Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: PODRAVSKA SLATINA … · 2020. 1. 28. · slatina area in the homeland war/ die rolle der territorialen verteidigung bei der vorbereitu-ng

Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: PODRAVSKA SLATINA U DOMOVINSKOME RATU

Sunakladnici:Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar OsijekHrvatski časnički zbor Grada Slatine

Za sunakladnike:prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnateljVlado Međimurac, pukovnik HV-a u miru, predsjednik

Uredništvo:prof. ddr. sc. Miljenko Brekalodoc. dr. sc. Marina Kotrla Topićdr. sc. Anamarija Lukićdoc. dr. sc. Zvjezdana Penava Brekalodr. sc. Antonija Huljev

Glavni urednik:prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo

Izvršna urednica:doc. dr. sc. Marina Kotrla Topić

Tehnička urednica:dr. sc. Anamarija Lukić

Grafički urednik:Krešimir Rezo, graf. ing.

Prevoditeljica i lektorica za engleski i njemački jezik:doc. dr. sc. Zvjezdana Penava Brekalo, prof. savjetnik

Lektorica:Kristina Inhof, prof.

Korektorica:dr. sc. Antonija Huljev

ISBN 978-953-7964-82-5

Na naslovnici knjige nalazi se fotografija crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu koju je snimio prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo 15. prosinca 1991. Fotografija minirane crkve je najpoznatiji simbol obrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske na slatinskom području, kao takva je memento patnje i žrtve poginulih i živih slatinskih branitelja i civila u Domovinskome ratu.

Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup

PODRAVSKA SLATINA U DOMOVINSKOME RATU

Slatina, 2019.

GRADA SLATINE

4 Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup

Programsko-organizacijski odbor:

1. prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, predsjednik2. Josip Černi, brigadir HV-a u miru, dopredsjednik3. Vlado Međimurac, pukovnik HV-a u miru, član4. prof. dr. sc. Ladislav Bognar, član5. Denis Ostrošić, prof., član6. doc. dr. sc. Marina Kotrla Topić, članica7. dr. sc. Anamarija Lukić, tajnica8. doc. dr. sc. Ivica Šola, član9. mr. sc. Radenko Pavić, pukovnik HV-a u miru, član10. Kazimir Libl, pukovnik HV-a u miru, član11. Đuro Matovina, dip. krim., glavni policijski savjetnik u miru, član12. Petar Nedić, dr. med., član13. Ivan Levar, član14. Tomislav Boban, dipl. iur., član15. bojnik Zlatko Vida, član16. dr. sc. Antonija Huljev, članica17. Ivan Stipić, prof., član18. izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin, član19. Branimir Kalanj, član20. doc. dr. sc. Zvjezdana Penava Brekalo, članica

SADRŽAJ

PREDGOVOR ....................................................................................................................13

PREFACE ............................................................................................................................17

VORWORT .........................................................................................................................21

Miljenko Brekalo, Đuro MatovinaNAPAD NA STANICU JAVNE SIGURNOSTI PODRAVSKA SLATINA ......................25

Mato ArlovićUSTAVNO-PRAVNA ANALIZA NORMATIVNIH AKATA VELIKOSRPSKOGA SECESIONIZMA ZA SAO ZAPADNU SLAVONIJU ......................................................31

Ladislav BognarSLATINSKA RATNA SJEĆANJA .......................................................................................35

Damir NovotnyGOSPODARSTVO SLATINSKOGA KRAJA PRIJE DOMOVINSKOGA RATA I DANAS – USPOREDNA ANALIZA .................................................................................39

Ivica MiškulinPOSLIJERATNE ETNIČKE PROMJENE SLATINSKOGA PODRUČJA (1991. - 1995.) ...................................................................43

Ivica Šola, Mate Buntić, Ivica MusićPRAVEDNI I(LI) OBRAMBENI RAT - MORALNO-TEOLOŠKO RAZMATRANJE KARAKTERA DOMOVINSKOGA RATA ........................................................................47

Natko Martinić JerčićOSLOBAĐANJE SLATINSKOGA PODRUČJA U DOMOVINSKOM RATU 1991. ...52

Josip ČerniRATNI PUT 136. BRIGADE HV-A “R” – PODRAVSKA SLATINA ...............................56

Vlado Međumurac, Ivan StipićULOGA TERITORIJALNE OBRANE U PRIPREMANJU OBRANE SLATINSKOGA PODRUČJA U DOMOVINSKOM RATU ........................................................................60

Martin StarčevićBORBENA SPREMNOST 136. BRIGADE HV-A „R“ PODRAVSKA SLATINA ...........64

Zlatko VidaLOGISTIČKA POTPORA HRVATSKOJ VOJSCI NA SLATINSKOM PODRUČJU .......................................................................................68

Ivan Levar, Antonija HuljevUSMENO SVJEDOČENJE KAO NARATIVIZACIJA PROŠLOSTI – PAMĆENJEM PROTIV ZABORAV ...............................................................................72

Radenko PavićVOJNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA PODRAVSKOSLATINSKOG BOJIŠTA ............77

Petar NedićSANITET NA SLATINSKOM PODRUČJU TIJEKOM DOMOVINSKOGA RATA .................................................................................................81

Krešimir Fučkar, Zvjezdana Penava BrekaloSLATINSKO GOSPODARSTVO U VRIJEME AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU ........................................................................85

Dragica ŠuvakDRUŠTVENI I KULTURNI ŽIVOT U PODRAVSKOJ SLATINI TIJEKOM DOMOVINSKOGA RATA .................................................................................................90

Zorica VargaŠKOLSTVO SLATINSKOGA KRAJA U DOMOVINSKOM RATU ...............................94

Vladimir JelenčićRAD CRVENOGA KRIŽA PODRAVSKA SLATINA 1991. .............................................98

Dragan KraljikINFORMIRANJE I RAD RADIO PODRAVSKE SLATINE ZA VRIJEME DOMOVINSKOGA RATA .......................................................................102

7PODRAVSKA SLATINA U DOMOVINSKOME RATU

Program Domaćeg interdisciplinarnoga znanstveno-stručnog skupa: PODRAVSKA SLATINA U DOMOVINSKOME RATU

Slatina, 12. prosinca 2019.četvrtak u 10.00 sati

Hrvatski dom, Braće Radića 4

10.00 – 11.00 Otvaranje skupa / Opening of the Symposium/ Eröffnung des Symposium

Plenarno izlaganjeModeratori: Miljenko Brekalo & Marina Kotrla Topć

11.00 – 11.30 Đuro Matovina – Miljenko Brekalo Napad na Stanicu javne sigurnosti Podravska Slatina / THE AT-

TACK ON THE POLICE STATION IN PODRAVSKA SLATINA / DER ANGRIFF AUF DIE POLIZEISTATION PODRAVSKA SLA-TINA

Prva sesijaModeratori: Miljenko Brekalo & Marina Kotrla Topć

11.30 – 11.45 Mato Arlović Ustavno-pravna analiza normativnih akata velikosrpskoga sece-

sionizma za SAO Zapadnu Slavoniju / THE CONSTITUTIONAL LEGAL ANALYSIS OF THE NORMATIVE ACTS REFERRING TO THE GREATER SERBIAN SECESSIONISM OF THE SAR OF WESTERN SLAVONIA / DIE VERFASSUNGSRECHTLI-CHE ANALYSE DER NORMATIV-RECHTLICHEN AKTEN ZU DEM GROSS-SERBISCHEN SEZESSIONISMUS FÜR DIE SER-BISCHE AUTONOME PROVINZ WESTSLAWONIEN

11.45 – 12.00 Ladislav Bognar Slatinska ratna sjećanja / THE WAR MEMORIES OF SLATINA / DIE KRIEGSERINNERUNGEN AN SLATINA


12.00 – 12.15 Damir Novotny Gospodarstvo slatinskoga kraja prije domovinskoga rata i danas –

usporedna analiza / THE ECONOMY OF THE SLATINA AREA BEFORE THE HOMELAND WAR AND TODAY – A COMPAR-ATIVE ANALYSIS / DIE WIRTSCHAFT IM GEBIET SLATINA VOR DEM HEIMATKRIEG UND HEUTE – EINE VERGLE-ICHSANALYSE

12.15 – 12.30 Ivica Miškulin Poslijeratne etničke promjene slatinskoga područja (1991. - 1995.)

/ THE POSTWAR ETHNIC CHANGES IN THE SLATINA AREA (1991-1995) / DIE NACHKRIEGSÄNDERUNGEN DER ETHNI-SCHEN ZUSAMMENSETZUNG IM GEBIET SLATINA (1991-1995)

12.30 – 12.45 Ivica Šola – Mate Buntić – Ivica Musić Pravedni i(li) obrambeni rat- moralno-teološko razmatranje

karaktera Domovinskoga rata / JUSTICE AND (OR) DEFENSE WAR, A MORAL-THEOLOGICAL CONTEMPLATION OF THE NATURE OF THE HOMELAND WAR / GERECHTER KRIEG UND (ODER) VERTEIDIGUNGSKRIEG. EINE MORA-LISCH-THEOLOGISCHE BETRACHTUNG DER NATUR DES HEIMATKRIEGES

12.45 – 13.00 Natko Martinić Jerčić Oslobađanje slatinskoga područja u Domovinskom ratu 1991. /

THE LIBERATION OF THE SLATINA AREA IN THE HOME-LAND WAR OF 1991 / DIE BEFREIUNG DES GEBIETES SLA-TINA IM HEIMATKRIEG IM JAHR 1991

13.00 – 14.30 Stanka za ručak / Lunch break / Mittagspause Ručak će biti poslužen u restoranu „Stari podrum“ koji se nalazi pokraj

Gradske uprave Grada Slatine (ručak se odnosi na sudionike Skupa i poz-vane goste)


Druga sesijaModeratori: Antonija Huljev & Zvjezdana Penava Brekalo

14.30 – 14.45 Josip Černi Ratni put 136. brigade HV-a “R” – Podravska Slatina / THE WAR

DIARY OF THE 136TH BRIGADE OF THE CROATIAN ARMY, „R“– PODRAVSKA SLATINA / DAS KRIEGSTAGEBUCH DER 136. BRIGADE DER KROATISCHEN ARMEE, „R“- PODRAVS-KA SLATINA

14.45 – 15.00 Vlado Međimurac – Ivan Stipić Uloga Teritorijalne obrane u pripremanju obrane slatinskoga po-

dručja u Domovinskom ratu / THE ROLE OF THE TERRITO-RIAL DEFENSE IN PREPARING FOR THE DEFENSE OF THE SLATINA AREA IN THE HOMELAND WAR/ DIE ROLLE DER TERRITORIALEN VERTEIDIGUNG BEI DER VORBEREITU-NG AUF DIE VERTEIDIGUNG DES SLATINA-GEBIETS IM HEIMATKRIEG

15.00 -15.15 Martin Starčević Borbena spremnost 136. brigade HV-a „R“ Podravska Slatina /

THE COMBAT READINESS OF THE 136TH BRIGADE „R“ PO-DRAVSKA SLATINA / DIE KAMPFBEREITSCHAFT DER 136. BRIGADE „R“ PODRAVSKA SLATINA

15.15 -15.30 Zlatko Vida Logistička potpora hrvatskoj vojsci na slatinskom području / THE

LOGISTICS SUPPORT OF THE CROATIAN ARMY IN THE SLATINA AREA / DIE LOGISTIKUNTERSTÜTZUNG DER KROATISCHEN ARMEE IM GEBIET SLATINA

15.30 – 15.45 Ivan Levar – Antonija Huljev Usmeno svjedočenje kao narativizacija prošlosti – pamćenjem pro-

tiv zaborav / THE VERBAL TESTIMONY AS A NARRATIVE OF THE PAST – THE MEMORY AGAINST THE OBLIVION / DIE MÜNDLICHE ZEUGNISAUSSAGE ALS DIE NARRATION ÜBER DIE VERGANGENHEIT – DIE ERINNERUNG GEGEN DAS VERGESSEN

15.45 – 16.00 Radenko Pavić Vojno-geografska obilježja podravskoslatinskog bojišta / THE MI-

LITARY AND GEOGRAPHICAL FEATURES OF THE BATTLE ZONE OF PODRAVSKA SLATINA/DIE MILITÄRGEOGRAFIS-CHEN MERKMALE DES KAMPFGEBIETES PODRAVSKA SLA-TINA

16.00 -16.30 Stanka za kavu / Coffee break / Kaffeepause

Treća sesijaModeratori: Anamarija Lukić & Ivan Stipić

16.30 – 16.45 Petar Nedić Sanitet na slatinskom području tijekom Domovinskoga rata / THE

MEDICAL CARE IN THE SLATINA AREA DURING THE HO-MELAND WAR / DER SANITÄTSDIENST IM GEBIET SLATI-NA WÄHREND DES HEIMATKRIEGES

16.45 – 17.00 Krešimir Fučkar – Zvjezdana Penava Brekalo Slatinsko gospodarstvo u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku

/ THE ECONOMY OF SLATINA DURING THE AGGRESSION AGAINST THE REPUBLIC OF CROATIA / DIE WIRTSCHAFT VON SLATINA WÄHREND DER AGGRESSION GEGEN DIE REPUBLIK KROATIEN

17.00 – 17.15 Dragica Šuvak Društveni i kulturni život u Podravskoj Slatini tijekom Domovins-

koga rata / THE SOCIAL AND CULTURAL LIFE IN PODRAVS-KA SLATINA DURING THE HOMELAND WAR / DAS GESELL-SCHAFTS- UND KULTURLEBEN IN PODRAVSKA SLATINA WÄHREND DES HEIMATKRIEGES

17.15 – 17.30 Zorica Varga Školstvo slatinskoga kraja u Domovinskom ratu / THE PUBLIC

EDUCATION OF THE SLATINA AREA IN THE HOMELAND WAR / DIE ÖFFENTLICHE BILDUNG IM GEBIET SLATINA WÄHREND DES HEIMATKRIEGES


17.30 – 17.45 Vladimir Jelenčić Rad Crvenoga križa Podravka Slatina 1991. / THE FUNCTIO-

NING OF THE RED CROSS BRANCH OF PODRAVSKA SLA-TINA IN 1991 / DIE TÄTIGKEIT DES ROTEN KREUZES PO-DRAVSKA SLATINA IM JAHR 1991

17.45 – 18.00 Dragan Kraljik Informiranje i rad Radio Podravske Slatine za vrijeme Domovins-

koga rata / INFORMATION AND BROADCASTING SERVICES OF RADIO PODRAVSKA SLATINA DURING THE HOME-LAND WAR / INFORMIERUNG UND RUNDFUNKTÄTIG-KEIT VON RADIO PODRAVSKA SLATINAWÄHREND DES HEIMATKRIEGES

18.00 – 18.30 Rasprava / Discussion / Diskussion

19.00 – 22.00 Večera / Dinner / Abendessen Večera će biti poslužena u restoranu „Stari podrum“ koji se nalazi pokraj

Gradske uprave Grada Slatine (večera se odnosi samo na sudionike Skupa i pozvane goste)


PREDGOVOR

Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: PODRAVSKA SLATINA U DOMOVINSKOME RATU organiziraju Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Po-dručni centar i Hrvatski časnički zbor Grada Slatine. Skup je organiziran 12. prosinca 2019. godine u Slatini u sklopu obilježavanja 28. godišnjice oslobođenja slatinskoga područja od srpskih pobunjenika i Jugoslavenske narodne armije.

Velika Srbija kolokvijalni je naziv za nacionalistički i iredentistički projekt dijela srp-ske radikalne inteligencije koji je nastao početkom devetnaestoga stoljeća. Povjesničari se nedvojbeno slažu oko ocjene da je spiritus movens ili spiritus agens projekta Velike Srbije bio Vuk Stefanović Karadžić. Međutim, velikosrpska ideologija ima svoje korijene u srednjem vijeku, a prvi njezini znaci pojavili su se nakon ponovne uspostave Pećke patrijaršije koja je uspostavljena beratom (zapovijedi) sultana Selima II. 1557. godine. Nakon toga, pravoslavni je klir (svećenstvo) počeo promicati ideju ponovne usposta-ve Dušanova carstva u njegovim negdašnjim povijesnim granicama, koje se protezalo na područjima današnjih država: Republike Srbije, Republike Crne Gore, Republike Makedonije, Republike Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Grčke i Republike Albanije. Dakle, Dušanovo carstvo nikada se nije prostiralo na području Republike Hrvatske, a ovu činjenicu namjerno prešućuju velikosrpski historiografi, na-ročito kreatori Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Područje bivše Općine Podravska Slatina nalazi se na sjeverozapadu Slavonije, a pro-stiralo se dijelom na dravskoj nizini i sjevernim padinama Papučkoga gorja. Omeđeno je na istoku rječicama Vojlovicom i Voćinkom, na sjeveru rijekom Dravom, na zapadu potokom Breznicom, a na jugu vrhovima planine Papuk. Podravsko-slatinski kraj gra-niči na sjeveru s Republikom Mađarskom, na sjeverozapadu s virovitičkim područjem, na jugozapadu s daruvarskim područjem, na jugu s požeškim područjem, na istoku s orahovičkim područjem, a na sjeveroistoku s donjomiholjačkim područjem.

Bivša Općina Podravska Slatina prostirala se na 781 km², a sastojala se od općinskoga središta Podravske Slatine i 69 naselja. Njezinim nizinskim dijelom prolaze dvije značaj-ne komunikacije, podravska željeznička magistrala i podravska cestovna magistrala, koje su bile od vitalnoga značaja tijekom trajanja Domovinskoga rata, naročito za vrijeme agresorske blokade autoceste Zagreb – Beograd kod Okučana.

Južni su dijelovi slatinskoga područja bregoviti i šumoviti, a na sjeveru se prostire podravska nizina. Brdski kraj obuhvaća mnoštvo sjevernih obronaka i vrhova planine Papuk, obraslih većim dijelom bjelogoričnom šumom, te pitome planinske kotline, do-line i visoravni koje su pogodne za poljoprivrednu aktivnost. Ravničarski predjeli ovoga kraja prostiru se na desnoj obali rijeke Drave. Tu se prostiru obradiva polja i livade koje su na mjestima ispresijecane manjim kompleksima ravničarske hrastove i jasenove šume.

Područje nekadašnje Općine Podravska Slatina zemljopisno se kolokvijalno dijeli na dva dijela: brdski dio, tzv. Brđansku, i nizinski dio, tzv. Podravinu. U Brđanskoj prete-

žito su živjeli pripadnici srpskoga puka, a u Podravini dominantno su bili zastupljeni Hrvati. Prema popisu pučanstva iz 1991. godine, na ovom području živjelo je 15 445 pučana, od toga broja 9 219 (59,6%) bili su Hrvati, 4 948 (32%) Srbi i 1 278 (8,3%) ostali. Srbi su bili dominantni u Brđanskoj, gdje je živjelo 3 262 pripadnika srpske naci-onalnosti, 668 Hrvata i 222 ostala građanina. Brđanska je planski, sustavno naseljavana srpskim pukom, naročito su nakon Drugoga svjetskog rata naseljeni bosanski Srbi iz okolice Kotor Varoša u Voćin, Macute i Ćeralije, a osnovano se sumnja da su to bili amnestirani pripadnici četničkoga pokreta koji su prešli u partizanske postrojbe. Signifi-kantno je da je većina naseljenih pripadnika srpskoga pukla pridošloga iz BiH i članova njihovih obitelji aktivno podržala oružanu pobunu na slatinskome području.

Ovaj je zemljopisni lokalitet predstavljao rubno područje tzv. Velike Srbije. Naime, on graniči s virovitičkim područjem, gdje su srpski ekstremisti i separatisti zacrtali za-padnu granicu tzv. Velike Srbije na pravcu Virovitica – Karlovac – Karlobag. Granicu navedene paradržavne tvorevine potvrđuju riječi, s početka devedesetih godina prošloga stoljeća, najviše rangiranoga časnika JNA i tadašnjega sekretara (ministra) za narodnu obranu SFRJ-a generala armije Veljka Kadijevića: „Smjerove napada glavnih snaga JNA što izravnije vezivati uz oslobođenje srpskih krajeva u Hrvatskoj i garnizona JNA u dubini hrvatskog teritorija. U tom cilju ispresijecati Hrvatsku na pravcima: Gradiška - Virovitica, Bihać - Karlovac - Zagreb, Knin - Zadar, Mostar - Split.“

Pored knjige Slatinska kronika Domovinskoga rata, Domaći interdisciplinarni znan-stveno-stručni skup: PODRAVSKA SLATINA U DOMOVINSKOME RATU prvo je sustavno znanstveno-stručno istraživanje Domovinskoga rata na slatinskome području, gdje su građani Slatine i okolnih općina konsensualno podržali organiziranje i održava-nje navedene znanstveno-stručne manifestacije. Znanstvenici i drugi društveno-politič-ki djelatnici će tijekom jednodnevnoga problematiziranja tema iz Domovinskoga rata na slatinskom području nastojati dati odgovore na pojedina pitanja o kojima se dosad nije vodila sustavna znanstvena i stručna rasprava. Odgovore na ova pitanja zaslužuju dragovoljci, invalidi, udovice, roditelji i djeca poginulih i nestalih branitelja, kao i sva-ki drugi domoljub koji je doživio vjekovni hrvatski san, a to je nezavisna, samostalna i demokratska Republika Hrvatska. Široki spektar znanstvenih i stručnih tema bit će prezentiran in facto i sine ira et studio, kao što je to činio starorimski povjesničar Tacit u Analima. Sudionici ovoga Skupa uvjereni su da svaki događaj i individualna sudbina iz Domovinskoga rata trebaju biti precizno obrađeni i dostupni javnosti jer je povijest najbolja učiteljica života. Poznata je Ciceronova izreka koja nas tome poučava: Historia (est) testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis. (Povi-jest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine).

Skup je posvećen braniteljima Domovinskoga rata, stradalnicima, kao i svim domo-ljubima i mučenicima koji su tijekom trinaeststoljetne hrvatske povijesti izgubili život, bili proganjani, zatočeni i šikanirani boreći se za samobitnost i opstojnost hrvatskoga puka. Isto tako, Skup je posvećen i svakom drugom čovjeku koji nije pripadnik hrvat-


skoga nacionalnog korpusa, a bio je žrtva tijekom Domovinskoga rata, stoga navedenim skupinama građana Republike Hrvatske upućujem posebnu zahvalnost za sve što su učinili za samobitnost i opstojnost naše drage domovine Republike Hrvatske.

In fine, zahvaljujem u ime Programsko-organizacijskoga odbora svim osobama i soci-jalnim čimbenicima koji su pomogli da se realizira iznimno vrijedan projekt Domaćega interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa: Podravska Slatina u Domovinskome ratu, a naročitu zahvalu upućujem financijskim pokroviteljima: Ministarstvu hrvatskih brani-telja Republike Hrvatske, Gradu Slatini, općinama Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin.

Slatina, 12. prosinca 2019. Glavni urednik:

prof. dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo


PREFACE

The Interdisciplinary Scientific and Professional Symposium: PODRAVSKA SLATI-NA IN THE HOMELAND WAR is organized by the Institute of Social Sciences Ivo Pilar – Osijek Regional Center and the Croatian Reserve Officers’ Association of the town of Slatina. The Symposium takes place on the 12th December, 2019 in Slatina, as part of the celebration of the 28th anniversary of the liberation of Slatina area from the Serb rebels and the Yugoslav People’s Army (further YPA).

Greater Serbia is a colloquial name of a nationalist and irredentist procject launched by a part of Serbian radical intelligence, that originated in the early 19th century. His-torians agree without any doubt that the spiritus movens or spiritus agens of the Greater Serbian procject was Vuk Stefanović Karadžić. However, the Greater Serbian project has its roots in the Middle Ages, and its first signs occured after the Peć Patriarchate had been re-established by the berate (commands) of Sultan Selim II. in 1557. Afterwards, the Orthodox clergy began to promote the idea of re-establishing the Dušan Empire within its former historical borders that had covered the territorries of the current states: the Republic of Serbia, the Republic of Montenegro, the Republic of Bosnia and Herze-govina, the Republic of Bulgaria, Greece and the Republic of Albania. Thus, the Dušan Empire never covered the territory of the Republic of Croatia, and this fact has been de-liberately overlooked by the Greater Serbian historiographers, especially by the creators of the Memorandum of the Serbian Academy of Sciences and Arts (SANU).

The area of the former Municipality of Podravska Slatina was located in the North-west of Slavonia, extending partly to the Drava plain and the northern slopes of the Papuk Monuntain. It is bordered in the East by the rivers of Vojlovica and Voćinka, in the North by the Drava river, in the West by the Breznica river and in the South by the peaks of the Papuk mountin. The area of Podravska Slatina borders to the North with the Republic of Hungary, to the Northwest with the Virovitica area, to the Southwest with the Daruvar area, to the South with the Požega area, to the East with the Orahovica area and to the Northeast with the Donji Miholjac area.

The former Municipality of Podravska Slatina covered an area of 781 km² and con-sisted of the municipal center of Podravska Slatina and 69 settlements. In the lower part there were two significant communication ways, the Podravina Railway and the Podra-vina Roadway, which had been of vital importance during the Homeland War, especially during the aggressive blockade of the Highway Zagreb – Belgrade near Okučani.

The southern parts of the Slatina area hilly and forested, and in the North lies the Podravina plain. The hilly part includes many northern slopes an the peaks of the Papuk Mountain, mostly covered with deciduous forests, tame valleys and plateaus suitable for agricultural activity. The lowlands of this area lie on the right bank of the Drava River. There are arable fields and meadows, intersected by small sites of lowland oak and ash forests.


The area of the former Municipality of Podravska Slatina is geographically divided into two parts, colloquially called: Brđanska, the hill part and Podravina, the lowland part. Brđanska was mostly populated by Serbs and Podravina was predominantly popu-lated by Croats. According to the census of 1991 there were 15 445 people living in this area, of which 9 219 (59,6%) were Croats; 4 948 (32%) were Serbs and 1 278 (8,3%) were others. Serbs were dominant in Brđanska, where there were 3262 people of Serbian nationality, 668 Croats and 222 other citizens. Brđanska had been systematically inhab-ited by the Serbian population, especially after the Second World War, when Bosnian Serbs from the Kotor Varoš area were settled in Voćin, Macute and Ćeralije. There is a reasonable doubt that these persons were the amnestied members of the Chetnik move-ment, who had joined the partisan units. It is rather significant that the majority of this Serbian population, e.g. the Serbian newcomers from Bosnia and Herzegovina together with their family members, actively supported the armed rebellion in the Slatina area.

This geographical locality represented the marginal area of the so-called Greater Ser-bia. Namely, it borders with the Virovitica area, where Serb extremists and separatists had drawn the western border of the so-called Greater Serbia on the line Virovitica – Karlovac – Karlobag. The border of this para-statal structure was confirmed in the words of Army General Veljko Kadijević, the highest-ranking officer of the YPA ( the Yugoslav People’s Army) and the then Secretary (Minister) for the SFRY-national defense, who stated in the early 1990s: „ The attack directions of the main forces of YPA should be connected as directly as possible with the liberated areas with the Serb population in Croatia and with the YPA garnisons in the depth of the Croatian territory. In this sense Croatia should be cut through in the directions of: Gradiška - Virovitica, Bihać - Kar-lovac - Zagreb, Knin - Zadar, Mostar - Split.“

Besides the book Slatinska kronika Domovinskog rata, the Interdisciplinary Scientific and Professional Symposium: PODRAVSKA SLATINA IN THE HOMELAND WAR, represents the first systematic scientific and professional research of the Homeland War in the Slatina area. The citizens of Slatina and the surrounding municipalities have con-sensually supported the organization and holding of the above mentioned scientific and professional manifestation. In the course of one day, the topics regarding the Homeland War will be problematized and the scientists and other socio-political workers will try to answer certain questions that have not yet been discussed in a systematic scientific and professional debate. The volunteer-defenders, the disabled, the widows, the parents and the children of the fallen and missing veterans, as well as any other patriot who has lived to the centuries-old Croatian dream, namely the independent, sovereign and democratic Republic of Croatia. A wide range of scientific and professional topics will be presented in facto and sine ira et studio, as the ancient roman historian Tacitus had done in the Annals. The participants of this Symposium are of the opinion that every event and individual destiny of the Homeland War should be carefully elaborated and made available to the public because history is the best teacher of live. Cicero’s saying


is well known to us: Historia (est) testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis. (History is the witness to the times, the light of truth, the life of memory, the teacher of life, the messanger of the ancient times.)

This Symposium is dedicated to the veterans of the Homeland War, to the sufferers and victims, as well as to all the patriots and the martyrs who lost their lives, were per-secuted, imprisoned and harassed while fighting for the identity and the survival of the Croatian people in the course of the thirteen-century long Croatian history. The Sympo-sium is also dedicated to every person, who was not a member of the Croatian national corpus but fell victim in the Homeland War.

In fine, on behalf of the Program and Organisation Committee, I would like to express my gratitude to all the people and social subjects who helped to realize this ex-tremely valuable project of The Interdisciplinary Scientific and Professional Symposium: Podravska Slatina in the Homeland War. I express special thanks to the Ministry of Croa-tian Veterans’ Affairs,to the Town of Slatina, to the Municipalities of Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje and Voćin.

On December 12th, 2019 in Slatina, Editor in chief:

Prof. Ph. D., Ph. D. Miljenko Brekalo


VORWORT

Das Interdisziplinäre wissenschaftliche und professionelle Symposium: PODRAVS-KA SLATINA IM HEIMATKRIEG wird vom Institut für Sozialwissenschaften Ivo Pilar – Regionalzentrum Osijek und dem Verband der kroatischen Reserveoffiziere der Stadt Slatina organisiert. Das Symposium findet am 12. Dezember 2019 anlässlich des 28. Jahrestages der Befreiung des Slatina Gebiets von den serbischen Rebellen und von der Jugoslawischen Volksarmee (weiter JVA) in Slatina statt. Groβserbien ist eine kolloqui-ale Bezeichnung für ein nationalistisches und irredentistisches Projekt, das von einem Teil der radikalen Inteligenz am Anfang des 19. Jahrhunderts geschaffen wurde. Histo-riker stimmen ohne jede Zweifel darin überein, dass Vuk Stefanović Karadžić der spiritus movens oder spiritus agens des Groβserbien- Projekts war. Das Groβserbien- Projekt hat jedoch seine Wurzel im Mittelater und seine ersten Anzeichen erschienen, nachdem das Peć-Patriarchat durch das Berat (die Anordnung) von Sultan Selim II. im Jahr 1557 wie-derhergestellt worden war. Danach fingen die orthodoxen Geistlichen an, das Konzept von der Wiederherstellung des Dušan-Reiches innerhalb seiner ehemaligen historischen Grenzen zu fördern, die die damaligen Territorien von den heutigen Staaten umfassten: die Republik Serbien, die Republik Bosnien und Herzegowina, die Republik Bulgarien, Griechenland und die Republik Albanien. Das Dušan-Reich umfasste niemals das Terri-torium der heutigen Republik Kroatien und es ist gerade diese Tatsache, die mit Absicht von den groβserbischen Historikern übersehen wird, und vor allem von den Erfindern des Memorandum der Serbischen Akademie der Wissenschaften und Künste (SANU).

Das Gebiet der ehemaligen Gemeinde Podravska Slatina befand sich im Nordwesten Slawoniens und erstreckte sich teilweise bis zu Drauebene und den Nordhängen des Papuk-Bergs. Es wird im Osten von den Flüssen Vojlovica und Voćinka, im Norden von der Drau, im Westen von der Breznica und im Süden von den Papuk-Gipfeln begrenzt. Das Gebiet von Podravska Slatina grenzt im Norden an die Republik Ungarn, im Nord-westen and das Gebiet von Virovitica, im Südwesten and das Gebiet von Daruvar, im Süden an das Gebiet von Požega, im Osten and das Gebiet von Orahovica und im Nor-dosten an das Gebiet von Donji Miholjac.

Die ehemalige Gemeinde Podravska Slatina umfasste eine Fläche von 781 Quad-ratkilometer und bestand aus dem Gemeindezentrum Podravska Slatina und 69 Sied-lungen. Im Flachland gab es zwei wichtige Kommunikationswege: die Podravina-Ei-senbahn und die Podravina-Fernverkehrsstraβe, die von entscheidender Bedeutung im Heimatkrieg waren, insbesondere während der aggressiven Blockade der Autobahn Zagreb-Belgrad bei Okučani.

Die südlichen Teile des Gebietes von Slatina sind hügelig und bewaldet und im Norden liegt die Podravina-Ebene. Der hügelige Teil umfasst viele Nordhänge und die Gipfel des Papuk-Gebirges, die zum gröβten Teil mit Laubwäldern, sanften Tälern und Hochebenen bedeckt sind, die für landwirtschaftliche Tätigkeiten geeignet sind. Das


Flachland dieses Gebiets liegt am rechten Ufer der Drau. Es gibt Ackerfelder und Wie-sen, die von kleinen Flächen von Eichen- und Eschenwäldern durchschnitten werden.

Das Gebiet der ehemaligen Gemeinde Podrvska Slatina teilt sich geografisch in zwei Teile, die umgangssprachlich als Brđanska, d.h. Hügelgebiet und Podravina, d.h. Flach-landgebiet bezeichnet werden. Brđanska wurde hauptsächlich von Serben und Podra-vina vorwiegend von Kroaten besiedelt. Laut der Volkszählung 1991, lebten in dieser Gegend 15.445 Menschen, von denen 9.219 (59,6%) Kroaten, 4.984 (32%) und 1.278 andere Bürger waren. Serben dominierten in Brđanska, wo 3.262 Serben, 668 Kro-aten und 222 andere Bürger lebten. Brđanska war systematisch und planmäβig von der serbischen Bevölkerung besiedelt worden. Vor allem war das der Fall nach dem Zweiten Weltkrieg, als sich die bosnischen Serben aus der Umgebung von Kotor Varoš in Voćin, Macute and Ćeralije niederlieβen. Es besteht ein begründeter Zweifel, dass diese Leute die amnestierten Mitglieder der Chetnik-Bewegung waren, die sich den Partisaneneinheiten angeschlossen hatten. Es ist ziemlich signifikant, das die Mehrheit dieser serbischen Bevölkerung, d.h. die serbischen Neuankömmlinge aus Bosnien und Herzegowina zusammen mit ihren Familienmitgliedern den bewaffneten Aufstand in dem Gebiet Slatina aktiv unterstützten. Diese geografische Lokalität stellte das Rand-gebiet des sogenannten Groβserbiens dar. Das Gebiet Slatina grenzt nämlich an das Gebiet Virovitica, wo die serbischen Extremisten und Separatisten die Westgrenze des sogenannten Groβserbiens in der Richtung Virovitica-Karlovac-Karlobag gezogen hät-ten. Die Grenze dieser parastaatlichen Form bestätigten die Worte von General Veljko Kadijević, dem ranghöchsten Offizier der Jugoslawischen Volksarmee und dem dama-ligen Skretär (Minister) der SFRJ-Nationalverteidigung: „ Die Angriffsrichtungen der Hauptkräfte der JVA sollten möglichstdirekt an den befreiten von Serben bevölkerten Gebieten in Kroatien gebunden werden und mit den JVA-Garnisonen in der Tiefe des kroatischen Territoriums verbunden werden. In diesem Sinne sollte man Kroatien in folgenden Richtungen durchschneiden lassen: Gradiška - Virovitica, Bihać - Karlovac - Zagreb, Knin - Zadar, Mostar - Split.“

Zu dem Buch Slatinska kronika Domovinskog rata, ist das Interdisziplinäre wissen-schaftlische und professionelle Symposium: PODRAVSKA SLATINA IM HEIMAT-KRIEG, die erste systematische wiessenschaftliche und professionelle Recherche im Gebiet Slatina. Die Bürger aus Slatina und den umliegeneden Gemeinden haben die Organisation und Durchführung der oben genannten wissenschaftlichen und professio-nellen Veranstaltung im Konsens unterstützt. Im Laufe eines Tages werden die Themen des Heimatkrieges problematisiert und die Wissenschaftler und andere sozialpolitische Mitarbeiter werden versuchen, bestimmte Fragen zu beantworten, die in einer syste-matischen wissenschaftlichen und professionellen Diskussion noch nicht besprochen wurden. Die Antworten auf diese Fragen verdienen die freiwilligen Verteidigier, die Be-hinderten, die Witwen, die Eltern und die Kinder von den Gefallennen und von den vermissten Veteranen sowie auch alle anderen Patrioten, die den jahundertealten kro-


atischen Traum erlebt haben, nämlich den Traum von der unabhängigen, souveränen und demokratischen Republik Kroatien. In facto und sine ira et studio wird ein breites Spektrum wissenschaftlicher und professioneller Themen präsentiert, wie es schon der antike römische Historiker Tacitus in den Annallen getan hatte. Die Teilnehmer dieses Symposium sind der Meinung, dass jedes Ereignis und jedes individuelle Schicksal im Heimatkrieg sorgfältig bearbeitet und der Öffentlichkeit zugänglich gemacht werden sollte, denn die Geschichte ist die beste Lehrerin des Lebens. Ciceros Sprichwort ist uns bekannt: Historia (est) testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis. (Die Geschichte ist der Zeuge der Zeit, das Licht der Wahrheit, das Leben der Erinnerung, die Lehrerin des Lebens, der Bote der Antike.)

Dieses Symposium ist den Veteranen des Heimatkrieges, den Leidenden und Opfern sowie allen Patrioten und Märtyren gewidmet, die im Laufe der 13-jahrhundertlangen kroatischen Geschichte im Kampf um die Identität und das Űberleben der Kroaten verfolgt, inhaftiert und schikaniert wurden. Das Symposium ist auch jedem anderen Menschen gewidmet, der kein Mitglied des kroatischen Nationalkorpus war, aber zum Opfer des Heimatkrieges wurde.

Im Namen des Programm- und Organisationskomitees möchte ich mich bei allen Menschen und gesellschaftlichen Subjekten bedanken, die zur Realisierung von diesem äuβerst wertvollen Projekts Des Interdisziplinären, wissenschaftlichen und professionel-len Symposiums: Podravska Slatina im Heimatkrieg beigetragen haben. Mein besonderer Dank gilt dem Ministerium für kroatische Kriegsveteranen der Republik Kroatien, der Stadt Slatina, den Gemeinden: Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje und Voćin.

Am 12. Dezember 2019 in Slatina, Chefredakteur: Prof. Dr. sc., Dr. sc. Miljenko Brekalo


INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR,PODRUČNI CENTAR OSIJEK

prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, znanstveni savjetnikE-mail: [email protected]

Đuro Matovina, dipl. krim.umirovljeni načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske

E-mail: [email protected]

NAPAD NA STANICU JAVNE SIGURNOSTI PODRAVSKA SLATINA

Sažetak:

Prva ili pripremna faza oružane pobune u Republici Hrvatskoj odnosi se na razdoblje od početka 1990. do sredine 1991. godine, a karakteriziraju je brojne incidentne situa-cije inicirane od strane Srpske demokratske stranke (SDS) i pobunjenih Srba u obliku blokada prometnica i održavanja brojnih mitinga, kojima su nastojali diskreditirati novi demokratski poredak u Republici Hrvatskoj neopravdano ga optužujući za povijesne recidive. Pored građanskoga neposluha, ovu fazu karakterizira intenzivno naoružavanje srpskoga puka od strane JNA i osvajanje stanica javne sigurnosti MUP-a RH.

Stanica javne sigurnosti (SJS) Podravska Slatina 1990. bila je organizacijska jedi-nica Sekretarijata unutarnjih poslova (SUP) Osijek, a njezini djelatnici djelovali su na području visokoga rizika, gdje su velikosrpski separatisti planirali zapadnu granicu tzv. Velike Srbije. Dana 2. listopada 1990. oko 19,00 sati rukovodstvo Općinskoga odbo-ra SDS-a za Podravsku Slatinu organiziralo je napad SJS Podravska Slatina. Kolovođe napada bili su: Milun Karadžić, Momčilo Subotić, Ilija Sašić, Nikola Šimpraga i dr. Pripadnici SDS-a planirali su oduzeti naoružanje SJS Podravska Slatina, a bio je to prvi, neuspješni pokušaj osvajanja neke od organizacijskih jedinica MUP-a RH. Tri mjeseca nakon neuspješnoga napada, točnije 5. siječnja 1991. stanice javne sigurnosti u Kni-nu, Obrovcu, Benkovcu, Gračacu, Donjem Lapcu, Titovoj Korenici, Dvoru na Uni, Kostajnici i Vojniću otkazale su poslušnost MUP-u RH i ušle u sastav SUP-a Krajine sa sjedištem u Kninu.

Ključne riječi: oružana pobuna, Ministarstvo unutarnjih poslova, Srpska demokrat-ska stranka, Stanica javne sigurnosti.


THE ATTACK ON THE POLICE STATION IN PODRAVSKA SLATINA

Abstract:

The first of the preparatory phase of the armed rebellion in the Republic of Croatia refers to the period from the beginning of 1990 to mid-1991, when there were numer-ous incident situations initiated by the Serbian Democratic Party (SDP) and rebel Serbs. They were blocking the roads and holding numerous rallies in oder to discredit the new democratic order in the Republic of Croatia, unjustifiably accusing it of the historical recidivism. Besides the civil disobedience, this phase is characterized by the intensive arming of the Serbian population supported by the JNA and the conquest of the police stations that had been under the authority of the Croatian Ministry of the Interior.

In 1990 the Police Station of Podravska Slatina was an organizational unit under the authority of Secretariat of the Interior located in Osijek, whose employees operated in the high-risk area, where the Greater Serbian separatists had planned the western border of the so-called Greater Serbia. On the 2nd October, 1990, around 7 pm, the leadership of the SDP Municipal Committee for Podravska Slatina organized the attack at the Police Station of Podravska Slatina. The attack leaders were: Milun Karadžić, Momčilo Subotić, Ilija Sašić, Nikola Šimpraga and others. The SDP-members planned to seize the weapons from the Police Station of Podravska Slatina. It was the very first failed atempt to conquer one of the organizational units of the Croatian Ministry of the Interior. Three months after the failed attack, that is on the 5th January, 1991, the police stations in Knin, Obrovac, Benkovac, Gračac, Donji Lapac, Titova Korenica, Dvor na Uni, Kostajnica and Vojnić cancelled their obedience to the Croatian Ministry of the Interior and entered the system of the Secretariat of the Interior in Krajina, with headquarters in Knin.

Key words: armed rebellion, Ministry of the Interior, SDP, police station.


DER ANGRIFF AUF DIE POLIZEISTATION PODRAVSKA SLATINA

Zusammenfassung:

Die erste Phase oder die Vorbereitungsphase des bewaffneten Aufstands in der Re-publik Kroatien bezieht sich auf den Zeitraum vom Anfang 1990 bis Mitte 1991, als es zu zahlreichen Zwischenfällen kam, die von der Serbischen Demokratischen Partei (SDP) und den serbischen Rebellen initiiert wurden. Sie blockierten die Straβen und hielten zahlreiche Massenkundgebungen ab, um die neue demokratische Staatsordnung in der Republik Kroatien zu diskreditieren und sie ungerechtfertigt wegen dem histo-rischen Rezidivismus zu beschuldigen. Neben dem zivilen Ungehorsam ist diese Phase durch die intensive Bewaffnung der, von der Jugoslawischen Volksarmee unterstützten, Bevölkerung und die Eroberung der Polizeistationen gekennzeichnet, die dem kroati-schen Innenministerium untergeordnet waren. Die Polizeistation Podravska Slatina war 1990 eine Organisationseinheit unter der Aufsicht des Innensekretariats in Osijek, de-ren Angestellten im Hochrisikogebiet wirkten, in dem die groβserbischen Separatisten die westliche Grenze des sogenannten Groβserbiens vorgesehen hatten. Am 2. Oktober 1990, gegen 19 Uhr, organisierte die Führung des SDP-Gemeindekomitees Podravs-ka Slatina den Angriff auf die Polizeistation Podravska Slatina. Die Angriffsanführer waren: Milun Karadžić, Momčilo Subotić, Ilija Sašić, Nikola Šimpraga und andere. Die SDP-Mitglieder planten, die Waffen aus der Polizeistation zu beschlagnahmen. Es war der erste misslungene Versuch, eine der Organisationseinheiten des kroatischen In-nenministeriums zu erobern. Drei Monate nach dem gescheiterten Angriff, d.h. am 5. Januar 1991 kündigten die Polizeistationen in Knin, Obrovac, Benkovac, Gračac, Donji Lapac, Titova Korenica, Dvor na Uni, Kostajnica und Vojnić den Gehorsam dem kroatischen Innenministerium und sie traten dem Innensekretariat in Krajina mit dem Hauptsitz in Knin bei.

Schlüsselwörter: bewaffneter Aufstand, Innenministerium, SDS, Polizeistation.


Prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo rođen je 1962. godine u Osijeku. Osnovnu i sred-nju školu završio je u rodnome gradu, gdje je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Magistarsku radnju iz znanstvenoga područja društvenih znanosti, znanstveno polje: pravo, obranio je 11. veljače 2000. godine pod naslovom Nefiskalni prihodi, pravni i financijski učinci; dok-torsku disertaciju iz istoga znanstvenog područja i znanstvenog polja obranio je 19. ožujka 2003. godine pod naslovom Problemi suzbijanja protupravnih ponašanja u svezi s ostvarenjem nefiskalnih prihoda. Dana 24. svibnja 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru po drugi je put postao doktor znanosti iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, znanstveno polje: povijest, znanstvena grana: svjetska i hrvatska moderna i suvremena povijest, gdje je obranio doktorsku tezu pod naslovom Povijesni prikaz monetarne unije Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, poseban osvrt na hrvatsko monetarno područje.

Područja njegovoga znanstvenog interesa su: javne i monetarne financije, financijsko i monetarno pravo, medijsko pravo, radno i socijalno pravo, ustavno pravo te svjetska i hrvatska moderna i suvremena povijest.

U svome dosadašnjem znanstveno-istraživačkom radu Miljenko Brekalo objavio je šest knjiga: Evazija kapitalnih prihoda, Osijek, 2004.; Suverenitet Republike Hrvatske 1990. - 1998., Osijek, 2009.; Monetarni suverenitet i eurozona, Osijek, 2011.; Ratna mo-netarna unija Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, Osijek, 2012.; Slatinska kronika Domovinskoga rata, Osijek, 2017.; PAX CROATORUM – narušene vrijednosti Domovinskoga rata, Zagreb/Osijek 2019. U postupku objavljiva-nja nalazi mu se knjiga Pravni ustroj paradržave Republike Srpske Krajine. Osim knjiga, objavio je preko šezdeset znanstvenih radova s tuzemnim i međunarodnim recenzijama, bio je recenzent preko četrdesetak knjiga i znanstvenih članaka, urednik dvadesetak knji-ga i zbornika sa znanstvenih skupova.

Tijekom znanstvene karijere bio je predsjednik i član oko dvadesetak programskih odbora znanstvenih skupova, sudjelovao je na preko trideset međunarodnih i doma-ćih znanstvenih skupova, bio je glavni i odgovorni urednik i član uredništva tridesetak knjiga i znanstvenih publikacija. Vrlo često piše prikaze knjiga i komentare za novine i znanstvene publikacije u tuzemstvu i inozemstvu.

Znanstvenoistraživački rad Miljenka Brekala prepoznat je u znanstvenim i stručnim krugovima, dobio je značajan broj javnih priznanja, među kojima svakako treba istaknuti Državnu nagradu za znanost Hrvatskoga sabora za 2018. godinu i odličje Red Danice hrvat-ske s likom Ruđera Boškovića, za osobite zasluge za znanost, visoko obrazovanje te višegodiš-nje sustavno znanstveno istraživanje vrijednosti proisteklih iz Domovinskoga rata.

Pored znanstveno-istraživačkoga rada u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, gdje radi kao znanstveni savjetnik i voditelj Područnoga centra Osijek, kao re-doviti profesor obavlja nastavu na četiri sveučilišne i veleučilišne institucije u tuzemstvu i inozemstvu, predaje pravnu i povijesnu skupinu predmeta.


Prije znanstvene karijere radio je u Policijskoj upravi Osijek, Službi za zaštitu ustav-noga poretka Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Protuobavještajnoj agenciji Republike Hrvatske.

Kao dragovoljac Domovinskoga rata, tijekom ratnih događanja obavljao je odgo-vorne poslove i obnašao zapovjedne dužnosti na području istočne i zapadne Slavonije.

Đuro Matovina rođen je 22. ožujka 1949. godine u Sladojevačkom Lugu, Slatina. Po nacionalnosti je Hrvat, oženjen, otac dvoje djece, po zanimanju dipl. kriminalist, u mirovini od 1. siječnja 2001. godine. Godine 1964. upisuje srednju drvoprerađivačku tehničku školu u Virovitici te 1968. godine stječe zvanje drvnoga tehničara. Policijsku karijeru počinje u Policijskoj postaji Slatina kao ophodnik. Ljubav prema policijskom poslu bila mu je stalni izvor motivacije za uspješan rad, postizanje zapaženih rezultata i kontinuirano stjecanje zvanja uz školovanje u policijskom sustavu. Napredujući u službi radio je gotovo na svim radnim mjestima ovlaštene službene osobe. Poslije stjecanja prvih zvanja i školovanja radi kao prometni policajac, vođa ophodnje, rukovoditelj na sektoru, operativni djelatnik za suzbijanje kriminaliteta, pomoćnik zapovjednika za poslove temeljne i kriminalne policije, načelnik Odjela za operativne poslove javne sigurnosti i načelnik Stanice javne sigurnosti. S radnoga mjesta zapovjednika Policijske postaje Slatina od 1. svibnja 1994. godine raspoređen je na radno mjesto zamjenika načelnika Policijske uprave Virovitičko-podravske, a od 1. siječnja 1995. godine imenovan je na radno mjesto načelnika Policijske uprave Virovitičko-podravske na kojemu se nalazio pet i pol godina (15. lipnja 2000. Godine razriješen dužnosti; 31. prosinca 2000. godine umirovljen). Završio je policijske škole i kolegije te diplomirao na Policijskoj akademiji stekavši zvanje diplomiranoga kriminalista, a umirovljen je glavni policijski nadzornik.

Godine 1990. aktivno se uključuje u stvaranje nove Hrvatske države i policije. Orga-nizirao je dolazak i prijem mladih hrvatskih policajaca kada je na slatinskom području počela srpska pobuna te rušenje ustavno-pravnoga poretka države Hrvatske. 2. listo-pada 1990. godine organizirao je i rukovodio obranu Policijske postaje Slatina koju je napala skupina od preko 1000 naoružanih srpskih ekstremista, četnika, s ciljem zauzi-manja i uspostave vlasti u bivšoj Općini Slatina. Organizirao je nabavu i podjelu oruž-ja novoustrojenim policijskim postrojbama i oružanim skupinama koje su sudjelovale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske od velikosrpske agresije. Za sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i rad u hrvatskoj policiji primio je najviša od-ličja predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana: Spomenica Domovinskoga rata 1990.–1992. Godina; Spomenica domovinske zahvalnosti; Red hrvatskog pletera; Medalja Bljesak; Medalja Oluja te Red bana Jelačića. Pored navedenih odličja dodijelje-na su mu i druga društvena priznanja za ustroj hrvatske policije, obranu suvereniteta i postignuto stanje sigurnosti u županiji. Zbog temeljito odrađenih kriminalističkih istra-živanja ratnih zločina na području bivše Općine Slatina, u dvama je navratima pozvan na svjedočenje pred Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u


Haag kao svjedok tužiteljstva u predmetima protiv ratnih zločinaca Slobodana Miloševi-ća i Vojislava Šešelja. Od 1991. godine član je Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Aktivno je sudjelovao u društvenom i političkom životu grada Slatine i Virovitičko-po-dravske županije. U trima je sazivima biran za vijećnika Skupštine Virovitičko-podrav-ske županije gdje je obnašao brojne dužnosti. Godine 2009. u Slatini je osnovao Udrugu Ličana “Vila Velebita”.


SUDAC USTAVNOGA SUDA REPUBLIKE HRVATSKEdr. sc. Mato Arlović, sudac


USTAVNO-PRAVNA ANALIZA NORMATIVNIH AKATA VELIKOSRPSKOGA SECESIONIZMA ZA SAO

ZAPADNU SLAVONIJU

Sažetak:

Velikosrpska politika prema Republici Hrvatskoj zauzela je stajalište koje je počiva-lo na tri uvjetovana rješenja: „ako Hrvati pristanu na jugoslavensku federaciju, Srbi u Hrvatskoj zadovoljit će se kulturnom autonomijom; ako Hrvati budu zahtijevali jugo-slavensku konfederaciju, Srbi će tražiti političku autonomiju u Hrvatskoj; ako se Hrvati budu odlučili za samostalnu državu, Srbi u Hrvatskoj provest će secesiju.” Vrlo brzo opredijelila se za ostvarivanje posljednjega modela. Neposredni povod tomu bio je gu-bitak njihove konstitutivnosti u SRH te ostvarivanje jednoga od ciljeva svoje politike da svi Srbi žive u jednoj državi. Radi realizacije toga i takvoga koncepta secesije opredijelili su se da putem saoizacije u Republici Hrvatskoj stvore državnu tvorevinu koja bi se osa-mostaljenjem Hrvatske odvojila od nje i pripojila Srbiji. Rad će se baviti ovim aktima na kojima su pobunjeni Srbi uz pomoć velikosrpske politike provodili secesiju od Hrvatske. Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija osnovana je na neustavan način. Ove se tvorevine u realnim okvirima pojavljuju kao organizacijsko-pravno-politički instrumen-ti ostvarivanja velikosrpske secesionističke politike u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: velikosrpski secesionizam, ustavnost i zakonitost, legitimitet i lega-litet


THE CONSTITUTIONAL LEGAL ANALYSIS OF THE NORMATIVE ACTS REFERRING TO THE GREATER

SERBIAN SECESSIONISM OF THE SAR OF WESTERN SLAVONIA

Abstract:

Greater Serbian policy towards the Republic of Croatia took a stand based on three solutions, conditioned as follows: “If Croats agree to the Yugoslav federation, Serbs in Croatia will be content with a cultural autonomy; if Croats demand a Yugoslav confed-eration, Serbs will seek political autonomy in Croatia; if Croats opt for an independent state, Serbs in Croatia will carry out secession.” It was quickly decided to pursue the last model. The immediate reason for this was the loss of the constituency in the Socialist Republic of Croatia, and the achievement of one of the goals of its policy, stating that all Serbs should live in one state. In order to realize this concept of secession, it was decided to create Serbian Autonomous Regions in Croatia so that there a certain state co-creation would exist, which would be separated from Croatia and annexed by Serbia, in case Croatia should become an independent state. The paper addresses the issue of those normative acts applied by the Serb rebels in order to secede from Croatia. The Serb Autonomous Region of West Slavonia was founded in an unconstitutional way. In real terms, these regions occur as organizational, legal and political instruments for realizing a Greater Serbian secessionist policy in the Republic of Croatia.

Key words: Greater Serbian secessionism, constitutionality and legality, legitimacy and legaltity.


DIE VERFASSUNGSRECHTLICHE ANALYSE DER NORMATIV-RECHTLICHEN AKTEN ZU DEM GROSS-SERBISCHEN SEZESSIONISMUS

FÜR DIE SERBISCHEN AUTONOMEN PROVINZ WESTSLAWONIEN

Zusammenfassung:

Die groβserbische Politik gegenüber der Republik Kroatien hatte eine Stellungnah-me, die sich auf drei konditionierten Lösungen stützte: „ Wenn die Kroaten der jugos-lawischen zustimmen, werden sich die Serben in Kroatien mit einer kulturellen Auto-nomie zufrieden geben. Wenn die Kroaten eine jugoslawische Konföderation fordern, werden die Serben in Kroatien politische Autonomie anstreben. Wenn sich Kroaten für einen unabhängigen Staat entscheiden, werden die Serben in Kroatien Sezession vollziehen.“ Es wurde schnell beschlossen, das letzte Model zu verfolgen. Der unmit-telbare Grund dafür war der Verlust ihrer Staatsbildungsfähigkeit in der Sozialistischen Republik Kroatien und Nichterreichbarkeit eines der Ziele ihrer Politik, dass alle Ser-ben in einem Staat leben. Um dieses Konzept der Sezession zu verwirklichen, beschloss man serbische autonome Provinzen in Kroatien zu schaffen, so dass dort eine gewisse parastaatliche Schöpfung zur gleichen Zeit bestehen würde, die man dann von Kroatien abtrennen und Serbien annektieren würde, falls Kroatien ein unabhängiger Staat wer-den sollte. Dieser Artikel befasst sich mit den normativ-rechtlichen Akten, die von den serbischen Rebellen verwendet wurden, um sich von Kroatien zu lösen. Die Serbische Autonome Provinz Westslawonien wurde auf verfassungswidrige Weise gegründet. In Realität handelt es sich um diese Provinz, die als ein organisatorisches, rechtliches und politisches Instrument für die Realisierung der groβserbischen Politik in der Republik Kroatien diente.

Schlüsselwörter: groβserbischer Sezessionismus, Verfassungsgemäβheit und Gesetz-lichkeit, Legitimität und Legalität.


Dr. sc. Mato Arlović (1952.) diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 1979. Na istom fakultetu stekao je stupanj magistra 1982., te znanstveni stupanj doktora znanosti 2012. godine obranivši disertaciju pod naslovom „Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj/ustavnopravno uređenje i njihova proturječnost s ljudskim pravima i temeljnim slobodama”. Pravosudni ispit položio je 1995. Od 1970. do 1975. radi u Tvornici šećera i vrenja Boris Kidrič u Županji.

Od 1980. do 1988. Zaposlen je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku najprije kao asistent, pa znanstveni asistent te sveučilišni nastavnik. Kao tajnik Skupštine općine radio je do listopada 1990., nakon čega se vraća na Fakultet gdje radi do proljeća 1991. Za zastupnika u Hrvatski sabor biran je u pet mandata u slijedu od 1990. do 2008., tijekom kojih je obnašao različite dužnosti i bio nositelj ra-zličitih funkcija, od kojih su najznačajnije: u mandatu 1990. – 1992. bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, predsjednik Komisije za Poslovnik Hrvatskog sabora i član Odbora za zakonodavstvo; u mandatu 1992. – 1995. bio je potpredsjednik i pred-sjednik Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku i član Odbora za zakonodavstvo; u mandatu 1995. - 1999. bio je predsjednik Odbora za pomorstvo i veze, član Odbora za zakonodavstvo, član Nacionalnog vijeća za vode te član Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; u mandatu 2000. – 2003. obavljao je dužnost potpredsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, voditelja i člana stalnog izaslanstva Hrvatskog sabora u Skupštini WeU-a, koordi-natora rada Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, a u mandatu 2004. – 2007. bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora, voditelj stalnog izaslanstva Hrvatskog sabora u Skupštini WeU-a, član proširenog predsjedništva Skupštine WeU-a, član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav te član Odbora za poljoprivredu.

Autor je, koautor i sudionik u procesu donošenja brojnih hrvatskih propisa. Sudjelo-vao je i kao zastupnik u Hrvatskom saboru, ali i kao autor odnosno koautor u donošenju hrvatskoga Ustava i svih njegovih izmjena i dopuna kao i svih Ustavnih zakona te zakona koji uređuju prava nacionalnih manjina i etničkih skupna i način njihova ostvarivanja u Republici Hrvatskoj. Sudjelovao je u radu brojnih domaćih i međunarodnih javnih tribina, okruglih stolova, seminara, simpozija i konferencija te objavio više znanstvenih i stručnih radova.

Član je Hrvatskoga crvenog križa, a počasni je član Crvenoga križa grada Osijeka i Hrvatskoga crvenog križa – nacionalnog društva. Jedan je od osnivača – utemeljitelja Hrvatskoga pravnog centra, gdje je obavljao i dužnost člana Nadzornog odbora.

Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem, Redom hrvatskog trolista za oso-bite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.


prof. dr. sc. Ladislav BognarE-mail: [email protected]

SLATINSKA RATNA SJEĆANJA

Sažetak:

U Slatinu sam došao 13. 9. 1991. jer sam bio postavljen za komandanta obrane op-ćine Podravska Slatina. Slatina je u to vrijeme bila jedini ulazak u šire područje Slavonije kroz koju je prolazio sav željeznički i cestovni promet. Moj je zadatak bio organizirati sve raspoložive snage za obranu koje su činile jedan bataljon ZNG-a, policija i jedinice ONO. Jedan od problema bio je što je kasarna JNA bila usred grada, a odatle se već na-padala policijska postaja. Već nakon dva dana dobili smo zapovijed da zauzmemo kasar-nu i dvije karaule. Znao sam da je u kasarni tridesetak mladića koji su tu na odsluženju vojnoga roka i po desetak u svakoj karauli, i bilo mi je stalo da nitko ne nastrada. Odlu-čio sam se za postupak poznat iz psihologije kao brainwashing (ispiranje mozga, op.p.) Budući da sam imao izvrsne veziste i radioamatere, znao sam da oni mogu odraditi taj posao. Radilo se tako da su dan i noć puštane iste poruke vojnicima da se ničega ne tre-baju plašiti i da želimo da se zaustavi rat i oni pođu kućama. Sutradan su vojnici počeli preskakati ogradu i dolaziti k meni, a isti dan izvršena je predaja kasarne i obje karaule.

Ključne riječi: kasarna, brainwashing, vezisti, zaštita ročnika.


THE WAR MEMORIES OF SLATINA

Abstract:

I came to Slatina on the 13th September, 1991 because I had been appointed com-mander of the defense of the Municipality of Podravska Slatina. At that time, Slatina was the only gate to the wider Slavonia area, through which all the rail and road traffic passed. My task was to organize all the available forces for the defense consisting of one battalion of the Croatian National Guard, the police and the Total National Defense units. One of the problems was that the barracks of the Yugoslav People’s Army were lo-cated in the town centre, where the police station had already been attacked from. Two days afterwards, we got orders to conquer the barracks and two border guards. I knew that there were thirty young men in the barracks who had been there for military service and ten men in each border guard and I cared that no one would get hurt. I opted for brainwashing, a procedure well- known in psychology. Because I had some great signal-men and radio amateurs, I knew they could do the job. The same messages were sent to the soldiers over and over again, day and night, saying that they should not be afraid of anything and that we wanted to stop the war and they would go home. The next day the soldiers started jumping over the fence and came over to me, and on the same day the barracks and both border guards were handed over.

Keywords: barracks, brainwashing, signalmen, conscript safety.


DIE KRIEGSERINNERUNGEN AN SLATINA

Zusammenfassung:

Ich kam nach Slatina am 13. September 1991, weil ich zum Befehlshaber der Vertei-digung der Gemeinde Podravska Slatina ernannt worden war. Zu dieser Zeit war Slatina das einzige Tor zum weiteren slawonischen Gebiet, durch das der gesamte Schienen- und Straβenverkehr verlief. Meine Aufgabe war, alle verfügbaren Streitkräfte für die Verteidigung zu organisieren, die aus einem Bataillon des Korps der Nationalgarde, der Polizei und den Einheiten der Territorialen Verteidigung bestanden. Eines der Proble-me war, dass sich die Kaserne der Jugoslawischen Volksarmee im Stadtzentrum befand, woher die Polizeistation schon angegriffen worden war. Zwei Tage später wurde uns be-fohlen, die Kaserne und zwei Grenzwachestationen zu erobern. Ich wusste, dass es in der Kaserne dreiβig junge Männer gab, die ihren Militärdienst machten, und zehn Männer in jeder Grenzwachestation. Ich kümmerte mich darum, dass niemand verletzt wurde. Ich entschied mich für die Taktik der Gehirnwäsche, die ein bekanntes Verfahren in der Psychologie ist. Da ich einige groβartige Signalmänner und Funkamateure hatte, wusste ich, dass sie den Job machen konnten. Die gleichen Botschaften wurden Tag und Nacht immer wieder an die Soldaten gesendet, in denen gesagt wurde, dass sie keine Angst ha-ben sollten und dass wir den Krieg beenden wollten und sie würden nach Hause gehen. Am nächsten Tag sprangen die Soldaten über der Zaun und kamen zu mir. Am selben Tag wurden die Kaserne und die beiden Grenzwachestationen übergeben.

Schlüsselwörter: Kaserne, Gehirnwäsche, Signalmann, Soldatensicherheit.


Ladislav Bognar rođen je u Slavonskom Brodu 1942. gdje je završio učiteljsku školu. Radio je kao učitelj na području Slavonske Požege i uz rad završio studij pedagogije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao iz peda-gogije. Radio je kao savjetnik za razrednu nastavu i kao pedagog u Zavodu za školstvo Osijek, te kao sveučilišni profesor. Kao rezervni oficir u činu majora uključio se kao dra-govoljac u HV u rujnu 1991. i preuzeo dužnost komandanta obrane općine Podravska Slatina. Nakon zauzimanja kasarne i dvije karaule stekli su se uvjeti za podizanje 136. brigade HV-a u kojoj je obavljao dužnost načelnika stožera do 11. 12. 1991. kada je postavljen za referenta, a kasnije za pomoćnika zapovjednika Operativne zone Osijek za IPD (informativno-psihološku djelatnost). Bio je zadužen za suradnju s Europskom misijom i vodio je pregovore sa srpskom stranom o prekidu vatre. Demobiliziran je na vlastiti zahtjev 15. 4. 1992. u činu pričuvnoga pukovnika HV-a. Bavio se mirovnim aktivnostima i radio na mirnoj reintegraciji istočne Slavonije. 2001. izabran je za župana Osječko-baranjske županije. Danas je u mirovini i živi u Osijeku. Dobitnik je sljedećih društvenih priznanja: Plakete općine Slavonska Požega, Ordena zasluga za narod sa sre-brenom zvijezdom, Spomenice Domovinskog rata, Mirovne nagrade „Krunoslav Sukić“ i Nagrade „Ivan Filipović“ za životno djelo.


T&MC GROUP / UNIVERSITY COLLEGE ”EDWARD BERNAYS”dr. sc. Damir Novotny, prof. visoke škole


GOSPODARSTVO SLATINSKOGA KRAJA PRIJE DOMOVINSKOGA RATA I DANAS – USPOREDNA

ANALIZA

Sažetak:

Tijekom 70-tih godina prošloga stoljeća na području tadašnje općine Podravska Sla-tina pokrenut je snažan val ulaganja u prerađivačku industriju. Glavni pokretači indu-strijalizacije i razvoja slatinskoga kraja bili su tadašnji IPK Osijek i Industrijski kombinat Gaj. IPK Osijek je, osim modernizacije ratarske prozvodnje, investirao u silose velikih skladišnih kapaciteta, novi mlin opremljen suvremenom tehnologijom, svinjogojske far-me, preradu mesa, proizvodnju vina te preradu voća i povrća. Industrijski kombinat Gaj izrastao je u vodećeg prerađivača drva i proizvođača namještaja te u najvažnijeg poslodavca u slatinskom kraju s oko 3 000 zaposlenih i s visokom razinom prihoda na međunarodnom tržištu. Pokretači lokalnoga razvitka i otvaranja radnih mjesta bili su: RO Duhan, RO Univerzal, RO Uzor, RO Graditelj sa svojom lokalnom građevinskom operativom i novim pogonom za proizvodnju cigle u Sladojevcima, a u sferi ugostitelj-stva vrlo je uspješno egzistirala RO Podravina. Veliki proizvođač papira SOUR Belišće iż Belišća otvorio je pogon za proizvodnju ambalaže u Podravskoj Slatini. Prateći finan-cijski sektor činili su Glavna filijala Jugobanke Podravska Slatina i Služba društvenoga knjigovodstva.

Podravska Slatina tako je 80-tih godina prošloga stoljeća postala jedno od najbrže rastućih industrijskih središta na području Podravine i sjeverne Slavonije. Pred početak Domovinskoga rata, na slatinskom području u poduzećima je radilo oko 7 500, danas cca 1 500 radnika. Lokalni bruto domaći proizvod nije još uvijek dosegao razinu iż 1990. godine. Slatina je danas na razini 64% hrvatskoga prosjeka i 28% prosjeka EU-a.

Ključne riječi: Podravska Slatina, gospodarstvo, Domovinski rat, tranzicija.


THE ECONOMY OF THE SLATINA AREA BEFORE THE HOMELAND WAR AND TODAY – A

COMPARATIVE ANALYSIS

Abstract:

During the 1970s a strong wave of investment in the manufacturing industry was launched in the area of the then municipality of Podravska Slatina. The main initiatiors of the industrialization and the development of the Slatina area were the then Industri-jsko-poljoprivredni kombinat (IPK) Osijek and the Industrijsk kombinat Gaj. The IPK Osi-jek, besides modernizing arable farming, also invested in silos of large storage capacities, in a new mill equipped with modern technology, in some pig farms, in meat processing, in wine production and in fruit and vegetable processing facilities. The Industrijski kom-binat Gaj had grown into a leading timber and furniture manufacturer and the most important employer in the Slatina area, having around 3,000 employees and a high-level income in the international market. The initiators of local development and job creation were: RO Tobacco, RO Univerzal, RO Uzor, RO Graditelj with its local construction executive cadre and a new brick production facility in Sladojevci, and in the catering ser-vices sector, the RO Podravina had been very successful. A large paper producer SOUR Belišće from Belišće opened a packaging production facility in Podravska Slatina. The financial sector consisted of the Jugobanka Main Branch Office of Podravska Slatina and the Public Accountancy Department. In the 1980s, Podravska Slatina became one of the fastest-growing industrial centers in the area of Podravina and Northern Slavonia. Before the beginning of the Homeland War, there were around 7,500 workers employed in the Slatina area and today there are around 1,500 workers. The local Gross Domestic Product has not yet reached its level of 1990. Slatina is today at 64% of the Croatian average and at 28% of the EU average.

Key words: Podravska Slatina, economy, Homeland War, transition.


DIE WIRTSCHAFT IM GEBIET SLATINA VOR DEM HEIMATKRIEG UND HEUTE – EINE

VERGLEICHSANALYSE

Zusammenfassung:

In den 1970er Jahr wurde eine starke Investitionswelle in die verarbeitende Industrie im Gebiet der damaligen Gemeinde Podravska Slatina eingeleitet. Die Hauptinitiato-ren dieser Industrialisierung und der Entwicklung des Gebiets Slatina waren das da-malige Industrijsko-poljoprivredni kombinat (IPK) Osijek und das Industrijski kombinat Gaj. Neben der Modernisierung des Ackerbaus investierte das IPK Osijek auch in die Getreidesilos mit großen Lagerkapazitäten, in eine mit moderner Technologie ausgestat-tete Mühle, in einige Schweinezuchtanlagen, in die Fleischverarbeitungsanlage, in die Weinherstellung sowie in Obst- und Gemüse Verarbeitungsbetriebe. Das Industrijski kombinat Gaj entwickelte sich mit rund 3.000 Beschäftigten zu einem führenden Holz- und Möbelhersteller und zu dem wichtigsten Arbeitgeber im Gebiet Slatina und es hatte ein hohes Einkommen auf dem internationalen Markt. Die Anstifter der lokalen Ent-wicklung und Arbeitsplatzschaffung waren: RO Tobacco, RO Univerzal, RO Uzor, RO Graditelj mit seinem örtlichen Baupersonal und einer neuen Ziegelherstellungsanlage in Sladojevci und in der Cateringbranche war RO Podravina sehr erfolgreich. Der große Papierhersteller SOUR Belišće eröffnete eine Papier-Verpackung Herstellungsanlage in Podravska Slatina. Der Finanzsektor bestand aus der Hauptniederlassung von Jugob-anka in Podravska Slatina und dem Öffentlichen Buchhaltungsdienst (SDK). In den 1980er Jahren entwickelte sich Podravska Slatina zu einem der schnellst wachsenden Industriezentren in der Region Podravina und Nordslawonien. Vor dem Beginn des Heimatkrieges waren rund 7.500 Arbeiter im Gebiet Slatina beschäftigt und heutzutage sind es rund 1.500. Das lokale Bruttoinlandsprodukt hat sein Niveau von 1990 noch nicht erreicht. Slatina liegt heute bei 64% des kroatischen Durchschnitts und bei 28% des EU-Durchschnitts.

Schlüsselwörter: Podravska Slatina, Wirtschaft, Heimatkrieg, Transition.


Dr. sc. Damir Novotny rođen je 21. svibnja 1957. g. u Slatini, Republika Hrvatska, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Danas živi u Zagrebu.Profesionalnu ka-rijeru započeo je 1980. g. u bankarskom sektoru. Tijekom profesionalne karijere obav-ljao je upravljačke funkcije u poduzećima iz sektora graditeljstva, vanjske trgovine te u industrijskim poduzećima u zemlji i inozemstvu. Od 1994. g. radi kao profesionalni konzultant u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj. Kao konzultant je radio na velikim pro-jektima u zemljama srednje i istočne te jugoistočne Europe, savjetujući međunarodna i lokalna poduzeća te jedinice lokalne samouprave u različitim strateškim i operativnim pitanjima. Danas radi kao Managing Partner (rukovodeći partner) u T&MC Group, konzultantskoj grupaciji sa sjedištem u Münchenu, Njemačka, te s podružnicama u zemljama jugoistočne Europe. U nastavnom zvanju profesora visoke škole predaje na nekoliko visokih škola u Republici Hrvatskoj sljedeće kolegije: Osnove ekonomije, Kre-ativna ekonomija i Ponašanje potrošača. Obnašao je dužnost člana Savjeta HNB-a i čla-na Savjeta HAGENA-e, Hrvatske agencije za nadzor mirovinskih fondova u razdoblju 2000. - 2006. godine. Sudjelovao je u preko 20 međunarodnih konferencija, objavio preko 45 znanstveno-istraživačkih članaka te preko 550 stručnih i publicističkih teksto-va u domaćim i stranim časopisima. Autor je knjiga Kreativna ekonomija – ekonomija 21. stoljeća koja se temelji na kapitalu ljudskog uma (2015.) i Jadranski tigar – knjiga o deset-ljećima propuštenih razvojnih prilika (2017.). Dobitnik je nagrade „Ekonomski analitičar godine” za 2013., 2015. i 2017. godinu.


HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTEizv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin

Ilica 242, 10 000 ZagrebE-mail: [email protected]

POSLIJERATNE ETNIČKE PROMJENE SLATINSKOGA PODRUČJA (1991. - 1995.)

Sažetak:

Izlaganje će se usmjeriti na uočavanje, analizu te ocjenu promjena etničkoga sastava stanovništva područja koje je do početka 1993. ulazilo u sastav tadašnje općine Podrav-ska Slatina. Pritom će se utvrditi priroda tih promjena (nasilne/nenasilne), njihov opseg (brojnost), ali i posljedice na postratno razdoblje, poput analize novonastale situacije, problema socijalizacije doseljenika, povratnika te dr.

U izlaganju, a kasnije znanstvenom radu, posebna pozornost bit će posvećena svim aspektima – pravnim, političkim, društvenim i humanitarnim procesa naseljavanja ko-sovskih Hrvata na područje današnje Općine Voćin. Hrvati su se doselili iz mjesta Let-nica i Vrnavokolo, a navedena mjesta administrativno pripadaju Općini Vitina koja je smještena na jugoistoku Kosova. Prema popisu stanovništva iz 1991. g., općina Vitina brojila je 57 290 žitelja, a Hrvati su u navedenom broju participirali s 4 331 osobe ili 7,6%. Danas u navedenim mjestima živi nekoliko staračkih domaćinstava Hrvata.

Namjera je, dakle, utvrditi razloge toga procesa, njegove osobitosti te drugo. Pritom je jedan od ciljeva izlaganja upoznati stručnu i širu publiku s pravim značenjem procesa koji s jedne strane kritičari ocjenjuju makijavelističkim pokušajem „niveliranja“ etničke strukture, a pobornici nužnom i potrebnom humanitarnom operacijom.

Ključne riječi: Hrvati, općina Voćin, Letnica, Vrnavokolo, etnička promjena.


THE POSTWAR ETHNIC CHANGES IN THE SLATINA AREA (1991-1995)

Abstract:

The presentaion will focus on observing, analyzing and assessing the changes in the ethnic structure of the population of the area that until the beginning of 1993 had been part of the then municipality of Podravska Slatina. There will be determined the nature of these changes (violent / nonviolent), their extent (number), but also the consequences for the postwar period, such as the analysis of the new situation, the socialization prob-lems of immigrants, returnees, etc.

In the presentation and the scientific paper to follow, a special attention will be paid to all the aspects - the legal, political, social and humanitarian ones, regarding the pro-cesses of settling Kosovo Croats in the area of today’s Voćin-Municipality. The Croats came from Letnica and Vrnavokolo, and these places are administratively part of the Municipality of Vitina, located in South-East of Kosovo. According to the 1991 census, the municipality of Vitina had 57 290 inhabitants, counting 4 331 Croats,or 7.6%. Today, there are several elderly households of Croats in these places.

The purpose is to determine the reasons for this process, its features, and more. One of the aims of the presentation is to make the true meaning of the process known to the expert audience and to the wider public, which on the one hand has been seen as a Machiavellian attempt to “level” the ethnic structure, and the advocates of this process see the same as a necessary humanitarian operation.

Keywords: Croats, Voćin municipality, Letnica, Vrnavokolo, ethnic change.


DIE NACHKRIEGSÄNDERUNGEN DER ETHNISCHEN ZUSAMMENSETZUNG IM GEBIET

SLATINA (1991-1995)

Zusammenfassung:

Die Präsentation konzentriert sich auf die Beobachtung, Analyse und Bewertung der Veränderungen in der ethnischen Zusammensetzung der Bevölkerung im Gebiet, das bis Anfang 1993 der damaligen Gemeinde Podravska Slatina gehörte. Dabei werden die Art dieser Änderungen (gewalttätige/gewaltfreie), ihr Ausmaß (Anzahl) aber auch ihre Auswirkungen auf die Nachkriegszeit wie die Analyse der neuen Situation, die Sozialisie-rungsprobleme der Zuwanderer, Rückkehrer, usw. In der Präsentation und in dem nach-folgenden wissenschaftlichen Artikel wird besondere Zuwendung allen Aspekten, d.h. den rechtlichen, politischen, sozialen und humanitären Aspekten gegeben, die sich auf den Prozess der Zuwanderung von Kosovo-Kroaten im Gebiet der heutigen Gemeinde Voćin. Die Kroaten kamen aus Letnica und Vrnavokolo und diese Ortschaften gehören verwaltungsmäßig der Gemeinde Vitina im Südosten von Kosovo. Laut der Volkszäh-lung von 1991 hatte die Gemeinde Vitina 57.290 Einwohner, davon 4.331 Kroaten odr 7,6%. Heute gibt es einige Altenhaushalte der Kroaten in diesen Ortschaften.

Der Zweck, besteht nämlich darin, die Gründe dieses Prozesses und seine Besonder-heiten festzustellen. Eines der Präsentationsziele ist, die echte Bedeutung dieses Prozes-ses sowohl dem Fachpublikum als auch der breiten Öffentlichkeit bekannt zu machen. Einerseits wird der Prozess als ein machiavellistischer Versuch eines ethnischen Struk-turausgleichs, andererseits sehen es die Befürwörter dieses Prozesses als eine notwendige hmanitäre Handlung.

Schlüsselwörter: Kroaten, Gemeinde Voćin, Letnica, Vrnavokolo, ethnische Ände-rung.


Ivica Miškulin rodio se u Slavonskom Brodu 13. kolovoza 1979. Nakon završetka gimnazije („Matija Mesić“ u Slavonskom Brodu, jezično usmjerenje), 1997. upisao je studij povijesti i sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplo-mirao 2002. te time postigao stupanj prof. povijesti/sociologije. Godine 2005. postigao je stupanj magistra znanosti (humanističke znanosti, polje povijest) na Filozofskom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu (naziv magistarskoga rada: „Demokratska stranka u Slavo-niji i zapadnom Srijemu 1919.-1924.“).

Godine 2009. postigao je stupanj doktora humanističkih znanosti (polje povijest) na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (tema doktorske disertacije: „Međuna-rodna zajednica i zapadna Slavonija 1991.-1995.“). Godine 2002. zaposlen je u statusu asistenta na Hrvatskom institutu za povijest / Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (u okviru znanstveno-istraživačkoga projekta „Demokratski pokret, veliko-srpska agresija i Domovinski rat u istočnoj Hrvatskoj“). Godine 2011. zaposlen je u statusu docenta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U listopadu 2009. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenoga suradnika, a u rujnu 2013. u znanstveno zvanje višega znanstvenog suradnika.

U studenom 2011. izabran je znanstveno-nastavno zvanje docenta i na radno mjesto docenta. U veljači 2017. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profe-sora i na radno mjesto izvanrednog profesora. Središnja tema znanstvenoga rada mu je suvremena politička povijest Hrvatske, s posebnim naglaskom na razdoblje stvaranja Re-publike Hrvatske i razdoblje između dvaju svjetskih ratova. Također, od 2006. najprije u okviru studijskoga programa studija povijesti i kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a od 2010. i u okviru studijskoga programa povijesti Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu nositelj je brojnih kolegija.


SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUAKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU

doc. dr. sc. Ivica ŠolaE-mail: [email protected]

SVEUČILIŠTE U MOSTARUFILOZOFSKI FAKULTET

izv. prof. dr. sc. Mate BuntićE.mail: [email protected]

izv. prof. dr. sc. Ivica MusićE-mail: [email protected]

PRAVEDNI I(LI) OBRAMBENI RAT - MORALNO-TEOLOŠKO RAZMATRANJE

KARAKTERA DOMOVINSKOGA RATA

Sažetak:

Počevši s Aurelijem Augustinom, u kršćansko teološko promišljanje, na temelju prije-pora je li rat kao takav nedopustiv, ulazi teorija „pravednoga rata“ (bellum iustum). Toma Akvinski rezimira kako je takav rat moralno dopušten kada su ispunjena tri uvjeta: da je proglašen od legitimnoga autoriteta, da se radi o pravednoj kauzi koja pretpostavlja teški moralni grijeh agresora te ispravnu nakanu u smislu ponovne uspostave pravde i mira. Ovdje se posebno postavlja problem, poznat u tradiciji kao „de duplici effectu“ ili princip dvostrukoga učinka. Naime, neko djelovanje dopušteno je također ako pored pozitivnih učinaka postoje i negativni. No, djelovanje u sebi mora biti moralno dopu-šteno, prihvatljivo i slobodno te, na kraju, mora se raditi o visokoj moralnoj vrijednosti. Tako Monzel, autor na kojega se oslanjamo, dolazi do zaključka da, u slučaju u kojem bi štete koje nisu željene, ali su neizbježne, kao što su učinci na obližnje narode, civile ili buduće generacije, ni obrambeni rat nije dopušten. On u vidu ima i stvarnost postojanja nuklearnoga naoružanja te naoružanja za masovno uništavanje općenito. Članak prati razvoj ovoga nauka tijekom povijesti katoličke misli sve do Drugoga vatikanskog sabora te principe katoličke moralne teologije u pitanjima etičke prosudbe rata primjenjuje na Domovinski, obrambeni i oslobodilački rat.

Ključne riječi: rat, bellum iustum, pravda, naravno pravo, proporcionalnost.


JUSTICE AND (OR) DEFENSE WAR, A MORAL-THEOLOGICAL CONTEMPLATION OF THE

NATURE OF THE HOMELAND WAR

Abstract:

Beginning with Aurelius Augustine, based on the controversy, whether the war itself is impermissible, the theory of a „just war“ (bellum iustum) becomes an issue in the Crhistian theological reflection. Thomas Aquinas summarizes that such a war is morally permissible if there are three conditions fulfilled: that the war has been declared by a legitimate authority; that there is a just cause anticipating the aggressor’s grave moral sin, and that there is the just intention to restore justice and peace. This is where the problem occurs, known in the tradition as „de duplicate effect“, or the principle of double effect. Namely, some action is also allowed even if there are negative effects besides the positive effects. However, the action itself must be morally permissible, acceptable and free, and, finally, there has to be a high moral value to it. Thus, the author we rely on, comes to the conclusion that, in the case when there are the damages not desired but imminent, such as the ones affecting the nearby nations, civilians of future generations, the defense war is not allowed. He also takes into account the reality of the existance of nuclear weapons and the weapons of mass destruction in general. The paper observes the development of this doctrine throughout the history of Catholic thought, all the way until the Second Vatican Council, and applies the principles of Catholic moral theology in matters of ethical judgment, to the Homeland War, which was a defense and a liberation war.

Key words: war, bellum iustum, justice, natural law, proportionality.


EIN GERECHTER KRIEG UND (ODER) EIN VERTEIDIGUNGSKRIEG. EINE MORALISCH-

THEOLOGISCHE BETRACHTUNG DER NATUR DES HEIMATKRIEGES

Zusammenfassung:

Ausgehend von Aurelius Augustinus wird die Theorie eines „gerechten Krieges“ (bel-lum iustum), anhand der Kontroverse, ob der Krieg selbst unzulässig sei, zu einem The-ma in der christlich-theologischen Betrachtung. Thomas von Aquin fasst zusammen, dass ein solcher Krieg moralisch zulässig sei, wenn drei Bedingungen erfüllt sind: dass der Krieg von einer legitimen Autorität erklärt wurde; dass es einen gerechten Grund gibt, der die schwere moralische Sünde des Angreifers vorwegnimmt; und dass die ge-rechte Absicht besteht, Gerechtigkeit und Frieden wiederherzustellen. Hier entsteht das Problem, das traditionell als „Doppeleffekt“ oder als Prinzip des Doppeleffekts bezeich-net wird. Eine Handlung ist nämlich auch dan zulässig, wenn es neben den positiven auch die negativen Auswirkungen gibt. Die Handlung selbst muss jedoch moralisch zu-lässig, akzeptabel und frei sein, und schließlich muss sie einen hohen moralischen Wert haben. Daher kommt Monzel, der Autor, auf den wir uns verlassen, zu dem Schluss, dass im Falle, wenn es unerwünschte aber unmittelbar bevorstehende Schäden gibt, wie die Auswirkungen auf die nahe gelegenen Völkern, Zivilisten und auf die Zukunftsge-nerationen, ist der Verteidigungskrieg auch nicht erlaubt. Er berücksichtigt auch die Realität des Bestehens von Atomwaffen und Massenvernichtungwaffen im Allgemeinen. Der Artikel betrachtet die Entwicklung dieser Doktrine durch die gesamte Geschichte des katholischen Denkens bis zum Zweiten Vatikanischen Konzil und wendet die Prin-zipien der katholischen Moraltheologie in ethischen Fragen auf den Heimatkrieg an, der ein Verteidigungs- und Befreiungskrieg war.

Schlüsselwörter: Krieg, bellum iustum, Gerechtigkeit, Naturrecht, Proportionalität


Ivica Šola rođen je 1968. godine u Đakovu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Teologiju je diplomirao 1995. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (Teologija u Đakovu). Na Papinskom lateranskom sveučilištu 1998. godine magistrirao je na temu iz židovske filozofske misli pod naslovom I significati del concetto della deci-sione nella filosofia di Martin Buber (Značenja pojma odluke u filozofiji Martina Bubera). 2012. godine doktorirao je na KBF-u u Zagrebu temom iz filozofije L. Pareysona pod naslovom Etički aspekti filozofije Luigija Pareysona. Istina, sloboda, osoba. Predavao je na današnjem KBF-u u Đakovu, Hrvatskim studijima (Komunikologija), a danas radi na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao predsjednik Katedre za medijsku kulturu, gdje predaje etiku medija i kolegije iz odnosa religije i kul-ture te medija i društva, jer je izabran u interdisciplinarnom području teologija i infor-macijske i komunikacijske znanosti. Javno djeluje i kao publicist te popularizator zna-nosti. Sudionik je brojnih domaćih i međunarodnih simpozija te autor nekoliko knjiga.

Mate Buntić rođen je 25. ožujka 1978. u Tomislavgradu. Osnovnu školu pohađao je u Osnovnoj školi Ivana Mažuranića u Kongori. Srednjoškolsko obrazovanje stjecao je u Klasičnoj gimnaziji u Sinju i Općoj gimnaziji u Ljubuškom. Studij filozofije i re-ligijske kulture završio je 2003. g. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagre-bu. Na istom fakultetu postigao je stupanj magistra znanosti 2009. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2012. Uže područje specijalnosti su mu epistemologija, ontologija i antička filozofija. Od godine 2003. djelatnik je Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Uz nastavnu bavi se i znanstvenom djelatnošću. Autor je više znanstvenih i stručnih članaka, suautor i autor dvaju udžbenika. Do sada je aktivno sudjelovao na više međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija. Osim u akadem-skim krugovima aktivno sudjeluje i u nevladinu sektoru. Idejni je začetnik i realizator nekoliko projekata iz područja zaštite i uzgoja divljači, zaštite okoliša. Od akad. god. 2017./2018. prodekan je za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Glavni urednik je godišnjaka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Identiteti – kulture – jezici, izvršni je urednik časopisa HUM, te je bio član uredništva više zbornika radova s međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija.

Ivica Musić rođen je 1. rujna 1974. u Tomislavgradu. Osnovnu školu završio u Briš-niku pokraj Tomislavgrada. Klasičnu gimnaziju pohađao u Visokom i Sinju gdje je u lip-nju 1993. položio ispit zrelosti. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu stekavši zvanje diplomiranoga profesora filozofije i religijske kulture. Na istom fakultetu stekao je stupanj magistra znanosti 2004. Godine 2008. stekao akademski stu-panj doktora znanosti obranivši na istoimenom fakultetu disertaciju naslovljenu Može li transcendentni Bog biti osoba: Stjepan Zimmermann u odnosu na Karla Jaspersa. Kao mlađi asistent na Studiju filozofije Pedagoškoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru počeo raditi početkom 2002. godine. U suradničko zvanje asistenta na novoosnovanom Filo-


zofskom fakultetu u Mostaru izabran u svibnju 2005. Godine 2008. izabran u nastavno zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednoga profesora. Od listopada 2017. dekan je Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Glavni je urednik Mostariensie, časopisa za društvene i humanističke znanosti u izdanju Sveučilišta u Mostaru i suizdanju Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba. Član je uredništva časopisa Hum, Kultura komuniciranja. Član je uredništva Suvremenih pitanja, časopisa za prosvjetu i kulturu čiji su izdavači Matica hrvatska Mostar i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Sudjelovao u organizaciji više znanstvenih skupova održanih na Sveučilištu u Mostaru. Izvršni je urednik dvaju zbornika. Autor je i koautor dviju knjiga te više od dvadeset znanstvenih članaka. Recenzent je šest knjiga i više članaka za ugledne časopise i zbornike radova. Svojim prilozima sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Bio je član ekspertnoga tima Agencije za razvoj visokoga obrazovanja i osiguranja kvalitete u Bosni i Hercegovini. Bio je prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta od akad. 2013./14. do 2016./17.


HRVATSKI MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOGA RATA

dr. sc. Natko Martinić JerčićE-mail: [email protected]

OSLOBAĐANJE SLATINSKOGA PODRUČJA U DOMOVINSKOM RATU 1991.

Sažetak:

U radu će se na temelju dostupnih arhivskih izvora i druge relevantne literature pri-kazati oslobađanje slatinskoga područja, odnosno okupiranoga brdskog dijela tadašnje općine Podravska Slatina koji je poznat pod kolokvijalnim nazivom Brđanska.

U bivšoj općini Podravska Slatina, prema popisu pučanstva iz 1991. godine, živjelo je 15 445 pučana, a od toga broja 9 219 (59,6%) bili su Hrvati, 4 948 (32%) Srbi i 1 278 (8,3%) ostali. Srbi su bili dominantni u Brđanskoj, gdje je živjelo 3 262 pripadnika srpske nacionalnosti, 668 Hrvata i 222 ostalih građana.

Združene snage Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova u kasnu jesen i zimu 1991. godine u sklopu operacije „Papuk ‘91“ oslobodile su Brđansku i ostala sela. Kao glavne snage koje su to provele, prikazat će se ratni putevi 136. brigade HV-a i Pro-tudiverzantske satnije Operativne zone Bjelovar, odnosno njihovo djelovanje u osloba-đanju toga dijela zapadne Slavonije. Naravno, obradit će se djelovanje i drugih postrojbi koje su sudjelovale u tim akcijama. Uz to, oslobađanje slatinskoga područja kontekstua-lizirat će se s oslobađanjem drugih područja u to vrijeme u zapadnoj Slavoniji, s kojima zajedno čini jedinstvenu cjelinu.

Ključne riječi: Domovinski rat, Hrvatska vojska i policija, općina Podravska Slatina.


THE LIBERATION OF THE SLATINA AREA IN THE HOMELAND WAR OF 1991

Abstract:

Based on the available archival sources and other relevant literature, the paper will describe the liberation of the Slatina area, that is, the occupied hill area belonging to the then Slatina municipality. The hill area was known under the colloquial name of Brđanska.

In the former Podravska Slatina municipality, according to the 1991 census, there were 15 445 inhabitants, of which 9 219 (59,6%) were Croats, 4 948 (32%) were Serbs and 1 278 (8,3%) were others. Serbs were dominant in Brđanska, there were 3262 of them, there were 668 Croats and 222 others, living in Brđanska.

In the late autumn and in the winter of 1991, the joint forces of the Croatian Army and the Ministry of the Interior, liberated Brđanska and other villages during the mil-itary operation of Papuk ‘91. This paper will present the war diaries of the main forces who performed the operation, e.g. of the 136th Brigade of the Croatian Army and of the Anti-sabotage Company of the Bjelovar Operational Zone, that is, their role in the liberation of that part of Western Slavonia will be presented. Of course, the military actions of other units participating will also be described. In addition, the liberation of the Slatina area will be set in context of liberating other territories in Western Slavonia at that time, forming a unique entity.

Key words: Homeland War, Croatian Army, Croatian Police, Municipality of Po-dravska Slatina.


DIE BEFREIUNG DES GEBIETES SLATINA IM HEIMATKRIEG IM JAHR 1991

Zusammenfassung:

Anhand der verfügbaren Archivquellen und anderer relevanter Literatur wird die Be-freiung des Gebietes Slatina, d.h. des besetzten Hügelgebietes der damaligen Gemeinde Slatina beschrieben. Das Hügelgebiet wurde unter der umgangssprachlichen Bezeich-nung Brđanska bekannt. In der ehemaligen Gemeinde Podravska Slatina lebten 15 445 Menschen, davon 9 219 (59,6%) Kroaten, 4 948 (32%) Serbs und 1 278 (8,3%) an-dere, laut der Volkszählung von 1991. In Brđanska lebten vorwiegend Serben, 3 262, dann Kroaten, 668, und 222 andere. Im Spätherbst und im Winter 1991 befreiten die gemeinsamen Streitkräfte der Kroatischen Armee und des Innenministeriums, Brđanska und andere Dörfer während der Militäroperation Papuk `91. In diesem Artikel werden die Kriegstagebücher der Hauptstreitkräfte dargestellt, die diese Militäroperation durch-führten, d.h. die Kriegstagebücher der 136. Brigade der Kroatischen Armee und der An-ti-Sabotage-Kompanie der Einsatzzone Bjelovar, bzw. es wird ihre Rolle in der Befreiung von diesem Gebiet in Westlaswonien präsentiert. Natürlich, die Militäreinsatzaktionen der anderen beteiligten Einheiten werden auch geschildert. Darüber hinaus wird die Be-freiung des Gebiets Slatina in Kontext mit der gleichzeitigen Befreiung anderer Gebiete in Westslawonien gestezt, die zusammen eine einzigartige Einheit bilden.

Schlüsselwörter: Heimatkrieg, Kroatische Armee, kroatische Polizei, Gemeinde Po-dravska Slatina.


Natko Martinić Jerčić rođen je 12. prosinca 1980. godine u Zagrebu. U istom gradu završio je osnovnu školu te Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Studij povijesti završio je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2005. godine. Na istom fakultetu je 2006. godine upisao doktorski studij povijesti. Doktorski rad na temu „Oslobodilač-ke operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu 1991./1992. godine“ obranio je 2014. godine. Od 2006. godine zaposlen je u Hrvatskom memorijalno-do-kumentacijskom centru Domovinskog rata (HMDCDR) u Zagrebu, na radnom mjestu arhivist. Urednik je nekoliko izdanja HMDCDR-a, a u istoj ustanovi je kao urednik i suradnik sudjelovao u izdavanju edicije Republika Hrvatska i Domovinski rat – Doku-menti Jugoslavenske narodne armije i pobunjenih Srba u Hrvatskoj (1990-1995). Sudje-lovao je na više znanstvenih i stručnih skupova, te objavio knjigu (u suautorstvu) 107. Vukovi s Drave i više radova u zbornicima i stručnim publikacijama, uglavnom vezanih za teme iz Domovinskog rata.


HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA SLATINEJosip Černi, brigadir HV-a u miru


RATNI PUT 136. BRIGADE HV-A “R” – PODRAVSKA SLATINA

Sažetak:

Slatinsko područje do ustrojavanja brigade brane branitelji-dragovoljci 64. samo-stalnog bataljuna ZNG-a. Oslobađanjem vojarne u Podravskoj Slatini te pograničnih karaula uspostavlja se jači sustav obrane na širem području grada Slatine. Na zahtjev Kri-znoga štaba grada Podravske Slatine dolazi zapovijed za ustrojavanje 136. brigade HV-a “R”. Slijede i prve zapovijedi za bojno djelovanje prema okupiranim selima Balinci, Ćeralije, Humu i Voćinu. U drugoj polovini 11. mjeseca 1991. brigada dobiva zapovijed o podređivanju 2. Operativnoj zoni – Bjelovar. Formira se Operativna grupa Virovitica, u čiji sastav ulazi 136. brigada HV-a s 2/132 (Orahovački bataljun), 127. brigada HV-a Virovitica, 123. brigada HV-a Slavonska Požega, Grubišnopoljski i Daruvarsko-pakrački bataljun. Združene snage uspješno bojno djeluju te oslobađaju najveći dio okupiranoga područja u Zapadnoj Slavoniji u oslobodilačkoj operaciji „Papuk ‘91“. Brigada dobiva zapovijed za nastavak bojnih djelovanja prema Zvečevu i zloglasnom uporištu Bučju. Tu zadaću brigada obavlja u suradnji s 123. brigadom, oslobađa zloglasno uporište Bučje gdje se sastaje s pripadnicima 127. br. HV-a Virovitica. Tijekom borbenih djelovanja iz 136. slatinske brigade poginulo je 32 branitelja (2 branitelja vode se nestalim), a preko 150 branitelja je ranjeno te su postali invalidi Domovinskoga rata.

Ključne riječi: Domovinski rat, 136. brigada, Podravska Slatina, Zapadna Slavonija.


THE WAR DIARY OF THE 136TH BRIGADE OF THE CROATIAN ARMY, „R“ – PODRAVSKA SLATINA

Abstract:

Slatina area had been defended by the volunteer-defenders of the 64th Independ-ent Battalion of the ZNG ( The Croatian National Guard) until the formation of the brigade. After the military barracks in Podravska Slatina and border guard stations had been taken over, a stronger defense system was being established in the wider area of the town of Slatina. At the request of the Crisis Staff of the town of Podravska Slatina, it was ordered to establish the 136th Brigade of the HV “R”. This was followed soon by the first commands for combat action against the occupied villages of Balinci, Ćeralije, Hum and Voćin. In the second half of November 1991, the brigade received orders to subordinate to the 2nd Operational Zone of Bjelovar. The Virovitica Task Force was formed, consisting of the 136th Brigade of the Croatian Army with 2/132 (Orahovica Battalion), 127th Brigade of the Croatian Army, Virovitica, 123rd Brigade of the Croa-tian Army, Slavonska Požega, the Grubišno polje Battalion and the Daruvar-Pakrac Bat-talion. The joint forces were successfully fighting, liberating most of the occupied area in Western Slavonia in the liberation operation of Papuk ‘91. The Brigade was ordered to continue combat operations towards Zvečevo and towards the infamous stronghold of Bučje. This task was carried out by the Brigade in cooperation with the 123rd Brigade, liberating the infamous stronghold of Bučje, where it got together with the members of the 127th Brigade of the Croatian Army, Virovitica.. During the combat operations of the 136th Slatina Brigade there were 32 defenders killed (2 defenders are still missing), and over 150 defenders were wounded and became the disabled Homeland War veter-ans.

Key words: Homeland War, 136th Brigade, Podravska Slatina, Western Slavonia.


DAS KRIEGSTAGEBUCH DER 136. BRIGADE DER KROATISCHEN ARMEE, „R“- PODRAVSKA SLATINA

Zusammenfassung:

Bis zur Bildung der Brigade war das Gebiet Slatina von den Verteidigern und Freiwil-ligen des 54. unabhängigen Bataillons des Korps der Nationalgarde verteidigt worden. Nach der Übernahme der Militärkaserne Podravska Slatina und der Grenzschutzstatio-nen, wurde in weiteren Umgebung der Stadt Slatina ein stärkeres Verteidigungssystem aufgebaut. Auf die Forderung des Krisenstabes der Stadt Podravska Slatina kam der Befehl, die 136. Brigade der Kroatischen Armee „R“ zu bilden. Bald darauf folgten die ersten Befehle für Kampfhandlungen gegen die besetzten Dörfer Balinci, Ćeralije, Hum und Voćin. In der zweiten Novemberhälfte1991 erhielt die Brigade den Befehl, sich der 2. Einsatzzone Bjelovar zu unterordnen. Die Einsatzgruppe Virovitica wurde gebildet, bestehend aus der 136. Brigade der Kroatischen Armee mit 2/132 (Battaillon Orahovica), 127. Brigade der Kroatischen Armee Virovitica, 123. Brigade der Kroati-schen Armee Slavonska Požega, Battaillon Grubišno polje und Battaillon Daruvar-Pak-rac. Die gemeinsamen Streitkräften kämpften erfolgreich und befreiten den gröβten Teil des besetzten Gebiets in Westslawonien währen der Befreiungsoperation von Papuk ́ 91. Der Brigade wurde befohlen, die Kampfhandlungen gegen Zvečevo und gegen den be-rüchtigten Stützpunkt von Bučje fortzusetzen. Diese Aufgabe übernahm die Brigade in Zusammenarbeit mit der 123. Brigade, um den berüchtigten Stützpunkt von Bučje zu befreien, wo sie sich mit den Brigadisten der 127. Brigade der Kroatischen Armee trafen. In den Kampfhandlungen der 136. Brigade Slatina wurden 32 Verteidigar getötet ( 2 Verteidiger sind noch immer vermisst) und über 150 Verteidiger waren verwundet und wurden behinderte Veterane des Heimatkriegs.

Schlüsselwörter: Heimatkrieg, 136. Brigade, Podravska Slatina, Westslawonien.


Josip (Dragutin) Černi, rođen 3. ožujka 1957., selo Bakić, općina Podravska Slatina, osnovnu školu pohađao je u selu Bakić i Podravskoj Slatini, a potom nastavlja školovanje u Srednjoj vojnoj školu KoV i na Vojnoj akademiji ( Beograd i Banja Luka). Završet-kom Vojne akademije stječe VSS, službuje u Vrhnici – Republika Slovenija od kolovoza 1980. do rujna 1991. kada prebjegom izlazi iz tzv. JNA. Oženjen je, otac dvoje djece, stanuje u Osijeku. Dragovoljno je pristupio ZNG-u te se uključio u obranu suvereniteta RH u rujnu 1991. Upućuje se na istočno-slavonsko bojište, raspoređuje se u 106. br. HV-a “R” - Osijek. Sudjeluje na ustrojavanju postrojbi te djelatno pripomaže u orga-nizaciji obrane u području odgovornosti 106. br. HV-a “R” - Osijek. Na tom prostoru ostaje do kraja listopada 1991., kada dobiva novu dužnost - zapovjednika 136. br. HV-a “R”- Podravska Slatina. Ovu dužnost obnaša do srpnja 1992. gdje obavlja ustrojavanje zapovjedništva i podređenih postrojbi na slatinskoj bojišnici te sudjeluje u obrambe-nim i napadnim zadaćama oslobađanja slatinskoga i širega područja kroz neposredno vođenje i zapovijedanje. Odlaskom iz brigade raspoređuje se u OZ Osijek na dužnost načelnika stožera-zamjenika zapovjednika OZ-a Osijek i načelnika OpSr OZ-a Osijek, do svibnja 1994. kada se upućuje na južno bojište. Nadalje, tijekom rata obavljao je visoke vojne dužnosti u GS OSRH i MO RH , kada se zbog istih promiče u čin sto-žernoga brigadira (kolovoz 1995.). Nastavlja daljnje vojno školovanje 2001./2002. god. kada završava Ratnu školu OS RH –„Ban Josip Jelačić“. Završetkom školovanja obnaša dužnost načelnika odjela za doktrinu KoV- GS OS RH, nadalje načelnika stožera – za-mjenika zapovjednika korpusa- 5. k H KoV- Rijeka te načelnika Op Sr GS OS RH sve do kraja 2008. kada je umirovljen. Aktivan je član nekoliko braniteljskih udruga iz Do-movinskoga rata u gradu Osijeku i Slatini. Odlikovan je više puta te pisano pohvaljen, a od nagrada koje je dobio, naglašava se Zlatna plaketa Grada Slatina i Častni znak Sveze slovenskih časnikov - od Republike Slovenije.


HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA SLATINEVlado Međumurac, pukovnik u miru – Hrvatska vojska


FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBUIvan Stipić, doktorand Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


ULOGA TERITORIJALNE OBRANE U PRIPREMANJU OBRANE SLATINSKOGA PODRUČJA U

DOMOVINSKOM RATU

Sažetak:

Autori su na osnovi oskudnih arhivskih izvora, tiska i literature pokušali rekonstrui-rati preuzimanje, preustroj i organizaciju Teritorijalne obrane Podravska Slatina te njezi-nu ulogu u pripremama za obranu slatinskoga područja od velikosrpske agresije.

Nemogućnost legalnoga naoružavanja i formiranja vlastite vojske usmjerili su, među ostalim, hrvatske vlasti u srpnju 1991. godine prema formiranju kriznih štabova kao te-ritorijalnih, savjetodavnih političko-sigurnosnih organizacija preko kojih je organizirana priprema za obranu od velikosrpske agresije.

Teritorijalna obrana Podravska Slatina, preuzeta i preustrojena od lokalne ustrojbene organizacije obrane SFRJ-a kroz koncept „naoružanoga naroda“, 13. kolovoza 1991. bila je, nakon osnivanja Kriznoga štaba općine Podravska Slatina u mjesecu rujnu 1991., jedna od njegovih važnijih sastavnica. Primarni zadatak Teritorijalne obrane Podravska Slatina osiguranje je materijalnih i financijskih sredstava za potrebe 64. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde.

U radu se nastoji prikazati ukupna, do sada poznata djelatnost kod formiranja, orga-nizacije i rada Teritorijalne obrane Podravska Slatina od njezina osnutka do raspuštanja i formacijskoga prelaska njezinih djelatnika zajedno s Kriznim štabom i 64. bataljunom Zbora narodne garde 28. listopada 1991. u sastav novoosnovane 136. brigade Hrvatske vojske s posebnim osvrtom na zatečeno stanje i vrlo nepovoljan politički i nacionalni kontekst u kojem je djelovala.

Autori, na osnovi prezentiranoga istraživanja, pokazuju potrebu nastavka rada na va-lorizaciji, do sada relativno zanemarene, uloge i doprinosa logističkih postrojbi u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Ključne riječi: Teritorijalna obrana, Podravska Slatina, Krizni štab, Domovinski rat.


THE ROLE OF THE TERRITORIAL DEFENSE IN PREPARING FOR THE DEFENSE OF THE SLATINA

AREA IN THE HOMELAND WAR

Abstract:

Based on rather scarce archival sources, press and literature, the authors tried to reconstruct the take over, transformation and organization of the Territorial Defense of Podravska Slatina and its role in preparing for the defense of the Slatina area against the Greater Serbian aggression. The inability to arm and form the army legally, among other issues, had led the Croatian authorities to form the crisis staffs in July 1991, that would be territorial, advisory organizations of political security. Through these organi-zations one would prepare for the defense against the Greater Serbian aggression. The Territorial Defense of Podravska Slatina, taken over on 13th August 1991 from the local organization of the SFRY-defense following the concept of „armed people“, had been transformed and after the Crisis Staff in the municipality of Podravska Slatina had been established, it became one of its most important components. The primary task of the Territorial Defense of Podravska slatina was to provide the material and financial re-sources to meet the needs of the 64th Battalion of the National Guard Corps. The paper will present the complete, so far known activity regarding the formation, organization and function of the Territorial Defense of Podravska Slatina, starting from its formation until its dismissal, when its staff together with the Crisis Staff and the 64th Battalion of the National Guard Corps on the 28th October 1991 joined the newly-formed 136th Brigade of the Croatian Army.

Key words: Territorial Defense, Podravska Slatina, Crisis Staff, Homeland War.


DIE ROLLE DER TERRITORIALEN VERTEIDIGUNG BEI DER VORBEREITUNG AUF DIE VERTEIDIGUNG

DES SLATINA-GEBIETS IM HEIMATKRIEG

Zusammenfassung:

Anhand von den ziemlich knappen Archivquellen, der Presse und der Literatur, ver-suchen die Autroren die Übernahme, Umwandlung und Organisation von der Territo-rialen Verteidigung Podravska Slatina und ihre Rolle in der Vorbereitung auf die Vertei-digung des Gebiets Slatina gegen die groβserbische Aggression zu rekonstruieren. Die Unmöglichkeit, ihre eigene Armee legal zu bilden und zu bewaffnen, unter anderem, hatte die kroatischen Behörde veranlasst, im Juli 1991 die Krisenstäbe als lokale Bera-tungsstabstellen für die politische Sicherheit zu formen. Durch diese Organisationen würde man sich auf die Verteidigung gegen die groβserbische Aggression vorbereiten. Die Territoriale Verteidigung Podravska Slatina, die man am 13. August 1991 von der örtlichen, laut dem Konzept der „bewaffneten Menschen“ bestehenden, SFRY-Vertei-digungsorganisation übernahm, wurde umgeformt und nach der Gründung vom Krie-senstab in Podravska Slatina wurde sie zu einer von seinen wichtigsten Komponenten. Die Hauptaufgabe der Territorialen Verteidigung Podravska Slatina bestand darin, die materiellen und finanziellen Mitteln bereitzustellen, um den Bedarf des 64. Batallions des Korps der Nationalgarde zu decken. Dieser Artikel wird die gesamte, bisher bekann-te Tätigkeit in Bezug auf die Bildung, Organisation und Funktion der Territorialen Verteidigung Podravska Slatina schildern, angefangen von ihrer Formung bis zu ihrer Auflösung, als ihre Mitarbeiter zusammen mit dem Kriesenstab und dem 64. Battaillon des Korps der Nationalgarde, am 28. Oktober 1991 der neu gebildeten 136. Brigade der Kroatischen Armee beitraten.

Schlüsselwörter: Territoriale Verteidigung, Podravska Slatina, Krisenstab, Heimat-krieg.


Vlado Međimurac rođen je 17. srpnja 1958. godine u Sladojevcima, općina Po-dravska Slatina. Osnovnu školu pohađao je u Sladojevcima i Podravskoj Slatini, kao i srednju školu. Diplomirao je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Bio je trener i predsjednik NK Slatina i još nekoliko okolnih klubova. Posjeduje UEFA A diplomu za trenera i priznanje FIFA-e za unaprjeđenje i doprinos nogometu. Završio je školu pri-čuvnih časnika 1978. g. u Karlovcu, a vojni rok nastavio je u Gospiću. Od 1978. godine do 1991. godine radio je u Autoslavoniji Osijek , RJ Slatina kao poslovođa. Početkom Domovinskoga rata uključio se u obranu kao zapovjednik nenaoružanih dragovoljačkih odreda u Sladojevcima i naseljima. Dao je doprinos na ustroju 64. samostalnog batalju-na u Slatini, koji je imao zadaću obraniti područje bivše općine Slatine kao osiguranje prometnica prema Osijeku i Zagrebu. U prvom sazivu Gradskoga vijeća imenovan je za vijećnika i ispred Matičnoga ureda. Bio je predsjednik odbora za osnivanje HVIDRA-e Slatina i predsjednik je Hrvatskoga časničkoga zbora Grada Slatine.

Ivan Stipić, viši knjižničar i profesor filozofije i informatologije, rođen je 31. kolo-voza 1971. godine u Slavonskom Brodu. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 2001. godine filozofiju i informatologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom Fakultetu završava i studij knjižničarstva 2007. godine. Doktorand je Poslijediplomskog doktorskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu s prihvaćenom temom doktorskog rada pod naslovom Pravni i društveni kontekst razvoja knjižnica i nakladnika u Slavonskom Brodu od sredine 18. do sredine 20. stoljeća. Kroz svoje radno i menadžersko iskustvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Gradskoj knjižnici Slavonski Brod posebno se specija-lizirao na području istraživanja zavičajne povijesti, pisane kulturne baštine te za izradu (bio)bibliografija. U svojem dosadašnjem radu autor je više puta izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima s temama iz povijesti, povijesti književnosti i knjižničarstva te je objavio knjigu Leksikon brodskih pisaca (Zagreb: Druš-tvo hrvatskih književnika; Slavonski Brod: Gradska knjižnica Slavonski Brod, 2016.) U pripremi mu je za tisak i Bibliografija članaka o Domovinskom ratu u lokalnom tisku (3911 bibl. jedinica) te Retrospektivna bibliografija brodskog tiska (2427 bibl. jedinica). Ivan Stipić autor je i više znanstvenih i stručnih radova. Kao urednik uredio je tridese-tak monografskih izdanja i dvije web stranice. Osnivač je i predsjednik udruge Brodski kulturni krug Pannoniae gloria.


HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA SLATINEMartin Starčević, brigadir HV-a u miru


BORBENA SPREMNOST 136. BRIGADE HV-A „R“ PODRAVSKA SLATINA

Sažetak:

Pod parolom ugroženosti od novoizabrane hrvatske vlasti, pobunjeni Srbi prekidaju cestovne komunikacije prema brdskom dijelu bivše općine postavljanjem balvanskih zapreka te onemogućavaju organima vlasti pristup i obnašanje dužnosti na navedenom području. Poznata ideja o Velikoj Srbiji do linije Virovitica – Karlovac – Karlobag po-drazumijevala je osvajanje Slatine i okolice te kasnije priključenje tzv.RSK. Srbi se nao-ružavaju i utvrđuju borbene položaje uz pomoć tzv. JNA, a kao pojačanje stiže im i veći broj dragovoljaca iz Srbije. 136. brigada HV-a „R“ Podravska Slatina ustrojena je 28. 10. 1991. godine na temeljima 64. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde koji je do tada bio nositelj aktivnosti oslobađanja vojnih objekata na slatinskom području i zaustavljanja širenja okupacije i zločina koje su provodile snage pobunjenih Srba. Cilj je ovoga rada raščlaniti borbenu spremnost (u daljnjem tekstu b/s) postrojbi brigade i brigade kao cjeline, po elementima b/s, za provedbu zadaće oslobađanja okupiranih di-jelova i uspostavu vlasti na cjelokupnom području bivše općine te za kasnije sudjelovanje u borbenim djelovanjima u Istočnoj Slavoniji. B/s će se prikazati kroz sljedeće elemente: rukovođenje i zapovijedanje, osobna spremnost, osposobljenost i uvježbanost, mobiliza-cijska spremnost, psihička borbena spremnost i logistička spremnost, i to u obrambenim i napadnim borbenim djelovanjima. Posebno se želi naglasiti uloga ljudskoga čimbenika koji je svojom motiviranošću i hrabrošću nadomjestio sve nedostatke materijalno-teh-ničke opremljenosti i na preširokoj bojišnici uspio zaustaviti daljnji prodor neprijatelja, a kasnije stalnim pritiskom i potisnuti ga preko Papuka te donijeti slobodu slatinskom kraju.

Ključne riječi: 136. brigada, pobunjeni Srbi, borbena spremnost, elementi b/s, bor-beno djelovanje.


THE COMBAT READINESS OF THE 136TH BRIGADE „R“ PODRAVSKA SLATINA

Abstract:

Under the slogan of endangerment by the newly-elected Croatian authorities, rebel Serbs interrupted road communications to the hill area of the former municipality by setting up log blockades on the roads, in order to prevent authorities from accessing the area and performing their duties in that area. The well-known concept of Greater Serbia that would stretch to the line of Virovitica-Karlovac-Karlobag, implied the con-quest of Slatina and its surroundings and the subsequent connection to the so-called Republic of Srpska Krajina. Serbs were arming themselves and establishing combat po-sitions with the assisstance of the so-called YPA (the Yugoslav People’s Army) and more volunteers arriving from Serbia as military reinforcements. The 136th of the Croatian Army „R“ Podravska Slatina was established on 28th October, 1991, based on the 64th Independent Battalion of the National Guard Corps, which, until then, had been the carrier of the activities, meant to liberate military facilities in the Slatina area and to stop further occupation and crimes that had been committed by the rebel Serb forces. The aim of this paper is to analyze the combat rediness of the Brigade and its units as a whole, according to the elements of the combat readiness to carry out the task of liber-ating the occupied parts of territory and to establish authority in the entire territory of the former municipality, as well as to be capable later on, to participate in the combat activities in Eastern Slavonia. The combat readiness will be presented applying the fol-lowing elements: leadership and command, personal readiness, condition and training, mobilization readiness, psychological combat readiness and logistics readiness, both in the defensive and offensive combat operations. The role of the human factor will be par-ticularly emphasized, which, showing motivation and courage, compensated for all the shortcomings of the material and technical equipment and managed to stop any further enemy advancement on the broad battlefield. Later on, by performing a constant pres-sure, the men managed to push the enemy away over Papuk Mountain and to liberate the Slatina area.

Key words: 136th Brigade, rebel Serbs, combat readiness, elements, operations.


DIE KAMPFBEREITSCHAFT DER 136. BRIGADE „R“ PODRAVSKA SLATINA

Zusammenfassung:

Unter dem Motto der Gefährdung durch die neu gewählten kroatischen Behör-den, unterbrachen die serbischen Rebellen die Straβenverbindung zum Berggebiet der ehemaligen Gemeinde. Sie errichteten die Straβenblockaden, um die Behörden daran zu verhindern, das Gebiet zu betreten und ihren Pflichten in diesem Gebiet nachzu-kommen. Das bekannte Konzept von dem Groβserbien, das sich bis zur Linie Virovi-tica-Karlovac-Karlobag hätte erstrecken sollen, implizierte die Eroberung von Slatina und seiner Umgebung, sowie den Anschluβ der sogenannten Republik Srpska Krajina. Die Serben bewaffneten sich und stellten ihre Kampfpositionen, unterstützt von der Jugoslawischen Volksarmee auf. Viele Freiwillige kamen als militärische Verstärkung aus Serbien an. Die 136. Brigade der Kroatischen Armee „R“ Podravska Slatina wurde am 28. Oktober 1991 gebildet. Sie entstand aus dem 64. Unabhängigen Bataillon des Korps der Nationalgarde, das bis zu dem Zeitpunkt eine wichtige Rolle in der Befreiung von Militäreinrichtungen in Gebiet Slatina und in der Verhinderung von weiterer Be-satzung und den Verbrechenfällen, die von den serbischen Rebellen begangen wurden. Das Ziel dieses Artikels ist es, die Kampfbereitschaft der Brigade und ihrer Einheiten als Ganzes im Hinblick auf die Elemente der Kampfbereitschaft zu analysieren, bezüglich der Aufgabe die besetzten Teile zu befreien und die Behörde auf dem gesamten Terri-torium der ehemaligen Gemeinde wiederherzustellen, und später bezüglich der Fähig-keit an den Kampfhandlungen in Ostslawonien teilzunehmen. Die Kampfbereitschaft wird anhand der folgenden Elemente beschrieben: Führung und Kommando, persönli-che Bereitschaft, Kondition und Training, Mobilisiertungsbereitschaft, psychologische Kampfbereitschaft und Logistikbereitschaft sowohl im defensiven wie im offensiven Kampfeinsatz.

Schlüsselwörter: 136. Brigade, serbische Rebellen, Kampfbereitschaft, Elemente der Kampfbereitschaft, Kampfhandlungen.


Martin Starčević rođen je 1. siječnja 1960. godine u Balincima. Osnovnu školu za-vršio je u Mikleušu, vojnu gimnaziju (1975.–1979.) u Zagrebu, a potom upisuje vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu i diplomira na smjeru topništvo u Zadru (1979.–1983.). Službu u JNA obnaša u Tetovu i Gnjilanima na dužnostima zapovjednika top-ničkoga voda i bitnice (1983.–1991.). Po dolasku u Hrvatsku u prosincu 1991. godine priključuje se Oružanim snagama Republike Hrvatske gdje je postavljen na dužnost zapovjednika 2. bataljuna umjesto Josipa Kizivata. Na toj dužnosti ostaje do kolovoza 1992. godine, odnosno do demobilizacije 136. brigade, a potom odlazi na dužnost na-čelnika operativnoga odsjeka – zamjenika zapovjednika 107. brigade Valpovo. U stude-nom 1992. godine uključuje se u ustrojavanje 16. topničko-raketne brigade u Bjelovaru gdje obnaša dužnost načelnika operativnoga odsjeka do srpnja 2000. godine. Od srpnja do listopada 2000. obnaša dužnost zapovjednika 664. topničke brigade u Zbornom području Varaždin, a potom dužnost zapovjednika 15. protuoklopne topničko-raket-ne brigade Hrvatske vojske u Križevcima i Virovitici do rujna 2003. godine kada biva upućen u Ratnu školu “Ban Josip Jelačić” u Zagrebu. Poslije Ratne škole raspoređen je u Operativnu upravu Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske gdje u vremenu od 2004.–2012. godine obnaša dužnosti načelnika odsjeka, načelnika odjela, zamjenika načelnika i načelnika Uprave J-3. Od travnja 2013. do travnja 2017. godine obnaša dužnost zamjenika Vojnoga predstavnika za Europsku uniju u Vojnom predstav-ništvu Republike Hrvatske za NATO i EU u Bruxellesu nakon čega odlazi u mirovinu 1. srpnja 2017. godine. Pohađao je sljedeće vojne škole: Ratna škola “Ban Josip Jelačić” (2003.–2004.), Diplomatska škola (2005.), Security Stabilization Transformation and Reconstruction Course u Garmisch-Partenkirchen, Njemačka (2008.) i International Commanding Officers Course, Oslo, Norveška. Od veljače do rujna 2009. godine za-povjednik je 13. HRVCON-a u operaciji ISAF u Afganistanu. Dobio je sljedeća proma-knuća: 1983. potporučnik, 1984. poručnik, 1987. kapetan, 1992. bojnik, 1994. pukov-nik i 2003. brigadir te odličja: Spomenica Domovinskog rata 1990.–1992., Spomenica domovinske zahvalnosti za uzornu službu 5 i 10 godina, Red hrvatskog pletera, Red hrvatskog trolista, Red bana Josipa Jelačića, Medalja Bljesak, Medalja Oluja i NATO medalja ISAF – Afganistan. Oženjen je i otac dvaju sinova.


HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA SLATINEZlatko Vida, bojnik u miru


LOGISTIČKA POTPORA HRVATSKOJ VOJSCI NA SLATINSKOM PODRUČJU

Sažetak:

Logistička potpora organizirana je i provođena oslanjajući se na radionice mjesnih izvora, na proizvodna poduzeća koja su izrađivala elemente za blokiranje važnih pro-metnica. U samim početcima stvaranja obrane slatinskoga područja, opremanje i na-oružavanje branitelja vrši se lovačkim puškama. Ustrojem 64. samostalnog bataljuna, naoružavanje i pribavljanje materijalno-tehničkih sredstava jednim dijelom vrši se orga-nizirano. Oslobođenjem vojarne i karaula na području Podravske Slatine, dolazi se do većih količina naoružanja i materijalno-tehničkih sredstava. Nakon oslobođenja vojarne vrši se ustroj 136. brigade koja se popunjava naoružanjem iz oslobođenih vojarni i iz vojarni iz drugih gradova RH. Tehničko osiguranje postrojbi 136. brigade oslanja se na kapacitete tehničkoga održavanja u vojarni, kao i kapacitete nadležnih tijela tehničke struke u sektoru logistike.

Uvođenjem i postavljanjem stručnoga kadra, kao i planskih i izvršnih dijelova od tehničke struke na razinama po narastanju snaga, kao i domišljatošću i snalažljivošću reagiralo se kroz tehničku struku. Nabava, popuna, kao i samo održavanje materijal-no-tehničkih sredstava bilo je jedno od težišnih zadaća. Oslobođenjem brdskoga dijela bivše općine Podravska Slatina došlo se do znatnih količina bojevnih MTS-a i drugih sredstava, što je olakšalo probleme tehničke struke.

Ključne riječi: Domovinski rat, 64. samostalni bataljun, 136. brigada, općina Po-dravska Slatina.


THE LOGISTICS SUPPORT OF THE CROATIAN ARMY IN THE SLATINA AREA

Abstract:

The logistics support was organized and implemented relying on the local workshops, the manufacturing companies that produced elements to block the important roads. At the very beginning of the defense of the Slatina area, the defenders were equipped and armed only with some hunting rifles. Having formed the 64th Independent Battalion, the armament and material and technical means were partially procured. Through the conquest of the military barracks and border guard stations in the Podravska Slatina area, some larger quantities of weapons, material and technical means were acquired. After the military barracks had been taken over, the 136th Brigade was formed, being equipped with the armaments from these military barracks and from the military bar-racks located in other cities of the Republic of Croatia. The technical support of the mil-itary units in the 136th Brigade relied on the technical maintenance of the barracks, as well as on the capacities of the competent technical structures in the logistics sector. One reacted through the technical profession by introducing and deploying the professional staff, including the planning and executive parts from the technical profession at the levels following the increasing strength, as well as by applying ingenuity and resource-fulness. The supply, restocking and maintenance of the material and technical means was one of the core tasks. The liberation of the hill areas of the former municipality of Podravska Slatina resulted in acquisition of considerable quantities of combat material and technical means and other resources, which eased the problems of the technical profession.

Key words: Homeland War, 64th Independent Battalion, 136th Brigade, munici-pality of Podravska Slatina.


DIE LOGISTIKUNTERSTÜTZUNG DER KROATISCHEN ARMEE IM GEBIET SLATINA

Zusammenfassung:

Die Logisitikunterstützung wurde mit den örtlichen Werkstätten und den Unter-nehmen organisiert und durchgeführt. Diese Unternehmen stellten die Elemente für die Blockierung von den wichtigen Straβen her. Am Anfang der Verteidigung vom Gebiet Slatina waren die Verteidiger nur mit einigen Jagdgewehren ausgerüstet und bewaffnet. Nachdem das 64. unabhängige Bataillon gebildet worden war, wurden die Bewaffnung zusammen mit den materiellen und technischen Mitteln teilweise beschafft. Durch die Eroberung von der Militärkaserne und Grenzwachestationen im Gebiet Podravska Slati-na wurden grössere Mengen an Waffen, materiellen und technischen Mitteln erworben. Nach der Übernahme der Kaserne bildete man die 136. Brigade, die mit den Waf-fen dieser Kaserne und der Kasernen aus den anderen Städten der Republik Kroatien ausgerüstet war. Die technische Unterstützung der Militäreinheiten der 136. Brigade beruhte auf der technischen Instandhaltung der Kaserne sowie auf den Kapazitäten der zuständigen technischen Strukturen im Logistiksektor. Man reagierte auf die techni-sche Herausforderungen, indem man Fachpersonal einsetzte, das die Planungs- und Führungstätigkeiten den wachsenden Streitkräften entsprechend mit viel Einfallsreich-tum ausübten. Die Beschaffung, Auffüllung und Instandhaltung der materiellen und technischen Mittel war eine der Hauptaufgaben. Die Befreiung von Berggebieten der ehemaligen Gemeinde Podravska Slatina führte zur Beschaffung beträchtlicher Mengen am Kampfmaterial und technischen Mitteln sowie an anderen Ressourcen, was die Pro-bleme des technischen Personals erleichterte.

Schlüsselwörter: Heimatkrieg, 64. unabhängiges Baraillon, 136. Brigade, Gemein-de Podravska Slatina.


Zlatko Vida – Stjepan rođen je 31. 5. 1953. godine u Podravskoj Slatini. Osnovnu i srednju Ekonomsku školu završio je u Podravskoj Slatini. Završio je školu pričuvnih časnika 1975. godine u Bileći. Od 1975. do 1984. zaposlen je u poduzeću Univerzal Podravska Slatina na poslovima nabave i prodaje motornih vozila te nabave rezervnih dijelova za vozila. U Domovinski rat uključio se kao pripadnik naoružanih odreda Na-rodne zaštite u razdoblju od 5. 9. 1991. do 28. 10. 1991. godine. Kao pripadnik Nao-ružanih odreda Narodne zaštite u svojoj firmi izrađivao je dijelove naoružanja za potrebe ZNG-a. Ustrojem 136. brigade, postavljen je na dužnost načelnika tehničke službe, a dužnost obnaša od 28. 10. 1991. do 31. 8. 1992. U razdoblju od 4. 8. 1995. do 30. 11. 1995. godine obnaša dužnost zapovjednika 1. bojne 136. DP Slatina. Čin bojnika dobio je u 5. mjesecu 1992. godine (ukazom Predsjednika Republike). Od 1984. do 2013. zaposlen je u vlastitoj privatnoj firmi za preradu plastičnih masa. U više mandata bio je predsjednik Udruženja obrtnika Slatine. Član je Gradskoga poglavarstva Grada Slatine. Član je Županijske skupštine Virovitičko-podravske županije. Član je nekoliko braniteljskih udruga. Za doprinos u Domovinskom ratu odlikovan je: Spomenicom Domovinskoga rata, više puta pisano pohvaljen od strane 136. brigade i 136. DP i ZP Osijek. Za doprinos u promicanju obrtništva u Slatini dobio je Zlatnu plaketu, a od Grada Slatine dobio je Srebrenu plaketu Grada Slatine. Oženjen je, otac dvoje djece, djed četvero unučadi. U mirovinu je otišao 2013. godine s navršenih 60 godina života i 40 godina radnoga staža.


SLATINSKI OGRANAK UDRUGE HRVATSKI DOMOBRANIvan Levar


SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUFAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

dr. sc. Antonija HuljevE-mail: [email protected]

USMENO SVJEDOČENJE KAO NARATIVIZACIJA PROŠLOSTI – PAMĆENJEM PROTIV ZABORAV

Sažetak:

U radu se polazi od teze da je svjedočanstvo i u usmenoj i u pisanoj fazi ekstenzija pamćenja zahvaćenoga u njegovoj narativnoj fazi. Usmena personalna memoaristika, kojom se svjedoče osobna sjećanja i iskustva, prvotno za cilj ima otimanje prošlosti od zaborava.

Proučavanje prostora nužno sa sobom donosi i proučavanje i povijesne i kulturne stvarnosti. Rad pretpostavlja da se povijesno pamćenje ne može odnositi samo na glo-balna, tj. društvena, već i na individualna ljudska iskustva, ona koja ne ovise toliko o recepciji povijesne matrice koliko o reaproprijaciji povijesne prošlosti i stoga se u radu na temelju povijesnoga usmenoga svjedočanstva analizira narativizacija prošlosti.

Usmeno pripovijedanje “iz prve ruke o vremenu samonaoružavanja hrvatskih do-moljuba, branitelja na području bivše Općine Podravska Slatina, donosi slike o važnom vremenskom razdoblju ne tako davne hrvatske povijesti koja još uvijek nije dovoljno znanstveno istražena. Treba istaknuti da je slatinsko područje je trebalo predstavljati zapadnu granicu tzv. Velike Srbije.

Ključne riječi: Domovinski rat, kultura sjećanja, narativ, pamćenje.


THE VERBAL TESTIMONY AS A NARRATIVE OF THE PAST – THE MEMORY AGAINST THE OBLIVION

Abstract:

The article starts from the thesis, that a testimony, both in its verbal and written phase, represents an extension of the memory, seized in its narrative phase. The oral personal memories, attesting to the personal memories and experiences, are initially intended to take the past away from the oblivion. The research of a certain area involves necessarily the research of both historical and cultural reality. The article assumes that histoical memory should not refer only to the global, e.g. societal experience but also to the individual human experiences, that is, to those experiences that depend less on the reception of the historical matrix than on the re-appropriation of the historical past. Therefore, this article analyzes the narration about the past, based on the verbal testimo-ny. The firsthand verbal narration about the time of Croatian patirots who were arming themselves, the defenders of the area belonging to the former Municipality of Podravska Slatina, describes an important period of time from the not such a long Croatian history, which has not yet been sufficiently researched. It has to be emphasized that the area of Slatina should have been the Western border of the so-called Greater Serbia.

Keywords: Homeland War, remembrance culture, narrative, memory.


DIE MÜNDLICHE ZEUGNISAUSSAGE ALS DIE NARRATION ÜBER DIE VERGANGENHEIT – DIE

ERINNERUNG GEGEN DAS VERGESSEN

Zusammenfassung:

Der Artikel geht von der These aus, dass die Zeugnisaussage sowohl in ihrer münd-lichen als auch in ihrer schriftlichen Phase eine Erweiterung des Gedächtnisses ist, das in seiner Narrationsphase ergriffen wurde. Die mündlichen persönlichen Erinnerungen, die persönliche Erinnerungen und Erfahrungen bezeugen, haben als Ziel anfänglich, die Vergangenheit aus der Vergessenheit herauszuziehen. Die Erforschung eines Raums bringt mit sich notwendigerweise die Erforschung sowohl der geschichtlichen als auch der kulturellen Wircklichkeit. Der Artikel geht davon aus, dass sich das historische Gedächtnis nicht nur auf globale, d.h. gesellschaftliche, sondern auch auf individuelle menschliche Erfahrungen beziehen kann, d.h. auf diejenigen Erfahrungen, die weniger von der Rezeption der historischen Matrix als von der Wiederveraneignung der histo-rischen Vergangenheit abhängen. Daher analysiert man die Narration über die Vergan-genheit anhand der geschichtlichen mündlichen Aussagen. Das mündliche Erzählen „aus erster Hand“ über die Zeit der Selbstbewaffnung kroatischer Patrioten, der Vertei-diger auf dem Gebiet der ehemaligen Gemeinde Podravska Slatina, beschreibt die Bilder eines wichtigen Zeitsbschnitts aus der nicht so langen kroatischen Geschichte, die noch nicht ausreichend wissenschaftlich erforscht ist. Es muss hervorgehoben werden, dass das Gebiet Slatina die Westgrenze des sogenannten Großserbiens hätte darstellen sollen.

Schlüsselwörter: Heimatkrieg, Erinnerungskultur, Narrativ, Gedächtnis.


Ivan Levar rođen je 1946. godine u Mikleušu. Osnovnu školu završio je u Mikleušu (1.–4.) i Podravskoj Slatini (5.–8. razreda), gimnaziju (1. –3. razreda) u Virovitici, a Fi-nancijsku školu u Beogradu. Nakon završetka školovanja zaposlio se u Poreznoj upravi u Podravskoj Slatini. U osvit višestranačja aktivno se uključio u društveni i politički život grada. Za vrijeme Domovinskoga rata imenovan je zamjenikom zapovjednika nenaoru-žanih odreda koji su skrbili za sigurnost građana te prihvaćanje i zbrinjavanje mnogo-brojnih prognanika i izbjeglica koji su utočište našli u Slatini. Bio je gradonačelnik Slati-ne od 1993. – 2000. godine. U tom je razdoblju zajedno sa suradnicama i sugrađanima radio na normalizaciji i oživljavanju ratom uništenoga gospodarstva. Dobio je Priznanje za osobite zasluge na izvršavanju zadaća na ustroju vlasti na području Virovitičko-po-dravske županije (1996.) te Spomenicu Domovinskoga rata (1996.). Dobitnik je Zlatne plakete Grada Slatine za ukupan doprinos ustrojstvu gradske uprave i postignute rezul-tate (1977.) te odlikovan Redom hrvatskoga pletera (1997.). Osnivač je Glazbene škole u Slatini. Jedan je od osnivača Međunarodnoga glazbenoga festivala Dani Milka Kele-mena te pokretač pisanja monografije “Slatina 1297. – 1997.” i publikacija koje donose istraživanja hrvatske prošlosti i stradanja hrvatskih domoljuba tijekom dvaju posljednjih ratova u borbi za samostalnu i neovisnu državu (Krvavi slatinski Uskrs, Putevima pogi-bije hrvatskih branitelja Virovitičko-podravske županije, Slatina u vjetrovima povijesti, Hrvatski spomenar…). Za njegova je mandata Slatina razvila prijateljske odnose s No-vim Vinodolskim i Sigetvarom. Dobitnik je Povelje za provođenje projekta “Slatina – zdravi grad”. Sudjelovao je u humanitarnim akcijama prikupljanja pomoći stanovništvu ratom ugroženih područja. Bio je predsjednik Gradskoga pjevačkog društva Zrinski. U mirovini je, član Matice hrvatske od 1971. godine i predsjednik Udruge ratnih veterana Hrvatske Hrvatski domobran, Slatina.

Dr. sc. Antonija Huljev (r. Vranješ) rođena je u Osijeku 22. studenoga 1987. godi-ne. Od 2013. godine asistentica je na Katedri za kulturologiju Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje izvodi kolegije iz područja filologije i pedagogije. Od 2018. godine asistentica je na Fakultetu za odgojne i obrazovne zna-nosti. Područja njezina znanstvenoga i stručnoga interesa jesu opća pedagogija, povijest hrvatske književnosti te glazba i njezini društveno-politički učinci. Od travnja 2019. godine u suradničkom je zvanju poslijedoktoranda. Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti i pedagogije završila je 2009. na Filozofskom fakultetu u Osijeku te je stekla akademski naziv prvostupnice hrvatskoga jezika i književnost i prvostupnice pe-dagogije. Diplomski studij istoga usmjerenja završila je na istom fakultetu 2011. godine gdje stječe akademski naziv magistre edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i magi-stre pedagogije. Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Kulturologija (smjer Umjetnost i književnost u kulturi) Doktorske škole društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku završila je 2018. godine doktoriravši u interdisciplinarnom području znanosti (filologija i obrazovne znanosti). Sudjelovala je


kao suradnik na dvama istraživačkim projektima: Strossmayerana u engleskim izvorima: epistolografska analiza, 1860. – 1892. (voditelj doc. dr. sc. Tihomir Živić; vrsta projek-ta: znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku; trajanje projekta: 12 mjeseci (travanj 2016. – travanj 2017.) te Digitization of Heritage Librarian Funds: Our Necessity and Obligation (koordinator doc. dr. sc. Tihomir Živić; vrsta pro-jekta: znanstveni projekt (Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities as a European Research Consortium, DARIAH ERIC; trajanje projekta: 12 mjeseci (kolovoz 2016. – kolovoz 2017.) Uredila je nekoliko zbornika i knjiga, objavila više znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima te sudjelovala na više znanstve-nih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je objavila jednu autorsku knjigu. U raz-doblju od 2009. do 2010. radila je kao student u knjižnici Elektrotehničkoga fakulteta u Osijeku. Od 2011. do 2012. radila je kao lektor magazina “Vojna povijest” u izdanju “Večernjega lista”. Članica je Matice hrvatske te počasna članica i stručna suradnica Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.


HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA SLATINEmr. sc. Radenko Pavić, pukovnik HV-a u miru


VOJNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA PODRAVSKOSLATINSKOG BOJIŠTA

Sažetak:

Podravskoslatinsko bojište je prostor koji obuhvaća granice nekadašnje velike općine Podravska Slatina. Prostor je prirodno omeđen rijekom Dravom na sjeveru, grebenima Papuka i Krndije na jugu, široko je otvoren prema bilogorskoj Podravini na zapadu i istočnoslavonskoj ravnici na istoku. Dio je zapadnoslavonskoga ratišta.

U vojnom smislu, najznačajniji geografski elementi nekoga prostora su: reljef, hi-drografija, klima, tlo i vegetacija, mreža naseljenih mjesta i stanovništvo, gospodarstvo i gospodarski objekti te komunike i energetske mreže. Na prostoru podravskoslatinskog bojišta možemo razlikovati tri reljefne cjeline: gorski masiv Papuka, slatinsko-voćinsko pobrđe i nizina rijeke Drave. Najznačajniji hidrografski element je rijeka Drava koja je sjeverna granica bojišta i prirodna državna granica s Mađarskom. Na ovom prostoru 1991. godine bilo je sedamdesetak naselja, od čega dvadesetak na prostoru slatinsko-vo-ćinskoga pobrđa, od kojih je petnaestak bilo s pretežitim življem srpske nacionalnosti. Upravo u tim naseljima bilo je žarište srpske oružane pobune i pripajanje toga prostora tvorevini SAO Zapadna Slavonija. Prometni položaj Slatine došao je do punoga izražaja tijekom Domovinskoga rata. Posavski prometni koridor bio je presječen pa se sav pro-met prema istočnoj Slavoniji preusmjerio na podravski prometni pravac preko Slatine. Bilo je nužno 1991. godine obraniti Slatinu i sačuvati jedinu prometnicu prema Osijeku i istočnoj Slavoniji.

Srpske snage na prostoru podravskoslatinskog ratišta bile su na svega dvadesetak kilometara do hrvatsko-mađarske granice i najbliže mogućnosti presijecanja područja Republike Hrvatske te ostvarenju zacrtane linije velikosrpske politike „Karlobag – Kar-lovac - Virovitica“.

Ključne riječi: bojište, geografska obilježja, bojeva djelovanja, Podravska magistrala.


THE MILITARY AND GEOGRAPHICAL FEATURES OF THE BATTLE ZONE OF PODRAVSKA SLATINA

Abstract:

The battle zone of Podravska Slatina is an area covering the once large Municipality of Podravska Slatina. The area is bordered in the north by the river of Drava, in the south by the ridges of Papuk and Krndija. In the west it opens to Bilogora-Podravina and in the east it is wide open to the Eastern Slawonian plain. It belongs to the Western Slavo-nian battle field. In a military sense, the most important geographical features of an area are: the relief, the rivers, the climate, the soil and vegetation, the settlement network and the population, the economy and the business facilities, as well as the communication networks and the energy networks. In the area of the battle zone Podravska Slatina, three units of relief can be destinguished: the Papuk massif, the Slatina-Voćin hill area and the plain of the Drava. The most important hydrogeographic element is the Drava river, which represents the northern boundary of the combat area and the natural state border with Hungary. In 1991 there were about 70 settlements in this area, about 20 of them were located in the Slatina-Voćin hill area and about 15 of these settlements were in-habited mainly by the people of Serbian nationality. It was precisely in these settlements where the focus of the Serbian armed rebellion was and where the annexation of that area to the formation of the Serbian Autonomous Province of Western Slavonia took place. The traffic position of Slatina became of great importance in the Homeland War. The traffic corridor of Posavina had been blocked so that all traffic in the direction of Eastern Slavonia was diverted via Slatina on the main roadway of Podravska magistrala. In 1991 Slatina had to be defended and the only road to Osijek and Eastern Slavonia had to be preserved. The Serbian forces were in the area of the battle zone of Podravska Slatina, only 20 kilometers from the Croatian-Hungarian border and they were close to realising the possibility of cutting through the territory of the Republic of Croatia and the pre-planned line of Greater Serbian policy,“Karlobag-Karlovac-Virovitica“.

Keywords: battle zone, geographical features, combat activities, Podravska magistrala.


DIE MILITÄRGEOGRAFISCHEN MERKMALE DES KAMPFGEBIETES PODRAVSKA SLATINA

Zusammenfassung:

Das Kampfgebiet Podravska Slatina ist ein Gebiet, das die Grenzen der einst gro-ßen Gemeinde Podravska Slatina abdeckt. Das Gebiet ist im Norden vom Draufluss, im Süden von den Bergkämmen Papuk und Krndija begrenzt. Im Westen öffnet es sich zu Bilogora-Podravina und im Osten ist es weit offen zur ostslawonischen Ebene. Es ein Teil des westslawonischen Kampfgebietes. In militärischer Hinsicht gehören zu den wichtigsten geografischen Elementen eines Gebietes: Relief, Flüsse, Klima, Boden und Vegetation, ein Netzwerk von bewohnten Ortschaften und die Bevölkerung, Wirt-schaft und Wirtschaftsobjekte sowie Kommunikations- und Energienetze. Im Bereich des Kampfgebietes Podravska Slatina lassen sich drei Reliefeinheiten unterscheiden: das Gebirgsmassiv Papuk, das Slatina-Voćin Hügelgebiet und das Flachland von der Drau. Das wichtigste hydrogeographische Element ist der Draufluss, der die Nordgrenze des Kampfgebietes und die natürliche Staatsgrenze zu Ungarn darstellt. 1991 gab es in die-sem Gebiet etwa 70 Siedlungen, von denen sich etwa 20 im Slatina-Voćin Hügelgebiet befanden und etwa in 15 von diesen Siedlungen lebten die Bewohner überwiegend ser-bischer Nationalität. Es ist gerade in den Siedlungen, wo der Brennpunkt des serbischen bewaffneten Aufstands war und wo die Annexion dieses Gebietes an die Formation der Serbischen Autonomen Provinz Westslawonien stattfand. Die Verkehrsposition von Slatina trat im Heimatkrieg in den Vordergrund. Der Verkehrskorridor Posavina wurde gesperrt, so dass der gesamte Verkehr in Richtung Ostslawonien über Slatina auf die Fernverkehrsstrasse Podravska magistrala umgeleitet wurde. 1991 musste man Slatina verteidigen und den einzigen Verkehrsweg nach Osijek und Ostslawonien beibehal-ten. Die serbischen Streitkräfte waren im Bereich des Kampfgebietes Podravska Slatina nur 20 Kilometer von der kroatisch-ungarischen Grenze entfernt und sie waren nahe dran, die Möglichkeit umzusetzen, indem man das Territorium der Republik Kroatien durchschneiden und die vorgeplante Linie der großserbischen Politik, „Karlobag-Kar-lovac-Virovitica“ vollziehen würde.

Schlüsselwörter: Kampfgebiet, geografische Merkmale, Kampfhandlungen, Po-dravska magistrala.


Radenko Pavić rođen je u Novakima pokraj Slatine 6. lipnja 1961. godine. Osnovnu školu završio je u susjednom selu Vaška 1976., gimnaziju u Zagrebu 1980., a Vojnu akademiju geodetskoga smjera u Beogradu 1984. godine, sve s odličnim uspjehom. Prvu dužnost obavljao je u Vojno-geografskom institutu na poslovima izrade i korekture izda-vačkih i reprodukcijskih originala topografskih karata. Od 1987. godine prelazi na novu dužnost u tadašnju Komandu 5. vojne oblasti u Zagrebu na poslove geotopografskoga osiguranja i ostaje do početka Domovinskoga rata. Početkom rujna 1991. godine dra-govoljno se priključuje postrojbi Zbora narodne garde u Slatini i jedan je od nositelja organizacije vojnoga ustroja 64. samostalnog bataljuna. Tijekom Domovinskoga rata u zapovjedništvima 64. samostalnog bataljuna ZNG-a i 136. brigade HV-a obnašao je niz dužnosti, među ostalim i zamjenika zapovjednika, a zatim i zapovjednika slatinske 136. brigade Hrvatske vojske. S brigadom je sudjelovao u obrani suvereniteta RH gotovo na svim bojišnicama zapadnoslavonskoga i istočnoslavonskoga ratišta. Ukazom Predsjedni-ka Republike 28. svibnja 1992. godine dobio je čin pukovnika. Nositelj je više vojnih odličja.

Nakon ukidanja mobilizacijskoga razvoja 136. slatinske brigade, kao djelatnik i predstojnik Ureda za obranu Slatina, radio je na poslovima obrane i izgradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske. U gradsku upravu Grada Slatine prelazi 2010. godine na dužnost pročelnika Ureda gradonačelnika koju obnaša do 2017. godine kada je promje-nom gradske vlasti premješten na radno mjesto voditelja Odsjeka za opće poslove.

Na Odsjeku za geografiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu 2004. godine upisuje poslijediplomski studij „Geografske osnove prostornoga planiranja“ sa željom da proširi svoja dotadašnja vojna i geodetska znanja. Obranom rada na temu „Geostrategijsko vrednovanje Podravine“ stječe znanstveni stupanj magistra znanosti.

Aktivan je član više udruga proisteklih iz Domovinskoga rata na području Grada Slatine i Virovitičko-podravske županije. Oženjen je i otac dvoje odrasle djece.


POLIKLINIKA DR. NEDIĆ, SLATINAPetar Nedić, dr. med.E-mail: [email protected]

SANITET NA SLATINSKOM PODRUČJU TIJEKOM DOMOVINSKOGA RATA

Sažetak:

Sanitet u Domovinskom ratu klicu svojega nastajanja započinje samoorganiziranjem napadnutoga naroda. Nastao je iz civilnoga zdravstvenog sustava Doma zdravlja koji je pokrivao cijelo područje bivše općine Podravska Slatina.

Tadašnji ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang svojim uredbama civilni sustav pre-tvara u ratni. Poseban problem zdravstva bio je odlazak više od 60 zdravstvenih djelat-nika ili 1/3 zaposlenih na neprijateljska okupirana područja i u neprijateljsku vojsku. Postrojbe HV-a (64. samostalni bataljun i 136. brigada HV-a) od prvoga dana bile su kadrovski i materijalno tehnički popunjene jedinicama saniteta. Nije postojao nikakav pravilnik o organiziranju i radu saniteta. Upute su dobivali od načelnika Sanitetske služ-be Osijek. Organizacijska formula predviđala je piramidu, na vrhu koje je bio načelnik saniteta brigade, a pri bazi opremljeni i osigurani vojnici. Bataljuni su imali liječnike i medicinske sestre. Na razini brigade postojala je kirurška ambulanta i stacionar. Kom-pletna brigada imala je više od deset sanitetskih vozila. Uredno se putem protokola vodila kompletna zdravstvena dokumentacija. Zdravstveno osoblje, civilno i vojno, dalo je svoj puni doprinos u svim ključnim ratnim događajima. Kraj borbi nisu dočekala 32 poginula vojnika. Dva su nestala, a više od stotinu bilo je ranjenih. Svesrdno su poma-gali obiteljima više desetina svirepo pobijenih civila, ponižavanom stanovništvu, među njima i silovanim ženama.

Ključne riječi: 136. brigada Hrvatske vojske, sanitet, zdravstvo, Domovinski rat.


THE MEDICAL CARE IN THE SLATINA AREA DURING THE HOMELAND WAR

Abstract:

During the Homeland War, the health care was initially organized by the attacked people themselves. It originated from the civilian health system of the Medical Center, covering the health care of the entire area in the former municipality of Podravska Slati-na. The then Minister of Health, Dr. Andrija Hebrang, transformed the civilian health care system into a war health care system through the ministerial decrees. A particular problem of the health care system was that more than 60 health professionals or 1/3 of the employees had quit and gone over to the enemy occupied areas and into the enemy army. From the very first day on, the units of the Croatian Army (the 64th Independent Battalion and the 136th Brigade of the Croatian Army) had been staffed and technically equipped by the medical units. There was no rulebook on the organization and opera-tions management of military medical services. The instructions were given by the Chief of Osijek Military Medical Service. The organizational formula anticipated a pyramid which was topped by the brigade’s chief of staff of the medical personnel and at the base were soldiers equipped and secured.

There were doctors and nurses in the battalions. At the brigade level, there was a surgical dispensary and a rest station. There were more than ten ambulance vehicles in the whole brigade. The complete medical care records were kept regularly through the health care protocol. Both, the civilian and the medical personnel gave their full contri-bution to all the key war events. 32 soldiers did not make it till the end of the combat actions, e.g. were killed. Two were declared missing and more than a hundred soldiers were wounded. The medical personnel also wholeheartedly helped the families of dozens of civilians who had been brutally killed. The medical staff also gave their support to the degraded civilians, including the women being victims of rape.

Key words: 136th Brigade, military medical personnel, healthcare system, Home-land War.


DER SANITÄTSDIENST IM GEBIET SLATINA WÄHREND DES HEIMATKRIEGES

Zusammenfassung:

Während des Heimatkrieges wurde die Gesundheitsversorgung zunächst von der angegriffenen Bevölkerung selbst organisiert. Sie beruhte auf dem zivilen Gesundheits-system des Medizinschen Versorgungszentrums und deckte die Gesundheitsversorgung des gesamten Gebiets in der ehemaligen Gemeinde Podravska Slatina ab. Durch Minis-terialdekrete vewandelte der damalige Gesundheitsminister Dr. Andrija Hebrang das zivile Gesundheitswesen in ein Kriegsgesundheitswesen. Ein besonderes Problem des Gesundheitswesens bestand darin, dass mehr als 60 Gesundheitsarbeiter oder ein Drittel der Angestellten gekündigt hatten und sie waren in die vom Feind besetzten Gebiete und zur feindlichen Armee übergegangen. Vom ersten Tag an waren die Einheiten der Kroatischen Armee (das 64. unabhängige Bataillon und die 136. Brigade der Kroati-schen Armee) hinsichtlich des medizinischen Personnals und der materiel-technischen Ausrüstung mit den Sanitätseinheiten vervollständigt. Es gab kein Handbuch zur Orga-nisation und Tätigkeit des Sanitätsdienstes. Die Anweisungen erteilte der Leiter des Sa-nitätsdienstes in Osijek. Die Organisationsformel sah eine Pyramide vor, die vom Stabs-chef des Brigadensanitätsdienstes angeführt wurde und an deren Basis die ausgerüsteten und gesicherten Soldaten waren. In den Bataillonen gab es Ärzte und Krankenschwes-tern. Auf der Brigadenebene gab es eine Chirurgie Ambulanz und eine Krankenstation. In der gesamten Brigade gab es mehr als zehn Krankenwagen. Die Krankendokumen-tation wurde regelmässig durch das Gesundheitsprotokoll geführt. Sowohl die Zivilbe-völkerung als auch das medizinische Personnal leisteten ihren vollen Beitrag zu allen Kriegsereignissen. 32 Soldaten gaben ihr Leben bis zum Ende der Kampfhandlungen. Zwei wurden als vermisst gemelget und mehr als hundert Soldaten wurden verwundet. Das medizinische Personal half auch von ganzem Herzen vielen Familien von den brutal ermorderten Zivilpersonen. Das medizinische Personnal unterstützte auch die ernied-rigten Zivilpersonen, einschließlich die Frauen, die Vergewaltigungopfer waren.

Schlüsselwörter: 136. Brigade, Sanitätspersonnal, Gesundheitswesen, Heimat-krieg.


Petar Nedić rođen je 1959. godine u Bosanskom Šamcu u brojnoj težačkoj obitelji. Tijekom u rata u Bosni i Hercegovini članovi njegove obitelji su protjerani, a obiteljski domovi su im porušeni i spaljeni. Školovao se u rodnom mjestu, srednju školu završio u Rijeci, Medicinski fakultet u Beogradu. Specijalizaciju iz interne medicine i subspe-cijalizaciju iz kardiologije završio je u Osijeku i Zagrebu. Kao dragovoljac uključio se u Hrvatsku vojsku ujesen 1991. godine, te je u njoj proveo ukupno sedamsto dana. Bio je načelnik Sanitetske službe 136 brigade HV. Oženjen je, otac troje djece i djed petero unučadi. Poslije demobilizacije, radio u Kliničkoj bolnici Osijek, a zadnjih dvadeset godina radi u vlastitoj poliklinici u Slatini kao kardiolog.


MODERNA d.o.o.Krešimir Fučkar, mag. oec.


Druga gimnazija Osijekdoc. dr. sc. Zvjezdana Penava Brekalo


SLATINSKO GOSPODARSTVO U VRIJEME AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU

Sažetak:

U vremenu neposredno pred i za vrijeme agresije pobunjenih Srba potpomognutih jugovojskom i četničkim dobrovoljcima na Republiku Hrvatsku 1990. - 1995. godine, Hrvatska je prolazila kroz političko-ekonomske promjene. Mijenjao se jedan sustav vri-jednosti koji je dugo trajao. Nestajali su stari modeli upravljanja i institucije, a javljali su se novi modeli i nove institucije. Prioritet u tom razdoblju bila je obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje. Ekonomija, iako bitna za obranu zemlje, pala je u drugi plan zbog destrukcije gospodarstva i stanovništva, gubitka i oštećenja brojnih gospodar-skih i stambenih objekata, što se dogodilo i na velikom dijelu slatinskoga područja, te gubitka tržišta.

Ne može se govoriti da je hrvatsko, pa tako i slatinsko gospodarstvo u razdoblju 1990. - 1995. bilo tipično ratno. Ono je silom prilika bilo „ratno“. Naime, prvenstveno rat kao takav nije objavljen od strane agresora, vjerojatno i s premisom negiranja kasni-jeg možebitnog traženja plaćanja ratne štete od napadnute strane. Ni hrvatska Vlada nije u to vrijeme donijela zakone koji bi regulirali gospodarstvo temeljem ratnih načela. Cilj je ovoga rada pokazati karakteristike slatinskoga gospodarstva u vrijeme ratnih zbivanja 1990. - 1995. godine.

Ključne riječi: Hrvatska, Slatina, gospodarstvo, rat, gospodarski čimbenici.


THE ECONOMY OF SLATINA DURING THE AGGRESSION AGAINST THE REPUBLIC OF

CROATIA

Abstract:

From 1990 till 1995, during the time immediately before the aggression and during the aggression against the Republic of Croatia, which was performed by Serb rebels who were supported by the Yugoslav army and the chetnik-volunteers, Croatia had been un-dergoing a profound transformation. The old management models and institutions were disappearing, and new models and new institutions were emerging. During that period the priority was to defend the sovereignty and the territorial integrity of the country. Although the economy had been important for the defense of the country, it was not the first on the agenda, due to the economic and demographic damage, the loss and damage of numerous business and residential buildings, which was also the case in the Slatina area, and due to the loss of market.

One can consider neither the Croatian economy nor the economy of the Slatina area in the period 1990-1995, to be a typical war economy. It was a „war“ economy by force of circumstances. Namely, in the first place, the war as such had not been declared by the aggressor, probably based on the premise of negating the later possible claim for payment of the war damage by the attacked party. At the time, the Croatian government did not pass the laws that would regulate the economy based on the war principles. The aim of this paper is to present the features of the Slatina economy during the war time, e.g. from 1990 until 1995.

Key words: Croatia, Slatina, economy, war, economic factors.


DIE WIRTSCHAFT VON SLATINA WÄHREND DER AGGRESSION GEGEN DIE REPUBLIK KROATIEN

Zusammenfassung:

Kroatien erlebte eine tiefgreifende Umwandlung von 1990 bis 1995, in der Zeit unmittelbar vor der Aggression und während der Aggression gegen die Republik Kroa-tien. Diese Aggression wurde von serbischen Rebellen durchgeführt, die von der Jugo-slawischen Volksarmee und den Tschetnik-Freiwilligen unterstützt wurden. Die alten Verwaltungsmodelle und Verwaltungsinstitutionen verschwanden und es entstanden die neuen. Zu dieser Zeit war die Priorität, die Souveränität und die territoriale Integ-rität des Landes zu verteidigen. Obwohl die Wirtschaft wichtig für die Verteidigung des Landes wichtig war, stand sie nicht im Fokus, denn es entstanden wirtschaftliche und demographische Schäden, die Zerstörung und Beschädigung von zahlreichen Geschäfts- und Wohngebäuden, was auch im Gebiet Slatina der Fall war, und es gab den Verlust des Marktes. Weder die kroatische Wirtschaft noch die Wirtschaft vom Gebiet Slati-na 1990-1995, kann man als eine typische Kriegswirtschaft betrachten. Sie war eine „Kriegswirtschaft“, die als Folge der Kriegsumstände enstand. Erstens war der Krieg als solcher nicht vom Aggressoren erklärt worden, wahrscheinlich unter der Prämisse, dass man den späteren, möglichen Anspruch auf Kriegsschadenszahlung gestllt von der angegriffenen Partei verneinen könnte. Zu dieser Zeit verabschied die kroatische Regi-erung keine Gesetze zur Regulierung der Wirtschaft anhand der Kriegsprinzipien. Das Ziel dieses Artikels ist es, die Merkmale der Wirtschaft von Slatina in der Kriegszeit von 1990 bis 1995 zu präsentieren.

Schlüsselwörter: Kroatien, Slatina, Wirtschaft, Krieg, Wirtschaftsfaktoren.


Krešimir Fučkar rođen je 1. siječnja 1961. godine u Sladojevcima, općina Podrav-ska Slatina, sada grad Slatina, gdje završava osnovnu školu. Srednju ekonomsku školu „Mijo Mirković“ završava u Osijeku. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveu-čilišta u Osijeku, smjer financijsko-računovodstveno-bankarski. Od 1985. godine bio je zaposlen u poduzećima bivšega kombinata IPK Osijek na radnim mjestima: planer, projektant informacijskoga sustava, direktor sektora organizacije, financija i razvoja te predsjednik uprave. Tijekom 1990. i 1991. bio je pripadnik postrojbe MUP-a u Slatini gdje je organizirao sustave komunikacija sredstvima veza između policijske postaje i pripadnika postrojbi ZNG-a, a kasnije i 136. brigade Hrvatske vojske. Ima status brani-telja 1990. - 1991. i čin poručnika ukazom predsjednika Republike Franje Tuđmana od 1996. godine. Krajem 1991. i tijekom 1992. godine imenovanjem od strane Vlade RH obavljao je dužnost pomoćnika za gospodarstvo povjerenika Vlade Republike Hrvatske za općinu Podravska Slatina. U tom razdoblju, odmah nakon oslobađanja brdskoga di-jela općine Podravska Slatina, organizirao je zbrinjavanje materijalnih dobara radi sprje-čavanja njihova propadanja i otuđenja, i u tom cilju koordinirao rad pripadnika Civilne zaštite, MUP-a i vojske. Bio je angažiran na organizaciji opskrbe pripadnika Hrvatske vojske proizvodima slatinskoga gospodarstva prijeko potrebnim za njihovo funkcioni-ranje te na zbrinjavanju stanovnika Letnice i Janjeva protjeranih iz Srbije i nastanjenih u brdskom dijelu općine. Angažiran je na organizaciji sjetve na poljoprivrednim površi-nama brdskoga dijela općine u cilju propadanja i pretvaranja poljoprivrednoga zemljišta u neplodno. Obavljao je dužnosti dopredsjednika Kriznoga stožera, vijećnika županije Virovitičko-podravske u tri mandata, gradskoga vijećnika grada Slatine u jednom man-datu, člana Gospodarsko-socijalnoga vijeća županije Virovitičko-podravske, tajnika Za-jednice poduzetnika i obrtnika županije Virovitičko-podravske. Bio je član Turističkoga vijeća grada Slatine, Strukovne grupe agrara HGK Virovitica, predsjednik nogometnoga kluba „Slatina“, član uprave ženskoga rukometnog kluba „Tvin-Trgocentar“ Virovitica te je član Hrvatskoga časničkog zbora GO Slatina. Položio je stručni ispit u Ministarstvu pravosuđa za stečajnoga upravitelja 2016. godine.

Doc. dr. sc. Zvjezdana Penava Brekalo, rođena je u Osijeku gdje je 1990. godine diplomirala

na studiju engleskog i njemačkog jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U kolovozu 1990. odselila je u Beč, gdje je radila na poslovima zastupništva za Siemens Elektrogeräte GmbH München za Istočnu Europu. Tijekom Domovinskog rata, 1992. – 1995., radila je za Ministarstvo obrazovanja Austrije, odnosno Gradsko školsko vijeće grada Beča na Projektu za prihvat i integraciju djece izbjeglica u školski sustav grada Beča. Istovremeno je bila i vanjski suradnik Pedagoškog instituta u Beču. 1995. godine se zbog stručnog i jezičnog usavršavanja preselila u Toronto, Kanada, gdje je tri godine radila za njemačku zrakoplovnu tvrtku Lufthansa, u kojoj je posebno bila zapažena pri implementaciji novina za poboljšanje kvalitete poslovne komunikaci-


je. 1998. godine iz osobnih razloga se vratila u domovinu, te od rujna 1998. radi kao profesorica engleskog i njemačkog jezika na II. gimnaziji Osijek, od 2013. u najvišem zvanju profesorice-savjetnice. 2002. godine upisala je na Ekonomskom fakultetu u Osi-jeku Poslijediplomski znanstveni studij „Marketing”, te je magistrirala na temi „Osobni marketing” 2008. godine. Na Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković u Puli obranila je 2012. doktorsku disertaciju pod naslovom „Konceptualizacija obrazovanja za osobni marketing u sustavu visokoškolskog poslovnog obrazovanja”. Područja istraživač-kog interesa su interdisciplinarnog karaktera: marketing u obrazovanju, osobni marke-ting te marketing posloprimatelja na tržištu rada, te ine teme ekonomskog i pedagoškog spektra. Recenzentica je udžbenika i priručnika za Državnu maturu, te nekoliko znan-stvenih radova, prevoditeljica je za engleski i njemački jezik, solidno vlada talijanskim jezikom. Autorica je 17 znanstvenih radova, sudjelovala je na međunarodnim znanstve-nim i stručnim konferencijama, u više navrata je boravila na stručnom usavršavanju u Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Italiji i Izraelu.


MATICA HRVATSKA OGRANAK SLATINADragica Šuvak, prof.


DRUŠTVENI I KULTURNI ŽIVOT U PODRAVSKOJ SLATINI TIJEKOM DOMOVINSKOGA RATA

Sažetak:

U radu će se iznijeti memoarska građa sudionika društvenoga života grada (Podrav-ske) Slatine tijekom ratnih zbivanja u ratu za samostalnost Republike Hrvatske 1990. - 1991. Društveni i kulturni život mjesta odvijao se kroz profesionalnu ustanovu za kul-turu Narodno sveučilište i gradska kulturna društva. Pojedini zaposlenici, kao i članovi društava srpske nacionalnosti, napustili su grad i Hrvatsku tijekom 1990. - 1991. te je rad društava zamro. Jedino je 1991. obnovljen rad Ogranka Matice hrvatske Slatina. Sveučilište je obavljalo svoje djelatnosti u neuvjetnim okolnostima. Za radio stanicu nabavljena je tehnička oprema, postavljena je na silos „Klasja“ te je omogućila dalju čuj-nost. Slatina se susrela s ratom i uništavanjem kulturne baštine (voćinska crkva, dvorac, slatinska ljekarna). Zaposlenici u društvenim djelatnostima obavljali su svoju dužnost i dolaskom na posao davali osjećaj normalnih radnih uvjeta. Kao ustanova s prostorima javne namjene, Sveučilište je učionice stavilo na raspolaganje Ratnom sanitetu, okuplja-nju učenika i učitelja na „nastavu“. Čitaonica i knjižnica služile su kao sklonište, ali i mjesto gdje se sakupljala pomoć za brigadu. U neposrednoj komunikaciji se uvidjela skromnost u naoružanju i opremi prvih slatinskih branitelja, čime je jačala opredijelje-nost građana da grad ne napuštaju, već da ostanu i budu podrška braniteljima.

Ključne riječi: Domovinski rat, Slatina, društveni i kulturni život, Narodno sveuči-lište, podrška.


THE SOCIAL AND CULTURAL LIFE IN PODRAVSKA SLATINA DURING THE HOMELAND WAR

Abstract:

The paper will outline the memoiristic material of the participants in the social life of the town of (Podravska) Slatina in the course of the war event during the war fought for the independence of the Republic of Croatia, 1990 – 1991. The social and cultural life was going on in the professional cultural institution of Narodno sveučilište (engl. Public/open college) and in some cultural associations of the town. Some employees as well as the members of Serbian associations had left the town and Croatia from 1990 till 1995, so these associations stopped funcioning. It was only that the Slatina Branch of Matrix Croatica restored its function. Narodno sveučilište performed its activities in impossible conditions. The technical equipment was purchased for the radio station and set up on the Klasje silo to facilitate futher audibility. Slatina was facing the and the destruction of its cultural heritage ( the church in Voćin, the castle, the pharmacy in Slatina). The employees in the public institutions performed their duty and just coming to their work gave the impression of normal working conditions. Being an institution with public purpose, Narodno sveučilište, made the classrooms available to the Military Medical Ser-vice and for the gathering of students and teachers for „lessons“. The reading room and the library served as a shelter as well as a place where the donations for the brigade were collected. The direct communication had revealed rather poor arms and equipment of the first defenders of Slatina, so the citizens showe their enhanced commitment not to leave the town but to remain and support the defenders.

Key words: Homeland War, Slatina, social and cultural life, Narodno sveučilište, sup-port


DAS GESELLSCHAFTS- UND KULTURLEBEN IN PODRAVSKA SLATINA WÄHREND DES

HEIMATKRIEGES

Zusammenfassung:

Der Artikel wird das memoiristische Material der Teilnehmer am Gesellschaftsleben in der Stadt (Podravska) Slatina im Verlauf der Kriegsereignisse darstellen, d.h. während des für die Unabhängigkeit der Republik Kroatien geführten Krieges von 1990 bis 1991. Das Gesellschafts- und Kulturleben der Stadt spielte sich in der professionellen Kultur-einrichtung Narodno sveučilište (Volkslehranstalt, dt.) und in einigen Kultureinrichtun-gen ab. Einige serbische Angestellte sowie die serbischen Vereinsmitglieder verlieβen die Stadt und Kroatien von 1990 bis 1995, so dass diese Vereine nicht mehr tätig waren. Es wurde nur die Tätigkeit der Matrix-Croatica Zweigstelle Slatina wieder ins Leben gerufen. Narodno sveučilište übte seine Tätigkeit unter unmöglichen Bedingungen aus. Die technische Ausrüstung wurde für den Radiosender gekauft und auf dem Silo Klasje aufgestellt, um die Hörweite zu verbessern. Slatina erlebte die Zerstörung seines kul-turellen Kulturerbes (der Kirche in Voćin, des Schlosses, der Apotheke in Slatina). Die Angestellten in den öffentlichen Kultureinrichtungen erfüllten ihre Pflicht und schon ihr Ankommen an den Arbeitsplatz erweckte den Eindruck von normalen Arbeitsbe-dingungen. Narodno sveučilište, eine Lehranstalt mit öffentlicher Tätigkeit, stellte ihre Lehrräume dem Sanitätsdienst zur Verfügung und da trafen sich auch die Schüler und die Lehrer erteilten ihnen den „Unterricht“. Der Lesesaal und die Bibliothek dienten als Zufluchtsort sowie als die Sammelstelle für die Spenden. Die für die Brigade gesammelt wurden. In der direkten Kommunikation erfuhr man, dass die ersten Verteidiger von Slatina eher mangelfaht bewaffnet und ausgerüstet wurden. Die Bürger zeigten daher noch stärkere Beharrlichkeit, die Stadt nicht zu verlassen sondern zu bleiben und die Verteidiger zu unterstützen.

Schlüsselwörter: Heimatkrieg, Slatina, Gesellschafts- und Kulturleben, Narodno sveučilište, Unterstützung.


Dragica Šuvak rođena je 1954. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Mar-kuševcu. Nakon mature u III. gimnaziji (Kušlanova) upisala je Filozofski fakultet Sve-učilišta u Zagrebu gdje je diplomirala paralelni studij Engleskoga jezika i književnosti i Etnologije. Po završetku studija životni ju je put doveo najprije u Čađavicu, a potom u (Podravsku) Slatinu. Radila je u Srednjoj školi u Donjem Miholjcu (kao prof. Englesko-ga jezika), potom u Pučkom otvorenom učilištu Slatina (kao kustosica i ravnateljica), odakle je 2019. otišla u redovnu mirovinu.

Članica je Predsjedništva MH Ogranak Slatina od Obnoviteljske skupštine (3. 3. 1991.), predsjednica nekoliko mandata, urednica njezine Male slatinske biblioteke, članica Hrvatskog muzejskog društva, Hrvatskog etnološkog društva, Muzejske udruge istočne Hrvatske, Zbora crkve sv. Josipa u Slatini i Pastoralnog vijeća crkve sv. Josipa u Slatini.

Napisala je ili uredila nekoliko knjiga: Povijesna i kulturna baština Voćina (MH Ogra-nak Slatina, 2000. god.), Voćin – novi prilozi za povijesnu i kulturnu baštinu (MH Ogra-nak Slatina, 2005.), Monografija HKUD-a „Prigorec“ Markuševec - markuševečka kultur-na baština, baština autoričina rodnoga kraja (2015.), Milko Kelemen i Slatina (Zavičajni muzej Slatina i Udruga Dani Milka Kelemena, 2014.). Sudjelovala je u organizaciji nekoliko stručnih ili znanstvenih skupova te uredila Zbornik radova „Svećenik Julije Bürger 1885. - 1944. i njegovo vrijeme“ ( 2017.).

Objavila je prigodne brošure unutar muzejskoga rada (Prozor na trijemu, Probudi se golubice, 180 godina školstva Slatine i okolice, O starim slatinskim obrtima, Katalog Etnografske zbirke Zavičajnog muzeja Slatina…..). Dobitnica je više nagrada: Srebrna povelja MH za knjigu Povijesna i kulturna baština Voćina (2002. god.), Zlatna plaketa Grada Slatine za dugogodišnji rad u području kulture i izniman doprinos u promociji slatinske kulturne baštine te razvoju muzejske djelatnosti u Gradu Slatini (2017.), Bi-skupijska plaketa s poveljom priznanja i zahvalnosti zbog iznimnoga značaja i doprinosa u rasvjetljavanju kulturne, povijesne i vjerske znakovitosti Voćina (Požega, 2010. god.), Apostolski blagoslov pape Franje u znak zahvalnosti za veliki trud u projektu „Svećenik Julije Burger i njegovo vrijeme“ (izložba, znanstveni skup, izdavanje zbornika) kao i sveukupnom radu. Za iznimna dostignuća na području etnološke muzeologije te dopri-nos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke dobila je Nagradu za životno djelo Milovan Gavazi Hrvatskog etnološkog društva (Zagreb, 2016.).


MATICA HRVATSKA OGRANAK SLATINAZorica Varga, prof


ŠKOLSTVO SLATINSKOGA KRAJA U DOMOVINSKOM RATU

Sažetak:

Školska godina 1990./91. započela je sveukupnim promjenama u bivšoj državi. Dolazi do izmjene zakona o školstvu, načinu financiranja, kalendara rada škole, školskih predmeta, uvođenja izbornih predmeta. Promjene se očituju i u novoj terminologiji školskoga kadra te načinu oslovljavanja. Zbog agresije na Republiku Hrvatsku početak je školske godine 1991./92. odgođen na čitavom području bivše općine Podravska Slatina. Diljem slatinskoga područja učitelji su okupljali manji dio učenika različitih uzrasta i s njima radili. Zbog učestalosti napada iz Kraskovića i okupiranoga Voćina koji je postao neprijateljsko uporište, granatirane su škole u Slatini i Mikleušu, ugrožena je sigurnost djece pa je nastava odgođena. Ustrajnošću učitelja koji nisu marili za vlastitu sigurnost, u Podravskoj Slatini započinje edukacija učenika preko Radio Slatine. Učitelji se svakodnevno javljaju u svoje škole, a pojedinci dragovoljno rade u Crvenom križu u Slatini na prihvaćanju i zbrinjavanju prognanika. Na snagu stupa radna obveza, učitelji rade u Crvenome križu, većina je na sakupljanju poljoprivrednih usjeva, a mnogi su u postrojbama Hrvatske vojske. Nakon oslobođenja slatinskoga područja, odlukom Kri-znoga štaba, redovna je nastava započela 15. siječnja 1992. godine. Po sili zakona ra-skinut je radni ugovor s nekolicinom učitelja. Jedan je prosvjetni djelatnik poginuo za vrijeme neprijateljskoga granatiranja Mikleuša.

Ključne riječi: školstvo, Slatina, Domovinski rat, škola, radioškola.


THE PUBLIC EDUCATION OF THE SLATINA AREA IN THE HOMELAND WAR

Abstract:

The school year of 1990/91 started with overall changes in the former state. The Education Act was changed, referring to the way of financing, the school calendar, school subjects; the elective subjects were introduced. The changes were also to be no-ticed in the new terminology of the school staff and the way they were addtressed. Due to the aggression against the Republic of Croatia, the beginning of the school year of 1991/1992 had been postponed in the whole area of the Municipality Podravska Slati-na. Throughout the Slatina area the teachers managed to gather a smaller number of students at different ages and they taught them. Frequent attacks from Krasković and from the occupied Voćin, that became an enemy stronghold, the shelling of schools in Slatina and Mikleuš, all that represented a serious danger to the children safety and the school lessons were delayed. Thanks to the perseverance of the teachers who did not care about their own safety at all, in Podravska Slatina, the teaching lessons were started via Radio Slatina. The teachers reported to their schools every day and some individuals volunteered in the Red Cross in Slatina, helping to accept and take care of the displaced. The obligation to work was imposed and the teachers worked in the Red Cross, most of them collected the agricultural crops and many of them were in the units of the Cro-atian Army. After the liberation of the Slatina area, by the decision of the Crisis Staff, regular school lessons started on th 15th January, 1992. By virtue of law, the contract of employment was terminated for several teachers. One teacher was killed during the shelling attack on Mikleuš.

Key words: education, Slatina, Domovinski rat, school. Radio-school.


DIE ÖFFENTLICHE BILDUNG IM GEBIET SLATINA WÄHREND DES HEIMATKRIEGES

Zusammenfassung:

Das Schuljahr 1990/91 fing mit allgemeinen Veränderungen im ehemaligen Staat an. Das Bildungsgesetz wurde geändert und diese Änderungen bezogen sich auf die Art der Finanzierung, den Schulkalender und die Schulfächer. Die Wahlfächer wurden eingeführt. Man bemerkte auch die Änderungen von der Terminologie des Schulper-sonnals und von der Art der Ansprache. Wegen der Aggression gegen die Republik Kroatien, wurde der Beginn des Schuljahres 1991/1992 im gesamten Gebiet der Ge-meinde Podravska Slatina verschoben. Im gesamten Gebiet gelang es den Lehrern, eine geringere Anzahl von Schülern im unterschiedlichen Alter zusammenzubringen und mit denen zu arbeiten. Häufige Angriffe aus der Richtung von Krasković und von dem besetzten Voćin, das zu einer feindlichen Hochburg gewordenen war, der Angriff auf die Schulen in Slatina und Mikleuš, all das stellte eine ernsthafte Gefahr für die Sicherheit der Kinder dar, und der Schulunterricht verzögerte sich. Dank der Beharrlichkeit der Lehrer, die sich überhaupt nicht um ihre eigene Sicherheit kümmerten, begann man den Unterricht in Podravska Slatina über Radio Slatina zu erteilen. Die Lehrer meldeten sich jeden Tag an ihren Schulen und einige meldeten sich freiwillig beim Roten Kreuz in Slatina, um die Vertriebenen aufzunehmen und für sie zu sorgen. Die Arbeitsverpflich-tung wurde auferlegt und die Lehrer arbeiteten beim Roten Kreuz, die meisten sammel-ten die landwirtschaftlichen Gwächse und Früchte und viele von ihnen befanden sich in den Militäreinheiten der Kroatischen Armee. Nach der Befreiung vom Gebiet Slatina begann der regelmässige Schulunterricht durch den Beschluss des Krisenstabes am 15. Januar 1992. Aufgrund des Arbeitsgesetzes wurde der Arbeitsvertrag für mehrere Lehrer gekündigt. Ein Lehrer wurde beim Angriff auf Mikleuš getötet.

Schlüsselwörter: Bildung, Slatina, Heimatkrieg, Schule, Radio-Schule.


Zorica Varga rođena je 1952. u Slatini. Osnovnu i srednju školu (gimnazija) završila je u Slatini, a Pedagošku akademiju u Osijeku na studijskoj grupi Hrvatski ili srpski jezik i književnost te stekla zvanje nastavnika hrvatskoga jezika. Zaposlila se u OŠ „Vladimir Nazor“ Nova Bukovica koja je tada bila samostalna škola, a od 1987. godine Područna škola Matične škole Nikola Tesla Mikleuš. Ratna su je zbivanja zatekla u toj školi.

Za vrijeme Domovinskoga rata volontirala je u Crvenome križu radeći na prihvaća-nju i zbrinjavanju prognanika te nastavila i nakon uvođenja radne obveze. Nakon Do-movinskoga rata zapošljava se u svome gradu Slatini, u OŠ Eugena Kumičića, a nakon diobe škole u OŠ Josipa Kozarca Slatina (1998.) gdje ostaje sve do mirovine (2017.).

Aktivno sudjeluje u radu i životu škole. Ministarstvo prosvjete i sporta imenovalo ju je 2001. voditeljicom Županijskoga stručnog vijeća učitelja hrvatskoga jezika Virovitič-ko-podravske županije (16 godina). Za vrijeme radnoga vijeka napredovala je te stekla zvanje učitelj mentor te učitelj savjetnik.

Osim na školskoj razini nazočna je i u kulturnom životu svoga grada. Bila je članica DND-a i aktivno sudjelovala u ostvarivanju njegovih programa, a kao voditeljica Dječ-jeg foruma DND-a svake je godine sudjelovala u radu ljetne škole te s djecom postizala značajne rezultate na smotrama dječjega stvaralaštva diljem Hrvatske promičući ime škole i grada. Bila je članica KULT-a (Udruga stvaratelja u kulturi Slatina), a sudjelovala je i u radu projekta Slatina – zdravi grad. Danas je članica Povjerenstva za organizaciju Međunarodnoga glazbenog festivala Dani Milka Kelemena.

Članica je Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Slatini, dugogodišnja tajnica, zatim potpredsjednica, a od 2015. predsjednica Ogranka.

Uspješno surađuje s udrugama, lektorirala je 20-ak knjiga, a 2013. nagrađena je Sre-brnom plaketom Grada Slatine za izvrsnu suradnju s udrugama i doprinos u čuvanju i njegovanju kulturne baštine zavičaja.


GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA SLATINAVladimir Jelenčić,dipl. ing.


RAD CRVENOGA KRIŽA PODRAVSKA SLATINA 1991.

Sažetak:

Crveni križ Slatina (CK Slatina) kao humanitarna udruga od svoga osnivanja 1914. bila je usmjerena na ublažavanje ljudske patnje uzrokovane ratovima, prirodnim kata-strofama, siromaštvom i socijalnom isključenošću. Ustrojbeni je dio Hrvatskoga Crve-nog križa i ima svoju pravnu osobnost. Kao pravni subjekt samostalno djeluje i preuzima svoju odgovornost u svim kriznim događanjima svoje društvene zajednice, ali i šire. Za ratne situacije CK Slatina pripremao se tijekom 1980-ih osposobljavanjem različitih ekipa za pomoć kroz doktrinu ONO-a i DZS-a bivše države. Ipak, početak Domovin-skoga rata u ljeto 1991. dočekao je nespreman jer se sve raspalo po nacionalnoj osnovi. Na širem slatinskom području dogodila su se dva velika masakra civilnoga pučanstva u Četekovcu 4. rujna i Voćinu 13. prosinca. Sva postupanja prihvata prognanika, prijama i distribucije humanitarne pomoći učila su se u hodu uz suradnju šire društvene zajednice i lokalnih vlasti. Kod prihvata i evidencije svih stradalnika rata bio je uključen veliki broj volontera, naročito u službi traženja, tj. spajanju razdvojenih članova obitelji.

Ključne riječi: Crveni križ, ljudska patnja, stradalnici rata, masakr, humanitarna pomoć.


THE FUNCTIONING OF THE RED CROSS BRANCH OF PODRAVSKA SLATINA IN 1991

Abstract:

Since its foundation in 1914, the Red Cross Branch of Slatina (RC Slatina) has been a humanitarian association focused na alleviating the human suffering caused by wars, natural disasters, poverty and social exclusion. It is an integral part of the Croatian Red Cross and has its own legal personality. Being a legal entity, it acts independently and takes responsibility in all crisis events in its community and beyond. During the 1980s, the RC Slatina was preparing for the war situations by training various aid teams ap-plying the doctrines of the General People’s Defense and Social Self-Protection of the former state. However, at the beginning of the Homeland War in the summer of 1991, the Red Cross Branch of Slatina did not turn out to be prepared because everything fell apart due to the different nationalities in its structure. Two large massacres of civilians were committed in the wider Slatina area , in Četekovac on the 4th September and in Voćin on the 13th December. All the procedures regarding the reception of the refugees, receiving and distributing the humanitarian aid, were trained on the go, with the coop-eration of the wider community and the local authorities. A large number of volunteers was engaged in receiving and registering of all the war victims, especially in the search service, e.g. in reunion of the separated family members.

Key words: Red Cross, human suffering, war victims, massacre, humanitarian aid.


DIE TÄTIGKEIT DES ROTEN KREUZES PODRAVSKA SLATINA IM JAHR 1991

Zusammenfassung:

Seit der Gründung im Jahr 1914 ist die Rotes-Kreuz-Zweigstelle Slatina eine huma-nitäre Vereinigung, die sich auf die Linderung des durch Kriege, Naturkatastrophen, Armut und soziale Ausgrenzug hervorursachten menschlichen Leiden konzentriert. Die Zweigstelle ist ein integraler Bestandteil des Kroatischen Roten Kreuzes und hat ihre eigene Rechtspersönlichkeit. Als Rechtssubjekt handelt die Zweigstelle unabhängig und übernimmt die Verantwortung für alle Krisensituationen in der Gemeinde und darüber hinaus. In den 80-ziger Jahren bereitete sich die Zweigstelle auf die Kriegssitutation vor, indem man verschiedene Hilfsteams ausbildete, die die Doktrine der Algemeninen Volksverteidigung und des Sozialen Selbstschutzes des ehemeligen Staates anwendeten. Am Heimatkriegsanfang im Sommer 1991, erwies sich die Rotes-Kreuz-Zweigstelle Slatina als nicht vorbereitet, weil sie aufgrund unterschiedlicher Nationalitäten ausei-nanderfiel. Im Groβraum Slatina wurden am 4. September in Četekovac und am 13. Dezember in in Voćin zwei grosse Massaker an Zivilisten verübt. Alle Verfahren zur Aufnahme von Flüchtlingen, zum Empfang und zur Verteilung der humanitären Hilfe wurden in Zusammenarbeit mit der breiteren Gemeinschaft und den lokalen Behörden unterwegs gelernt. Eine grosse Anzahl von Freiwilligen war mit der Aufnahme und Re-gistrierung der kriegsleidenden Menschen beschäftigt, insbesondere im Suchdienst, d.h. in der Wiedervereinigung der getrennten Familienmitglieder.

Schlüsselwörter: Rotes Kreuz, menschliches Leid, Kriegsopfer, Massaker, humani-täre Hilfe.


Vladimir Jelenčić rođen je 1963. u Virovitici. Osnovnu i srednju školu završio je u Slatini. Na Geodetskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. godine. Tijekom 1990. četiri mjeseca radi kao „gastarbeiter“ u Švicarskoj. Krajem kolovoza 1991. počinje raditi u Gradskom društvu Crvenoga križa Slatina kao tajnik, odnosno ravnatelj sve do danas. Nastoji animirati, povezivati i podupirati članove zajednice u kojoj živi na socijal-noj, humanitarnoj i kulturnoj osnovi.

Prigodom 100. obljetnice postojanja Crvenoga križa Slatina 2014. napisao je mo-nografiju Crveni križ Slatina 1914. - 2014. Tijekom godina na lokalnim internetskim portalima Radio Slatina, Slatina.net, ICV Virovitica i Virovitica.net objavio je više od 100 članaka o temama (ljudima i događajima) koje ga zanimaju.


OSNOVNA ŠKOLA MIKLEUŠDragan Kraljik, prof.


INFORMIRANJE I RAD RADIO PODRAVSKE SLATINE ZA VRIJEME DOMOVINSKOGA RATA

Sažetak:

Od lipnja 1991. godine u Slatini je po novom ustroju počeo s radom Hrvatski radio, Radio stanica Podravska Slatina. Svi djelatnici Radio Slatine bili su srpske nacionalnosti. Situacija je bila vrlo složena, Radio Slatina bio je smješten odmah do vojarne u kojoj je bila jugoarmija. Događale su se svakodnevne provokacije, puštali smo im hrvatske pjesme i govorili da predaju oružje te napuste vojarnu. Svakodnevno smo puštali do-moljubne pjesme i pozivali na predaju oružja i napuštanje vojarne.

Oslobađanjem vojarne i odlaskom jugoarmije iz Slatine počelo je granatiranje. Zbog granatiranja, Radio stanica Podravska Slatina morala se preseliti na drugu lokaciju, a kasnije i na treću. U to vrijeme grad je svakodnevno bio izložen napadima s okupiranoga područja slatinskoga kraja. Radio je imao jako važnu ulogu u to vrijeme. Radilo se u vrlo teškim uvjetima. Oprema je bila zastarjela i nefunkcionalna. Tijekom prvih mjeseci nabavili smo bolju opremu i postavili novi odašiljač. Na radiju su radili srednjoškolci, imali smo borbeni program „Kutak za gardiste“, uz obilje domoljubne glazbe, te priloge o hrvatskim braniteljima s prve linije obrane. U to vrijeme radio je bio jedini siguran izvor informacija i vrlo važan u svakodnevnom životu građana slatinskoga kraja.

Ključne riječi: agresija, razaranje, informiranost, volonteri, preseljenja.


INFORMATION AND BROADCASTING SERVICES OF RADIO PODRAVSKA SLATINA DURING THE

HOMELAND WAR

Abstract:

Since June 1991, based on the new system, Croatian Radio, Radio Podravska Slatina has started broadcasting. All the employees of Radio Slatina were of Serbian nationality. The situation was a very complex one because Radio Slatina was located right next to the military barracks housing the Yugoslav army. There were daily provocations, Croa-tian songs were played and they were told to surrender their weapons and to leave the barracks. Every day the patriotic songs were played and there were calls to hand over the weapons and to abandon the barracks. After the barracks had been taken over and after the Yugoslav Army had left Slatina, the bomb shelling of the town began. Due to the shelling, Radio Podravska Slatina had to move to another location and then again, to its third location. At that time, the town was exposed to the daily attacks coming from the occupied parts of the Slatina area. The Radio had a very important role at that time, broadcasting in very difficult conditions. The equipment was outdated and disfunction-al. In the course of the first months, a better equipment and was acquired and a new transmitter was installed. The high-school students were working on the radio and a spe-cial combat programm titled Kutak za gardiste (A Corner for the Guard, engl.) was being broadcasted, with plenty of patriotic music and stories about Croatian defenders from the first front line. At that time the Radio was the only secure source of information and an important part of the then daily life of the citicens in the Slatina area.

Key words: aggression, destruction, awareness. Volunteers, resetlement.


INFORMIERUNG UND RUNDFUNKTÄTIGKEIT VON RADIO PODRAVSKA SLATINAWÄHREND DES

HEIMATKRIEGES

Zusammenfassung:

Seit Juni 1991 begann Radio Podravska Slatina aufgrund des neuen Systems vom Kroatischen Rundfunk, sein Programm zu übertragen. Alle Mitarbeiter von Radio Sla-tina waren sebrischer Nationalität. Die Situation war sehr komplex, weil sich Radio Slatina direkt neben der Militärkaserne befand, in der sich die Jugoslawische Volksarmee aufhielt. Es gab tagtägliche Provokationen, kroatische Lieder wurden gespielt und die Soldaten wurden aufgefordert, ihre Waffen abzugeben und die Kaserne zu verlassen. Nachdem die Kaserne übernommen worden war und die Jugoslawische Volksarmee Slatina verlassen hatte, begann der Bomben auf die Stadt.

Wegen diesen Bombenanschlägen musste Radio Podravska Slatina an einen anderen Standort umziehen und dann wieder an seinen dritten Standort hinziehen. Zu dieser Zeit war die Stadt den täglichen Angriffen aus den besetzten Teilen des Gebietes Slatina ausgesetzt. Das Radio spielte damals eine sehr wichtige Rolle und wirkte unter sehr schwierigen Bedingungen. Die Ausstattung war veraltet und funktionsuntüchtig. Im Laufe der ersten Monate wurde eine bessere Ausstattung erworben und ein neuer Rund-funksender installiert. Die Schülerinnen und Schüler der Mittelschule arbeiteten im Radio und ein spezielles Kampfprogramm betitelt Kutak za gardiste ( Die Ecke für die Gardisten) wurde übertragen, in dem man patriotische Musik viel spielte und die Ge-schichten über kroatische Verteidiger von der ersten Frontlinie erzählte. Zu dieser Zeit war das Radio die einzige zuverlässige Informationsquelle und ein wichtiger Bestandteil des damaligen Alltagslebens der Bürger im Gebiet Slatina.

Schlüsselwörter: Aggression, Zerstörung, Bewusstsein, Freiwillige, Umzug.


Dragan Kraljik rođen je 28. lipnja 1961. godine u Miljevcima, općina Nova Bukovi-ca. Oženjen je, otac troje djece, dvaju sinova i kćerke. Osnovnu školu završio je u Novoj Bukovici, a Srednju školu Marka Marulića u Slatini te stekao zvanje elektro - tehničara. Diplomirao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i stekao zvanje profesora tjelesne i zdravstvene kulture. Prije Domovinskoga rata radio je u DI-Gaj Slatina oko 5 godina. Godine 1991., od strane povjerenika RH za Slatinu, imenovan je za direktora Radio Po-dravske Slatine. Formiranjem 136. br. HV-a Slatina uključuje se u Brigadu gdje obnaša dužnost pomoćnika zapovjednika za IPD. Odlazi iz HV-a nakon Bljeska i Oluje te do-biva čin satnika i spomenicu Domovinskoga rata. Nakon Domovinskoga rata zapošljava se u Zajednici športskih udruga Slatina i obnaša dužnost tajnika Nogometnoga saveza Slatina. Godine 1997. odlazi raditi u SŠ Marka Marulića u Slatini i radi sve do 2006. godine kao profesor Tjelesne i zdravstvene kulture. Iste godine imenovan je za ravnatelja OŠ Mikleuš u Mikleušu gdje radi na mjestu ravnatelja škole 14 godina, a ovu funkciju obnaša još i danas. Sve vrijeme aktivno se bavi nogometom. Na fakultetu je specijali-zirao nogomet te posjeduje pro licencu. Trenirao je više klubova u trećoj i drugoj HNL (NK Slatina, NK Suhopolje ) i u drugoj ligi ŽNK Mladost iz Čađavice, NK Podravac iz Sopja i NK Mikleuš. Vodio je školu nogometa u Slatini i u Suhopolju. Član je mnogih udruga gdje obnaša različite dužnosti. Dobitnik je mnogih priznanja iz područja sporta i uređenja školskoga vrta gdje je od HRT-a i MZO-a dobio mnoga priznanja. Predavač je iz područja nogometa i predaje budućim trenerima predmet Teorija treninga. Pisao je i piše projekte Comenius i Erasmus+ odakle se povlače značajna financijska sredstva za školu. Odlazi u posjete školama mnogih europskih zemalja. Član je Matice slovačke iz Miljevaca. U slobodno vrijeme bavi se vinogradarstvom i rekreativno igra nogomet u veteranima NK Mikleuša.


TEHNIČKE SMJERNICE ZA PISANJE ČLANKA

Poželjan je opseg članaka od 16 do 20 kartica, a recenzija, prikaza te drugih prilo-ga od 2 do 6 autorskih kartica (jedna kartica iznosi 1800 znakova s bjelinama). Tu su uračunate bilješke te sažetak na hrvatskome i na engleskome, odnosno na hrvatskome i stranome jeziku. U sažetku treba (do 200 riječi) skraćeno predstaviti sadržaj članka te prezentirati glavne rezultate i zaključke istraživanja. Uz njega treba navesti pet do sedam ključnih riječi, odnosno pojmova koji pomažu pri klasifikaciji rada.

U tekstu bi trebale biti najviše tri razine naslova koji se odbrojčavaju arapskim bro-jevima. Ne obrojčuju se sažetak, uvod te zaključak. Uz rukopis treba također dostaviti: ime i prezime autora rada, akademski naslov, odnosno autorovu znanstvenu titulu, puni naziv ustanove u kojoj je autor zaposlen te njegovu e-adresu. Podatci o autoru navode se u zaglavlju ispred teksta.

Tekst treba pisati u programu Microsoft Word, u fontu Times New Roman. Prored treba biti 1,5, veličina slova 12, a bilješke 10 s jednostrukim proredom.

Nije poželjno da prijelom već bude obavljen. Zato je najbolje tekst predati odvojen od ostalih priloga (ako ih ima). Tablice, crteže, grafikone i sheme treba dostaviti poseb-no, kao samostalne datoteke, i obilježiti ih brojem. U tekstu jasno treba naznačiti gdje prilozi dolaze.

Naslovi knjiga, zbornika, enciklopedija, leksikona, rječnika te Časopisa pišu se uko-šenim pismom (kurziv, italik). Dijelovi knjiga (poglavlja) pišu se u navodnicima, kao i naslovi članaka. Tekst se ističe ukošenim, a ne velikim ili podebljanim slovima, odnosno podcrtavanjem.

Pisanje pozivnih bilježaka

Pozivne bilješke treba pisati po tzv. europskome sustavu, njegova su obilježja: pisanje u podnožju teksta, prvi put informacija o bibliografskoj jedinici donosi se u cijelosti, a svaki drugi put u skraćenu obliku, uporaba standardnih kratica. Bibliografija se donosi na kraju članka.

Europski sustav - uvijek se piše ime pa prezime autora, malim tiskanim slovima (ver-zalom). Do tri autora navode se sva tri, ako izvor ima više od tri autora, navodi se prvi i kratica i dr. (i drugi). Naslovi knjige, časopisa, godišnjaka, zbornika radova, dnevnih no-vina, rječnika, leksikona, enciklopedije uvijek se pišu u kurzivu, a naslov članka, poglav-lja u knjizi, natuknice ili zakona uvijek se piše pod navodnim znakovima. Ako izvor ima naslov i podnaslov, podnaslov se odvaja dvotočkom. Raspored ostalih elemenata ovisi o vrsti izvora. Kad se drugi i svaki sljedeći put poziva na neki izvor, a da nije zaredom, piše se inicijal imena, prezime autora (verzal), kratica n. dj. u kurzivu te broj stranice. Ako se više puta zaredom poziva na isti izvor nekog autora, piše se samo oznaka isto u kurzivu


te broj stranice. Ukoliko se više puta zaredom poziva na istu stranicu u nekom izvoru, piše se samo oznaka isto u kurzivu. Pojavljuje li se više različitih djela od istog autora zaredom u fusnoti, umjesto imena i prezimena autora navodi se oznaka isti. Sve infor-macije donose se onako kako su napisane na izvoru iz koje se citira. Uvod, predgovor te pogovor navode se kao članci u zborniku. Obvezno razlikovati citate (nedvosmisleno navodnicima u tekstu naznačiti početak i kraj citata), parafraze (koristiti kraticu usp. na početku fusnote) te komparativne bilješke (koristiti oznaku vidi na početku fusnote).

Primjeri:

a) knjige • BREKALO MILJENKO: Slatinska kronika Domovinskoga rata, Svjetla grada,

Osijek, 2017., str. 87.• Više autora: ROGIĆ IVAN – ČIZMIĆ IVAN, Modernizacija u Hrvatskoj i

hrvatska odselidba, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011., str. 12. − 15.

• Više od dva autora: ŠUĆUROVIĆ SANDRA i dr., PSIHOSOCIJALNA PRI-LAGODBA HRVATSKIH BRANITELJA Individualna i društvena perspekti-va, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2017., str. 32. − 45.

• Naslov i podnaslov: DUIGNAN BRIAN, The Britannica Guide to Ethics: The History of Western Ethics, Britannica educational Publishing, New York, 2011., str. 87.

• Ako je riječ o uredničkoj ili priređivačkoj knjizi, iza prezimena i imena autora navo-di se odgovarajuća kratica: MARKEŠIĆ IVAN (ur.), ČOVJEK I SMRT Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar/Hr-vatsko katoličko sveučilište/Udruga Posmrtna pripomoć, Zagreb, 2017., str 169.

• Ako je knjiga višesveščana, ta se informacija navodi odmah iza naslova knjige: BADROV BONIFAC, Sabrana djela: Predavanja iz filozofije, sv. II., Franjevački samostan „Gorica“, Livno − Sarajevo, 1997., str., 54.

• Ako je riječ o ponovljenom izdanju, broj izdanja donosi se nakon naslova knjige te eventualnog sveska: GOODMAN NELSON, Fact, fiction and forecast, 4. izdanje, Harvard University Press, Cambridge Massachusets − London, 1983., str. 24.

b) poglavlje u knjizi • HABEK DUBRAVKO, „Perinatalna smrt i krštenja u pogibelji“, ČOVJEK

I SMRT Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar/Hrvatsko katoličko sveučilište/Udruga Posmrtna pripomoć, Zagreb, 2017., str 99.


c) članak u zborniku radova • BREKALO MILJENKO – LUKIĆ ANAMARIJA, „Kraljevina SHS – početak

provedbe velikosrpske ideje u djelo, poseban osvrt na Virovitičku županiju i Grad Viroviticu“, Domaći znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: VIROVITICA U DOMOVINSKOME RATU: zbornik radova, MILJENKO BREKALO (gl. ur.), Državni arhiv u Virovitici, Virovitica, 2018., str. 17.

d) članak u časopisu• ŽIVAKOVIĆ-KERŽE ZLATA, „Šišić nad vrelima hrvatske povijesti (između

manje poznate svakodnevnice i složene povijesti vremena)“, HUM časopis Filo-zofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, vol. X, no. 13, Mostar, 2015., str. 15.

e) enciklopedije, leksikoni i rječnici • Ako nema autora ili urednika: „Tehnologija“, Hrvatski enciklopedijski rječnik,

Novi libar, Zagreb, 2002. - Ukoliko postoji autor ili urednik: KUTLEŠA STI-PE (ur.), „Speuzip“, Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2012.

f ) arhiv • Državni arhiv u Osijeku (dalje: DAOS), Komisija za vjerska pitanja (dalje KVP),

kut. 24, sv. II, f. 12rv, (kut. = kutija, sv. = svezak, f. = folija, r = recto − prednji, v. = verso − stražnji)

g) zakoni i propisi • „Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju“, Narodne novine br.

123/2013., čl. 4.

h) internetski izvori • TANNEY JULIA, „Gilbert Ryle“, Stanford Encyclopedia of Philosophy, (18.

12. 2007.), <http://plato.stanford.edu/entries/ryle/>, (18. 06. 2015.) • Ukoliko nema imena autora, navod se započinje naslovom članka ili dokumen-

ta: „Moritz Schlick“, Philosophedia, (12. 02. 2003.), <http://philosopedia.org/index.php/Moritz_Schlick>, (21. 11. 2015.)

i) literatura • u popisu literature obvezno se piše prezime pa ime autora, za članke se obvezno

donosi od koje do koje stranice su u časopisu.


Ostale upute

Konačni članak se dostavlja Uredništvu elektroničkom poštom tajnici skupa dr. sc. Anamariji Lukić: [email protected] i glavnom uredniku prof. dr. sc., dr. sc. Mi-ljenku Brekalu: [email protected] ili na magnetskom mediju (CD-u, USB-u i sl.) na adresu: Institu društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Osijek, Šamačka 9/2, 31000 Osijek. Uredništvo zadržava pravo rukopis redakcijski prilagoditi propozici-jama zbornika i standardima hrvatskoga, odnosno engleskoga i njemačkog književnoga jezika. Molimo autore da gotove radove, sukladno propozicijama, predaju najkasnije do 15. ožujka 2020. godine. Poštujući ovaj rok autori će nam omogućiti da pripremimo zbornik i s istim apliciramo prema Ministarstvu znanosti i obrazovanju koje u predviđe-nim rokovima daje financijsku potporu za tiskanje zbornika.

Postovane izlagače, buduće autore članaka, molim da svoje članke pokušaju obo-gatiti izvornim fotografijama ili dokumentima, što će predstavljati dodatnu vrije-nost člancima. Na taj način, problematiku Domovinskoga rata na slatinskom po-dručju kvalitetnije ćemo približiti čitateljskoj publici.

Documents

Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: PODRAVSKA SLATINA … · 2020. 1. 28. · slatina area in the homeland war/ die rolle der territorialen verteidigung bei der vorbereitu-ng