GRADdizajn znaaj sociologija tipologija historija

Student: Dragan Denda

Profesor: Stjepan RoSarajevo, 2007 Sadraj: Uvod2 Razumijevanje prostora...3 Definiranje prostora Pokret- vrijeme Opi kriteriji Elementi kompozicije Principi kompozicije

Oblik i percepcija grada..6 Prostor koji spaja Ose koje spajaju Masa spajaTenzije Prostor kao konektor Rast irenjem Trg Znaaj i imid grada9 Sociologija grada....12 Historijski razvoj grada sa historijskog i sociolokog aspekta Tipologija gradova.17 Statistika tipologija Funkcionalna tipologija Socioloka tipologija Razvoj gradova..20 Milet Delos Prien i Kamiros Razvoj Rima Pariz St. Petersburg ( Lenjingrad ) London - Pariz

2

Uvod

Grad kao cjelina uveo je u ljudsko drutvo novi poredak, promijenio je sve oblasti ivota, promijenio pogled na drutvo, svijet, rad, organizaciju prostora Poznata je razlika izmeu grada i sela, koja je postavila dodatna socioloka pitanja, sociologija grada bitna je koliko i njegova historija jer su ove dvije grane razvoja grada duboko povezane i nerazdvojive. Da bi se shvatila osnova grada potrebno je upoznati se prvo sa razumijevanjem prostora jer tek shvaanjem prostora i njegovih zakona gradovi su se poeli razvijati kao organizirane cjeline.U ovom seminarskom radu posvetit u panju vie segmenata bitnih za razumijevanje grada kao cjeline. Razvojem se kompleksnost poveavala, bilo je potrebno uskladiti razliite dijelove i funkcije grada, stanovnitvo i socioloke elemente. Organizacija, imid i socioloki elementi, uz kratki historijski razvoj, po ovom pitanju zanimljivijih gradova, su dio ovog rada.

3

Razumijevanje prostora Gradnja grada jedno je od najveih dostignua ovjeka i drutva. Izgled tih gradova esto je odraz stanja i ureenja drutva koje je gradilo grad. On je potreba ljudi i graen je prema mogunostima drutva i drave. Gradnja grada poinje shvaanjem i prihvaanjem prostora i njegovih zakonitosti. Osnova, s kojom arhitekt, dizajner, mora poeti je uzimanje u obzir i ljudi i prostora. Shvaanje prostora nije jednostavna misaona aktivnost, to je potpuni doivljaj osjetila, osjeaja i odnosa u prostoru. Ljudi gledaju prostor na razliite naine, pa se tako razlikuje i pogled djeteta i odraslog ovjeka. Dijete gleda svijet dvodimenzionalno, a odrastanjem primjeuje i treu dimenziju, shvaa stvari koje prije nije shvaao, a i izmeu ostalog shvaa i da prostor ima zakone koji su zadani prvo prirodnim silama, a zatim i naim mogunostima. Da bi se omoguio, u arhitektonskom smislu, dodir izmeu prostora i ovjeka potrebno je stvoriti formu. Neki kau da je stvaranje forme izjava o relaciji ovjeka i njegovog svemira. Tu se takoer vidi razlika u gradnji razliitih kultura. Nain na koji su Egipani gradili svoje forme, kao dominante nad zemljom, uvelike se razlikuje od formi kineske kulture koja trai harmoniju u prirodi. U Islamskoj i kranskoj arhitekturi opet je ta upotreba mase i forme razliita. Ovo pokazuje da u svim kulturama svijeta arhitektonska forma predstavlja filozofske interakcije izmeu mase i prostora. Definiranje prostora Kad se govori o prostoru, onda treba znati da ga ine: 1. prirodni 2. stvoreni uslovi Izmeu ta dva elementa ivi ovjek. Prirodni uslov je priroda, tlo, zrak, klima, flora, fauna. Stvoreni uslov- je sve ono to je ovjek kroz historiju razliitim pomagalima i sredstvima kreativnim radom stvorio. To su objekti, saobraajnice, infrastruktura. Stvoreni elementi predstavljaju civilizaciju... Arhitekt oblikuje prostor kombinacijom prirodnih i stvorenih elemenata. Prosto postavljanje zidova jeste oblikovanje prostora ali ako se pritom ne misli na duh ostaje nam graevina bez karaktera, a i bez smisla. Oblikovanje prostora dodavanjem ritma, teksture i duha stvara prostor, dodavanjem svjetla, sjene, boje i drugih elemenata dizajner stvara ambijent proet duhom i smislom. Opet mora se misliti i na to da graevine sa karakterom budu pozicionirane na vana mjesta u gradu i na taj nain budu nositelji slike

4

grada. injenica je da nam esto od itavih gradova u sjeanju ostaju sjeanja na ovakve karakterne zgrade i da one stvaraju ukupnu sliku grada. Pokret- vrijeme

Kada govorimo o prostoru u gradovima moramo misliti i na ljude koji prolaze kroz taj prostor. Ljudski ivot provodimo unutar i oko arhitektonskih formi. Arhitektura grada treba da pokazuje i tu dramu ivota. Razliiti oblici i prostori za razliite elemente ivota bitna su stvar. Vrijeme je bitan element arhitekture. Uz vrijeme dolazi i pokret, ljudi se kroz odreeno vrijeme kreu kroz prostor. Da bi dizajn bio umjetniko djelo on ovjeku ne smije nuditi samo kontinuitet, nego i harmoniju kroz svaki segment i sa svake toke ovjekova gledita. Mijenjanje vizualne slike koju doivljava sudionik arhitekture (osoba koja je samim tim to se nalazi u prostoru sudionik u arhitekturi), mijenjanje svjetla i sjene, toplog i hladnog, buke i tiine, mirisa i taktilnih elemenata sudjeluju u ukupnom doivljaju prostora.

Opi kriteriji Da bi se osim prostora, njegovog shvaanja i ureenja odredila i njegova ljepota, umjetnika istina odreeni su neki opi kriteriji koji esto variraju kod razliitih teoretiara. Ovdje predstavljamo neku vrstu zajednikih mjerila koja su slina kod veeg broja teoretiara. Estetika egzistencija, utvruje se stupnjem potencijalnih vrijednosti evidentno prisutnog ostvarenja dejstva umjesto idejne pretpostavke Estetiki doivljaj je mjerilo kvantuma estetskog u egzistenciji djela , nastaje na relaciji djelo- konzument i stoga je subjektivan. Humanitarna usmjerenost je osnovni preduvjet umjetnike kreacije. Umjetnika istina je posebna vrsta istine ovjeka o spoznaji, ona ne znai kopiju stvarnosti, ve se odnosi na istinu duha. Originalnost djela je najspecifinije svojstvo umjetnikog djela, ona je neotuiva svojina i neponovljiva autentinost linosti autora i djela. Elementi kompozicije Ureen prostor nastaje kompozicijom, kombinacija najmanje dva elementa, s intervalom kao elementom praznog, koji omoguava diferencijaciju ostalih, stvara prostornu konstituciju arhitekture. Oblik- predmet arhitekture je konkretiziran kroz interpretaciju geometrijskih kategorija oblika. Oblik je najneposrednije sredstvo izraavanja i uobliavanja prostora. Karakter oblika zavisi prije svega od karaktera elemenata njegove konstitucije. Osnovni elementi su: linija, povrina i volumen.

5

Veliina- je kvantitativna vrijednost, koja je relativna, jer se odreuje u odnosu na druge odreene vrijednosti, kao jedinice mjere. Mjere su neka vrsta modula i parametra, kojima se utvruju prostornovremenske dimenzije. Intenzitet- pod snopom svjetlosti oblici oivljavaju, a arhitektura je igra prostora pod svodom sunca. Intenzitet svjetlosti je koliina osvjetljenja povrina oblika, i on daje neposredni utisak o stvarima. Boja- njom je natopljeno sve to se nalazi oko nas. Boja je jako bitna ovjeku, ona mu mijenja raspoloenje utiske i reakcije. Ona moe privlaiti, odbijati, hladiti, grijati, smirivati, uznemiravati, poticati, nadraivati, hrabriti, alostiti Interval- prostorna, ili vremenska praznina. Arhitektura istodobno sadri oba ova intervala. On je odstojan je, razmak, meuprostor ili meuvrijeme. Praznina definira volumen. Principi kompozicije Arhitektura je utvrdila odreena sredstva, principe, pravila i zakonitosti kompozicije svojih djela. Neki od ovih zakona, a pogotovo oni iz epohe premoi naune- normativne estetike prolog stoljea proglaeni su univerzalnim principima kompozicije. Budui da je ovih principa mnogo, oni se svrstavaju u srodne grupe Proporcija i odnos- proporcija je odnos elemenata kompozicije, a harmonija je odnos proporcija. Ghyka Matila Simetrija i asimetrija- simetrija je odgovarajue slaganje lanova, dijelova meu sobom, odvojenih dijelova, odnosa dijela prema cjelini. Vitruvije Simetrija simbolizira stabilnost i formalno jedinstvo, dok asimetrija ispoljava vie ivosti, pokreta i dinamike prostora. Kontrast, dominanta i akcent- kontrast je ekvivalent jedinstvu, a jednakost i jedinstvo nisu ista stvar. Dominanta daje osnovno obiljeje karakteru kompozicije, ona dominira koncepcijom. Akcent je fokusna toka, naglaeni element, sredite, teite kompozicijskih odnosa, dominirajui kontrast. Red, ritam i gradacija- kompozicija je pokuaj uspostavljanja idealnog reda izmeu oblika. Poseban vid uspostavljanja reda, gdje se po nekom planu, ponavljaju pojedini elementi, naziva se ritmom. Gradacija je drugi vid ritma u kojem se vri promjena elemenata ili intervala ponavljanja. Ona razbija monotoniju.

6

Oblik i percepcija grada

Zasebna forma ne ini grad, tek umnoavanjem razliitih arhitektonskih formi, dodavanjem infrastrukture, institucija i unutarnjeg ureenja nastaje grad. Njegov oblik varira u razliitim razdobljima. Nain na koji se rukovalo onim o emu sam ve govorio, harmonija i kontinuitet cjeline, u razliitim razdobljima se razliito rjeavalo. Iako su odreena drutva imala elju za jednim ureenjem, na finalnu organizaciju utjecalo je vie faktora, arhitektura, tehnike mogunosti.. Ovdje je prikazano est najeih naina spajanja, rastueg grada u cjelinu.

Prostor koji spaja Ovaj nain oblikovanja gradova koristili su grki arhitekti sa velikim uspjehom. Svaka nova zgrada, orijentirana po jednoj osi, je tako postavljena u korelaciju sa drugim, postojeim zgradama, da prostor tvori kreaciju koja povezuje graevine. Elegancija i ljepota kreiranih prostora i bezbroj mogunosti interrelacija izmeu interno organiziranih zgrada, nude princip koji se moe koristiti i za rjeavanje dananjih problema gradova.

Ose koje spajaju Kada su Rimljani preuzeli grki njeni i osjetljivi nain organizacije, unijeli su novi element, ljubav prema redu i logici. Oni su uspijevali graevine graene od razliitih vladara, bez mjesta izmeu njih, ureivali u jednu cjelinu gradnjom po pravilnim osama. Tako da su graevine smjetene pod uglom od 90 stupnjeva, u emu se i ogleda elja rimljana za loginom i matematiki organiziranom arhitekturom.

Masa spaja Pod Hadrijanom, u kasnom razdoblju Rimskog carstva, razvila se nova sloboda dizajna. Rimljani su razvili daleko vie razliitih arhitektonskih formi od Grka. Zaobljene strukture, rotonde i cilindrine kolonade nudile su iroki izbor pod-osa koje su mogle spajati pojedine dijelove kompozicije. Tako je u sluaju Hadrijanove vile, zakrivljena masa zgrade, ono to povezuje razliite dijelove kompozicije sa vie uglova.

7

Prostor kao konektor Tijekom srednjovjekovnog razdoblja do petnaestog stoljea gradovi su se uglavnom organizirali oko etvrtaste osnove. I Todiju, italije zanimljiv je primjer dviju prizmi kojima se rubovi spajaju tako da tvore jedan volumen prostora. Ovaj volumen je pojaan kreiranjem dvaju visokih tornjeva koji doprinose vertikalnoj snazi na mjestu spajanja. Ovaj oblik povezivanja ponavljao se u dosta srednjevjekovnih gradova.

Tenzije Poetkom perioda Baroka stvoren je novi princip organizacije gradova uz pomo linija sile koje su definirale linije sile koje su pojanjavale tenzije izmeu razliitih bitnih dijelova. Relacije ovih linija, i njihova interakcija sa starim strukturama, tvore igru sila koje su postale dominantni element arhitektonskog posla.

Rast irenjem Drugaiji koncept oblikovanja grada je produavanje ovih linija izvan toke polazita. Tako se stvara princip reda koji probija odreena podruja. Champs Elysees, u Parizu pravi je primjer ovoga. Tamo se od srednjovjekovnog vrta prati linija koja ide dalje i dalje u okolni seoski dio. Ova linija se spaja sa drugim, slinim, koje stvaraju mreu dizajn sistema koji se mogu produavati do beskonanosti.

8

Trg Kada govorimo o obliku grada, moramo posebnu pozornost obratiti na trg, prvi ljudski pronalazak gradskog prostora. Trgovi nastaju grupiranjem kua oko slobodnog prostora. Ovaj prostor je esto nosi simbolino znaenje pa se shvaa kao mjesto od velike vanosti. Openito je prihvaena da oko prostora trga budu smjetene vane institucije, pogotovo kulturnog karaktera. Uz trg, irenjem gradova dolazi do pojave ulica, koje od skupova kua prave parcele i esto je dio mrene strukture. Ovdje emo ukratko prikazati osnovne oblike trgova i poloaj ulica s obzirom na njih. 1. Pravokutni sistem trga s varijacijama. 2. Oktogonalni sistem trga 3. Oktogonalni trgovi sa graevinama u okviru trga 4. Otvoreni prostori trgova sa umetnutim zgradama 5. Prelomljeni, podijeljeni, sabrani i preklopljeni prostorni oblici 6. Kruni trgovi 7. Kruni trgovi sa umetnutim graevinama i promjene ovog oblika trga 8. Kombinacije razliitih oblika krunih trgova 9. Geometrijski kompleksni sistemi 10. Trokutasti trgovi i derivati 10. Velike meusobno povezane kompozicije

9

Znaaj i imid grada im nam netko spomene odreeni grad mi vidimo njegovu sliku, u glavi nam se stvaraju slike ljudi, detalja i osjeaja vezanih za taj grad. Moemo osjetiti njegov duh, miris i sr. U tome lei imid grada, i te prve asocijacije na grad itekako mogu biti dizajnirane. Prije nego ponemo govoriti o znaenju grada, vezano za sociologiju i drutvo, moramo napomenuti da je grad prvenstveno geografski pojam, to je ono to ljudi prvo pomisle kada pomisle na jedan grad, njegova lokacija. Mjesto na kojem se grad nalazi oblikovano je prirodnim uvjetima i ovjekovim djelima: Fitom obuhvaa konfiguraciju tla, floru i faunu tog podruja. Hidrom su rijeke, vode i flora u fauna vezana za njih u tom podruju. Aerom oznaava zagaenost i nezagaenost podruja bilo da se to odnosi na vodu, zrak ili neto drugo. Antropom su kulturno- civilizacijski parametri u koje spadaju jezik, nacija, religija Litom je sve ono to je stvorio ovjek, a ne priroda ( arhitektura, komunikacije, duhovno bogatstvo) Gradovi su sredite vladajuih slojeva i duhovnih poglavara. Kod pojedinih naroda bili su centri i nosioci privrednog, drutvenog, politikog, kulturnoistorijskog i duhovnog ivota. Njihova ekonomska mo uticala je na razvoj drutvenog ivota i strukturu stanovnitva. Gradovi predstavljaju drutvenu zajednicu na najviem kulturnom stupnju. Oni su centri umjetnosti i nosioci drutveno-socijalnih ideja i naprednih misli a uz to i utiu na razvoj drutveno-kulturnog ivota svoje sredine, na bliu i dalju okolinu. Gradovi izraavaju sintezu svih dostignua saznanja jednog naroda i oznaavaju historijsku prolost i zbivanja. Struktura gradova treba da je zasnovana na drutvenom ureenju i da odgovara stepenu civilizacije, ekonomskom, socijalnom i politikom cilju. Gradovi su centri razonode i drutvenog nadahnua ali ne i odmora. Oni djeluju na razvijanje umjetnosti i umjetnikog opusa, na arhitekturu i urbanistiko-drutvenu djelatnost. Gradovi predstavljaju djelo zajednikih umjetnosti na kome su radile mnoge generacije. Oni su djela budunosti i predskazatelji socijalno-drutvenih promjena. Oni su izraz ekonomske moi drutva. On treba da djeluje kako svojim oblikom, ambijentom i intimnou, tako i svojom prisnou onih koji u njemu ive. Ne treba zaboraviti da cilj grada nije njegovo pravolinijsko povlaenje koridorskih ulica sa surim i nehigijenskim zgradama koje slue za ekonomsko iscrpljivanje stanovnitva. Grad potie na upornu borbu protiv zaostalosti, primitivizma, nedostatka higijenskih uslova, razvrata i besprizornosti, koji ga ine neprivlanim i sumornim.

10

U industrijskim oblastima promjenom zanimanja stanovnitva, naselja dobivaju gradski karakter. Napredak graevinske tehnike dovodi do koncentracije izgradnje stanova i izgradnje visokih objekata, a time i poveanje gustine naseljenosti. Ovo omoguuje ostvarenje mnogoljudnih i velikih gradova. Pojavljuje se potreba za osnivanjem novih i za rekonstrukcijom postojeih gradova, u cilju zadovoljenja saobraaja. Pojavljuju se iroke avenije, prosjecaju se novi bulevari i ulice, stvaraju se iri trgovi razliitih namjena. Povrine za stanovanje u centralnim dijelovima od ulica i dvorita, svojom visokom izgradnjom, stvaraju koridore i okna za provjetravanje. Imid grada se gradi na vie elemenata posloenih oko uprave: a) grad kao realnost sa svim elementima b) iskustva, znanje i doivljaji grada c) gradske insignije, manifestacije i dogaanja d) interpersonalna i masmedijska prezentacija grada Kako se grad irio, bivao sve kompleksniji i dobivao sve vie segmenata i funkcija, nastajali su novi problemi, potrebe tako da je i njegovo znaenje dobivalo na svojoj kompleksnosti. Svaki grad ima svoje specifine potrebe, osobine i posebnosti koje taj grad i njegove stanovnike ini prepoznatljivim. Znaaj grada i imid grada su usko povezani sa stanovnitvom, socijalni aspekt je vrlo bitan. Treba zapamtiti da razliiti ljudi trae razliite stvari pa je potrebno uspostavljanje vie kategorija interesovanja: politika, ekonomija, kultura, umjetnost, obrazovanje, nauka, religija, sport, rekreacija, zdravstvo, profesionalna udruenja, institucije Dizajneri na grad trebaju gledati kao na proizvod koji treba sistematski, analitiki, planski oblikovati da bi na kraju dao traeni osjeaj.Upravo zbog toga kada govorimo o imiu grada moramo znati da se ne govori o materijalnoj realnosti nego o stavu koji osoba dobije o nekom gradu iskustvom, putem medija ili interpersonalnim putem. Utisak koji grad ostavlja u naim svjesnim, nesvjesnim i podsvjesnim procesima na kraju daje sliku posjetitelju i stanovniku. Da li e utisak grada ostati upamen kao pozitivan, negativan ili neutralan, znai ne ovisi samo o materijalnoj stvarnosti grada nego i od njegovih stanovnika i nekih sekundarnih elemenata koji su presudni za utisak. Takoer treba znati, a to nam je svima poznato da je jedan grad teko u potpunosti upoznati, i da nai osjeaji prema nekom gradu ovise o najuoljivijim stvarima, graevinama ili osjeajima koji se po neem izdvajaju. Ovo je vano za dizajn imida grada, odabir polaznih toki imida i nastojanja da se te stvari uine najuoljivijima za stranca, stvaranje na taj

11

nain specifinih osjeaja koji vladaju gradom, zadatak je i dizajnera i arhitekata i dizajnera socijalnog okruenja. Promoviranje pozitivnog imia grada nije spontan proces, nego planirana akcija da bi se privukli turisti, novi stanovnici, a sve u svrhu poboljanja ekonomske situacije grada. Svaka od posebnosti grada moe se iskoristiti kao poetna toka za ostvarivanje vizualnog identiteta ili cjelokupnog grada ili nekog njegovog dijela. Kroz imid koji jedan grad promie moemo gledati i kako grad utie na stanovnike ili posjetitelje. Grad oblikuje stanovnike na vie razina: mentalnoj, estetskoj, kulturolokoj, religijskoj, vrijednosnoj Dizajnerski pristup imidu grada Da bi se to lake i bolje dolo do odgovora na pitanje kako oblikovati imid jednog grada moramo krenuti od prikupljanja podataka putem dokumentacije, terenskim istraivanjima, razmiljanjem Time odgovaramo na pitanje to na grad ima? Meutim namee se slijedee pitanje koje nas uvodi u analizu komparativnih prednosti naeg grada. to je to to mi imamo a drugi nemaju, koja je prednost najznaajnija, najorginalnija, koja se moe najbolje iskoristiti, to je najisplativije, na kojim elementima graditi politiku imida grada NE SMIJE SE RADITI NASUMICE, NEGO UNUTAR DOGOVORENE I DOBRO ISPLANIRANE STRATEGIJE. Pri planiranju razvoja mogu se koristiti mnoge metode, od kojih mnogi zdvajaju Pet Kotlerovih razvojnih varijanti strategije grada Kotlerova strategija govori o pet varijanti: strategiji lokalnog razvoja, strategiji urbanistikog oblikovanja, pristup urbanistikog planiranja, strategija ekonomskog razvoja, pristup stratekog marketinkog plasiranja grada kao grada i grada kao profitabilne robe za trite. SWOT je analiza grada i priprema za planiranje koja se pokazala jako uspjenom. Ona istrauje prednosti, nedostatke, mogunosti i akcije koje se mogu pokrenuti da bi se uklonile slabosti. Strenghts Weaknesses Opportunities Threats

12

Sociologija grada U sociologiji je zapaeno koliko je gard promijenio drutvo, koje u gradovima ima svoje posebnosti koje utiu i na ovjeka, oblikuju ga i daju mi posebnosti. ovjek na kojeg je grad utjecao naziva se urbanit. Zbog svega ovoga, naina na koji grad oblikuje stanovnike, gard je postao sredite drutvene energije. S jedne strane ovaj utjecaj grada je pozitivan. Gradsko stanovnici grada mogu, sinergijom, udruivanjem i iskoritavanjem prednosti koje im sredina nudi, postii mnogo vie nego stanovnici sela. No naravno da ovako velike skupine ljudi, upravljane raznim pravilima i propisima nisu mogle proi bez odreenih negativnih stvari. Veliki problem je gubitak linosti. Stanovnici esto ne odluuju po vlastitom nahoenju, nego ovisno o stupnju drutvene skale na kojoj se nalaze, primaju naredbe s viih slojeva. Meutim ovo je vrlo vano da u gradu ne bi vladala anarhija, gleda se korist za drutvo, a ne za pojedinca. Ovdje se pojavljuju i voe koji imaju politiku mo koju koriste za upravljanje. Iako voa kao linost moda nije sposobna odluivati o bilo emu, njen poloaj voe daje joj to pravo. Posljedica ovog je uniformno razmiljanje i donoenje odluka koje na kraju dovodi da je stanovnitvo grada otueno, ponekad i potpuno izolirano od drugih. Pozitivna strana ruralnih sredina kao to su susjedski odnosi, djeje igre,i sline za manje sredine normalne stvar, su u gradovima su skoro pa nestale. Postavlja se pitanje pravilne socijalizacije u takvim okruenjima. Ova pitanja su bitna za dizajnere i arhitekte, humano dizajniranje treba da bude cilj. Stvaranje prijateljskog okruenja za ovjeka je od primarne vanosti. Historijski razvoj grada sa historijskog i sociolokog aspekta Sociologija kao novija nauka razvoj gradova dijeli u odnosu na glavni dogaaj u njihovom razvoju: industrijska revolucija. U odnosu na nju sociologija gradove dijeli na predindustrijske i industrijske. Gradovi, od prvih pa do industrijskih, u svom obliku, kulturi i odnosima umnogome se razlikuju od dananjih gradova. Prvi gradovi nastali su u neolitu, irenjem malih naselja i gradnjom sojenica. Revoluciju u razvoju ovih gradova nosi Sumer, a poslije njega nastaju slini gradovi u Egiptu i Indiji. Organizacija ovih gradova je jednostavna, jedno utvreno sredite oko kojeg su zidovi, a okolo su predgraa. Egipatski gradovi pokazuju kako se u bolje organiziranim gradovima, gradovima sa planom, mogu organizirati zone koje su dovele do otrije drutvene podjele. Tako postoji zona piramida, zona bogataa i zona siromaha.

13

Pojavu Antikih gradova uvjetovala je bogata trgovina u oblasti Mediterana. Bitan razvoj grkih gradova je period Atene, Sparte, Korinta, Tebe, Delfa Kada su Rimljani preuzeli vlast postavili su svoju administraciju i slino socijalno ureenje u svim svojim pokrajinama. Po njihovoj klasifikaciji bilo je vie vrsta gradova: urbs, municipium, civitas, forum, castrum i oppidum. Grad se prostirao oko hrama i javnog trga, koji je bio sredite grada. To je bilo mjesto na kojem su ljudi mogli izraziti svoje miljenje, vodile su se diskusije i objavljivale su se stvari od opeg interesa. Socijalna struktura se sastojala od nekoliko slojeva: aristokracije, srednjeg stalea ( bogati, sa politikom moi), robova, vojnika i stranaca. U vrijeme problema rimske drave vlast u gradovima je imala birokracija i mali broj monih ljudi koji su iskoritavali nie slojeve. Feudalni gradovi u poetku nisu imali mnogo stanovnika, velika stopa nataliteta i bjeanje ljudi sa sela dovelo je do postupnog poveanja broja stanovnika, a s druge strane velik mortalitet nije doputao rast broja stanovnika. Takoer socioloki gledano veliki je problem bio to su ene brojano nadmone, a pravno nemone, bile brojnije od mukaraca. One nisu mogle stupati u cehove tako da to se gospodarskog napretka tie nisu mogle mnogo toga promijeniti. Glavni dijelovi grada u ovo vrijeme su bili zid, vrata, hram, trg i ulice. Zid je dijelio ruralno od urbanog. Glavnu ulogu u gradu su imale dvije institucije: ceh- ekonomska zajednica i manastirreligiozno kulturna zajednica. Ceh je udruivao zanatlije po struci. Oni su imali svoj statut i priznata prava. Cehovska pravila su bila vana, i svaki lan ceha morao je braniti ast svog ceha. Cehovska organizacija je u naslijee slijedeim organizacijama ostavila shvaanje rada kao zadovoljstva, disciplinu, tenju za usavravanjem, solidarnost Uloge odreenih drutvenih skupina su se u odnosu na njihov dananji poloaj bitno promijenile. U doba feudalizma postojale su velike udruge prosjaka i prostitutki, koji su zahtijevali svoja prava, izmeu ostalog i da poteno zarauju svoj novac. Bizantinski gradovi su bili pod velikim utjecajem antike i orijenta. Kamene zgrade, spomenicima i trgovima su utjecaj antike, dok je raznovrsnost ivota i mnotvo prostora za saobraaj orijentalni utjecaj. U gradnji njihovih gradova ogleda se i socijalna politika, kue bogataa su graene po rimskom uzoru- lice prema unutra, prema bogato ureenom vrtu , dok su siromanije kue imale prozore i balkone prema ulici tako da su besposliari mogli gledati to im rade susjedi. Nered u gradnji bizantskih gradova pokuao je srediti Zenon svojim zakonom koji je propisivao mnoge norme arhitektonske i sanitetske prirode.

14

Islamskim gradovima glavno obiljeje dala je religij.Grad je osnivao vojni voa, a on je i vladao gradom. Grad je bio viestruko podijeljen, postojale u odvojene gostionice za siromane, trgovine, bezistani i arije, na posebnom mjestu su bile kole, a najvanije mjesto u gradskom ivotu zauzimao je hram, mjesto diskusije javnih problema i kreiranja javnog mijenja. Hanzeatski gradovi nastali su pod utjecajem u svoje vrijeme mone zajednice njemakih trgovaca. Savez je podigao mnoge gradove, a uz to je imao i svoje kolonije. Obiljeje ovih gradova je potpuna podinjenost trgovini i njenoj zatiti. To se odrazilo i na gradnji puteva, prilaza, skladita i zgrada. Renesansni gradovi nastali su u novom ozraju oslobaanja od vjerskih stega koje su vladale u srednjem vijeku. Sada se grad planirao da najmanjih detalja, pokuavalo se doi do idealnog grada. Ovaj primjer je oit u Firenci gdje su se po uzoru na antike gradove gradile zgrade istih visina, pravilni trgovi Ovakav nain rada proizveo je novu vrst radnika, svestrani radnici, tip renesansnog ovjeka- tehniar, u ovoj osobi, iji je pravi primjer da Vinci, kombinacija je raznih zanimanja : dizajnera, graevinara, inenjera i umjetnika... Ono to se poslije dogodilo, otkrie Amerike, promijenilo je koncentraciju bogatstva u gradovima, trgovina se premjeta sa Mediterana na Atlantik. Uz ove promjene dolazilo je i do produbljena klasnih razlika tako da je, u Francuskoj naroito, dolo do stvaranja nove klase, koja je eljela promjene, revolucionarna masa ljudi koji su eljeli promjene i na kraju su ih postigli. Oni su doveli do Industrijske revolucije i do stvaranja Industrijskih gradova. Revolucija je dovela do velikih promijena u organizaciji grada. Manufaktura koja je prije bila organizirana vie po ruralnim predjelima, sada se gubila, a poelo je nagomilavanje industrije, potaknute razvojem parnog stroja, u gradovima. Neorganizirana radna masa se nagomilavala oko takvih fabrika pa su na kraju, doseljavanjem, od malih sredina pravili velike industrijske gradove.Potrebe su trebale biti zadovoljene, bili su potrebni doktori, zidari, stolari, obuari Sva radna mjesta za zanimanja koja olakavaju i koja su potrebna za normalan gradski ivot su popunjena, a novi radnici su dolazili, to je dovodilo do niih plaa, otvaranja novih fabrika i rasta gradova. Sav ova deavanja dovela su do razlikovanja tri vrste industrijskih gradova: a) kapitalistiki b) gradovi zemalja u razvoju c) socijalistiki gradovi Kapitalistiki gradovi su nastajali ranim periodima kapitalizma, esto se razlikuje centar, stari grad, od okolice u kojoj su sagraene poslovne i stambene zgrade. Kapitalizam, u ovom sluaju kapitalizam europskog tipa, nastao je na temeljima feudalizma, to je znailo razaranje ovog ureenja. Unitene su stvari koje nam iz dananje perspektive izgledaju pomalo nestvarno. Radnici radionice su bili kao obitelj, radionica se naveer

15

pretvarala u spavaonicu, a svi su imali ista prava. Veliku vanost su imali susjedski odnosi, koji u kapitalizmu gube na vanosti. Gradnjom avenija u ovakvim gradovima jo vie se produbljuje jaz izmeu bogatih koji se voze i siromanih pjeaka. Druga vrsta kapitalistikih gradova je ona amerikog tipa, koji su nastali na podrujima Amerike u kojima nije bilo povijesnih osnova na kojima se gradio kapitalizam. U ova podruja pristizali su ljudi raznih profila, nacionalnosti i elja, ipak ove razlike nisu bile primarne i one nisu smetale razvoju industrije. Urbana arhitektura ovih gradova se zasnivala na originalnoj amerikoj arhitekturi, naslijeu iz Europe i zahtjevima da se organizira susjedstvo velikog broja ljudi, koji trebaju da djeluju kao cjelina. Grad je geometrijski organiziran, ekonomski dio se nalazi u centru, tu je promet najvei, vrijednost najvia i tu poinje gradnja u visinu.

Gradovi zemalja u razvoju su nastali u zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike. Nekoliko je slinosti meu njima, to su veinom agrarne zemlje koje imaju visoku stopu nataliteta i mortaliteta, useljenike su to zemlje koje su osvajali razliiti kolonizatori i ije stanovnitvo ine imigranti i doseljenici. Ovi gradovi su se gradili bez urbanistikih planova i susreu se sa mnogim problemima. Industrija u ova podruja dolazi naglo, ljudi nisu spremni na ostavljanje ruralnog naina ivota pa se dogaa da se takvi ljudi u gradovima ponaaju kao da su u ruralnom podruju, grade ilegalna naselja- favele. Linosti se nisu adaptirale, dolazi do segregacije, problema u radu i razvoju. Naplauje se socijalna cijena za razvoj, pojedine generacije ispataju jer se nisu navikle na novi ritam i poslove, a to se zanemaruje jer se tei viem cilju, ekonomskoj dobiti. Socijalistiki gradovi imaju sline funkcije kao kapitalistiki gradovi ali su od njih bitno razliiti. Cilj je stvoriti socijalistiki grad, onaj u kojem bi se stvorilo drutvo bez klasa. Ovaj cilj je utjecao na organizaciju cjelokupnog grada, ureenje prostora, lokacije Meutim prije nego je dolo do gradnje ovakvih gradova socijalistike zemlje, kao np. SSSR, su morale proi kroz dugotrajan razvoj. To su obino zemlje sa dugom historijom preteno ruralnih sredina. SSSR je nakon II svjetskog rata donio petogodinje planove na osnovu kojih je funkcija grada odreena ekonomskim mogunostima, gustoa stanovnitva takoer ovisi od ekonomskih mogunosti garda, a planiranjem se ureuju svi odnosi. Politiko ureenje je zahtijevalo da sve stambene etvrti budu iste vrijednosti, da se ne vidi razlika meu njima, stanarina da je niska i prihvatljiva, da su centralne zgrade monumentalne, jer one slue za javne potrebe. Industrijska namjena grada treba da bude primarna, osim kod metropola kod kojih se naglaava njihova administrativna uloga.

16

Kako je ve reeno, industrija ima vanu ulogu, tako da se mnogo panje posveivalo i izgradnji stanova za radnike, gdje su nastajali problemi oko razlikovanja fizikog rada i intelektualnog i koliko koji radnik zasluuje. Takoer je jako vano bilo dizajnirati humano okruenje sa zelenilom i sl. Pitanje sela je rijeeno ukljuivanje sela u neku vrstu urbano-ruralnih cjelina. Socijalistiki gradovi nailazili su na probleme: - vezane za stare gradove ija se struktura nije mogla prilagoditi novim zahtjevima - segregaciju radnika smjetenih na periferiji - problem aglomeracija, naselja daleko od grada i njihovog odnosa i mnoge druge

17

Tipologija gradova Postoji vie tipologija po kojima se klasificiraju gradovi. Ovdje spominjem tri najee: statistiku, funkcionalnu i socioloku. Statistika tipologija Statistika tipologija koristi se brojem stanovnika grada da bi ga smjestila na odreeno mjesto na ljestvici. Drave odreuju koji broj stanovnika treba imati jedan grad da bi definirala koja naselja se smatraju gradovima i unutar toga koja se smatraju manjim ili veim gradovima. U osnovi brojke su sline u veini drava, a postoji i kriteriji koje su uredili Ujedinjeni narodi. Francuski sociolog Halbwachs je ovu tipologiju ovako odredio: a) mali gradovi od 2000 do 20000 stanovnika b) srednji gradovi od 20000 do 100000 stanovnika c) veliki gradovi od 100000 do 1000000 stanovnika d) metropole preko 1000000 stanovnika Funkcionalna tipologija Grad ima vie funkcija, neke od njih su dominantne, tako da su kroz historiju postojali gradovi preteno obrambenog ili religioznog karaktera. Uz to oni mogu imati i trgovaku, rekreacionu, kulturnu i bilo koju drugu funkciju. Po funkciji gradovi se takoer mogu svrstati u: a) Primitivne; naselja koja su tek poela dobivati odreene gradske osobine. Obino u njima dominira obrambena funkcija. b) Produktivni gradovi su usmjereni na proizvodnju, obino se u blizini nalazi neka preraivaka industrija ili slino. c) Politike prijestolnice; politiki gradovi ija je dominantna finkcija u politikoj moi koju taj grad ima. Dijele se na: prirodne- nalaze se u centru drave, pa je zbog toga centar moi i politike u njima pogranine- prijestolnica se zbog posebnih okolnosti nalazi uz granicu kolonijalne- prijestolnice koje su u poetku kolonizacije bile glavne, a poslije to i ostale regionalne- u dravama ureenim na federalnoj osnovi, centri provincija d) Religiozni centri; centri vjere, nekad ne samo za vjernike iz drave nego i iz svijeta e) Kulturni centri; poznati su po svojim kulturnim institucijama ili su univerzitetski gradovi

18

f) Rekreativni centri; poznati su zbog svog povoljnog smjetaja i klime, to su esto turistiki gradovi g) Trgovaki gradovi; dominanta osobina im je trgovina, mogu biti lokalni ili globalni Takoer poznat je i ameriki princip razlikovanja gradova po ovim kriterijima. Sastavni dijelovi u ovoj tipologiji su metropolitanska podruja, predgraa, satelitski gradovi, regionalni gradovi, mali provincijski gradovi, rururbana podruja i ruralni teritoriji. Metropolitanska podruja nastala su ubrzanom urbanizacijom, ovi su se gradovi najvie razvili i ostali gradovi podruja gravitiraju oko njih. Mjesta koja su odmah uz grad tvore predgrae, gdje obino ive ljudi koje odlaze na rad u grad, obino bogatiji ljudi. Mjesta koja su oko metropole, a nisu predgraa su satelitski gradovi, u njima je jak utjecaj metropole, ova mjesta ipak imaju neku vrstu vlastite industrije. Sljedea vrsta su regionalni gradovi, i oni gravitiraju prema metropoli ali je utjecaj metropole ipak uvelike manji nego u satelitskim gradovima. Oko ovih gradova gravitiraju jo manji gradovi, provincijska mjesta Socioloka tipologija Socioloka istraivanja su ustanovila da broj stanovnika koji neki grad ima mnogo utjee na razvoj pojedinca, odnosno stanovnika. Zbog toga su gradovi u sociologiji razvrstani u tipove, koji su odreeni brojem stanovnika i stupnju razvoja grada. Po amerikim sociolozima postoji sedam tipova gradova: eopolis, mediopolis, metropolis, megalopolis, tiranopolis i nekropolis.

a)

Eopolis je selo koje prerasta u grad. To je malo mjesto, donedavno selo, koje polako dobiva oznake grada. Bitna je tu podjela graana i seljaka, poto u tim mjestima ljudi koji se bave seoskim poslovima i ljudi koji posluju i rade gradskim nainom. esto izmeu njih u razvoju dolazi do sukoba jer seljaci ne ele da njihovo mjesto izgubi status sela, a graani ele da mjesto to prije doe do statusa grada. b) Polis nastaje daljnjim rastom eopolisa, taj rast mijenja i drutvo u njemu. Mijenjaju se drutvene uloge, organiziraju se nove institucije. U polisu se stapaju razliite drutvene skupine, preobraavaju se seljaci u graane. Stanovnici se navikavaju na novi reim stanovanja u stanovima, rad na mjestima udaljenim od stana- dnevne migracije, takoer mijenja su kulturna naobrazba, sve je vie kulturnih dogaaja kojih skoro da i nije bilo u selima U polisima se za razliku od eopolisa javljaju nove javne slube koje su zaduene za : vodovod, plin, prijevoz, medicinsku pomo Polis oko sebe ima sela koja gravitiraju oko njega. c) Mediopolis je neka vrsta sredine izmeu polisa i metropilsa. U ovim gradovima socijalna diferencijacija je jako visoka. U Americi, a u nekim

19

sluajevima i u Europi, zanimljivo je da jedan vii sloj drutva, organiziran u nekoliko porodica koje se dre skupa, dri vlast u gradu. Oni dre veinu trgovina, banke, pokrivaju veliko podruje i dosta ljudi im je podreeno. esto se ove obitelji na razne naine udruuju sa slinim obiteljima u drugim gradovima. I oko mediopolisa gravitiraju manja naselja, seoska mjesta koja se uz ovaj grad polako urbaniziraju. d) U metropolisu moemo vidjeti puno promjena vezano za organizaciju prostora, koncentraciju moi utjecaju masovnih medija. to se tie organizacije prostora, ona vie nije toliko vezana za horizontalnu koliko za vertikalnu organizaciju. Poto su gradovi veoma narasli nestalo je mjesta za irenje pa se je potrebno graditi u visoke zgrade u koje se moe smjestiti mnogo ljudi. U metropolisima su se pojavili trgovaki centri, robne kue, da bi se utedilo vrijeme stanovnika, mnogo trgovina smjeteno je u jednoj zgradi. Vana je uloga predgraa, mjesta na koje se moglo pobjei od gradske guve, mjesto na kojem kue imaju vrtove i u kojima se moe odmarati. Meutim ova mjesta esto rastom grada postaju urbanizirana kao i centar, a poznata je injenica da su predgraa mjesta u kojima se nastanjuju bogatiji graani. Stanovnici sa normalnom visinom primanja imaju stanove u gradu, meutim problem nastaje sa siromanim stanovnicima koji stalno pristiu. esta je pojava slamova, divljih naselja izgraenih od loih materijala i bez skoro ikakvih sanitetskih uvjeta. e) Megalopolisi su nastali eksplozivnim irenjem gradova i naselja. Naselja koja nisu imala skoro nikakvog dodira, naglim irenjem, poeli su se dodirivati, a zatim i spajati. Ova vrsta grada se ponekad naziva i regionalnim gradom. Oni su puno vei od metropolisa jer zahvaljujui modernim sredstvima prijevoza u svoju strukturu uvode naselja i gradove iz veih udaljenosti. Slina stvar kao kod metropolisa se i ovdje dogaa sa predgraima, ona nestaju irenjem urbanog dijela grada. Ovako veliki gradovi naravno imaju problema, oni zagauju okoli u kojem se nalaze u tolikoj mjeri da ovakvi gradovi imaju velikih problema sa pitkom vodom. Osim ekolokih problema postoje i socijalni, razliite skupine ljudi, oteana pravna kontrola vode do organiziranog kriminala, zbog ovoga ovi gradovi mogu prerasti u tiranopolise- grad kriminala i brutalnosti, a daljnjim nagomilavanjem problema grad postaje grad smrti- nekropolis.

Razvoj gradova

20

Ovaj dio seminarskog rada bavi se razvojem pojedinih gradova, ovi su izdvojeni zbog nekih svojih specifinosti, zanimljivog povijesnog historijskog razvoja, vanih arhitektonskih rjeenja ili openito zbog svog utjecaja na razvoj ostalih gradova. Milet Poetak razvoja Mileta obiljeen je utjecajem velikog grkog planera Hippodamusa i kao takav je jedan od najbolje kreiranih gradova. Ovaj grad pokazuje kako je mogue razviti dinamine forme kao suprotnost krutom planu rasporeda graevina. Repetativni modul etverokutnih blokova za stanovanje ponavlja se i sa gradskim zgradama, one su prednjom stranom okrenute prema agori, a stranjom prema luci. Zanimljivo je kako se Milet razvija kroz tri razliita razdoblja antikog vremena. Razvoj se odlikuje razliitim odnosom spram mase i prostora kod grkih, helenistikih i rimskih arhitekata. Grki rad se odlikuje minimalnom upotrebom konstrukcije da bi se artikulirao prostor za ovjeka, ovaj prostor je otvoren prema obali, prostor je kontinuiran i slobodno se iri. Ovo se mijenja tijekom helenistikog razdoblja kada se prostor malo vie ograuje, vie je geometrijskog i simetrinog, to daje vie fizikog karaktera prostoru. Ovo je definiralo prostor, ali ga nije zatvaralo. U rimskom razdoblju dolazi do toga da su svi prostori ukomponirani u cjelinu kolonadama. Tako su prostori razdijeljeni u razliite cjeline, to odraava rimsku filozofiju odvajanja ivotnih rituala, gdje svaki ritual ima svoj prostor, ograen od ostataka. Ipak, bez obzira na sve promijene kroz koje je grda proao u pet stoljea, na kraju se jo uvijek vidi da je sve poelo od Hippodamusovog ritminog trga. Delos Delos je grad na istoimenom otoku u Egejskom moru. Njegova kompozicija se sastoji od vie graevina interno poredanih, koje se odnose jedna prema drugoj isto koliko se odnose i prema prirodnom okruenju u kojem se nalaze. Sredite grada, sa agorom je organizirano tako da prostori gledaju prema unutra, i da su prilino zatvoreni. Zakrivljena ulica od sredita vodi gore prema teatru na brdu, ulica zatim nastavlja daljnji put do viih terasa koje nadgledaju agoru i njeno okruenje. Sve ovo zavrava vrhuncem, hramom na vrhu najvieg brda. Na drugoj starni otoka nalazi se stadion i prostor za atletiku. Sve arhitektonske forme su bazirane na jednostavnim geometrijskim oblicima. Nema namjere da se priroda pretvori u ljudskim rukama oblikovane forme. Nema zamagljivanja granice izmeu toga to je prirodno, a to umjetno. Kroz ovakvu jasnou izraza grci us postigli harmoniju izmeu ovjeka i prirode. Plan Delosa pokazuje kako su se forme razvijale, i kako se grad nosio sa poveanjem broja stanovnika. Graevine u obliku slova L daju gradskom

21

centru poseban izraz, ovaj shema je, to se tie hramova ostala i kasnije, iako su se forme mijenjale. Ulaz u agoru je posebno naglaen paljivo kontroliranim prostorima i irokim prolazima. Plan grada se prilagoava rastuoj skali struktura i prostora, a na kraju prvotna jezgra moe slobodno da stoji pored novijih radova, a da ne dolazi do njihovog sukobljavanja. Prien i Kamiros U sluaju ova dva grada zanimljivo je primijetiti kako je mogue napraviti dva predivna grada na razliit nain. Oni su kontrast, Prien je dizajnirala jedna osoba, dok je na razvoju Kamirosa radilo vie dizajnera, u duem vremenskom razdoblju. Pri prvom pogledu na Priene moemo primijetiti da jedna ideja vlada cijelim gradom. Pokret cijelog grada predstavljen je glavnom ulicom koja ide prema gore od centralnih vrata pa do nagle promjene visine gdje se susree sa agorom. Prostor agore je tono geometrijski oznaen, a iznad tog dijela, na sjeverozapadu, nalazio se Atenin hram. Na sjevernoj strani nalazi se dugaka terasa, koja naglaava litice koje se nalaze iznad nje, svojim dugim redom stupova. Sam hram je paralelan sa glavnim pokretom grada, on je na viem nivou od ulice, a poveznica izmeu ova dva nivoa su kamene stepenice. Najvanije je ipak spomenuti zadivljujuu harmoniju izmeu arhitekture i plana, sve do posljednjeg detalja. ini se da je svaki kamen tono ondje gdje treba biti. Kamiros, s druge strane, je takoer prekrasan grad, iako je sustav njegove gradnje suprotan nainu gradnje Prienea. Kamiros zamjenjuje preciznu geometriju, kompliciranim odnosom etverokutnih graevina, koje se jedna prema drugoj odnose u kutovima sloenih smjerova. Ovdje je razvoj jednog koncepta zamijenjen postupnom akumulacijom graevina tijekom jednog dugog perioda, perioda predugog da bi ga vodila jedna osoba. Hramovi i svetita su graeni na dnu lokacije u obliku zdjele. Ovaj prostor je dizajniran na sistemu ortogonala, projekcija, recesija i spajanja graevina. Od ovog podruja ulice su ile nagore uz brdo, mijenjajui smjer i dajui iz svake novi pogled na agoru. U drugom stoljeu prije nove ere grad je odluio sagraditi kolonadu stupova na vrhu brda, iznad cisterni koje slue za dovod vode. Ovaj potez je doprinjeo veoj dramatinosti kretanja prema gore. Ova kolonada izgleda kao kruna na brdu, a ujedno zdruuje grad i prirodni okoli oko njega. Prikaz ova grada pokazuje kako se uspjean grad moe napraviti, i ako ima jedna jedinstvena ideja na poetku, i ako te ideje nema, a tijekom vremena se pazi da se razliite ideje ne sudaraju.

Razvoj Rima

22

Grki nain graenja po filozofiji- sve je organski jedinstveno, nije dugo trajao u Rimu. Sistem i filozofija gradnje su prilagoeni rimskom. Kako se rimska vladavina zasnivala na podijeljenim upravnim jedinicama, odvojenim gradovima sa upravom. Tako se i arhitektura razvijala sa samostalnim graevinama sa specifinim funkcijama. Graevine su bile ukomponirane sa susjednim, tako da su na kraju tvorile postupnu akumulaciju graevina sa diskretnom funkcijom. Ovakva organizacija dovela je do jake kompresije kojom su se dizajneri koristili da bi svaku zgradu uklopili u okruenje. istoa geometrije, upotreba cilindra, polucilindra, polusfera, i eliptinih prizmi u kontrastu sa etverokutnim formama stvorilo je jedno uzbudljivo gradsko okruenje. Ove graevine su inile cjelinu uz pomo ritma slinih redova lukova. Klasini Rim U vrijeme klasinog Rima gradile su se masivne monumentalne zgrade, eljelo se veliinom pokazati mo i bogatstvo grada. Zgrade su dominirale gradom i podrujima oko njih, ipak bile su smjetene dovoljno blizu da ih njihova masa spaja i da se ritam njihovog reda projicira na podruja izmeu njih. Barokni Rim Barokni Rim predstavlja suprotnost klasinom Rimu, sada zgrade nisu vie tako velike, kao to su javna kupatila, amfiteatri i druge gradske zgrade bile, ali ipak doivljaj koji se javlja pri pogled na grad je snaan i velik. Ovdje se vidi drugi koncept usuglaavanja formi. Vertikalna masa obeliska oznaava toke u linijama tenzija izmeu razliitih graevina. Poveznica formi ovog doba su tenzije. Srednjevjekovni Rim S padom Rimskog carstava, graevine poput Hadrijanove vile vie nisu graene u Europi. U srednjem vijeku dolo je do preokreta u dizajnu, nova naela su usvojena. Grad se vidi kao entitet, potrebno je proiriti ga bez naruavanja ritma koji postoji. Pariz Mape koje pokazuju razvoj Pariza pokazuju nam kako je grad nastao na mjestu gdje su Rimljani preli preko Seine. To mjesto je postavilo centar i postavilo okvir prostorne organizacije. Gledajui dalje kroz povijest vidimo da se grad irio, a zidovi kojima je bio opasan vie puta su se pomicali. Do 16. st. grad se irio unutar zidova, tada se javila ideja postavljanja vrtova izvan zidova, to je postupno dovelo do zanemarivanja zida. To je dopustilo veu

23

slobodu arhitektima koji su na kraju gradili takve graevine ija se masa i pojavnost svojim ritmom prostirala iroko u okolicu Pariza. Struktura Pariza organizirana je oko kraljenice grada - Seine,a glavna poveznica su linije sile koje povezuju graevine. Pariz pkazuje kako su razliite stvari raene pod drugim ekonomskim uvjetima u kojim je drava bila, ali ipak i danas nudi strukturu podobnu za moderni ivot. St. Petersburg ( Lenjingrad ) Ovaj grad je jedan od rijetkih velikih gradova koji su sagraeni nakon to su je renesansa dosegla svoju zrelost. Nastao je kada je Petar Veliki odluio sebi sagraditi grad koji e mu zamijeniti, po njemu dosadnu, Moskvu. Za razliku od Pariza u kojem linije sile izbijaju iz grada u okolinu, Lenjingrad ima drugaiju koncepciju, u njemu linije sile idu prema unutra iz okoline. Gledajui stogodinji razvoj grada vidimo kako je poetna ideja bila dovoljno jaka da se odri, a dizajneri jako uspjeni u razvijanju te ideje i podizanju ideje na vii nivo. ak i danas ovaj povijesni dobro uklopljeno jezgro grada, metropole. Po mnogim arhitektima udesni prostor Lenjingrada, a sa svoje tri glavne ose koje se sastaju u Admiralitetu, predstavlja jedno od uda urbanog dizajna. London - Pariz Iako je London historijski i lijep grad ovdje emo ga spomenuti zbog nekih negativnih pojedinosti vezanih za njega. U svom razvoju London je, kao i ostali vei gradovi u Europi, dosegao toku u kojij su mnogi elementi bili osjetljivi. Stoljeima se pokuavalo uklopiti svaku novu graevinu u prijanji ritam i plan, a onda kada se zbog prenapuenja poelo graditi u visinu, nastao je problem s kojim su se neki gradovi izborili, a neki kao London nisu. Pogled koji imate kada vidite panoramu Londona je uniten raznim visokim zgradama koje su se iako moderne mogle uklopiti u ukupnu sliku da se razmiljalo o prilagoavanja graevina gradu. Glavni problem je bio u tome to graani nisu shvaali vanost ovog elementa. Jo danas ne postoji plan koji bi rijeio ovo pitanje. S druge strane kao pozitivan primjer ouvanja ovog elementa istie se Pariz u kojem osim Eifelovog tornja, to se tie pogleda iz Louvra- stare jezgre, nita nije poremetilo pogled koji je postojao u sedamnaesto stoljeu. Ovdje je odluka dobro donesena.

24

Literatura:

Edmund N. Bacon, Design of cities- Dizajn gradova Cvetko Kosti, Sociologija grada Rob Krier, Gradski prostor Uro Martinovi, Svijet arhitekture Besim Spahi, Imid grada

25