstvu koji značajno doprinosi očuvanju zdravlja stanovništva i napretku cijele zajednice.


U PROSTORIJAMA OPĆE BOLNICE

„PRIM. DR. ABDULAH NAKAŠ“

ISPIT ZA LJEKARE PORODIČNE MEDICINE

U Sarajevu je 21. juna održan ispit

iz porodične medicine za partici-

pante koji su pohađali Program

dodatne edukacije iz porodične

medicine godine 2012/2013. Ispit

je održan u sali Opće bolnice „Prim.

dr. Abdulah Nakaš“ sa početkom u

10 sati, a trajao je skoro dva i pol

sata.

Nakon završenog ispita, ispitna

Komisija u sastavu tri ljekara i tri

medicinske sestre pregledala je te-

stove i zaključila da su svi učesnici

uspješno položili završni ispit PAT

edukacije. Ispitu je pristupilo 30

medicinskih sestara i 9 ljekara iz

JUDZKS, Bosansko-podrinjskog i

Srednjebosanskog kantona.


SVE ŠTO NISTE ZNALI O JU DOM ZDRAVLJA KS

NAJVEĆA USTANOVA PRIMARNE ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE U BIHSastoji se od devet organizacionih jedinica koje obuhvataju centralni

objekat i pripadajuće ambulante, a u njima je zaposleno ukupno

2.115 radnika

ZANIMLJIVOSTI


Donedavno ovakvi operativni zahvati nisu rađeni u Kliničkom centru Banjaluka, iako aneurizme predstavljaju značajan dio u patologiji krvnih sudova mozga

U Kliničkom centru Banjaluka

uspješno je obavljena prva ope-

racija krvareće aneurizme životno

ugroženog pacijenta.

“Ovaj izuzetno komplikovan ope-

rativni zahvat obavili su ljekari Kli-

nike za neurohirurgiju”, saopšteno

je iz banjalučkog Kliničkog centra.

Tridesetčetvorogodišnja pacijen-

tkinja oporavlja se na Klinici za

neurohirurgiju, postoperativni tok

protiče dobro i za nekoliko dana

biće otpuštena na kućnu njegu.

„U konkretnom slučaju to znači

da će od pacijentkinje primljene

u komi do rješavanja problema, te

skorog odlaska kući proći manje

od dvije sedmice“, navodi se u sa-

opštenju.

Operativni zahvat obavio je doktor

Miloje Joksimović, koji je došao iz

Beograda, uz asistenciju načelnika

Klinike za neurohirurgiju Ostoje

Savića.

Savić kaže da je ponosan na cijeli

tim, te da ova i druge operacije koje

izvode dokazuju da su u mogućno-

sti da uspješno obavljaju najkom-

plikovanije operativne zahvate.

Donedavno ovakvi operativni

zahvati nisu rađeni u Kliničkom

centru Banjaluka, iako aneurizme

predstavljaju značajan dio u pato-

logiji krvnih sudova mozga.

Za manje od godinu dana, uz ve-

liki doprinos doktora Joksimovića,

operisano je više od 80 najtežih

neurohirurških pacijenta, od čega

trećina s vaskularnom neurohirur-

škom patologijom.

IZVOR: www.bhzdravlje.com

Ovaj izuzetno komplikovan operativni zahvat obavili su ljekari Klinike za

neurohirurgiju, saopšteno je iz banjalučkog Kliničkog centra

PRVA OPERACIJA KRVAREĆE ANEURIZME ŽIVOTNO

UGROŽENOG PACIJENTA

U KLINIČKOM CENTRU BANJALUKA USPJEŠNO OBAVLJENA

MAGAZIN DOKTOR - DZ KUMROVEC


Radovi bi trebali početi za dva mjeseca, dok bi cjelokupan projekat trebao biti okončan u julu 2014. godine

Sporazum o sufi nansiranju prve

faze projekta sanacije, rekonstruk-

cije i dogradnje objekta Doma

zdravlja «Kumrovec» na Otoci ne-

davno su potpisali Eldan Lokmić,

kantonalni ministar zdravlja, Faris

Gavrankapetanović, direktor Zavo-

da zdravstvenog osiguranja KS, Se-

mir Efendić, načelnik Općine Novi

Grad i Dženana Tanović, v.d. direk-

tora JU «Dom zdravlja KS».

Prema sporazumu, za radove u

prvoj fazi projekta Zavod zdrav-

stvenog osiguranja KS izdvojit

će 2.100.000,00 KM, Ministarstvo

zdravstva KS 400.000,00 KM i Opći-

na Novi Grad 250.000,00 KM.

Projekat bi se trebao realizirati u

dvije faze. U prvoj je planirano za-

tvaranje i potpuno preuređenje

cca 40% neiskorištenog prostora

objekta Doma zdravlja. Planirana

je, između ostalog, izrada novih

podnih i zidnih obloga, zamjena

unutrašnje stolarije, kao i sanacija

krova. Uredit će se i pristupni put

objektu, te izgraditi adekavatan

parking prostor ispred njega.

U drugoj fazi projekta planirano je

opremanje Doma zdravlja neop-

hodnom medicinskom opremom

za što će, prema procjenama, biti

potrebno oko 9.000.000, 00 KM.

Radovi bi trebali početi za dva mje-

seca, dok bi cjelokupan projekat

trebao biti okončan u julu 2014.

godine. Projekt će implementirati

JU «Dom zdravlja», dok će stručno-

tehnički nadzor nad izvođenjem

radova obavljati Zavod za izgrad-

nju Kantona Sarajevo.

IZVOR: Klix.ba

Za radove u prvoj fazi projekta Zavod zdravstvenog osiguranja KS

izdvojit će 2.100.000,00 KM, ministarstvo zdravstva KS 400.000,00 KM

i Općina Novi Grad 250.000,00 KM

POTPISAN SPORAZUM ZA REKONSTRUKCIJU DZ «KUMROVEC»

USKORO U NOVOM RUHU


U amfi teatru UNITIC-a 17. juna

održana je promocija knjige: „Or-

ganizacija i praksa obiteljske/po-

rodične medicine“ Prof. dr. Arifa

Smajkića i saradnika.

Promotori su bili: Akademik Adila

Pašalić-Kreso, Prof. dr. Bakir Mehić,

dekan Medicinskog fakulteta i Prof.

dr. Faris Gavrankapetanović, direk-

tor Fonda zdarstvenog osiguranja

Kantona Sarajevo. Koordinator

promocije bio je Prim. dr. Fahrudin

Kulenović, predsjednik Ljekarske/

Liječničke komore KS.

Knjiga je namijenjena studentima

medicine, studentima Fakulteta

zdravstvenih studija, specijalizanti-

ma iz porodične medicine, te svim

ljekarima porodične medicine, ali i

ostalim specijalistima.

Publikacija je štampana na čak 444

stranice i obrađena u VI poglavlja

sa više tematskih cjelina.

Univerzitetski centri

„Ova knjiga je proizvod zajednič-

kog dugogodišnjeg rada autora

istomišljenika o obiteljskoj medi-

cini iz naših univerzitetskih centa-

ra odnosno medicinskih fakulteta

- Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tu-

zla, Zenica i Foča. Ovo je pregledna

istraživačka i iskustvena studija sa

brojnim dokazima i zakonitostima

koje se u praktičnom radu tima po-

rodične medicine trebaju uvažava-

PROMOCIJA KNJIGE

U AMFITEATRU UNITIC-A

Knjiga je namijenjena

studentima medicine,

studentima Fakulteta

zdravstvenih studija,

specijalizantima iz

porodične medicine, te

svim ljekarima porodične

medicine, ali i ostalim

specijalistima

Autor knjige: Prof. dr. Arif Smajkić

„Organizacija i praksa obiteljske /porodične medicine“


ti. Stoga i jeste porodična medicina

novija naučnoistraživačka i speci-

fi čna edukativna specijalčistička

disciplina iz područja brojnih kli-

ničkih i javnozdravstvenih oblasti.

Porodična medicina u praksi pri-

mjenjuje jedinstvo medicinskih

znanja i vještina kroz dijagnostičko

preventivne, odgojne, terapeutske

i rehabilitacione postupke u sva-

kodnevnoj praksi zaštite zdravlja

porodice i njenih pojedinih zdravih

ili bolesnih članova“, istakao je au-

tor Smajkić u svom obraćanju.

Prisutnima se obratio i Prof. dr. Ba-

kir Mehić.

„Iskreno se nadam da će ova knji-

ga ohrabriti naše timove porodič-

ne medicine, a posebno njihove

liječnike i ojačati sve nosioce re-

forme PZZ orijentirane na obitelj,

kao što su ministarstva, fondovi

zdravstvenog osiguranja, me-

nadžmenti domova zdravlja, op-

ćinski načelnici i njihove službe,

da istraju u ostvarivanju ciljeva

reforme zdravstva. Medicinski fa-

kultet preuzima svoju obavezu

u smislu bržeg i boljeg situiranja

nastavne baze za obiteljsku me-

dicinu, kako u dodiplomskoj tako

i postdiplomskoj nastavi, jednako

podstičući i naučno istraživački rad

u cilju što šireg obuhvatanja ne-

ophodnih kliničkih i javno zdrav-

stvenih dokaza za bolju organiza-

ciju i praksu obiteljske medicine.

Prepoznat problem

Profesoru Smajkiću i saradnicima

koje je okupio na zajedničkom

projektu čestitam i želim da izdaju

nekoliko izdanja ove knjige koja će

biti zapisi (pa i svjedočanstva) rada

i razvoja obiteljske medicine u BiH.“

„Nadam se da će ova knjiga po-

taknuti brojne stručnjake u obla-

sti odgoja i obrazovanja da u ime

zdravlja svog naroda posvete od-

govarajuću pažnju zdravstvenom

odgoju i oblicima komuniciranja

sa svojim obiteljskim, odnosno po-

rodičnim ljekarom“, dodala je Aka-

demik Adila Pašalić-Kreso.

Okupljenim ljekarima i gostima

koji su prilično ispunili salu po-

slovnog centra UNITIC, obratio se

i Prof. dr. Faris Gavrankapetanović.

„Iskreno se zahvaljujem autorima

na njihovoj sposobnosti da pre-

poznaju problem koji se veže uz

obiteljsku/porodičnu medicinu,

te u vidu ove knjige, elaboriraju i

daju smjernice za rad obiteljske,

odnosno porodične medicine. Ona

se jako angažuje u poljima preven-

cije, dijagnostike, liječenja, njege i

palijativne njege tako što koristi i

integriše resurse koji su na raspola-

ganju pri sistemu zdravstvene nje-

ge sa ciljem da budu u najboljem

interesu za pacijenta i njegovu po-

rodicu.

Ova knjiga daje značajan dopri-

nos obiteljskoj/porodičnoj medi-

cini, a ujedno i upotpunjava veliku

prazninu koja se osjeća u našem

okruženju za ovakvom vrstom li-

terature. Smatram da će posluži-

ti kao značajan izvor informacija

i toplo ga preporučujem svima

onima koje zanima rad obiteljske/

porodične medicine u KS i BiH, op-

ćenito“, kazao je između ostalog

direktor Fonda.

A.R.

Detalji sa promocije


Korištenje jonizirajućeg zračenja

je dovelo do zadivljujućih rezulta-

ta u dijagnostici i liječenju bolesti,

međutim ono može izazvati i štet-

ne efekte. Zbog toga se populacija

mora zaštititi od neopravdanog ili

prevelikog izlaganja jonizirajućem

zračenju, što je naročito bitno prili-

kom izlaganja zračenju trudnica ili

potencijalnih trudnica u dijagno-

stičke i terapijske svrhe.

Štetni efekti izlaganja zračenju

se dijele na determinističke i sto-

hastičke. Deterministički efekti

nastaju ukoliko intenzitet zračenja

pređe određeni prag. Ozbiljnost

zdravstvenih problema koje zra-

čenje tada prouzrokoje zavisi od

primljene doze. Primjeri za ove

efekte u slučaju izlaganja zračenju

trudnica su malformacije organa,

mentalna retardacija i smrt ploda.

Stohastički efekti nemaju prag

doze, ali je vjerovatnoća njihovog

nastanka proporcionalna primlje-

noj dozi. Primjeri ovih efekata su

nastanak kancera i hereditarni

efekti.

Svjesna problema da se mnoge

trudnice izlažu, ponekad i nepo-

trebno, jonizirajućem zračenju u

svrhu dijagnostike ili terapije Me-đunarodna komisija za zaštitu od zračenja (ICRP) je izdala brošuru ICRP Publication 84: Pregnancy and Medical Radiation u kojoj je dala preporuke za optimizaciju zaštite trudnica. ICRP je analizirao rezulta-te epidemioloških studija naprav-ljenih nakon Hirošime, Nagasakija i Černobila.

Efekti zračenja in utero

Prvenstveno treba istaći da studije nisu pokazale da ozračenje polnih ćelija bilo kojeg od roditelja prije začeća uzrokuje povećanje inci-dence kancera ili malformacije kod djece. U praksi se, međutim, često dešava da profesionalno izložena lica (muškarci i žene) izbjegavaju rad ili se boje raditi s izvorima jo-nizirajućeg zračenja, čak i prije za-čeća, što u potpunosti nije oprav-dano.

Efekti koji se javljaju nakon zače-ća zavise od stepena razvoja plo-da. Ako je plod izložen zračenju u preimplantacijskoj fazi može se desiti da dođe do nedetektabilne smrti ploda, dok je veoma mala vjerovatnost da dođe do drugih štetnih efekata. U fazi organoge-

neze (3.–8. sedmica) izlaganje zra-

čenju može dovesti do malforma-

cija, osobito organa koji se razvija-

ju u periodu izloženosti zračenju, a

ozbiljnost efekta je proporcionalna

dozi. Faza razvoja fetusa traje od

9. postkoncepcijske sedmice do

rođenja. Izloženost zračenju u ovoj

fazi (naročito u periodu od 8. do 15.

sedmice) može dovesti do mental-

ne retardacije čija je ozbiljnost pro-

porcionalna primljenoj dozi.

U fazi organogeneze i razvoja fetu-

sa može doći do indukcije stohasti-

čih efekata (nastanak kancera), koji

se manifestira u periodu od 1. do

19. godine života djeteta i heredi-

tarnih efekata.

Deterministički efekti (malforma-

cije, smanjen kvocijent inteligen-

cije i mentalna retardacija) na-

staju samo za fetalne doze veće

od 100 mGy. To je doza koja se

ne dostiže u većini dijagnostičkih

procedura u radiologiji i nuklear-

noj medicini. Npr. fetalna doza od

100 mGy ne bi se dostigla s 3 CT-a

zdjelice, niti s 20 konvencionalnih

snimaka abdomena ili zdjelice.

ZA ILI PROTIV

TRUDNOĆA I ZRAČENJESvjesna problema da se mnoge trudnice izlažu,

ponekad i nepotrebno, jonizirajućem zračenju u svrhu

dijagnostike ili terapije Međunarodna komisija za zaštitu

od zračenja (ICRP) je izdala brošuru ICRP Publication 84: Pregnancy and Medical Radiation


Tabela 2. Približne vrijednosti fetalne doze nakon uobičajenih dijagnostičkih pretraga u Velikoj

Britaniji i rezultati mjerenja u KCUS

Velika Britanija KCUS

Pretraga Srednja

fetalna doza

(mGy)

Maksimalna

izmjerena doza

(mGy)

Srednja

fetalna doza

(mGy)

Maksimalna

izmjerena doza

(mGy)

Konvencionalne pretrage

Abdomen 1,4 4,2 0,9 2,2

Prsni koš <0,01 <0,01 <0,01 <0,01

IVU 1,7 10 2,1 9

Lumbalna kičma 1,7 10 0,6 1,5

Zdjelica 1,1 4 0,4 2

Lubanja <0,01 <0,01 <0,01 <0,01

Torakalna kičma <0,01 <0,01 <0,01 <0,01

Fluoroskopske pretrage

Irigografi ja 6,8 24 7,1 25

Gastroduodenum 1,1 5,8 0,6 4,2

CT

Abdomen 8 49 8,5 18

Prsni koš 0,06 0,96 0,02 0,04

Glava <0,005 <0,005 <0,005 <0,005

Lumbalna kičma 25 79 15 31

Zdjelica 25 79 11 26

Tabela 1. Vjerovatnost rađanja zdravog djeteta u funkciji doze zračenja

Apsorbirana doza u plodu bez

prirodnog zračenja

Vjerovatnost da neće biti

malformirano

Vjerovatnost da neće razviti

karcinom (0–19god)

(mGy) (%) (%)

0 97 99,7

0,5 97 99,7

1,0 97 99,7

2,5 97 99,7

5 97 99,7

10 97 99,6

50 97 99,4

100 skoro 97 99,1

Izlaganje zračenju u

dijagnostičkoj radiologiji

Opravdanost procedure je prva pre-

poruka ICRP-a i odnosi se kako na

trudnice, tako i na ostale pacijente.

Sve pretrage moraju biti medicinski

indicirane, tako da je rizik od izlaga-

nja ploda zračenju manji od štete

pričinjene neobavljanjem dijagno-

stičke procedure. Doze u dijagnosti-

ci ne mogu uzrokovati fetalnu smrt,

malformacije ili mentalnu retardaci-

ju. Ako je fetus u direktnom snopu,

procedura se često može i treba

„skrojiti“ tako da se doza reducira.

Prije izlaganja zračenju potrebno

je utvrditi da li je pacijentica trud-

na ili za to postoji mogućnost, da li

je mogući plod u direktnom snopu

i da li se radi o visokodoznoj pro-

ceduri.

Nakon informiranja i razumijevanja

rizika pacijentica daje svoj prista-

nak. Ako plod jeste u direktnom

snopu, tada je bitno da li se radi o

niskodoznoj pretrazi (nativni snimak

adbomena ili sl.) ili o visokodoznoj

proceduri (radioskopija ili CT). Ako

se radi o visokodoznoj proceduri,

treba razmotriti neki drugi način do-

bijanja zadovoljavajuće informacije,

bez upotrebe jonizirajućeg zračenja.

Ako nema alternativne pretrage koja

bi dala zadovoljavajuće informacije,

tada se uzima u obzir gestacijska

dob, preračunava se fetalna doza


(što radi medicinski fi zičar), preispi-tuje indikacija i procjenjuje šteta od eventualnog odgađanja procedure.

Medicinski indicirane pretrage u po-dručjima udaljenim od fetusa mogu se bezbjedno obaviti uz upotrebu odgovarajućih mjera zaštite. Modifi -kacija procedure obično nije potreb-na. U slučaju pretrage kod koje fetus mora biti u direktnom snopu, a koja se ne može odgoditi, treba nastoja-ti smanjiti apsorbiranu dozu fetusa, bez gubljenja informacija značaj-nih za pravilnu dijagnozu (ALARA princip). Svi tehnički podaci moraju biti pažljivo zabilježeni kako bi se procijenila apsorbirana doza fetusa.Kod radiografskog snimanja najče-šći način da se modifi cira pretraga je kolimacija snopa na područje od interesa i smanjenje broja snimaka.

Prilikom CT pretrage zdjelice uterus je u polju. Srednja apsorbirana doza fetusa iznosi oko 25, a maksimalna oko 79 mGy. Primarni snop u CT ske-nerima je vrlo usko kolimiran, pa se može limitirati polje koje se ispituje na područje od interesa.

Fetalna doza kod radioskopije, kada je fetus u direktnom snopu, može izno-

siti i 24 mGy po pretrazi. Ova doza se može smanjiti skraćivanjem vreme-na izloženosti zračenju i kolimacijom snopa na područje od interesa.

Tokom dijagnostičkih pretraga, pro-cjena apsorbirane doze fetusa obič-no nije potrebna, osim ako je fetus u direktnom snopu. Procjenu doze potrebno je učiniti kada se očekuje da ona prelazi 10 mGy.

Izlaganje zračenju u nuklearnoj medicini

Nuklearna medicina koristi radio-farmake u dijagnostičke i terapij-ske svrhe. Niti jedna dijagnostička pretraga u nuklearnoj medicini ne dovodi do ozračivanja cijelog fe-tusa dozom od 100 mGy, te prekid trudnoće nije indiciran. Kao i u dija-gnostičkoj radiologiji, pretrage mo-raju biti opravdane. Prije početka procedure, treba provjeriti da li je pacijentica trudna ili ne.

Obzirom da u nuklearnoj medicini nema hitnih pacijenata, sve pacijenti-ce bi prije pretrage ili terapije tebale biti podvrgnute testu trudnoće. Uko-liko je on pozitivan, a pretraga ili tera-pija neizbježna, potrebno je razmotri-ti mogućnost redukcije ukupne doze.

Žene koje doje posebno se razmatra-ju kod pregleda u nuklearnoj medi-cini. Mnogi radiofarmaci se izlučuju putem mlijeka, pa se preporučuje prekid dojenja na period od 3 sed-mice nakon apliciranja 131I i 135I.

Redukcija doze je moguća promje-nom vrste radiofarmaka ili smanje-njem administriranog aktiviteta uz povećanje vremena snimanja.

Radiojod prolazi placentarnu barije-ru i može izazvati veće štete plodu, osobito ako je tkivo štitnjače dife-rencirano (nastaje trajna hipotireo-za ili povećan rizik od posljedičnog karcinoma štitnjače). Osim toga, izlučuje se putem mlijeka, te je pre-poruka potpuni prestanak dojenja nakon terapijske doze radiojoda.

Ukoliko se trudnoća ne otkrije na vrijeme, a pacijentica ipak primi ra-diojod, ukupna fetalna doza može se smanjiti bilo poticanjem hidraci-je i učestalim mokrenjem (smanjuje se vanjsko zračenje ploda iz mo-kraćnog mjehura), bilo administri-ranjem kalij-jodida (KI) u prvih 12 sati od primanja radiofarmaka (KI parcijalno blokira štitnjaču fetusa i

tako smanjuje dozu).

Tabela 3. Fetalne doze na cijelo tijelo od uobičajenih pretraga u nuklearnoj medicini u ranoj trudnoći i u devetom mjesecu (doze uključuju doprinose zračenja od majke i od unutrašnjeg ozračivanja fetusa)

Radiofarmak Procedura Aplicirani aktivitet Rana trudnoća Deveti mjesec

(MBq) (mGy) (mGy)99mTc Pregled kostiju (fosfat) 750 4,6 – 4,7 1,899mTc Perfuzija pluća (MAA) 200 0,4 – 0,6 0,899mTc Ventilacija pluća (aerosol) 40 0,1 – 0,3 0,199mTc Pregled štitnjače (pertehnetat) 400 3,2 – 4,4 3,799mTc Crvena krvna zrnca 930 3,6 – 6,0 2,599mTc Scintigrafi ja jetre 300 0,5 – 0,6 1,199mTc Dinamička scintigrafi ja bubrega 750 5,9 – 9,0 3,567Ga Apsces/tumor1 190 14 – 18 25123I Uptake štitnjače1 30 0,4 – 0,6 0,3131I Uptake štitnjače1 0,55 0,03 – 0,04 0,15131I Metastaze 40 2,0 – 2,9 111Doza na štitnjaču fetusa je daleko veća od doze na cijelo tijelo, npr. 5 – 15 mGy/MBq za 123I i 0,5 – 1,1 mGy/MBq

za 131I.

Preporuka ICRP-a je da pacijentica

ne ostaje u drugom stanju nakon

pretrage ili terapije, sve dok poten-

cijalna fetalna doza od zaostalih ra-

diofarmaka ne padne ispod 1 mGy.

Precizna procjena doze nakon uo-

bičajenih pretraga koje koriste 99mTc

nije potrebna, jer radiofarmak ne pro-

lazi placentu. Ako se upotrijebi po-

tencijalno štetniji radiofarmak (jod ili

galij), treba više pažnje posvetiti pro-

cjeni fetalne doze i rizika. Niti jedna

dijagnostička pretraga u nuklearnoj

medicini ne dovodi do ozračivanja

cijelog fetusa dozom od 100 mGy, te


prekid trudnoće nije indiciran.

Poslije pretrage ili terapije pacijent je izvor zračenja, pa se mora obrati-ti pažnja na moguću kontaminaciju ili eksterno ozračivanje članova po-rodice. Doze od eksternog zračenja na 1 m od pacijenta iznose 0,05–0,1 mGy za dijagnostičke pretrage, a 1,3–6,8 mGy za terapijske procedure. Mjere predostrožnosti za trudnice u porodici (držanje na što većoj distan-ci od pacijenta i izbjegavanje konta-minacije) su naročito značajne, ako su u pitanju terapijske procedure.

Izlaganje zračenju u radioterapiji

Kod trudnica, karcinom smješten izvan male zdjelice može se tretirati radioterapijski i takva terapija zahti-jeva vrlo pažljivo planiranje (optimi-zacija – druga preporuka ICRP-a). No, karcinomi smješteni u maloj zdjelici ne mogu se tretirati visokodoznim zračenjem, a da ne uzrokuju velika, pa i smrtna oštećenja ploda. Činjeni-ca je da je omjer korist/rizik značajno na strani majke, pa je u ovim slučaje-vima pobačaj često indiciran.

Potrebno je utvrditi da li je pacijen-tica trudna ili ne. Ako jeste, odluka da li sprovesti tretman ili ne, mora biti donesena zajednički od stra-ne pacijentice, supruga, onkologa, psihologa, hirurga, ginekologa, a mora se uzeti u razmatranje: stadij i agresivnost tumora, potencijalni hormonalni učinci trudnoće na tu-mor, alternativne terapije, njihova dužina trajanja, efi kasnost i kom-plikacije, mogućnost odgode tera-pije, stadij trudnoće, prijevremeni porod, monitoring, prekid trud-noće, te pravni i moralni principi.Teleterapija na polje izvan zdjelice može se provesti, ali traži preciznu procjenu fetalne doze i eventualno dodatnu zaštitu. Ako je indicirana radioterapija, fetalna doza mora se procijeniti prije početka tretmana. Najvažniji faktor za procjenu fetalne doze je udaljenost fetusa od ruba radijacijskog polja (ne od centra).

Mora se napraviti detaljan izvještaj o primijenjenoj tehnici i dozi koju je primio plod. Takvi izvještaji bi se tre-bali čuvati do punoljetstva djeteta.

Preporuka od strane onkologa da pa-

cijentica koja je prošla radioterapijski tretman ne zatrudni 1–2 godine nije povezana sa štetnim učincima radio-terapije, nego zbog praktične potre-be da se vidi (pozitivni) efekat terapi-je, te ukloni rizik od trudnoće ukoliko dođe do relapsa bolesti i potrebe za reoperacijom i dodatnom kemo i/ili radioterapijom.

Trudnoća i profesionalna izloženost zračenju

Žene profesionalno izložene zra-čenju, koje nisu trudnice, podliježu istim principima zaštite od zračenja kao i muškarci. Ako žena jeste ili može biti trudna, treba razmotriti dodatne mjere zaštite kako bi se zaštitio plod. Prema međunarodnim standardima iz oblasti zaštite od zračenja i direkti-vom Evropske Unije od trenutka kada buduća majka obavijesti poslodavca da je trudna, moraju se osigurati takvi radni uslovi da doza za nerođeno di-jete bude što je moguće manja, te da ne smije preći granicu doze za opću populaciju od 1 mGy.

Fetalna doza obično ne prelazi 25% doze koju očitava personalni dozime-tar u radioterapiji i nuklearnoj medi-cini (gdje se ne nose olovne kecelje), dok u radiodijagnostici fetalne doze mogu biti 10–100 puta manje od onih na dozimetru, ovisno da li se do-zimetar nosi ispod ili iznad kecelje.

Prekid trudnoće nakon izlaganja zračenju, da ili ne?

Odluka o prekidu trudnoće je in-dividualna i ovisi o mnogo faktora. No, medicinski gledano, fetalna doza ispod 100 mGy nije indikacija za prekid trudnoće.

Za dozu manju ili jednaku 100 mGy se ne očekuje nastanak malforma-cija, a nastanak kancera izazvanog zračenjem je oko 1:170. Kako rizik dobivanja kancera u toku živo-ta bez izloženosti dodatnom zra-čenju, osim prirodnog, iznosi 1:3, a onog sa smrtnim ishodom 1:5, vidi se da je povećanje rizika na-kon izlaganja zračenju minimalno.Fetalna doza iznad navedene je tema za diskusiju i trebala bi se raspravi-ti za svaki pojedini slučaj posebno (oštećenje ploda direktno je vezano za primljenu dozu i stadij trudnoće).

Trudnice izložene čak i niskim doza-ma zračenja često misle da je njihov plod u značajno povećanom riziku od pojave malformacija. Uz izuzetak ra-dioterapije male zdjelice i abdomena, te akcidentalnih situacija, za sve osta-le razmatrane procedure izloženost zračenju ploda ne povećava značajno vjerovatnoću pojavljivanja poreme-ćaja ploda nakon rođenja.

Zaključne preporuke

Profesionalno izloženi medicinski radnici koji koriste jonizirajuće zrače-nje moraju biti upoznati s efektima zračenja na plod. Svaka izloženost zračenju, bilo profesionalna, bilo u funkciji pacijenta, mora biti opravda-na. Medicinska izloženost trudnice ima drugačiji odnos korist/rizik.

Prije medicinskog izlaganja zračenju žene u fertilnoj dobi, mora se utvrditi da li postoji mogućnost trudnoće.

Prije visokodoznih medicinskih pro-cedura, fetalna doza i potencijalni rizik moraju biti procijenjeni od stra-ne medicinskog fi zičara.

Treba poštovati ALARA princip kod izlaganja zračenju.

Trudnice profesionalno izložene zračenju mogu raditi u zoni zrače-nja sve dok je sigurno da će fetalna doza tokom trajanja trudnoće biti manja od 1 mGy. Trudnice ne bi tre-bale biti uključene u biomedicinska istraživanja, kao ni u procedure koje koriste jonizirajuće zračenje, a ne-maju direktne koristi za njih (npr. pridržavanje djeteta prilikom dija-gnostičkih pretraga).

Prekid trudnoće za doze manje od 100 mGy nije medicinski opravdan. Za veće doze potrebno je pružiti pravu informaciju o radijacijskom riziku i prepustiti odluku roditeljima.

Dojenje, kao logičan slijed događaja nakon trudnoće, ne treba prekidati osim kada je žene tretirana radioak-tivnim 131I ili 125I.

Dr. Danijela TROKIĆ, radijacijski

onkolog

Dr. sc. Adnan BEGANOVIĆ, dipl.

fi zičar

Prof. dr. Faruk DALAGIJA, radiolog

VIRUZ Z. NILA


Ono što je bitno naglasiti jest da se virus Zapadnog Nila ne prenosi s čovjeka na čovjeka, a nije moguć ni prenos sa zaraženih ptica na čovjeka bez uboda komarca

Iako na Klinici za infektivne bolesti

KCUS za sada nema oboljelih od vi-

rusa Zapadnog Nila u narednim re-

dovima upoznat ćemo vas sa ovim

opasnim virusom koji se počeo po-

javljivati u regionu.

Virus je otkriven 1937. godine u

uzorku žene iz regije Zapadnog

Nila u Ugandi. U epidemiji među

starijim pacijentima u Izraelu 1957.

godine prepoznat je kao uzrok me-

ningitisa (upale moždanih ovojni-

ca) i encefalitisa (upale mozga) kod

ljudi. Od tada se ova bolest proširi-

la po gotovo čitavom svijetu.

Inkubacija traje u prosjeku između

5 i 15 dana, a većina infekcija doga-

đa se tokom vrućih ljetnih mjese-

ci i rane jeseni. Otprilike, 80 posto

zaraženih osoba nema nikakvih

simptoma, što se posebno odnosi

na ljude koji borave u područjima

gdje se zaraza virusom Zapadnog

Nila učestalo javlja.

Do 20 posto inficiranih ima blage

simptome nalik gripi kao što su

vrućica, glavobolja, bolovi u miši-

ćima, mučnina, povraćanje, uz mo-

gućnost pojave povećanih limfnih

čvorova te kožnog osipa na prsi-

ma, trbuhu i leđima.

Većina oboljelih oporavlja se u

potpunosti nakon nekoliko dana,

iako u ugroženim grupama (kao

što su osobe starije od 75 godi-

na ili oboljeli od šećerne bolesti)

može doći do razvoja meningitisa

ili encefalitisa.

Najveći broj ljudi koji su inficirani

virusom Zapadnog Nila nemaju

nikakve simptome ili, prije potpu-

nog ozdravljenja, pokazuju blage

znake bolesti kao što su povišena

temperatura, glavobolja i bolovi u

tijelu. Kod nekih ljudi može da se

javi blagi osip ili otečene limfne žli-

jezde. Kod nekih pojedinaca naro-

čito starih osoba, virus Zapadnog

Nila može da izazove ozbiljnu bo-

lest koja djeluje na moždano tkivo.

U vrlo ozbiljnim slučajevima može

da izazove stalno oštećenje živaca

i da bude smrtonosan. Simptomi

encefalitisa (upale mozga) ogleda-

ju se u pojavi jake glavobolje, viso-

ke temperature, ukočenosti vrata,

konfuziji, gubitku svijesti (komi) i

slabosti mišića, a mogu biti i smr-

tonosni.

Otprilike jedan na 150 zaraženih

ovim virusom razvije ozbiljnu kli-

ničku sliku. Simptomi mogu uklju-

čivati jaku vrućicu s tresavicom,

glavobolju, ukočeni vrat, promje-

nu mentalnog statusa, dezorijen-

taciju, slabljenje mišića, tremor,

konvulzije, preosjetljivost na svije-

tlo i gubitak vida, a prijeti i moguć-

nost paralize ili kome.

Mogu trajati nekoliko sedmica, te

dovesti do nepovratnih neurološ-

kih oštećenja. Stopa smrtnosti kod

zaraženih osoba s teškom klinič-

POJAVLJUJE SE I U REGIONU

PredstavljamoVIRUS ZAPADNOG NILA Najveći broj ljudi koji su inficirani virusom Zapadnog Nila

nemaju nikakve simptome ili, prije potpunog ozdravljenja, pokazuju blage znake bolesti kao što su povišena

temperatura, glavobolja i bolovi u tijelu

MAGAZIN DOKTOR - VIRUS Z. NILA


kom slikom iznosi između 3 i 15

posto. S obzirom na dominantne

simptome kod većine simptomat-

skih bolesnika, bolest se još naziva

i groznicom Zapadnog Nila.

Lančana reakcija polimeraze (PCR)

i serološko dokazivanje IgM pro-

tutijela na virus Zapadnog Nila iz

uzoraka krvi ili cerebrospinalnog

likvora trenutno su najbolje meto-

de dokazivanja infekcije.

Kod serologije treba imati na umu

mogućnost lažno pozitivnih nalaza

zbog srodnosti s drugim virusima

iz porodice Flaviviridae. Biohemij-

skom analizom cerebrospinalnog

likvora može se pronaći povišena

razina bjelančevina i leukocita, uz

predominantnu limfocitozu.

U kompletnoj krvnoj slici vrijed-

nost leukocita može biti povećana,

a u slučaju encefalitisa često dolazi

do smanjenja nivoa natrija u krvi.

Pažljivim pregledom ljekar treba

isključiti mogućnost meningitisa ili

encefalitisa, a važno je obratiti pa-

žnju na epidemiološku anamnezu

(posebno ispitati o eventualnim

putovanjima u strane zemlje).

Specifi čno liječenje infekcije uzro-

kovane ovim virusom ne postoji. U

slučajevima kad su prisutni isklju-

čivo blagi simptomi terapija nije

potrebna, već se eventualno mogu

dati lijekovi za ublažavanje boli i

snižavanje povišene tjelesne tem-

perature.

S obzirom da još uvijek ne postoji

vakcina za ovu infekciju, od ključne

je važnosti adekvatna prevencija.

Ona se prvenstveno odnosi na pro-

grame kontrole komaraca u zajed-

nici kako bi se smanjila populacija

potencijalnih vektora bolesti. S ob-

zirom da ovakvo nešto nije uvijek

moguće provesti, naglasak bi tre-

bao biti na mjerama lične zaštite.

Ono što je bitno naglasiti jest da

se virus Zapadnog Nila ne prenosi

se s čovjeka na čovjeka, a nije mo-

guć ni prenos sa zaraženih ptica

na čovjeka bez uboda komarca.

Infi cirani komarci primarni su izvo-

ri virusa. Ne postoji dokaz da kr-

pelji ili drugi insekti prenose virus

Zapadnog Nila. Za njega ne postoji

vakcina, barem ne još uvijek.

IZVOR: KCUS

Inkubacija bolesti traje u prosjeku između 5 i 15 dana, a većina infekcija događa se tokom vrućih ljetnih mjeseci i rane jeseni

FELJTON


Identificirajući promjene u tijelu na nivou ćelije, PET snimanje može otkriti ranu bolest prije nego se ona može dijagnosticirati CT-om il magnetnom rezonansom

U neurologiji se PET skeniranje

obavlja koristeći traser kisik O-15,

gdje se izmjeri indirektno protok

krvi po principu: dok je mozak ure-

dan- normalno je brzo korištenje

šećera, a kad je mozak patološki,

dakle bolestan, kao kod Alzheime-

rove bolesti, u velikoj mjeri pada

moždani metabolizam oboje, i še-

ćera i kisika.

Na ovaj način može se uspješno

razlikovati Alzheimerova bolest od

drugih dementnih procesa i posta-

viti dijagnoza Alzheimerove bo-

lesti vrlo rano. Više radiotrasera je

razvijeno za PET za specifi čne neu-

ro receptore kao C-11 - raclopride

iF-18 fallypride za dopamin D2/D3

receptore, C-11 MCN5652 i C-11

DASB za serotonin trasnportere...

PET SKENER, PREDNOSTI U RANOJ DIJAGNOSTICI (IV)

PRETRAGA KOJA NIJE (PRE)SKUPA

MAGAZIN DOKTOR - FELJTON


Novi agensi razvijeni na Univerzi-

tetu Pitsburg, nazvani PIB, dozvo-

ljavaju uvođenje amiloidnih pla-

kova u mozgu kod Alchajmer paci-

jenta i pomažu na razvijanju nove

antiamiloid terapije.

C-11PMP (N-C-11-methylpiperi-

din-4-yl propionate) je novo radio-

farmaceutsko sredstvo korišteno

u PET skeniranju koje utvrđuje

aktivnost acetilholinergičkih neu-

rotransmiter sistema - pad enzima

acetylcholinesteraze.

U kardiologiji, PET je koristan kod

arteriosklerotične i vaskularne bo-

lesti, posebno za detektiranje paci-

jenata s rizikom od infarkta.

Prednosti PET-a su kod pregleda,

na primjer, mišića smještenih du-

boko u tijelu, kao što su musku-

lus vastus intermedius i muskulus

gluteus minimus, posebno u kom-

paraciji s tehnikom kao što je elek-

tromiografi ja, koja može biti kori-

štena samo kod površnih mišića,

odnosno mišića pod kožom.

PET skeniranje izlaže pacijenta

jonizirajućem zračenju. Doza zra-

čenja je značajna - obično pet do

sedam mSv (mikrosiverta).

Ponekad u savremenoj praksi

kombinirani PET/CT pregled može

iznositi 23 do 26 mSv (za osobu

tešku oko 70 kilograma).

Dozvoljena godišnja doza zračenja

iznosi četiri do devet mSv. Zbog

zračenja, trudnice ne trebaju ići na

PET skener. S tim u vezi, određena

pitanja ženi moraju biti upućena

prije pregleda.

PET/CT skener upotrebljava se za

otkrivanje raka, načina pristupu li-

ječenju raka, ili da li rak ponovo na-

preduje nakon terapije, da se utvr-

di protok krvi kroz srčani mišić, da

se utvrde promjene u srcu, infarkt

miokarda, da se utvrdi dio srca

gdje se treba uraditi angioplastika

ili hirurški postavi srčani arterijski

bajpas - premoštenje, da se utvrde

bolesti glave (tumor), poremećaji

pamćenja i druge bolesti central-

nog nervnog sistema, ili da prikače

urednu glavu pacijenta.

PET skener naizgled liči na CT, ili

magnetnu rezonansu. Ima multi-

ple prstenove s brojnim detektori-

ma, koji snimaju energetsko emiti-

ranje koje dolazi od radio trasera iz

tijela pacijenta.

Identifi cirajući promjene u tijelu

na nivou ćelije, PET snimanje može

otkriti ranu bolest prije nego se

ona može dijagnosticirati CT-om

il magnetnom rezonansom. PET

može dati lažne rezultate kod paci-

jenata oboljelih od šećerne bolesti

ili kod pacijenta koji je jeo nepo-

sredno prije pregleda.

PET tehnika je kombinacija fi zike,

hemije, nuklearne medicine i naj-

savremenije tehnologije, koja se

koristi za pregled ljudskog tijela,

srca, glave... gdje otkriva najfi nije

metaboličke i hemijske promjene

prije nego što dođe do struktu-

ralnih promjena. To pomaže ranoj

dijagnozi i liječenju, a za pacijenta

nekada znači život ili smrt.

S obzirom na dijagnostičku vrijed-

nost, PET skener nije (pre)skup, jer

je zdravlje svugdje u svijetu najsku-

plje. Stoga bi najmanje jedan PET

morao postojati i u BiH, kupljen za,

na primjer, Univerzitetski medicin-

ski centar u Sarajevu od bogata tri

telekoma, što je imperativno u in-

teresu zdravlja skoro četiri miliona

stanovnika u BiH.

Zar nije preskupo da bolesnici iz

naše zemlje idu u instranstvo na

PET pregled i sve plaćaju deviza-

ma, i skuplje nego što bi to koštalo

u (bar jednoj) našoj klinici. KRAJ

Pripremio: Dr. Esad Bučuk

Zar nije preskupo da bolesnici iz naše zemlje idu

u inostranstvo na PET pregled i sve plaćaju devizama,

i skuplje nego što bi to koštalo u (bar jednoj) našoj klinici

KANTON SARAJEVO


Prvi privatni medicinski fakultet u

BiH uskoro počinje sa radom. Tim

povodom Sporazum o njegovom

osnivanju u Sarajevu su svečano

potpisali predsjednik Bosansko-

hercegovačko-američke akademi-

je nauka i umjetnosti (BHAAAS)

Andi Arnautović i Ejup Ganić , rek-

tor SSST-a.

“Ovaj čin pokazuje da se BiH okre-

će stručnjacima iz inostranstva. Za

svaki predmet doktori, odnosno

profesori koji su članovi BHAAAS-a

bit će online dostupni studentima

medicinskog fakulteta“, istakao je

Ganić.

Naglasio je da će ovaj fakultet spo-

jiti bh. doktore u BiH s onim dok-

torima koji su postigli veliki uspjeh

u inostranstvu, te će ‘50-ak dokto-

ra pomagati medicinski fakultet,

to jest sa njima će biti obogaćena

Sarajevska škola za nauku i umjet-

nost.

Zahvaljujući saradnji SSST i

BHAAAS kazao je da se želi skre-

nuti pažnja na pozitivnosti BiH, u

kojoj ima itekako stručnog kadra iz

medicine.

„Inicijativa za osnivanje fakulteta

potekla je od doktora Ganića, kada

je uvidio šta ljudima u BiH treba i

POTPISAN SPORAZUM O OSNIVANJU

POČINJE SA RADOM PRVI PRIVATNI MEDICINSKI FAKULTET U BIHNajistaknutiji bh. stručnjaci

na polju medicine, koje

okuplja BHAAAS i koji daju

doprinos na univerzitetima

i klinikama u SAD-u i

Kanadi, sačinjavat će dio

nastavnog kadra SSST-ovog

medicinskog fakulteta

MAGAZIN DOKTOR - KANTON SARAJEVO


s kojim se problemima susreću u

obrazovanju. Tako ću s drugim bh.

doktorima koji danas žive i rade u

Americi prenijeti pozitivna isku-

stva u smislu načina prezentiranja

znanja ljudima u BiH“, kazao je Ar-

nautović. Ganić je posebno zahva-

lio kantonalnom ministru zdrav-

stva Eldanu Lokmiću i načelniku

Općine Ilidža Senaidu Memiću, koji

su također prisustvovali ceremoni-

ji potpisivanja ugovora.

„Ovo je historijski put obrazova-

nja u svakom smislu. U Kantonu

Sarajevo trenutno ima 7,5 hiljada

zaposlenih u zdravstvenom siste-

mu, što je daleko manje od broja

zdravstvenih radnika u razvijenim

zemljama. Nadam se da će prvi

privatni medicinski fakultet dopri-

nijeti da se ovo stanje promijeni“,

rekao je Lokmić.

Najistaknutiji bh. stručnjaci na po-

lju medicine, koje okuplja BHAAAS

i koji daju značajan doprinos na

vodećim univerzitetima i klinika-

ma u SAD-u i Kanadi, sačinjavat

će dio nastavnog kadra SSST-ovog

medicinskog fakulteta.

Ganić je izrazio želju, te naglasio

da možemo generirati doktore za

Evropu i svijet, jer diploma koju

dodjeljujemo otvara vrata u svijet.

Tako će studenti nastavu slušati na

engleskom jeziku, a diploma koju

će sticati bit će priznata u cijelome

svijetu.

Ovo će biti prvi privatni medicinski

fakultet u BiH verificiran od nadlež-

nih institucija u Velikoj Britaniji.

S obzirom na to da bi medicinski

fakultet trebao početi s radom u

saradnji s Općom bolnicom „Prim.

dr. Abdulah Nakaš“, Prim. dr. Bakir

Nakaš, bivši direktor Opće bolnice,

i Ejup Ganić 29. novembra prošle

godine potpisali su Aneks I Ugo-

vora o poslovno-tehničkoj suradnji

između ove dvije institucije.

Ovim aneksom utvrđuju se obli-

ci edukativne i naučnoistraživač-

ke saradnje u procesu formiranja

medicinskog fakulteta i fakulteta

zdravstvenih studija Univerziteta

SSST-a u partnerstvu s Univerzite-

tom Buckingham iz Velike Britanije.

Opća bolnica obavezala se da će u

realizaciji nastavnog procesa pru-

žiti određene oblike stručne po-

moći.

Trebala bi osigurati nastavnu bazu

od svojih uposlenika za realiza-

ciju nastavnog procesa na medi-

cinskom fakultetu Univerziteta

SSST-a, sudjelovati u pisanju ela-

borata o opravdanosti osnivanja

medicinskog fakulteta i fakulteta

zdravstvenih studija na Univerzi-

tetu SSST-a, te aktivno sudjelovati

u kreiranju nastavnog plana i pro-

grama za dodiplomski i postdi-

plomski studij u suradnji sa struč-

njacima Univerziteta SSST-a.

IZVOR: Klix.ba

Ovo će biti prvi privatni medicinski fakultet u BiH verificiran od nadležnih institucija u Velikoj Britaniji

REGION


Liste čekanja za transplantaciju u Srbiji rastu, ali partnerski odnos s

doktorima iz Hrvatske donosi rezultate

SARADNJA ZA PRIMJER

HRVATSKA POMAŽE SRBIJI S OPERACIJAMA ZA TRANSPLANTACIJU ORGANA

MAGAZIN DOKTOR - REGION


Tim hrvatskih doktora sarađivao je sa svojim srbijanskim kolegama u obavljanju dvije nedavne operacije za transplantaciju jetre u Kliničkom centru Srbije u Beogradu

Kao lider u procedurama i opera-

cijama za transplantaciju organa,

Hrvatska obezbjeđuje i doktore i

obuku svojim susjedima u jugo-

istočnoj Evropi u obavljanju što

više operacija kojima se spašavaju

životi.

Među korisnicima hrvatske pomo-

ći je i Srbija, koja ima nedovoljno

prostora i personala da bi mogla

obaviti sve transplantacijske ope-

racije potrebne u zemlji. Liste če-

kanja za transplantaciju u Srbiji

rastu, ali partnerski odnos s dokto-

rima iz Hrvatske donosi rezultate.

Tim hrvatskih doktora sarađivao

je sa svojim srbijanskim kolega-

ma u obavljanju dvije nedavne

operacije za transplantaciju jetre

u Kliničkom centru Srbije u Beo-

gradu. Jedan od pacijenata bila je

28-godišnja žena koja je patila od

autoimune ciroze jetre i čekala je

na novi organ 10 godina.

Zlatibor Lončar, direktor Kliničkog

centra Srbije, izjavio je za SETimes

da je saradnja s hrvatskim doktori-

ma neprocjenjiva.

„Dobili smo podršku naših mini-

starstava zdravlja i ljekarski timovi

Srbije i Hrvatske odlično sarađuju,

na dobrobit pacijenata. Nema više

vremena, samo će se povećavati

liste čekanja i broj pacijenata koji

u Srbiji čekaju transplantaciju or-

gana i u tome vide jedinu nadu“,

kazao je Lončar.

Ministrica zdravlja Srbije Slavica

Đukić Dejanović i njen hrvatski

kolega Rajko Ostojić nedavno su

potpisali memorandum o saradnji

kojim se promoviše profesionalno

usavršavanje radnika u zdravstvu,

transplantacije organa i programa

usmjerenih na prevenciju i rano ot-

krivanje raka.

„Saradnja u zdravstvenom siste-

mu bit će most ka daljem pobolj-

šavanju odnosa između Hrvatske

i Srbije“, izjavila je Dejanovićeva,

rekavši doktorima u Srbiji da “vi

imate mnogo toga naučiti od svo-

jih hrvatskih kolega u oblasti tran-

splantacije, jer je Hrvatska zemlja

s najboljim rezultatima u svijetu u

tom polju.“

„Trebamo razmjenjivati iskustva na

državnom nivou u mnogim obla-

stima, od preventivnih programa,

preko organizacije i fi nansijskih

sistema u zdravstvu, do organiza-

cije u segmentima gdje se jedna

od strana može pohvaliti boljim re-

zultatima“, dodala je Dejanovićeva.

Ostojić je također rekao da postoji

velik prostor za saradnju između

zemalja, od preventivnih progra-

ma do kliničke prakse i fi nansira-

nja.

„Sve vlade širom svijeta se suo-

čavaju sa istim problemima, a to

je pitanje fi nansijske održivosti, o

čemu smo razgovarali i na čemu

stojimo na raspolaganju, ne samo

u području transplantacije orga-

na“, naglasio je Ostojić.

Godine 2011, Svjetska zdravstvena

organizacija (WHO) proglasila je

Hrvatsku regionalnim centrom za

donacije i transplantaciju organa

za Zdravstvenu mrežu jugoistočne

Evrope, koja se sastoji od deset čla-

nica.

Hrvatska je jedna od osam nacija

koje su dio Eurotransplanta, ne-

profi tne organizacije koja olakšava

prekograničnu razmjenu organa

od preminulih donora. Prema po-

dacima hrvatskog Ministarstva

zdravlja, u zemlji je prošle godine

obavljeno 400 transplantacija, uk-

ljučujući i 387 od preminulih do-

nora.

Hrvatski doktori obavili su 232

transplantacije bubrega od premi-

nulih donora; ta procedura se sma-

tra ključnim indikatorom kvaliteta

zdravstva. Svjetska zdravstvena or-

ganizacija smatra transplantaciju

najboljim tretmanom za bubrežna

oboljenja u smislu i kvaliteta života

i rentabilnosti.

Hrvatska ima 35 donora organa na

milion stanovnika, dok Srbija ima

samo četiri donora na milion ljudi.

Zdravstveni zvaničnici procjenjuju

da bi Srbija mogla eliminisati svo-

je liste čekanja na transplantaciju

organa ako bi imala 10 donora na

milion stanovnika.

IZVOR: SETimes.com

Stopa transplantacijeStopa transplantacije bubrega u Hrvatskoj iznosila je 2012. godine 51,8 na milion stanovnika,

kao najveća stopa na svijetu za taj period. Srbija je prošle godine imala 47 transplantacija bu-

brega. Zemlja ima 70 pacijenata na listi čekanja za transplantaciju jetre. U Hrvatskoj je prošle

godine obavljeno 120 transplantacija jetre.

AKTUELNOSTI

40 SEPTEMBAR | RUJAN 2013 Rhön-Klinikum AG, vlasnik mnogih bolnica u Njemačkoj

Ekonomska situacija njemačkih bolnica proteklih godina se znatno pogoršala.

U odnosu na infl aciju, cijene medicinskih usluga i zahvata su tek neznatno porasle

ZDRAVSTVO U EVROPI TEŠKO EGZISTIRA

TEŠKA SITUACIJA I U NJEMAČKIM BOLNICAMA

MAGAZIN DOKTOR - AKTUELNOSTI


Bolnice moraju poslovati s dobit-

kom. Zato vrijedi pravilo: Što više

pacijenata u što kraće vrijeme. Pri-

ča se odnosi na njemačke klinike,

ali se može primijeniti na sve.

Naime, njemačke bolnice konkuri-

raju u borbi za bolesnike i sve ih je

više koje se bore za opstanak.

Liječiti bolesnike i istovremeno za-

rađivati novac - pred tim se izazo-

vom nalaze mnoge njemačke bol-

nice. Prema novim pravilima, više

se ne plaća s obzirom na vrijeme

koje pacijent provede u bolnici,

nego se naplaćuje sama medicin-

ska usluga.

Tako za preglede i operacije po-

stoje unaprijed određeni paušalni

iznosi, koje svake godine iznova

zajednički određuju bolnice i nji-

hove udruge, ovisno o saveznoj

pokrajini.

Kritičari upozoravaju da se u nje-

mačkim bolnicama zbog zarade

previše operiše. U statistikama Or-

ganizacije za ekonomsku suradnju

i razvoj (OECD) Njemačka je među

zemljama OECD-a po broju opera-

cija na drugom mjestu, odmah iza

Austrije.

Taj se rezultat sigurno ne može

opravdati samo demografskim ra-

zvojem, odnosno sve većim bro-

jem starijih osoba, a ni napredova-

njem medicine.

«Moramo se zapitati nisu li u

pitanju i pogrešni poticaji», piše

na službenoj stranici njemačkog

Ministarstva zdravstva Daniel Bahr,

aktuelni ministar.

Ekonomska situacija njemačkih

bolnica proteklih godina znatno se

pogoršala. «U odnosu na infl aciju,

cijene medicinskih usluga i zahva-

ta su tek neznatno porasle», kaže

dr. Boris Augurzky, stručnjak iz In-

stituta za ekonomska istraživanja u

Essenu. On je radio na statistikama

o bolnicama za ovu godinu i ističe:

»Udio bolnica koje ostvaruju

gubitke je porastao sa 16 posto na

jednu trećinu.» »Susjedne zemlje

izlaze na kraj s manjim brojem

bolnica», upozorava dr. Augurzky.

Da bi izbjegle fi nancijske

probleme, sve više bolnica se

udružuje i optimira djelovanje.

Jedan od najvećih vlasnika

klinika je Rhön-Klinikum AG. On

širom Njemačke ima 54 bolnice i

zapošljava 43.000 radnika. Godine

2006. je kupio i Univerzitetsku kli-

niku Gießen i Marburg - to je jedi-

na sveučilišna bolnica u privatnom

vlasništvu.

Naime, 95 posto vlasničkih udjela

pripada Rhön-Klinikum AG, a pet

posto saveznoj pokrajini Hessen

koja je na taj način zadržala pod-

ručje istraživanja i obrazovanja u

toj klinici. Privatni vlasnik je u po-

menutu kliniku uložio 550 miliona

eura.

Oprema u bolnicama je sve mo-

dernija, ali ni to nije obrazloženje

zašto dolazi do tako velikog broja

operacija. Naravno, takve specijali-

zirane tvrtke očekuju zaradu.

U univerzitetskoj klinici Gießen i

Marburg 60 posto troškova otpada

na osoblje.»Može se reći da je prije

godinu dana bilo 220 zaposlenih

više», kaže predstavnik zaposlenih

Klaus Hanschur.

Na redu su daljnja otpuštanja,

i to prije svega u upravi. Oni

koji su ostali, imaju više posla.

Prekovremeni sati su normalna

pojava. Za Klausa Hanschura je

jasno da bolnica mora poslovati s

dobitkom.

“Ne može se bolnicu upoređivati s

jednim običnim preduzećem. Bol-

nica se brine o ljudima, i to mora

biti prioritet.»

Da bi fi nansijski rasteretio njemač-

ke medicinske ustanove, ministar

zdravstva Bahr je obećao da će dr-

žava ove i iduće godine osigurati

dodatna sredstva u iznosu od 1,1

milijardu eura.

»Trenutno je tako da je kriza eura

za Njemačku dobro prošla, jer ima

ekonomski rast i malu nezaposle-

nost. Državni proračun, a i bolničke

blagajne su pune.

Zato sada bolnice dobivaju milijar-

du eura više», kaže dr. Augurzky.

No pitanje je što će se dogoditi na-

kon 2015. godine. Vrlo vjerovatno

je da će biti zatvoreno još bolnica

jer će fi nansijska situacija za sve

ostale biti znatno teža.

Autori: Anja KIMMIG/

Andrea JUNG-GRIMM

Odgovorni urednik:

Marina MARTINOVIĆ

Tekst u cijelosti preuzet

od Deutsche Welle

Klinike pred

stečajem?

Čak 13 posto medicinskih

ustanova 2011. godine je

prijetio stečaj. Klinike ne-

maju novaca za investicije.

Stručnjaci procjenjuju da za

modernizaciju i ulaganja ne-

dostaje 15 milijardi eura.

U Njemačkoj ima previše bol-

nica. Doduše, između 1995.

i 2011. godine njihov je broj

smanjen s 1.600 na 1.121, ali

stručnjaci smatraju da je i ta

brojka još uvijek prevelika.

INFO


Istraživanje je proveo Asier Sáez-Cirión sa Instituta Pasteur, a njegovi su rezultati objavljeni u časopisu PLOS Pathogens

Ranije ovog mjeseca, objavljeno je

da je od HIV-a izliječena prva beba.

Sada, koristeći se sličnom tehni-

kom, izgleda da je četrnaest odra-

slih osoba s ovom bolešću također

uspješno izliječeno. Poenta je u

tome, kažu naučnici, da se infekcija

liječi što ranije.

Istraživanje je proveo Asier Sáez-

Cirión sa Instituta Pasteur, a njego-

vi su rezultati objavljeni u časopisu

PLOS Pathogens. Njegov tim ana-

lizirao je 70 pacijenata zaraženih

HIV-om, koji su bili tretirani kom-

biniranom antiretrovirusnom te-

rapijom (cART), između 35 dana i

VELIKI USPJEH FRANCUSKE MEDICINE

TEHNIKOM ZA BEBE, OD HIV-A IZLIJEČENO 14 ODRASLIH OSOBA

Zgrada Instituta Paster

Pacijenti su koristili antiretrovirusne lijekove naredne tri godine i tokom tog

vremena virus je bio pod kontrolom (lijekovi ne iskorijene HIV iz tijela)

MAGAZIN DOKTOR - INFO


10 sedmica od infekcije. To je mno-

go ranije no što se pacijenti inače

počnu liječiti. Ovim pacijentima,

nazvanima ‘Visconti Cohort’, je HIV

infekcija dijagnosticirana slučajno,

kada su došli u bolnicu zbog dru-

gih poteškoća.

Pacijenti su koristili antiretroviru-

sne lijekove naredne tri godine i

tokom tog vremena virus je bio

pod kontrolom (lijekovi ne iskori-

jene HIV iz tijela). Konačno, svi su

pacijenti prestali uzimati antiretro-

virusne lijekove iz različitih razloga

(osobni izbor, promjene lijekova,

itd.).

Normalno, HIV će se vratiti kada

pacijenti prestanu uzimati lije-

kove. Ali ovog puta dogodilo se

nešto zanimljivo. Autori istraži-

vanja opisali su to na ovaj način:

„Identificirali smo četrnaest HIV pa-

cijenata čija je viremija (prisustvo

virusa u krvi) ostala pod kontro-

lom sedam godina nakon prekida

dužeg liječenja antiretrovirusnom

terapijom, pokrenutom tokom pri-

marne infekcije.“

To bi otprilike bio jedan od deset

pacijenata, grupa uključuje četiri

žene i deset muškaraca. U prosje-

ku, oni nisu koristili lijekove sedam

godina.

Važno je napomenuti da pacijenti i

dalje imaju HIV infekciju. Ali njiho-

va tijela su u mogućnosti držati je

pod kontrolom - i to bez pomoći

lijekova.

Sáez-Cirión sumnja da rano lije-

čenje ograničava izdrživost HIV-

a, ograničava raznolikost virusa,

te čuva imunološki odgovor koji

drži virus pod kontrolom. Što bi

značilo da nije u potpunosti si-

guran zašto je samo dio paci-

jenata funkcionalno izliječen.

U konačnici, ovaj rad pokazuje da

„rana i dugotrajna antiretrovirusna

terapija može omogućiti pojedin-

cima da postignu dugoročnu kon-

trolu infekcije, te može imati važne

implikacije u potrazi za lijekom

protiv HIV-a.“

Izvor: io9

O Instintutu

Pasteur institut (fr. L’Institut

Pasteur) vodeća je ustano-

va za proučavanje biologi-

je i medicine u Francuskoj.

Osnovan je 4. Juna 1887, a

ime je dobio po svom osni-

vaču Louis Pasteur.

Pored sjedišta u Parizu, Insti-

tut ima više od 20 podružni-

ca širom svijeta.

Osim istraživanja, Pasteur In-

stitut je savjetnik francuske

vlade i Svjetske zdravstvene

organizacije (WHO).

Osnovna djelatnost je istra-

živanje i razvoj dijagnostike,

medicinskih ispitivanja i pra-

ćenja zaraznih bolesti.

INFO


Proizvod je poznat pod imenima Niu-Huang Chieh-tu-pein, Divya Kaishore Guggul ili Chandraprabha Vatiand, a koristi se za liječenje zaušnjaka, upale grla, angine...

Regulatori zdravstva upozorili su

kako određeni kineski lijekovi sa-

drže velike količine olova, žive i ar-

sena. Regulatorna agencija za lije-

kove i zdravstvo (MHRA) upozorila

je na nelicencirane tradicionalne

kineske lijekove, od kojih su neki

namijenjeni i djeci, a dostupni su

putem interneta.

Švedska nacionalna agencija

za sigurnost hrane otkrila je

kako jedan od proizvoda sadrži

ekstremno velike količine arsena.

Proizvod je poznat pod različitim

imenima, poput Niu-Huang Chieh-

tu-pein, Divya Kaishore Guggul ili

Chandraprabha Vatiand, a koristi se

za liječenje zaušnjaka, upale grla,

angine, zubobolje, kožnih infekcija,

anoreksije i groznice kod djece.

Tablete Bak Foong, koriste se

kako bi olakšali pojavu men-

strualnih bolova, povučene su

iz Hong Konga nakon što je ot-

kriveno da sadrže duplo veću

količinu olova od dozvoljene.

Hairegenerator, korišten protiv

gubitka kose, također je povučen

iz Hong Konga, nakon što je pro-

nađeno da sadrži 11 puta veću

količinu žive od dozvoljene.

Richard Woodfi eld, jedan od čelni-

ka MHRA, upozorava da ljudi treba

da budu više nego oprezni kada

kupuju nelicencirane lijekove.

“Teški metali u tradicionalnim ki-

neskim lijekovima su značajan me-

đunarodni problem i predstavljaju

ozbiljan rizik za javno zdravstvo.

Prirodno ne znači i sigurno. Da bi

odabrali pogodan lijek na biljnoj

bazi, obratite pažnju da ima Tradi-

cionalnu biljnu registraciju (THR) ili

broj licence na pakovanju. Ovi pro-

izvode. Lijekovi moraju da ispunja-

vaju standarde kvaliteta i sigurno-

sti. Ukoliko mislite da ste uzeli neki

od sumnjivih lijekova, obratite se

ljekaru za savjet. Ukoliko dođe do

bilo kakvih nuspojava izazvanih

lijekovima, prijavite to”, rekao je

Woodfi eld.

IZVOR: Klix.ba

REGULATORI ZDRAVSTVA UPOZORILI

KINESKI LIJEKOVI PUNI OLOVA I ŽIVEŠvedska nacionalna agencija za sigurnost hrane otkrila je kako jedan od proizvoda

sadrži ekstremno velike količine arsena

MAGAZIN DOKTOR - INFO


Uvođenjem evropskih standarda

sterilizacije i dezinfekcije u zdrav-

stvenim ustanovama BiH, broj bol-

ničkih infekcija biće smanjen za

jednu trećinu, tvrde stručnjaci.

Naime, BiH uz podršku resornih

ministarstava za samo šest mjese-

ci, kako se tvrdi u nedavno formi-

ranom Udruženju za sterilizaciju

i dezinfekciju u BiH, može uvesti

evropske standarde sterilizacije

koji će smanjiti bolničke infekcije,

javlja RTV USK.

Kroz edukaciju osoblja oba entite-

ta pokrenuće uvođenje evropskih

standarda sterilizacije što bi tre-

balo rezultirati boljom kvalitetom

rada u zdravstvenim ustanovama,

te smanjenjem bolničkih infekcija,

odnosno sigurnim okruženjem i

sterilnim instrumentima za paci-

jente prilikom operacije.

Udruženje za sterilizaciju i de-

zinfekciju u BiH, koje čeka još na

svoju zvaničnu verifi kaciju u mini-

starstvu zdravstva F BiH, radiće na

edukaciji ljekara i bolničkog oso-

blja u pogledu sterilizacije i spre-

čavanja širenja infekcija nastalih

ovim putem, a sjedište udruženja

biće u sarajevskom Urgentnom kli-

ničkom centru.

IZVOR: RTV USK

U BIH POČINJEBORBA SA BOLNIČKIM

INFEKCIJAMA

UVOĐENJEM EVROPSKIH STANDARDA STERILIZACIJE I DEZINFEKCIJE

PREGLED MEDICINSKIH KONGRESA


KALENDAR DOGAĐANJA OD SEPTEMBRA DO DECEMBRA 2013!

Za više informacija pogledati na

http://www.eurolink-tours.co.uk/medical-congresses

ESPE 2013 - 9TH JOINT MEETING OF PAEDIATRIC ENDOCRINOLOGY ESPE-PES-APEG-APPES-

ASPAE-JSPE-SLEP

ENDOCRINOLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Milan, Italy Medical Congress

Date: 19 - 22 September 2013

EASD 2013 - EUROPEAN ASSOCIATION FOR THE STUDY OF DIABETES

DIABETES MEDICAL CONGRESS

Location: Barcelona, Spain Medical Congress


EFNS 2013 - 21ST WORLD CONGRESS OF NEUROLOGY IN ASSOCIATION WITH EFNS

NEUROLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Vienna, Austria Medical Congress


WPC 2013 - WORLD PARKINSON CONGRESS


Location: Montreal, Canada Medical Congress

Date: 01 - 04 October 2013

ECTRIMS - 29TH CONGRESS OF THE EUROPEAN COMMITTEE FOR RESEARCH AND TREATMENT IN

MULTIPLE SCLEROSIS


Location: Copenhagen, Denmark Medical Congress


ECNP 2013 - 26TH EUROPEAN COLLEGE OF NEUROPSYCHOPHARMACOLOGY (ECNP) CONGRESS


Location: Barcelona, Spain Medical Congress


MAGAZIN DOKTOR - PREGLED MEDICINSKIH KONGRESA


EMNO 2013 - SPANISH NEURO-ONCOLOGY MULTIDISCIPLINARY MEETING


Location: Pamplona, Spain Medical Congress


WFN 2013 - WORLD CONGRESS ON PARKINSON


Location: Geneve, Switzerland Medical Congress

Date: 08 - 11 December 2013

EFIM 2013 - 12TH EUROPEAN CONGRESS OF INTERNAL MEDICINE

INTERNAL MEDICINE MEDICAL CONGRESS

Location: Prague, Czech Republic Medical Congress


EURETINA 2013 - 13TH EUROPEAN SOCIETY OF RETINA SPECIALISTS CONGRESS

OPHTHALMOLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Hamburg, Germany Medical Congress


ESCRS - EUROPEAN SOCIETY OF CATARACT & REFRACTIVE SURGEONS

OPHTHALMOLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Amsterdam, The Netherlands Medical Congress


EADV 2013 - EUROPEAN ACADEMY OF DERMATOLOGY AND VENEREOLOGY

DERMATOLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Istanbul, Turkey Medical Congress


ESMO - EUROPEAN SOCIETY FOR MEDICAL ONCOLOGY

ONCOLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Amsterdam, The Netherlands Medical Congress

Date: 27 September - 01 October 2013

AACR-NCI-EORTC INTERNATIONAL CONFERENCE ON MOLECULAR TARGETS AND CANCER

THERAPEUTICS

ONCOLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Boston, MA, USA Medical Congress

Date: Date: 19 - 23 October 2013

PREGLED MEDICINSKIH KONGRESA


UEGW- 21ST UNITED EUROPEAN GASTROENTEROLOGY WEEK

GASTROENTEROLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Berlin, Germany Medical Congress


ISUOG 2013 - WORLD CONGRESS ON ULTRASOUND IN OBSTETRICS AND GYNECOLOGY CONGRESS

GYNAECOLOGY AND OBSTETRICS MEDICAL CONGRESS

Location: Sydney, Australia Medical Congress


ESGO 2013 - 18TH BIENNIAL MEETING OF THE EUROPEAN SOCIETY FOR GYNAECOLOGICAL

ONCOLOGY 2013

GYNAECOLOGY AND OBSTETRICS MEDICAL CONGRESS

Location: Liverpool, United Kingdom Medical Congress


WPA 2013 - WORLD PSYCHIATRIC ASSOCIATION INTERNATIONAL CONGRESS

PSYCHIATRY MEDICAL CONGRESS

Location: Vienna, Austria Medical Congress


COPD 2013 - THE 1ST INTERNATIONAL WORKSHOP ON LUNG HEALTH, COPD: THE NEW

PARADIGMS

PNEUMOLOGY MEDICAL CONGRESS

Location: Monte Carlo, Monaco Medical Congress

Date: 12 - 14 December 2013

UPUTE AUTORIMA [email protected].

Upute za pripremu rukopisa

UPUTE ZA OGLAŠAVANJEUputa za oglašavanje lijekova

odobren vanja o

Popusti za godišnje pakete oglašavanja:

Popusti za više oglasa u jednom izdanju: Generalno pokroviteljstvo izdanja

Documents

Doktor Septembar 2013