Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Doprinos hrvatski banaka rastu i razvoju
Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju 2019
Banke u Hrvatskoj: sustav bez kojega nema rasta i razvoja
Bankarske usluge poput platnog prometa, čuvanja financijskih viškova u obliku depozita i odobravanja kredita u današnjemu svijetu nalikuju distribuciji električne energije ili uslugama liječnika opće medicine – uvijek su tu, lako dostupni, bez značajnijih prekida u opskrbi. Ljudi se brzo naviknu na dostupnost. Ne primjećuju kompleksnost su-stava i rizike koji stoje iza vidljivih i dostupnih dijelova.
Na tržištu se mijenjaju uvjeti po kojima su dostupni financijski proizvodi, kao što se mijenja i cijena električne energi-je. No dostupnost se ne mijenja s uvjetima. Na sreću potrošača, uvjeti su se zadnjih godina mijenjali u njihovu korist. Pad kamatnih stopa u cijelome je svijetu doveo do povijesnih minimuma cijene novca. Tako je i u Hrvatskoj. Sve se odvija u uvjetima financijske stabilnosti: sistemski problemi bankarskih sustava ostaju u dalekoj prošlosti, a hrvat-ske banke jedine su u Europi koje od krize 2008. naovamo nisu koristile sveobuhvatne programe državne pomoći.
Svrha je HUB-ove publikacije «Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju» razotkriti pozadinu što stoji iza vela koji vide potrošači. Cilj je bolje vidjeti sustav – njegove «elektrane» i «distribucijsku mrežu». Želimo javnost bolje upoznati s procesima poput smanjenja broja zaposlenih i poslovnica, što nastaje zbog tehnoloških promjena. Želimo pokazati međunarodne usporedbe, u kojima se Hrvatske banke pokazuju kao jedne od najstabilnijih – među kapitalno najja-čima i najspremnijima za zadovoljavanje potreba poduzeća i potrošača.
U okviru Srednje i Istočne Europe hrvatske banke se nalaze među troškovno najučinkovitijima i smještaju se u sam vrh prema vrijednostima depozita i kredita u odnosu na BDP, rasprostranjenosti poslovne mreže i mnogim drugim pokazateljima koji su predstavljeni u nastavku. Međutim, svi potencijali za doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju nisu iskorišteni.
Postoje međunarodno usporedivi pokazatelji vladavine prava, kvalitete pravosuđa i institucija koji upućuju na za-ostatak Hrvatske za usporedivim zemljama u Europi. Problemi s regulacijom i pravosuđem poskupljuju financijsko posredovanje, no samo tri razvijenije zemlje Nove Europe (Češka, Slovenija i Slovačka) imaju osjetno niže kamatne marže od hrvatskih banaka. Ta činjenica pokazuje potencijal odnosno rezervu koja postoji u korist potrošača, a koja bi se mogla ostvariti kada bi Hrvatska osjetnije poboljšala svoje zakonodavstvo i pravosudne postupke koji se odno-se na financijsko posredovanje. Smanjenje rizika dodatno bi potaknulo gospodarski rast, za koji su banke spremne.
Zdenko AdrovićDirektor Hrvatske udruge banaka
4
I. Veličina i značaj bankarskoga sustava 5
II. Aktiva, depoziti, krediti i bilanca 19
III. Profitabilnost, efikasnost i uloženi kapital 29
IV. Stabilnost i kvaliteta 36
V. Institucijski okvir 44
5
I. Veličina i značaj
6
Struktura financijskoga sektora 2018. godine
414
103
mlrd
mlrd
1FAKTORING
BANKE I STAMBENE ŠTEDIONICE
MIROVINSKI FONDOVI
42 mlrd
OSIGURANJA
22 mlrd
INVESTICIJSKI FONDOVI
20 mlrd
mlrd
LEASING
0% 20% 40% 60% 80%
Faktoring
Dobrovoljni mirovinski fondovi
Stambene štedionice
Leasing
Investicijski fondovi
Osiguravajuća društva
Obvezni mirovinski fondovi
Banke
Izvor: HNB i HANFA, prema ukupnoj aktivi
67.8%
67.7%
7.0%
7.1%
16.3%
15.9%
3.7%
3.6%
3.2%
3.1%
0.9%
1.4%
0.8%
0.8%
0.2%
0.4%
2018
2017
7
Struktura financijskoga sektora 2018. godine Važnost i uloga financijskog sektora uHrvatskoj: ukupno i prema vrstama posrednika (imovina u % BDP)
140%
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
Banke Obvezni mirovinski
fondovi
Osiguravajućadruštva
Investicijski fondovi
Leasing Stambene štedionice
Dobrovoljni mirovinski
fondovi
Faktoring Ukupno
180%
160%
107.0%
25.7%
11.0%5.9% 5.1% 1.4% 1.3% 0.4%
157.8%
Europodručje: 107.0%Slovenija: 88%
8
Važnost banaka općenito
Banke obavljaju ročnu i valutnu transformaciju štednje u kredite i druge plasmane
Visoka kapitalizacija i odgovorno upravljanje osiguravaju financijsku stabilnost – miran san građana i poduzetnika (Hrvatska je jedina zemlja u EU koja nije izlagala sredstva poreznih obveznika riziku radi spašavanja banaka nakon izbijanja krize 2008./09.)
Aktiva financijskoga sektora iznosi 158% BDP-a
• Banke predstavljaju 68% financijskog sektora mjereno veličinom aktive koja iznosi 107% BDP-a
• Banke su u centru sustava koji uključuje i druge financijske posrednike (fondove, lizing itd.)
Banke čuvaju depozite, odobravaju kredite, obavljaju platni promet i trguju financijskim instrumentima - osiguravaju likvidnost, zauzdavaju rizike, omogućuju štednju i rast na temelju tuđih sredstava
Banke potiču inovacije i daju značajan doprinos zapošljavanju i prihodima državnog proračuna -Među više od 20 000 zaposlenih (1,4% ukupnog broja službeno zaposlenih u Hrvatskoj) u hrvatskim bankama 2018. većinu čine žene
158% 68%
sektoraBDP
• Ročna transformacija: kratkoročni izvori uz ograničenja upravljanja rizicima postaju dugoročni plasmani
9
Udjeli financijskog sektora u BDP-u
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
7%
5.0%6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
7%
6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S.M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
Financijska djelatnost i djelatnost osiguranja u RH kontinuirano doprinosi BDP-u s više od pet postotnih bodova
U posljednjih nekoliko godina udjel u BDP-u se blago smanjuje zbog rasta drugih grana gospodarstva, ali iznos dodane vrijednosti raste
U odnosu na usporedive zemlje, RH ostvaruje nešto veći izravan doprinos financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja BDP-u
Izvor: DZS, Eurostat, vlastite procjene
HR
2018.
Brojke prikazuju izravan doprinos operativnog poslovanja BDP-u, bez indirektnih učinaka kreditne i ostalih aktivnosti banaka i financijskih posrednika
Brojke se odnose na financijski sektor u cjelini, a doprinos banaka može se procijeniti na temelju udjela u imovini financijskog sektora (68%), ili oko 3,4% BDP-a
20152018
Hrvatska
10
Broj zaposlenih u bankama / ukupan broj zaposlenih
Bankarstvo je zrela industrija koja se prilagođava tehnološkim promjenama
Izvor: ECB, EUROSTAT, nacionalni statistički zavodi, nacionalne centralne banke. Ukupan broj zaposlenih prema Anketi o radnoj snazi. Prema administrativnim izvorima udjel je nešto veći (1,4%).
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
1.7%
1.6%
1.5%
1.4%
1.3%
1.2%
1.1%
1.0%
1.4%
1.2%
1.0%
0.8%
0.6%
0.4%
0.2%
0.0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
HR2015.2018.
1.23%
2018.
S.M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
Velika ulaganja u IT praćena su dugoročnim smanjenjem broja zaposlenih, od čega koristi imaju potrošači
Hrvatska
11
HR
Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
1450
1400
1350
1300
1250
1200
Hrvatska
Zbir tržišnih udjela pojedinih banaka pomnožen sa 1000 (rezultati manji od 1800 se ne smatraju visokom koncentracijom)
Indeks je uobičajeno veći u manjim zemljama
Prema ovom pokazatelju konkurencija među bankama je intenzivna
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
1600
20152018
1400
1200
1000
800
600
400
200
0
Buga
rska
Alba
nija
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
1554
2018.
1500
To je posljedica konsolidacijskih procesa uslijed pritisaka tehnoloških promjena, konkurencije i liberalizacije- OTP -> Splitska banka
S.M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
BiH
12
Aktiva pet najvećih banaka / ukupna aktiva
Koncentracija top pet banaka je relativno visoka, kao u Slovačkoj
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
Pet velikih i jakih takmaca uz pratnju manjih može značiti snažnu konkurenciju
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
80%
78%
76%
74%
72%
70%
Hrvatska
2018.
82%
HR 20152018
Buga
rska
Alba
nija
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S.M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
BiH
13
Broj banaka u Hrvatskoj
Broj banaka u RH se smanjuje. To je dio općeg trenda u EU, tipično za zrelu industriju u fazi konsolidacije
Proces konsolidacije zbog krize, jačanja konkurencije, izazova tehnoloških promjena i novih regulatornih zahtjeva
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
10.000
2015.2018.
1.000
100
10
1
HR
16/1426/23 25/24 39/40 28/21
3.278/2.887
618/608
126/32
15/15
34/3227/26
20/1730/22
32
30
28
26
24
22
202013. 2014. 2015. 2016. 2017.
30
28 28
2625
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2018.
21
14
Aktiva banaka u većinskom domaćem vlasništvu / ukupna aktiva
Hrvatska je tipična zemlja Nove Europe – kao Češka, Slovačka i BiH – s dominacijom banaka pod kontrolom europskih bankarskih grupacija
Banke su profitabilnije u drugim zemljama s velikom dominacijom međunarodnih banaka nego u Hrvatskoj
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
Samo Mađarska, Poljska i Slovenija imaju nešto veće udjele domaćeg vlasništva
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
11%
10%
9%
8%
7%
6%
Hrvatska
2018.
12%
9.4%
U Sloveniji je bilo dominantno državno vlasništvo, ali u studenom 2018. dionice vodeće slovenske banke počele su kotirati na burzi nakon uvrštenja 50%+1
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
HR
20152018
Buga
rska
Alba
nija
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S.M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
BiH
15
Ukupna aktiva po zaposlenom u bankama
Učinkovitost poslovanja mjerena aktivom po zaposlenom raste
14
12
10
8
6
4
2
mil
EUR
0
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2015.2018.
Hrvatska je među top pet zemalja Nove Europe s oko tri milijuna po zaposlenom. Zaostaje samo za Češkom, Slovačkom i Slovenijom. Za prosjekom EU zaostatak je tri do četiri puta
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
3.0
2.9
2.8
2.7
2.6
Hrvatska
2018.
3.1
3.23.2
mil
EUR
16
Broj poslovnih jedinica banaka na 100 tisuća stanovnika
Razvojem tehnologije smanjuje se potreba za poslovnim jedinicama banaka, bilježi se njihovo smanjenje. Razlog su i povećani regulatorni troškovi s obzirom na sigurnost
100
90
80
70
60
50
40
10
20
30
0
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2008.2017.
Premreženost tržišta je i dalje solidna, kao u prosjeku Nove Europe – približno kao u Sloveniji
Izvor: Svjetska banka
2005. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014.2007. 2009. 2011. 2013. 2015. 2016.
39
41
43
45
37
35
33
31
29
27
25
Hrvatska
32.50
2017.
Rum
unjs
ka
17
Broj bankomata na 100 tisuća stanovnika
Brz razvoj bankomatske mreže
Udvostručenje pokazatelja premreženosti u 10 godina
Najgušća bankomatska mreža u Novoj Europi je u Hrvatskoj – postoji li potreba konsolidacije?
Izvor: Svjetska banka* podaci za Poljsku se odnose na 2016 godinu
140
2005. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014.2007. 2009. 2011. 2013. 2015. 2016.
140
160
180
200
120
100
80
60
40
20
0
Hrvatska
2017.
100
90
160
140
120
100
80
20
40
60
0
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka*
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2008.2017.
Rum
unjs
ka
Pokazatelj od 140 usporediv je s Japanom i U.K.(oko 130) i Rusijom (oko 160)
18
Udio kreditnih kartica u populaciji starijoj od 15 godina
Banke Češke, Hrvatske i Slovenije uložile su velike napore u tehnološki i tržišni razvoj kartičnoga poslovanja
Slovenija i Hrvatska su uvjerljivo u vrhu Nove Europe
45%
30%
35%
40%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2014.
2017.
Izvor: Svjetska banka
2011.
19
II. Aktiva, depoziti, krediti i bilanca
Hrvatska je u top tri zemlje Nove Europe
20
Ukupna aktiva banaka u odnosu na BDP
Hrvatska uz Češku u vrhu Nove Europe
Unatoč padu nakon krize, zaostatak za EU prosjekom je i dalje manji od dvostruke vrijednosti
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
125%
130%
120%
115%
110%
105%
100%
Hrvatska
300%
250%
200%
150%
100%
50%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
2015.2018.
Pad aktive povezujemo s prodajama kreditnih portfelja
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
109.16%
Pad aktive od 2015. do 2018. povezujemo s prodajama kreditnih portfelja
21
Krediti poduzećima u odnosu na BDP
Unatoč padu nakon krize, zaostatak za EU prosjekom je i dalje manji od dvostruke vrijednosti
2015. 2016. 2017. 2018.
34%
30%
32%
28%
26%
24%
22%
20%
Hrvatska
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
24.99%
Alba
nija
BiH
Buga
rska EU
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR 2017.
2018.
2016.
Hrvatska se nalazi neposredno iza Bugarske, Češke i BiH, a ispred većine zemalja Nove Europe
45%
30%
35%
40%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
22
Sektorska struktura kredita poduzećima
Banke najviše kreditiraju:
IndustrijuTrgovinuTurizam
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo: popravak motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Ostale djelatnosti
Izvor: HNB
368,592
5,198,887
19,027,557
7,354,471
15,702,9803,100,051
9,219,216
4,936,932
5,625,373
1,497,097
9,976,269
u tisućama kuna
23
Krediti stanovništvu u odnosu na BDP
Unatoč padu nakon krize, zaostatak za EU prosjekom je i dalje manji od dvostruke vrijednosti
Hrvatska je neposredno iza Slovačke, a ispred većine zemalja Nove Europe
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
40%
38%
36%
34%
32%
30%
Hrvatska
42%
36.90%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
2016.2017.2018.
24
Krediti poduzećima i stanovništvu u odnosu na BDP
Unatoč neznatnom oporavku nakon 2016., hrvatski prosjek je skoro dvostruko niži od prosjeka zemalja EU
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
S. M
aked
onija
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
2016.2017.2018.
Hrvatska, Češka i Slovačka na vrhu Nove Europe
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
75%
70%
65%
60%
55%
50%
Hrvatska
80%
61.90%
25
Doprinos gospodarskom oporavku - promjena kredita (neto transakcije)u odnosu na BDP
2011. 2012. 2013 2014 2015.
1%
0%
-1%
-2%
-3%
-4%
Poduzeća
0.4%
2016.
2%
2017. 2018.
3%
Stanovništvo
26
Krediti općoj državi u odnosu na BDP
Kreditiranje države je u padu nakon smanjenja deficita i pojave suficita od 2017.
Hrvatske banke i dalje relativno najviše kreditiraju državu u kojoj posluju u usporedbi s drugim zemljama
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
10%
8%
6%
4%
2%
0%
Hrvatska
12%
11.33%
16%
14%
18%
12%
10%
8%
6%
4%
2%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
S. M
aked
onija
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR 2016.2017.2018.
14%
16%
27
Investiranje banaka u vrijednosne papire države u odnosu na BDP
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija EU
Pri vrhu Nove Europe i blizu EU prosjeku
Banke su ključne za razvoj domaćeg tržišta državnih obveznica
HR
Izvor: ECB
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
15%
14%
13%
12%
11%
10%
Hrvatska
16%
18%
17%
19%
14.67%
2016.2017.2018.
28
Depoziti stanovništva u odnosu na BDP
Ključna je stabilnost sustava radi očuvanja vrijednosti depozita – svih, ne samo onih koje jamči DAB
Hrvatska je relativno gledano rekorder Nove Europe ako izuzmemo Albaniju – naše banke su uz češke relativno najveći čuvari depozita
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
65%
60%
55%
50%
45%
40%
Hrvatska
2018.
70%
53.35%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
S. M
aked
onija
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2016.2017.2018.70%
Do blagog pada omjera dolazi zbog ubrzanja rasta BDP-a bez velike kreditne ekspanzije
29
III. Profitabilnost, efikasnost i uloženi kapital
Prosječna profitabilnost Natprosječna efikasnostKapital uložen u banke vrijedan gotovo kao cestovna infrastruktura
30
HR
Povrat na imovinu banaka (ROA)
Nema vidljivog odstupanja
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
3%
2%
1%
0%
-1%
-2%
-3%
Hrvatska
5%
4%
1%
3%
2%
-2%
-1%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
2015. 2017.2016. 2018.
Izvor: IMF, nacionalne centralne banke
Stopa profitabilnosti na razini prosjeka među usporedivim zemljama
1.40%
2018.
31
Povrat na kapital banaka (ROE)
Ispodprosječan povrat na kapital među zemljama u kojima je pozitivan
Izvor: IMF, nacionalne centralne banke
20%
10%
15%
5%
0%
-5%
-10%
-15%
Hrvatska
9.62%
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
35%
30%
15%
25%
20%
-0%-5%
5%
10%
-10%
-15%-20%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
2015. 2017.2016. 2018.
Veliki zaostatak za Češkom i Mađarskom HR
32
isplata dividende/ukupni kapital - desnoisplata dividende/tekuće godine - lijevo
Isplata dividende dioničarima banaka
Isplaćena dividenda predstavlja zanemariv dio investiranoga kapitala u banke u Hrvatskoj
Banke još uvijek zadržavaju veliki dio kapitala u Hrvatskoj
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
300%
250%
200%
150%
100%
50%
0%
Izvor: HNB, izvješća banaka
6.54%
2018.
76.86%
350%
400%
6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
7%
8%
33
Uloženi kapital u banke u RH (31. 12. 2018.) = 57,9 mlrd HRK = 15,2% BDP-a
Ukupan kapital u milijardama kuna
U banke je uloženo kapitala gotovo kao u cestovnu infrastrukturu RH
Gotovo šest puta više nego u INU ili HT ili HŽ infrastrukturu
70
60
50
40
30
20
10
0
Hrvatske ceste d.o.o.
Banke Hrvatska elektropri-
vreda
Hrvatske autoceste
d.o.o.
Hrvatski telekom d.d.
INA d.d.
Izvor: FINA, HNB, nekonsolidirano
34
Neto kamatna marža
HR
Marža je prosječna za usporedivu skupinu država
2014. 2015. 2016. 2017.
3.5%
3.3%
3.1%
2.7%
2.9%
2.5%
2.1%
2.3%
1.7%
1.9%
1.5%
Hrvatska
4.5%
4.0%
1.5%
2.0%
2.5%
3.0%
3.5%
1.0%
0.5%
0.0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
2016.2017.
Samo u Češkoj i Sloveniji značajnije odstupa prema dolje
Izvor: ECB, MMF, nacionalne centralne banke
2.46%
2018.
2018.
35
Cost income ratio (udio troškova u prihodima banaka)
Banke su efikasne, samo u Bugarskoj, Češkoj i Makedoniji je troškovni omjer niži
90%
80%
60%
70%
40%
50%
10%
20%
30%
0%
Alba
nija
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
HR
2015.2016.2017.
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2014. 2015. 2016. 2017.
90%
85%
80%
70%
75%
65%
55%
60%
45%
50%
40%
Hrvatska
50.73%
2018.
36
IV. Stabilnost i kvaliteta
Hrvatske banke su kapitalno najjače u Novoj Europi, a loši krediti su u brzom padu
37
Adekvatnost kapitala banaka u RH
Stopa adekvatnosti kapitala u hrvatskim bankama tradicionalno je jedna od najviših u Europi
2009.2008. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
23%
19%
21%
25%
17%
15%
13%
11%
9%
7%
5%
Hrvatska
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2016.2017.
Izvor: MMF, nacionalne centralne banke
22.89%
2018.
2018.
38
Troškovi sanacija banaka u EU nakon 2008.
Hrvatska je jedina država članica EU, u kojoj porezni obveznici nisu morali davati kapital za spašavanje banaka u proteklom desetljeću
GDP Capital injection Impaired assets Guarantees on liabilities (b) Other measures
2015 Total approved
Used Total approved
Used Maximum approved
Used Maximum approved
Used
Belgium 410.4 23.3 20.8 28.2 21.8 275.8 46.8 20.5 0.0
Bulgaria 45.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 1.7 0.0
Denmark 271.8 14.6 10.8 2.3 0.3 580.0 145.0 4.9 2.0
Germany 3,032.8 114.6 64.2 82.8 80.0 447.8 135.0 9.5 4.7
Ireland 255.8 91.6 62.8 57.2 2.6 376.0 284.3 40.7 0.9
Spain (c) 1,075.6 174.3 61.9 139.9 32.9 200.0 72.0 30.0 19.3
Greece 175.7 59.6 46.6 0.0 0.0 93.0 62.3 8.0 6.9
France 2,181.1 29.2 25.0 4.7 1.2 319.8 92.7 8.7 0.0
Croatia 43.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Italy 1,642.4 25.8 11.8 0.4 0.0 80.0 85.7 0.0 0.0
Cyprus 17.6 3.5 3.5 0.0 0.0 6.0 2.8 0.0 0.0
Latvia 24.3 0.8 0.5 0.5 0.4 5.1 0.5 2.1 1.0
Lithuania 37.3 0.8 0.3 0.6 0.0 0.3 0.0 0.0 0.0
Luxembourg 51.2 2.5 2.6 0.0 0.0 4.5 3.8 0.3 0.1
Hungary 109.7 1.1 0.2 0.1 0.1 5.4 0.0 3.9 2.5
Netherlands 676.5 39.8 23.0 30.6 5.0 200.0 40.9 52.9 30.4
Austria 339.9 40.1 11.8 0.6 0.5 75.0 19.3 0.0 0.0
Portugal 179.5 34.8 15.3 4.4 3.1 28.2 16.6 6.1 3.8
Slovenia 38.6 4.5 3.6 3.7 0.3 12.0 2.2 0.0 0.0
Sweden 446.9 5.0 0.8 0.0 0.0 156.0 19.9 0.5 0.0
United Kingdom 2,580.1 114.6 100.1 248.1 40.4 364.5 158.2 39.9 33.3
Izvor: Europska komisija
39
Omjer loših kredita u ukupnim kreditima (NPL)
Loši krediti su relativno visoki, ali u brzom padu
2015. 2016. 2017.
19%
15%
11%
7%
9%
13%
17%
5%
Hrvatska
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2018.
2016.2017.
Izvor: MMF, nacionalne centralne banke
9.71%
2018.
40
Omjer loših kredita u kapitalu banaka
Loši krediti vežu sve manje kapitala koji se oslobađa za poslovnu ekspanziju zahvaljujući prodajama potraživanja
40%
30%
20%
10%
15%
25%
35%
5%
Hrvatska
50%
60%
40%
30%
20%
10%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
HR
20162017.2018.
Izvor: MMF, nacionalne centralne banke
9.71%
2015. 2016. 2017. 2018.
41
Bruto knjigovodstvena vrijednost prodanih potraživanja – Hrvatska
2018. UKUPNO
Ukupno Stanovništvo Nefinancijska društva
Ostali sektori
Bruto knjigovodstveni iznos potraživanja 5.392.930 1.452.950 3.804.357 135.623
od toga: obračunate kamate 258.023 161.540 94.671 1.812
Umanjenje vrijednosti potraživanja 4.090.538 1.247.632 2.807.433 35.474
od toga: obračunate kamate 253.053 161.122 90.119 1.812
Izvanbilančna potraživanja 1.683.294 387.276 1.268.469 27.549
Kupoprodajna cijena 2.221.900 523.218 1.587.986 110.696
2011. 2012.2010. 2014. 2015.2013. 2016. 2017.
9.000
6.000
4.000
1.000
2.000
mil
HRK
3.000
5.000
7.000
8.000
0
Hrvatska
Izvor: HNB
Glavni razlog smanjenja aktive su prodaje kreditnih portfelja, koje se od 2018. smanjuju
4.734
2018.
42
Hrvatske banke u globalnom okviru- usporedba 32 države prema zadnjem stanju u bazi FSI MMF-a
Omjer kapitala Nepokriveni NPL*
Estonija 28.4 1.0
Švedska 27.0 0.5
Irska 24.5 4.6
Hrvatska 22.6 3.3
Nizozemska 22.2 1.9
Norveška 22.0 1.6
Latvija 22.0 0.6
Danska 21.3 2.4
UK 20.2 0.7
Bugarska 20.0 4.3
Rumunjska 20.0 2.5
Litva 19.0 1.6
Slovenija 18.9 0.7
Belgija 18.6 1.2
Francuska 18.4 1.5
Slovačka 18.3 1.3
Turska 18.1 0.7
Austrija 17.8 0.8
Češka 17.6 1.0
Mađarska 17.1 0.8
Malta 17.0 2.5
Singapur 16.5 0.9
Cipar 16.5 13.4
S. Makedonija 16.3 0.4-
Grčka 16.2 13.7
Italija 16.0 5.2
BiH 15.5 2.4
Španjolska 15.4 2.3
Portugal 15.3 3.9
SAD 14.7 0.9
Australija 14.6 0.7
Izrael 14.3 0.3
San Marino 13.8 34.7
Nepokriveni dio NPL-a je nizak, ne odstupa od globalnih standarda
Kapitalizacija je vrlo visoka za globalne standarde
Hrvatska ima iznimno visoku kapitalizaciju s obzirom na kvalitetu aktive i njeno osiguranje
U obzir treba uzeti i konzervativne metode vrednovanja koje nisu osjetljive na kolaterale
* NPL omjer umanjen za dio pokriven ispravcima vrijednosti i rezervacijamaIzvor: MMF (FSI)
Zaključak o stanju sektora- zrela industrija pod pritiskom deregulacije i konsolidacije
43
35%
30%
15%
25%
20%
-0%-5%
5%
10%
-10%-15%-20%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
2015. 2017.2016. 2018.
HR
HR4.5%
4.0%
1.5%
2.0%
2.5%
3.0%
3.5%
1.0%
0.5%
0.0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
2016.2017.2018.
1,7%
1,5%
1,6%
1,4%
1,3%
1,2%
1,1%
1,0%
Hrvatska
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2018.
2016.2017.
OMJER KAPITALA
Iznimna kapitalizacija i sigurnost
NETO KAMATNA MARŽA
Konkurencija, pritisak na kamatne marže
ROE
Umjerena profitabilnost, bez naznaka značajnijeg ubrzanja kreditne ekspanzije
UDJEL U ZAPOSLENOSTI
Liberalizacija i tehnološke promjene
Pad zaposlenosti, ulaganja u IT, pritisak na smanjenje troškova: kondolisacija zrele industrije
Zaključak o stanju sektora- zrela industrija pod pritiskom deregulacije i konsolidacije
44
V. Institucijski okvirDobre kreditne informacije i slaba pravna zaštita
45
Indeks snage pravne zaštite (0 - 12)
Indeks pravne zaštite vjerovnika mjeri zaštitu vjerovnika i dužnika propisima koji uređuju poslovanje s kolateralima i stečaj
Mjeri kvalitetu zaštite osiguranih kredita i funkcioniranje registra kolaterala
Hrvatska i Slovenija imaju najlošije propise
14
12
10
8
6
4
2
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
Izvor: Doing Business
6.1
87
8
12
7
5
9
7
9 9
7
3
6
46
Indeks obuhvata kreditnih informacija (0 – 8)
Obuhvat kreditnog registra (postotak odrasle populacije)
Pogoršanje ocjene zbog problema u funkcioniraju HROK-a tijekom prilagodbe s GDPR-om
9
8
7
6
4
5
2
1
3
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
100
120
80
60
40
20
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
jaHR
Izvor: Doing Business
6,6
6 6
5 5
7
5
6
8
7 7 7
6
7
24,4
56,2
7,3
47,1
78
41
0 0
19,4
41,7
2
100
HROK od 26.8.2019. ponovo radi uz suženi obuhvat kreditnih informacija
0 0
47
Provedba ugovora – prisilna naplata između poduzećanajbolja praksa = 100
mjesto na globalnoj rang listiProvedba ugovora – prisilna naplata između poduzeća
Hrvatska solidno stoji u pogledu prisilne naplate temeljem ugovora između poduzeća
80
60
40
20
0
10
30
50
70
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
68
5458
67 6771
56
7166
64
7264
55
63
80
100
120
140
60
40
20
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
46
120
93
42 44
27
103
25
4755
19
46
112
65
Izvor: Doing Business
48
Vrijeme potrebno za prisilnu naplatu u danima
Trošak prisilne naplate u postotku vrijednosti potraživanja
800
1000
1200
1400
600
400
200
0Al
bani
ja
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
590525
595 564 545650678
605 634685
512
775
1,160
622
25
30
35
40
45
20
15
10
5
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
21
35 36
19
26
15
34
15
29
19
26
21
13
41
Izvor: Doing Business
49
Rješavanje nesolventnosti
Rješavanje nesolventnosti – mjesto na globalnoj rang listi
Hrvatska veoma loše stoji u pogledu rješavanja insolventnosti
40
50
60
70
30
20
10
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
60
70
80
90
40
50
30
20
10
0Al
bani
ja
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
75
68 6858
66
55
7377
5966
84
67
80
57
28
39 37
61
43
66
30
25
56
46
8
41
16
63
najbolja praksa = 100
Izvor: Doing Business
50
u postotku vrijednosti potraživanja
u godinama
Stopa naknadne naplate u likvidaciji ili stečaju
Prosječno vrijeme potrebno za stečaj
Hrvatska stoji veoma loše u pogledu rješavanja insolventnosti prema odnosu naknadne naplate i vremena potrebnog za odvijanje postupaka
40
50
60
70
80
90
100
30
20
10
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR70
4540 38
5044
48
61
34
46
90
35
68
35
Izvor: Doing Business
2.5
3
3.5
4.5
4
2
1
1.5
0.5
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
1.7
2.0
3.3 3.3
1.4
2.0
1.5
3.03.3
4.0
0.8
2.02.1
3.1
51
Trošak naplate
Indeks kvalitete insolvencijskog prava
6
8
10
12
14
16
4
2
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
10
15
20
25
5
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
S. M
aked
onija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
9
11,9
1415
12 12,514
12
10
1514
13 13
11,5
15,5
109 9
8
15
10
15
11
18
4
20
1715
u postotku vrijednosti u slučaju likvidacije ili stečaja
Izvor: Doing Business
Hrvatska općenito veoma loše stoji u pogledu kvalitete insolvencijskog prava
Indeks kvalitete inslovencijskog prava je zbirni pokazatelj kvalitete najvažnijih pravnih postupaka u okviru stečaja i likvidacije kao što su prava pokretanja postupka, mogućnost sporenja štetnih radnji, zaštita imovine vjerovnika, financiranje restrukturiranja u okviru insolvencijskog postupka i sl.
52
Izvori su podataka ECB, IMF i WB za države koje raspolažu podatcima i nacionalne središnje banke za ostale države. Koriste se konsolidirani podatci banaka te indikatori iz supervizorskih publikacija i/ili izvješća
U izračunima se koristi podatak bruto domaćeg proizvoda u tekućim cijenama kojeg objavljuje EUROSTAT
Kod depozita stanovništva koriste se podaci monetarne statistike, a kod svih kredita supervizorski podaci
Pojedini su indikatori izračunani agregatno za BiH iz podataka agencija za bankarstvo entiteta Ukoliko nije drugačije naznačeno na pojedinom grafikonu, podaci se odnose na stanje krajem 2018. godine. Zadnji datum povlačenja podataka je 18.7.2019. Do navedenog datuma nisu bili raspoloživi supervizorski podaci za Srbiju za kraj 2018. godine, te se koriste podaci za III tromjesečje 2018. godine. Navedeno je u grafikonima označeno sa *
Pri izračunu pokazatelja ukupna aktiva / BDP za RH upotrijebljeni su nekonsolidirani revidirani podatci koje objavljuje HNB zbog metodološke usporedivosti prikaza strukture financijskoga sektora RH
METODOLOŠKI DODATAK
53
Banke članice Hrvatske udruge banaka
ADDIKO BANK d.d.10 000 Zagreb, Slavonska avenija 6Telefon: 01 6030 000 Telefaks: 01 600 7000Info telefon: 0800 14 14SWIFT: HAABHR22Internet: www.addiko.hrE-mail: [email protected]
AGRAM BANKA d.d.10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 74 Telefon: 01 6167 333Telefaks: 01 6116 466SWIFT: KREZHR2XInternet: www.agrambanka.hrE-mail: [email protected]
BKS BANK AG - Glavna podružnica Hrvatska51000 Rijeka, Mljekarski trg 3Telefon: 051 353 555Telefaks: 051 353 566SWIFT: BFKKHR22Internet: www.bks.hrE-mail: [email protected]
CROATIA BANK d.d.10110 Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9Telefon: 0800 57 57 Telefaks: 01 2391 244SWIFT: CROAHR2X Internet: www.croatiabanka.hrE-mail: [email protected]
ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.51000 Rijeka, Jadranski trg 3ATelefon: 072 555 555 Telefaks: 072 37 6000Info telefon: 0800 7890SWIFT: ESBCHR22REUTERS: ESZHInternet: www.erstebank.hrE-mail: [email protected]
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.10000 Zagreb, Jurišićeva 4Telefon: 072 472 472Telefaks: 01 481 0773Info telefon: 0800 472 472SWIFT: HPBZHR2XInternet: www.hpb.hrE-mail: [email protected]
54
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.52470 Umag, Ernesta Miloša 1Telefon: 052 702 300 Telefaks: 052 702 388 Info telefon: 052 702 400SWIFT: ISKBHR2XInternet: www.ikb.hrE-mail: [email protected]
J&T banka d.d.42000 Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1Telefon: 042 659 400Telefaks: 042 659 401SWIFT: VBVZHR22Internet: www.jtbanka.hrE-mail: [email protected]
KARLOVAČKA BANKA d.d.47000 Karlovac, Ivana Gorana Kovačića 1Telefon: 047 417 500 Telefaks: 047 614 206 SWIFT: KALCHR2XInternet: www.kaba.hrE-mail: [email protected]
KENTBANK d.d.10 000 Zagreb, Gundulićeva 1Telefon: 01 4981 900Telefaks: 01 4981 910SWIFT: KENBHR22Internet: www.kentbank.hrE-mail: [email protected]
OTP BANKA d.d.21000 Split, Ulica Domovinskog rata 61Telefon: 072 20 40 00 Telefaks: 072 201 950Info telefon: 072 210 021SWIFT: OTPVHR2XInternet: www.otpbanka.hrE-mail: [email protected]
PARTNER BANKA d.d.10000 Zagreb, Vončinina 2Telefon: 01 4602 222Telefaks: 01 4602 289SWIFT: PAZGHR2XInternet: http://www.paba.hrE-mail: [email protected]
PODRAVSKA BANKA d.d.48000 Koprivnica, Opatička 3Telefon: 072 655 000Telefaks: 072 655 266SWIFT: PDKCHR2XInternet: www.poba.hrE-mail: [email protected]
PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.10000 Zagreb, Radnička cesta 50Telefon: 01 636 0000Telefaks: 01 636 0063Info telefon: 0800 365 365SWIFT: PBZGHR2XInternet: www.pbz.hrE-mail: [email protected]
55
SLATINSKA BANKA d.d.33520 Slatina, V. Nazora 2Telefon: 033 637 000 Telefaks: 033 637 009SWIFT: SBSLHR2X Internet: www.slatinska-banka.hrE-mail: [email protected]
ZAGREBAČKA BANKA d.d.10000 Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10Telefon: 01 3773 333Info telefon: 0800 00 24SWIFT: ZABAHR2XInternet: www.zaba.hrE-mail: [email protected]
RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. 10000 Zagreb, Magazinska cesta 69 Telefon: 01 4566 466 Telefaks: 01 4811 624Info telefon: 072 62 62 62SWIFT: RZBHHR2X Internet: www.rba.hrE-mail: [email protected]
SBERBANK d.d. 10000 Zagreb, Varšavska 9 Telefon: 01 6393 420 Telefaks: 01 4801 365Info telefon: 0800 0600SWIFT: VBCRHR22Internet: www.sberbank.hrE-mail: [email protected]
Nakladnik / GIU Hrvatska udruga banakaDizajn / GIU Hrvatska udruga banakaTisak / KerschoffsetNaklada / 200Zagreb, 2019.
56
GIU Hrvatska udruga banakaCentar Kaptol, Nova Ves 17
10000 Zagreb, CroatiaT. +385 1/4860 080F. +385 1/4860 081