Embed Size (px)
Citation preview
Doprinos hrvatski banaka rastu i razvoju
Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju
Banke u Hrvatskoj: sustav bez kojega nema rasta i razvoja Hrvatska je tradicionalno navikla na stabilan i siguran bankarski sektor, koji pri tome dijeli sudbinu s infrastruktu-rom čije stabilno djelovanje uzimamo zdravo za gotovo.
I nije više riječ isključivo o vodi koja poteče uvijek kad otvorimo slavinu ili struji koja osvijetli sobu kada pritisne-mo prekidač. Danas stavljanjem prsta na zaslon mobilnoga telefona kupu-jemo i komuniciramo s tisućama ljudi. I to uvijek funkcionira. Slično su tomu i krediti uvijek dostupni uz određenu cijenu i novac se brzo seli između raču-na građana i poduzeća, dok se nalozi provode preko računala i mobitela.
Taj je novac toliko siguran da u razdoblju velike globalne krize 2009. godine hrvatski porezni obveznici, kao jedni od rijetkih u Europi, nisu morali financirati spas banaka.
Međutim, sve se to podrazumijeva i o tome se ne govori mnogo. Ključ-ni gospodarski sustavi imaju svoje važne dijelove – od proizvodnje preko distribucije do upotrebe – koji moraju funkcionirati sigurno i skladno. Jedan je od čimbenika dobroga funkcionira-nja i široko razumijevanje poslovanja.
Stoga želimo proširiti i razumijevanje o mehanizmu zaštite i rizika u našim bankama, odnosno objasniti određe-ne pojave. Primjerice kako je moguće odobriti investicijski ili stambeni kredit koji će se vratiti za 10 ili 20 godina ako je štednja kod banaka uglavnom
kratkoročna i velik se dio može podići na zahtjev? Kako je moguće da banke uglavnom čuvaju deviznu štednju jer su tako odabrali hrvatski štediše, dok se u ponudi kredita nalaze i oni u kunama? Kako najlakše razumjeti uvid u logiku bankarskoga poslovanja pri kojemu dobit i dobra kontrola rizika omogućuju da se plaćanja obavljaju brzo i točno i da je mreža bankomata, poslovnica i IT sustava dostupna goto-vo svakome u svakom trenutku?
Publikacija pred vama razotkriva pozadinu funkcioniranja bankarskog sustava bez kojega nema rasta i razvoja i koji je nabijen tehnološkim napretkom. On tako osigurava sta-bilnost sustava: likvidnost i sigurnost novčane imovine, njezin brz i pouzdan prijenos, povrat na štednju, kontrolu rizika, pristup kreditima te financijske savjete koji će unaprijediti poslovanje.
Unutar pet poglavlja prikazuju se važne funkcije banaka koje doprino-se rastu i razvoju, a međunarodnim usporedbama pokazuje se da bi Hrvatska u cjelini stajala mnogo bolje u gospodarskome smislu kada bi i ostali ekonomski podsustavi kompara-tivno funkcionirali kao što funkcionira hrvatsko bankarstvo.
Zdenko AdrovićDirektor Hrvatske udruge banaka
4 5
I. Veličina i značaj bankarskoga sustava 3
II. Aktiva, depoziti, krediti i bilanca 17
III. Profitabilnost, efikasnost i uloženi kapital 27
IV. Stabilnost i kvaliteta 35
V. Institucijski okvir 41
I. Veličina i značaj
6 7
Struktura financijskoga sektora 2017. godine Značajnost banaka općenito
409
96,6
mlrd
mlrd
2,6FAKTORING
BANKE I STAMBENE ŠTEDIONICE
MIROVINSKI FONDOVI
40,8 mlrd
OSIGURANJA
20,7 mlrd
INVESTICIJSKI FONDOVI
18,2 mlrd
mlrd
LEASING
0,4%
0,8%
1,3%
3,1%
3,5%
6,9%
15,6%
0% 20% 40% 60% 80%
68,2%
Faktoring
Dobrovoljni mirovinski fondovi
Stambene štedionice
Leasing
Investicijski fondovi
Osiguravajuća društva
Obvezni mirovinski fondovi
Banke
Banke obavljaju ročnu i valutnu transformaciju izvora sredstava u plasmane
Visokom kapitalizacijom i odgovornim upravljanjem osiguravaju financijsku stabilnost – miran san građana i poduzetnika
Aktiva financijskoga sektora iznosi oko 160% BDP-a
• Banke čine 68% sektora. Njihova je aktiva otprilike 110% BDP-a
• Značajnost im je i veća od tih brojeva jer su u središtu sustava
Banke čuvaju depozite, odobravaju kredite, obavljaju platni promet i trguju financijskim instrumentima – osiguravaju likvidnost, zauzdavaju rizike i omogućuju štednju
Potiču inovacije i značajno izravno i neizravno doprinose zapošljavanju i prihodima državnoga proračuna
160% 68%
sektoraBDP
• Ročna transformacija: kratkoročni izvori uz određena ograničenja koja proizlaze iz upravljanja rizicima mogu postati dugoročniji plasmani
Izvor: HNB i HANFA, prema ukupnoj aktivi
8 9
Broj zaposlenih u bankama / ukupan broj zaposlenih
Udjeli financijskog sektora u BDP-u
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
7%
5.1%6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
7%
6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
Financijska djelatnost i djelatnost osiguranja u RH kontinuirano doprinosi BDP-u s više od pet postotnih bodova
Bankarstvo je zrela industrija koja se prilagođava tehnološkim promjenama
U posljednje dvije godine udjel u BDP-u se blago smanjuje zbog rasta drugih grana gospodarstva, ali iznos dodane vrijednosti raste
U odnosu na usporedive zemlje RH ostvaruje nešto veći izravan doprinos financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja BDP-u od prosjeka
Izvor: DZS, Eurostat, vlastite procjene Izvor: ECB, EUROSTAT, nacionalni statistički zavodi
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
1.7%
1.6%
1.5%
1.4%
1.3%
1.2%
1.1%
1.0%
HR1.4%
1.2%
1.0%
0.8%
0.6%
0.4%
0.2%
0.0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2016.2017.
1.27%
10 11
Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije
Aktiva pet najvećih banaka / ukupna aktiva
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
1450
1400
1350
1300
1250
1200
Hrvatska
Zbir tržišnih udjela pojedinih banaka pomnožen sa 1000 (rezultati manji od 1800 se ne smatraju visokom koncentracijom)
Indeks je uobičajeno veći u manjim zemljama
Koncentracija top pet banaka je relativno visoka, kao u Slovačkoj
Prema ovom pokazatelju konkurencija među bankama je intenzivna
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
Pet velikih i jakih takmaca uz pratnju manjih može značiti snažnu konkurenciju
2013. 2014. 2015.
Hrvatska
2016. 2017.
75%
74%
73%
72%
71%
70%
80%
2013.2017.
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR1600
20132017
1400
1200
1000
800
600
400
200
0
Buga
rska
Alba
nija
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
1387
72.79%
12 13
Broj banaka u Hrvatskoj Aktiva banaka u većinskom domaćem vlasništvu / ukupna aktiva
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
12%
11%
10%
9%
8%
7%
6%
Broj banaka se smanjuje. U toku 2018. godine se nastavlja smanjivati (23)
Hrvatska je tipična zemlja Nove Europe – kao Češka, Rumunjska i Slovačka – s dominacijom banaka pod kontrolom europskih bankarskih grupacija
Samo Mađarska, Poljska i Slovenija imaju nešto veće udjele domaćeg vlasništva
Proces konsolidacije zbog krize, jačanja konkurencije, izazova tehnoloških promjena i novih regulatornih zahtjeva
Hrvatska
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
80%
2013.2017.
60%
50%
70%
40%
30%
10%
20%
0%
HR
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
10.000
2012.2017.
1.000
100
10
1
HR
16/1628/23 31/24 37/39 31/25
3.610/2.996
640/611
167/57
16/15
37/3326/25
19/1832/29
32
30
28
26
24
22
202013. 2014. 2015. 2016. 2017.
30
28 28
2625
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
U Sloveniji je dominantno državno vlasništvo, ali vlada je objavila prodaju najveće banke nakon što su velika sredstva poreznih obveznika potrošena na sanaciju banaka
9.2%
14 15
Ukupna aktiva po zaposlenom u bankama Broj poslovnih jedinica banaka na 100 tisuća stanovnika
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
3.1
3.0
2.9
2.8
2.7
2.6
2.5
2.4
Učinkovitost poslovanja mjerena aktivom po zaposlenom raste
Razvojem tehnologije smanjuje se potreba za poslovnim jedinicama banaka, bilježi se njihovo smanjenje. Razlog su i povećani regulatorni troškovi s obzirom na sigurnost
14
12
10
8
6
4
2
mil
EUR
0
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2013.2017.
100
90
80
70
60
50
40
10
20
30
0
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2008.2016.
Hrvatska
mil
EUR
Hrvatska je među top pet zemalja Nove Europe s oko tri milijuna po zaposlenom zajedno s Češkom, Mađarskom, Slovačkom i Slovenijom. No u ovome zaostaje za prosjekom EU tri do četiri puta
Premreženost tržišta je i dalje solidna, kao u prosjeku Nove Europe – približno kao u Sloveniji
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke Izvor: Svjetska banka
2005. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014.2007. 2009. 2011. 2013. 2015. 2016.
39
41
43
45
37
35
33
31
29
27
25
Hrvatska
2.99
32.86
16 17
Broj bankomata na 100 tisuća stanovnika Udio kreditnih kartica u populaciji starijoj od 15 godina
Brz razvoj bankomatske mreže
Udvostručenje pokazatelja premreženosti u 10 godina
Banke Češke, Hrvatske i Slovenije uložile su velike napore u tehnološki i tržišni razvoj kartičnoga poslovanja
U Hrvatskoj više od 35% populacije starije od 15 godina posjeduje kreditne kartice.Time je uz Sloveniju uvjerljivo u vrhu Nove Europe
140
120
100
80
60
40
20
0
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2008.2016.
45%
30%
35%
40%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2011.2017.
Najgušća bankomatska mreža u Novoj Europi je u Hrvatskoj
Izvor: Svjetska banka Izvor: Svjetska banka
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
140
120
100
80
60
40
20
0
Hrvatska
128
19
II. Aktiva, depoziti, krediti i bilanca
Hrvatska je u top tri zemlje Nove Europe
20 21
Ukupna aktiva banaka u odnosu na BDP Krediti poduzećima u odnosu na BDP
Hrvatska uz Češku u vrhu Nove Europe
Unatoč padu nakon krize, zaostatak za EU prosjekom je i dalje manji od dvostruke vrijednosti
Unatoč padu nakon krize, zaostatak za EU prosjekom je i dalje manji od dvostruke vrijednosti
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
125%
130%
120%
115%
110%
105%
100%
Hrvatska
2014. 2015. 2016. 2017.
34%
30%
32%
28%
26%
24%
22%
20%
Hrvatska
300%
250%
200%
150%
100%
50%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
2013.2017.
50%
45%
40%
35%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
Pad aktive povezujemo s prodajama kreditnih portfelja
Hrvatska neposredno iza Bugarske, Češke i BiH, ispred većine zemalja Nove Europe
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
109.68% 25.61%
22 23
Sektorska struktura kredita poduzećima Krediti stanovništvu u odnosu na BDP
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
Banke najviše kreditiraju:
IndustrijuTrgovinuTurizam
Unatoč neznatnom oporavku nakon 2016., hrvatski prosjek je skoro dvostruko niži od prosjeka zemalja EU
HR
2014. 2015. 2016. 2017.
44%
40%
42%
38%
36%
34%
32%
30%
Hrvatska
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo: popravak motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Ostale djelatnosti
Hrvatska je neposredno iza Slovačke, a ispred većine zemalja Nove Europe
Izvor: HNB
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
368,592
5,198,887
19,027,557
7,354,471
15,702,9803,100,051
9,219,216
4,936,932
5,625,373
1,497,097
9,976,269
u tisućama kuna
36.93%
24 25
Krediti poduzećima i stanovništvu u odnosu na BDP
Krediti općoj državi u odnosu na BDP
14%
12%
10%
8%
6%
4%
2%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
2014. 2015. 2016. 2017.
75%
70%
65%
60%
55%
50%
Unatoč neznatnom oporavku nakon 2016., hrvatski prosjek je skoro dvostruko niži od prosjeka zemalja EU
Kreditiranje države u padu nakon poboljšanja fiskalne situacije od 2016.
HR
Hrvatska
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
2015.2016.2017.
2014. 2015. 2016. 2017.
18%
16%
6%
12%
14%
10%
8%
4%
2%
0%
Hrvatska
Hrvatska, Češka i Slovačka na vrhu Nove Europe
Ali hrvatske banke relativno najviše kreditiraju državu u kojoj posluju
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
62.54%
11.71%
26 27
Investiranje banaka u vrijednosne papire države u odnosu na BDP
Depoziti stanovništva u odnosu na BDP
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija EU
Pri vrhu Nove Europe i blizu EU prosjeku
Banke su ključne za razvoj domaćeg tržišta državnih obveznica
Ključna je stabilnost sustava radi očuvanja vrijednosti depozita – svih, ne samo onih koje jamči DAB
HR
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
70%
60%
65%
55%
50%
45%
40%
Hrvatska
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HRHrvatska je relativno gledano rekorder Nove Europe ako izuzmemo Albaniju – naše banke su uz češke relativno najveći čuvari depozita
Izvor: ECB Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
2014. 2015. 2016. 2017.
19%
20%
17%
18%
16%
15%
14%
13%
12%
11%
10%
Hrvatska
14.5%53.9%
29
III. Profitabilnost, efikasnost i uloženi kapital
Prosječna profitabilnost Natprosječna efikasnostKapital uložen u banke vrijedan gotovo kao cestovna infrastruktura
30 31
Povrat na imovinu banaka (ROA) Povrat na kapital banaka (ROE)
Ispodprosječan povrat na kapital među zemljama u kojima je pozitivan – veliki zaostatak za Češkom i Slovačkom
Povrat na uloženi kapital dugoročno se kreće ispod prosjeka
Nema vidljivog odstupanja: prosječna profitabilnost banaka oko 1%
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
3%
2%
1%
0%
-1%
-2%
-3%
Hrvatska
3% 20%10%2%0%
-1%-30%
1%-10%0%-20%
-4% -60%-5% -70%
-3% -50%
-2%-40%
-6% -80%
-7% -90%-8% -100%
Alba
nija
Alba
nija
BiH
BiH
Buga
rska
Buga
rska
Češk
a
Češk
a
Hrva
tska
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
ačka
Slov
enija
Slov
enija
Srbi
ja
Srbi
ja
HRHR2012. 2012.2013. 2013.
2014. 2014.2015. 2015.2016. 2016.2017. 2017.
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
20%
15%
10%
5%
0%
-10%
-5%
-15%
-20%
Hrvatska
Izvor: IMF, nacionalne centralne banke Izvor: IMF, nacionalne centralne banke
Povrat na imovinu ne odstupa značajno od prosjeka
1.07% 7.37%
32 33
Isplata dividende dioničarima banaka Uloženi kapital u banke u RH (31. 12. 2017.)
Isplaćena dividenda predstavlja zanemariv dio investiranoga kapitala u banke u Hrvatskoj
Posljednja isplata u 2017. godini iznosi svega oko 2 %, a prosječno isplate iznose oko 3 % ukupnog kapitala
Ukupan kapital u milijardama kuna
U banke je uloženo kapitala gotovo kao u cestovnu infrastrukturu RH
Gotovo šest puta više nego u INU ili HT ili HŽ infrastrukturu
Oko petnaest puta više nego u Jadranski naftovod…
70
60
50
40
30
20
10
0
Hrvatske ceste d.o.o.
Banke Hrvatska elektropri-
vreda
Hrvatske autoceste
d.o.o.
Hrvatski telekom d.d.
INA d.d. HŽ infrastruktura d.o.o.
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
Postotak dividende u odnosu na ukupni kapital
Izvor: HNB, izvješća banaka
Izvor: FINA, HNB, nekonsolidirano
2.19%
34 35
Zbroj dobiti svih banaka u usporedbi s korporacijama
Neto kamatna marža
Neto kamatna marža u Hrvatskoj počinje neznatno padati od kraja 2017.
Na maržu u Hrvatskoj relativno najviše utječu visoki rizici i regulatorni troškovi
Marža je prosječna za usporedivu skupinu država
2014. 2015. 2016. 2017.
3.5%
3.3%
3.1%
2.7%
2.9%
2.5%
2.1%
2.3%
1.7%
1.9%
1.5%
Hrvatska
4.5%
4.0%
1.5%
2.0%
2.5%
3.0%
3.5%
1.0%
0.5%
0.0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
2016.2017.
U milijardama HRK
1,028
1,591
3,978
1,773HT d.d.
HEP GRUPA
Banke
INA d.d.
Samo u Češkoj i Sloveniji značajnije odstupa prema dolje
Izvor: FINA, HNB, konsolidirano Izvor: ECB, MMF, nacionalne centralne banke
HEP Grupa, HT i INA u 2017. zbirno imaju veću dobit prije oporezivanja od svih banaka zajedno, a manje je kapitala uloženo u njih
2017. godina
2.75%
36 37
Cost income ratio (udio troškova u prihodima banaka)
Efikasnost banaka u Hrvatskoj je bolja od prosjeka Europske unije
Samo u Bugarskoj, Češkoj i Makedoniji je omjer troškova i prihoda niži
IV. Stabilnost i kvaliteta
Hrvatske banke su kapitalno najjače u Novoj Europi, a loši krediti su u brzom padu
2014. 2015. 2016. 2017.
65%
70%
60%
55%
50%
45%
40%
Hrvatska
90%
80%
60%
70%
40%
50%
10%
20%
30%
0%
Alba
nija
Buga
rska
Češk
a EU
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
HR
2015.2016.2017.
Izvor: ECB, nacionalne centralne banke
52.12%
38 39
Adekvatnost kapitala banaka u RH Troškovi sanacija banaka u EU nakon 2008.
Stopa adekvatnosti kapitala u hrvatskim bankama tradicionalno je jedna od najviših u Europi
Stopa adekvatnosti kapitala raste nakon svjetske financijske krize
Hrvatska je jedina država članica EU, u kojoj porezni obveznici nisu morali davati kapital za spašavanje banaka u proteklom desetljeću
GDP Capital injection Impaired assets Guarantees on liabilities (b) Other measures
2015 Total approved
Used Total approved
Used Maximum approved
Used Maximum approved
Used
Belgium 410.4 23.3 20.8 28.2 21.8 275.8 46.8 20.5 0.0
Bulgaria 45.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 1.7 0.0
Denmark 271.8 14.6 10.8 2.3 0.3 580.0 145.0 4.9 2.0
Germany 3,032.8 114.6 64.2 82.8 80.0 447.8 135.0 9.5 4.7
Ireland 255.8 91.6 62.8 57.2 2.6 376.0 284.3 40.7 0.9
Spain (c) 1,075.6 174.3 61.9 139.9 32.9 200.0 72.0 30.0 19.3
Greece 175.7 59.6 46.6 0.0 0.0 93.0 62.3 8.0 6.9
France 2,181.1 29.2 25.0 4.7 1.2 319.8 92.7 8.7 0.0
Croatia 43.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Italy 1,642.4 25.8 11.8 0.4 0.0 80.0 85.7 0.0 0.0
Cyprus 17.6 3.5 3.5 00 0.0 6.0 2.8 0.0 0.0
Latvia 24.3 0.8 0.5 0.5 0.4 5.1 0.5 2.1 1.0
Lithuania 37.3 0.8 0.3 0.6 0.0 0.3 0.0 0.0 0.0
Luxembourg 51.2 2.5 2.6 0.0 0.0 4.5 3.8 0.3 0.1
Hungary 109.7 1.1 0.2 0.1 0.1 5.4 0.0 3.9 2.5
Netherlands 676.5 39.8 23.0 30.6 5.0 200.0 40.9 52.9 30.4
Austria 339.9 40.1 11.8 0.6 0.5 75.0 19.3 0.0 0.0
Portugal 179.5 34.8 15.3 4.4 3.1 28.2 16.6 6.1 3.8
Slovenia 38.6 4.5 3.6 3.7 0.3 12.0 2.2 0.0 0.0
Sweden 446.9 5.0 0.8 0.0 0.0 156.0 19.9 0.5 0.0
United Kingdom 2,580.1 114.6 100.1 248.1 40.4 364.5 158.2 39.9 33.3
2009.2008. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
23%
19%
21%
25%
17%
15%
13%
11%
9%
7%
5%
Hrvatska
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2015.2016.2017.
Izvor: MMF, nacionalne centralne banke Izvor: Europska komisija
23.16%
40 41
Omjer loših kredita u ukupnim kreditima (NPL)
Omjer loših kredita u kapitalu banaka
Loši krediti su relativno visoki, ali u brzom padu
Loši krediti vežu sve manje kapitala koji se oslobađa za poslovnu ekspanziju zahvaljujući prodajama potraživanja
2015. 2016. 2017.
19%
15%
11%
7%
9%
13%
17%
5%
Hrvatska
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR2015.2016.2017.
2015. 2016. 2017.
40%
30%
20%
10%
15%
25%
35%
5%
Hrvatska
50%
60%
40%
30%
20%
10%
0%
Alba
nija
BiH
Buga
rska
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
HR2015.2016.2017.
Izvor: MMF, nacionalne centralne banke Izvor: MMF, nacionalne centralne banke
11.2%
14%
42 43
Bruto knjigovodstvena vrijednost prodanih potraživanja – Hrvatska V. Institucijski okvir
Dobre kreditne informacije i slaba pravna zaštita
2017. UKUPNO
Ukupno Stanovništvo Nefinancijska društva
Ostali sektori
Bruto knjigovodstveni iznos potraživanja 8.342.186 1.973.996 6.152.836 215.354
od toga: obračunate kamate 258.871 52.931 183.016 22.924
Umanjenje vrijednosti potraživanja 6.795.260 1.847.309 4.770.769 177.182
od toga: obračunate kamate 258.503 52.563 183.016 22.924
Izvanbilančna potraživanja 4.351.427 1.336.000 2.862.991 152.436
Kupoprodajna cijena 2.411.363 522.798 1.806.300 82.265
2011. 2012.2010. 2014. 2015.2013. 2016. 2017.
9.000
6.000
4.000
1.000
2.000
mil
HRK
3.000
5.000
7.000
8.000
0
Hrvatska
Izvor: HNB
Glavni razlog smanjenja aktive su prodaje kreditnih portfelja
8.342
44 45
Indeks snage pravne zaštite (0 - 12) Indeks obuhvata kreditnih informacija (0 – 8)
Obuhvat kreditnog registra (postotak odrasle populacije)
Indeks pravne zaštite vjerovnika mjeri zaštitu vjerovnika i dužnika propisima koji uređuju poslovanje s kolateralima i stečaj
Mjeri kvalitetu zaštite osiguranih kredita i funkcioniranje registra kolaterala
Hrvatska i Slovenija imaju najlošije propise
Hrvatska solidno stoji u pogledu kreditnih informacija i kreditnog registra (prema mjerenju 2017.)
14
12
10
8
6
4
2
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
9
8
7
6
4
5
2
1
3
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
100
120
80
60
40
20
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
Izvor: Doing Business Izvor: Podaci prema mjerenju Doing Business polovicom 2017. kada je HROK izdavao kreditna izvješća za kredite građanima
6
87
9
12
7
5
10 10
7
9
7
3
6
6,66 6
5 5
7
6
5
7
8
7
6 6
7
82
51,6 53,6
74,3
31,6
86,5
100
89,8100
85,7
72,182,6
100 100
46 47
Provedba ugovora – prisilna naplata između poduzećanajbolja praksa = 100
mjesto na globalnoj rang listiProvedba ugovora – prisilna naplata između poduzeća
Vrijeme potrebno za prisilnu naplatu u danima
Trošak prisilne naplate u postotku vrijednosti potraživanja
Hrvatska solidno stoji u pogledu prisilne naplate temeljem ugovora između poduzeća
80
60
40
20
0
10
30
50
70
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
67
5460
67 6771
56
7468
63
72
64
53
61
80
100
120
140
60
40
20
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
47
120
71
40 42
23
91
13
35
55
17
84
122
60
80
100
120
140
60
40
20
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
578525
595 564 545650678
605 634685
512
775
1,160
635
25
30
35
40
45
20
15
10
5
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
22
35 36
19
26
15
34
15
29
19
26
21
13
41
Izvor: Doing Business Izvor: Doing Business
48 49
Rješavanje nesolventnosti
Rješavanje nesolventnosti – mjesto na globalnoj rang listi
Hrvatska veoma loše stoji u pogledu rješavanja insolventnosti
40
50
60
70
30
20
10
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
60
70
80
90
40
50
30
20
10
0Al
bani
ja
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
76
66 6760
69
55
7378
6066
84
60
77
55
24
41 40
50
37
62
30
22
51
42
10
48
25
60
najbolja praksa = 100 u postotku vrijednosti potraživanja
u godinama
Izvor: Doing Business
Stopa naknadne naplate u likvidaciji ili stečaju
Prosječno vrijeme potrebno za stečaj
Hrvatska veoma loše stoji u pogledu rješavanja insolventnosti
40
50
60
70
80
90
100
30
20
10
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR71
4238 36
4944
48
63
36
47
89
34
67
33
Izvor: Doing Business
2.5
3
3.5
4.5
4
2
1
1.5
0.5
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
1.7
2.0
3.3 3.3
1.4
2.0
1.5
3.03.3
4.0
0.8
2.02.1
3.1
50 51
Trošak naplate
Indeks kvalitete insolvencijskog prava
6
8
10
12
14
16
4
2
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
10
15
20
25
5
0
Alba
nija
OECD
HI
BiH
Buga
rska
Crna
Gor
a
Češk
a
Hrva
tska
Mađ
arsk
a
Mak
edon
ija
Poljs
ka
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Srbi
ja
HR
9
12,1
1415
13 13,5 1312
10
1514
13 13
11,5
13,5
109 9
8
15
10
15
11
18
4
20
1715 Izvori su podataka ECB, IMF i WB za države
koje raspolažu podatcima i nacionalne središnje banke za ostale države. Koriste se konsolidirani podatci banaka te indikatori iz supervizorskih publikacija i/ili izvješća
U izračunima se koristi podatak bruto domaćeg proizvoda u tekućim cijenama kojeg objavljuje EUROSTAT
Kod depozita stanovništva koriste se podaci monetarne statistike, a kod svih kredita supervizorski podaci
Pojedini su indikatori izračunani agregatno za BiH iz podataka agencija za bankarstvo entiteta Ako nije drugačije naznačeno na pojedinom grafikonu, podatci se odnose na stanje krajem 2017. godine
Pri izračunu pokazatelja ukupna aktiva / BDP za RH upotrijebljeni su nekonsolidirani revidirani podatci koje objavljuje HNB zbog metodološke usporedivosti prikaza strukture financijskoga sektora RH
METODOLOŠKI DODATAKu postotku vrijednosti u slučaju likvidacije ili stečaja
Izvor: Doing Business
Hrvatska općenito veoma loše stoji u pogledu kvalitete insolvencijskog prava
Indeks kvalitete inslovencijskog prava je zbirni pokazatelj kvalitete najvažnijih pravnih postupaka u okviru stečaja i likvidacije kao što su prava pokretanja postupka, mogućnost sporenja štetnih radnji, zaštita imovine vjerovnika, financiranje restrukturiranja u okviru insolvencijskog postupka i sl.
56
GIU Hrvatska udruga banakaCentar Kaptol, Nova Ves 17
10000 Zagreb, CroatiaT. +385 1/4860 080F. +385 1/4860 081
