12
21 Februar 2019. Va{a zapa`anja www.serbianmirror.com L judi putuju najvi{e leti, u julu i avgustu. Putuju na istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki putuju u krajeve odakle su do{li, gde su rodjeni, da posete svoje roditelje i rodjake, da osve`e svoja se}anja i izle~e nos- talgiju. Putovanje u rodni kraj je ne{to posebno. Od tog putovanja koje obi~no nazivamo godi{njim odmorom i o kome po povratku pri~amo, `ivimo narednih godinu dana. Tako je i moj ovogodi{nji boravak predstavljao jednu me{avinu lepote i apsurd- nosti. A tih apsurdnosti je bilo napretek. Verovatno smo se mi `ive}i daleko od svoje zemlje odvikli od nekih svakodnevnih stvari i pona{anja, koji nam se sad ~ine tako stranim i neobi~nim. Za{to ja~ina glasa potiskuje sve argumente? Za{to postoji crveno svetlo kad ga samo retki pe{aci i voza~i po{tuju? Za{to voza~i parkiraju ’svog lju- bimca’ na trotoaru do zgrade,pa pe{aci, stariji ljudi i majke sa decom ne mogu da prodju? Za{to mora auto da se zaustavi nasred ulice da bi ’oglad- neli’ voza~ kupio burek i doru~kovao? Ove godine nisam video da je tramvajd`ija zaustavio saobra}aj i ’skoknuo’ po burek i cigarete, {to je ranije bilo uobi~ajeno. Za{to se vozi po gradu kao na auto-trkama? Zakon! – {ta to be{e? – Jednostavno se ne po{tuje. Za{to grafiti ’ukra{avaju’ ve}inu zgrada? Da nabrajamo mo`emo unedogled, ali se polako vre- menom borave}i tamo navikava- mo i sve to {to nam je u po~etku smetalo polako postaje uobi~ajeno i na to vi{e i ne obra}amo pa`nju. Fotografisanje na Kalemegdanu Snimanje fotografskim aparatom ili kamerom ima svoju specifi~nost jer Kalemegdanski park i Beogradska tvrdjava imaju posebne, egzoti~ne propise. Tako da ukoliko snimate kamerom i uz to koristite i stativ potrebna vam je posebna dozvola ’za privatno snimanje’ koju (ne)mo`ete dobiti ukoliko se pismenim putem (ne)obratite JP Beogradska tvrdja- va. Procedura je ’malo du`a’ jer napisati dozvolu i naplatiti $25 dolara takse (jer svaka upotreba stativa se napla}uje, gde samo to izmisli{e) nije ba{ jednostavna jer za taj ’ozbiljni’ i ’stru~ni’ posao ni mesec dana nije dovoljno. Naravno, {kolski primer bezobra- zluka i uzurpacije narodne imovine o kojoj se navodno stara- ju ’ozbiljni’ ljudi doveden je do apsurda jer verovatno im je neki dalji rodjak rimski legionar, Tur~in ili Austrijanac, jer Beograd je 52 puta prelazio iz ruku jednih u ruke drugih, ostavio u nasledje tvrdjavu, kao privatnu imovinu, da se o njoj brinu. Da ne govorimo o ’va`nosti’ pojedinih kamenih zidova, kula, spomenika i pogleda na Savu i Dunav koji su od ’posebnog’ strate{kog zna~aja pa turisti i pojedinci to mogu da fotografi{u i snimaju samo uz pla}enu dozvolu. Stra{no! Kako se samo seti{e? Koliko je komplikovano dobiti dozvolu za ’privatno’ sni- manje najbolje govori podatak da dozvolu nisam dobio ni za mesec dana uz ’ljubazno’ obja{njenje i dva telefonska razgovora – ’u najskorije vreme bi}ete obave{teni’. I {ta re}i na kako stoji u naslovu – neopevani bezobrazluk. Kako a`urno to pre- duze}e brine o Kalemegdanskom parku i tvrdjavi najbolje }ete se uveriti ukoliko pro{etate Kalemegdanom. Neurednost je re~ koja na najbolji na~in opisuje stanje. Nepoko{ena trava, pe{a~ke staze su u takvom stanju da lako mo`e da se slomi noga. Veliko stepeni{te na zapadnoj strani prema Savi popravljenoje pre naj- manje dva veka.Deo parka u Gornjem gradu na ju`noj strani kod male barutane neuredjenje i ogradjenzardjalom `icom. Park na platou ispred unutra{nje Stambol kapije je godinama pravo ruglo oki}eno zardjalom i iskrivljenom `i~anom ogradom. A da ne pom- injemo restauraciju pojedinih objekata Turbe DamadAli-pa{e ili ~esme Mehmed-pa{e Sokolovi}a, kojima je izmenjena autenti~nost. O~igledno je da posto- je}e rukovodstvo nije na nivou poverenog im zadatka, pa svoju nesposobnost, nerad i neznanje poku{avaju da prikriju raznorazn- im dozvolama. Tome u prilog govori i ideja o naplati ulaza na Kalemegdan svima koji `ele da ga posete i na taj na~in ga, uslovno re~eno, otmu od Beogradjana kojima je od svog osnivanja 1867. godine, posle povla~enja Turaka naredbom kneza Milo{a Obrenovi}a, pripao. Fotografisanje -Botani~ka ba{ta ’Jevremovac’ Botani~ka ba{ta u Beogradu nalazi se na uglu Takovske i Dalmatinske ulice, javna je i slu`i za potrebe Biolo{kog fakulteta Prirodno-matemati~kog fakulteta i Instituta za botaniku,a koriste je i djaci beogradskih {kola. U ba{ti se nalaze skoro svi primerci flore ovog podneblja. Svojevrsni kuriozitet ba{te je da je u njoj zabranjeno fotografisanje odlukom direktora, koji je verovatno jedina osoba koja zna razlog za ovakvu svoju odluku. Verovatno sutravke, li{}e, drve}e, kaktusi i druge biljke objekti od posebne strate{ke va`nosti pa ne mogu da se slika- ju. Svaki komentar je izli{an jer su i u ovom slu~aju bahatost i osionost prisutni. Jednostavno re~eno – uzurpacija narodne imovine. Fotografisanje crkava i manastira Fotografisanje unutar crkava, a ponekad i prostora oko crkve ili manastira, kao u slu~aju manastira Ljubostinja je posebno zanimljivo jer vas na samom ulazu do~ekuje veliki okrugli znak ’zabranjeno snimanje’.A da li }ete ne{to da snimitesve zavisi od dobre volje pojedinca, igumanije, sve{tenika, kustosa ili vladike. Pravila nema. Vrhunac je kada vam ka`uda napi{ete molbu vladi- ci koji od silnih drugih obaveza nema pametnija posla nego da se bavi pisanjem dozvola!!! Pitanje je samo – za{to? Da li za slikan- je za uspomenu svi posetioci treba da pi{u molbu? I u ovom, kao i u prethodnim slu~ajevima, re~ je o uzurpaciji imovine uz napomenu da sva ta dobra nisuprivatno vlasni{tvo ve} da pripadaju narodu i da bilo kakve zabrane ovog ili onog tipa, kao na primer da fotografisanje o{te}uje freske, {to su najobi~nije besmislice, nau~no neutemeljene i rezultat jednog dogmatskog pristupa davno prevazidjenog i neprimerenog vremenu sada{njem. Freske vi{e stradaju od vlage, lo{eg vazduha i fizi~kog o{te}enja nego od ’deli}a’ dnevne svetlosti gener- isane blicom. Tehnolo{kim napretkom foto-aparata i video-kamera omogu}eno je snimanje i u vrlo lo{im svetlos- nim uslovima bez upotrebe blica. Znaju}i to, mo`emo zaklju~iti da su navedene zabrane vi{e rezultat neznanja i odredjenih spekulacija nego realnih procena pojedinaca. Svi navedeni primeri imaju jednu zajedni~ku kompo- nentu neznanje, manifestovanu kao bahatost, {to je u potpunoj suprotnosti u poredjenju sadrugim zemljama, isto~nim i zapadnim, hri{}anskim i muslimanskim. Umesto da rade na pro- mociji i pribli`avanju narodnih dobara organizuju}i takmi~enja za najbolju fotografiju Kalemegdana, najlep{u fotografiju iz Zoolo{kog vrta ili crkve i manastira, onako kako se to radi u svim svetskim gradovima, i na taj na~in privuku {to vi{e posetilaca i promovi{u nacionalna dobra, oni svojim dog- matskim stavom samo pokazuju koliko su daleko od vremena u kome `ivimo. I {ta re}i, relativizacija gluposti u dana{njem vremenu je ~ista realnost. Odgovor patrijarha Pavla Mo`da bi lekcija djakonu koji je predlo`io patri- jarhu Pavlu, koji je govorio onako kako je i mislio, mogla i ovde da pomogne. Jednom je patrijarh Pavle trebalo da ode na slu`bu u crkvu na Banovom brdu u Beogradu i odlu~i da ide autobu- som. Jutro je nagove{tavalo topao letnji dan, a djakonu se nije i{lo gradskim prevozom i predlo`i da je bolje da idu koli- ma. Ne, idem autobusom – odgovorio je Pavle. Po~e{e da ga ubedjuju da ne ide gradskim prevozom, jer gu`ve su, zagu{ljivo je u auto- busu, a nije ni tako blizu. Djakonje dalje insistirao – Va{a svetosti, leto je, svet ide da se kupa na Adu Ciganliju, autobusi su puni mladih devoj~ica, koje su oskudno obu~ene, vidi im se pupak i mo`da jo{ ne{to, pa bi tobila nezgodna situacija za vas i va{u pratnju. Svako vidi ono {to `eli. Ja u tim devoj~icama vidim decu koja imaju pravo na svoje det- injstvo i mladost. Mladost je lepa sama po sebi i to je dar Bo`ji, a {ta vi vidite, to rasparavite sa samim sobom – odgovori mu patrijarh Pavle. O tempora, o mores! – O direktori, o djakoni!!! Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK

Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

21Februar 2019. Va{a zapa`anja

www.serbianmirror.com

Ljudi putuju najvi{e leti, ujulu i avgustu. Putuju naistok, na zapad, na jug, na

sever, na sve ~etiri strane sveta.Neki putuju turisti~ki u egzoti~nezemlje, neki avanturisti~ki, dokneki putuju u krajeve odakle sudo{li, gde su rodjeni, da posetesvoje roditelje i rodjake, daosve`e svoja se}anja i izle~e nos-talgiju.

Putovanje u rodni kraj jene{to posebno. Od tog putovanjakoje obi~no nazivamo godi{njimodmorom i o kome po povratkupri~amo, `ivimo narednih godinudana.

Tako je i mojovogodi{nji boravak predstavljaojednu me{avinu lepote i apsurd-nosti.

A tih apsurdnosti je bilonapretek. Verovatno smo se mi`ive}i daleko od svoje zemljeodvikli od nekih svakodnevnihstvari i pona{anja, koji nam se sad~ine tako stranim i neobi~nim.Za{to ja~ina glasa potiskuje sveargumente?Za{to postoji crveno svetlo kad gasamo retki pe{aci i voza~ipo{tuju?Za{to voza~i parkiraju ’svog lju-bimca’ na trotoaru do zgrade,pape{aci, stariji ljudi i majke sadecom ne mogu da prodju?

Za{to mora auto da sezaustavi nasred ulice da bi ’oglad-neli’ voza~ kupio burek idoru~kovao? Ove godine nisamvideo da je tramvajd`ija zaustaviosaobra}aj i ’skoknuo’ po burek icigarete, {to je ranije bilouobi~ajeno.Za{to se vozi po gradu kao naauto-trkama?Zakon! – {ta to be{e? –Jednostavno se ne po{tuje.Za{to grafiti ’ukra{avaju’ ve}inuzgrada?

Da nabrajamo mo`emounedogled, ali se polako vre-menom borave}i tamo navikava-mo i sve to {to nam je u po~etkusmetalo polako postaje uobi~ajenoi na to vi{e i ne obra}amo pa`nju.

Fotografisanje na KalemegdanuSnimanje fotografskim

aparatom ili kamerom ima svojuspecifi~nost jer Kalemegdanskipark i Beogradska tvrdjava imajuposebne, egzoti~ne propise. Takoda ukoliko snimate kamerom i uzto koristite i stativ potrebna vamje posebna dozvola ’za privatnosnimanje’ koju (ne)mo`ete dobiti

ukoliko se pismenim putem(ne)obratite JP Beogradska tvrdja-va. Procedura je ’malo du`a’ jernapisati dozvolu i naplatiti $25dolara takse (jer svaka upotrebastativa se napla}uje, gde samo toizmisli{e) nije ba{ jednostavna jerza taj ’ozbiljni’ i ’stru~ni’ posaoni mesec dana nije dovoljno.Naravno, {kolski primer bezobra-zluka i uzurpacije narodneimovine o kojoj se navodno stara-ju ’ozbiljni’ ljudi doveden je doapsurda jer verovatno im je nekidalji rodjak rimski legionar,Tur~in ili Austrijanac, jer Beogradje 52 puta prelazio iz ruku jednihu ruke drugih, ostavio u nasledjetvrdjavu, kao privatnu imovinu, dase o njoj brinu. Da ne govorimo

o ’va`nosti’ pojedinih kamenihzidova, kula, spomenika i pogledana Savu i Dunav koji su od’posebnog’ strate{kog zna~aja paturisti i pojedinci to mogu dafotografi{u i snimaju samo uzpla}enu dozvolu. Stra{no! Kakose samo seti{e?

Koliko je komplikovanodobiti dozvolu za ’privatno’ sni-manje najbolje govori podatak dadozvolu nisam dobio ni za mesecdana uz ’ljubazno’ obja{njenje idva telefonska razgovora – ’unajskorije vreme bi}ete obave{teni’.I {ta re}i na kako stoji u naslovu –neopevani bezobrazluk.

Kako a`urno to pre-duze}e brine o Kalemegdanskomparku i tvrdjavi najbolje }ete se

uveriti ukoliko pro{etateKalemegdanom. Neurednost je re~koja na najbolji na~in opisujestanje. Nepoko{ena trava, pe{a~kestaze su u takvom stanju da lakomo`e da se slomi noga. Velikostepeni{te na zapadnoj straniprema Savi popravljenoje pre naj-manje dva veka.Deo parka uGornjem gradu na ju`noj stranikod male barutane neuredjenje iogradjenzardjalom `icom. Park naplatou ispred unutra{nje Stambolkapije je godinama pravo ruglooki}eno zardjalom i iskrivljenom`i~anom ogradom. A da ne pom-injemo restauraciju pojedinihobjekata Turbe DamadAli-pa{e ili~esme Mehmed-pa{e Sokolovi}a,kojima je izmenjena autenti~nost.

O~igledno je da posto-je}e rukovodstvo nije na nivoupoverenog im zadatka, pa svojunesposobnost, nerad i neznanjepoku{avaju da prikriju raznorazn-im dozvolama. Tome u priloggovori i ideja o naplati ulaza naKalemegdan svima koji `ele da gaposete i na taj na~in ga, uslovnore~eno, otmu od Beogradjanakojima je od svog osnivanja 1867.godine, posle povla~enja Turakanaredbom kneza Milo{aObrenovi}a, pripao.

Fotografisanje -Botani~ka ba{ta ’Jevremovac’Botani~ka ba{ta u

Beogradu nalazi se na uglu

Takovske i Dalmatinske ulice,javna je i slu`i za potrebeBiolo{kog fakultetaPrirodno-matemati~kog fakulteta iInstituta za botaniku,a koriste je idjaci beogradskih {kola.

U ba{ti se nalaze skorosvi primerci flore ovog podneblja.

Svojevrsni kuriozitetba{te je da je u njoj zabranjenofotografisanje odlukom direktora,koji je verovatno jedina osobakoja zna razlog za ovakvu svojuodluku. Verovatno sutravke, li{}e,drve}e, kaktusi i druge biljkeobjekti od posebne strate{keva`nosti pa ne mogu da se slika-ju.

Svaki komentar je izli{anjer su i u ovom slu~aju bahatost iosionost prisutni. Jednostavnore~eno – uzurpacija narodneimovine.

Fotografisanje crkava i manastiraFotografisanje unutar

crkava, a ponekad i prostora okocrkve ili manastira, kao u slu~ajumanastira Ljubostinja je posebnozanimljivo jer vas na samomulazu do~ekuje veliki okrugli znak’zabranjeno snimanje’.A da li }etene{to da snimitesve zavisi oddobre volje pojedinca, igumanije,sve{tenika, kustosa ili vladike.Pravila nema. Vrhunac je kadavam ka`uda napi{ete molbu vladi-ci koji od silnih drugih obavezanema pametnija posla nego da sebavi pisanjem dozvola!!! Pitanjeje samo – za{to? Da li za slikan-je za uspomenu svi posetioci trebada pi{u molbu?

I u ovom, kao i uprethodnim slu~ajevima, re~ jeo uzurpaciji imovine uznapomenu da sva ta dobranisuprivatno vlasni{tvo ve} dapripadaju narodu i da bilokakve zabrane ovog ili onogtipa, kao na primer dafotografisanje o{te}uje freske,{to su najobi~nije besmislice,nau~no neutemeljene i rezultatjednog dogmatskog pristupadavno prevazidjenog ineprimerenog vremenusada{njem. Freske vi{e stradajuod vlage, lo{eg vazduha ifizi~kog o{te}enja nego od’deli}a’ dnevne svetlosti gener-isane blicom. Tehnolo{kimnapretkom foto-aparata ivideo-kamera omogu}eno jesnimanje i u vrlo lo{im svetlos-nim uslovima bez upotrebeblica.

Znaju}i to, mo`emozaklju~iti da su navedene zabranevi{e rezultat neznanja i odredjenihspekulacija nego realnih procenapojedinaca.

Svi navedeni primeriimaju jednu zajedni~ku kompo-nentu neznanje, manifestovanukao bahatost, {to je u potpunojsuprotnosti u poredjenju sadrugimzemljama, isto~nim i zapadnim,hri{}anskim i muslimanskim.

Umesto da rade na pro-mociji i pribli`avanju narodnihdobara organizuju}i takmi~enja zanajbolju fotografiju Kalemegdana,najlep{u fotografiju iz Zoolo{kogvrta ili crkve i manastira, onakokako se to radi u svim svetskimgradovima, i na taj na~in privuku{to vi{e posetilaca i promovi{unacionalna dobra, oni svojim dog-matskim stavom samo pokazujukoliko su daleko od vremena ukome `ivimo.

I {ta re}i, relativizacijagluposti u dana{njem vremenu je~ista realnost.

Odgovor patrijarha PavlaMo`da bi lekcija

djakonu koji je predlo`io patri-jarhu Pavlu, koji je govorio onakokako je i mislio, mogla i ovde dapomogne.

Jednom je patrijarhPavle trebalo da ode na slu`bu ucrkvu na Banovom brdu uBeogradu i odlu~i da ide autobu-som. Jutro je nagove{tavalotopao letnji dan, a djakonu senije i{lo gradskim prevozom ipredlo`i da je bolje da idu koli-ma. Ne, idem autobusom –odgovorio je Pavle.

Po~e{e da ga ubedjujuda ne ide gradskim prevozom, jergu`ve su, zagu{ljivo je u auto-busu, a nije ni tako blizu.Djakonje dalje insistirao – Va{asvetosti, leto je, svet ide da sekupa na Adu Ciganliju, autobusisu puni mladih devoj~ica, koje suoskudno obu~ene, vidi im sepupak i mo`da jo{ ne{to, pa bitobila nezgodna situacija za vas iva{u pratnju.

Svako vidi ono {to `eli.Ja u tim devoj~icama vidim decukoja imaju pravo na svoje det-injstvo i mladost. Mladost je lepasama po sebi i to je dar Bo`ji, a{ta vi vidite, to rasparavite sasamim sobom – odgovori mupatrijarh Pavle.

O tempora, o mores! –O direktori, o djakoni!!!

Dr Vojin Drenovac

NEOPEVANI BEZOBRAZLUK

Page 2: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

22 Februar 2019.Vera

Ove godine slavimoveliki jubilej, 800godina od dobijawa

samostalnosti Srpske crkve,~ime je Sveti Sava krunisaosvoj vi{egodi{wi trud irad, a dobijawe te samostal-nosti je samo potvrdavelikog pregala~kog delanajboqeg ~oveka me|uSrbima svih vremena.

Taj zna~ajan uspeh nadiplomatskom i duhovnomplanu za na{u zemqu inarod, Sveti Sava je posti-gao pre svega jednim `ivo-tom koji je bio sav utemeqenna Hristu.

Jer, da nije Hrista,Rastko ne bi postao Sava, a ne

bi bio ni Sveti. To je ono{to se ~esto zaboravqa iretko isti~e, a to je da je zasav uspeh Savin i svihzna~ajnih i velikih qudi presvega zaslu`an Bog i wegovablagodat koja se u wima ost-varila i ispunila.

Sva `eqa i sav trudSvetoga Save je bio da wegovnarod postane veran Hristu,da `ivi sa Hristom i krozHrista, jer je samo takav`ivot dostojan `ivqewa ira|a trajan uspeh.

To {to smo mi danaspravoslavni hri{}ani, zah-vaqujemo najpre Bogu iSvetome Savi, a potom iostalim na{im svetimvladarima i velikim qudi-ma ~ija su dela bila uteme-qena u Hristu i vo|enaDuhom Svetim.

Sa druge strane, ~inimi se da se sva velika dela

koja je u~inio Sveti Savauglavnom pripisuju wemu,zaboravqaju}i veliki zna~aji uticaj Svetoga SimeonaMiroto~ivog, svetovno

Stefana Nemawe. Jer nemaSina bez Oca i Oca bez Sina,kako govori na{e dogmatskou~ewe o Svetoj Trojici.

Sava je najboqi plodi izdanak qubavi Stefana iAne, ~ija je zasluga za ono{to je Rastko postao nepro-cewiva. Simeon, Anastasija

i Sava su pravi primerhri{}anske porodice,`ivota i vaspitawa.

Simeon kao tvoracmoderne srpske dr`ave, Sava

kao wen duhovni utemeqiva~i vo|a i svi potowi srpskivladari koje je izrodilablagorodna i svetorodnaloza Nemawi}a (najbrojnijevladarske svetiteqskeporodice u hri{}anskomsvetu), pa i posle wih, svihonih koji su na tim temeqi-

ma gradili sebe i svoj narod,zaslu`uju da nose epiteteSveti.

Jer biti Sveti,zna~i biti ve~no sjediwen saDuhom Svetim, sa Bogom.

Zato, draga bra}o isestre, u tom duhu i mi,wihovi potomci i narod,treba da sledimo primere ipodra`avamo wihove vrlinekojima se zadobija ve~nost.Svojim `ivotom u Crkvi ivernosti Pravoslavqu,pokaza}emo se dostojnimnaslednicima `ivota i delaSvetoga Save i Simeona isvih Srba svetiteqa kojinam kao svetionici slu`ekao primeri kako trebamo da`ivimo i da se vladamo.

Molitvama SvetogaSave i Simeona i svih tvo-jih svetih, Gospode IsuseHriste Bo`e na{, pomilujnas! Amin.

PP RR AA VV OO SS LL AA VV QQ EE Priredio: Nenad Jovanovi}[email protected]

NENAD JOVANOVI]

Odstalnog saradnika

SVETI SSAVA II SSVETI SSIMEON 800 ggodina ssamostalnosti SSrpske ppravoslavne ccrkve

Page 3: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

23Februar 2019. Vera i istorija

www.serbianmirror.com

Praznik Dan dr`avnostiSrbije slavi se dva dana,15. i 16. februara, u znak

se}anja na dva zna~ajna istorijs-ka datuma, a poklapa se sa ver-skim praznikom SretenjeGospodnje.

Na ovaj dan 1804.godine, srpski ustanici su naZboru u Ora{cu doneli odluku dapokrenu Prvi srpski ustanak saKaradjordjem na ~elu. To je bioustanak Srba u Beogradskompa{aluku i okolnih {est nahijaprotiv Turaka, a otpo~eo je kaopobuna protiv dahija. Ovajdogadjaj prethodio je Drugomsrpskom ustanku 1815, koji jedoveo do stvaranja Kne`evineSrbije.

Istog toga dana, 1835.godine u Kragujevcu je donetprvi ustav Srbije, jedan odnajdemokratskijih i najliberalnijihustava tog doba – Sretenjskiustav. Bio je to prvi ustav uistoriji Srbije, ali i na prostorubiv{e Jugoslavije. Iako je Srbijau to doba u mnogo ~emu dostakaskala za evropskim zemljama,

naro~ito jer nije imala samostal-nost, a jezik i kultura njenog nar-oda su bili pod turskim i austri-jskim uticajem, ipak ovo je biojedan od modernijih,demokratskijih i liberalnijih usta-

va svog doba. Ukinut je pod pri-tiscima Turske, Rusije i Austrije17. marta 1835. godine, samomesec dana od dono{enja, a nje-gov tvorac Dimitrije Davidoviæje isteran iz slu`be. Osim {to jeprvi, Sretenjski ustav ima velikizna~aj i zato {to su u njemuizra`ene najve}e potrebe srpskogdru{tva: nacionalna emancipacija,

razbijanje feudalnih ustanova iautokratske vladavine. Ustav jeradjen po uzoru na francuskeustavne povelje od 1814. i 1830.i belgijski ustav od 1831. godine.

Na Sretenje se proslavl-

jao Dan dr`avnosti Srbije upravood skup{tine na kojoj je donetSretenjski ustav 1835. do osni-vanja Kraljevine Srba, Hrvata iSlovenaca, nakon ~ega je ukinut.Republika Srbija ponovo po~injeda proslavlja na ovaj verskipraznik Dan dr`avnosti 2002.godine, od kada se obele`ava uzvelike po~asti na svim dr`avnim

nivoima. Povodom ovog praznika15. i 16. februar su svake godineneradni dani.

Sretenje Gospodnje sekod hri{}ana slavi na 40. dan odBo`i}a, kao praznik posve}enuno{enju Isusa Hrista u hram.Srpska pravoslavna crkva slaviovaj praznik 2. februara pocrkvenom, a 15. februara po gre-gorijanskom kalendaru. Narodnaverovanja ka`u da ako je naSretenje sun~an dan i medvediizadju iz jazbine i upla{e se svojesenke, pa se vrate nazad, verujese da }e zima potrajati jo{ {estnedelja. Na Sretenje se sre}u irazdvajaju zima i leto. OdSretenja dani postaju du`i, a no}ikra}e, pa se u narodu ka`e“Sretenje obretenje“. Obi~aj je dase na Sretenje obavezno palesve}e, jer se smatra da plamenima skrivenu ~arobnu mo} i da}e ku}u {tititi od grmljavine idrugih nesre}a. Ovoga danadevojke paze kakvog }emu{karca prvo sresti, jer }e se zatakvog i udati, crnomanjastog iliplavog, zdravog ili bolesnog,

bogatog ili siroma{nog.Na Sretenje su se

dogodili jo{ neki bitni dogadjaji.Godine 1909. u Skoplju jeodr`ana prva skup{tina Srba uOsmanskom carstvu, {to je biojedan od najzna~ajnijih koraka kaosamostaljenju.

Pre pet godina, 14. i 15.ferbuara 2014. godine je odr`anreferendum u ~etiri op{tine naseveru Kosova i Metohije.Gradjani su se izja{njavali opitanju: “Da li prihvatate institu-cije takozvane RepublikeKosovo?“ Cilj referenduma jeizra`avanje stava da gradjani sev-ernog Kosova ne}e da `ive usamoprogla{enoj i nepriznatojdr`avi Kosovo. Datum referendu-ma nije nasumi~no izabran.Simboli~no je odr`an na Dandr`avnosti Republike Srbije, ~imese `elelo pokazati da je Kosmetsastavni deo Republike Srbije.Na glasanje je iza{lo 75 odstoupisanih gradjana, od kojih je99,74% glasalo protiv prihvatanjakosovskih institucija.

Marijana Maljkovi}

SRETENJE – DAN DR@AVNOSTI

Treba jasno zamisliti `elju,pa u pono} pogledati unebo i po`eleti da se ona

ostvari.Svetozar ]orovi}, Srbin

iz Mostara, rodjen je u tom gradu28. maja 1875. godine.

U Mostaru zavr{avaosnovnu i trgova~ku {kolu, a od1887.godine po~inje da objavljujesvoja dela u raznim ~asopisima:Golub, Neven, Bosanska vila,Lu~a, Otad`bina i Brankovo kolo.

Po izbijanju rata 1914.godine, biva odveden u madjarskilogor, odakle se, te{ko bolestan,vra}a 1917. Od posledicalogorovanja umire ve} 7. aprila1919. godine.

Bio je izuzetno plodanpisac. Objavio je desetakpripovedaka, skoro isto tolikoromana i nekoliko drama.

Jedna od najpotresnijihnjegovih pripovedaka je“Bogojavljenska no}“, koja senalazi u ~itankama za 6. razred.

Bogojavljenska no}^itavu kasabu obavio je

gusti mrak i samo {to u maloj,sirotinjskoj ku}ici, tamo na krajumahale, jo{ treperi slaba svetlost.To je kratka sve}a lojanica, borise sa smr}u… Na poderanom

du{eku le`i bolesna `ena. Blizunjene glave je mali prozor, tusedi mr{avi i bledi sedmogodi{njimali{an, koji zami{ljeno gleda unebo. Nalaktio se na kraj prozo-ra, podnimio se rukom, pa niti semi~e niti govori.“Majko boli li te puno?“

“Oh… boli“.“Ne boj se, sve }e pro}i!“

Po svemu nebu osule sezvezde i kao da se sme{kaju nanjega. Jedna zvezda zatreperi,poleti i i{~eznu u no}i, ostaviv{iza sobom svetao trag…

“Sad }e!“, tiho pro{apta.On je mislio da }e sada

popadati jo{ nekoliko zvezda itada }e biti ono {to upravo i~eka: da }e se otvoriti nebesa.Ba{ jutros je razgovarao sa svo-jim drugovima u {koli, te jedanre~e da se uvek o pono}i, uo~iBogojavljenja, otvore nebesa. Itad, {ta god ko za`eli, nekazai{te, pa }e mu se ispuniti.“Ja }u iskati zlatna konja!“, re~ejedno.“Ja carske haljine!“Samo je on {utio.“A ti {ta }e{? “, zapita{e ga.“ Ja… da mi ozdravi majka”…

Ve} je smislio i re~enicukoju }e re}i. Ali mora brzoizgovoriti, po{to se nebo za~aszatvori.“Bo`e da mi ozdravi majka“, tako}e re}i.

“Majko!“, zovnu je tiho. Jo{ malopa }e{ ozdraviti! A zatajio jekako }e ozdraviti.

Hteo je najpre da jojizmoli od Boga zdravlje, pa tekujutru, kad se probudi zdrava ivesela, da joj ka`e kako je ~ekaootvaranje nebesa i kako je onBoga umolio.

Odjednomt kao da nes-tade svih zvezda s neba… pa nijeto da su trepnule i i{~ezle, negokao da ih je neko zakloniomra~nim ~ar{avom. Malo-pomaloosvetli malu sobicu ja~e nego {toje lojanica osvetljavala. I blesnetolika svetlost da malome ~istozaslepi o~i.“Otvorila se nebesa”, kao da musinu kroz glavu.Glasno izgovori nau~ene re~i:“Bo`e, da mi ozdravi majka!“

Kako to re~e svetlostnestade. A tog istog ~asa on lepougleda majku kako se di`e sdu{eka i ide njemu da ga zagrli.Ona beja{e sada tako lepa, krep-ka, zdrava, kakvu je on poznavaodok je bio vrlo mali. A ona gapritiste na grudi i po~e ljubiti,

toplo ljubiti. Ti poljupci bejahumu tako dragi, tako slatki!. ~istone zna {ta bi radio od prevelikesre}e. Pa i on zagrli nju i po~e jojvra}ati jo{ toplije i jo{sladje.Zora je osvanula kad se probudio.

Jo{ je na svojim obrazi-ma ose}ao tople maminepoljupce. Stavio je ruke na obrazeda ne bi nestala toplota, koja muje grejala obraze. Pogledao jeprvo u nebo, a zatim je laganoboja`ljivo okrenuo glavu premapostelji svoje bolesne majke.[mirkao je, stalno ponavljaju}i:“Bo`e, da mi ozdravi majka.“

Kroz trepavice jepogledao u majku, na njenom licuje ugledao tiho i beskrajnobla`enstvo, na usnama je bioblagi osmeh zadovoljstva, ali suo~i bile zatvorene. Znao je da jeto kraj, da mama ne}e ozdraviti!

Govorio je nebu i zahvalioBogu {to mu je majka oti{la na nekobolje mesto, mesto gde nema bolestini gladi. Znao je da }e majka bitiuvek uz njega i da poljupci sa nje-govog obraza nikada ne}e nestati.

Autor: Stil/Opanak

Bogojavljenska pri~a koja kida du{u: De~ak je od Boga tra`io da mu ozdravi te{ko bolesna majka!

NA BOGOJAVLJENSKO VE^E, KA@E PREDANJE, OTVARAJU SE NEBESA

Page 4: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

24 Februar 2019.Zakon

Generalni konzulat Republike Srbijeposlednjih meseci bele`i konstantnopove}anje broja zahteva za izda-

vanje paso{a. To je i razumljivo imaju}i uvidu da su diplomatsko-konzularna pred-stavni{tva Republike Srbije u SAD po~elasa prijemom zahteva za izdavanje biometri-jskih paso{a 2009. godine, tako da va`nosttada izdatih paso{a upravo isti~e.

Ovim Generalni konzulat `elidodatno da pojasni proceduru podno{enjazahteva za zamenu, odnosno, izdavanjenovog paso{a.

LICA KOJA VE] IMAJU BIOMETRIJSKI PASO[ SRBIJEZahtev za paso{ se podnosi li~no.

Zna~i neophodno je do}i u Generalnikonzulat. Ne postoji mogu}nost podno{enjazahteva putem po{te. Dr`avljani RepublikeSrbije koji ve} poseduju biometrijski paso{,neophodno je prilikom dolaska u Generalnikonzulat da donesu ve} postoje}i biometri-jski paso{, ameri~ki identifikacioni doku-ment na uvid (zelena karta, voza~kadozvola, state ID ili city ID). Zna~i nijepotrebno podnositi izvod iz mati~ne knjigerodjenih i uverenje o dr`avljanstvu jer sudata dokumenta ve} podneta prilikom izda-vanja prvog biometrijskog paso{a.Konzularna taksa za izdavanje novog paso{aiznosi 80 dolara i pla}a se u gotovini.Zahtev za paso{ se mo`e podneti svakogradnog dana od 10 do 16 ~asova. Zasada,Generalni konzulat ne zakazuje termine zapodno{enje zahteva.

Dr`avljani Srbije koji borave naudaljenim destinacijama od ^ikaga, zahtevza paso{, pored Generalnog konzulata u

^ikagu, mogu podneti u Ambasadi R. Srbijeu Va{ingtonu ili Generalnom konzulatu R.Srbije u Njujorku, u zavisnosti od destinaci-je koja najvi{e odgovara podnosiocu zahte-va.

Zakonski rok za izdavanje paso{aje dva meseca. Paso{i se {tampaju u Srbijii sukcesivno fizi~ki dostavljaju Generalnomkonzulatu. Po prispe}u paso{a u Generalnikonzulat, podnosilac zahteva se obave{tavai poziva da dodje u Konzulat radi uru~enjapaso{a. Za preuzimanje paso{a je neophod-no takodje li~no prisustvo i tom prilikom jepotrebno doneti stari paso{ radi poni{tenja.

Dr`avljani Srbijekoji borave u udaljenimdr`avama i dalekim destinaci-jama u odnosu na ^ikago, nemoraju da ponovo dolaze u^ikago radi preuzimanjapaso{a. Prilikom podno{enjazahteva mo`e se ovlastitiGeneralni konzulat da se novipaso{ dostavi po{tom, a u tusvrhu }e podnosilac zahtevaobezbediti kovertu sapla}enom po{tarinom.Dostavljanje paso{a putempo{te se vr{i na odgovornostpodnosica zahteva.

Postoji mogu}nostda se podnese zahtev poubrzanom postupku uz oprav-dani razlog. U tom slu~aju sepodnosi molba u slobodnojformi za re{avanje zahteva poubrzanom postupku i prila`edokument koji upu}uje napotrebu {to br`eg izdavanja

paso{a. Ne pla}a se dodatna konzularnataksa, ali je nerealno o~ekivati da paso{bude uradjen i da se isti fizi~ki dostaviKonzulatu iz Srbije u relativno kratkom vre-menskom roku.

LICA KOJA PRVI PUT APLICIRAJU ZA BIOMETRIJSKI PASO[ SRBIJELica koja ne poseduju biometrijski

paso{ Srbije prilikom podno{enja zahteva zapaso{ treba da imaju dokaz o dr`avljanstvuRepublike Srbije, odnosno da uz zahtevpodnesu va`e}i ameri~ki ID, poslednji paso{

Srbije (Jugoslavije), kao i srpski izvod izmati~ne knjige rodjenih i uverenje o dr`avl-janstvu Republike Srbije.

Prema odredbama Zakona oupravnom postupku iz 2016. godine, nijeobavezno da se uz zahtev za izdavanjepaso{a podnose izvod iz mati~ne knjigerodjenih i uverenje o dr`avljanstvu.Podatke iz navedenih dokumenata mo`e dapribavi nadle`ni organ za izdavanje paso{auz saglasnost podnosioca zahteva. Izjava osaglasnosti za pribavljanje podatakaslu`benim putem potpisuje se uGeneralnom konzulatu prilikompodno{enja zahteva za paso{. Zakonski rokza pribavljanje podataka neophodnih zare{avanje zahteva za paso{ slu`benimputem je 15 dana. Zna~i, neophodno jedodatno ra~unati da }e se za to ili kra}evreme produ`iti proces re{avanja zahtevaza paso{.

Ukoliko se u toku postupka utvrdida lice nije upisano kao dr`avljanin R.Srbije, ne}e mo}i da se izda paso{, odnos-no zahtev }e biti odbijen. Stoga, preporukaGeneralnog konzulata je da sva lica prenego {to dodju u Konzulat radi podno{enjazahteva za paso{, prethodno provere da li suupisani u mati~nim knjigama u Srbiji kaodr`avljani R. Srbije. Ukoliko se posedujestari izvod iz mati~ne knjige rodjenih iuverenje o dr`avljanstvu, Generalni konzu-lat preporu~uje da se ista ponesu i poka`una uvid prilikom podno{enja zahteva zapaso{.

Vi{e detalja u vezi sa izdavanjempaso{a, kao i naj~e{}a pitanja sa odgovorima,mogu se na}i na sajtu Generalnog konzulata“http://www.chicago.mfa.gov.rs“

ZAMENA PASOŠA SRBIJE

Page 5: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

25Februar 2019. Sport

[ekularac je sa loptommogao sve osim da je –pojede.

Ovako je pre vi{e odpola veka svetska {tampa opisi-vala jednog od najboljih i sigurnonajspektakularnijih igra~a koje jena{ fudbal ikada imao.

Poredili su ga saKopom, Garin~om i OmaromSivorijem i govorili za njega daje “beli Pele“. Kovali su ga uzvezde i – bacali u blato. Pisalimu hvalospeve i nosili na rameni-ma, ali i zadavali niske udarce iokretali mu ledja.

Oni koji su ga dobropoznavali govorili su da je uveku vrhu i nikad na vrhu. Da jemedju najtalentovanijim fudbaler-ima svoje generacije, ali i najve}ineprijatelj svog velikog talenta.

On sam je ~esto govo-rio:

- Za svoje noge nisamimao dovoljno pametnu glavu.

Bio je dribler, `ongler,zabavlja~ i {armer koji je odnajranijih dana u Zvezdi puniostadione {irom nekada{njeJugoslavije. Tu istu publiku znaoje, medjutim, da razo~ara i razlju-ti. Nikada igrom, uvekpona{anjem.

Ka`njavan, optu`ivan,proganjan [eki je ipak bio i ostaoprijatelj svih fudbalera i navija~ana svetu. Pravdoljubivi borac pro-tiv vetrenja~a i sa milionima ibez pare u d`epu.

- Za prvi ugovor sa

Zvezdom dobio sam dve gramo-fonske plo~e Katarine Alente.Kad sam odlazio u nema~kiKarlsrue platili su mi 130.000maraka. Za plo~e sam znao gdesu, pare su oti{le u nepovrat –

govorio je.Imao je samo 17 kad je

izjavio da su najbolja tri svetskafudbalera Stenli Metjus, FerencPu{ka{ i – Dragoslav [ekularac.Voleo je da zabavi, ali i {okiraljude oko sebe. Basnoslovnezarade tro{io je ~a{}avaju}idru{tvo, jure}i na rulet ili, kasni-je, na konjske trke.

Priznavao je tek neko-

liko istinskih autoriteta: njegovogprvog trenera DimitrijaMilojevi}a-~ika Mitketa, koji gaje iz dvori{ta Druge mu{ke gim-nazije doveo na Zvezdinoigrali{te; Rajka Miti}a za koga je

celog `ivota tvrdio da je najve}iod svih “zvezda{a“; i doktoraAcu Obradovi}a, za koga je tvr-dio da mu je tokom igra~ke kar-ijere bio drugi otac, koji mu jedao punu slobodu na terenu, ali ivan njega, osetiv{i da sa poras-tom popularnosti [ekularca iZvezda raste u evropskog gigan-ta.

Za Zvezdu je odigrao

375 zvani~nih utakmica, postigao119 golova, osvojiv{i pritom pettitula prvaka i jedan pehar pobed-nika Kupa Jugoslavije. Sareprezentacijom Jugoslavije igraoje na dva Svetska prvenstva i u

41 utakmici, uz {est golova, osvo-jio olimpijsko “srebro“, drugomesto u Evropi i ~etvrto na svetu,postav{i na{ prvi fudbaler koji jeu ^ileu 1962. godine u{ao u ide-alni sastav Mondijala.

Ni{ta ~udno kad se znada je na pomenutom Svetskomprvenstvu svojom igrom protivdvostrukog prvaka sveta Urugvajanaterao protivni~ke igra~e da

posle utakmice u njegovu ~astnaprave pravi {palir, a izve{ta~a“L’Ekipa“ da mu da ocenu 11!

Na vrhuncu slave, kadse o~ekivalo da }e biti nagradjenZlatnom loptom “Frans fudbala“,i kad je Anjeli u Beograd slaoblanko ~ek da bi [ekularca doveou Juventus, “nesta{ni de~ko“ svet-skog fudbala je na prvenstvenojutakmici sa Radni~kim u Ni{uudario sudiju Pavla Tumbasa.

Umesto velike nagrade,usledila je drasti~na kazna – 18meseci zabrane igranja posle ~egamu je karijera krenula silaznomputanjom.

- U fudbalu sampro{ao sve. Bio sam i milioner iprosjak. I obo`avan i ka`njavan.Ali, ne kajem se! Kad bih `ivot ifudbalsku karijeru po~eo izpo~etka, sve bih uradio isto. Uprotivnom, ne bih bio [eki...

Planeta je 5. januara ovegodine stala da oda po~ast vir-tuozu. Celokupna javnost odalamu je du`no priznanje {to je fud-balsku igru u~inio tako spektaku-larnom.

A, u nebeskim vrtovimasa~ekali su ga njegovi prijatelji:Rajko Miti}, Milo{ Milutinovi},Toza Veselinovi}, Bora Kosti},Velibor Vasovi}, ZoranMiladinovi} i mnogi drugi. A,ako ponekad za~ujete huk iznadoblaka, budite sigurni da to and-jeli skandiraju dok [eki “oksfor-dom“ prebacuje loptu preko ledjaili je nekome protura kroz noge...

5. januara planeta je stala da oda poslednju po~ast virtuozu koji je fudbal u~inio tako spektakularnom igrom

www.serbianmirror.com

Page 6: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

26 Februar 2019.Astrologija

OVANLjUBAVPo~etkom februara

Venera, planeta ljubavi ulazi uva{u astrolo{ku ku}u karijere,napredovanja i ambicije i znakodlu~nog i tvrdoglavog Jarca.Bi}ete skloniji racionalnomdono{enju odluka i hladnom pris-tupu ljubavi, posebno u periodudo 11. februara.Do 15. februara ne}ete imati punostrpljenja pod utucajem Marsa iUrana za tolerisanje tudjih hirovai zahteva, ve} }ete biti `eljnipromene i slobode.Druga polovina meseca zauzetimOvnovima done}e smirenje napolju ljubavi i stabilnost na emo-tivnom planu. Mnogi zauzetiOvnovi posveti}e se karijeri ipomalo zapostaviti partnera {tomo`e dovesti do udaljavanja,posebno ukoliko su u braku, ilivezi sa Lavom ili {korpijom.POSAO I FINANSIJEVladar va{eg znaka, Mars, u~ini}eda budete veoma odlu~ni i pre-duzimljivi do 11. februara.Ima}ete veoma povoljne poslovneprilike i sve {to sada uraditeutica}e veoma povoljno na ostatakmeseca.Ima}ete potrebu da menjate nekestvari, a mo`e se desiti i dapromenite saradnike, a pod utica-jem Venere iz znaka Strelca iUrana iz va{eg znaka odli~no }etesaradjivati sa strancima, a mogu}esu i nove poslovne prilike.

BIKLjUBAVVe}ina Bikova

po~etkom februarado`ive}e velike transformacije,pre svega na polju finansija, akada su emocije u pitanju –Pora{}e vam apetiti. Mo`e sedesiti da vam se u~ini da to {toimate sa partnerom nije ono {to vi`elite, ili da `elite promenu.Slobodnim Bikovima ova energija}e prijati i mo`da vam donesestrastvenu vezu sa osobom prekoposla, ali }e zauzeti Bikovi moratida sa~ekaju 15. februar i drugeplanetarne aspekte i bolje dane zaljubav.Od sredine meseca ima}ete prilikuda popravite va{e odnose, komu-nikacija }e vam biti mnogo bolja,ali }e se mo`da s vremena navreme ose}ati distanca u odnosu.POSAO I FINANSIJEBikovi }e do 15. februara u`ivatiu finansijskoj stabilnosti, ali iuve}anoj zaradi, pod uticajemMarsa iz polja novca! Ipak, do

17. februara ima}e opsesivnupotrebu za tro{enjem, a mogu}i sui nepromi{ljeni potezi. Polaga}ena estetiku, tretmane i u`ivanje,pa }e im tu najvi{e para i oti}i.U drugoj polovini meseca sti{a}estrasti i mudro rasporediti svojefinansije. Ukoliko rade u oblasti finansija,ugostiteljstva i estetike bi}e pravimiljenici zvezda ovog meseca!

BlizanacLJUBAVFebruar mesec bi}e

prili~no promenljivkada su emotivna de{avanja upitanju. Po~etak meseca donosipozitivne, a nekima od vas i naglepromene pod uticajem Venere izku}e partnerstva i braka i Urana.Ovo }e biti prilika da vi{eizlazite, dru`ite se i da u va{eaktivnosti uklju~ite partnera.Ukoliko ste slobodni do 11. feb-ruara mogli biste u krugu prijatel-ja da upoznate veoma privla~nu ipozitivnu osobu u znaku Ovna,Vage ili Strelca.Period od 15. do 23. februaradonosi smirenje na polju emocija,a nekima od vas i izazove, poseb-no Blizancima koji su neko vremeu klimavim vezama.POSAO I FINANSIJEBlizanci su ve} neko vreme inici-jatori de{avanja i poslovnih akcijau svom poslovnom okru`enju!Puni su ideja i period do 10. feb-ruara bi}e idealan za dugoro~naplaniranja, ali i napredovanja.Posebno ukoliko su zaposleni uoblasti komunikacije, adminis-tracije, transporta, i informacionihtehnologija.Oko 20. februara mogu}i neplani-rani tro{kovi na druge, ali i poza-jmljivanje novca! Dajte od srca –vrati}e se.Od 19. Februara neo~ekivano dobrazarada, ali i povi{ica. Tranzitkarmi~kog ~vora kroz va{e poljefinansija otvori}e nove poslovnemogu}nosti, ali i u`ivanje u ubiran-ju plodova va{eg napornog rada.

RakLJUBAVPo~etkom meseca

bi}ete pod nekomvrstom tenzije. Posebno u periodudo 8. februara mogli biste da sepreopteretite nekim poslovnimde{avanjima i prenesete taj vajbna partnera. Isklju~ite se ilinau~ite da balansirate.Od 5. februara situacija }e bitiznatno bolja, posebno kod Rakovakoji planiraju brak i porodicu.

Venera }e prolaziti kroz va{uku}u partnerstva i u periodu od10. do 27. februara done}e vampriliku da svoj odnos u~vrstiti domaksimuma.Ipak ovaj tranzit zahteva}e velikuodgovornost i posve}enost.Partner }e vam ponuditi brak ilizajedni~ki `ivot. Poslu{ajte svojuintuiciju i bi}ete sre}ni.Slobodni Rakovi mogli bi upoz-nati veoma zna~ajnu i ozbiljnuosobu u znaku Jarca, Device iliRiba na kra}em putu, preko {koleili fakulteta.POSAO I FINANSIJERakovi }e posebno do 15. febru-ara biti miljenici sre}nih zvezda,kada je posao u pitanju! Mogu}idobici na igrama na sre}u, ali ilagana zarada kroz kreativne izabavne poslove. Posao sa stranci-ma ili poslovno putovanje je ide-alno da se desi u ovom periodu.Finansijska situacija od sredinemeseca drasti~no se popravlja, aukoliko imaju problem sa nekimdugom, do 17. februara bi trebaloda ga re{e!Mars iz polja planova i timskograda od 15. februara donosi impoja~anu ambiciju i `elju za uspe-hom, pa }e kraj meseca biti ide-alan da poslovnim saradnicima,ali i nadredjenima nametnu svojeideje.

LavLjUBAVFebruar }e biti

klju~an mesec kada jeva{ emotivni `ivot u pitanju. Poduticajem Sunca i Merkura iz va{eku}e partnerstva bi}ete 100%fokusirani na odnose.Do 10. februara pozitivni uticajVenere iz va{e ku}e ljubavi iUrana done}e vam novu prilikuda se iznova zaljubite u partnera,a oni u neobaveznim i nestabilnimodnosima sada bi mogli da seozbiljno zapitaju {ta im to treba u`ivotu.Ima}ete ve}u potrebu za slo-bodom, a ukoliko ste sami iznena-da bi mogla da vam se pojaviosoba iz inostranstva u znakuStrelca, Blizanca ili Vodolije, uperiodu do 15. februara.Druga polovina meseca malo jemirnija i dosadnija.Venera iz Jarca bi}e u povoljnimaspektima ali bi mogla da aktivi-ra blago zahladjenje u odnosima,posebno bra~nim, a nekima odvas vra}a se pro{lost. Ne okre}itese unazad, tamo je uglavnom sveve} vidjeno.POSAO I FINANSIJE

Lavovima se sme{i finansijskiodli~an mesec, ali i uspe{nijeposlovne odluke. Mlad mesec izpolja partnerstva bi}e idealan dase oko 4. februara pozabavite svo-jim saradnicima ili radnicima.Mogu} prekid saradnje, koja vasdu`e vreme zamara, ali i promenau na~inu poslovanja.Venera i Uran donose fenomenal-nu saradnju sa inostranstvom,mogu} rad u inostranstvu ili dru-gom gradu.

DevicaLjUBAVU februar ulazite puni

energije ali i pod nekomvrstom stresa. Vi ste neko ko volida planira stvari, a sad, posebno uperiodu do 11. februara, nekiplanovi bi mogli da se promene.Povoljan aspekt Venere i Urana izva{e ku}e emocija i svakod-nevnice mogli bi da donesu nekuiznenadnu i klju~nu promenu, alii uzbudjujenje jer ne}ete znati {tavas je sna{lo.Ovo mo`e da se odnosi napro{irenje porodice, selidbu, ilineki iznenadni finansijski prilivpreko partnera. Iako }e promenabiti neo~ekivana, na vama je da seprilagodite.Venera iz znaka Jarca od 5. feb-ruara donosi smirenje ali }e senjen uticaj na va{u ku}u ljubaviosetiti od 14. do 25. februara.Ujedno u pozitivnim aspektima savladarem va{eg znaka, merkuromdone}e romanti~ne trenutke sapartnerom.POSAO I FINANSIJEDo 15. februara bi}ete usmerenijina emocije nego na posao, ali tone zna~i da vam ne}e i}i dobro!Mlad mesec iz polja posla zajed-no sa Suncem i Merkurom izmed-ju 4. i 7. februara donosi vamneo~ekivano dobru zaradu, ali iuspeh kroz partnerske poslove iposlove vezane za moderne

tehnologije i internet.

VAGALjUBAV

Mlad Mesec iz va{e ku}e ljubavi4. februara najavljuje novade{avanja na polju emocija ali ivelike promene. Konjukcija Marsai Urana iz va{e ku}e partnerstvado 15. februara ozbiljno bi moglada uzdrma brakove i du`e veze,koje su u problemu.Ima}ete potrebu da se osloboditesvega {to vas gu{i i zavr{ite lo{eodnose. Ukoliko va{e veze ibrakovi pregrme ovaj odnos, ondaje va{a ljubav vredna dalje borbe.

Pod uticajem Venere iz poljakomunikacije do 5. februara bistesve odluke i razgovore mogli daobavite mirnim putem i sa zado-voljstvom.Slobodnim Vagama aspekti sapo~etka meseca mogli bi da done-su iznenada ljubav sa razvede-nom, sve`e ostavljenom i veomaneobi~nom osobom, koja nepo{tuje pravila.POSAO I FINANSIJEEnergiju promena ali i pozitivnuenergiju februara meseca prve }eosetiti Vage. Mlad Mesec iz poljakreativnosti oko 4. februaradone}e im nalet predivnihposlovnih ideja, ali i sudbinskusaradnju sa Bikom, Ovnom iliVodolijom.Pozitivni aspekti Venere iMerkura izmedju 16. i 26. febru-ara donose dobru zaradu svimVagama koje imaju svoj biznis.

[KORPIJALjUBAVIma}ete potrebu do

10. februara da iznesetesve u javnost i da ispri~ate part-neru {ta vam smeta ili sta bistemenjali.Povoljni aspekti Venere i Uranakod vas }e se vi{e odnositi naposlovnu stranu, ali bi mogli dauti~u i na slobodne [korpije daupravo preko posla, po~etkomfebruara, upoznaju nekog veomaprivla~nog.Ukoliko ste u braku ili du`imvezama preoptere}enost poslommogla bi da uti~e na va{e odnoseu negativnom smislu do 15. feb-ruara. Partner }e imati prohtevekoje ne}ete mo}i da ispunite.Ovaj aspekt done}e stabilnostdugim vezama, a slobodne [kor-pije mogle bi u izlasku ili nekojlaganoj atmosferi da upoznajuveoma harizmati~nu, magnetskiprivla~nu osobu u znaku Riba,Raka ili Device.POSAO I FINANSIJEAspekt Venere i Jupitera iz va{egpolja finansija ve} du`e vremepovoljno uti~e na va{ poslovni`ivot, ali uti~e i na finansijskusituaciju. Ovo je aspekt dobre pri-like za zaradu a on se nastavljasve do 5. februara.Ujedno pod uticajem jake konjuk-cija Marsa i Urana mo`e vam sedesiti promena posla ili saradnika.Period do 15. februara bi}e punpromena, a nakon toga pod utica-jem Merkura iz Riba i va{eg poljakreativnosti su mogu}e i obnovenekih starih saradnji, ali i ~arobneposlovne ideje i prilike.

HOROSKOP ZA FEBRUAR 2019.

Page 7: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

27Februar 2019. AstrologijaMogu}e je da }ete u periodu od 14. do 22.februara u tajnosti dogovoriti posao o komesanjate sa Ribom, Jarcem ili Vodolijom.

STRELACLjUBAVPoprili~no pozitivni i puni

entuzijazma po~injete februarmesec. Venera iz va{eg znaka u~ini}e vasi dalje privla~nim, zadovoljnim a njenpovoljan aspekt na Marsa i Urana iz va{egpolja ljubavi, donosi neka klju~na de{avan-ja u vezama ali i po pitanju dece i pro{iren-ja porodice.Ovo }e biti izazovan period za Strele~evekoji su u nestabilnim vezama, posebno onimladji od 30 godina. Nakon 10. februarasituacija se blago smiruje i ulazite u jednudruga~iju fazu. Emotivni `ivot stavi}ete postrani, posebno zauzeti Strel~evi ali }e va{eemocije biti stabilne.Slobodnim pripadnicima znaka mogla bi sedesiti ljubav preko posla sa veomaozbiljnom i uspe{nom osobom. Tajnakomunicija preko dru{tvenih mre`a.POSAO I FINANSIJEStrel~evima }e pod uticajem Venere iJupitera iz njihovog znaka februar u finan-sijskom smislu po~eti veoma dobro. MladMesec vam izmedju 4. i 6. februara mo`edoneti i neka iznenadjenja vezano za va{esaradnike i kolektiv u kom ste, a mogu}asu i neo~ekivana poznanstva koja vammogu doneti uspeh u daljem poslovanju.Ima}ete dobru zaradu, posebno do 16. feb-ruara. Ve}ini vas mogu}e su i povi{icesredinom meseca, ukoliko se baviteposlovima vezanim za sport, zabavu ilinove tehnologije.

JARACLjUBAVFebruar po~inje tenzi~no, a

vama ne}e prijati ta energijapromena, jer ste neko ko voli da se stvarirazvijaju polako.Na udaru }e pod uticajem Marsa i Uranado 14. februara biti va{a astrolo{ka ku}adoma i porodice i tu se mo`e desiti nekaiznenadna ali klju~na promena. Mogu}a jeselidba sa partnerom ili neka promenavezana za pro{irenje porodice.Slobodni Jar~evi od 5. februara, kada Venerapredje u va{ znak bi}ete privla~niji i otvoreni-ji za ljubav. U periodu od 16. do kraja mese-ca mogla bi se desiti veoma romanti~nakomunikacija sa nekim koga dugo poznajetea u znaku je Bika, Riba ili Vage.Pro{lost zove.POSAO I FINANSIJEPo~etkom februara, ta~nije oko 4. februara,mlad mesec iz va{eg astrolo{kog poljafinansija mo`e vam doneti nove poslovneprojekte, ali i pro{irenje posla. Kad suposao i finansije u pitanju ve}ina Jar~evao~ekuje veoma plodonosan mesec pod uti-cajem Venere iz va{eg znaka.Oprez se savetuje u periodu od 7. do 14.februara kada su mogu}e tenzije i konflik-ti sa nadredjenima. Mogu}e da }e vam sedesiti novo poslovno poznanstvo i saradnjasa `enskim osobama u znaku Device,Vage ili Bika, ali i veoma dobra zarada.Jar~evi koji se bave administrativnom ili

poslovima vezanim za ekonomiju i pravo,trebalo bi da obrate pa`nju u komunikacijii dogovorima sa klijentima. Pod uticajemMerkura iz misterioznih Riba posebnonakon 17. februara komunikacija mo`e bitikonfuzija.

VODOLIJALjUBAVIma}ete potrebu da budeteotvoreniji pod uticajem Venere

iz ku}e komunikacije i dru`enja,a mnoge Vodolije bi}e izuzetno sklone fler-tu, posebno u periodu do 11. februara.Bi}e ovo mnogo bolji period za slobodneVodolije jer biste mogli na kra}em putu ilionline da upoznate ljubav va{eg `ivota uznaku Lava, Jarca ili Riba.Ima}ete potrebu da menjate sve {to ne valjapa bi neki odnosi mogli da trpe, posebnodo 15. februara. Komunikacija sa partnerommogla bi biti poo{trena ukoliko on ne budemogao da razume va{u potrebu za slo-bodom.POSAO I FINANSIJEPod uticajem Venere iz polja kolektivnihde{avanja i planova, do 5. februara mnogo}ete bolje funkcionisati u timu nego kaosolo igra~! Va{e ideje i planovi polako }epo~eti da se ostvaruju, a ovo }e ujedno bitiidealan period da pristupite nekoj vrstiudru`enja ili organizacije, ali i zapo~neteposao sa prijateljem!Od 10. februara ima}ete ve}u potrebu zaodmaranjem i povla~enjem.Krajem meseca povoljni aspekti Venere mogudoneti i dugoo~ekivanu saradnju sa starimsaradnici a, strancima ali i poslovni put.

RIBELjUBAVPo~etkom meseca bi}ete

prili~no dominantni i od inicija-tive kada su u pitanju partnerski odnosi. Sve}e zavisiti od vas a u periodu do 9. febru-ara bi}ete i pomalo zahtevni kada su va{aprava i pona{anje u vezi ili braku u pitan-ju.Prva polovina meseca ne}e biti najsjajnija zanagle odluke ili promene u odnosima, ali bimogla da donese nove ljubavi preko posla iliu krugu prijatelja slobodnim Ribama.POSAO I FINANSIJEFebruar }e doneti energiju zavr{etka starihili poslova koji ve} du`e vreme stagniraju,a po~etak meseca bi}e idealan za obnovustare saradnje sa jednom Vagom ili Jarcem.Uran i Mars iz polja finansija done}eneo~ekivano dobru zaradu, posebno do 15.feburara, a ona }e najpre do}i iz dalekoginostranstva, tajnih poslova, poslova iza scenei poslova vezanih za negu i ulep{avanje!Izvor finansija }e se sredinom mesecapromeniti. Mnogima je mogu}a zarada krozdva posla, a onima u partnerskim poslovi-ma i razmirice oko zarade! Ne sumnjajte usaradnju sa Devicom ili Bikom, oni vasnikad ne}e izneveritiIzmedju 18. i 28. februara dobri aspektiMerkur i Sunca iz va{eg znaka sa Veneromdone}e vam stabilne i proverene klijente,zaposlenje na du`e ili za stalno a mnogeRibe kona~no }e stabilizovati i svoju finan-sijsku situaciju.

www.serbianmirror.com

Page 8: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

28 Februar 2019.Stru~ni saveti

Svako godi{nje doba jeblagotvorno na svoj na~in,dok je zima riznica zdravl-

ja, za one koji znaju da je isko-riste

^esto ~ujemo da je hlad-no}a dobra za na{e zdravlje, aliznate li koje su to ta~no benefici-je koje na{e telo i um imaju odniskih temperatura?

Otkrivamo vam 10dobrobiti hladnog vremena zbogkojih jo{ vi{e volimo jesen izimu:

1. Imamo vi{e energijeDa li `elite da pucate od

energije? Izlo`enost hladnim tem-peraturama, naprimer {etnja pohladno}i, ispuni}e vas energijomte }ete biti energi~ni jo{ satimanakon {to se vratite u toplo. Da bi

hladno}a imala takvo dejstvo, nemorate joj dugo biti izlo`eni.Dovoljno }e biti i neko kratkovreme – zato, otidjite na brzohodanje.

2. Bolje spavamoLjudi koji pate od nesan-

ice imaju vi{u telesnu temperatu-ru pa }e spavanje u lagano rash-ladjenoj prostoriji, na idealnojtemperaturi od 16 do 20 stepeniCelzijevih, pomo}i da boljespavaju i oni koji pate od nesan-ice, ali i svi drugi.

3. Hladno}a podsti~e sagorevanje kalorija u smedjem masnom tkivu

Smedje masno tkivoproizvodi toplinu i sagorevamasno}e, a kod beba ono slu`iza regulisanje telesne tempera-ture. Kod odraslih se smedjemasno tkivo nalazi u manjimkoli~inama.

4. Mozak nam radi boljeDokazano je da po

visokim temperaturama ljudimnogo redje donose ve}e,slo`enije odluke. Toplo vremebr`e iscrpljuje na{e rezerveglukoze, a s obzirom da glukozukoristimo u mentalnim procesima,nedostatak iste uti~e na na{usposobnost dono{enja odluka.

5. Zbog ~istijeg vazduha bolje di{emo

Jesen i zima zna~eopra{tanje od lo{eg kvalitete vaz-duha i visokog nivoa ozonauobi~ajenih u proletnjim i letnjimmesecima. Zbog sve`eg, ~istogvazduha ovo doba godine idealnoje za boravak u prirodi, duge{etnje i duboko disanje.

6. Savr{ene temperature za tr~anje

Da li ste se ikada zapi-tali za{to se maratoni odr`avaju ukasnu jesen? To je zato jer je poni`im temperaturama lak{e iprirodnije tr~ati. Tr~anje povru}em i vla`nom vremenu delu-je vrlo iscrpljuju}e na na{e telo.Istra`ivanja su takodje dokazalada po hladno}i tr~imo br`e {tozna~i da u kra}em vremenumo`emo sagoreti vi{e kalorija. Ine zaboravite da se obu~ete sloje-vito!7. Hladno}a smanjuje upale i

tera infekcije

Upala mi{i}a ~esto seubla`uje stavljanjem leda naote~eno i bolno mesto. A istodejstvo imaju i niske temperaturevazduha. Mnogi atleti~ari ule~enju upala i ozleda koriste kri-oterapiju, odnosno terapiju ledom,{to zna~i izlaganje ekstremnohladnim temperaturama. Boravaknapolju ~ini nas otpornijima. To jezato jer se broj }elija koje se boreprotiv infekcija zapravo pove}akada boravimo na hladno}i.

8. Ose}amo se bolje u sopstvenoj ko`iPo hladnom vremenu ne

moramo se brinuti o tome kakoizgledamo u bikiniju {to namzapravo podi`e samopouzdanje.To je takodje doba godine kadarazmi{ljamo o ve`banju zbogdono{enja novogodi{njih odluka.9. Vi{e cenimo dane koji dolaze

Istra`ivanja su pokazalada ljudi koji `ive u podru~jimagde je uvek toplo i sun~anozapravo nisu sre}niji od drugih.Ljudi su najboljeg raspolo`enjanakon du`eg razdoblja hladnijih itmurnijih danas. Zato, radujte sejer }e topli i sun~ani dani opetdo}i.

10. Po hladno}i nema bubaNiske temperature ubija-

ju bube kao {to su komarci {tozna~i da se ne morate braniti odovih sitnih napasnika koji mogu ipreneti bolesti.

EVO KAKO ŠETNJA PO HLADNOM VAZDUHU UTI^E NA NAŠE TELO: POTPUNI PREPOROD!

Snaga na usta ulazi, ali usavremenom svetu, sahranom u usta ulaze i

razne bolesti

Pre neki dan do{lo jedo mene najjednostavniji savetonkologa koji `elim da podelimsa svima.

Nekada je kuga ubijalaljude, a danas to ~ini rak. Vi{eod 200 vrsta kancera ubija vi{eod 8 miliona ljudi godi{nje, pi{eportal Econet.

Da biste se za{titili odraka i spre~ili najte`e bolesti,

poslu{ajte ovaj savet onkologa:

Ka`ite NE:

1. Rafinisanom ulju2. Gaziranim napicima

3. Jelima iz mikrotalasne4. Mamografiji pre prvog porod-jaja (i ako je stvarno neophod-

no)5. Tesnim grudnjacima6. Alkoholu

7. Gotovoj smrznutoj hrani8. Vodi iz zamrziva~a iplasti~ne fla{e9. Kontraceptivnim pilulama10. Dezodoransima (pogotovonano{enju posle brijanja)11. [e}eru u bilo kojoj formi(pacijenti koji su izbacili {e}eriz ishrane `iveli su du`e od onihkoji se nisu odrekli ove belesmrti)

Recite DA:1. Povr}u2. Medu (kao zamena za {e}er)3. Proteinima iz povr}a (pasuljumesto mesa)4. 2 ~a{e vode na prazan `elu-dac i to pre nego {to operetezube5. Toploj hrani, ne vreloj.6. Zdravom soku: aloja vera +

djumbir + per{un + celer +ananas (smiksajte i popijte naprazan stomak)7. Sve`a {argarepa ili sve` sokod {argarepe, svaki dan!

JO[ PAR SAVETA:Nikad ne pijte ~aj iz

plasti~nih ~a{a. Ne pijte i nejedite ni{ta vrelo iz plasti~neambala`e. Ne zagrejavajte hranuu mikrotalasnoj pogotovo ako jehrana u plastici.

Kada je plastikaizlo`ena toploti, hemijske kom-ponenete se oslobadjaju {tomo`e da prouzrokuje ~ak 52razli~ita tipa raka.

Izbegavajte da jedetete{ku hranu nakon 17h. Pijtemnogo vode ujutru, a manjeuve~e.

(Autor – Stil)

DOBAR SAVET GLAVU ^UVAOnkolog dao najjednostavniji savet: Evo kako mo`ete spre~iti nastanak bolesti!

Page 9: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

29Februar 2019.

www.serbianmirror.com

Zoranu Markovi}u

Sre}an rodjendan MarijiToma{evi}, dug `ivot pun

sre}e i zdravlja `elemama Melisa i baka Cica.^estitkama se pridru`uje

njena drugarica Slavica.

Dragi Boske, srecan 50. rodjendan i sve najbolje zeli ti tvoje prijateljice i

drugari iz biv{eg komsiluka:Slavica, Nada i Zo}a.

^estitke - Mediji

Sre}an rodjendan Aleksandru @ivkovi}u, puno zdravlja i

radosti, dug i bezbri`an `ivot `ele:otac Sa{a sa Katarinom, brat Mateja,

stric Petar sa Leilom bake Seka i Slavica.

Page 10: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

30 Februar 2019.Vedra stranaZa Ogledalo specijalno skandinavke radi Jovan Novakovi}

Ide Crnogorac s djevojkompreko mosta i ka`e joj:

- Ovdje se jedna zbog menebacila.

- Jel’ iz depresije?- Nije jadna, nego iz Nik{i}a!

***- [ta }emo za dan

zaljubljenih?- Jel ti se svidja Madrid?- Daaa!- A Pariz?- Naravno da daaa!- E odli~no, gleda}emo utak-

micu Real Madrid i ParizSen-@ermen.

***Do{ao mu` ku}i s posla, te

ka`e `eni:- “@eno, ve~eras spremi dobru

ve~eru, dolazi mi {ef sa `enom nave~eru!“

- “A od ~ega da spremim, kadimam samo gra{ak?“

Mislio mu`, mislio, i na krajure~e `eni:

- “E ovako }emo. Kad dodje{ef, ti reci da }emo ve~eratipe~enje sa gra{kom. Nakon nekogvremena, nek tebi ne{to ispadnepa reci ‘Jao, ispalo pe~enje,mora}emo jesti samo gra{ak!’„

I tako i bi. Mu` zabavljao {efaneko vrieme, dok se ne za~u ne{tou kuhinji.

- “@eno, {ta bi, jel to ispalope~enje?!“

A `ena }e iz kuhinje:- “Ma jok, jo{ gore, ispao

gra{ak!“

- VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII -VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII

SAVA RAKO^EVI]

AFORIZMI

Ljudi lo{eg karakterane tra`e se sve}om

`ive}i u mrakuneistro{iv su proizvod.

Male sredineslabijih vrednosti

i velike ljude umanje.

^ovek koji ne dr`i re~i ne pocrveni

neznaju}i otkriva sebe.

Hrane}i se glupostimamnogi `ive veselo.

Ko ne veruje sebii nema kome }e verovati

takav ~ovek sumnja u sumnju.

Pravedan ~oveki kad ne opominje

u najve}oj tamisvetli istinom.

Neko vodi psenekog psi vode

to je zbog ravnote`e.

Kad bi psi postali ljudiko bi lajao.

Ako bi ljudi postali psinestao bi govor.

I lave` je mesec istanjio.

Vuk samotnjakzavija glavom prema mesecu

samotnjak jesteali je vuk.

^ovek se izdvojiood `ivotinjskog svetatako sebi je omogu}io

da postane ve}a `ivotinja.

^ovek to gordo zvu~ire~e on

na `alost takav zvukretko se ~uje.

Page 11: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki

31Februar 2019.

xxwww.serbianmirror.com

Biznis

Page 12: Dr Vojin Drenovac NEOPEVANI BEZOBRAZLUK L · istok, na zapad, na jug, na sever, na sve ~etiri strane sveta. Neki putuju turisti~ki u egzoti~ne zemlje, neki avanturisti~ki, dok neki