Upload
gorancho063420806
View
814
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
ANALIZA BILANSA BANAKA AFI-ja Predavanje 14a
Prof. dr Jovica LazićDrinka Peković, asistent
Željko Račić, asistent
Novi Sad, 31.12.2009. godine
Šta se podrazumeva pod bonitetom banke? Bonitet banke obuhvata niz
elemenata koji treba da izraze sposobnost banke da uspešno obavlja svoju delatnost.
Kvalitativni elementi boniteta banke1. Organizaciona struktura
2. Tržišni položaj banke
3. Menadžment banke
4. Kadrovska struktura
5. Informaciona opremljenost
6. Povezanost osnovnih funkcija banke
Organizaciona struktura banke
Određena je veličinom banke, njenom primarnom delatnošću (poslovanje sa privredom, sa stanovništvom).
Izražava se kroz broj filijala, ekspozitura, poslovnica i kroz njihovu međusobnu povezanost.
Tržišni položaj banke
Pozicija banke u odnosu na - finansijska tržišta, - druge banke, - centralnu banku. - sektore koji raspolažu viškovima
gotovine – potencijalni deponenti i - sektore koji imaju potrebu za
sredstvima- potencijalni komitenti.
Menadžment banke
-Kvalifikaciona struktura menadžmenta,
- rezultati u dosadašnjem radu, - starosna struktura, - porodična situacija, - stil rukovođenja,
Kadrovska opremljenost banke Odnos obima poslova koje banka obavlja i broj zaposlenih.
- kvalifikaciona struktura zaposlenih - posebna znanja i veštine koje
zaposleni poseduju (znanje jezika, informatička znanja)
- starosna struktura zaposlenih, - raspored zaposlenih po sektorima i
pojedinim poslovima
Informaciona opremljenost
- brzina i kvalitet izvršavanja naloga komitenata,
- kvalitet međusobnih veza organizacionih jedinica banke
Integrisanost osnovnih funkcija banke Odnos između funkcija
(upravljanje, rukovođenje, izvršavanje)
Hijerarhija u upravljanju, Mehanizmi za subordinaciju i Mehanizmi za koordinaciju poslova
i aktivnosti pojedinih delova banke.
Specifičnosti analize finansijskih izveštaja banaka Finansijski položaj je određen
aktivnom i pasivom banke u datom trenutku, a prinosni položaj visinom prihoda, rashoda i rezultata ostvarenog u određenom periodu.
Analiza finansijskih izveštaja bilansa stanja i bilansa uspeha se, otuda, javlja kao instrument za ocenu boniteta banke.
Delatnost banaka je osnova na kojoj se javljaju specifičnosti analize njihovih finansijskih izveštaja.
Specifičnosti se ogledaju u ciljevima i instrumentima analize.
Ciljevi analize finansijskih izveštaja banaka Otkrivanje izloženosti banke riziku
solventnosti, valutnom,kamatnom riziku i tržišnom riziku.
Upravljanje ovim rizicima ključ je uspešnog upravljanja bankom.
Ako bi se vršilo rangiranje rizika kojima je banka izložena tada bi rizik solventnosti trebalo staviti na prvo mesto.
Ovo stoga što posledice kamatnog, valutnog i tržišnog rizika vode nelikvidnosti banke.
Izvori rizika nesolventnosti banke
Aktiva PasivаGotovina i gotovinski ekvivalenti, likvidnosti računi kod Centralne banke, rezerve likvidnosti ( po pravilu nekamatonosna aktiva)
Transakcioni depoziti
(visoke dnevne fluktuacije)
Plasmani bankama
(ukamaćivanje rezervi likvidnosti)
Obaveze prema bankama
(premošćavanje nelikvidnosti i dodatni troškovi kamata)
Krediti komitentima (ročno transformisana prinosna aktiva koja je izložena visokom riziku naplate)
Depoziti stanovništva – najstabilniji izvor sredstava
(prirodna osetljivost na paniku i naglo povlačenje depozita)
Osnovna sredstva
(ni likvidna ni kamatonosna aktiva)
Kapital i rezerve
(u bankama relativno nizak iznos kapitala)
Modeli realizovanja rizika od nelikvidnosti
Dva su tipična modela po kojima se može realizovati rizik od nelikvidnosti:
1. Nelikvidnost izazvana padom izvora
2. Nelikvidnost izazvana nekvalitetnim plasmanima
Prema prvom modelu nelikvidnost se javlja usled:
- naglog i visokog pada transakcionih depozita
Posledice ovog pada su: - pad rezervi likvidnosti, - povlačenje plasmana datih bankama, usled
toga pad prihoda po osnovu kamata -pribavljanje novih kredita radi održanja
likvidnosti, usled toga rast rashoda po osnovu kamata
- pad rentabilnosti - smanjenje kapitala - nesolventnost banke
Prema drugom modelu: Pojava visokih iznosa nenaplaćenih kredita
odobrenih komitentima Posledice: - pad kamatonosne aktive, usled toga pad prihoda od
kamata, - nedostatak sredstava za isplatu depozita i drugih
obaveza usled toga pad rezervi likvidnosti, - povlačenje plasmana od drugih banaka što dovodi
do pada prihoda od kamata, - zaduženje radi održanja likvidnosti usled čega rastu
rashodi po osnovu kamata, - pad rentabilnosti - smanjenje kapitala - nesolventnost banke
Zaključak: Nezavisno od toga da li su izvori
rizika na strani izvora sredstava ili na strani plasmana posledice su iste:
- pad rentabilnosti – pojava gubitaka
- smanjenje kapitala i - nesolventnost banke.
Otkrivanje realizovanih i pretećih -nerealizovanih rizika u poslovanju banke može se označiti kao osnovni cilj analize finansijskog izveštaja banke.
Pored rizika nelikvidnosti važno je obratiti pažnju na kamatni rizik, valutni rizik i tržišni rizik.
Ko vrši analizu finansijskih izveštaja? Računovođe nemaju samo obavezu sastavljanja finansijskih izveštaja već i obavezu prezentiranja informacija o finansijskom i prinosnom položaju kako sopstvene banke tako i drugih banaka sa kojima se ostvaruju poslovni odnosi. Do informacija se dolazi analizom finansijskih izveštaja.
Osnova za analizu finansijskog i prinosnog položaja banke Osnovu čine: - bilans stanja, - bilans uspeha, - izveštaj o promenama na kapitalu - izveštaj o tokovima gotovine, - beleške uz finansijske izveštaje.
Beleške treba da pruže podatke o: - računovodstvenim politikama i metodologiji obračuna
rezervisanja za gubitke po kreditima, - metodamo o upravljanju rizuhicima i politikama internih
kontrola u odnosu na rizike sadržane u kreditnom portfoliju,
- geografskom rasporedu kredita, rizičnih kredita i dospelih kredita uključujuži i iznose posebnih i opštih rezervisanja,
- iznosu kredita, rizičnih kredita i dospelih kredita po osnovnim kategorijama dužnika i iznose specifičnih i opštih rezervisanja za svaku od kategorija,
- značajnim koncentracijama kreditnog rizika, - iznosima kredita po kojima je prestao obračun kamata, - iznosima kredita koji su u toku godine restrukturirani i
uslove pod kojima je izvršeno restrukturiranje i - ugovorenim prodajama kredita i očekivanim gubicima po
tom osnovu.
Analitičaru su iz beležaka potrebni pojedinačni podaci, koje koristi za utvrđivanje pokazatelja ili što je čest slučaj analitičar koristi belešku u celini kao osnovu za izvlačenje određenih zaključaka.
u 000
BILANSI USPEHA
Beleška 2008. 2007.
Prihodi po osnovu kamata 3.1,4 1,538,920 1,365,303
Rashodi po osnovu kamata 3.1,4 (580,126) (491,215)
NETO PRIHODI OD KAMATA 958,794 874,088
Prihodi od naknada i provizija 3.2.,5 493,915 526,434
Rashodi od naknada i provizija 3.2,5 (116,357) (74,415)
Pozitivna kursna razlika / neto 3.3,6 182,609 174,892
Ostatali poslovni prihodi 7 313,292 867,539
Gubitak na osnovu nenaplativosti plasmana (neto)
3.5,9 (811,560) (1,208,874)
Ostali poslovni rashodi 8 (901,093) (940,158)
DOBITAK pre opoorezivanja 119,600 219,506
Porez na dobit 3.9,10 (15,220) (48,504)
NETO DOBITAK 104,380 171,002
Beleška 2008. 2007.
SREDSTVA
Novčana sredstva i ekviv. gotovine, potraž. od banaka idepoziti kod CB
11 15,026,838 6,867,816
Plasmani, depoziti i avansi dati bankama 12 183,065 2,003,635
Krediti dati komitentima 13 8,574,188 6,873,835
Finansijska ulaganja namenjena prodaji 14 78,138 38,520
Finansijska ulaganja – do roka dospeća 15 526,553 -
Osnovna sredstva 16 1,071,332 707,252
Obračunate kamate i ostala sred. 17 522,537 934,943
UKUPNA AKTIVA 25,982,651 17,426,001
PASIVA
Depoziti banaka i drugih fin. institut. 320,443 1,192,845
Depoziti komitenata 20,917,141 11,771,863
Obaveze po osnovu kredita 1,168,562 836,344
Druge obaveze i obračunate kamate 295,732 660,338
Rezervisanja 96,736 189,034
UKUPNA PASIVA 22,798,614 14,650,424
KAPITAL 22
Akcionarski kapital 2,137,903 1,959,510
Rezerve bankama 950,067 816,067
Neraspoređena dobit 96,067 -
Ukupno kapital 3,184,037 2,775,577
UKUPNE OBAVEZE I KAPITAL 25,982,651 17,426,001
VANBILANSNE OBAVEZE 25 4,120,681 2,816,837
Analiza finansijskog položaja banke Finansijski položaj banke,opredeljen
je aktivom i pasivom banke. Aktivu banke u najvećem delu čine
gotovina, gotovinski ekvivalenti i plasmani banke. Izloženost banke rizicima, naročito riziku solventnosti i valutnom riziku zavisi od kvaliteta aktive.
Analiza kvaliteta aktive: 1. Odnos rashoda po osnovu
indirektnih otpisa plasmana i visine rezervisanja za gubitke po kreditima
811.560/8.757.253=9,23% Tumačenje: Od ukupnih kredita
procena je da neće biti naplaćeno 9.23%
2. Odnos loših kredita i ukupnih kredita 322003/8757253=3,67%
Tumačenje: Ovaj pokazatelj pokazuje koliko je učešće loših kredita u ukupnim kreditima.
8757253
3. Odnos ispravke vrednosti i rezervisanja i ukupnih kredita
96736/ 8757253 =1,1% Tumačenje: Pokazatelj se koristi za
procenu dovoljnosti formiranih rezervisanja
4. Istu namenu ima i pokazatelj koji se utvrđuje stavljanjem u odnos formiranih rezervisanja sa lošim (rizičnim kreditima)
96736/322003=30%
Odnos neto dobitka i rashoda izazvanih ispravkama vrednosti i rezervisanjima
96.067/811560=11,83% Tumačenje: Iskazuje koliko iznosi učešće neto dobiti u rashodima
izazvanim nenaplatom plasmana i kredita. U ovom slučaju to znači da neto dobit predstavalja11,83% ovih rashoda odnosno da na svaku EUR dolazi 11,83 EUR rashoda po osnovu nenaplativnosti plasmana i kredita.
Pokazatelji za ocenu izloženosti banke riziku nelikdivnosti 1. Gotоvina i gotоvinski ekviвalenti/Ukupnу aktivu 15026/25982651=57,8% Tumačenjе: Udeo likvиdne aktive u уkupnoj aktivи U ovоm primeru više od polоvine aktive jе u
likvиdnoj aktivи. Razloзi za ovako visokо učešćе likvиdne aktive u уkupnoj aktivи može bitи uslovljen нepostоjanjem мogućnosti za ulagаnje sa prihvatljivиm rizиkom naplаte i ukamаćenjеm.
Gotovina i gotovinski ekvivalenti/kratkoročni depoziti i obaveze prema bankama
15026838/14036685=107,05% Tumačenje: Ukazuje na pokriće kratkoročnih depozita i
obaveza prema bankama gotovinom i gotovinskim ekvivalentima.
U ovom slučaju su kratkoročni depoziti i obaveze prema bankama u celini pokriveni gotovinom i gotovinskim ekvivaletima što ukazuje na visok stepen likvidnosti banke.
Izloženost riziku od nelikvidnosti se ocenjuje i sagledavanjem usaglašavanjem prinosne aktive po rokovima i po valutama sa rokovima i valutama dospeća i uzetih kredita. U tu svhu se sastavlja mapa likvidnosti i devizna mapa.
Mapa likvidnosti Sučeljavanjem aktivne i pasive razvrstane po ročnosti
utvrđuje se uslađenost rokova Iz priložene mape likvidnosti se da zaključiti sledeće: - banka nema teškoća da izmiri obaveze koje dospevaju
do mesec dana , šta više ima višak likvidnih sredstava; - Obaveze koje dospevaju od 1 do 3 meseca su više od
raspoloživih sredstava za njihovo izmirenje što nameće potrebu pribavljanja dodatnih sredatava;
- Neusklađenost rokova postoji i kod obaveza koje dospevaju za plaćanje u roku od 3 do 12 meseci , ali u suprotnom smislu ovde postoji višak sredstava,;
- za izmirenje obaveza koje dospevaju u roku od 1 do pet godina i preko pet godina banka ima značajan nedostatak sredstava što ukazuje napreteću nelikvidnost u budućnosti.
Mapa valutne strukture Pruža osnovu za ocenu izloženosti banke
valutnom riziku. Iz priložene mape valutne strukture se da
zaključiti osim kada je reč o CHF banka ima višak potraživanja u odnosu na obaveze u stranoj valuti. Stepen izloženosti valutnom riziku pretpostavlja procenu promena kursa domaće u odnosu na stanu valutu i promene kurseva stranih valuta.
Koncentracija rizika Koncentracija rizika se procenjuje
prema informacijama o tome kojim komitentima su plasirana sredstva i od kojih komitenata potiču depoziti i krediti, potom u kojim delatnostima se nalaze komitenti i depozitari banke.
Primer: 2008 2007
Do 1 godine Preko 1 godine
Do 1 godine Preko 1 godine
Stanovništvu u EUR 393.196 1019.440 351.332 982.358
Preduzećima:
- U EUR
6187.645 1277.882 5682.091 1288.755
- U stranoj valuti 43.093 656.617 254.794 474.564
Lokalnoj upravi i drugim vladinim org.:
- U EUR 99.245 - 137.273 -
Stranim preduzećima u stranoj valuti
- 50.009 65.655 50.009
6723.179 3003.948 6491.145 2795.686
Tekuća dopeća dug. kredita 704.446 (704,446) 681.496 (681.496)
7427.625 2299.502 7172.641 2114.190
Umanjenje za potencijalne gub. (939.358) (213.581) (2135.938) (277.058)
6488.267 2085.921 5036.703 1837.132
Primer:a) depoziti po viđenju prеma depozitarima
31.12.2008. 31.12. 2007.
Do 1 godine Preko 1 godine
Do 1 godine Preko 1 godine
Stanovništvo-U EUR-U stranoj valuti
1.414.016
6.941.076
1.059.701
1.306.950
Preduzeća-U EUR-U stranoj valuti
3.129.094
564.022
2.783.410
1,082.519
Stana preduzeća-U EUR-U stranoj valuti
124.167
1.004.304
46.668
1.749.181
Vladine institucije – u KM
Ostali deponenti-U EUR-U stranoj valuti
209.950
187.576
332,709
317.470
99.830
349.316
13.906.914 8.795.045
Pored uvida o tome ko su depozitari i komitenti banke, za ocenu izloženosti riziku od nelikvidnosti važno je sagledati u kojim sektorima deluju komitetnti banke.
Komitenti banke deluju u sledećim sektorima:
2008. 2007.Proizvodnja 4.031.624 3.301.407
Trgovina 2.080.925 2,473.808
Zemljoradnja, šumarstvo i ribolov 87.077 61.059
Stanovništvo 1.412.636 1.333.690
Finansijske, tehničke i proiz. usluge 720.487 791.614
Građevinarstvo 437.358 459.708
Transport i komunikacije 337.747 386.945
Ugostiteljstvo i turizam 145.351 111.281
Socijalne organizacije i institucije 190.182 101.110
Obrazovanje 124.996 82.249
Zdravstvo 78.410 94.310
Ostalo 80.334 89.650
9.727.127 9.286.831
Umanjenje za potencijalne gubitke (1.152.939) (2.412.996)
8.574.188 6.873.835
Ocena prinosnog položaja banke
Za ocenu uspešnosti banke, uostalom, kao i preduzeća koriste se podaci iz bilansa uspeha, ali se oni često kombinuju sa podacima iz bilansa stanja.
Pokazatelji koji se najčešće koriste su:
Stopa prinosa na ukupan kapital
Odnos između neto dobiti pre poreza i ukupnog kapitala banke
109782/25982651=0.422%
Tumačenje:Ukupni kapital banke je po osnovu ostvarenog dobitka uvećаn zа 0,422%
Stopa prinosa na sopstveni kapital Neto dobit nakon oporezivanja/ sopstveni
kapital banke 96067/3184037=3,01% Tumačenje: Povećanje sopstvenog kapitala
po osnovu dobiti, tj. Na svaku EUR sopstvenog kapitala ostvarena dobit iznosi 30 centa.
Kamatna marža
Neto prihod od kamata/prosečna ukupna aktiva
956959/21704326=4,4% Tumačenje: Kamatna marža izražava
uspešnost banke u obavljanju njene osnovne delatnosti, odnosno u prikupljanju i plasiranju sredstava.Po tom osnovu ukupna sredstva banke su povećana za 4,4%
Pokrivenost rashoda neto prihodom od kamate Neto prihod od kamate/Ostali operativni rashodi
889178/956959=92,9
Tumačenje: Ovaj pokazatelj iskazuje učešće operativnih rashoda u neto prihodu od kamata. U ovom primeru to znači da u svakoj EUR neto prihoda od kamata operativni rashodi učestvuju sa 92,9 %
Struktura prihoda i rashoda od kamata Prihodi i rashodi od kamata izazivaju
opravdano pažnju analitičara, jer potiču od osnovne delatnosti banke.
Analiza ovih prihoda se vrši sa aspekta sektora u kojima se ostvaruju ovi prihodi i rashodi.
Kamate po kreditima i depozitima
2008. 2007.
Prihod Расход Приход Rashod
Stanovništvo 195.753 245.850 168.9578 186.035
Preduzeća 1025.514 251.659 676.305 208.517
Banke i finans. Instit. 55.626
61.455 55.306 52.196
Vladine institucije 5.294 - - -
Strana preduzeća 191.986 20.257 292.394 41.928
ostalo - 2.153 -
2.539
Zatezna kamata 64.160 - 172.341 -
1538.333 581.374 1365.303 491.215
Neto prihod od kamate 956.959 874.088
Beleška omogućava sledeće zaključke: 1. Od ukupnih prihoda i rashoda po osnovu kamata
najveći deo (78% prihoda i 85% rashoda od kamata) odnosi se na prihode i rashode od kamata ostvarenih po osnovu datih kredita i primljenih depozita od preduzeća i stanovništva.
2. Činjenica da prihodi od kamata po osnovu kredita datih stanovništvu u ukupnim priodima od kamata učestuvuju sa 12,42%, a kamate koje se plaćaju na depozite stanovništva iznose čak 42% ukupnih rashoda od kamata ukazuje da banka nije opredeljena na poslove sa stanovništvom, već da depozite prikupljennj od stanovništva plasira u privredu. To potvrđuje okolnost da učešće kamate naplaćene na kredite date preduzećima u ukupnim prihodima od kamata sa 66,66%, a kamata na depozite preduzeća učestvuje u ukupnim rashodima od kamata sa 43,28.
Pri analizi prihoda i rashoda ostvarenih po osnovu naknada kriterijum je područje (tržište) u kome su nastali:
- na domaće ili strano.
5. Prihodi i rashodi po osnovu naknada i provizija
2008. 2007.Prihodi
U domaćoj valuti 110.983 74.194
U stranoj valuti 355.496 432.334
466.479 506.528
Rashodi
U domaćoj valuti 75.082 45.212
U stranoj valuti 31.371 21.063
106.453 66.275
Zaključak: 1. Banka najveći deo prihoda od provizija i
naknada ostvaruje u stanoj valuti (76%). 2. U odnosu na prethodnu godinu prihodi u
stanoj valuti su niži za 17,7%. 3. Rashodi po osnovu provizija i naknada u
najvećoj meri ostvaruju na domaćem tržištu, dakle u domaćoj valuti.
Pad prihoda i rashoda po osnovu provizija i naknada upućuje na smanjenje obima poslovanja banke.
Pošto pad prihoda odgovara u apsolutom iznosu padu rashoda rezultat banke nije po ovom osnovu promenjen.