DOKUMENT OKVIRNOG PRORAČUNA ŽUPANIJE POSAVSKE ZA RAZDOBLJE … · 2015. 9. 21. · 4 Popis skraćenica Skraćenice Puni naziv 2016.-18. Srednjoročno razdoblje od 2016.do 2018.godine

1

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Županija Posavska

Ministarstvo financija

DOKUMENT OKVIRNOG PRORAČUNA ŽUPANIJE POSAVSKE ZA RAZDOBLJE 2016.- 2018. god.

Orašje, kolovoz 2015.godine

2

Sadržaj

Popis skraćenica .................................................................................................................................. 4

Popis tablica, grafova i priloga ............................................................................................................. 5

Izvršni sažetak ..................................................................................................................................... 6

Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2016.-2018.g. .......................... 7

1.1. Uvod .................................................................................................................................. 7

Poglavlje 2: Srednjoročna makroekonomska prognoza ................................................................ 8

2.1. Uvod .................................................................................................................................. 8

2.2. Svijet ................................................................................................................................ 8

2.3. Europodručje ..................................................................................................................... 9

2.4. Makroekonomsko stanje i trendovi u BiH ......................................................................... 11

2.4.1. Ekonomski rast ........................................................................................................ 11

2.4.2. Industrijska proizvodnja ........................................................................................... 11

2.4.3. Cijene ....................................................................................................................... 12

2.4.4. Zaposlenost i plaće .................................................................................................. 12

2.4.5. Javne financije ......................................................................................................... 12

2.4.6. Platna bilanca .......................................................................................................... 13

2.5. Pretpostavke i prognoze makroekonomskog okvira u Federaciji Bosne i Hercegovine

za razdoblje 2016.-2018.g. ............................................................................................... 14


2.5.2. Cijene i inflacija ........................................................................................................ 15

2.5.3. Tržište rada .............................................................................................................. 15

2.5.4. Financijski sektor ..................................................................................................... 16

2.6. Razvoj gospodarstva Županije Posavske ......................................................................... 16

2.6.1. Bruto domaći proizvod ............................................................................................. 16


2.6.3. Uvoz i izvoz .............................................................................................................. 17

2.6.4. Zaposlenost, nezaposlenost i plaće ......................................................................... 18

2.6.5. Poslovni subjekti Županije Posavske ....................................................................... 18

2.6.6. Osnovni pokazatelji razvoja FBiH i Županije Posavske ........................................... 19

2.7. Pretpostavke i rizici ........................................................................................................... 19

Poglavlje 3: Srednjoročna fiskalna strategija ................................................................................. 21

3.1. Uvod .................................................................................................................................. 21

3.2. Neizravni porezi koji se prikupljaju na račun Uprave za neizravno oporezivanje ............. 21

3.3. Prihodi koji se prikupljaju od strane Županije ................................................................... 23

3.4. Rizici po projekcije prihoda ............................................................................................... 29

Poglavlje 4: Upravljanje potrošnjom javnog sektora ..................................................................... 31

4.1. Opća struktura i trendovi ................................................................................................... 31

4.2. Plaće i naknade u javnom sektoru .................................................................................... 33

4.3. Izdaci za materijal i usluge ................................................................................................ 33

4.4. Transferi ............................................................................................................................ 34

4.5. Kapitalni izdaci .................................................................................................................. 37

4.6. Izdaci po osnovi povrata sredstava, unutarnjeg duga, kredita i kamata ........................... 38

3

4.7. Srednjoročne procjene potrošnje po ekonomskoj klasifikaciji .......................................... 39

Poglavlje 5: Proračunski prioriteti za razdoblje 2016.-2018.g. ...................................................... 40

5.1. Uvod .................................................................................................................................. 40

5.2. Novi trendovi u potrošnji sektora ....................................................................................... 40

5.3. Pregled prioriteta proračunskih korisnika .......................................................................... 43

5.4. Proračunski prioriteti po sektorima i korisnicima za razdoblje 2016.-2018. godina .......... 44

5.5. Analiza proračunskih prioriteta .......................................................................................... 47

Prilog: Okvirna fiskalna tablica Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g, (u KM) ............. 51

4

Popis skraćenica

Skraćenice Puni naziv

2016.-18.

Srednjoročno razdoblje od 2016.do 2018.godine

BDP Bruto domaći proizvod

BiH Bosna i Hercegovina

DOP Dokument okvirnog proračuna

DEP Directorate of Economic Planning (Direkcija za ekonomsko planiranje)

DG ECFIN Glavna uprava Europske komisije za ekonomske i financijske poslove

ESB Europska središnja banka

EU Europska unija

FBiH (ili Federacija) Federacija Bosne i Hercegovine

HIPC Zaduženost najsiromašnijih zemalja

IMF Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund)

KM Konvertibilna marka

Mil Milijun

MMF Međunarodni monetarni fond

PDV Porez na dodanu vrijednost

RS Republika Srpska

UN Ujedinjeni narodi

USD Američki dolari

5

Popis tablica, grafova i priloga

Naziv Stranica

Tablica 2.1. Međunarodno okružje (godišnje postotne promjene) 9

Graf 2.1. Prognoza svjetskog rasta 9

Graf 2.2. Realni BDP Europodručja i HIPC Europodručja 10

Tablica 2.2. Makroekonomske projekcije za Europodručje 11

Tablica 2.3. Makroekonomski pokazatelji za FBiH za razdoblje 2013.-18.g. 14

Tablica 2.4. Kretanje indeksa cijena u FBiH u razdoblju 2011.-15.g. 15

Tablica 2.5. Stanje na tržištu rada u FBiH u razdoblju 2013.-15.g. 16

Tablica 2.6. Pregled ostvarenog BDP-a po općinama u ŽP u 2014.g. 17

Tablica 2.7. Indeksi industr.proizvod.prema područjima i oblastima KD-a u 2014.g. 17

Tablica 2.8. Vanjskotrgovinska razmjena po općinama ŽP u 2014.g. 17

Tablica 2.9. Broj zaposlenih i stupanj zaposlenosti po općinama ŽP u 2014.g. 18

Tablica 2.10. Stupanj nezaposlenosti po općinama ŽP u 2014.g. 18

Tablica 2.11. Struktura poslovnih subjekata po općinama ŽP u 2014.g. 19

Tablica 2.12. Osnovni pokazatelji razvoja FBiH i ŽP u razdoblju 2013.-14.g. 19

Tablica 3.1. Izvršenje prihoda na JR za 2014.g., revid.projekc.prihoda na JR za 2015.g. i projekc.za razd.2016.-18.g. 22

Graf 3.1. Neto prihodi JR s putarinama za razdoblje 2014.-18.g. 23

Tablica 3.2. Izvrš.prihoda od neizr.poreza ŽP i općina za 2014.g., revid.projekcije za 2015.g. i projekc.za razd.2016.-18.g 23

Graf 3.2. Prihodi od neizravnih poreza ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 24

Tablica 3.3. Izvrš.prihoda od neizr.poreza za dir.cesta za 2014.g., revid.projekc.za 2015.g. i projekc.za razd.2016.-18.g. 24

Tablica 3.4. Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2014.g., revid.projekc.za 2015.g. i projekc.za razd.2016.-18.g za ŽP 25

Graf 3.3. Prihodi od poreza na dobit ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 25

Tablica 3.5. Izvrš.prihoda od poreza na dohodak za 2014.g., revid.projekc.za 2015.g. i projekc.za razd.2016.-18.g za ŽP 26

Graf 3.4. Prihodi od poreza na dohodak ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 26

Tablica 3.6. Izvršenje neporeznih prihoda u 2014.g. i projekcije za razdoblje 2016.-18.g. za Proračun ŽP 27

Graf 3.5. Neporezni prihodi Proračuna ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 27

Tablica 3.7. Prihodi Proračuna Županije Posavske za razdoblje 2014.-18.g. 28

Graf 3.6. Prihodi, potpore i primici Proračuna ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 29

Tablica 3.8. Prihodi proračuna općina ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 29

Tablica 4.1. Planirana struktura potrošnje Proračuna ŽP za 2016.g. 31

Graf 4.1. Planirana struktura potrošnje Proračuna ŽP za 2016.g. (iskazano u % ukupnog Proračuna) 31

Tablica 4.2. Kretanje strukture potrošnje Proračuna ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 32

Tablica 4.3. Plaće u Proračunu Županije Posavske 33

Graf 4.2. Omjer troškova zaposlenih i ukupnog Proračuna ŽP u razdoblju 2014.-18.g. 34

Graf 4.3. Kretanje ukupnih transfera Proračuna ŽP u razdoblju 2014.-18.g. 35

Tablica 4.4. Kapitalni izdaci Proračuna ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 37

Graf 4.4. Kretanje kapitalnih izdataka Proračuna ŽP u razdoblju 2014.-18.g. 37

Tablica 4.5. Izdaci po osnovi povr.sredstava, unut.duga, kredita i kamata Proračuna ŽP u razd.2014.-18.g. 38

Graf 4.5. Udio izdataka za otplate dugova u ukupnom Proračunu ŽP u razdoblju 2014.-18.g. 38

Tablica 4.6. Struktura potrošnje Proračuna ŽP za razdoblje 2014.-18.g. 39

Graf 5.1. Struktura planirane sektorske potrošnje Proračuna ŽP za 2016.g. 41

Graf 5.2. Struktura potrošnje po funkcionalnim sektorima za razdoblje 2015.-18.g. 41

Tablica 5.1. Potrošnja po funkcionalnim sektorima Proračuna ŽP za razdoblje 2015.-18.g. 42

Tablica 5.2. Zahtijevana dodatna sredstva za razdoblje 2016.-18.g. 44

Tablica 5.3. Gornje granice potrošnje po pror.korisnicima za razdoblje 2015.-18.g. 46

Prilog 1. Okvirna fiskalna tablica Županije Posavske za razdoblje 2014.-18.g. 51

6

Izvršni sažetak

Uvod u sveobuhvatan proces srednjoročnog planiranja proračuna zasnovan na politikama

Dat je kratki uvod i pozadinske informacije uz DOP za razdoblje 2016.-2018.g., u kontekstu procesa planiranja i izrade srednjoročnog proračuna Županije. Predstavljene osnove politika na kojima se temelji izrada proračuna (Srednjoročnu razvojnu strategiju BiH, prioritete Vlade, srednjoročne strateške ciljeve Županije).

Srednjoročna makroekonomska prognoza

Dat je sažetak osnovnih makroekonomskih pokazatelja, pretpostavki na kojima se zasnivaju i prognoze za srednjoročno razdoblje, kao i rizici po makroekonomske projekcije

Srednjoročna fiskalna strategija

Sažetak opće fiskalne strategije:

Ukupni prihodi

Rizici po projekciji prihoda

Upravljanje potrošnjom javnog sektora

Sažetak problematike upravljanja potrošnjom javnog sektora i gruba struktura proračuna, uključujući kratki osvrt na:

Zakon o plaćama u javnom sektoru

Materijalne troškove

Transfere

Proračunski prioriteti Sažetak proračunskih prioriteta za srednjoročno razdoblje, uključujući:

Trendove u potrošnji sektora

Prioritete proračunskih korisnika Županije

Analizu prioriteta po sektorima

Preporuke Ministar financija preporučuje Vladi Županije Posavske da:

Usvoji Dokument okvirnog proračuna, što predstavlja prvu fazu u proračunskom ciklusu 2016.-18.g.

Odobri ukupna proračunska ograničenja za narednu godinu i načelno odobri razine za dvije naredne fiskalne godine i

Odobri početna proračunska ograničenja proračunskih korisnika izložena u dokumentu, koja ujedno čine gornje granice rashoda za izradu proračuna za 2016. godinu.

7

Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2016.-2018.g.

1.1. Uvod

Sukladno Zakonu o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 102/13, 9/14 i 13/14) pripremljen je Dokument okvirnog proračuna Županije Posavske za razdoblje 2016.-2018. godine, a koji je dio pristupa Srednjoročnog okvira rashoda za isto razdoblje. Dokument okvirnog proračuna je akt koji sadrži makroekonomske projekcije i prognoze proračunskih sredstava i izdataka za naredne tri godine i na kojima se temelji priprema i izrada proračuna. Izrada DOP-a se temelji na procjeni gospodarskog razvitka, razvitka socijalnog sektora, makroekonomskih pokazatelja i prognozi prihoda i rashoda. Vlada Županije Posavske je u 2006. godini prvi put pripremala Dokument okvirnog proračuna kao dio proračunskog planiranja pristupom Srednjoročnog okvira planiranja i pripreme proračuna. Osnovni cilj Dokumenta okvirnog proračuna je pomoći Vladi Županije Posavske da razvije bolju stratešku osnovu za raspodjelu proračuna koja se zasniva na navedenim prioritetnim politikama i ciljevima. Moderni proces srednjoročnog planiranja proračuna je proces koji:

(1) ima jasno definiran proračunski kalendar i raspodjelu odgovornosti, (2) ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na razini raspoloživih vladinih resursa, (3) utvrđuje prioritetne raspodjele ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne prioritetne

politike Vlade Županije Posavske, (4) unapređuje predvidivost proračunskih politika i financiranje, (5) osigurava učinkovitije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, (6) unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja odluka, (7) osigurava razmatranje financijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi s

politikama, te donošenje tih odluka tokom ciklusa planiranja proračuna. Od 2006. godine Dokument okvirn og proračuna je pripreman tijekom realizacije Projekta za jačanje upravljanja javnim financijama u Federaciji BiH uz podršku Odjela za međunarodni razvoj Vlade Velike Britanije (DFID) putem konzultantske kuće PKF. Izrada Dokumenta okvirnog proračuna (DOP-a) za trogodišnje razdoblje je postala uobičajena praksa na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina. Ovaj dokument je glavni rezultat izrade i planiranja srednjoročnog proračuna po metodologiji „10 koraka“, koja je zasnovana na najboljim međunarodnim iskustvima. Izrada i upravljanje proračunom zasniva se na Dokumentu okvirnog proračuna koji obuhvaća najmanje fiskalnu i dvije naredne fiskalne godine. Osnove za izradu proračuna zasnivaju se na procjeni gospodarskog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora, te prognozi prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaćene Dokumentom okvirnog proračuna. Dokument okvirnog proračuna predstavlja preliminarni nacrt proračuna za 2016. godinu, te daje predviđanja za 2017. i 2018. godinu. Dokument okvirnog proračuna je vrlo koristan instrument u stvaranju kvalitetnije strateške osnove za raspodjelu proračunskih sredstava, obzirom da se temelji na prioritetima i politikama Vlade.

8

Poglavlje 2: Srednjoročna makroekonomska prognoza

2.1. Uvod

U ovom poglavlju biti će izložene srednjoročne makroekonomske prognoze koje obuhvaćaju analizu makroekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) i Odjeljenja za makroekonomske analize UIO, te makroekonomske prognoze i projekcije Županije Posavske Sektora za proračun Ministarstva financija Županije Posavske polazeći od projekcije DEP-a te podataka Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku, Federalnog zavoda za programiranje razvoja i ostalih relevantnih institucija.

2.2. Svijet

Globalna ekonomska i financijska kriza iz 2008/2009 godine i europska dužnička kriza u 2010. godini poslužili su kao bolni podsjetnik na rizike koji mogu ugroziti prognoze u kretanjima svjetske ekonomije. Obzirom na ozračje nesigurnosti shvatilo se da se i pri izradi makroekonomskih prognoza posebna pozornost mora posvetiti scenarijima analize rizika. Trenutne geopolitičke krize predstavljaju osobitu poteškoću u srednjoročnom prognoziranju, osobito kada je riječ o globalnim političkim implikacijama sukoba Ukrajina/Rusija. Stoga se osnovni scenarij zasniva na pretpostavkama da će ove globalne implikacije ostati ograničene, obzirom da niti jednoj strani nije u interesu eskalacija sukoba pa bi se moglo očekivati iznalaženje određenog diplomatskog rješenja. Ukrajinska kriza također svjedoči i tome kako se političko okružje može brzo promijeniti. Isto se odnosi i na ostala krizna područja, primjerice iznenadna pojava ISIS (The Islamic State in Iraq and the Levant) terorističke skupine i njihovo napredovanje u sjevernom Iraku. Napetosti između Izraela i Palestine, građanski rat u Siriji, upitna primirja između Sjeverne i Južne Koreje, razmirice između Kine i njezinih otočnih susjeda – samo su neki od izvora rizika u projekcijama svjetskih ekonomskih kretanja. Predviđa se da će stopa rasta svjetskog realnog BDP-a (bez europodručja) tijekom projekcijskog razdoblja porasti s 3,4% u 2015. na malo više od 4,0% u razdoblju od 2016. do 2017. Što se tiče činitelja koji bi trebali poduprijeti svjetski rast, očekuje se da će prošlogodišnji pad cijena nafte povoljno utjecati na zemlje koje uvoze naftu. Usprkos pooštravanju monetarne politike koje se očekuje u Sjedinjenim Američkim Državama, prilagodljivi financijski uvjeti u razvijenim gospodarstvima također bi trebali poduprijeti svjetsku potražnju. Nadalje, nepovoljni činitelji koji još od financijske krize ograničavaju rast u nekoliko razvijenih gospodarstava – razduživanje privatnog sektora, fiskalna konsolidacija i oslabljena tržišta rada – smanjuju se i stvaraju osnovu za trajniji oporavak tih gospodarstava. Suprotno tome, izgledi na tržištima u nastajanju pogoršali su se, tako da se usporavanje koje traje zadnjih godina nastavlja. Na nekim tržištima u nastajanju stalne makroekonomske neravnoteže sve više ograničavaju potencijal rasta. Druga gospodarstva u nastajanju prilagođavaju se nižim cijenama sirovina i normalizaciji monetarnih politika koja se očekuje u razvijenim gospodarstvima. Rast svjetske trgovine zamjetno se usporio početkom 2015., ali njegovo se jačanje očekuje tijekom projekcijskog razdoblja. Predviđa se da će svjetska trgovina (bez europodručja) porasti s 2,0% u 2015. na 5,0% u 2016. i 2017. godini. Međutim, očekuje se da će elastičnost trgovine u odnosu na gospodarsku aktivnost ostati manja nego u razdoblju prije krize, što je odraz činjenice da se rast svjetskog BDP-a u manjoj mjeri temelji na trgovini. U usporedbi s projekcijama stručnjaka objavljenim u ožujku, svjetska gospodarska aktivnost revidirana je naniže za 2015. godinu, što odražava slabije kratkoročne izglede. Inozemna potražnja europodručja također je revidirana naniže, posebno za 2015., zbog očekivanog smanjenja uvoza u nekim od najvećih gospodarstava u nastajanju, posebno Rusiji.

9

Tablica 2.1. Međunarodno okružje (godišnje postotne promjene): 2014 2015 2016 2017

Svjetski realni BDP (bez europodručja) 3,7 3,8 5,2 4,1 Svjetska trgovina (bez europodručja) 2,7 3,9 5,1 5,4 Inozemna potražnja europodručja 2,9 3,2 4,7 5,1

Izvor: ESB Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje, lipanj 2015.

Graf 2.1. Prognoza svjetskog rasta, Izvor: IMF World Economic Outlook, April 2015.

2.3. Europodručje Oporavak se u Europodručju od konca 2014. godine kretao znatno brže od očekivanog, zahvaljujući slabljenju eura, padu cijena nafte, rekordno niskim kamatama i boljim uvjetima ponude bankarskih kredita. Prognozira se da će rast Europodručja doseći 1.5% ove godine, te porasti do 1.7% u razdoblju 2016.-2017. godina. Privatne investicije bi se trebale postupno povećati, međutim uporna financijska fragmentacija, loše stanje na tržištu rada perifernih zemalja, zaostale zapreke vezane uz ponudu i slaba potražnja i dalje predstavljaju otežavajuće okolnosti za brzi oporavak. Fiskalna politika će u tekućoj i narednoj godini biti u najvećoj mjeri neutralna, slijedeći višegodišnji napore u cilju kondoslidacije. Previranja u Grčkoj imaju široke reperkusije na samu grčku ekonomiju ali su do sada imale i ograničen neposredni učinak na Europodručje u cjelini. Kombinacija šokova u području ponude i potražnje koja je posljedica krize trajno je oštetila učinak i zaposlenost širom Europodručja. U prvoj polovici 2015. godine inflacija je bila negativna, no nakon što utjecaj pada cijena nafte oslabi očekuje se njezin postupan rast. Suficit tekućeg računa Europodručja bi trebao u 2015. godini doseći rekordnih 3.5% BDP-a, zahvaljujući depreciranom tečaju, nižim cijenama nafte, slaboj uvoznoj potražnji i boljoj konkurentnosti, te strukturno visokim štednjama u Njemačkoj i manjim investicijskim stopama. Očekuje se da će se rast realnog BDP-a znatno povećati, s 0,9% u 2014. na 1,5% u 2015., 1,9% u 2016. i 2,0% u 2017. godini. Nasuprot tome, dinamika potencijalnog rasta proizvodnje u projekcijskom bi razdoblju trebala iznositi otprilike 1,0%, jer se očekuje da će doprinos rada i kapitala i dalje biti slab. Stoga se predviđa da će se pred kraj projekcijskog razdoblja znatno smanjiti negativni proizvodni jaz.

Svijet

Razvijene zemlje

Zemlje u razvoju

Postotak

10

Predviđa se da će tijekom 2015. inflacija mjerena HIPC-om nastaviti rasti i da će prosječno za cijelu godinu iznositi 0,3%. Očekuje se da će pozitivni bazni učinci, zajedno s očekivanim porastom cijena nafte koji proizlazi iz tržišta ročnica (vidjeti okvir 2.), prouzročiti sporiji pad inflacije komponente energije u HIPC-u tijekom godine. Ukupna inflacija mjerena HIPC-om bez energije i prehrambenih proizvoda trebala bi se postupno povećavati tijekom 2015. Sve manja neiskorištenost kapaciteta na tržištu rada i u cjelokupnom gospodarstvu trebala bi se pokazati u stabilizaciji plaća i rastu profitnih marža. Nadalje, niži tečaj eura i neizravni učinci pretpostavljenog povećanja cijena energije i neenergetskih sirovina trebali bi pridonijeti ponovnom povećanju inflacije mjerene HIPC-om bez energije i prehrambenih proizvoda. Predviđa se daljnji porast ukupne inflacije, na 1,5% u 2016. i 1,8% u 2017. godini, kao posljedica daljnjeg smanjivanja neiskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu i pozitivnih vanjskih cjenovnih pritisaka. Očekivani porast zauzvrat odražava zaostale učinke tečajnog kanala i uzlaznu putanju krivulje cijena naftnih ročnica. Očekuje se i da će inflacija mjerena HIPC-om bez energije i prehrambenih proizvoda dalje jačati te da će 2017. dosegnuti 1,7%. Očekuje se da će se uvjeti na tržištu rada u europodručju tijekom projekcijskog razdoblja i dalje poboljšavati. Tijekom 2014. nastavio se oporavak zaposlenosti, koji se intenzivirao u prvom tromjesečju 2015. Taj trenutačni oporavak i dalje je snažniji no što se moglo pretpostaviti s obzirom na elastičnost zaposlenosti u odnosu na cjelokupnu gospodarsku aktivnost u prošlosti, što je vjerojatno rezultat poticajnog učinka obuzdavanja rasta plaća i nedavnih reforma na tržištu rada. Procjenjuje se da će se broj zaposlenih tijekom projekcijskog razdoblja i dalje znatno povećavati, što je prije svega posljedica gospodarskog oporavka i, u nekim zemljama, fiskalnih poticaja i prethodnih reforma na tržištu rada. Predviđa se da će broj odrađenih sati po osobi donekle narasti, ali će i dalje biti daleko ispod razina iz razdoblja prije krize. Očekuje se samo skromno povećanje radne snage, koje usporavaju učinci obeshrabrenja proizišli iz još uvijek velike nezaposlenosti u nekim zemljama i nepovoljnih demografskih činitelja u drugima.

Graf 2.2. Realni BDP Europodručja i HIPC Europodručja, Izvor: ESB Makroekonomske projekcije stručnjaka

Eurosustava za europodručje, lipanj 2015.

11

Tablica 2.2. Makroekonomske projekcije za europodručje (godišnje postotne promjene): 2014 2015 2016 2017

Realni BDP 0,9 1,5 1,9 2,1 Zaposlenost 0,6 0,9 0,9 0,9 Stopa nezaposlenosti (postotak radne snage) 11,6 11,1 10,5 9,9 Saldo tekućeg računa (postotak BDP-a) 2,2 2,7 2,5 2,4

Izvor: ESB Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje, lipanj 2015.

2.4. Makroekonomsko stanje i trendovi u BiH

2.4.1. Ekonomski rast Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) procjenjuje da su izlazak Europodručja iz recesije nakon dvije godine negativnog rasta, smanjenje svjetskih cijena, deflacija, poplave u drugom tromjesečju, te nepovoljna hidrološka situacija u hidroelektranama bili među najznačajnijim čimbenicima ekonomskog rasta BiH u 2014. godini. Nakon dosta dobrog početka godine, svibanjske poplave su naglo prekinule ostvareni progres da bi potom uslijedilo tek postupno poboljšavanje u drugom polugodištu. Obzirom na

sva događanja, u 2014. godini je, prema procjeni DEP‐a, ostvaren tek skroman ekonomski rast od svega 0,6%. Rast u 2014. godini je prije svega bio nošen privatnom potrošnjom, te privatnim i javnim investicijama uz negativan doprinos vanjskotrgovinskog deficita. U isto vrijeme doprinos javne potrošnje je bio dosta slab s realnim rastom od svega 1,5%. U narednom razdoblju se očekuje jačanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u okruženju koje bi trebalo osigurati značajan rast ne samo BH izvoza nego i domaće potražnje u značajnoj mjeri financirane inozemnim prilivima. Prema posljednjim projekcijama DG ECFIN‐a, očekuje se postupno jačanje ekonomskog rasta Europodručja sa stopom od 1,3% u 2015., te 1,9% u 2016 godini. Pri tome se 2015. očekuje izlazak Italije i Hrvatske iz recesije uz daljnje jačanje rasta na 1% u Hrvatskoj, te 1,6% u Italiji 2016. godine. Konačno, rast u 2015. godini bi mogao biti potaknut normalizacijom hidrološke situacije i remonta u elektranama čime bi automatski bio ostvaren dvocifren rast proizvodnje i izvoza električne energije.

2.4.2. Industrijska proizvodnja

Prema preliminarnim podacima BHAS‐a za 2014. godinu u Bosni i Hercegovini je došlo do stagnacije fizičkog obujma industrijske proizvodnje s neznantom stopom rasta od 0,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. DEP smatra da je stagnacija industrijske proizvodnje u BiH posljedica izrazito teških uvjeta poslovanja tokom cijele godine. Naime, uz mnoštvo strukturalnih problema industrijska proizvodnja u BiH tijekom 2014. godine bila je izložena prirodnoj katastrofi i poplavama što je u velikoj mjeri odredilo razinu proizvodnje na kraju godine. Pored domaćih izazova, bh. industrija tijekom 2014. godine bila je izložena dosta stagnantnoj poslovnoj aktivnosti u neposrednom međunarodnom ekonomskom okruženju koju su karakterizirale slaba izvozna potražnja i pad svjetskih cijena roba. Kronološki promatrano, nakon ohrabrujućeg rasta industrijske proizvodnje koji je u prvom kvartalu 2014. godine iznosio 4,5%, već tijekom drugog kvartala došlo je do naglog pada proizvodnje koja se usprkos određenim pozitivnim pomacima u drugom polugodištu nije uspjela značajnije oparaviti do kraja godine. Pozitivan doprinos industrijskoj proizvodnji ostvaren je samo u domeni prerađivačke industrije koja je unatoč velikim izazovima tijekom 2014. godine zabilježila godišnji rast proizvodnje od 3,8% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, sektor za proizvodnju električne energije usljed visoke osnovice iz prethodne godine i niske razine proizvodnje u hidroelektranama tijekom 2014. godine zabilježio je godišnji

12

pad proizvodnje od oko 10% i na taj način onemogućio rast industrijske proizvodnje u BiH. Sektor rudarstva koji uključuje rudnike uglja, metala te ostalih ruda i čini oko 13% ukupne industrijske proizvodnje u BiH tijekom 2014. godine zabilježio je smanjenje proizvodnje od oko 2% i imao je negativan utjecaj na ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH.

2.4.3. Cijene Većina zemalja Europske unije je u 2014. godini zabilježila sporiji rast cijena, a u pojedinim zemljama je registrirana deflacija. Inflacija u EU je značajno determinirana promjenama cijena nafte na svjetskom tržištu. Vrijednost nafte u 2014. godini je zabilježila rekordno nisku razinu, naročito u drugoj polovici godine. Usporedo sa smanjenjem cijena nafte smanjene su i cijene hrane (4,2% g/g). Zbog nižih cijena nafte i hrane, uz skroman rast cijena ostalih proizvoda i usluga u CPI indeksu, inflacija u EU je bila izrazito niska, a u pojedinim zemaljama je zabilježena deflacija. U BiH je u 2014. godini zabilježena deflacija od 0,9% g/g. Smanjenje opće razine cijena je značajno determinirano vanjskim čimbenicima poput svjetskih cijena nafte i hrane. Najveća smanjenja cijena zabilježena su u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće te prijevoza (oko 52% CPI indeksa).

2.4.4. Zaposlenost i plaće U usporedbi sa zemljama u EU i okružju (Osim Makedonije) Bosna i Hercegovina je imala najveću stopu nezaposlenosti u 2014. godini. Prema anketi o radoj snazi broj nezaposlenih osoba u BiH je smanjen uz nepromijenjenu stopu nezaposlenosti u odnosu na 2013. godinu, jer je i broj zaposlenih osoba smanjen. Pored toga, tržište rada u BiH je opterećeno izuzetno visokim udjelom dugoročno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih uz niske stope zaposlenosti i aktivnosti. U uvjetimas ograničenog obujma poslovne aktivnosti nije bilo mogućnosti za značajnije uvećanje plata. Ograničena razina potražnje i investicija, kako u BiH tako i u zemljama EU, odrazila se na obujam poslova bh. poduzeća. Uslijed deflacije realni rast neto plaća u pojedinim zemljama, uključujući i BiH, je bio veći. Međutim, ako se uzme u obzir da je riječ o zemljama s niskim dohotkom, jasno je da se kupovna moć i životni standard stanovništa u 2014. godini nisu bitno mijenjali (Hrvatska i Slovenija su izuzetak). Prosječan broj zaposlenih osoba u BiH u 2014. godini je uvećan za 1,7% g/g i iznosio je 701,6 tisuća. Nadalje, u BiH je po prvi put od 2009. godine registrirano smanjenje prosječnog broja nezaposlenih. Prosječan broj nezaposlenih osoba u BiH u 2014. godini je smanjen za 0,5% g/g i iznosi 549,5 tisuća. Administrativna stopa nezaposlenosti u BiH u 2014. godini je smanjena za 0,6 p.p. i iznosi 43,9%, dok je anketna stopa nezaposlenosti ostala nepromjenjena i iznosi 27,5%. Prosječna neto plaća u u 2014. godini je iznosila 830 KM i nominalno je veća za 0,4% g/g, a realni rast je bio nešto veći zbog deflacije.

2.4.5. Javne financije DEP izvještava da raspoloživi podaci za 2014. godinu ukazuju na to da su javne financije BiH i u 2014. godini ostvarile deficit sektora opće vlade, praćen porastom vanjskog zaduživanja od 9,4%. Prema

preliminarnim podacima konsolidiranim od strane OMA‐e BiH, proračunski prihodi svih razina vlasti bilježe rast od 3,7%. Rast prihoda je bio praćen rastom tekućih rashoda i na kraju svakog kvartala, ali i na kraju godine. Tako su tekući rashodi na kraju 2014. godine zabilježili rast od 4,2%.

13

Stanje javnog vanjskog duga na kraju godine je dostigao iznos od 8,1 milijardi KM, što iznosi oko 29%

procjenjenog BDP‐a za 2014. godinu. Na porast vanjske zaduženosti, osim novih zaduženja, odrazila se i promjena tečaja eura prema dolaru nazočna u 2014. godini. 2014. godina je obilježena povećanjem neto prihoda na JR UIO BiH od 3,8% i povećanjem sredstava namjenjenih proračunima od 3,6% (nakon izmirenja rezervi na JR i servisiranja vanjskog duga). Usprkos značajnom povećanju povrata sa JR od 17,6% i skromnom rastu raspoređenih sredstava od neizravnih poreza za servisiranja vanjskog duga od 2,9%, do rasta neto prihoda je doveo rast bruto prihoda od neizravnih poreza od 6,0%. Ovim je nastavljen trend povećanja udjela povrata u bruto prihodima (sa 16,7% u 2013. godini na 18,5% u 2014. godini). Do rasta bruto prihoda doveli su rast potrošnje, kao i uvoz kapitalnih dobara (investicije) i uvoz sirovina namjenjinih proizvodnji za izvoz, kao i promjena carinskih i PDV režima kompanija koje se bave unutarnjom obradom. Na razini BiH u 2014. godini, a prema podacima entiteskih poreznih uprava ostvaren je rast prihoda od izravnih poreza, doprinosa i ostalih prihoda od 5%. Rast prihoda je prvenstveno rezultat rasta prihoda od doprinosa od 5,5%, ali i prihoda od pristojbi, kazni i naknada od 12,1%. U isto vrijeme, prihodi od izravnih poreza bilježe smanjenje od 2,5% a glavni razlog jeste smanjenje prihoda po osnovi poreza na dohodak u RS-u, prihoda od poreza na dobit kao i poreza građana, kao rezultat prestanka rada velikog broja poreznih obveznika usljed poplava, ali i otpisa izmirenja porezne obveze poplavljenim obveznicima. Što se tiče pojedinačnih kategorija izravnih poreza, porez na dobit bilježi smanjenje, također zbog poplava koje su zadesile BiH.

2.4.6. Platna bilanca Deficit tekućeg računa u okviru platne bilance Bosne i Hercegovine za 2014. godinu iznosio je 2,066 milijardi KM, što predstavlja povećanje za 36,8% u odnosu na 2013. godinu. Navedeni porast deficita tekućeg računa u okviru platne bilance Bosne i Hercegovine predstavlja nastavak dugogodišnjeg trenda te je i dalje najvećim dijelom uzrokovan povećanjem deficita vanjske trgovine, koji je u proteklom razdoblju uvećan za 14% (g/g). Ovaj porast je bio uzrokovan povećanjem uvoza roba za 7,1% kao i porastom izvoza roba za 3% u promatranom razdoblju. Kod finansiranja deficita tekućeg računa došlo je do smanjenja za 557 milijuna KM financijskih neto ulaganja aktive u inozemstvu, kao i stvaranja novih obveza prema nerezidentima u iznosu od 1,428 milijardi KM. Priliv stranog kapitala u 2014.god., u smislu financiranja deficita tekućeg računa, je bio dvostruko viši u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kapitalni i financijski prilivi su bili veći za 31,3% (g/g) i iznosili su 2,501 milijardi KM u 2014., te su bili dovoljni kako bi pokrili spomenuti deficit tekućeg računa od 2,066 milijardi KM, tako da je rezervna aktiva CBBiH zadržala isti trend kao i prošle godine.

Važno je spomenuti i doznačene tri tranše (u siječnju i srpnju 2014.) iz stand by aranžmana sa MMF‐om u ukupnom iznosu od 465,5 miliona KM koje su dale veliki doprinos stabilizaciji financiranja platne bilance Bosne i Hercegovine.

14

2.5. Pretpostavke i prognoze makroekonomskog okvira u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje 2016.-2018.1

Federalno ministarstvo financija, u suradnji s Direkcijom za ekonomsko planiranje BiH, utvrdilo je da se između 2013. i 2014. godine u Federaciji BiH dogodio pad realnog BDP-a od 0,1% (sa 0,7% na 0,6%), dok se u narednim godinama očekuje rast od 2,6% u 2015. godini do 4,4% u 2018. godini. Naime, prema projekcijama za 2015. i 2016. godinu nominalni BDP bi trebao imati intenzivniji rast od 3,4%, odnosno 4,5%, dok bi rast rast realnog BDP-a u 2016. godini trebao iznositi 3,2%. U tablici 2.3. prikazani su makroekonomski pokazatelji za FBiH za razdoblje 2013.-2018. godina Tablica 2.3. Makroekonomski pokazatelji za FBiH za razdoblje 2013.-2018.godina

milijuna KM

Pokazatelj Procjene FMF-a Projekcije FMF-a

2013 2014 2015 2016 2017 2018 Nominalni BDP u mil KM 17.993 18.101 18.712 19.559 20.665 21.945 Nominalni rast u % 2,6 0,6 3,4 4,5 5,7 6,2 Realni BDP u mil KM (preth.g.= 100) 17.656 18.103 18.573 19.310 20.265 21.576 Realni rast u % 0,7 0,6 2,6 3,2 3,6 4,4

Kao i u slučaju Bosne i Hercegovine tako su najznačajniji čimbenici ekonomskog rasta u Federaciji BiH u 2014. godini bili izlazak Europodručja iz recesije nakon dvije godine negativnog rasta, smanjenje svjetskih cijena, deflacija, poplave u drugom tromjesečju, te nepovoljna hidrološka situacija u hidroelektranama. U razdoblju 2015.-2016. godina očekuje se nastavak postupnog poboljšanja vanjskog okružja i jačanje ekonomskog rasta u Federaciji BiH. Očekivano jačanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u okružju bi trebalo osigurati značajan rast ne samo izvoza nego i domaće potražnje koja se u značajnoj mjeri financira inozemnim prilivima. Pozitivan utjecaj na ekonomski rast kako u BiH, tako i u Federaciji BiH bi moglo imati i projicirano ubrzavanje rasta u Austriji na 0,8% u 2015. godini, te 1,5% naredne godine. Pored postupnog poboljšanja vanjskog okružja, projekcije ekonomskog rasta BiH za 2015 – 2016. godinu podrazumijevaju odsustvo elementarnih nepogoda (suša i poplava) i normalnu hidrološku situaciju u hidroelektranama, te uobičajenu razinu remonta u elektroenergetskom sustavu. Također, očekivana stabilizacija svjetskih cijena bi trebala zaustaviti deflaciju u 2015. godini. Povratak inflacije se očekuje 2016. i narednih godina. Spomenuti čimbenici i pretpostavke bi trebali dovesti do postupnog jačanja ekonomskog rasta u razdoblju 2015. -2018. godina.

2.5.1. Industrijska proizvodnja

Kretanje industrijske proizvodnje u Federaciji BiH u nekoliko prethodnih godina određeno je uzajamnim djelovanjem niza unutarnjih i vanjskih čimbenika. Primarnu ulogu u određivanju njezinog kretanja imala su događanja na izvoznim tržištima, dok su promjene domaće potražnje bile manje značajne. Nezapamćena prirodna katastrofa (svibanjske poplave i klizišta) u 2014. godini, slaba izvozna potražnja i pad svjetskih cijena roba u velikoj su mjeri odredili razinu proizvodnje na kraju godine. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2014. godinu podaci o industrijskoj proizvodnji govore da je industrijska proizvodnja u 2014. godini imala rast od 0,1% u odnosu na 2013. godinu. Važno

1 Izvor: Dokument okvirnog proračuna Federacije Bosne i Hercegovine 2016-2018, lipanj 2015.

15

je istaknuti da je ova neznatna stopa rasta industrijske proizvodnje posljedica gore spomenutih prirodnih nepogoda i vremenskih neprilika.

Tijekom 2015. godine očekuje se postepeni oporavak industrijske proizvodnje. Prema projekcijama DEP-a očekuje se godišnji rast industrijske proizvodnje od oko 4,8%. Obzirom da se potpuni oporavak većine industrija u EU očekuje u razdoblju 2016.–2018. godina, izvjesno je očekivati da će ova događanja omogućiti i potpuni oporavak industrijske proizvodnje u FBiH. Kako se navodi u Dokumentu okvirnog proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2016.-2018. godina značajan doprinos poboljšanju industrijske proizvodnje u Federaciji BiH i jačanju njene konkurentske pozicije trebale bi dati i konkretne mjere Vlade FBiH koje su sadržane u Akcijskom planu za realizaciju projekta „Razvoj industrijske politike u FBiH 2011 – 2015“, pripremljenom od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

2.5.2. Cijene i inflacija

U 2014. godini u Federaciji BiH zabilježena je deflacija od 0,7% g/g. Smanjenje opće razine cijena je većinski determinirano vanjskim čimbenicima poput svjetskih cijena nafte i hrane, dok su domaći čimbenici imali nešto manji utjecaj. Cijene u Federaciji BiH u 2014. godini su najviše smanjene u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, te prijevoza. Jedini odjeljak sa značajnim rastom cijena je alkohol i duhan, zbog povećanja trošarine na cigarete i duhan u 2014. godini. Uzimajući u obzir projekcije Europske komisije koje se odnose na cijene nafte i hrane na svjetskom tržištu, te projekcije MMF-a koje se odnose na cijene plina, realno je očekivati blagu stopu inflacije u zemljama EU koja bi trebala iznositi 0,2%. Također, u tekućoj godini se ne očekuje značajan rast opće razine cijena u Federaciji BiH uzimajući u obzir promjene cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu. U godinama koje slijede očekuje se stabilan i umjeren rast cijena hrane, nafte i plina, te se pretpostavlja da bi se inflacija u Federaciji BiH kretala od 1% u 2016. godini, pa 1,3% u 2017. godini i 1,5% u 2018. godini. Tablica 2.4. Kretanje indeksa cijena u FBiH u razdoblju 2011.-2015. godina

Indeksi 2012 2011

2013 2012

2014 2013

IV 2015 III 2015

IV 2015 IV 2014

Ukupan indeks 102,1 99,8 99,3 100,2 100,0

2.5.3. Tržište rada U 2014. godini se, u odnosu na prethodnu godinu, broj radnika u Federaciji BiH uvećao za 1,36%, broj zaposlenih se također povećao za 1,95%, dok se u isto vrijeme broj nezaposlenih osoba povećao za 0,7%, što se odnosi uglavnom na privatni sektor.

Koncem ožujka 2015. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je 391.663 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje za 2.124 osobe ili 0,5% u odnosu na veljaču 2015. godine.

Plaće, sukladno ekonomskim događanjima, također u 2015. godini ne bi trebale imati značajnu stopu rasta. U odnosu na 2013. godinu prosječna neto i bruto plaća ostvarile su pad od 0,2% i iznose 833 KM, odnosno 1.272 KM.

16

Tablica 2.5. Stanje na tržištu rada u FBiH u razdoblju 2013-2015. godina

2013 2014 II 2015 III 2015

Broj zaposlenih 435.113 443.587 445.970 446.304 Broj nezaposlenih 388.704 391.427 393.787 391.663 Prosječna neto plaća u KM 835 833 815 834 Prosječna bruto plaća u KM 1.275 1.272 1.244 1.274

2.5.4. Financijski sektor Ukupna novčana masa u 2014. godini iznosila je 17,4 milijardi KM, što je u odnosu na 2013. godinu povećanje od 7,8%. Svi depoziti koji ulaze u sastav novčane mase, kao i gotovina izvan banaka zabilježili su pozitivan rast g/g. Najveći doprinos rastu ukupne novčane mase dali su ostali i prenosivi depoziti u domaćoj valuti, a zatim slijede gotovina izvan banaka, ostali depoziti u inozemnoj valuti, te prenosivi depoziti u inozemnoj valuti.

Iako se u 2014. godini očekivalo usporavanje rasta depozita zbog poplava u proljetnim mjesecima, a i zbog minornih pozitivnih kretanja na tržištu rada, ukupni depoziti ostvarili su brži rast u odnosu na 2013. godinu za 1,6 p.b. Kako je rast prvenstveno bio generiran od strane sektora stanovništva, može se očekivati da će i u narednom razdoblju ponašanje ovog sektora imati najznačajniji utjecaj na kretanje ukupnih depozita i novčane mase.

U razdoblju 2015 – 2018. godine očekuje se nastavak ekonomskog rasta u BiH, pa samim tim i pozitivan učinak na razvoj monetarnog sektora, odnosno očekuje se nastavak rasta depozita (koji ulaze u sastav M2), kao i gotovine izvan banaka. Stopa rasta M2 mogla bi se kretati od 4% - 6% g/g. Prethodno navedena kretanja mogu se očekivati samo ako ne dođe do značajnih poremećaja izvana, u smislu ekonomskih poremećaja glavnih vanjskotrgovinskih partnera BiH, a koji bi utjecali na loše performanse u vanjskotrgovinskom sektoru, slabljenje industrijske proizvodnje, investicija i krajnje potrošnje.

2.6. Razvoj gospodarstva Županije Posavske

Područje Županije Posavske se prostire na ukupno 324,6 km

2, podijeljeno na tri općine (Domaljevac-

Šamac, Odžak i Orašje), što čini 1,24% ukupnog područja Federacije BiH. U 34 naseljena mjesta gustoća naseljenosti je iznad prosjeka Federacije BiH (119,1 naspram 89,5 stanovnika po km

2).

Procjene Federalnog zavoda za statistiku

2 pokazuju da broj stanovnika u ovoj županiji opada (2005.:

41.436, 2006.: 41.264, 2007.: 41.187 stanovnika, 2008.: 40.513 stanovnika, 2009: 39.886 stanovnika, 2010: 39.520, 2011.: 39.585, 2012.: 39.307, 2013: 38.960, 2014: 38.669) i koristeći ove procjene, može se zaključiti da je u 2014. godini Županija Posavska činila oko 1,65% stanovništva Federacije BiH.

2.6.1. Bruto domaći proizvod

U 2014. godini BDP po glavi stanovnika u Županiji Posavskoj, prema procjenama Federalnog zavoda za programiranje razvoja

3, iznosio je 5.769 KM ili 78,6% od prosjeka Federacije. U odnosu na 2013. godinu

BDP po glavi stanovnika Županije Posavske porastao je 2,9%. Ukupni procijenjeni BDP iznosio je 223 milijuna KM, što u ukupnom BDP-u Federacije uzima 1,3%. U odnosu na 2013. godinu došlo je do blagog rasta BDP-a po glavi stanovnika Županije Posavske za 2,3%. U Tablici 2.6. dat je pregled BDP-a po općinama u Županiji Posavskoj.

2 Izvor: Publikacija FZS „Kanton Posavski u brojkama“ i „Federacija BiH u brojkama“ (2014.)

3 Izvor: DEP-Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBIH 2014., svibanj 2015

17

Tablica 2.6. Pregled ostvarenog BDP-a po općinama u Županiji Posavskoj u 2014. godini

(projekcija Federalnog zavoda za programiranje razvoja)

Općina Broj

stanovnika4

BDP (u 000 KM) BDP po stanovniku

u KM BDP po stanovniku u KM – FBiH = 100

1 2 3 4 5

Orašje 19.111 137.278 7.183 97,8

Domaljevac-Šamac 4.467 17.159 3.841 52,3

Odžak 15.091 6.864 4.548 61,9

Županija Posavska 38.669 223.077 5.769 78,6

FBiH 2.336.722 17.159.815 7.344 100,0

2.6.2. Industrijska proizvodnja U 2014. godini učešće fizičkog obujma industrijske proizvodnje u Županiji Posavskoj u industrijskoj proizvodnji Federacije BiH iznosilo je 1,0%, dok je ostvaren rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje po stopi od 7,5% u odnosu na 2013. godinu. Taj rast se najvećim dijelom odnosio na rast obujma proizvodnje kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Tablica 2.7. Indeksi industrijske proizvodnje prema područjima i oblastima KD-a u 2014. godini 2014/2013

Federacija BiH Županija Posavska INDUSTRIJA – UKUPNO 100,1 107,5 PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA Intermedijarni proizvodi 106,5 109,0 Kapitalni proizvodi 98,5 143,9 Trajni proizvodi za široku potrošnju 95,0 123,9 Netrajni proizvodi za široku potrošnju 102,4 99,8 PREMA PODRUČJIMA I OBLASTIMA KD-a PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 103,7 107,5 Izvor: „Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014.“, Federalni zavod za programiranje razvoja, 2015.

2.6.3. Uvoz i izvoz Županija Posavska je u 2014. godini ostvarila vrijednost izvoza od 91 milijun KM ili 1,1% više u odnosu na 2013. godinu, što čini 1,6% od ukupnog izvoza FBiH u 2013. godini. U istoj godini uvezeno je roba i usluga u vrijednosti od 130 milijuna KM ili 3,6% više nego u u 2013. godini ili 1,3% od ukupnog uvoza FBiH u 2014. godini. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 70,2%, dok je u FBiH iznosila 55,8%.

Tablica 2.8. Vanjskotrgovinska razmjena po općinama u Županiji Posavskoj u 2014. godini

Općine Vrijednost u 000 KM Učešće u % Pokrivenost

uvoza izvozom u %

Trgovinska bilanca (deficit) Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Orašje 45.223 60.776 0,8 0,6 74,4 -15.553 Domaljevac-Šamac 716 10.301 0,0 0,1 7,0 -9.585 Odžak 45.006 58.516 0,8 0,6 76,9 13.510 Županija Posavska 90.946 129.593 1,6 1,3 70,2 -38.647 Federacija BiH 5.778.901 10.353.991 100,0 100,0 55,8 -4.575.090

4 Izvor podataka: Vidi 2.

18

2.6.4. Zaposlenost, nezaposlenost i plaće

Na tržištu rada Županija Posavska je u prethodnoj godini zabilježila bolje rezultate nego u 2013. godini. Tako je zaposlenih bilo 5.660 što je u odnosu na 2013. godinu više za 60 zaposlenih ili 0,9% više. Broj zaposlenih u Županiji Posavskoj u ukupnom broju zaposlenih Federacije BiH i dalje sudjeluje s malih 1,3%. Stupanj zaposlenosti u Županiji Posavskoj po EU metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosi 21,1%, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 2,0%. U tablici 2.9. prikazan je broj zaposlenih i stupanj zaposlenosti po općinama Županije Posavske u 2014. godini.

Tablica 2.9. Broj zaposlenih i stupanj zaposlenosti po općinama Županije Posavske u 2014. godini

Općina Prosječan

broj zaposlenih

Radno sposobno

Radna snaga

Stupanj zaposlenosti

u %

Stupanj aktivnosti u

%

Orašje 3.069 13.467 5.897 22,8 43,8 Domaljevac-Šamac 423 3.283 893 12,9 27,2 Odžak 2.168 10.131 4.448 21,4 43,9 Županija Posavska 5.660 26.881 11.238 21,1 41,8 Federacija BiH 443.587 1.611.718 835.852 27,5 51,9

Registrirani broj nezaposlenih osoba u Županiji Posavskoj sa stanjem na dan 31.12.2014. godine iznosio je 5.578, što je za 0,1% manje u odnosu na stanje na kraju prosinca 2013. godine. Broj nezaposlenih Županije u ukupnom broju nezaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 1,4%. Stupanj nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu iznosio je u 2014. godini 49,6%. U tablici 2.10. dat je pregled nezaposlenih po općinama Županije Posavske u 2014. godini.

Tablica 2.10. Stupanj nezaposlenosti po općinama Županije Posavske u 2014. godini

Općina Broj nezaposlenih Radna snaga Stupanj

nezaposlenosti u % 1 2 3 4

Orašje 2.828 5.897 48,0

Domaljevac-Šamac 470 893 52,6

Odžak 2.280 4.448 51,3

Županija Posavska 5.578 11.238 49,6

Federacija BiH 392.265 835.852 46,9

Izvor: „Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014.“, Federalni zavod za programiranje razvoja, 2015.

Prosječna mjesečna neto plaća je u 2014. godini iznosila 693 KM, što je više za 0,4% u odnosu na 2013. godinu, a u odnosu na federalni prosjek iznosi tek 83,2%. Promatrano po općinama Županije Posavske najveći prosjek imala je Općina Orašje (787 KM), dok su općine Domaljevac-Šamac i Odžak imale znatno niži prosjek (556 KM i 571 KM respektivno).

2.6.5. Poslovni subjekti Županije Posavske

Prema statističkim podacima broj registriranih pravnih osoba u Županiji je na dan 31.12.2014. godine iznosio 1.012, što je u odnosu na 2013. godinu manje za 1 ili 0,1%. U ukupnom broju registriranih pravnih osoba u Federaciji BiH Županija Posavska je u 2014. godini sudjelovala sa 2,0%. Broj registriranih fizičkih osoba – obrtnika se u Županiji Posavskoj iznosio je 541 što je manje za 16 ili 2,9% u odnosu na 2013. godinu. U ukupnom broju registriranih fizičkih osoba – obrtnika Federacije Bosne i Hercegovine Županija Posavska sudjeluje sa 1,1%.

19

U tablici 2.11. dat je pregled strukture poslovnih subjekata po općinama Županije Posavske u 2014. godini.

Tablica 2.11. Struktura poslovnih subjekata po općinama Županije Posavske u 2014. godini

stanje na 31.12.2014.

Općina

Broj poduzeća

UKUPNO Pravne osobe U sastavu pravnih

osoba Fizičke osobe

obrtnici 1 2 3 4 5

Orašje 741 495 443 246

Domaljevac-Šamac 136 109 80 27

Odžak 676 408 342 268

Županija Posavska 1.553 1.012 865 541

Federacija BiH 101.475 51.875 27.840 49.600

2.6.6. Osnovni pokazatelji razvoja FBiH i Županije Posavske

Tablica 2.12. Osnovni pokazatelji razvoja FBiH i Županije Posavske u razdoblju 2013.-2014.godina Elementi FBIH Županija Posavska ŽP u FBiH (%)

2013 2014 2013 2014 2013 2014 Površina u km

2 26.109 26.110 325 325 1,2 1,2

Stanovništvo (u 000) 2.337 2.337 40 39 1,7 1,7 BDP (u mil KM) 16.914 17.160 220 223 1,3 1,3 BDP po stanovniku u KM 5.903 7.344 5.644 5.769 95,6 78,6 Industrijska proizvodnja - indeks 107,4 100,1 67,7 107,5 0,9 1,0 Izvoz robe (u mil KM) 5.548 5.779 90 91 1,6 1,6 Uvoz robe (u mil KM) 9.833 10.354 125 123 1,3 1,2 Stopa pokrivenosti uvoza izvozom (%) 56,4 55,8 71,9 70,2 127,5 125,8 Trgovinska bilanca (u mil KM) -4.285 -4.575 -35 -39 0,8 0,9 Prosječan br.zaposlenih 435.113 443.587 5.600 5.660 1,3 1,3 Radno sposobno stanovništvo (15-64) 1.605.813 1.611.718 27.130 26.881 1,7 1,7 Radna snaga – broj 827.055 835.852 11.186 11.238 1,4 1,3 Stopa zaposlenosti (%) 27,1 27,5 20,6 21,1 75,9 78,1 Stopa aktivnosti (%) 51,5 51,9 41,2 41,8 80,1 80,5 Broj nezaposlenih (na 31.12.2014.) 391.942 392.265 5.586 5.578 1,4 1,4 Stopa nezaposlenosti (%) 47,4 46,9 49,9 49,6 105,3 105,7 Prosječna plaća u KM 835 833 690 693 82,6 83,2 Prosječna mirovina u KM 347 365 353 366 101,7 100,3 Broj umirovljenika 388.676 394.900 3.544 3.603 0,9 0,9 Broj poslovnih subjekata 101.320 101.475 1.570 1.553 1,5 1,5 Investicije (u mil KM) 3.081 3.315 19,0 19,9 0,6 0,6 Stopa investiranja (%) 18,3 19,3 8,6 8,9 47,7 46,2

2.7. Pretpostavke i rizici

U razdoblju 2015.-2018. godina Vlada Županije Posavske je čvrsto opredijeljena stvaranju uvjeta i pretpostavki za punu zaposlenost radne snage i korištenje proizvodnih kapaciteta, koji bi trebali dati krajnji rezultat, povećanje bruto domaćeg proizvoda Županije Posavske. Prva prepreka koju je na tom

20

putu potrebno sanirati jest saniranje fiskalnog deficita nastalog u prethodnim razdobljima kako bi se dostigla i ustabilila fiskalna održivost. Sukladno usmjerenju viših razina vlasti ka harmonizaciji propisa kako bi se stvorili jednaki uvjeti privređivanja za gospodarske subjekte na cijelom području BiH, cilj Vlade Županije Posavske je povećanje konkurentnosti gospodarstva i poboljšanje uvjeta za privlačenje ino-ulagača. Osim tog, poduzimati će se mjere za jačanje rasta i daljnjeg razvoja privatnog sektora, te, osobito, snažno poticati poljoprivredna proizvodnja u cilju povećanja izvoza i smanjenja deficita tekućeg računa. Sumirano, osnovni makroekonomski ciljevi Županije Posavske u sljedećem srednjoročnom razdoblju su:

- stabilnost financijskog sektora, - restrukturiranje javne potrošnje i očuvanje socijalne stabilnosti, - poboljšanje poslovnog okružja, aktiviranje resursa i pružanje potpore gospodarskim aktivnostima, - očuvanje tržišta rada i provođenje mjera za povećanje zaposlenosti, i - održivi razvoj i makroekonomska stabilnost.

Kao i u prethodnoj godini, u razdoblju 2016-2018. godina prioritet Vlade Županije Posavske je ponovno uspostavljanje održivosti proračuna i provođenje mjera njegove konsolidacije, kako bi se uklonile ili barem ublažile negativne posljedice fiskalnih deficita iz ranijih godina ali i posljedice katastrofalne poplave koja je u svibnju 2014. godine pogodila čitavo područje Županije Posavske.

21

Poglavlje 3: Srednjoročna fiskalna strategija

3.1. Uvod

U Poglavlju 3. su navedene projekcije prihoda za koje se očekuje da će biti dostupni za financiranje javne potrošnje u srednjoročnom razdoblju. Projekcije se temelje na prethodno navedenim makroekonomskim pokazateljima i vladajućim poreznim politikama. Osim toga, ovo poglavlje daje opis fiskalnog okruženja i fiskalne strategije/ pozicije za koju se Vlada Županije Posavske opredijelila. Vlada Županije Posavske će u razdoblju 2016.-2018. godina funkcionirati s velikim fiskalnim opterećenjem, obzirom na značajne fiskalne pritiske vezane za proračunske deficite iz prethodnih godina, izmirenje domaćeg zaduživanja, negativne posljedive prošlogodišnjih svibanjskih poplava i povećanje troškova socijalnih davanja. Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH s početka 2014. godine Županija Posavska je u raspodjeli javnih prihoda s Jedinstvenog računa koji pripadaju Federaciji BiH a služe za financiranje županija dobila koeficijent koji odražava njezine posebne rashodovne potrebe (1,5), čime su županijski prihodi po ovoj namjeni na godišnjoj razini značajno povećani. Uzevši u obzir sve navedeno, a osobito troškove koje će Županija Posavska u narednom razdoblju imati za izmirenje dugoročnih obveza, pokriće deficita iz prethodnih godina i sanaciju šteta prouzročenih poplavom, i dalje se nameće potreba za restriktivnom politikom javne potrošnje a s osnovnim ciljem postizanja fiskalne stabilnosti i sustava kontrole potrošnje. Pri definiranju fiskalne strategije u razdoblju 2016.-2018. godina, sukladno postojećim praksama, korišteni su svi raspoloživi podaci a osobito podaci Federalnog ministarstva financija zasnovani na projekcijama Direkcije za ekonomska planiranja u Bosni i Hercegovini i Odjeljenja za ekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

3.2. Neizravni porezi koji se prikupljaju na račun Uprave za neizravno oporezivanje

Prihodi prikupljeni po osnovi neizravnih poreza (PDV-a, carinskih dadžbina i akciznih dadžbina) se uplaćuju na Jedinstveni račun Uprave za neizravno oporezivanje, nakon čega se raspodjeljuju u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, slijedećim redom: (1) raspodjela na račun rezervi, (2) raspodjela sredstava za financiranje Institucija BiH, (3) raspodjela prihoda između entiteta i Brčko Distrikta i (4) otplata vanjskog duga. Nakon raspodjele sredstava za otplatu vanjskog duga preostalo se raspodjeljuje između entiteta i vlada nižih razina vlasti u skladu s utvrđenom formulom.

Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH je detaljno regulirana raspodjela prihoda od neizravnih poreza između Federacije, županija, jedinica lokalne samouprave i direkcija za ceste, te ugrađene mjere koje se odnose na postupno uvođenje novog modela raspodjele prihoda po osnovi neizravnih poreza između svih razina vlasti u Federaciji BiH. Za projekcije prihoda za županijsku i općinsku razinu vlasti korištena je formula postupnog uvođenja modela raspodjele prihoda od neizravnih poreza. Navedena formula je, radi izbjegavanje proračunskog šoka, pri raspodjeli prihoda između županija i općina polazila od povijesnog načela, odnosno učešća županije u ukupno ostvarenim prihodima od poreza na promet, s tim da se u 2011. godini, kao petoj godini primjene modela, kriteriji iz Zakona implementiraju u punom kapacitetu, što znači da povijesni udio kantona u prihodima od poreza na promet u 2011. godini nestaje i da se udio županije u pripadajućem dijelu prihoda županija s Jedinstvenog računa određuje samo na osnovi kriterija.

22

U skladu sa zaključkom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH od 19.03.2009. godine, Federalno ministarstvo financija je uz podršku Projekta upravne odgovornosti (GAP) izradilo analizu Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH, broj: 22/06, 43/08 i 22/09) koja je usvojena od strane Vlade Federacije BiH na 132. sjednici održanoj dana 25.01.2010. godine i upućena u parlamentarnu proceduru, s prijedlogom da se izradi sveobuhvatna analiza prihoda u Federaciji BiH i predlože adekvatna zakonska rješenja iz oblasti javnih prihoda. U tu svrhu, Vlada Federacije BiH je na 24. sjednici održanoj 09.11.2011. godine imenovala Radnu grupu za analizu i pripremu rješenja u oblasti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i izradu prijedloga novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Nakon izvršenih analiza i dostavljenih prijedloga i sugestija u oblasti raspodjele javnih prihoda, Federalno ministarstvo financija je u svibnju 2013. godine sačinilo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. U članku 4. stavak 2. alineja 1. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine za Županiju Posavsku predviđen je koeficijent 1,5. Prijedlog navedenog Zakona je, nakon usvajanja od strane Vlade FBiH, u obliku nacrta upućen u parlamentarnu proceduru. Dom naroda Parlamenta FBiH je na svojoj 17. sjednici održanoj dana 26.09.2013. godine usvojio ovaj Zakon te je isti upućen u dvomjesečnu javnu raspravu. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH (u predloženom obliku) usvojen je sredinom svibnja 2014. godine i primjenjuje se od 17.05.2014. godine.

Projekcije prihoda od neizravnih poreza za razdoblje 2016.-2018. godina preuzete su od Federalnog ministarstva financija, a temelje se na projekcijama Odjeljenja za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje iz svibnja 2015. godine. Raspodjela tih prihoda korisnicima u Federaciji BiH je urađena prema GAP-ovom modelu raspodjele, koristeći propisanu formulu raspodjele tih prihoda utvrđenu Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH.

Na osnovi makroekonomskih pretpostavki izloženih u Poglavlju 2., a uvažavajući gore navedene postavke i projekcije prihoda koje je izradio Odjel za makroekonomsku analizu, projekcije ukupnih prihoda odražavaju očekivanu naplatu neizravnih poreza u 2015. godini od 5.108,20 milijuna KM ili 3,20% više nego u 2014. godini, dok se u razdoblju 2016.-2018. godina očekuje kontinuirani rast prihoda od neizravnih poreza u visini od 2,90%, 3,50% i 3,60% respektivno, sukladno očekivanom rastu BiH ekonomije.

Međutim, pripadajući dio tih prihoda korisnicima u Federaciji BiH, sukladno metodologiji raspodjele s Jedinstvenog računa, ovisi o troškovima financiranja države i utvrđenoj visini plana otplate vanjskog duga. Revidirane projekcije prihoda na Jedinstvenom računu za 2015. godinu i projekcije za razdoblje 2016.-2018.godina prikazane su u Tablici 3.1.

Tablica 3.1. Izvršenje prihoda na Jedinstvenom računu za 2014. godinu, revidirane projekcije prihoda na

Jedinstvenom računu za 2015. godinu i projekcije za razdoblje 2016.-2018. godina

u mil KM

Izvršenje

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

PDV 3.207,80 3.268,10 3.348,20 3.457,00 3.570,10

Akcize 1.307,50 1.381,10 1.432,10 1.490,40 1.550,60

Carine 235,40 252,70 264,30 276,20 290,60

Putarina 294,30 303,90 313,60 324,90 339,20

Ostalo 24,00 24,00 24,00 24,20 24,40

UKUPNO 5.069,00 5.229,80 5.382,20 5.572,70 5.774,90

Putarina (0,10 KM/l) -117,70 -121,60 -125,50 -130,00 -135,70

SREDSTVA ZA RASPODJELU 4.951,30 5.108,20 5.256,70 5.442,80 5.639,20

23

4.600

4.800

5.000

5.200

5.400

5.600

5.800

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Graf 3.1. Neto prihodi JR s putarinama za razdoblje 2014.-2018. godina (u mil KM)

3.3. Prihodi koji se prikupljaju od strane Županije

Pored prihoda od neizravnih poreza, županije u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH prikupljaju niz drugih izravnih poreza, koji uključuju porez na dobit poduzeća i porez na dohodak, zatim prihode po osnovi županijskih propisa o porezima na imovinu i niz neporeznih prihoda koji im omogućavaju da financiraju ustavom utvrđene funkcije.

Pored tog, prihodi od pristojbi, novčanih kazni i naknada kao i prihodi od grantova i donacija, također pripadaju županijama.

Prikupljanje i raspodjela izravnih i drugih prihoda se vrši prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Županiji Posavskoj i financiranju jedinica lokalne samouprave («Narodne novine Županije Posavske» broj 2/97 i 8/05) i Zakonu o porezu na imovinu, naslijeđe i dar Županije Posavske («Narodne novine Županije Posavske» broj 9/08 i 4/09). Prihodi od neizravnih poreza

Prema revidiranim projekcijama prihoda od neizravnih poreza Federalnog ministarstva financija, zasnovanih na projekcijama Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO, iz svibnja 2015. godine procjenjuje se da će prihodi od neizravnih poreza koji pripadaju Županiji Posavskoj u 2015. godini iznositi 27.689.370 KM ili 19,39% više u odnosu na izvršenje ovih prihoda za 2014. godinu. U razdoblju 2016.-2018. godina očekuje se povećanje prihoda od neizravnih poreza u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu (27.852.601 KM ili 0,59% više), smanjenje u 2017. godini te ponovno povećanje u 2018. godini u odnosu na godine koje im prethode. U Tablici 3.2. prikazano je izvršenje prihoda od neizravnih poreza Županije Posavske i njezinih općina pojedinačno na Jedinstvenom računu za 2014. godinu, revidirane projekcije za 2015. godinu i projekcije prihoda za razdoblje 2016.-2018. godina.

Tablica 3.2. Izvršenje prihoda od neizravnih poreza ŽP i općina pojedinačno na Jedinstvenom računu za

2014. godinu, revidirane projekcije za 2015. g. i projekcije za razdoblje 2016.-2018. g.

Izvršenje

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Županija Posavska 23.192.044 27.689.370 27.852.601 27.644.829 29.170.768

Županija 20.319.690 24.642.293 24.788.313 24.603.400 25.961.458

Domaljevac-Šamac 347.538 367.507 369.774 367.015 387.274

Odžak 1.198.536 1.274.159 1.281.108 1.271.551 1.341.738

Orašje 1.326.280 1.405.411 1.413.406 1.402.863 1.480.298

Općine 2.872.354 3.047.077 3.064.288 3.041.429 3.209.310

24

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Općine Županija

Graf 3.2. Prihodi od neizravnih poreza Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018. godina

Nadalje, procjenjuje se da će prihodi od neizravnih poreza za direkcije cesta na razini Županije Posavske u 2015. godini iznositi 1.184.078 KM ili 7,49% više u odnosu na izvršenje ovih prihoda za 2014. godinu. U razdoblju 2016.-2018. godina prihodi od neizravnih poreza za direkcije cesta kretati će se u iznosima 1.191.094 KM, 1.182.209 KM i 1.247.465 KM respektivno. U Tablici 3.3. prikazano je izvršenje prihoda od neizravnih poreza za direkcije cesta za 2014. godinu, revidirane projekcije za 2015. godinu i projekcije prihoda za razdoblje 2016.-2018. godina.

Tablica 3.3. Izvršenje prihoda od neizravnih poreza za direkcije cesta za 2014. godinu, revidirane projekcije za

2015. g. i projekcije za razdoblje 2016.-2018. g.

Izvršenje

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Županija Posavska 1.101.582 1.184.078 1.191.094 1.182.209 1.247.465

Županija (58%) 638.918 686.765 690.835 685.681 723.530

Općine (42%) 462.664 497.313 500.259 496.528 523.935

Kako je već spomenuto, pored prihoda sa Jedinstvenog računa, županije prikupljaju prihode po drugim osnovama (npr. porez na dobit poduzeća i niz neporeznih prihoda). Projekcije ovih prihoda Ministarstvo financija Županije Posavskepriprema na osnovi makroekonomskih prognoza i analizi trendova i već spomenute Projekcije prihoda od strane FMF. Porez na dobit Porez na dobit poduzeća izuzev banaka i drugih financijskih organizacija predstavlja u cijelosti prihod Županije. Učinci naplate prihoda od poreza na dobit, od uvođenja novog Zakona o porezu na dobit uz prilagođavanje makroekonomskih pretpostavki i povijesnih trendova ostvarenja prihoda po ovoj osnovi, pokazuju stalni rast za županijske proračune, a koji se različito odražavaju za svaku županiju pojedinačno. Naime, promatrajući naplatu u proračunu Županije Posavske ovi prihodi su od prve godine primjene Zakona (2008. godine) više nego 2,5 put porasli u 2009. godini te u 2010. godini dalje porasli za 17,9% u odnosu na 2009. godinu da bi u 2011. godini iznosili 1.367.919 KM. Izvršenje prihoda od poreza na dobit u 2014. godini iznosilo je 1.464.747 KM, što je za 5,35% više nego što je ostvareno u 2013. godini.

25

Očekuje se da će se i u razdoblju 2015.-2018. godina prihodi Županije Posavske od poreza na dobit kretati u sličnim apsolutnim iznosima, pa projicirani iznos za 2015. godinu iznosi 1.476.465 KM, a u razdoblju 2016.-2018. kretati će se od 1,524 milijuna do 1,648 milijuna KM. U Tablici 3.4. prikazano je izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2014. godinu, revidirane projekcije za 2015. godinu i projekcije za razdoblje 2016.-2018. godina za Županiju Posavsku.

Tablica 3.4. Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2014. godinu, revidirane projekcije za 2015. g. i projekcije

za razdoblje 2016.-2018. g. za Županiju Posavsku

Izvršenje 2014.

2015. 2016. 2017. 2018.

Porez na dobit 1.464.747 1.476.465 1.523.712 1.578.565 1.648.022

1.350.000

1.400.000

1.450.000

1.500.000

1.550.000

1.600.000

1.650.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Graf 3.3. Prihodi od poreza na dobita Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018. godina

Procjenjuje se da će se prihodi od poreza na dobit pojedinaca i poduzeća općina Županije Posavske u razdoblju 2016.-2018. godina kretati u apsolutnim iznosima 2.300 KM, 2.250 KM i 2.100 KM respektivno. Porez na dohodak Projekcije prihoda od poreza na dohodak zasnivaju se na primjeni Zakona o porezu na dohodak koji je u primjeni od 1. siječnja 2009. godine. Porez na dohodak predstavlja sintetički oblik prihoda iz poreza na plaću i poreza na dodatna primanja, građanskih poreza (poreza na dobit od gospodarske i profesionalne djelatnosti, poreza na prihod od poljoprivrede, poreza na prihod od autorskih prava, izuma i tehnoloških napredaka, poreza na ukupan prihod fizičkih osoba, te poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava) i poreza na prihod od igara na sreću. Ministarstvo financija Županije Posavske se u planiranju ovih prihoda za sljedeće tri godine isključivo oslanjalo na Projekcije ovih prihoda dobivene od strane FMF. Budući je uvođenjem poreza na dohodak nestao niz poreza građana koje su do sada regulirale županije i prihodi koje su županije oporezivale će postati dio osnovice poreza na dohodak, bilo je potrebno izračunati novu minimalnu stopu za raspodjelu prihoda (između županije i općina) od poreza na dohodak, s pretpostavkom neutralnosti prihoda – tj. da prihodi od poreza na dohodak budu na istoj razini prihoda od poreza koji će biti zamijenjeni porezom na dohodak. Izračun novog prosjeka iznosi, na temelju podataka iz 2006. godine, 34,46%. Ovaj prosjek je korišten u svrhu projekcija prihoda za utvrđivanje raspodjele prihoda od poreza na dohodak između županija i općina.

26

U prvoj godini primjene Zakona (2009. godina), sa stopom poreza od 10% uz osnovni osobni odbitak od 300 KM mjesečno, evidentiran je pad naplate tih prihoda u odnosu na čitav niz poreza koje je zamijenio porez na dohodak. Međutim, već u 2010. godini se naplata ovih prihoda na državnoj razini stabilizirala te je, uključujući i zaostale obveze poreza na dohodak bila veća za 6% u odnosu na 2009. godinu. U odnosu na izvršenje prihoda od poreza na dohodak Županije Posavske za 2014. godinu koje je iznosilo 2.822.724 KM, u 2014. godini se očekuje rast ovih prihoda od oko 4,8% (2.956.974 KM), dok se u razdoblju 2016.-2018. godina očekuje daljnji rast ovih prihoda u odnosu na prethodne godine za 3,1%, 3,6% i 4,4% respektivno. U apsolutnom iznosu to bi značilo ostvarenje prihoda od poreza na dohodak u iznosu od 3.051.597 KM u 2016. godini, 3.161.454 KM u 2017. godini i 3.300.558 KM u 2018. godini (Tablica 3.5.).

Tablica 3.5. Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2014. godinu, revidirane projekcije za 2015. g. i

projekcije za razdoblje 2016.-2018. g. za Županiju Posavsku

Izvršenje

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Porez na dohodak 2.822.724 2.956.974 3.051.597 3.161.454 3.300.558

Županija 1.850.434 1.938.000 2.000.016 2.072.017 2.163.186

Općine 972.290 1.018.973 1.051.580 1.089.437 1.137.372

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Općine Županija

Graf 3.4. Prihodi od poreza na dohodak Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018. godina Ostali porezni prihodi Kategorija Ostalih poreznih prihoda, u koju se ubrajaju prihodi od poreza na imovinu, domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze) i ostali porezi će se u Proračunu Županije Posavske za razdoblje 2016.-2018. godina kretati u uobičajenim rasponima od 230-240 tisuća KM. Isti slučaj se očekuje i kod općina Županije Posavske gdje će se ovi prihodi kretati u ukupnim iznosima od 205-215,5 tisuća KM godišnje. Neporezni prihodi Neporezni prihodi županije uključuju prihode od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihode od pozitivnih tečajnih razlika, naknade, pristojbe i prihode od pružanja javnih usluga u koje se ubrajaju: administrativne,

27

sudske i komunalne pristojbe i ostale proračunske naknade, naknade i pristojbe po Federalnim zakonima i drugim propisima i prihodi od pružanja javnih usluga i neplanirane uplate te novčane kazne. Očekuje se da će Proračun Županija Posavska u 2016. godini prikupiti 2.739.000 KM neporeznih prihoda, što je 5,8% manje nego što se očekuje u 2015. godini. Nadalje se očekuje da bi neporezni prihodi za 2017. i 2018. godinu trebali dalje opadati u odnosu na prethodne godine za 10,8% i 3,9% respektivno. U apsolutnom iznosu predviđa se da će ovi prihodi iznositi 2.444.000 KM u 2017. godini i 2.349.000 KM u 2018. godini (Tablica 3.6). Očekivani pad neporeznih prihoda u razdoblju 2016.-2018. godina rezultat je planiranog korištenja namjenskih sredstava. Naime, u razdoblju 2012.-2015. godina iz namjenskih sredstava od korištenja poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, koja su na podračun Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva početkom 2012. godine pristigla u iznosu od preko 3 milijuna KM, izvršeni su planirani radovi u većem obujmu, te se ostatak ovih sredstava (skupa s godišnjim prilivom po ovoj namjeni) planira u narednom razdoblju ulagati u manjim mjerama na godišnjoj razini.

Tablica 3.6. Izvršenje neporeznih prihoda u 2014. godini, plan za 2015. godinu i projekcije za razdoblje 2016.-

2018. g. za Proračun Županije Posavske

Izvršenje

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

NEPOREZNI PRIHODI 3.574.375 2.909.040 2.739.000 2.444.000 2.349.000

Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine

28.965 29.640 30.000 30.000 30.000

Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga

3.156.450 2.464.300 2.289.000 1.989.000 1.889.000

Novčane kazne 388.960 415.100 420.000 425.000 430.000

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

4.000.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Graf 3.5. Neporezni prihodi za razdoblje 2014.-2018. godina (Proračun Županije Posavske)

Procjene kretanja neporeznih prihoda općina Županije Posavske u razdoblju 2016.-2018. godina pokazuju da će se isti u 2016. godini u odnosu na plan 2015. godine opasti za oko 3,0% i iznositi 4,874 milijuna KM, da bi u 2017. i 2018. godini nešto porasli i iznosili 4,927 milijuna i 4,957 milijuna KM respektivno. Tekuće i kapitalne potpore i kapitalni primici

Tekuće i kapitalne potpore i kapitalni primici Proračuna Županije Posavske uključuju tekuće i kapitalne potpore od međunarodnih organizacija, primljene tekuće i kapitalne potpore od strane proračuna

28

Federacije BiH proračunu Županije Posavske, sredstva iz Proračuna Federacije BiH Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike za primjenu Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» broj 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), donacije, kapitalne primitke od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija i kapitalne primitke od ostalih razina vlasti (Federacije Bosne i Hercegovine) za projekte u srednjim i osnovnim školama i projekte rekonstrukcije cesta. Obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH („Službene novine FBiH“, broj: 112/13, 9/14 i 13/14), odnosno uvođenjem „zaštitnog“ koeficijenta 1,5 Županiji Posavskoj u raspodjeli prihoda s Jedinstvenog računa koji pripadaju Federaciji BiH a služe za financiranje županija, ispravljena nepravda koja je uvođenjem i primjenom navedenog Zakona od 2006. godine učinjena Županiji Posavskoj, nerealno je očekivati da će u razdoblju 2016.-2018. godina Županija Posavska realizirati tekuće potpore od Proračuna Federacije BiH kao u dosadašnjim iznosima. Međutim, zbog iznimne važnosti tekućih i kapitalnih potpora za Proračun Županije Posavske i njegovu održivost, osobito kad se uzme u obzir da u razdoblju 2016.-2017. godina Proračun Županije Posavske mora podnijeti dodatna opterećenja u vidu otplate glavnica dugova (MMF, Austrija, Koreja i OPEC) i stvaranja pretpostavki za povratak u normalnu egzistenciju stanovništva pogođenog poplavom, Vlada Županije Posavske i dalje računa na potporu inozemnih vlada, međunarodnih organizacija i viših razina vlasti (Federacije BiH) i to u ukupnim iznosima od 5,9 milijuna KM, 6,0 milijuna KM i 5,8 milijuna KM respektivno. Važno je napomenuti da se u 2016. godini očekuje smanjenje tekućih i kapitalnih potpora i kapitalnih primitaka za 13,4% ili u apsolutnom iznosu za 909.310 KM. Tekuće i kapitalne potpore i kapitalni primici općina Županije Posavske bi se u razdoblju 2016.-2018. godina također trebali postupno smanjivati i iznositi 3,38 milijuna u 2016. godini, i po 3,07 milijuna u 2017. i 2018. godini. Ukupni prihod Proračuna Županije Posavske

Procjenjuje se da će Proračun Županije Posavske u 2016. godini imati na raspolaganju ukupno 37.880.860 KM, što je 0,8% više u odnosu na očekivanih 37.584.540 KM u 2015. godini. Očekuje se, također, da će prihodi i primici Županije Posavske pasti na 37.647.650 KM u 2017. godini (0,6% manje u odnosu na 2015. godinu) te se u 2018. godini povećati na 38.974.180 KM (3,5% više u odnosu na 2017. godinu). Više informacija je prikazano u Tablici 3.7.

Tablica 3.7: Prihodi Proračuna Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g.

Vrsta prihoda Ostvareno Plan Prognoza

2014 2015. 2016. 2017. 2018.

UKUPNI PRIHODI, TEKUĆE I KAPITALNE POTPORE I KAPITALNI PRIMICI

37.129.678 37.584.540 37.880.860 37.647.650 38.974.180

Porezni prihodi 24.540.018 27.864.990 29.240.860 29.182.650 30.744.180

Prihodi od neizravnih poreza 20.991.149 24.197.460 25.479.140 25.289.080 26.684.980

Porez na plaću i Porez na dohodak 1.846.416 1.957.900 2.008.010 2.080.010 2.171.180

Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 1.466.943 1.485.350 1.523.710 1.578.560 1.648.020

Ostali porezni prihodi 235.510 224.280 230.000 235.000 240.000

Neporezni prihodi 3.574.375 2.909.040 2.739.000 2.444.000 2.349.000

Prihodi od pod. aktivnosti i imovine 28.965 29.640 30.000 30.000 30.000


3.156.450 2.464.300 2.289.000 1.989.000 1.889.000

Novčane kazne 388.960 415.100 420.000 425.000 430.000

Tekuće potpore 8.635.536 5.744.860 5.400.000 5.400.000 5.400.000

Kapitalne potpore 374.163 1.064.450 500.000 620.000 480.000

Prihodi po osnovi zaostalih obveza 586 1.200 1.000 1.000 1.000

Kapitalni primici 5.000 0 0 0 0

29

36.000.000

36.500.000

37.000.000

37.500.000

38.000.000

38.500.000

39.000.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Graf 3.6: Prihodi, potpore i primici Proračuna Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g.

Tablica 3.8: Prihodi proračuna općina Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g.

Vrsta prihoda Izvršenje Plan Prognoza

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

UKUPNI PRIHODI, TEKUĆE I KAPITALNE POTPORE I KAPITALNI PRIMICI

15.276.366 14.081.559 12.853.638 12.581.895 12.796.440

Porezni prihodi 4.542.555 4.597.170 4.594.638 4.584.895 4.769.440

Prihodi od neizravnih poreza 3.344.366 3.386.808 3.356.108 3.331.551 3.496.738

Porez na plaću i Porez na dohodak 954.670 952.567 1.031.230 1.041.094 1.055.102

Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 1.291 1.858 2.300 2.250 2.100


Neporezni prihodi 4.787.793 5.022.400 4.874.000 4.927.000 4.957.000

Prihodi od pod. aktivnosti i imovine 2.041.106 2.295.300 2.300.000 2.320.000 2.330.000


2.705.479 2.695.774 2.543.000 2.575.000 2.595.000

Novčane kazne 41.208 31.326 31.000 32.000 32.000

Tekuće i kapitalne potpore i kapitalni primici 5.946.018 4.461.989 3.385.000 3.070.000 3.070.000

3.4. Rizici po projekcije prihoda

Obzirom na osnovne postavke projekcija neizravnih poreza i ukupne ekonomske uvjete u BiH i u svijetu ostvarenje projicirane razine prihoda od neizravnih poreza (koji predstavljaju najveću stavku u prihodovnoj strani Proračuna Županije Posavske) u razdoblju 2016-2018 je podložno sljedećim rizicima: 1. Projekcije prihoda od neizravnih poreza usko su vezane uz projekcije makroekonomskih pokazatelja DEP-a. Svako odstupanje ovih parametara od projiciranih vrijednosti predstavlja rizik za projekcije prihoda;

30

2. Projekcije prihoda su usko vezane za gospodarski rast. Jedan od rizika odnosi se na makroekonomske pretpostavke, koje će ovisiti o utjecaju vanjskih čimbenika, prvenstveno rasta cijene nafte i drugih energenata na svjetskom tržištu i povratnog utjecaja na inflatorna kretanja. Ukoliko su rast i drugi makroekonomski pokazatelji za BiH i FBiH ispod procijenjene razine imati će za posljedicu i drugačija kretanja projekcija prihoda Županije Posavske; 3. Projekcije su rađene pod pretpostavkom da neće doći do prijenosa nadležnosti, s razine FBiH iči jedinica lokalne samouprave na razinu županije ili obratno. Rizici po ostvarenje projiciranih prihoda u promatranom razdoblju, osim navedenog, mogli bi biti i razvoj drugih događaja (promjena razine zaduženosti, rad porezne administracije i drugo).

31

Poglavlje 4.: Upravljanje potrošnjom javnog sektora

U ovom poglavlju su sažeta ključna pitanja iz oblasti upravljanja javnim sredstvima i proračunske reforme u Županiji Posavskoj. Analiza strukture proračuna po ekonomskim kategorijama predstavlja važan instrument srednjoročnog planiranja, obzirom da se ista može ukazati na strukturalne nejednakosti koje treba uzeti u obzir pri određivanju prioriteta potrošnje i ograničenja potrošnje individualnih proračunskih korisnika.

4.1. Opća struktura i trendovi

Ovaj dio sadrži grubu analizu strukture proračuna i preporuke po pitanju plaća i naknada u javnom sektoru, izdataka za materijal i usluge (materijalnih troškova), transfera i kapitalnih izdataka. Tablica 4.1.: Planirana struktura potrošnje Proračuna Županije Posavske za 2016. g.

Vrsta rashoda Plan za 2016.g.

Bruto plaće, naknade plaća i doprinosi 21.378.980

Izdaci za materijal, sitan inventar i usluge 4.964.960

Tekući grantovi i proračunske pričuve 7.896.800

Izdaci za nabavku stalnih sredstava i kapitalni grantovi 1.268.330

Izdaci za kamate i otplate dugova 1.882.750

UKUPNO: 37.391.820

Kamate i

otplate

dugova

5,04%Kapitalni

grantovi i

osnovna

sredstva

3,39%

Mat. troškovi

13,28%

Bruto plaće,

naknade

plaća i

doprinosi

57,18%

Tekući

grantovi i

proračunske

pričuve

21,12%

Graf 4.1. Planirana struktura potrošnje za 2016. g. (iskazano u % ukupnog Proračuna)

32

Tablica 4.2.: Kretanje strukture potrošnje Proračuna Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g.

Vrsta rashoda Ostvareno Plan Prognoza

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Plaće, naknade i doprinosi 19.692.675 21.272.590 21.378.980 21.485.880 21.593.350

Izdaci za materijal, sitan inventar i usluge 4.932.988 4.940.220 4.964.960 4.964.960 5.064.760

Tekući grantovi i proračunske pričuve 11.747.470 7.596.800 7.896.800 7.921.630 8.571.630

Izdaci za nabavku st.sredstava i kapitalni grantovi

1.038.224 1.615.770 1.268.330 1.189.170 1.493.800

Izdaci za kamate i otplate dugova 174.168 2.069.140 1.882.750 2.086.010 680.680

UKUPNO 37.585.525 37.494.520 37.391.820 37.647.650 37.404.220

Proračunske struktura prikazane u Tablicama 4.1. i 4.2. te Grafu 4.1 ukazuju na slijedeće glavne probleme Proračuna Županije Posavske:

Velik iznos proračunskih sredstava (57,18%) se alocira na plaće, naknade i doprinose zaposlenih u korisnicima županijskog proračuna. Ovakav udio rashoda za plaće, naknade i doprinose poslodavca rezultat je velikog broja zaposlenika kod proračunskih korisnika kao i postojeće zakonske i druge legislative kojima je uređen način obračuna plaća i naknada uposlenika proračunskih korisnika. U 2014. godini i prvoj polovici 2015. godine je realizirano povećanje osnovica za obračun plaća zaposlenih za 5+5%. Osim tog, u 2014. godini povećana je dnevna naknada za ishranu djelatnika sa 8 KM na 10 KM, čime su se plaće i naknade uposlenika Proračuna Županije Posavske (osim sudaca, tužitelja i stručnih suradnika u pravosuđu čije su plaće i naknade regulirane federalnim propisima) približile (ali ne i izjednačile) plaćama i naknadama dužnosnika, državnih službenika, namještenika, policijskih službenika i prosvjetnih radnika u ostalim županijama Federacije BiH.

Vodeći se postojećim politikama značajan iznos proračunskih sredstava se alocira na transfere. Rekordni iznos proračunskih sredstava utrošen je na transfere u 2014. godini i to na prvom mjestu s namjerom pomoći poplavom ugroženog stanovništva. Iz istog razloga su uvedeni i nove grantovske pozicije ali i povećana izdvajanja za postojeće grantove. U razdoblju 2016.-2018. godina nastojati će se razina izdvajanja za tekuće grantove vratiti u normalne granice, osobito u 2016. i 2017. godini dok se u 2018. godini ponovno oslobađa prostor za povećanje grantovskih izdvajanja. Vlada Županije Posavske je i dalje opredijeljena da u najvećoj mjeri potiče razvoj gospodarstva, osigura maksimalno poštivanje zakonskih obveza iz oblasti socijalne pomoći, zdravstva i braniteljske populacije te potiče razvoj kulture, športa i obrazovanja.

U razdoblju 2015.-2017. godina iznos sredstava potrebnih za otplatu dugoročnih zaduženja se drastično povećava. Osim otplate kredita MMF-a Proračun Županije Posavske je dodatno opterećen obvezama po kreditima Export-Import banke Koreja za financiranje Faze II Projekta „Modernizacija bolnica u Bosni i Hercegovini“, UniCredit Bank Austrija za financiranje projekta nabave, instalacije, obuke i održavanja medicinske i nemedicinske opreme i usluga u Kantonalnoj bolnici u Orašju te postojećeg kredita OPEC fonda za financiranje rekonstrukcije školskih objekata i nabavke školskog namještaja. Stoga se u 2016. godini planira 5,04% proračunskih sredstava utrošiti u ove namjene, a u 2017. godini 5,5%. Kreditno oterećenje će značajno opasti u 2018. godini (nakon otplate MMF-kredita) pa se u toj godini planira izdvojiti 1,8% sredstava za kamate i glavnice preostalih kredita.

Alokacija proračunskih sredstava na nabavku stalnih sredstava i kapitalne investicije je nedovoljna (3,35% u 2016. godini) ukoliko uzmemo u obzir koliko se sredstava izdvaja za plaće i naknade i transfere. Izdaci za ove namjene će i u budućem razdoblju ostati na niskoj razini osobito zbog prispijeća kreditnih obveza, te će u najvećoj mjeri biti uvjetovana prispjećem namjenskih primitaka od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija ili viših razina vlasti.

Obzirom da je Proračun Županije Posavske u prethodnim godinama ostvarivao deficit (akumulirani deficit iznosi preko 6 milijuna KM) zakonska je obveza planiranje njegovog pokrića pa se u razdoblju 2015.-2018. godina planira suficit u ukupnom iznosu od 2.149.020 KM.

Detaljnije informacije o strukturi potrošnje, kao i procjena rashoda u naredne dvije godine se mogu naći na kraju dokumenta, u Prilogu.

33

4.2. Plaće i naknade u javnom sektoru

Vlada Županije Posavske je svjesna da uposlenici odnosno dužnosnici, policajci, prosvjetni djelatnici, državni službenici i namještenici Županije Posavske zauzimaju 10-to odnosno zadnje mjesto po visini plaće od svih deset županija a propisi koji reguliraju tu oblast su znatno šaroliki i neujednačeni. Nezadovoljstvo ovakvim stanjem bilo je razlogom učestalih zahtjeva sindikata uposlenika korisnika Proračuna Županije Posavske za povećanjem primanja pa i prosvjedima u prethodnim godinama. Navedeno je rezultiralo izmjenom osnovice za obračun plaća od 01.10.2014. godine, a na temelju Zaključka o izmjeni Zaključka o visini osnovice za obračun plaća uposlenika korisnika Proračuna Županije Posavske („Narodne novine Županije Posavske“, broj: 10/14), pa je osnovica za obračun plaća uposlenika korisnika Proračuna Županije Posavske povećana za 5%, odnosno sa 85,00 KM na 90,00 KM, dok je osnovica za obračun plaća uposlenika srednjih i osnovnih škola povećana sa 130,00 KM na 137,00 KM. Daljnje povećanje osnovice za obračun plaća uposlenika korisnika sa 90,00 KM na 94,50 KM te osnovice za obračun plaća uposlenika srednjih i osnovnih škola sa 137,00 KM na 143,85 KM primjenjuje se od svibnja 2015. godine. Osim tog, od 01.09.2014. godine Vlada Županije Posavske je Zaključkom broj: 01-02-528/14 promijenila dnevnu naknadu za topli obrok zaposlenika Proračuna sa 8,00 KM na 10,00 KM. U 2016. godini se očekuje da će ukupna očekivana potrošnja na bruto plaće, naknade troškova zaposlenih i doprinose poslodavaca u javnom sektoru Županije Posavske iznositi 21.378.980 KM, što je 0,50% više u odnosu na plan proračuna za 2015. godinu, i ovo povećanje se odnosi isključivo na usklađivanje za minuli rad. Pretpostavka je da će Vlada Županije Posavske i dalje biti orijentirana angažiranju mladih obrazovanih osoba bez radnog iskustva za rad u statusu volontera. Također se očekuje, da se broj uposlenih u Proračunu neće značajno mijenjati. U razdoblju 2017.-2018. godina izdaci za bruto plaće, naknade troškova zaposlenih i doprinose poslodavca se također planiraju u iznosima koji su u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu korigirani isključivo za obračun troškova minulog rada. Slijedom navedenog ovi izdaci će se u 2017. i 2018. godini povećati za po oko 0,50%. Zadržavanje postojeće razine broja zaposlenih u proračunskim korisnicima osobito je važno zbog prispijeća obveza po kreditnom aranžmanu s MMF-om. Kretanje plaća, naknada, i doprinosa te ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru Županije slijedi u Tablici 4.3.

Tablica 4.3. Plaće u Proračunu Županije Posavske

Izvršenje Plan Projekcije

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Ukupno plaće, naknade i doprinosi 19.692.675 21.272.590 21.378.980 21.485.880 21.593.350

Ukupni broj zaposlenih u Proračunu Žup.Posavske 975 974 974 974 974

4.3. Izdaci za materijal i usluge

Ukupna županijska potrošnja na materijal i usluge u 2016. godini procjenjuje se na 4.964.960 KM što čini 13,28% ukupne potrošnje Županije u istoj godini. U odnosu na plan Proračuna za 2015. godinu ovdje se radi o malom povećanju od 0,5%, što je objektivno zbog neizvjesnog kretanja cijene energenata. Učešće izdataka za materijal i usluge u razdoblju 2014.-2018. godine u ukupnim rashodima prema planiranom kreće se u rasponu od 13,12% do 13,54%. Graf 4.3. stavlja u omjer plaće i materijalne troškove, kao osnovne troškove zaposlenih, i ukupni Proračun Županije Posavske.

34

Pokušaj smanjenja materijalnih troškova u 2013. i 2014. godini pokazao se teško ostvarivim (osobito zbog kretanja cijena energenata te poplava iz svibnja 2014. godine) čime se dokazalo da razina potrošnje na materijalne troškove i usluge u odnosu na plaće, ukoliko je neodgovarajuća, može rezultirati smanjenjem učinkovitosti i djelotvornosti javnog sektora. Stoga je Vlada Županije Posavske orijentirana daljnjem održavanju razine ove potrošnje u navedenim okvirima a radi izbjegavanja situacije u kojoj je ugrožena mogućnost proračunskih korisnika da zajednici pružaju adekvatne usluge. U 2017. i 2018. godini materijalni troškovi će iznositi 4.964.960 KM i 5.064.760 KM respektivno, a što predstavlja minimum potreba za redovitim funkcioniranjem. U okviru izdataka za materijal, sitan inventar i usluge očekuje se da će i dalje najznačajniju stavku predstavljati Ugovorene i druge posebne usluge osobito zbog opredijeljenosti Vlade Županije Posavske da tijekom fiskalne godine kroz volonterski rad angažira što veći broj visokoobrazovanih mladih osoba koje se kao nezaposlene nalaze u evidenciji Službe za zapošljavanje, a čime bi se tim osobama osigurao preduvjet za polaganje ispita općeg znanja i apliciranje na natječaje za koje se traži odrađen pripravnički staž.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Troškovi zaposlenih Proračun ŽP

Graf 4.2. Omjer troškova zaposlenih i ukupnog Proračuna ŽP u razdoblju 2014.-18.g.

4.4. Transferi

Proračunom Županije Posavske za 2015. godinu planiran je udio ukupnih tekućih transfera i proračunskih pričuva od 20,26% u ukupno planiranim rashodima. U 2016. godini procijenjen je udio ovih transfera u iznosu od 21,11% od ukupnog Proračuna, odnosno 7.896.800 KM u apsolutnom iznosu. U odnosu na plan za 2015. godinu potrošnja na transfere će u 2016. godini u apsolutnom iznosu biti veća za 300.000 KM ili veća za 4,1%, dok će se izdvajanja za tekuće pričuve zadržati na istoj razini u cjelokupnom razdoblju 2016.-2018. godina. U 2017. i 2018. godini se očekuje daljnje povećanje izdvajanja na transfere, u apsolutnom iznosu od 7.626.630 KM i 8.276.630 KM respektivno, odnosno njihov povratak na oko 22% ukupno planiranih rashoda. Naime, u 2018. godine se očekuje završetak otplate MMF kredita, i otvaranje mogućnosti za ponajprije veće ulaganje u razvoj gospodarstva.

35

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Tekući grantovi Proračunska pričuva

Graf 4.3. Kretanje ukupnih transfera Proračuna ŽP u razdoblju 2014.-2018. godina (u KM)

Tekući transferi drugim razinama vlasti Udio ukupnih tekućih transfera drugim razinama vlasti (614100) u 2016. godini iznosi 5,3% od ukupnog proračuna, i neće se u većoj mjeri mijenjati u odnosu na plan 2015. godine. Povećanje izdvajanja se planira samo na poziciji Grantovi za šport i kulturu pri Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa, dok će ostale grantovske pozicije ostati neizmjenjene u odnosu na 2015. godinuU razdoblju od 2017. do 2018. godine očekuje se da će udio ovih transfera u ukupnom Proračunu malo porasti i kretati se u apsolutnim iznosima od 2.012.000 KM i 2.062.000 KM respektivno. U 2018. godini planira se povećanje izdvajanja nižim razinama vlasti, dok će se izdvajanja za financiranje višeg i visokog obrazovanja, transferi za zdravstvene institucije i centre za socijalni rad, izdvajanja za zaštitu okoliša i šumarstvo te sufinanciranje prijevoza učenika u cjelokupnom promatranom razdoblju ostati u istim apsoultnim iznosima. Iako su se katastrofalne poplave dogodile u svibnju prošle godine ipak se u razdoblju 2016.-2018. godina namjerava zadržati planira iznos sredstava za sanaciju šteta, obzirom da se očekuje da će posljedice biti dugoročne. Tekući transferi pojedincima Udio tekućih transfera pojedincima (614200) u ukupnom proračunu za 2015. godinu iznosi 6,9% dok se u 2016. godini procjenjuje njihovo blago povećanje na 7,4%. U apsolutnom iznosu ovi transferi će se u 2016. godini povećati i iznositi 2.783.300 i to ponajprije uslijed planiranog povećanja izdvajanja za zdravstvene i socijalne potrebe te izdvajanja za branitelje i stradalnike Domovinskog rata. Ostala izdvajanja pojedincima se u razdoblju 2016.-2018. godina planiraju zadržati na istim razinama (izdvajanja za povratak raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica, isplate stipendija, izdvajanja za sufinanciranje osnovnog i srednjeg obrazovanja djece s posebnim potrebama). U razdoblju 2016.-2018. godina planira se kontinuirano povećanje izdvajanja za zdravstvene i socijalne potrebe (uvođenje novog programa porodnih naknada). Nadalje do 2018. godine Grant za branitelje i stradalnike Domovinskog rata će se povećati za 21,4% u odnosu na planirano u 2015. godini. Izdvajanja za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća bi također u ovom razdoblju trebala porasti za 24,3%. Tako će se udio tekućih transfera pojedincima u ukupnom Proračunu Županije Posavske u razdoblju 2016.-2018. godina kretati u

36

postocima od 7,4%, 7,7% i 7,9% respektivno. Promatrano u apsolutnim iznosima ovi transferi će u 2016. godini iznositi ukupno 2.783.300 KM a u 2017. i 2018. godini po 2.897.000 KM i 2.947.000 KM respektivno. Tekući transferi neprofitnim organizacijama

Tekući transferi neprofitnim organizacijama (614300) su planirani u udjelu 1,1% ukupne potrošnje županije za 2015. godinu. U narednom razdoblju ovi izdaci se najprije planiraju u istom apsolutnom iznosu (2016. godina), da bi u razdoblju 2017.-2018. godina malo porasli i iznosili po 480.000 KM (povećanje za 11,6% u odnosu na 2015. i 2016. godinu). Povećanje transfera neprofitnim organizacijama ogleda se u povećanju Grantova neprofitnim organizacijama i udruženjima građana u razdjelu Vlade Županije Posavske u 2017. godini. Sva ostala izdvajanja u sklopu ove skupine transfera (sufinanciranje nabavke udžbenika učenicima, davanja Crvenom križu Županije Posavske, Kući nade Odžak, Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama Orašje i Gospodarskoj komori Županije Posavske, te izdvajanja za informiranje) ostaju na istoj razini u apsolutnom iznosu u razdoblju 2015.-2018. godina. Subvencije javnim poduzećima U razdoblju od 2015. do 2018. godine ne planiraju se subvencije privatnim poduzećima. Dosadašnja potrošnja u okviru Granta za poljoprivredu i šumarstvu od 2012. godine se računovodstvene evidentira na skupini konta 614500 – Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima. Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima (614500) su u 2015. godini zastupljene sa 6,1% u odnosu na ukupnu potrošnju Županije. U razdoblju 2016.-2018. godina kretanja ovih izdvajanja u odnosu na prethodnu godinu će oscilirati: u 2016. godini će porasti za 2,2%, u 2017. godini smanjiti se za 7,2% da bi u 2018. godini ponovno porasla za 25,3%. U ovoj skupini transfera u Proračunu Županije Posavske postoje samo dvije grantovske pozicije i to Grant za razvoj poduzetništva i obrta u razdjelu Ministarstva gospodarstva i prostornog uređenja te u razdjelu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva: Grantovi za poljoprivredu, Grantovi za vodoprivredu i Grant za uređenje poljoprivrednog zemljišta. Izdvajanja za uređenje poljoprivrednog zemljišta će se u 2016. i 2017. godini smanjivati obzirom da se radi o namjenskim sredstvima od naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe koja su početkom 2012. godine pristigla u iznosu od preko 3 milijuna KM Kako su iz ovih sredstava u prethodnim godinama izvršeni planirani radovi u većem obujmu, ostatak sredstava (skupa s godišnjim prilivom po ovoj namjeni) planira se u narednom razdoblju ulagati u manjim mjerama na godišnjoj razini. Stoga se za uređenje poljoprivrednog zemljišta u 2016. godini planira izdvojiti 700.000 KM, u 2017. godini 400.000 KM te u 2018. godini nešto veći iznos odnosno 600.000 KM. Sa smanjenjem kreditnog pritiska u 2018. godini planira se i nešto veće ulaganje u poljoprivredu i vodoprivredu (12,5% više za poljoprivredu i 52,6% više za vodoprivredu nego u razdoblju 2015.-2017. godina). S druge strane, planira se kontinuirano povećanje izdvajanja za poticaj razvoja gospodarstva i obrta u razdoblju 2016.-2018. godina za 30,0%, 20,2% i 19,2% respektivno u odnosu na prethodnu godinu. Drugi tekući rashodi Izdvajanja za druge tekuće rashode (614800) su u 2015. godini planirana u apsolutnom iznosu od 66.500 KM ili 0,2% ukupne proračunske potrošnje te se planiraju u istom apsolutnom iznosu u razdoblju 2016.-

37

2018. godina. Ova izdvajanja se planiraju u svrhu pokrića naknada za povrat više ili pogrešno uplaćenih sredstava te izvršenja sudskih presuda i rješenja o izvršenju.

4.5. Kapitalni izdaci

Očekuje se da će kapitalni izdaci u razdoblju 2016.-2018. godina u apsolutnom iznosu najprije opasti pa potom u 2018. godini ponovno porasti. Tako će u 2016. godini u odnosu na planirano u 2015. godini ovi izdaci biti manji za 21,50%, u 2017. godini dalje pasti za 6,2% da bi u 2018. godini porasli za 25,6% u odnosu na prethodnu godinu.

Iako će mogućnost financiranja, unatoč planiranom rastu ukupnih prihoda i primitaka proračuna, biti ograničena zbog prispijeća otplate preuzetih kreditnih obveza, Vlada Županije Posavske je opredijeljena zadržati kapitalnu potrošnju na razini potrebnoj za zadovoljenje osnovnih potreba proračunskih korisnika i finaliziranje započetih kapitalnih projekata.

Najveći udio u kapitalnim izdacima u razdoblju 2016.-2018. godina je na stavci 821600 „Rekonstrukcija i investicijsko održavanje“ (u prosjeku oko 64,3%). Ostatak kapitalnih ulaganja se odnosi najvećim djelom na opremanje novoizgrađenih i postojećih školskih objekata. Završetkom započetih kapitalnih projekata, uz planiranu razinu kapitalne potrošnje, otvoriti će se prostor za nova ulaganja najprije u postojeće, dotrajale školske objekte a potom i objekte i opremu ostalih proračunskih korisnika.

U razdoblju 2016.-2018. godina Vlada Županije Posavske će, u okviru raspoloživih prihodovnih mogućnosti, mijenjati strukturu rashoda u korist kapitalnih izdataka prilikom razmatranja godišnjih proračuna, ako to ocjeni za opravdano i neophodno. U Tablici 4.4 i na Grafu 4.5. prikazano je kretanje planiranih iznosa kapitalnih izdataka u razdoblju 2014.-2018. godina. Tablica 4.4. Kapitalni izdaci Proračuna Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g. (u KM)


2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

UKUPNI KAPITALNI IZDACI 1.038.224 1.615.770 1.268.330 1.189.170 1.493.800

Kapitalni grantovi 233.621 158.880 125.000 100.000 150.000

Nabavka građevina i opreme 299.319 616.890 323.330 279.170 433.800

Rekonstrukcija i investicijsko održavanje 505.284 840.000 820.000 810.000 910.000

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

Izvršenje

2014

2015 2016 2017 2018

Kapitalni grantovi Nabavka građevina i opreme Rekonstrukcija i inv.održavanje

Graf 4.4. Kretanje kapitalnih izdataka Proračuna ŽP u razdoblju 2014.-2018.godina

38

4.6. Izdaci po osnovi povrata sredstava, unutarnjeg duga, kredita i kamata

U Proračunu Županije Posavske za 2016. godinu planirana su sredstva za otplatu domaćeg pozajmljivanja (823300) u apsolutnom iznosu od 1.780.210 KM, te izdaci za kamate na domaće pozajmljivanje (616300) u apsolutnom iznosu od 102.540 KM, što čini 5,03% ukupnih rashoda Proračuna. Planirana sredstva se odnose na otplatu kredita odobrenog iz sredstava OPEC Fonda za međunarodni razvoj u cilju financiranja rekonstrukcije školskih objekata i nabavke odgovarajućeg školskog namještaja, supsidijarno zaduživanje Županije Posavske kod Federacije BiH za sredstva Međunarodnog monetarnog fonda (I. i II. tranša – 4,5 milijuna KM), kredita Export-Import banke Koreja za financiranje Faze II Projekta „Modernizacija bolnica u Bosni i Hercegovini“ (oko 800.000 USD) te kredita Austrijske centralne banke za financiranje projekta nabave, instalacije, obuke i održavanja medicinske i nemedicinske opreme i usluga u Kantonalnoj bolnici Orašje (1.980.000 EUR). U 2017. godini doći će do daljnjeg povećanja ovih izdataka te će se za kredite morati izdvojiti 2.086.010 KM ili 5,5% ukupnog Proračuna za tu godinu. Kreditno opterećenje bi sa završetkom otplate MMF kredita trebalo popustiiti u 2018. godini kada će se za kredite izdvojiti 680.680 KM ili 1,8% Proračuna za tu godinu

Tablica 4.5. Izdaci po osnovi povrata sredstava, unutarnjeg duga, kredita i kamata Proračuna Županije Posavske u razdoblju 2014.-2018.g. (u KM)

Opis Izvršenje Plan Projekcije

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Kredit OPEC fonda 75.077 92.070 87.710 84.300 80.930

Kredit po III Stand-by aranžmanu MMF-a 35.168 1.764.870 1.410.140 1.395.160 0

Kredit Export-Import banke Koreja 19.866 168.140 113.900 112.450 111.050

Kredit Austrijske centralne banke 44.057 44.060 271.000 494.100 488.700

UKUPNO: 174.168 2.069.140 1.882.750 2.086.010 680.680

Napomena: Zbog mogućih tečajnih razlika iznosi planirani za otplate dugova i kamate su u planu zaokruženi na više.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Otplata dugova Proračun ŽP

Graf 4.5. Udio izdataka za otplate dugova u ukupnom Proračunu ŽP u razdoblju 2014.-2018.god.

39

4.7. Srednjoročne procjene potrošnje po ekonomskoj klasifikaciji

Sukladno projekcijama potrošnje, obrazloženim na prethodnim stranicama, u tablici 4.6. dat je kratak pregled cjelokupne strukture potrošnje Proračuna Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018. godina.

Tablica 4.6. Struktura potrošnje Proračuna Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g. (u KM)

Kategorija Izvršenje Plan Projekcije

2014. % 2015. % 2016. % 2017. % 2018. %

Plaće, naknade i dopr.poslodavca

19.692.675 52,4 21.272.590 56,7 21.378.980 57,2 21.485.880 57,1 21.593.350 57,7

Mat.troškovi 4.932.988 13,1 4.940.220 13,2 4.964.960 13,3 4.964.960 13,2 5.064.760 13,6

Tekući transferi i pror.pričuve

11.747.470 31,2 7.596.800 20,3 7.896.800 21,1 7.921.630 21,0 8.571.630 22,9

Kapit.ulaganja 1.038.224 2,8 1.615.770 4,3 1.268.330 3,4 1.189.170 3,2 1.493.800 4,0

Izd.po osn.povr. sred.,unutar.duga, kredita i kamata

174.168 0,5 2.069.140 5,5 1.882.750 5,0 2.086.010 5,5 680.680 1,8

UKUPNO 37.585.525 100,0 37.494.520 100,0 37.391.820 100,0 37.647.650 100,0 37.404.220 100,0

Pokriće deficita iz prethodnih godina

- - 90.020 - 489.040 - 0 - 1.569.960 -

SVE UKUPNO - - 37.584.540 - 37.880.860 - 37.647.650 - 38.974.180 -

40

Poglavlje 5: Proračunski prioriteti za razdoblje 2016.-2018.g.

5.1. Uvod

Proračun je glavni instrument za provođenje politika Vlade. On je sredstvo kojim se strateški ciljevi sprovode u usluge, programe i aktivnosti koje ispunjavaju socijalne i ekonomske potrebe zajednice. Sve svjetske vlade se suočavaju s problemom zahtjeva za sredstvima koji nadmašuju razinu raspoloživih sredstava pa ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak u tom smislu. Suočena sa zahtjevima proračunskih korisnika i prioritetima koji nadilaze raspoloživa sredstva, Vlada Županije Posavske mora donijeti odluke o prioritetima unutar različitih politika. Gdje god je moguće, prioriteti bi trebali biti zasnovani na srednjoročnim i dugoročnim društvenim i ekonomskim ciljevima razvojnih politika. U ovom poglavlju su izložene preporuke Ministarstva financija o srednjoročnim proračunskim prioritetima i početnim ograničenjima potrošnje za 2016. godinu, kao i preliminarne procjene za naredne dvije godine, koje se temelje na analizi Sektora za proračun Ministarstva financija. Ova analize se temelji na informacijama proračunskih korisnika o prioritetnim politikama i indikativnim procjenama potrošnje. Preporuke Ministarstva financija su zasnovane na objektivnoj analizi raspoloživih informacija, dok je donošenje konačnih odluka odgovornost Vlade. Okosnica srednjoročnog okvira rashoda sažetog u ovom Dokumentu okvirnog proračuna su tri pregleda:

Procjena proračuna po osnovnim ekonomskim kategorijama

Planovi i ograničenja funkcionalne/sektorske potrošnje i

Početna proračunska ograničenja za proračunske korisnike.

Tablice pregleda prioriteta i proračunske zahtjeve, na zahtjev Ministarstva financija, proračunski korisnici dostavljaju u programskom formatu. Ovi podaci služe kao informacija o proračunu kojom se nastoji unaprijediti transparentnost proračuna odnosno osigurati upravljanje proračunom zasnovano na rezultatima i programima. Međunarodna praksa pokazuje da upravo ovaj način planiranja proračuna unapređuje učinkovitost upravljanja potrošnjom u javnom sektoru.

5.2. Novi trendovi u potrošnji sektora

U ovom dijelu se prikazuju trendovi u potrošnji različitih sektora, što daje dodatno obrazloženje odabira proračunskih prioriteta. Prijedlog teksta i grafikona se nalaze u nastavku. Javne usluge i infrastruktura u Federaciji Bosne i Hercegovine (što uključuje obrazovanje, kulturu, sport, institucije zakonodavne, sudske i izvršne vlasti) se financiraju i pružaju uglavnom na nižim razinama vlasti. Shodno tome, očekivati je da će ove funkcije vlade zauzeti značajan dio proračuna Županije za razdoblje 2014.-2018. godine. Od početka fiskalne 2015. godine primjenjuje se novi Analitički kontni plan za proračun i proračunske korisnike kao i nova sintetička klasifikacija funkcija vlade (COFOG). Prema navedenoj klasifikaciji u 2015. godini najveća izdvajanja planirana su u klasi 09-Obrazovanje (34,4% ukupnog Proračuna), klasi 03-Javni red i sigurnost (24,1%) i klasi 01-Opće javne usluge (20,4%). Slična kretanja predviđaju se i u razdoblju 2016.-2018. godina. Jedina razlika koja se očekuje jest smanjivanje izdataka za opće javne usluge u 2018. godini obzirom na značajno smanjenje kreditnih obveza koje se očekuje u navedenoj godini.

41

Projicirana struktura potrošnje pojedinačnih sektora za narednu proračunsku godinu (2016. godinu) slijedi na Grafu 5.1 dok je na Grafu 5.2 i u Tablici 5.1. prikazana potrošnja po funkcionalnim sektorima za razdoblje 2015.-2018. godina.

Ekonomski poslovi

14,07%

Zdravstvo

2,35%

Obrazovanje

33,92%Socijalna zaštita

3,31%

Opće javne usluge

20,28%

Javni red i sigurnost

24,19%

Graf 5.1. Struktura planirane sektorske potrošnje Proračuna ŽP za 2016.g.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

2015 2016 2017 2018

Opće javne usluge Obrana Javni red i sigurnost

Ekonomski poslovi Zdravstvo Obrazovanje

Rekreacija, kultura i religija Socijalna zaštita

Graf 5.2. Struktura potrošnje po funkcionalnim sektorima za razdoblje 2015.-2018. godina

42

Tablica 5.1. Potrošnja po funkcionalnim sektorima Proračuna ŽP za razdoblje 2015.-2018.g.

Plan Projekcije

Klasa/grupa 2015. 2016. 2017. 2018.

UKUPNI RASHODI

01 Opće javne usluge 7.645.700 7.582.200 7.862.130 6.622.590

Izvršni i zakonodavni organi, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi (011)

5.652.290 5.476.850 5.706.800 4.448.710

Opće usluge (013) 608.620 614.630 612.760 623.500

Opće javne usluge n.k. (016) 1.384.790 1.490.720 1.542.570 1.550.380

02 Obrana 341.750 343.160 355.530 360.200

Civilna obrana (022) 341.750 343.160 355.530 360.200

03 Javni red i sigurnost 9.041.140 9.046.190 9.044.480 9.130.290

Policijske usluge (031) 5.800.440 5.793.950 5.787.980 5.840.580

Sudovi (033) 3.158.130 3.170.270 3.174.770 3.206.640

Javni red i sigurnost n.k. (036) 82.570 81.970 91.730 83.070

04 Ekonomski poslovi 5.222.770 5.262.060 5.087.590 5.763.190

Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov (042) 2.460.180 2.363.530 2.065.810 2.471.030

Rudarstvo, proizvodnja i izgradnja (044) 843.070 994.110 1.126.080 1.281.030

Transport (045) 1.737.220 1.720.700 1.711.840 1.825.020

Ekonomski poslovi n.k. (049) 182.300 183.720 183.860 186.110

07 Zdravstvo 906.180 878.220 879.100 882.790

Zdravstvo n.k. (076) 906.180 878.220 879.100 882.790

08 Rekreacija, kultura i religija 310.000 360.000 410.000 410.000

Usluge sporta i rekracije (081) 170.000 200.000 230.000 230.000

Usluge kulture (082) 30.000 50.000 70.000 70.000

Usluge emitiranja i izdavaštva (083) 30.000 30.000 30.000 30.000

Religijske i druge zajedničke usluge (084) 80.000 80.000 80.000 80.000

09 Obrazovanje 12.888.980 12.681.990 12.720.820 12.897.160

Predškolsko i osnovno obrazovanje (091) 7.943.080 7.785.520 7.827.250 7.945.980

Srednje obrazovanje (092) 3.778.440 3.837.590 3.856.970 3.913.280

Visoko obrazovanje (094) 322.000 322.000 322.000 322.000

Obrazovanje n.k. (098) 845.460 736.880 714.600 715.900

10 Socijalna zaštita 1.138.000 1.238.000 1.288.000 1.338.000

Obitelj i djeca (104) 250.000 350.000 400.000 450.000

Socijalna zaštita n.k. (109) 888.000 888.000 888.000 888.000

43

5.3. Pregled prioriteta proračunskih korisnika

Ministarstvo financija Županije Posavske je početkom lipnja 2015. godine dostavilo Proračunske instrukcije br. 1 svim proračunskim korisnicima Županije i pritom im dalo rok do konca rujna za popunjavanje Tablica pregleda prioriteta i njihovu dostavu Ministarstvu financija. Svrha ovih tablica je da se korisnicima da mogućnost sudjelovanja u izradi Dokumenta okvirnog proračuna predstavljajući svoje glavne prioritete u raspodjeli sredstava za predstojeće srednjoročno razdoblje, u skladu s ekonomskim i socijalnim ciljevima politika Županije.

Kao dio ovog procesa od proračunskih korisnika se tražilo da pripreme četiri tablice koristeći jednostavnu programsku formu za alociranje troškova po svakom programu razvrstanom po ekonomskoj klasifikaciji. U Tablici 0. proračunski korisnici su trebali definirati svoju programsku strukturu uključujući strateške ciljeve, programe, programske ciljeve i pokazatelje učinka. Tablica 1. se odnosila na sažetak postojećih programa, aktivnosti i usluga koje pruža proračunski korisnik uz navođenje kako financijskih tako i nefinancijskih pokazatelja učinkovitosti programa odobrenih u Proračunu za 2015. godinu te procijenjenih u razdoblju 2016.-2018. godine. Moguće nove prijedloge visokoprioritetne potrošnje, koje će Vlada Županije Posavske razmatrati, korisnici su trebali unijeti u Tablicu 2. a u Tablicu 3. sažetke predloženih opcija uštede od niskoprioritetnih programa i programa koji ne ostvaruju željene rezultate. Informacije dostavljene u ove četiri tablice potom se konsolidiraju po programima i po ekonomskoj klasifikaciji u Tablicama 4. i 5. dok se bilanca proračunskog korisnika prikazuje u Tablici 6.

Dostavljene informacije korištene su kao ulazni elementi pri određivanju prioriteta za alokaciju proračunskih sredstava na one programe i aktivnosti koji najviše doprinose ostvarenju najvažnijih ekonomskih i socijalnih politika.

U nastavku je dat sažeti prikaz (Tablica 5.2.) potrebnih dodatnih sredstava koje zahtijevaju proračunski korisnici u odnosu na proračun Županije Posavske za 2015. godinu. Ukupan zahtjev za dodatnim sredstvima u 2016. godini iznosi 3.045.375 KM. Najveći zahtjevi za većim dodatnim sredstvima u apsolutnim iznosima izloženi u Tablicama pregleda prioriteta proračunskih korisnika, uključuju:

- Ministarstvo unutarnjih poslova (preko 936 tisuća KM), - Ministarstvo gospodarstva i prostornog uređenja (preko 298 tisuća KM), - Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike (preko 1 milijun KM) - Ministarstvo branitelja (oko 530 tisuća KM).

Značajnije povećanje u odnosu na 2015. godinu u relativnom iznosu tražili su i: Ured za raseljene (120,6% više), Općinsko pravobraniteljstvo Orašje (27,9% više), Zavod za pružanje pravne pomoći (14,1% više), Uprava za civilnu zaštitu (46,9% više) i Županijsko pravobraniteljstvo (22,6% više).

Obzirom da je, kao što je već navedeno, ukupna razina zahtjeva za dodatnim sredstvima premašila razinu raspoloživih sredstava za financiranje u razdoblju 2016.-2018. godina, zahtjevi su rangirani po prioritetnosti i očekivanim rezultatima, na temelju čega je izvršena alokacija sredstava.

44

Tablica 5.2. Zahtijevana dodatna sredstva za razdoblje 2016.-2018.g.

u 000 KM

RB Proračunski korisnik

Plan

Zahtjevi za dodatnim

sredstvima u 000

Ukupna sredstva

2015. 2016. 2017. 2018. 2016. 2017. 2018. 1. Skupština

5 872,44 +2,26 +2,11 +2,12 874,70 876,81 878,93

2. Vlada6 1.932,91 +49,61 +1,76 +1,70 1.982,52 1.984,28 1.985,98

3. Zajednička služba Vlade 608,62 +18,38 +9,50 +9,00 627,00 636,50 645,50

4. Ministarstvo unutarnjih poslova 5.800,44 +936,24 -130,50 0,00 6.736,68 6.606,18 6.606,18

5. Ministarstvo pravosuđa i uprave7 3.240,70 +191,41 -19,54 +0,46 3.432,11 3.412,57 3.413,03

6. Ministarstvo gospodarstva i prost. uređenja 843,07 +298,35 0,00 0,00 1.141,42 1.141,42 1.141,42

7. Ministarstvo financija 2.846,94 -180,78 +208,10 -1.346,58 2.666,16 2.874,26 1.527,68

8. Min.zdravstva, rada i socijalne politike 2.044,18 +1.079,64 -100,00 0,00 3.123,82 3.023,82 3.023,82

9. Min.prometa, veza, turizma i zaštite okoliša 1.737,22 +95,30 0,00 0,00 1.832,52 1.832,52 1.832,52

10. Min.poljopr. vodoprivrede i šumarstva 2.460,18 +2,47 +2,48 +2,50 2.462,65 2.465,13 2.467,63

11. Min.prosvjete, znanosti, kulture i športa8 13.198,98 -84,85 +66,66 -67,23 13.114,13 13.180,79 13.113,56

12. Ministarstvo branitelja 1.004,17 +530,20 0,00 0,00 1.534,37 1.534,37 1.534,37

13. Agencija za privatizaciju 182,30 +11,50 0,00 0,00 193,80 193,80 193,80

14. Uprava za civilnu zaštitu 341,75 +160,25 +3,90 +8,10 502,00 505,90 514,00

15. Županijska uprava za inspekcijske poslove 380,62 -64,61 -20,00 0,00 316,01 296,01 296,01

UKUPNO: 37.494,52 +3.045,37 +24,47 -1.389,93 40.539,89 40.564,36 39.174,43

5.4. Proračunski prioriteti po sektorima i korisnicima za razdoblje 2016.-2018. godina

Preporuke za proračunska ograničenja zasnivaju se na ograničenom rastu raspoloživih prihoda, prioritetima proračunskih korisnika kao i opcijama uštede. Ukupan proračunski okvir Županije Posavske za 2016. godinu iznosi 37.880.860 KM, 37.647.650 KM za 2017. godinu i 38.974.180 KM za 2018. godinu.

Ministarstvo financija je izvršilo pregled i analize podataka dostavljenih od strane korisnika i na temelju istih dalo svoje preporuke o gornjim granicama potrošnje za svakog korisnika (Tablica 5.3), što predstavlja ograničenje za zahtjeve korisnika koji će biti dostavljeni kasnije u proračunskom ciklusu. Kvaliteta preporuka ovisi o kvaliteti dostavljenih podataka. Uzimajući u obzir činjenice da su sredstva ograničena i da se ne mogu ispuniti svi zahtjevi proračunskih korisnika, Ministarstvo financija je koristilo, prilikom analize Tablica pregleda prioriteta, slijedeće kriterije:

5 Skupština Županije Posavske s potrošačkom jedinicom Stručna služba Skupštine Županije Posavske 6 Vlada Županije Posavske s potrošačkim jedinicama: Ured za raseljene, Ured za zakonodavstvo, Služba za odnose s javnošću i

Ured za gospodarski razvoj Županije Posavske 7 Ministarstvo pravosuđa i uprave s potrošačkim jedinicama: Općinski sud Orašje, Općinsko pravobraniteljstvo Orašje, Općinsko

pravobraniteljstvo Odžak i Zavod za pružanje pravne pomoći; Ovoj skupini su pribrojani zahtjevi proračunskih korisnika: Kantonalni sud Odžak, Županijsko pravobraniteljstvo i Kantonalno tužiteljstvo. 8 Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa s potrošačkim jedinicama: Školski centar Fra Martina Nedića Orašje, Srednja

strukovna škola Orašje, Srednja škola Pere Zečevića Odžak, Osnovna škola Orašje, Osnovna škola Vladimira Nazora Odžak, Osnovna škola Ruđera Boškovića D.Mahala, Osnovna škola Fra Ilije Starčevića Tolisa, Osnovna škola Stjepana Radića O.Luka-Bok, Osnovna škola A.G.Matoša Vidovice i Osnovna škola Braće Radića Domaljevac.

45

RB. Naziv kriterija Opis

1.

Pridržavanje instrukcija i uputa Ministarstva financija

- format i vremenski okvir koji su izloženi u

Proračunskim instrukcijama

2. Analiza politika - dosljednost politikama i prioritetima Vlade - primjerenost i izvedivost programa - učinci programa (učinci iz ranijeg razdoblja i željeni

očekivani rezultati

3. Financijska analiza - na čemu se zasniva procjena troškova - mogućnost definiranja opcija ušteda - izvori financiranja - ostvarenje vrijednosti za uložena sredstva za nove

prijedloge visokoprioritetne potrošnje

Nakon analize dostavljenih Tablica pregleda prioriteta, u smislu pridržavanja zadanim rokovima i kvalitete dostavljenih podataka, Ministarstvo financija je utvrdilo slijedeće:

Većina proračunskih korisnika nije u zadanom vremenskom roku dostavila tražene podatke, dok izvjestan broj proračunskih korisnika uopće nije dostavio tablice pregleda prioriteta;

Poplave iz svibnja 2014. godine prouzročile su 4 izmjene i dopune Proračuna Županije Posavske za 2014. godinu, a što je potom dovelo do nemogućnosti planiranja i usvajanja Proračuna za 2015. godinu u zakonskim rokovima. Stoga se u 2015. godinu ušlo s privremenim financiranjem, a usvajanje Proračuna Županije Posavske za 2015. godinu uslijedilo je nakon provedenih izbora a prije formiranja novog saziva Vlade Županije Posavske.

Zahtjevi za dodatnom potrošnjom su bolje obrazloženi nego u prethodnim godinama, iako još uvijek nedovoljno za provedbu detaljne analize i donošenje odluka na temelju istih; proračunski korisnici moraju biti svjesni da će u uvjetima pomanjkanja financijskih sredstava samo dobro obrazložen zahtjev za povećanjem sredstava, utemeljen na realnim osnovama koje se mogu dokumentirati, ući u ozbiljnije razmatranje za dodjelu raspoloživih financijskih sredstava;

Ukoliko u razmatranje uzmemo samo prihode koje Županija može realno ostvariti (bez potpora i primitaka) procjena troškova proračunskih korisnika se u većini slučajeva ne zasniva na objektivnim činjenicama pa potražnja premašuje raspoloživa sredstva;

Kao i u prethodnim godinama mogućnosti potencijalnih ušteda za programe niskog prioriteta ili one s lošim učincima nisu prepoznate pa niti jedan proračunski korisnik nije naveo predložene opcije uštede.

Ministarstvo financija je spremno u narednom razdoblju i kontinuirano izdvajati potrebno vrijeme i sredstva kako bi se proračunski korisnici još bolje u cilju dostavljanja kvalitetnijih proračunskih informacija u programskom formatu, osiguravajući dvosmjernu komunikaciju i svu potrebnu potporu (bilo organiziranjem radionica za sve proračunske korisnike bilo pojedinačnim susretima). Od ovog procesa se očekuje da osigurava sve kvalitetnije informacije koje će poslužiti kao objektivna osnova za kreiranje fiskalno i ekonomski odgovornog proračuna – sredstva pomoću kojeg se politike Vlade pretvaraju u programe i usluge u korist njenih građana.

46

Tablica 5.3. Gornje granice potrošnje po proračunskim korisnicima za razdoblje 2015.-2018.g.9

Fkc.

kod

Sektor/funkcije Proračun za 2015.

Zahtjev za 2016.

Zahtjev za 2017.

Zahtjev za 2018.

Odobreno za 2016.

Odobreno za 2017.

Odobreno za 2018.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ukupni rashodi 37.494.520 40.539.895 40.564.360 39.174.430 37.391.820 37.647.650 37.404.220

01 Opće javne usluge 7.645.700 8.000.760 8.202.230 6.868.470 7.582.200 7.862.130 6.622.590

10010001 Skupština Županije Posavske 815.470 817.460 819.450 821.450 819.740 819.730 833.900

10010002 Stručna služba Skupštine 56.970 57.240 57.360 57.480 57.750 57.520 58.350

11010001 Vlada Županije Posavske 1.704.130 1.705.200 1.706.270 1.707.350 1.701.450 1.726.520 1.795.170

11010002 Ured za raseljene 50.720 111.900 111.900 111.900 50.900 49.970 51.460

11010003 Ured za zakonodavstvo 42.100 42.280 42.460 42.640 42.820 42.500 43.330

11010004 Služba za odnose s javnošću 86.440 73.400 73.690 73.900 87.770 86.820 88.030

11010005 Ured za gospodarski razvoj ŽP 49.520 49.740 49.960 50.190 50.260 49.480 50.790

12010001 Zajednička služba Vlade 608.620 627.000 636.500 645.500 614.630 612.760 623.500

16010001 Ministarstvo financija 2.846.940 2.666.160 2.874.260 1.527.680 2.666.160 2.874.260 1.527.680

21010001 Ministarstvo branitelja 1.004.170 1.534.370 1.534.370 1.534.370 1.106.190 1.157.310 1.160.640

28010001 Žup.uprava za inspekcijske poslove 380.620 316.010 296.010 296.010 384.530 385.260 389.740

02 Obrana 341.750 502.000 505.900 514.000 343.160 355.530 360.200

23010001 Uprava za civilnu zaštitu ŽP 341.750 502.000 505.900 514.000 343.160 355.530 360.200

03 Javni red i sigurnost 9.041.140 10.168.790 10.018.750 10.019.210 9.046.190 9.044.480 9.130.290

13010001 Ministarstvo unutarnjih poslova 5.800.440 6.736.680 6.606.180 6.606.180 5.793.950 5.787.980 5.840.580

14010001 Ministarstvo pravosuđa i uprave 82.570 82.830 83.090 83.350 81.970 81.730 83.070

14020003 Općinski sud Orašje 1.559.430 1.657.360 1.637.360 1.637.360 1.564.210 1.569.320 1.584.250

14050001 Općinsko pravobraniteljstvo Orašje 41.990 53.720 48.920 49.120 41.690 41.360 42.150

14050002 Općinsko pravobraniteljstvo Odžak 52.110 53.000 53.000 53.000 52.870 52.100 52.950

14060001 Zavod za pružanje pravne pomoći 79.740 91.000 91.000 91.000 81.070 80.470 81.590

24010001 Kantonalni sud Odžak 728.250 759.000 764.000 764.000 732.880 734.700 742.850

26010001 Županijsko pravobraniteljstvo 66.070 81.000 81.000 81.000 65.910 65.640 66.790

27010001 Kantonalno tužiteljstvo 630.540 654.200 654.200 654.200 631.640 631.180 636.060

04 Ekonomski poslovi 5.222.770 5.630.390 5.632.870 5.635.370 5.262.060 5.087.590 5.763.190

15010001 Minist.gospodarstva i prost.uređenja 843.070 1.141.420 1.141.420 1.141.420 994.110 1.126.080 1.281.030

18010001 Minist.prometa,veza,turiz.i zašt.okoliša 1.737.220 1.832.520 1.832.520 1.832.520 1.720.700 1.711.840 1.825.020

19010001 Minist.poljopr., vodopr.i šumarstva 2.460.180 2.462.650 2.465.130 2.467.630 2.363.530 2.065.810 2.471.030

22010001 Agencija za privatizaciju 182.300 193.800 193.800 193.800 183.720 183.860 186.110

07 Zdravstvo 906.180 1.265.820 1.165.820 1.165.820 878.220 879.100 882.790

17010001 Minist.zdravstva rada i soc.politike 906.180 1.265.820 1.165.820 1.165.820 878.220 879.100 882.790

08 Rekreacija, kultura i religija 310.000 310.000 310.000 310.000 360.000 410.000 410.000

20010001 Minist.prosvj., znanosti kulture i športa 310.000 310.000 310.000 310.000 360.000 410.000 410.000

09 Obrazovanje 12.888.980 12.804.135 12.870.790 12.803.560 12.681.990 12.720.820 12.897.160

20010001 Minist.prosvj., znanosti kulture i športa 1.182.460 1.070.040 1.070.890 1.071.810 1.073.880 1.051.600 1.052.900

20020002 SŠ P.Zečevića Odžak 1.472.200

3.865.905 3.884.950 3.844.800

1.491.700 1.499.070 1.519.310

20020003 ŠC fra M.Nedića Orašje 1.283.540 1.301.330 1.308.020 1.326.690

20020004 SSŠ Orašje 1.017.700 1.039.560 1.044.880 1.062.280

20030001 OŠ Orašje 1.242.010

7.868.190 7.914.950 7.886.950

1.238.480 1.245.000 1.262.880

20030002 OŠ V.Nazora Odžak 2.479.410 2.489.830 2.501.940 2.527.810

20030003 OŠ R.Boškovića Donja Mahala 714.680 725.600 729.860 744.260

20030004 OŠ fra I.Starčevića Tolisa 907.140 917.010 922.190 937.650

20030005 OŠ S.Radića O.Luka-Bok 1.091.010 1.032.810 1.038.390 1.055.000

20030006 OŠ A.G.Matoša Vidovice 491.860 456.770 459.700 472.700

20030007 OŠ Braće Radića Domaljevac 1.006.970 915.020 920.170 935.680

10 Socijalna zaštita 1.138.000 1.858.000 1.858.000 1.858.000 1.238.000 1.288.000 1.338.000

17010001 Minist.zdravstva rada i soc.politike 1.138.000 1.858.000 1.858.000 1.858.000 1.238.000 1.288.000 1.338.000

9 U odobrene gornje granice rashoda proračunskih korisnika uključena su sredstva podračuna, namjenska sredstva i vlastita

sredstva u punim iznosima

47

5.5. Analiza proračunskih prioriteta

Ministarstvo financija je utvrdilo preliminarni nacrt Proračuna Županije Posavske za 2016. godinu na temelju kvalitete informacija koje su sadržane u Tablicama pregleda prioriteta proračunskih korisnika, kao i ukupnog okvira raspoloživih prihoda. Preliminarnim nacrtom proračuna određene su početne gornje granice rashoda za svakog proračunskog korisnika za naredne tri godine, uzimajući u obzir identificirane ciljeve i predložene prioritete potrošnje.

U Tablicama 5.1 i 5.3 je dat kratak pregled sektorskih i individualnih ograničenja. U nastavku tekstu su izložena dodatna obrazloženja proračunskih prioriteta po sektorima.

U narednoj fiskalnoj godini očekuje se da se prihodovna strana proračuna neće značajno promijeniti u odnosu na planirano za 2015. godinu. Porezni prihodi bi trebali biti veći nego u 2015. godini (za oko 5%), dok bi neporezni prihodi (ovisno o namjenskoj potrošnji do konca 2015. godine) trebali ostati na sličnoj razini kao i ovogodišnji. Međutim, s određenom dozom zadrške potrebno je uzeti realizaciju planiranih potpora (osobito tekućih potpora Proračunu Županije Posavske iz Proračuna Federacije BiH). U dosadašnjem tijeku 2015. godine još uvijek pristižu donacije iz zemlje i inozemstva za pomoć u sanaciji šteta od poplava, ali je realno očekivati da će već u 2016. godini ove donacije izostati ili se realizirati u minimalnim iznosima. Također, u svrhu sanacije šteta od poplava koncem 2014. godine i u 2015. godini pristigli su značajni iznosi sredstava u formi kapitalnih potpora, koji će se ili utrošiti tijekom 2015. godine ili razgraničiti i prihodovati u narednim godinama u kojima će se realizirati njihova potrošnja.

Uvažavajući sve prethodno navedeno, u razdoblju 2016.-2018. godina izdaci za plaće i naknade troškova zaposlenih, doprinose poslodavaca i ostale doprinose povećavati će se samo za minuli rad. Kao i u prethodne dvije godine, planirano je angažiranje mladih obrazovanih osoba po osnovi ugovora o volonterskom radu.

Izdaci za materijal, sitan inventar i usluge se u 2016. godini povećavaju za 0,5%. Ovdje se zapravo radi o neznatnim korekcijama u planiranju izdataka za materijal, sitan inventar i usluge (kretanje cijena energenata, telekomunikacijskih usluga i ostalo), te će se razina materijalnih troškova planirana u 2016. godini nastojati zadržati i u 2017. i 2018. godini.

Na poziciji Tekući transferi (skupa s proračunskim pričuvama) je u 2016. godini planirano povećanje od oko 4%. U okviru ovog povećanja povećati će se izdvajanja za razvoj poduzetništva i obrta, zdravstvene i socijalne potrebe (prvenstveno porodne naknade), branitelje te šport i kulturu. S druge strane smanjiti će se izdvajanja za uređenje poljoprivrednog zemljišta. U 2017.i 2018. godini dalje će se povećavati izdvajanja za razvoj poduzetništva i obrta te zdravstvene i socijalne potrebe, uz mala povećanja davanja za branitelje, neprofitne organizacije i udruženja građana, šport i kulturu i daljnje smanjenje izdvajanja za uređenje poljoprivrednog zemljišta. Sa smanjenjem kreditnih obveza u 2018. godini otvoriti će se prostor za ponovno povećanje smanjenih grantovskih pozicija, ali ne u velikim razmjerima obzirom da se planira dio viška planiranih prihoda namijeniti pokriću deficita iz prethodnih godina.

Kapitalna izdvajanja će se u 2016. godini smanjiti za 21,5%. Kapitalni grantovi će se u 2016. godini smanjiti za 16,7%, u 2017. godini dalje smanjiti za 20,0% da bi u 2018. godini porasli za 50,0%. U 2016. godini smanjiti će se i izdvajanja za nabavku stalnih sredstava za 21,5%, a potrošnja planiranih sredstava će se striktno vezati uz transfere iz inozemstva ili s viših razina vlasti. U 2017. godini se planira daljnje smanjenje potrošnje za nabavku osnovnih sredstava za 4,7% dok će se u 2018. godini ova izdvajanja povećati za 23,4%. Smanjenje planiranih sredstava za kapitalne investicije u razdoblju 2016.-2017. godina rezultat je, osim stvaranja prijeko potrebnih ušteda, i očekivanog završetka određenih projekata izgradnje i opremanja školskih i pomoćnih objekata u školama Županije Posavske.

Izdaci za otplate dugova (pri čemu se misli na otplatu domaćeg pozajmljivanja te kamate i naknade za domaće pozajmljivanje kredita po III Stand-by aranžmanu s MMF-om, OPEC kredita, kredita Export-Import banke Koreja i kredita Austrijske centralne banke) u razdoblju od 2016. do 2018. godine predstavljati će ogromno opterećenje na Proračun Županije Posavske. Tako će se u 2016. godini za ove namjene izdvojiti oko 5,0% ukupnog Proračuna. U 2017. godini će se kreditni pritisak najviše osjetiti, pa

48

se očekuje da će izdaci za kamate i otplate dugova u toj godini uzeti čak 5,5% ukupnog Proračuna za tu godinu. U 2018. godini, s očekivanom otplatom MMF kredita, kreditno opterećenje će pasti pa će u toj godini izdaci za kamate i otplate glavnica iznositi 1,8% ukupnog Proračuna. Dakle, u razdoblju 2016.-2018. godina (uz uvjet da se u 2015. godini izmire pristigle kreditne obveze) iz Proračuna će trebati izdvojiti oko 4,65 milijuna KM.

Ministarstvo financija je u Dokumentu okvirnog proračuna 2016.-2018. godina, uslijed postojećih zakonskih rješenja u oblasti plaća zaposlenih u Županiji Posavskoj, planiralo sljedeću strukturu rashoda u 2017. i 2018. godini:

u 2017. i 2018. godini se izdaci za plaće i naknade troškova zaposlenih, doprinose poslodavca i ostale doprinose zadržavaju na razini iz 2016. godine uz povećanje za protekli obračunati minuli rad te sa angažiranjem volontera kao i u 2014. i 2015. godini;

materijalni troškovi u 2017. godini ostaju na razini planiranih za 2016. godinu dok se u 2018. godini planira njihovo povećanje od oko 2%, ali se i dalje očekuje maksimalna racionalnost proračunskih korisnika pri njihovoj potrošnji;

ukupni tekući transferi i proračunske pričuve se u 2017. godini povećavaju u odnosu na planirano u 2016. godini za 0,3% , a u 2018. godini se povećavaju u odnosu na 2017. godinu za 8,2%;

nabavka stalnih sredstava i kapitalni grantovi se u 2017. godini planiraju u manjem iznosu nego u 2016. godini odnosno očekuje se smanjenje za 6,2%, da bi se u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu povećali za 25,6%;

izdaci za kamate i otplate dugova će u 2017. godini, kao što je već navedeno, porasti i iznositi više od 2 milijuna KM na godišnjoj razini, da bi u 2018. godini iznosili 680 tisuća KM.

Uvodne napomene u obrazloženje funkcijske potrošnje U svim sektorima planira se u razdoblju 2016.-2018 godina povećanje izdataka za bruto plaće i doprinose poslodavca za po 0,5% (minuli rad). Ministarstvo financija Županije Posavske, kao i do sada, smatra da se broj uposlenih u proračunskim korisnicima ne bi trebao dalje povećavati. Zajedničko za sve sektore je i da planirano kretanje izdataka za materijal, sitan inventar i usluge u razdoblju 2016.-2018. godina najvećim dijelom ostaje na razini planiranog u 2015. godini, obzirom da je mišljenje Ministarstva financija da utvrđena razina predstavlja minimum potrebnih sredstava za normalno funkcioniranje proračunskih korisnika. Planirane korekcije na više rezultat su usklađivanja s kretanjem cijena energenata, telekomunikacijskih usluga i ostalih cijena koje utječu na izdvajanja za materijal, sitan inventar i usluge. Kapitalna potrošnja će se u 2016. i 2017. godini u odnosu na prethodne godine smanjivati, najprije zbog smanjenja izdvajanja za kapitalne grantove ali i zbog smanjenog izdvajanja za nabavku osnovnih sredstava. Ovo smanjenje će se različito odraziti na proračunske korisnike i najviše će se uočiti u sektoru obrazovanja, odnosno kod škola, kod kojih će se kapitalna ulaganja ograničiti na razinu primljenih namjenskih sredstava. 01 - Opće javne usluge

Očekivana potrošnja Županije Posavske na opće javne usluge u 2016. godini iznosi 7.582.200 KM, a za naredne dvije godine, projekcije iznose 7.862.130 KM u 2017. godini i 6.622.590 KM u 2018. godini. U odnosu na planirano u 2015. godini u narednoj fiskalnoj godini opće javne usluge će raspolagati s oko 0,8% manje sredstava. Osnovni razlog tome je što će za otplate kredita biti potrebno izdvojiti oko 9% manje sredstava nego je planirano u 2015. godini, dok će, s druge strane, porasti izdvajanje za branitelje i stradalnike Domovinskog rata. U 2016. godini struktura izdataka za opće javne usluge će biti slijedeća:

49

Izvršni i zakonodavni organi, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi (72,2%), Opće usluge (8,1%) i Opće javne usluge n.k. (19,7%). 02 - Obrana

Očekivana potrošnja Županije Posavske na obranu (022 – Civilna obrana) u 2016. godini iznosi 343.160 KM, a za naredne dvije godine projekcije iznose 355.530 KM u 2017. godini i 360.200 KM u 2018. godini. Iznos za 2016. godinu je veći za 0,4% u odnosu na plan 2015. godine, a potrošnja se odnosi na Upravu za civilnu zaštitu. Ovo povećanje se isključivo odnosi na korekcije izdataka za bruto plaće i naknade, doprinose poslodavca te izdatke za materijal, sitan inventar i usluge. U 2017. godini se planira povećanje grantovskih izdvajanja za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća dok kod svih ostalih pozicija proračunskih rashoda izdaci za obranu ostaju na približno istoj razini kao i u prethodnim godinama. 03 – Javni red i sigurnost Očekivana potrošnja Županije Posavske na javni red i sigurnost u 2016. godini iznosi 9.046.190 KM, a za naredne dvije godine projekcije iznose: 9.044.480 KM u 2017. godini i 9.130.290 KM u 2018. godini. U skupini usluga javnog reda i sigurnosti nalaze se proračunski korisnici: Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo pravosuđa i uprave s potrošačkim jedinicama (kojima su pridruženi i Kantonalni sud Odžak, Županijsko pravobraniteljstvo te Kantonalno tužiteljstvo). I u ovom slučaju projekcije se zasnivaju na povećanju izdataka za bruto plaće, naknade i doprinose poslodavca kao i povećanje izdataka za materijal, sitan invetar i usluge za 0,5% u 2016. godini, te daljnje korekcije istih proračunskih pozicija u 2017. i 2018. godini. Oscilacije u potrošnji će se najvećim dijelom osjetiti na izdacima za nabavku osnovnih sredstava, koji će u 2016. i 2017. godini najprije pasti, da bi potom u 2018. godini (s povećanjem raspoloživih sredstava) porasti. Struktura izdataka za javni red i sigurnost u 2016. godini će biti slijedeća: Policijske usluge (64,0%), Sudovi (35,0%) i Javni red i sigurnost n.k. (1,0%). 04 – Ekonomski poslovi Očekivana potrošnja Županije Posavske na ovaj sektor u 2016. godini iznosi 5.262.060 KM, a za naredne dvije godine projekcije iznose: 5.087.590 KM u 2017. godini i 5.763.190 KM u 2018. godini. Iznos za 2016. godinu prikazuje rast od 0,8% u odnosu na 2015. godin. U skupini ekonomskih poslova djeluju proračunski korisnici: Ministarstvo gospodarstva i prostornog uređenja, Ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Agencija za privatizaciju. Kod planiranih izdataka za razdoblje 2016.-2018. godina ovog sektora učinjene su potrebne korekcije na bruto plaćama, naknadama zaposlenih i doprinosima poslodavca, , kao i izdataka za materijal, sitan inventar i usluge. Osim tog, povećanja i smanjenja izvršena su na grantovskim pozicijama i to: za razvoj poduzetništva i obrta kontinuirano povećanje izdvajanja u cijelom promatranom razdoblju, te kod izdvajanja za uređenje poljoprivrednog zemljišta smanjenje izdvajanja u 2016. i 2017. godini i ponovno blago povećanje u 2018. godini. Struktura izdataka za ekonomske poslove u 2016. godini će biti slijedeća: Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov (44,9%), Rudarstvo, proizvodnja i izgradnja (18,9%), Transport (32,7%) i Ekonomski poslovi n.k. (3,5%). 07 – Zdravstvo Očekivana potrošnja Županije Posavske na zdravstvo (076 – Zdravstvo n.k.) u 2016. godini iznosi 878.220 KM, a za naredne dvije godine projekcije iznose: 879.100 KM u 2017. godini i 882.790 KM u 2018. godini. Iznos za 2016. godinu predstavlja smanjenje od 3,1% u odnosu na 2015. godinu i odnosi se na ukidanje kapitalnog granta za zdravstvo (obzirom da su dobivena sredstva potpore, koja su bila osnova za uvođenje ove pozicije, potrošena ili će biti potrošena tijekom 2015. godine) . U 2017. i 2018. godini doći će do rasta izdataka za zdravstvo za 0,1% i 0,4% respektivno, a što je rezultat korigiranja bruto plaća, naknada i doprinosa poslodavca za 0,5%, rasta izdataka za materijal, sitan inventar i usluge

50

te smanjenja izdataka za nabavku stalnih sredstava u okviru Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike. 08 – Rekreacija, kultura i religija Očekivana potrošnja Županije Posavske na kulturu, rekreaciju i religiju u 2016. godini iznosi 360.000 KM, a za naredne dvije godine projekcije iznose po 410.000 KM. Iznos za 2016. godinu predstavlja povećanje od 16,1% u odnosu na 2015. godinu zbog planiranog povećanja grantovskih izdvajanja za šport i kulturu obzirom na usmjerenje Vlade Županije Posavske ka poticanju sportskih i kulturnih manifestacija i njihovih aktera (u okvirima raspoloživih financijskih sredstava). I u 2017. godini se planira povećanje izdvajanja za šport i kulturu za 13,9% u odnosu na plan 2016. godine. Struktura izdataka za rekreaciju, kulturu i religiju u 2016. godini će biti slijedeća: Usluge sporta i rekreacije (55,6%), Usluge kulture (13,9%), Usluge emitiranja i izdavaštva (8,3%) i Religijske i druge zajedničke usluge (22,2%). 09 – Obrazovanje Očekivana potrošnja Županije Posavske na obrazovanje u 2016. godini iznosi 12.681.990 KM, a za naredne dvije godine projekcije iznose: 12.720.820 KM u 2017. godini i 12.897.160 KM u 2018. godini. Iznos za 2016. godinu predstavlja smanjenje od 1,6% u odnosu na 2015. godinu zbog planiranog smanjenja izdvajanja za nabavku osnovnih sredstava u školama. Naime, uslijed prošlogodišnje svibanjske poplave većina škola na području Županije Posavske dobila je neku vrstu potpore (kapitalne) za sanaciju šteta. Dobivena sredstva su angažirana i pokrenuti su ili, pak, završeni planirani radovi. U narednim godinama nerealno je očekivati jednake visine potpora pa se projekcije vraćaju na uobičajene razine. I dalje se svi veći zahvati na nabavci građevina ili opreme planiraju isključivo iz sredstava dobivenih od drugih razina vlasti, međunarodnih vlada ili organizacija. Struktura izdataka za obrazovanje u 2016. godini će biti slijedeća: Predškolsko i osnovno obrazovanje (61,4%), Srednje obrazovanje (30,3%), Visoko obrazovanje (2,5%) i Obrazovanje n.k. (5,8%). 10 – Socijalna zaštita

Očekivana potrošnja Županije Posavske na socijalnu zaštitu u 2016. godini iznosi 1.238.000 KM, a za naredne dvije godine projekcije iznose: 1.288.000 KM u 2017. godini i 1.338.000 KM u 2018. godini. Iznos za 2016. godinu predstavlja povećanje od 8,8% u odnosu na 2015. godinu i odnosi se na povećanje grantovskih izdvajanja za zdravstvene i socijalne potrebe i to na prvom mjestu planiranih porodnih naknada. Ova izdvajanja će se kontinuirano povećavati i u 2017. i 2018. godini. Struktura izdataka za socijalnu zaštitu u 2016. godini će biti slijedeća: Obitelj i djeca (28,3%) i Socijalna zaštita n.k. (71,7%).

51

Prilog 1.: Okvirna fiskalna tablica Županije Posavske za razdoblje 2014.-2018.g. (u KM)


2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

UKUPNI PRIHODI I GRANTOVI 52.406.044 51.666.099 50.734.498 50.229.545 51.770.620

Prihodi Županije 37.129.678 37.584.540 37.880.860 37.647.650 38.974.180

Porezni prihodi Županije 24.540.018 27.864.990 29.240.860 29.182.650 30.744.180

Porez na promet i prihodi sa računa UIO – neto 20.991.149 24.197.460 25.479.140 25.289.080 26.684.980

Porez na plaću i porez na dohodak 1.846.416 1.957.900 2.008.010 2.080.010 2.171.180

Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 1.466.943 1.485.350 1.523.710 1.578.560 1.648.020


Neporezni prihodi Županije 3.574.375 2.909.040 2.739.000 2.444.000 2.349.000

Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine 28.965 29.640 30.000 30.000 30.000

Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga 3.156.450 2.464.300 2.289.000 1.989.000 1.889.000

Novčane kazne 388.960 415.100 420.000 425.000 430.000

Grantovi za Županiju 9.009.699 6.809.310 5.900.000 6.020.000 5.880.000

Tekuće i kapitalne potpore proračunu županije 9.009.699 6.809.310 5.900.000 6.020.000 5.880.000

Prihodi po osnovi zaostalih obveza 586 1.200 1.000 1.000 1.000

Kapitalni primici 5.000 0 0 0 0

Prihodi općina 15.276.366 14.081.559 12.853.638 12.581.895 12.796.440

Porezni prihodi općina 4.542.555 4.597.170 4.594.638 4.584.895 4.769.440

Porez na promet i prihodi sa računa UIO – neto 3.344.366 3.386.808 3.356.108 3.331.551 3.496.738

Porez na plaću i porez na dohodak 954.670 952.567 1.031.230 1.041.094 1.055.102

Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 1.291 1.858 2.300 2.250 2.100


Neporezni prihodi općina 4.787.793 5.022.400 4.874.000 4.927.000 4.957.000

Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine 2.041.106 2.295.300 2.300.000 2.320.000 2.330.000

Naknade, pristojbe i kazne 2.705.479 2.695.774 2.543.000 2.575.000 2.595.000

Novčane kazne 41.208 31.326 31.000 32.000 32.000

Grantovi općinama i kapitalni primici 5.946.018 4.461.989 3.385.000 3.070.000 3.070.000

Potpore proračunu općina i kapitalni primici 5.946.018 4.461.989 3.385.000 3.070.000 3.070.000

Primljeni krediti i zajmovi 0 0 0 0 0

UKUPNI RASHODI 51.694.703 51.476.079 50.145.458 50.179.545 50.150.660

Rashodi županije 37.585.525 37.494.520 37.391.820 37.647.650 37.404.220

Troškovi plaća (plaće, naknade, doprinosi) 19.692.675 21.272.590 21.378.980 21.485.880 21.593.350

Troškovi materijala i usluga 4.932.988 4.940.220 4.964.960 4.964.960 5.064.760

Tekući transferi i proračunske pričuve 11.747.470 7.596.800 7.896.800 7.921.630 8.571.630

Kapitalna ulaganja 1.038.224 1.615.770 1.268.330 1.189.170 1.493.800

Izdaci po osnovi kredita i kamata 174.168 2.069.140 1.882.750 2.086.010 680.680

52

Prilog 1. (nastavak)


2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Rashodi općina 14.109.178 13.981.559 12.753.638 12.531.895 12.746.440

Troškovi plaća (plaće, naknade, doprinosi) 3.481.790 3.464.033 3.475.300 3.513.908 3.551.508

Troškovi materijala i usluga 2.912.842 2.966.911 2.940.081 3.155.000 3.175.000

Tekući transferi i proračunske pričuve 4.533.747 4.170.615 3.438.000 3.501.000 3.521.000

Kapitalna ulaganja 3.098.636 3.280.000 2.819.000 2.286.481 2.373.372

Izdaci po osnovi kredita i kamata 82.163 100.000 81.257 75.506 125.560

(Prihodi sa grantovima – Rashodi = Proračunska bilanca po obveznoj osnovi)

711.341 190.020 589.040 50.000 1.619.960

Documents

DOKUMENT OKVIRNOG PRORAČUNA ŽUPANIJE POSAVSKE ZA RAZDOBLJE … · 2015. 9. 21. · 4 Popis skraćenica Skraćenice Puni naziv 2016.-18. Srednjoročno razdoblje od 2016.do 2018.godine