2 RUJAN/116/1999.

MovisRijeèUrednitva

Iz sadraja

Bog, milosrdni i oprosni Otac... 3Dogaðanja u misijama 4-15,18Jubilej ljeta Gospodnjega 2000 16Proèitali smo za vas 19Umiljenost 20Pomoæ domovini 21Socijalna sluba 22Pojam slobode kod mladih 23HD 24Stranica za povratnike 25Roditelji, tko vam odgaja djecu? 26rtve svoga uèenja 27Krtenja i vjenèanja 28-29Nai pokojnici 30Oglasi u MOVISU 31

lOvaj broj MOVISA potpisan je za tisak 20. rujna 99.

Godina Boga Oca

IMPRESSUMHERAUSGEBER: Kath. Kroaten Missionen in der SchweizIZDAJU: Hrvatske kat. misije u vicarskoj

ADRESSE: Schlossgasse 32, 8036 ZÜRICHADRESA: Postfach 9057

PRETPLATA: 20.-CHFna konto:Schweizerische Volksbank8001 ZÜRICHzugunsten von 0563-697433-71 0563SVB Zürich - WiedikonKroaten-Mission MOVISPostfach 9057 - 8036 Zürich

Konto 80-359-2

KOMPJUTORSKAOBRADA: Jozo Bubaloviæ

DRUCK: Offsetdruck KÄLIN, ZürichTISAK: Erscheint vierteljährig

4 puta godinje

AUFLAGE:NAKLADA: 15.300

MOVIS

lNaslov: Rumeni list (slika fra V. Ere)

Dragi èitatelji!

Neæemo provoditi anketu gdje je tko proveo godinji (ljetni) odmor, ali samuvjeren, da je veæina Hrvata pola u svoj ui zavièaj. Susret starijih s rodbinom,prijateljima i znancima budio je ugodne uspomene iz djetinjstva, a oni najmlaðiistrgnuti iz roditeljskog zavièaja susretoe svoje vrnjake i primjetie kako se jedniod drugih ipak razlikuju. Ni jedni ni drugi nisu za to krivi to im je izgovor drukèiji i tose ne mogu uvijek dobro sporazumjeti. Zato je dobro da stariji ne prekidaju veze sazavièajem. Osim to èestim ili èeæim vezama lijeèe svoju nostalgiju, uèe i svoju djecui unuke da je to zapravo jedini pravi grunt koji pripada njima.

Mnogi su uz uivanje na èistom, bistrom i nadasve ugodno toplom Jadranu,pohodili Meðugorje i osvjeili svoju duu u skruenoj ispovijedi i iskrenoj molitvi.Zato i ne bi, kad mogu dolaziti ljudi iz cijeloga svijeta, ne kao turisti i znatieljnici,nego kao iskreni Boji tovatelji!?

I ja sam bio u Meðugorju. Molio sam u crkvi sv. Jakova. Iako je bilo ranoposlijepodne crkva je bila puna molitelja. Stranaca vie nego naih. Zahvaljujuæidobroti fra Slavka Barbariæa koji je nezamjenjivi inventar, u Meðugorju sam posjetioprostranoMajèino selo u Bijakoviæima u kojemu su zbrinute nezbrinute majke sdjecom, a posebice Zajednicu (Campo di vita) u kojoj ivi oko devedeset mladiæaovisnika od droge iz desetak drava i koji se lijeèe radom i molitvom. Tablete sunepoznanica. Uli su u Zajednicu dragovoljno i ostaju tri do èetiri godine, odnosno dokse ne izlijeèe. Iako je s. Elvira utemeljiteljica Zajednice, ona ne ivi u Meðugorju negovodi brigu i posjeæuje druge zajednice kojih ima i u drugim dravama. Sveæenik izMeðugorja dolazi nedjeljom i dva puta tjedno slavi sv. misu, a sva druga briga pada namladiæe koji su u Zajednici. Novi èlan ulazeæi u Zajednicu prihvaæa pravila Zajednice,to æe reæi, prihvaæa anðela èuvara t. j. starijeg èlana Zajednice koji je veæ ozdravioza cjelodnevnog pratitelja. Prati ga i motri na svakom koraku od blagovaonice doradionice i kapelice. Taj nije pijun. On je brat. To se primjetilo u vrijeme misnog slavljapri davanju meðusobnog mira. Nije dovoljan samo pogled ili stisak ruke nego istinskizagrljaj. Na sv. prièest idu svi osim onih koji se pripremaju za prièest, ali i njih sveæenikblagoslivlje stavljajuæi im na glavu ruke. Netko reèe da su oni redovnici-samostancinovoga doba. Ne gube vrijeme u gledanju televizije (televizora i nemaju!). Nisu nibenediktinci, ali ih krasi pravilo sv. Benedikta: Ora et labora (moli i radi!). Jedni su uradionici, drugi rade neto u vrtu, treæi opet u kuhinji, a oni stariji grupnimposjetiteljima svjedoèegovoreæi o vlastitom ozdravljenju i ivotu u Zajednici. Prekocijeloga dana izloeno je Presveto Otajstvo u jednoj kapelici i uvijek je netko pred njimna koljenima.Vrlo su kreativni. Zajednica je djelo njihova rada. Meðu njima ima pravihumjetnika. Svoje rukotvorine nude posjetiteljima i od toga se uzdravaju, dakako i odmilodara.

Sv. Augustin govori felix culpa( sretnoga li grijeha)! Da nije bilo Adamovagrijeha, grijeha naih praroditelja, ne bismo imali Bogoèovjeka meðu nama na zemlji!Mogli bismo reæi za mnoge mladiæe, da ne bijae njihove ovisnosti o drogi, ne bi nikadadola do izraaja njihova zapretana vjera koja je poslije izlaska iz Zajednice sjajnijaod zvijezde Danice. A i mnogi roditelji upravo po njima naðoe vjeru.Znamo da ima i mladih Hrvata u vicarskoj koji su rtve droge. eljeli bismo imsavjetovati da potrae jednu ovakvu zajednicu, kao to to talijanski naziv dobroizraava, da potrae (CAMPO DI VITA) POLJE IVOTA. U protivnom èeka ih uskoroPOLJE SMRTI. Koliko god ove rijeèi grubo zvuèale u uima roditelja èija su djecartve droge, jo je grublja stvarnost ivota njihove djece.

Nije li ovo trenutak podsjetiti roditelje, braène drugove i obitelji da potraei sami savjet kako odgajati djecu, prije nego se djeca odluèe na ivot s drogom,pogotovo, ako njihova braèna i obiteljska zajednica previe kripi. Lake je sprijeèitinego lijeèiti i jedno i drugo.

I daleko je bezbolnije, pa i sigurnije. Muèan i dug je put dok se jednog mladogèovjeka uvjeri da je za njegovo dobro poæi u jednu takvu zajednicu (i) lijeèiti se.

Jednako ih je teko uvjeriti u potrebu lijeèenja kao i alkoholièare koji kau:Svi se opijaju samo se oni ne opijaju. Piti ili ne piti za njih nije uopæe problem!

Va fra Karlo Lovriæ

RUJAN/116/1999. 3

MovisU IME OCA

injenica je da pri spomenu Boga Ocami usporeðujemo Boga sa svojim zemaljskim ocem.No, danas postoji tzv. kriza oèinstva, èak neki govoreo debaklu oca (Tallenbach), pa i o tzv. bez-oèinskom drutvu (Mitscherlich). Sigurno je da jenae ljudsko iskustvo o oèinstvu nedovoljno. StogaSv. Pavao veli da treba poæi obrnutim putem: negledati Boga po uzoru na zemaljske oèeve, negozemaljske oèeve gledati prema uzoru Boga koji jeOtac. On pie za Boga da je od njega ime svakomoèinstvu na nebu i na zemlji (Ef 3,15). Dakle, Bogpokazuje kakav bi trebao biti svaki otac. A to to naposeban naèin karakterizira Boje oèinstvo? Kakavje on Otac?

Jedino to Isus istièe da kod Boga Oca trebanasljedovati jest milosrdnost: Budite milosrdni kaoto je milosrdan Otac va nebeski! (LK 6,36). Zarazliku od Luke Matej tu Isusovu izjavu donosi usljedeæoj verziji: Budite savreni kao to je savrenOtac va nebeski! (Mt 5,48). Zanimljiv je kontekstkod oba izrièaja, koji pokazuje u èemu je tamilosrdnost odnosno Oèeva savrenost koju valjanasljedovati. I kod Luke i kod Mateja ta se Isusovaizjava nalazi nakon proglaenja blaenstava iIsusova zahtjeva da treba ljubiti neprijatelje: Ljubiteneprijatelje svoje. Èinite dobro i pozajmljujte nenadajuæi se odatle nièemu. I bit æe plaæa vaa velikai bit æete sinovi Svevinjega, jer je on dobrostiv iprema nezahvalnicima i prema opakima (Lk 6,35).Odnosno: Èuli ste da je reèeno: Ljubi svogablinjega, a mrzi neprijatelja. A ja vam kaem: ljubiteneprijatelje, molite za one koji vas progone dabudete sinovi svoga Oca koji je na nebesima, jer ondaje da sunce njegovo izlazi i nad zlima i naddobrima, i da kia pada i pravednicima i nepravedni-cima. Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vamplaæa? Zar isto ne èine i carinici? I ako pozdravljatesamo braæu, to osobito èinite? Zar isto ne èine ipogani? (Mt 5,43-47).

Oèito, taj naèin kako Otac nebeski postupaprema svima, prema dobrima jednako kao i premazlima, jest to osobito to treba nasljedovati. Inaèesmo jednaki svim drugim ljudima koji ne poznajuOca. Buduæi da je, dakle, on nama, iako zlima, dobar,i od nas trai da budemo jednako dobri prema svima-ne nadajuæi se odatle nièemu. Rijeè je, dakle, onaklonostima prema naim blinjima kojoj neprethodi nikakvo dobro u njima, veæ to treba bitinaprosto na stil. Ne neka naa reakcija, izazvana iliuvjetovana ponaanjem onih s kojima dolazimo ususret, nego naa dobrostiva akcija kao takva nièimizazvana niti uvjetovana. Pitanje je to pristupa.

BOG, MILOSRDNI I OPROSNIOTAC - NA UZOR

Prema J. Varoneu, francuskom teologu, valjarazlikovati boga religija od Boga kojeg je objavio IsusKrist po tome to kræanski Bog ne trai nikakvadobra djela kojima bismo mi mogli kupiti njegovudobrotu i oprotenje naih grijeha, veæ je onnaprosto dobar prema nama i nae grijehe namprata bez ikakvih naih zasluga, tako da to ondauzrokuje nau promjenu i obraæenje. Primjer za to jeIsusov susret sa Zakejem. Da je Isus bio voðenslikom boga religija, Zakej ne bi bio spaen.Meðutim, on je doao k njemu i pokazao mu Bojumilosrdnu i oprosnu ljubav koja ga je tadapromijenila.

Nije li to i za nas putokaz kako trebamopostupati u odnosu na nau braæu i sestre koji suposrnuli, koji su zalutali i uopæe u odnosu na sveljude koji trebaju nau pomoæ? Najlake je osuditi,no, ako elimo biti djeca nebeskoga Oca, valja namspaavati. To pak znaèi biti milosrdan, odnosnopristupiti drugome s povjerenjem i ljubavlju, rekaobih: dati bianco povjerenje, jer samo tako æe se i sdruge strane roditi povjerenje, ljubav i prijateljstvo.A upravo to mi kræani trebamo iriti meðu ljudimada bismo doista svi bili meðusobno braæa i sestre.

Pie: dr. Vlado Koiæpom. biskup zagrebaèki

Valja razlikovati boga religija od Boga kojeg je objavio Isus Krist po tome to kræanski Bog ne trai

nikakva dobra djela kojima bismo mimogli kupiti njegovu dobrotu i

oprotenje naih grijeha, veæ je onnaprosto dobar prema

nama i nae grijehe nam prata bez ikakvih naih

zasluga, tako da to onda uzrokujenau promjenu

i obraæenje.

È

4 RUJAN/116/1999.

Movis

Hrvatska katolièka misijaSchlossgasse 32, 8036 Zürich,Postfach 9057telefon 01/461 14 46

01/461 18 42faks 01/461 19 39

misionari: Fra Karlo LovriæFra Petar TopiæFra Stojko Mamiæ

suradnice: Katica SvedroviæMirjana Jurièiæs. Zora Jao tel. 01 461 85 07Slavica Miiæ

lRaspored misalZÜRICH: crkva sv. Josipa, Röntgenstr. 80, svakenedjelje u 8.00 i 12.00 sati.lZÜRICH: Hottingerstr. 36, svakog petka krunicas misom u 19.30 sati.lZÜRICH: Misijska kapelica, Schlossgasse 32,pon. - subota u 07.00 satilWINTERTHUR: crkva sv. Ulricha Seuzacherstr.1, svake nedjelje u 10.30 sati.lWETTINGEN: crkva sv. Ante, Zentralstrasse,svake nedjelje u 12.15 sati.lHORGEN: katholische Pfarrkirche, svakenedjelje u 14.45 sati.lAFFOLTERN a.A.: kath. Pfarrkirche, svake 1. i 3.nedjelje u mj. u 17.00 sati.lBÜLACH: kath. Pfarrkirche, kod Spitala, svake 1.i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati.lUSTER: kath. Pfarrkirche, Neuwiesenstr. 17,svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 14.30 sati.lWALD: kath. Pfarrkirche, svake 4. nedjelje u mj.u 17.00 sati.lGLARUS: kath. Pfarrkirche, svake 2. subote umjesecu u 19.30 sati.lADLISWIL: svake 3. subote u mj. u 19.15

Misija Zürich

NIKOLINJSKE PRIREDBE

28.11.1999. - Wald u 15 sati28.11.1999. - Wettingen28.11.1999. - Horgen04.12.1999. - Winterthur u 17 s.04.12.1999. - Obfelden u 17 s.05.12.1999. - Zürich/Spirgarten05.12.1999. - Bülach u 17 sati11.12.1999. - Adliswil u 16 sati11.12.1999. - Glarus u 19.3012.12.1999. - Uster u 15 sati

Kratke vijestil Svibanj je bio u znakuproslava Majèinog dana. Iakonije bio odaziv kakav zasluu-je ovaj dan (ljudi su u ovom mjesecu mno-go u pokretu), ipak su djeca krasnosloveæii pjevajuæi rekla majci hvala za svu iska-zanu ljubav. Slavilo se u Wettingenu, Zürichu(Spirgarten: bila i sv. misa u hotelu),Affolternu a.A., Adliswilu, Horgenu, Win-terthuru i Bülachu.l Svibanj je bio i mjesec molitve. Izljubavi prema Blaenoj Djevici Mariji,molili smo svaki dan krunicu u Francuskojmisiji i slavili svetu misu. Svakog èetvrtkabilo je poslije mise petnaestminutno kla-njanje pred izloenim Presvetim oltarskimsakramentom. Posebice se molilo za sretanishod ankete o gradnji Hrvatskog kato-lièkog (pastoralnog) i kulturnog centra uèijem bi sastavu bile i prostorije Hrvatskekatolièke misije.l Proslava zavretka kolske godineHD u Urdorfu bila je 3. srpnja o.g. Svetumisu slavio je fra Petar Topiæ s prisutnimuèenicima i roditeljima u upnoj crkvi, aprigodni program bio je u upnoj dvorani.l 10. srpnja slavljena je sveta misa u katoli-èkoj upnoj crkvi u Thalwilu. Uz uèenike iuèiteljice HD (Gattikon i Horgen) sudje-lovali su i njihovi roditelji u misnom slavlju.Nakon misnog slavlja izveli su uèenici vrlozanimljiv program u Schützenhaus-u uThalwilu i od svojih nastavnica dobiliuèenièke knjiice.l Ispomoæ u ljetnim mjesecima. P. arkoKraljeviæ, sveæenik salezijanac i profesorna katolièkoj gimnaziji u Rijeci i fra IvanSesar, franjevac i sveæenik student u Rimubili su na raspolaganju vjernicima naojMisiji tijekom druge polovice srpnja ipoèetkom kolovoza. Cijelo vrijeme slav-ljene su èetiri mise u razlièita vremena i narazlièitim mjestima i vjernici su moglibirati gdje æe zadovoljiti svoje vjernièkepotrebe. Hvala im.l Zajednica ena. Ovogodinji veætradicionalni izlet Z iz Züricha bio je 5.rujna o.g. Sudjelovalo je tridesetak ena ujednodnevnom posjetu Appenzellu i St.Gallenu. Iz bliza su vidjele i Säntis, ali senisu penjale. U St. Gallenu su sudjelovale upopodnevnom misnom slavlju sa zajedni-com vjernika HKM St. Gallen.

Kad je sljedeæa krizma?Iduæa krizma u naoj Misiji bit æe krajemsvibnja 2001. god. Kandidati su 1986.godite i stariji i ako se odmah ukljuèe.Predviðeni su sastanci dva puta mjeseèno- 2. i 4. subote u mjesecu u 17 sati uprostorijama nae Misije. Bit æe organi-ziran i jednodnevni susret izvan Misije,kako smo to uèinili ove godine u Ein-siedelnu. Oèekujemo prijavu i poptupunusuradnju na obostranu korist.

RASPORED VJERONAUKA U HD

FRA KARLO LOVRIÆHorgen: 2. i 4. pon. u mj. u 17.30 -19.00Wald: 1. i 3. srij. u mj. u 14.15 - 15.45Gattikon: 2. i 4. srij. u mj. u 13.45-15.15Zürich (Hohl): VIII. r. 1. i 3. sub.

u mj. u 10.40 - 12.15

FRA PETAR TOPIÆWettingen: 1. i 3. srij. u mj. u 14.45- 16.15Spreitenbach: 2. i 4. srij. u mj. u 14. 45- 16.15Urdorf: 1. i 3. èet. u mj. u 17.45-19.15Affoltern a. A.: 1. i 3. pet. u mj. u 18.00-18.45Zürich (Hohl): IV i VII r. 1. i 3. subota

u mj. 9.45-13.00

FRA STOJKO MAMIÆUster: 2. i 4. ut. u mj. 17.45-19.15Winterthur: 2. i 4. srij. u mj. u14.45-17.45Zürich (Ämtler): 2. i 4. èet. u mj. u 14.30-15.15Bülach: 2. i 4. èet. u mj. u 17.00-17.45Bülach: 2. i 4. pet. u mj. u 17.00-17.45Zürich (Hohl): V i VI r. 1. i 3. sub.

u mj. 9.45 - 13.00

S. ZORA JAOOpfikon: 1. i 3. ut. u mj. u 17.45-19.15Urdorf: 2. i 4. ut. u mj. u 17.45-19.15Opfikon: 1. i 3. pet. u mj. u 17.45-18.30Horgen: 1. i 3. èet. u mj. 17.30-18.15Zürich /Ämtler/: 1. i 3. èet. u mj. u 09-9.45Zürich (Hohl): II i III r. 1. i 3. sub.

u mj. od 9.45 - 13.00

Prvoprièesnici (s. Zora Jao)Zürich, Schlossgasse 32: svake srijede

u 15.00

Ministranti (Katica Svedroviæ)ZÜRICH: Schlossgasse 32: 2. i 4.

srijede u 16 sati

Krizmanici (fra Petar Topiæ)ZÜRICH: Schlossgasse 32: 2. i 4. sub.

u mj. u 17 sati

Proslavljenkraj kolske godine27. lipnja o.g. proslavljen je kraj kolskegodine sveèanim misnim slavljem u crkvisv. Ante u Wettingenu. Misno slavlje jepredvodio fra P. Topiæ, a Djeèji pjevaèkizbor pod ravnanjem s. Zore Jao, obogatio jeliturgiju skladnim pjevanjem. Skladnopjevanje ukazuje na brini i odgovorni rad s.Zore koja odrava probe s djecom 1. i 3.nedjelje u 11.30 sati.Bio je to jo jedan vidljivi znak, kako naaMisija prati nae najmlaðe u njihovomvjerskom i rodoljubnom rastu. To je vidljivoi kroz potporu nastave u HD, vjeronauk,duhovne obnove, svekolike proslave i uopæebrigu za mlade i najmlaðe... (mg)

Hajmo sad, slono - veliki i mali!

Proslava sv. Franjeu Affolternu a. A.

10.10. 1999. u 15.00 sati

RUJAN/116/1999. 5

MovisMisija Zürich

UBS - HRVATSKI KATOLIÈKI CENTARKonto Nr. 270-N6613310.18003 Zürich-WiedikonKath. Kroatenmission

Hrvatski katolièki centar

Jo uvijek traje anketa o gradnji ili ne-gradnjiHrvatskog katolièkog centra u Zürichu.Pristiglo je otprilike 25% odgovora. Meðupristiglim odgovorima 2 % ih je reklo NE. Imeðu njima ih ima koji kau, ako se ipakbude (g)radilo, da æe se ukljuèiti.Mi ne moemo èekati, dok svatko odgovori ipoalje anketni listiæ, jer se to neæe nidogoditi. Mi æemo se jo jednom svima javitis drugim anketnim listom u kojemu æemozahtijevati, da se svatko izjasni s kolikomsvotom bi mogao pomoæi eventualnu gradnjuCentra. Tek poslije te i takve ankete moæiæemo donijeti odluku. Kakva god budeodluka, bit æe svehrvatska. Pojedinci se neæemoæi pohvaliti da su zasluni za gradnju ilikrivci za negradnju.Donosimo imena onih koji su zaokruili DA iodmah uplatili na otvoreni konto za eventualnugradnju Centra, kao i neki koji su rekli svoj DAi za poèetak poslali simboliènu svotu.

HKKC - UPLATEJ. Prpiæ (Geroldswil): 100.-, dr. Mirko Mihaljeviæ(Zürich):100.-, Ðurðica Aniæ (Zürich): 50.-, NN(Zagreb): 50.-, Stjepan Mariæ (Zürich): 1000.-,Marica Oreki (Kilchberg): 500.-, Batista Anða(Zürich): 300.-, Miroslav Topèiæ (Zürich): 1000.-,Katica Lovrièiæ (Zürich): 100.-, Brasnjiæ Ivan (Zü-rich): 100.-, Zdenka Buzov (Bülach): 50.-, IvicaÆoroviæ (Zürich): 100.-, Skorupski-Magdiæ (Win-terthur): 50.-, Vukoviæ-Stern (Gutenswil): 50.-,eljka Maruiæ (Zürich): 100.-, Bla Samardiæ(Dietikon): 23.-, Vladimir Zrna (Uster): 100.-,Nikola Dragelj (Fahrweid): 25.-, Petar Hajdinoviæ(Dübendorf): 50.-, Boja Mato (Zürich): 500.-, Toni& Tanja Kralj (Baden): 200.-, Lera i DragomirTomaiæ (Spreitenbach): 100.-, Miroslava Lasan(Zürich): 100.-, Bla Josipoviæ (Winterthur): 50.-,Branka Rean (Zürich): 100.-, J+M. Ravlija(Opfikon ZH): 100.-, Daniela Schacher (Schlieren):30.-, prof. dr. M. Jung (Thalwil): 100.-, . Voliæ(Spreitenbach): 50.-, Franjo Babaja (Zürich): 100.,Mato Andrijaniæ (Zürich):5 0.-, Tamara Baldi-Sergi(Langnau a.A.): 100.-, Zdravko Juriæ (Wald): 30.-,Suzi Bastijanèiæ (Baden): 20.-, Branko Roankoviæ(Dietikon ): 1182.-, Stipo Èeko (Schlieren): 100.-,Josip Bediæ (Steinmaur): 50.-, Davor Spamijh(Dübendorf): 10.-, Ivan Ivanjko (Zürich): 30.-,Marijan Majstoroviæ (Dietikon): 100.-, Jozo Dujak(Zürich): 200.-, Branka i Veselko Miiæ (Glat-tbrugg): 500.-, Ivankoviæ Tomislav (Nus-sbaumen): 100.-

29. svibnja 1999. godine pohodio je Misiju dubrovaèki biskup ordinarij mgr. dr. elimirPuljiæ i podijelio sakramenat sv. potvrde, èetrdeset osmorici mladih, u crkvi sv. Josipau Zürichu . Na poèetku slavlja pozdravila ga je u ime krizmanika Katarina Brekalo, au ime Misije i vjernika voditelj Misije fra Karlo Lovriæ. Biskup je s lakoæom uspostaviokontakt s krizmanicima i kumovima kao i njihovim roditeljima obraæajuæi im sejednostavnim i prijateljskim rijeèima. Bez urbe i usiljenosti odvijao se ceremonijaltijekom dvosatnog liturgijskog slavlja. Cvijeæe (ikebane) ispred oltara i ukraene klupei s jedne i druge strane kroz sredinju laðu crkve, te prednje klupe prekrivene bijelimplatnom, davali su jo ljepi dojam cjelokupnom dogaðaju. Istoga dana podijelio jebiskup sakrament sv. potvrde i u Zugu, te u nedjelju u Aarau i Luzernu. U ponedjeljakje posjetio Einsiedeln i uvjerio se i sam u ljepotu onoga to je veæ èuo o poznatomsvetitu i hodoèasnièkom mjestu. Istoga dana naveèer slavio je sv. misu u misijskojkapelici u Zürichu sa Zajednicom ena, odrao kratko predavanje o zahvalnoj uloziene i majke ali i problemima koji prate ivot i rad uopæe jednoga èovjeka i uzeo udjelana veèeri koju je pripremila Z iz Züricha.

Krizmanici: Zvjezdan Andriæ, Adriana Aniæ, Kreimir Bagariæ, Martina Bartuloviæ,Antonija Baljak, Danijel Batinæ, Dragana Batista, Dalibor Boiæ, KarolinaBratjanèak, Katarina Brekalo, Anton Bubaloviæ, Draen Buha, Ivan Buterin,Tomislav Buterin, Silvia Æuriæ, Daniela Dragelj, Valentina Dragelj, Julija Drlje,Toma Filipoviæ, Tomislav Filipoviæ, Ruica Josipoviæ, Vinko Josipoviæ, MarinaJuriæ, Martina Jurina, Dijana Martinoviæ, Zoran Martinoviæ, Josip Milièeviæ,Mladen Milièeviæ, Danijel Mrkiæ, Kreimir Parlov, Sreæko Pavloviæ,Tihomir Petriæ,eljka Sesar, Matej Smokroviæ, Tomislav Smokroviæ, Mario Spajiæ, SreækoStarèeviæ, Marica tevanja, Sanela unja, Sandra unja, Tina Taviæ, TanjaZubonja, Pero Vasilj, Mate Zriliæ, Ivica iliæ, Ruica Stana, Franjo Stana, eljko Kovaèiæ

KRIZMANICI 1999. GODINE.

SREBRNI PIRPetar i Antunka Petriæ iz Neuenhofa (AG) proslavie 25 godina skladnog braènoga iobiteljskoga ivota u krugu svojih sinova Josipa, Mladena i Tihomira, svojih prijateljai misijske zajednice, u nedjelju, 8. kolovoza 1999. u crkvi sv. Ante u Wettingenu. Misnoslavlje predvodio je fra Petar Topiæ. U propovijedi je istaknuo da su sveèari vrijednièlanovi nae Misije, redovito na nedjeljnim misnim slavljima skupa sa svojom djecom,èlanovi pjevaèkog zbora u Wettingenu, redovito petkom na krunici imisnom slavlju u Zürichu, spremni pomoæi u svakoj prigodi kada Misijaneto organizira i spremno sudjeluju u karitativnim akcijama.Sveèari su doivjeli, kako sami rekoe, radosnije i svjesnije ovaj dan negolisvoje vjenèanje prije 25 godina (3.kolovoza) u Dubravama pokraj Brèkoga.Njihova molitva za ovaj dan bijae: Boe, koji si po uzvienoj tajnijedinstva Isusa Krista sa svojom Crkvom posvetio nae braèno jedinstvo,blagoslovi nas i danas svojim blagoslovom i Tvoja pomoæ neka idalje èuvanau braènu i obiteljsku zajednicu.Nakon misnog slavlja radost je nastavljena s prijateljima i uzvanicima nazajednièkom ruèku. Èestitamo! elimo im idalje skladan i sretan braèni iobiteljski ivot! (pt)

6 RUJAN/116/1999.

Movis

Hrvatska katolièka misijaKleinriehenstrasse 53, 4058 Basel

telefon/fax 061/692 76 40

misionar: Fra Berislav Kutlesuradnica: tefica Karabaiæ

lRaspored misalBASEL: crkva sv. Mihaela, Allmendstr. 34, svakenedjelje (ljeti u 17.00, a zimi u 16.00 sati.lLIESTAL: crkva Bruder Klaus, Mülemattstr. 3,svake nedjelje u 13.00 sati.lCORNOL: crkva sv. Vincenta, svke 2. i 4. suboteu mjesecu u 17.30 sati.

Misija Basel

Petnaesti put u BaseluOd 30. lipnja do 9. kolovoza o.g. zamjenjivaoje misionara u vrijeme ljetnih odmora fraLjudevit Rupèiæ koji veæ 15. put dolazi u Ba-sel. Iako je zapoèeo 80. godinu svoga ivota,dojimlje se daleko mlaðim i bez ikakvihproblema obavlja sve pastoralne poslove, a naznanstvenom planu ne jenjava. Ovih dana muje izila knjiga : MEÐUGORJE. Zapravo,on u ali zna reæi: Doao sam se maloodmoriti. Hvala fra Ljudevitu i u ime svihvjernika kojima je ovoga ljeta bio na usluzi!

Vlè. Zrakiæ u MisijiOd subote 29. svibnja do srijede 2. lipnjaboravio je u Misiji vel. Ðuro Zrakiæ, sveæenikVrhbosanske nadbiskupije, a 30. svibnjaslavio je svete mise u Baselu i Liestalu. Uzsveænièki rad pie i knjige. Posebno supobudile zanimanje dvije knjige: Svi me volesamo tata ne i Ljubav sudski podijeljena.Bila je zgodna prilika da iz prve ruke kaeneto o svojim knjigama i najavi izlazak iztiska i svoje treæe knjige na sliènuproblematiku.

Prof. dr. Mato ZovkiæNa svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovozao.g. predvodio je misno slavlje generalni vikarsarajevske nadbiskupije (Vrhbosne) i poznatijavni djelatnik Crkve u Hrvata i prof. naVrhbosanskoj teologiji, mgr. dr. Mato Zovkiæ.

Sastanak pastoralaca2. rujna o.g. odran je sastanak hrvatskihmisionara u vicarskoj u Baselu. Sastanak jeodran u upnoj dvorani Allmendhaus, svetamisa u crkvi sv. Michaela i bratski ruèak opetu dvorani. Bilo je prisutno 13 sveæenika i 7misijskih suradnica. Sastanak je zavrio oko17 sati.

Vjeronauk u HDI ove godine Vjeronauk i nastava HDodravaju se subotom u upnoj dvoraniAllmendhaus.

3. i 4. r. od 8.00 10.302. r. od 10.30 do 11.45

Djeca koja su za Prvu prièest, a ne pohaðajuHD, neka doðu na vjeronauk u dvoranu u 9.15.

Vjeronauk za vie razrede bit æe kao i prolegodine na oba mjesta gdje se odrava i HD.

Folklor i Djeèji zboru SolothurnuOd Uskrsa ove godine u Solothurnuse pod vodstvom Josipa Borozinijauvjebavaju hrvatski folklorni plesoviza djecu do 12 godina, a s poèetkomnove kolske godine pod vodstvomMagdalene Kotroman sastaje sedjeèji zbor za istu dob djece, kojinjeguje hrvatske duhovne i drugepjesme. Djeca se jo uvijek mogupridruiti ovim dvjema glazbenimskupinama. Uz orguljae RudijaBatiniæa u Solothurnu i SlavkaPajtaka u Trimbachu misno puèkopjevanje je na oba mjestaraznovrsno i skladno, a nenametljivoga predvode mjesni zborovi.

Krizma u crkvi sv. Mihaela u Baselu20. lipnja 1999. podijeljen je sakrament sv. potvrde u crkvi sv. Mihaela u Baselu. Unedjeljnoj misi u 11 sati uz krèkoga biskupa mgr. Valtera upana koncelebrirali subiskupov tajnik vel. Enrico Rodinis i voditelj misije fra Berislav Kutle. Sakrament jeprimilo 15 djeèaka i 21 djevojèica.U propovijedi je biskup naglasio vanost i ulogu Duha Svetoga i i njegovih sedamdarova u ivotu kræanskih vjernika. Primanjem ovoga sakramenta krizmanicipotvrðuju i prihvaæaju vjeru svoga krtenja, postaju punoljetni i punopravni kræani ipridruuju se zajednici ostalih kræana. Biskup je pozvao vjernike na èuvanje pokladavjere koji su nam predali nai preði i nai roditelji i naglasio vanost nedjeljnih misnihslavlja. Vjernicima je izruèio pozdrave naih hrvatskih biskupa, a Crkvu u Hrvata utuðini pozvao da svoju vjeru svjedoèi i ivi prakticiranjem vjernièkog ivota.Crkva sv. Michaela bila je stubokom puna. Liturgijsko slavlje odvijalo se po planu.Zahvaljujuæi trudu i umijeæu vrijednih gospoða oltar i crkva bili su posebno okiæeni zaovu zgodu . Zato je ovaj dan jedan od onih koji se dugo pamte.

Krizmanici: Antonija Anðeliæ, Josipa Babiæ, Marija Balinoviæ, Darko Blaanoviæ,Antonija Blaeviæ, Anica Budimir, Marina Æorua, Ivica Æuro, Daniel Doljanac,Andrea Dunðer, Ivana Ðukiæ, Ivan Galiæ, Lari Hrabar, Danijela Jeliæ, Ana Jurendiæ,Nikolina Juriiæ, Ivana Karloviæ, Ksenija Kocur, Robert Kvasina, Ivana Levarda,Tomislav Mariæ, Ivana Matiæ, Katarina Matiæ, Mario Mijatoviæ, Ilija Miiæ, KristijanParadik, Valentina Pokrajèiæ, Lucija ikaniæ, Danijel Radiæ, Paulina Rado, NikoStaniæ, Katarina Toliæ, Anðela Vukadin, Magdalena Vukadin, Marijan Vukadin.

Kratke vijesti

Solidarnost s KosovomNai vjernici koji se okupljaju na sv.misama u Solothurnu i Trimbachu,osim svojih privatnih darova,zajednièki su preko vicarskogKaritasa poslali za izbjeglice naKosovu 1,520 CHF.

RUJAN/116/1999. 7

Movis

Hrvatska katolièka misijaQuartiergasse 12 , 3013 Berntelefon 031/331 56 52faks 031/332 12 48natel 079/422 74 05internet http://members.tripod.de/HKMBernHrvatski katolièki centarSeidenweg 3, 3012 Bern

misionari: Fra Ante PranjiæFra imun Æoriæ

suradnica: Rua Rado

lRaspored misalBERN: Heiligkreuzkirche, Kastelweg 7, uzTifenauspital, svake nedjelje u 17.00 sati.lBIEL: Pfarrkirche Christ König, Geyisriedweg 31,svke 2. i 4. nedjelje u mj. u 12.00 sati.lLANGENTHAL: upna crkva sv. Marije, svake 1.,3.i 5. nedjelje u mj. u 12.00 sati.lTRIMBACH: crkva sv. Mauricija, svake 2. i 4.nedjelje u mjesecu u 12.00 sati.lSOLOTHURN: crkva sv. Marije, Allmendstr. 60,svake nedjelje u 14.30 sati.lTHUN: crkva sv. Marije, Kapellenweg 9, svakenedjelje u 14.30 sati.lMEIRINGEN: upna crkva Guthirt, Hauptstr.,svakog 1. utorka u mjesecu u 19.30 sati.lINTERLAKEN: upna crkva Heilig-geist,Schlossstr. 6, svakog 2. èetvrtka u mj. u 19.30 sati

Misija Bern

Pripremljeni i s radou doðoe 19. lipnja 54 mladih. Krèki biskup mons.Valter upans tajnikom Encom, uz voditelja Misije fra Antu i bogoslova J.Boiæa predvodio je misnoslavlje i podijelio sakrament svete krizme ili potvrde. Vrijeme lijepo i ugodno, a bernskacrkva Sv.kria puna vjernika. Uz misijski zbor pjeva i Chorus croaticus. Oh, kako jedobro i ugodno kad braæa mole i pjevaju zajedno!Na kraju mise krizmanici su dobiliSveto pismo Novi zavjet da ga èitaju i da im Evanðelje bude svagdanja hrana.

Ovogodinji krizmanici:IVANA AGATIÆ, ANTONIO ANDRIJANIÆ, TOMISLAV AZINOVIÆ, DIAN BABIÆ, JOSIP BABIÆ, ANTOBARIIÆ, MIRKO BARUKÈIÆ, KATARINA BOIÆ, MARIJANA BOIÆ, STJEPAN BREZONJIÆ, MAR-KO BUBLIÆ, VINCA ÈAÈKOVIÆ, MARINELA ÈALUIÆ, DARIA ÆUTUK, MIHOVIL DUBAK, ANDRIJAERCEG, DIJANA ERCEG, MARIJANA FRANJIÆ, JOSIP GADA, KATARINA GARIÆ, FILIP GUDELJ,KATARINA HARAMBAIÆ, PERO ILAK, MLADEN JAMBREÈINA, IRENA KOPÈIÆ, SONJAKOVAÈEC, ANTO KRIANOVIÆ, ALEKSANDRA KUKOLJ, MATIJA LOVRIÆ, IVAN MARÈIÆ, IVANMARINÈIÆ, ANITA MARKOVIÆ, BLANKA MARTIÆ, TOMISLAV MARTIÆ, IVANA MATIJEVIÆ, MAR-KO MATIJEVIÆ, ARIJANA MIJAÈEVIÆ, ANÐELKA MILIÆ, ZORAN NAMLIÆ, DALIBOR OROLIÆ,ZLATKO PAVLIÆ, KATARINA PAVLOVIÆ, MARTINA PAVLOVIÆ, DRAGICA RADO, IVAN RADO,MARA RADO, MARIJA RADO, SOFIJA RADO, DRAEN RADOEVIÆ, MARKO STIPIÆ, MIELTOMIÆ, MANUELA VADLJA.

Raspored vjeronauka

Bern: - ponedjeljkom II,III.r. u 18,00 sati - srijedom IV,V,VI,VII,VIII.r.15,30Burgdorf: - utorkom od 17,00 satiLangenthal: - srijedom od 17,00 satiThun: - petkom od 17,00 satiBiel: - nedjeljom od 11,00 sati.

I tko bi mogao zaboraviti tu plemenitu zemljuBosansku posavinu i u njoj marljive ljudeHrvate - Posavljake. Prije domovinskog rata uBosanskoj posavini je ivjelo preko 160.000hrvatskog puka, a kræanski ivot je cvjetaood Dervente do Brèkoga u 48 katolièkih upa.

Neljudi obuzeti mrnjom sruili su sveznakove postojanja drugih. U cijeloj B i H jesrueno tisuæu objekata Kat. Crkve, a u samojBosankoj posavini oko 200 (upnih crkava,filijalnih crkava i kapelica, gro-balja,samostana, upnih ureda i dvorana). Ruenjeje bila poruka neljudi o mrnji i iskljuèivosti.Ruitelj je htio unititi zdanja i duh ljudskogsrca. Htio je ugasiti svaku nadu za povratkomonih kojima to pripada. Ali ta nada progovaraiz svakog cvijeta i grma oko sruenogkamena, cigle i betona.

Poznati samostan i upa Plehan je graðenprije 118 godina(1874., a crkva 1898.godine).Bila je to najava kraja turskog zuluma icvjetanje hrvatske kulturne batine dorazaranja suvremenih barbara u srpnju 1992.god. Za dva mjeseca napadaèi, voðeni JNAuputili su 3.000 projektila, zatim raketiralisamostan i crkvu i najposlije stavili 2 toneeksploziva. Tako su sravnili sa zemljomvjersko, kulturno, prosvjetno i umjetnièkosredite Hrvata oko Dervente. Sama plehanskaupa je imala oko 8.000 vjernika. Svi su prog-nani diljem svijeta.

Kad je 30. srpnja fra Ante posjetio Plehan

Kratke vijestil Bijae ugodno i zabavno na pikniku uorganizaciji Z iz Thuna u Guntenu 5.lipnja.Vrlo je bio zapaen nogomet koji su igraleene protiv mukaraca.Sunce nije dalo kii dapokvari raspoloenje, a gladni su imali poizboru hranu i piæe.

l Iste subote naa vrijedna Z je priredilapiknik u Bernu u Bremgartenu. U podne smoproslavili sv.misu, a cijelo popodne smoproveli uz ugodno druenje i pjesmu s veæimbrojem misijskih èlanova i djelatnika hrvat-skog veleposlanstva.

l Za vrijeme odmora nae misionare suzamjenjivali fra Mate Lukaè, upnik izWaberna i fra Mijo Rogina iz Frauenfelda.Hvala im velika. Priskoèe nam u pomoæ kadgod ih zamolimo.

l Poznati vokalno-instrumentalni sastavBonaca iz ibenika (est momaka) gostovaoje u naoj Misiji 5.rujna na misama u Thunu iu Bernu. Mogli smo prije samo poeljeti, a tajdan i doivjeti da nam tako lijepo pjevanje uzzvuke mandoline obogati sv.misu i ugodnoposlijepodne. Hvala im!

DUVANJSKA V E È E R16.10.1999. u 18.00 sati

SURSEE- SPORTSKA DVORANA

NAI KRIZMANICI

s gvardijanom fra Ivanom naao je 15domaæina koji su dobrovoljno pokrili bivufratarsku talu i pripremaju je kao prvi stan zafratre povratnike. Taj prvi krov je znaèajan i jakpoziv svim Plehanèanima: Doðite! Poènimoiznova.U znak potpore i ohrabrenja da bi se ugledali idrugi krovovi, ostavio im je 15.000 DM. Uistom danu je posjetio i pitomo mjesto-upusv. Josipa u G. Dubici. S vjernim pukom, tefratri-ma Ivicom i Mariom je slavio sv.misu naotvorenom, pokraj te-melja sruene crkvesv.Josipa iz 1856.god. Od 5.000 prognanihvjernika vratilo ih se veæ polovica. Sretni suto su u svojoj Dubici, zapoèinjuæi novi ivoti novu crkvu sv. Josipa gdje æe svjedoèiti, ispo-vijedati i hraniti svoju kræansku vjeru. U znakkræanske solidarnosti i u ime nae Misije fraAnte im je ostavio za kamenu i ivu crkvu20.000 DM, da porueno ne bude nadgrobnispomenik veæ svjedok buduænosti, da rtvanaih muèenika ne bude uzaludna veæ sjemenovih ivih crkava hrvatskog puka. Jo 1995.godine fra Ante je pisao u Veèernjaku:Posavina æe niknuti iz pepela. Hvala Bogu,to sad doivljavamo: Posavina nièe iz pepela.

POSAVINA NIÈE IZ PEPELA

✧

8 RUJAN/116/1999.

Movis

Hrvatska katolièka misijaParadiesstrasse 38, 9000 St. Gallen

telefon 071/277 83 31faks 071/277 83 36

misionar: Fra Vladimir Eresuradnica: Nevenka Miiæ

lRaspored misalST. GALLEN: kath. Pfarrkirche St. Fiden,Greithstrasse, svake nedjelje u 17.30 sati.lJONA: kath. Pfarrkirche (St. Franziscus) uKempratenu, svake nedjelje u 12.00 sati.lWIL: Kapuzinerkirche (St. Antonius), svake 2. i 4.subote u mjesecu u 18.30 sati.lBALGACH: kath. Pfarrkirche, svake 1. i 3.subote u mjesecu u 18.30 sati.lHEIDEN: kath. Pfarrkirche, svake 4. subote umjesecu u 16.30 sati.lNIEDERUZWIL: kath. Pfarrkirche, svakog 1.petka u mjesecu u 19.00 sati.lAPPENZELL: Kapuzinerkirche, Hauptgasse 49,po dogovoru

Misija St.Gallen

Molitveni izlet enaKrajem lipnja o.g. Misija je imalatradicionalni molitveni izlet ena.

Fra Vlado je ovoga ljeta iskoristio svojodlazak i odmor u domovini i za posjetsvetitu sv. Ive u Podmilaèju (Jajce). Tomprigodom predao je upravitelju svetita fraPeri Juriiæu deset paketa misne odjeæe ikompletne postaje Krinoga puta. Predaomu je i prikupljeni novèani dar vjernika izMisije, a svote su veæ navedene u prolomi sadanjem broju na stranici humanitarnepomoæi. Fra Pero se preporuèuje iubuduæe. Crkva se gradi u izvornomobliku. Svaka pomoæ dobro doðe. Svi kojimogu i ele neto uplatiti mogu to uèiniti

Kratke obavijesti

Proslava NikolinjaJona, - 10.12.1999.Gossau - 11.12.1999.

Uz prigodni program i podjelunikolinjskih darova zabavljat æe grupa izFrankfurta Statu Cro a pjevat æe Mate Buliæ.

Vjeronauk s mladima zapoèinjemo 21.rujna u prostorijama Bana u St. Gallenu,a u Joni prema dogovoru, a zaprvoprièesnike i krizmanike javit æemonaknadno, takoðer i za vjeronauk u HD.

Probe folklora u Joni su poslije nedjeljnemise, a u St. Gallenu prema dogovoru.

Ljetna zamjenaFra Filip Zubak, franjevac iz Bosne

Srebrne i dugogodinji profesor na klasiènojfranjevaèkoj gimnaziji u Visokom na kojojsu maturirali i neki franjevci sveæenici kojisada djeluju u vicarskoj, bio je na usluzivjernicima tijekom ovoga ljeta u naojMisiji. Hvala mu!

Krizmanici u St. Galenu 1999.

Krizmanici: Katarina Aliloviæ, Josip Babiæ, Bojana Barbariæ, Franjo Bariæ, HrvojeBariæ, Darko Biliæ, Josipa Bratiæ, Marina Bratiæ, Marko Brniæ, Blaen Èoliæ, IvanaÈoliæ, Dragan Èoviæ, Ivana Èoviæ, Ruica Èoviæ, Alen Æuk, Mario Iliæ, Slavko Iliæ, FilipIvandiæ, Ivana Ivas, Petar Ivas, Anto Jeluiæ, Ruica Jeluiæ, Ana Julariæ, Ivan Kociæ,Veronika Kos, Anela Krijan, Ana Levaèiæ, Marko Lubina, Ivana Mandiæ, MarijanaMandiæ, Bonita Marijanoviæ, Ivana Marijanoviæ, Marijana Pandiæ, Ivan Periæ, IlijaPetroviæ, Ivo Petroviæ, eljko Petroviæ,Domagoj Prskalo, Ivan Radiæ, Marko Smoljo,Marko Stipiæ, Hrvoje Stojanoviæ, Marija uniæ, Brankica Vidoviæ, Nicole Vuka, IvoZeba, Jozo Zeba, Peja Zeba, Zrinka Tomasoviæ, Drago uljeviæ, Jelena uljeviæ.

Dvjestotinjak ena i majki krenulo je umarijansko svetite Wigratzbad kod Lind-au u Njemaèkoj, o kojem vode briguhrvatske sestre Sluavke Kristove.Doèek kakav se moe samo poeljeti. Polismo najprije u crkvu u kojoj nas jepozdravio upravitelj svetita dr. Gläser i unjoj se kratko pomolili. Bila je moguænosti za sv. ispovijed. Misno slavlje predvodioje fra Vlado Ere, a ene su krasno pjevaleuz pratnju s. Ivanke. U propovijedi fraVlado je istaknuo ulogu ene i majke nesamo u drutvu i obitelji nego i u crkvi: Viste èuvarice naih ognjita, obitelji, crkve,potomstva...Nakon ruèka te posebice doivljenogKrinoga puta i zajednièkog fotografiranjakrenuli smo autobusima svatko u svoj dom,na svoje radno mjesto veæ razmiljajuæi oiduæem izletu.

Fra Vlado posjetio Podmilaèje preko misijskog potanskog raèuna snaznakom za Podmilaèje. HKM St. Gal-len Pot. konto 90 20868

RUJAN/116/1999. 9

Movis

Hrvatska katolièka misijaLädelistrasse 30, 6000 Luzern 11Postfach 250telefon 041/240 73 25faks 041/240 51 34

misionar: Fra Stanko Banoiæsuradnica: s. Berhmana Galiæ

lRaspored misalLUZERN: crkva sv. Karla, St. Karlstrasse, svakenedjelje i zapovjedne svetkovine u 12.00 sati.lENGELBERG: Pfarreiheim, u blizini kolodvora,svakog 1. èetvrtka u mj. u 20.00 sati.lSARNEN: Dorfkapelle, u sredini mjesta, svake 2.i 4. nedjelje u mj. u 9.00 sati.lSCHENKON: kapelica u Begegnungszentrumu,svakog 1. i 3. petka u mj. u 19.30 sati

Misija Luzern

Misijske obavijesti

Slavlje sv. krizme30 svibnja o.g., u crkvi St. Paul-Luzern,dubrovaèki biskub dr. elimir Puljiæpodijelio je mladima ( njih 31) sakramenatsv. potvrde. Slavlje je proteklo u veselomi sveèanom raspoloenju, èemu je mnogodoprinio i lijepi sunèani dan. S biskupomsu koncelebrirali fra Stanko Banoiæ, fraRade Vukiæ i fra Ilija aravanja. Napoèetku slavlja biskupa i sve nazoènepozdravio je voditelj misije fra StankoBanoiæ, a potom su predstavnicikrizmanika Snjeana Tunjiæ i StipanBeljan pozdravili biskupa. Na koncuslavlja u ime roditelja biskupu je zahvaliogosp. Iviæ iliæ. Krizmanicima elimoskladan rast u dobi i mudrosti! Nekasvojim ivotom budu vjerni i neustraiviKristovi svjedoci!

Krizmanici: Ivan Anðeliæ, MartinaAnðeliæ, Ivana Batiniæ, MladenDjakoviæ, Dragana Dujak, GordanGolub, Ilija Harambaiæ, KrunoJelanèiæ, Sandra Jeleè, Kristijan Joviæ,Marina Joviæ, Josip Julariæ, StjepanJurendiæ, Darijo Jurièiæ, Dijana Katiæ,Dragan Kozina, Mirela Marinoviæ, Ma-rio Mustapiæ, Dario Nikoliæ, JosipRamljak, Daniela Slikoviæ, Ilija Suvalj,Kreimir imiæ, Zdravko Tadiæ,Snjeana Tunjiæ, Marko Voliæ, Marijailiæ, Stipan Beljan, Kristijan Pranjiæ,Anita Petriæ, i Marko-Vlatko Slavica.

Hodoèaæe Bruderu KlausuMisija je i ove godine (subota, 28.08.99.)hodoèastila Bruderu Klausu u Sachseln /Flüeli. Buduæi da je prije i poslije podnepadala kia pribojavali smo se da æe brojsudionika biti malen. Hvala Bogu, mnogivjernici iz nae Misije kao i iz Misije Zugdoli su i program se odvijao po planu.Prije poèetka sv. mise u 18.00 sati u upnojcrkvi u Sachselnu nazoène je pozdraviopresjednik misijskog vijeæa gosp. ZdravkoKraljeviæ, a misno slavlje je predvodio fraStanko Banoiæ. Poslije sv. mise smo umimohodu sa zapaljenim svijeæamakrenuli prema Flüeli. U veselomraspoloenju, uz pjesmu i molitvu stiglismo na sveèani trg ispod kapelice Flüeli.Tu smo se molili i pjevali pred Presvetimolatarskim sakramentom. Blagoslov sPresvetim predvodio je fra Rade Vukiæ -misionar iz Zuga. Nai pjevaèi koji sudoli skoro u punom sastavu, na posebannaèin su uljepali ovo hodoèaæe. Oko20.45 sati zaputili smo se svojimdomovima u elji i nadi da æemo se isljedeæe godine naæi zajedno na ovomsvetom mjestu, ali u jo veæem broju.

Raspored nastave u HDŠLUZERNsubota, dvije grupe od 9 - 13 sati u Moosmatt-Schulhaus

EMMENponedjeljak, jedna grupa od 17.00 -19.00srijeda, dvije grupe od 14.00 - 18.00sati èetvrtak, jedna grupa od 17.00 - 19.00 u Gersag-Schulhaus

SURSEEutorak, jedna grupa od 17.30 - 19.00 u Alt St. Georg-Schulhaus

SARNENpetak, od 17.00 - 19.00 sati

VjeronaukU svim gore navedenim kolama zasve grupe odravat æe se povremenovjeronauèna pouka, a prvoprièesniciæe imati jo dodatni vjeronauk unaem HC.

Fra Valdo Buntiæpohodio nau misijuOvog ljeta Misiju je pohodio i u njoj ostaonekoliko tjedana fra Vlado Buntiæ duhovni pomoænik u upi Humac kodLjubukog - i na taj je naèin omoguæio fraStanku odlazak na odmor u domovinu. FraVlado je svoj teoloki studij zavrioupravo u Luzernu i zato mu se nije biloteko snaæi. Kako sam reèe, bilo mu jeveoma lijepo, a kako èujem i vjernici subili prezadovoljni njegovim boravkom iradom. To je upravo najbolja preporuka zaiduæe ljeto. Fra Vlado, velika hvala za sveto si uèinio i doði nam opet!

Djeèji zborPoèetkom ove kolske i vjeronauènegodine poèeli smo formirati misijskidjeèji pjevaèki zbor. Zbor je veæ poèeo sradom i elja nam je da se brojèanopoveæa zato molimo sve zainteresirane dase to prije prijave i ukljuèe u redovite pro-be. Uvjeren sam da ima mnogo djece kojasu nadarena za pjevanje i bila bi velikateta da taj Boji dar ostane neiskoriten.

Izbor misijskog vijeæa10. listopada 1999. u misiji æe se odratiizbori za misijsko vijeæe. Molimo sve onekoji ele biti birani u novo misijsko vijeæeda se na vrijeme prijave!

Nikolinje 1999.4. prosinca u Pfarreiheim der Kath.Kirchengemeinde u Ebikonu spoèetkom u 18.00 sati.

Zajednica Duvnjaka u vicarskojorganizira DUVANJSKU VEÈER16.10.1999. u 19.00 sati u Stadthalle Sursee - Luzern

10 RUJAN/116/1999.

Movis

Hrvatska katolièka misijaRue de la Borde 25, 1018 Lausannetelefon 021/647 07 57

misionar: Fra Ivan Matijaeviæsuradnica: Vlatka Pavlinoviæ

lRaspored misalLAUSANNE: upna crkva St. Esprit, 21, ch.duBoisy, (nedaleko Olimpijskog stadiona), bus br. 2,svake nedjelje u 18.00 sati (zimi u 17.00 sati). lFRIBOURG: kapelica upne crkve S. Pierre,svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 10.15 sati.lNEUCHATEL: kapelica Hopital la Providence,svake 1. i 3. subote u mj. u 18.00 sati.lYVERDON: kat. upna crkva, S. Pierre, svake 2.i 4. nedjelje u mj. u 12.15 sati.lGENEVE: upna crkva S. Nicolas de Flue,Montbrillant 57, svake 2. i 4. subote u mj. u 18.00 sati

Misija Lausanne

Misijske obavijesti

Nakon 32 godine u Domovinu

Prva sv. prièestU naoj novoj crkvi (Duha Svetoga) u Lausanni, 6. lipnja o.g. pristupie prvi put k StoluGospodnjem tri djeèaka i dvije djevojèice. Evo njihovih imena: Ivan Bauer, Luka Troiæ-Ivanieviæ, Damir Majstoroviæ, Mara imiæ i Marina Majstoroviæ. Njima su se pridruili AlenCrniæ i Daniela Dollezil koji se pripremaju za sv. krizmu i kasnije za sakrament braka. Za ovuzgodu okupilo se i vie vjernika. Pjevanje je predvodila gða Jelena Brica. Èestitamoprvoprièesnicima i njihovim roditeljima!

Dar za crkvu sv. IveNa poticaj naih vjernika u Neuchatelu(misijskog vjeænika Nike Vujice) pokrenutaje akcija prikupljanja novca za izgradnjunove crkve sv. Ive u Jajcu (Podmilaèje). Usvim mjestima gdje se slavi sv. misa nahrvatskom jeziku u naoj Misiji prikupljenoje 2.020 CHF i predano upnom uredu uPodmilaèju. Hvala svim darovateljima. Nijemnogo, ali nije ni malo. Zar se ne kae: Zrnopo zrno pogaèa, kamen po kamen palaèa. Ina kamen (dar) bit æe ugraðen u tu palaèu(crkvu).Svetite sv. Ive u Podmilaèju jedno je odnajstarijih u BiH. Potjeèe iz 15. st. kada jesagraðena i stara crkvica u gotièkom stilu.Preivjela je i pad Bosne 1463. i pad Jajca,kraljevskog grada, 1528. Uz crkvu sv.Mihovila u Vareu bila je to jedina preostalacrkva iz Srednjega vijeka. 1993. svetite(crkva i sve uz crkvu) zapalila je i do temeljarazorila srpska (ne)vojska. Spaen je jedinoèudotvorni kip sv. Ive.

Hvala fra AntiTijekom druge polovice srpnja i ukolovozu o.g., a u odsutnosti mjesnogmisionara, bio je na ispomoæi u Misiji fraAnte Gavriæ. Ovoga ljeta diplomirao jena sveuèilitu u Fribourgu i tijekommjeseca listopada, najkasnije do Boiæavraæa se u Hrvatsku u svoj matiènidominikanski samostan u Zagrebu. Ovegodine izabran je u njegovoj provincijinovi provincijal (o. Frane Prcela), a fraAnto je izabran za jednoga od njegovihsavjetnika. Èestitamo!Hvala Ti, fra Anto, i u ime Misije za svuljubav i rad tijekom ovih godina. SretanTi povratak i ugodan i blagoslovljenboravak u Lijepoj naoj!

Novi biskup u FribourguPrije predstavljanja novoga biskupa evo nekoliko podataka o biskupiji LGF (Lausanne,Geneve, Fribourg).Biskupija obuhvaæa podruèje dviju biskupija: Lausanne i Geneve. Tijekom stoljeæa mijenjao senjezin izgled. Od 1924. postaje samostalna biskupija LGF.Prva biskupija u vicarskoj uspostavljena je u 3. st. i prvo sjedite bijae Windisch, zatimAvenches i krajem 6. st. Lausanne. Biskupija Lausanne bijae u sastvu nadbiskupije Lyon(Francuska) do 600-te godine, a do 1801. u sastavu nadbiskupije Besancon. U 7. st. zauzimalaje podruèje Lemanskog jezera od L Aubonne zapadni dio kantona VD pa do Wallisa i s drugestrane Solothurna. To znaèi da joj je pripadao i kanton Bern do 1864. g. U vrijeme reformacijebiskup nalazi utoèite u Besanconu. A kad je 1924. uspostavljeno primirje izmeðu Svete Stolicei i Konfederacije prvim biskupom je bio mgr. Besson. 1945. nasljedio ga je mgr. FrancoisCharriere. Od 1970. do 1996. vodio je biskupiju mgr. Pierre Mamie. Jedva dvije godine vodibiskupiju mgr. Amedee Grab, jer je imenovan churskim biskupom ordinarijem poslijepromaknuæa biskupa Wolganga Hassa u nadbiskupa u kneevini Liechtenstein.Od kolovoza 1968. do 13. oujka 1999. èekao se nasljednik. Toga dana Ivan Pavao II imenovaoje dr. Bernarda Genouda biskupom ordinarijem LGF. Ustolièenje je bilo na Duhovskiponedjeljak uz sudjelovanje mnotva vjernika u prepunoj katedrali sv. Nikole u Fribourgu, alii pred samom katedralom. U slavlju, kao koncelebranti, bila su i dvojica hrvatskih sveæenika:fra Karlo Lovriæ u svojstvu nacionalnog delegata, a fra Ivan Matijaeviæ kao misionar u tojbiskupiji.Biskup je roðen u malom mjestu Chattel-Saint-Denis FR. Od petero djece u obitelji dvojica susveæenici, on i brat mu Michel. Gimnaziju je zavrio u St. Mauricu u Wallisu, a teologiju uFribourgu. Doktorirao je iz filozofije i predavao na sveuèilitu. Imenovanje ga je zateklo namjestu rektora teologije u Fribourgu. Buduæi da je bio i upnik i pomoænik na upi, poznati sumu i pastoralni problemi.Biskupija je prole godine brojila 563 sveæenika biskupijska i redovnièka u pastoralu. Odtoga je 66 stranih sveæenika koji rade u misijama - jedan od njih je i hrvatski sveæenik. Imaju13 stalnih ðakona u upama. Kanton Fribourg ima 169.986 katolika. Kanton VD ima 239.926stanovnika, a 35.75% priznaju se katolicima. Kanton Geneve ima 195.246, a 29,1 % prizna sekatolicima. Kanton Neuchatel ima 65.914, a katolicima se priznaje 9,8%. (im)

Sveta krizmaVeèernjem misnom slavlju u Lausanni, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, predsjedao je mgr.Vladimir Stankoviæ, djelitelj sv. potvrde, bivi i u ovom dijelu Hrvatima dobro poznat,dugogodinji ravnatelj Hrvatske inozemne pastve, uz suslavljenike fra Iliju ivkoviæa, tajnikaBK Hrvatske i direktora Hrvatskog katolièkog radija u Zagrebu, te mjesnog misionara. estorovjernika kandidata primilo je sakramenat sv. krizme: Mario i Jelena Brdariæ, Alen-AdamCrniæ, Jure Deliæ, Daniela Dollezil i Pero Zubkoviæ.Kod prinoenja darova krizmanici su predali sveæeniku uz hostije i vino i grudu rodne zemlje,klasje, pogaèu, bukaru vina, Bibliju, a fra Ilija je te prinose popratio odgovarajuæim molitvama.Uz ove krizmanike u Lausanni primilo je jo petero mladih iz nae Misije sakramenat sv.potvrde u Bernu 19. lipnja o.g.: Anto Bariiæ, tefan Brezonjiæ, Vinca Èaèkoviæ, Filip Gudelji Tomislav Martiæ. Èestitamo!

RUJAN/116/1999. 11

Movis

Hrvatska katolièka misijaGartaweg 15, 7203 Trimmis GRPostfach 35telefon/fax 081/353 16 86natel 079/418 20 67

misionar: Fra Ante Mediæ

Misija Graubünden/Gonzen/FL

lRaspored misalCHUR: Heiligkreuzkirche, Masanserstrasse,nedjeljom i zap. blagdanom u 17.00 (zimi u 16.00)lBUCHS: kath. Pfarrkirche, svake nedjelje i zap.blagdana 12.15 sati.lSARGANS: u kripti upne crkve, svake nedjeljei zap. blagdana u 10.00 sati.lFLIMS: upna crkva, svake prve srijede umjesecu u 15.00 sati.lDAVOS: kath. Pfarrkirche, svake 2. i 4. subote umjesecu u 19.30 sati .lRABIUS: kath. Pfarrkirche, svakog 4. petka umjesecu u 20.00 sati.lAROSA: kath. Pfarrkirche, (Boiæ, Uskrs, ljeto)svakog 3. utorka u 20.00 sati.lPONTRESINA: kath. Pfarrkirche, (Boiæ, Uskrs,ljeto) svake 3. srijede u mjesecu u 15.00 sati.lST. MORITZ: u kapelici u Dorfu, (Boiæ, Uskrs,ljeto) svake 3. srijede u mjesecu u 22.00 sata.

Misijske obavijestil Slavlje svete mise u Churu u zimskovrijeme bit æe u 16.00 sati.

l I ove kolske godine imat æemo vjeronauku HD: ponedjeljak Lenzerheide; utorakLandquart; srijeda Buchs/SG, Sargans;èetvrtak Thusis i petak Chur. Toèno vrijemeodravanja dobit æete od uèiteljice IreneHrkaè. Molio bih roditelje da uzmu k srcu onoto su obeæali kod krtenja svog djeteta: bitimu prvi i pravi sjedok vjere, tj. biti mu prvivjerouèitelj. Ja æu Vam u tome pomagati, ali zamene je vrijeme prekratko i stoga dajem djecipisanog materijala koji æe kod kuæe prouèitidjeca i roditelji. Ove godine obraðivat æemotemu Deset zapovijedi, taj temeljni zakonsvih zakona! Bit æe prikazivan u pet nastavakafilm Deset zapovijedi. Djeco i roditelji, nepropustite ovu jedinstvenu priliku.

l Ove godine nismo imali ni jednogprijavljenog krizmanika, a za dogodineprijava traje do Boiæa. Potrebno je pribavitikrsni list ili potvrdu o krtenju.

O, Boe, kako sam malena!Neposredno poslije pomrèine sunca jedan je reporter upitao jednu djevojku to ona mislio ovom prirodnom dogaðaju? to je mislila dok je sunce bilo potpuno prekriveno?Duboko je uzdahnula i rekla: O, Boe, kako sam malena! To me je potaklo da vamprevedem jedan dio iz knjige Wo der Dornbusch brennt, Carla Correta po naslovom:Bog nemoguæega.Svemoæ bitno pripada Bogu. Meni naprotiv malenkost, nevolja, nemoæ. Od toga jaimam tako mnogo da je nemoguæe za nita biti koristan.Mi si moramo jednom predstaviti ovaj divovski kapital - glavnicu, mi ga moramokorisno uloiti. Je li to moguæe da ova poplava prljavtine, nazvana grijeh, koja svijetskoro od samomog poèetka èovjeèansta preplavljuje i povremeno poprima gigantske,zastraujuæe razmjere, za Boju svemoæ treba biti beskorisni materijal?Je li moguæe da su slabosti u tako opæim oblicima kao iscrpljenost, starost, bolest,zablude, pogreke, smrt samo kao jedan teret koji me pritiæe, bez ijedne skrivene snageu sebi da nosim? Gomila krhotina ovog svijeta, ne slui nièem vie? Hoæe li zlo, bol,tuga, alost, nevolja nadvladati i doivijeti ponienje Boja ljubav?Ima trenutaka kad nas Bog vodi na krajnje granice nae nemoæi i tek tada shvaæamosvoju malenkost i svoje NITA.Mnoge i premnoge godine borio sam se protiv svoje nemoæi, protiv svoje nesposobnosti,protiv svojih slabosti. Veæinom sam ih prekrivao, vjeto sakrivao i nastupao u javnostis lijepom maskom sigurnosti.Oholost je koji nemoæ neæe, ponos, koji malenkost ne prihvaæa. To mi je Bog stalnoudjeljivao. I sad se vie protiv nje ne borim. Sad pokuavam sebe prihvatiti i sebe vidjetikakav jesam, bez ikakvih prekrivaèa, snova ili romana.Ja mislim da je to jedan korak naprijed. Kad bih ga upravo sad uèinio, nekada, kad samkatekizam napamet uèio, tada bih dobio èetrdeset godina.Soju nemoæ sad potpuno polaem pred svemoæ Boju: Brdo mojih grijeha pod suncenjegova milosrða, ponor mog ponienja ravno u ponor njegove neizmjernosti.I meni se èini da je doao trenutak jednog susreta s njim kojeg do sada nisam poznavao,jedno sjedinjenje kojega nikada nisam iskusio, predusretljivost njegove ljubavi kojunikad nisam osjetio. Upravo to je moja nevolja da njegova moæ privlaèi moje rane kojega zovu, moje NITA, dopusti da njegovo SVE nada mnom zablista.

I to se dogaða!Nakon devet godina neprekidnog boravka u Davosu Marijan Eviæ prisilno s obitelji morao jenapustiti vicarsku 15. srpnja 1999. godine. Njegov poslodavac je razoèaran da nema malo mjestarazumu, a njegov pravnik ne moe shvatiti zato obitelj Eviæ mora van.O ovom sluèaju opirno su pisale novine Bündner Zeitung od 9. srpnja 1999. g. na 7. stranici.Posljednjih dana i mjeseci Marijan Eviæ (39) nije imao lagan san jer mu se mnogi planovi nisuostvarili. S obitelji 15. srpnja mora napustiti vicarsku. ena mu je bila pred slomom ivaca, sin Ilija(16) mora se oprostiti od svojih kolskih kolega i bliznake Jelena i Marija koje su ovdje roðene 1988.god., ne znaju ta se sve to dogaða, zato moraju napustiti rodno mjesto?Godine 1987. Marijan je pobjegao iz Bosanskog amca k eni Slavici u vicarsku, u Davos, gdje jei sam nekoliko godina radio kao sezonac. Nakon to je dobio zabranu boravka, godine 1992. 13.srpnja postavlja zahtjev za azil i s obitelji biva smjeten u centar za azilante. U veljaèi 1993. (BFF)Ured za izbjeglice odbija mu molbu, ali zbog ratnog stanja u BiH privremeno moe ostati. Godine1997., 30. travnja, kao i ostalim prognanièkim obiteljima iz BiH, ukida mu se boravak. U studenom1998. odbija se alba njegova odvjetnika Petra Bielera i produuje mu se boravak do 15. sijeènja,pa onda konaèno do 15. srpnja 1999. godine. Odvjetnika P. Bielera i njegovog poslodavca MartinaAdanka èudi prebacivanje odgovornosti kantonalnih slubenika na odgovorne u Bernu i obrnuto.Takvo ponaanje i odluka razoèaralo je njegova poslodavca koji kae: To je za mene jedno stranorazoèaranje, da nema mjesta razumu.Marijan Eviæ spreman za odlazak

Erika Hautmann - èudo Boje ljubaviZa godinjicu Gospinih ukazanja koncem lipnja ove godine u Meðugorju je u pratnji paraAiri i Vinka Sabljo boravila velika dobroèiniteljica hrvatskoga naroda i naoj javnostiveæ poznata Erika Hautman, Njemica s prebivalitem u Kneevini Liechtenstein.Zahvalna Bogu za dar svete vjere i za mnoge druge milosti koje je primila, i ovomzgodom je dijelila akom i kapom, kako na narod kae, ono to se jo moe podijeliti.Dobro odvagnuvi velike potrebe naega naroda darovala je u humanitarne svrhe samou novcu 185,000.- DM. Da, samo u novcu, rekoh, jer Erika, èudo Boje ljubavi, dijeli isve drugo to je Bog preko nje blinjima namijenio. Iako nazoèna u Meðugorju, njezinuljubav osjetie i ovaj put mnogi diljem Lijepe nae, od Vukovara do Jadrana. Kako seljubav ljubavlju vraæa, sada smo mi na redu. Bog nas osposobio da joj doista mognemouzvratiti. Hvala Ti, draga Erika!

12 RUJAN/116/1999.

Movis

Hrvatska katolièka misijaZürcherstrasse 179, 8500 Frauenfeldtelefon 052/722 46 79faks 052/722 46 79

misionar: Fra Ante Perkoviæsuradnica: Suzana Braliæ

lRaspored misalFRAUENFELD: crkva Klösterli, svake nedjelje u12.00 sati.lSCHAFFHAUSEN: crkva sv. Petra, St.Peterstrasse, svake nedjelje u 17.30 sati.lKREUZLINGEN: Bernrainkirchlein, Bernrainstr.69, osim prve, svake nedjelje u mj. u 10.00 sati.lARBON: Galluskapelle, pokraj upne crkve,svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.00 sati.lMÜNSTERLINGEN: Klosterkirche, svake 1.nedjelje u 10.00 sati.

Misija Frauenfeld

J o jedno ljeto je za nama. Godinji odmor je zavren. Opet su na dnevnom reduredovite radne obaveze. Ona siva svag-danjica. Jesam li za nju spreman? Zavisi odmnogo èega. A najvie od toga jesam li seuistinu odmorio. Jesam li svoj godinjiodmor kao kræanin proveo? Kako se tokræanski postie pokuao nas je na mjesni,baselski biskup Kurt Koch prije ferijaupozoriti i pozvati. Sumnjam da su mnogi odnaih èitatelja taj pastirski zov imali prigodeèuti ili èitati. Nije na odmet ni poslije ferijaga posluati i dozvoliti da odjekne u naojdui. Donosimo ga u slobodnom hrvatskomprijevodu. Stan u ivotu ljudi igra vanu ulogu. Unaoj kulturi je to pojam za stalno nastanjenaèovjeka, za razliku od nomada, koji je stalnou pokretu. Jedan od najneobiènijih fenomenanae moderne kulture je otkriæe nomadskogelementa u èovjeku. Svakog vikenda pokreæuse lavine ljudi, izlaze iz gradova i sela, da bise u nedjelju naveèer prezatrpanim cestamavraæali svojim kuæama. A kakvo je tek stanjekad zapoène godinji odmor? Ceste takonabujaju da èovjeku izgleda da je cijeli svijetna putovanju. U modernim zemljama auto je postaopojam slobode i samoodreðenja. A cesta jeupravo za vrijeme ferija najèeæe mjestoboravka ljudi. Zar se tu ne opaa jedan znakda se ljudi u svojim stanovima ne osjeæajukod kuæe? Mnogi ljudi svoj stan vieosjeæaju kao svagdanji zatvor, nego kaoudomljenje. Zato èovjek u bijegu nakotaèima trai daljine i novi nepoznati svijet,kojeg mu njegov stan nije u stanju pruiti. Ne lei li u toj godinjoj seobi naroda,

Vana obavijestMisija prireðuje godinji humanitarnikoncert u Reckensaal (Thayngen) usubotu 30. listopada ove godine. Poèetakje u 20. h. Ulaznica je 25 CHF. Dolazegosti iz domovine: MIROSLAV KOROs prateæom grupom. Koncert jenamijenjen prvenstveno mladima.DOÐITE!!!

Kratke vijestil Zavretkom kolske godine 1998/99.zavrila je svoj mandat uèiteljice u HD uSchaffhausenu, Kreuzlingenu i Scherzingenugdja Ruica Luketiæ i vratila se u domovinu.Za svog boravka u naoj Misiji je lijeposuraðivala. Bila je èlan crkvenog pjevaèkogzbora u Schaffhausenu. Za sve lijepo iplemenito èim je nae ljude u Misiji, roditeljei djecu zaduila, iskreno zahvaljujemo.elimo joj Boji blagoslov i uspjeh uplemenitom radu s djecom i u domovini!

l Novi uèitalj iz domovine za HD uSchaffhausenu, Kreuzlingenu i Scherzingenujo nije stigao, iako je kolska godina veæpoèela. Ne zna se ni kad æe. Roditelji i djeca,njegovi buduæi uèenici, ele da to bude toprije. Misionar takoðer. Jer o njegovu dolaskui poèetku nastave u HD, ovisi i poèetakvjeronauka u nekim od tih mjesta.

l Za vrijeme ovogodinjeg odmora naegmisionara, sv. misu s naim vjernicima uSchaffhausenu su slavili fra Stipe Biko,misionar iz Konstanza i njegov ferijalnizamjenik fra Miljenko teko iz Rima. Od srcai velika hvala na bratskoj pomoæi!

l Brigom HKM i Hrvatske zajednice izSchaffhausena u petak su, 17. rujna, u dvoranisv. Petra u Schaffhausenu, Hrvati tog mjestamogli uivati u viestruko nagraðivanojkomediji ART, francuske autorice JasmineReza. Predstavu koja traje sat i pol vremenabez pauze izvodila su trojica najboljih uhrvatskom glumitu: Boris Buzanèiæ, VanjaDrach i Relja Baiæ. Istinski su nas razvedrilii kulturno obogatili. Zahvaljujemo!

neto vrlo duboko skriveno u èovjeku? Onabiblijska istina da je na ivot proputovanje ida nam je ovaj na svijet uvijek za jedan brojpremalen da bi smo se u njemu mogli osjeæatikod kuæe. Biblijski ljudi se uvijek osjeæajutuðinci i putnici u svijetu (1 Pet2,11).Priznaju da su stranci i gosti nazemlji (Heb 11,13). Osjeæaju da su ovdje uprogonstvu daleko od Gospodina, gdjemogu naæi svoju pravu domovinu (2 Kor5,6). Zato ne poznaju na ovom svijetunijedan grad gdje bi mogli opstati, negotrae buduæi (Heb 13,14). A taj buduæi sezove Jeruzalem (nebeski). Kræanski ivjetikako nam to navijeta Ivanovo Otkrivenjeznaèi: svoj ator na nebu razapeti. Ne opaa li se tek na godinjem odmoruonaj nemir ljudskog srca za koje sv. Augustinveli da je nemirno, sve dok svoj mir uGospodinu ne naðe? Jer konaèno je samo Onu stanju darovati mu te daljine i nepoznataprostranstva, koje na feriju traimo. Zar ondane bi bilo poeljno i dobro upravo na odmoruza Boga naæi vremena? A On nikada nije naodmoru (odsutan). Upravo je tadanajspremniji i najraspoloeniji za razgovor snama, dok osloboðeni od svagdanjihobaveza uivamo svoj mir na svom odmoru.Traenje Boga je kupanje koje nasnajdjelotvornije osvjeava i oivljuje. To jepotpuno slobodno, bezbrino plivanje premasvome izvoru, u svoj smisao, k svome cilju.Traenje Boga je najveæa avantura koju naferiju moemo poduzeti. Veæa i zanimljivijaod bilo kojeg uspona na bilo koji vrh ovogasvijeta.

Jesam li u tom pravcu pokuao itauèiniti na svom ovogodinjem odmoru? Je limoj ovogodinji odmor bio istinsko traenjemira i smiraja u jedino moguæem Miru?Jesam li plivao prema svome izvoru? Jesamli imalo vie smisla za svoj ivot potraio inaao u svom jedinom Smislu, u svom Bogu?Jesam li se u tom smislu vratio na svoje radnomjesto, u svoju svagdanjicu bogatiji, odmo-reniji? Otvoreniji i spremniji za nastavaksadanjeg svoga ivota... Pitanja pljute.Èujem li uopæe ta pitanja? Mogu li na njihdati svoj pozitivan odgovor? U protivnom sluèaju odmora uopæenisam imao. Moja svagdanjica postaje jouèma-lijom i nepodnoljivijom. Lijeka tomepotraiti ipak jo nije prekasno. Proputenose jo da nadoknaditi.

Gospodin jo uvijekstrpljivo èeka na mojnovi poèetak.

Jesam li se odmorio?

RUJAN/116/1999. 13

Movis

Hrvatska katolièka misijaLaurenzenvorstadt 71, 5000 AarauPostfach 3132telefon 062/822 04 74telefon/faks 062/822 57 75

misionar: Fra Ilija aravanjasuradnica: Pera Lukiæorguljaica: Klaudija Golubar

lRaspored misalAARAU/BUCHS: crkva sv. Ivana, Bühlstr. 8,svake nedjelje u 9.30 sati.lMENZIKEN: crkva sv. Ane, Mühlebühlstr. 5,svake nedjelje u 12.15 sati.lWOHLEN: crkva sv. Leonharda, Chilegaesli 2,svake 4. nedjelje u mj. u 17.00 sati.lZURZACH: crkva sv. Verene, Hauptstr. 42,svake 2. nedjelje u mj. u 17.00 sati.lBRUGG: crkva sv. Nikole, Bahnhofstr. 4., svake1. subote u mjesecu u 19.15 sati .lFRICK: crkva sv. Petra i Pavla, Rampart 1, svake3. subote u mjesecu u 19.00 sati.lZOFINGEN: crkva Krista Kralja, Mühletalstr. 15,svake 1. 3. i 5. nedjelje u mjesecu u 16.00 sati.lRHEINFELDEN: crkva sv. Josipa, Hermann-kellstr. 10, svake 4. subote u mj. u 17.45 sati.

Misija Aarau

Biskupov posjetJubilarne 2000-te godine biskupi dr. KurtKoch i pomoæni biskup Martin Gächterele posjetiti sve dekanate, upno-misijsko osoblje kao i predstavnikevjernika vicarce i strance. Cilj ovihposjeta je stvoriti zajednicu aktivnihkræana u biskupiji i to je dio procesa ubiskupiji: Als Getaufte leben - Aufbruchdes Bistums Basel ins Dritte Jahrtausend.To je pastoralni posjet i odnosi se na rad uliturgiji, navjetanju Rijeèi Boje, tesluenju braæi u nevolji - ðakonija. Za ovuprigodu trebalo bi posebno izraditi plankako organizirati privatni i obiteljski ivotprema Evanðelju koji æe se u praksioèitovati u Crkvi i jo vie izvan Crkve.Ovi susreti odrat æe se jubilarne 2000-te godine u kantonu Aargau u svih 7dekanata od kolovoza do konca prosinca.U svakom dekanatu predviðena jezajednèka sveta misa kojoj æe predsjedatibiskup. On oèekuje i krizmanike da bi impodijelio sakrament sv. potvrde. Osnovanesu u svim dekanatima komisije koje æeizraditi detaljni program. Molimo naehrvatske vjernike ukoliko uðu u program iele zastupati nau misijsku zajednicu dabudu u kontaktu s misijskim osobljem.

Kratke vijestil Za vrijeme godinjeg odmora misionarafra Ilije u Misiji je boravio i radio fra AnteTomas - duhovni pomoænik u upiSeonica. Izraavamo mu velikuzahvalnost u nadi da æe nas opet posjetiti.

lProslava patrona upe Menziken - Sv.ANE bila je 29.08.1999. posebnoobiljeena. Domaæini vicarci i upnoosoblje pozvali su i Hrvate na sveèanuproslavu. U crkvi i liturgiji na sv. misi biloje nas vie od 150 odraslih osoba. Fra Ilijaje zahvalio upnoj - crkvenoj opæini,upniku upnom osoblju to nam daju naraspolaganje crkvu i dvoranu da bi moglisvake nedjelje slaviti sv. mise i odravati udvorani nae sastanke a posebno sastanke,za mlade. Zajednitvo se nastavilo i udvorani na ruèku. Svim naim aktivnimsudionicima, a bilo ih je mnogo, iskrenahvala na trudu i radu. Utrak s ovogsusreta je na raspolaganju upnom ureduu karitativne svrhe.

Vjeronauk u MisijiZapoèeli smo s ovogodinjimvjeronaukom. Odravat æe sekao i dosadanjih godina uhrvatskim dopunskim kolama.Aarau - tri grupe - dvije grupe uponedjeljak a jedna u utorak;Oftringen - tri grupe - dvijegrupe u ponedjeljak a jedna uutorak; Rheinfelden, dvijegrupe ponedjeljkom; Klein-döttingen - tri grupe, dvijegrupe èetvrtkom, a jedna pet-kom; Zurzach - dvije grupe petkom;Wohlen - dvije grupe srijedom; Menzikenèetvrtkom kad stigne iz domovine uèiteljica,a predviðene su dvije grupe.Veæ je predanamolba za otvaranje HD u Teufenthalu.Nadamo se pozitivnom odgovoru i tu æemoimati vjeronauk. Molimo roditelje i djecu, daolako ne izostaju od kole i vjeronauka. Ovegodine se primjetilo da oni krizmanici koji suprije èetiri godine ili na vjeronauk i uhrvatsku kolu puno bolje znaju hrvatski igradivo iz vjeronauka od drugih koji nisu ili.

Mladi æe imati svoje redovite sastanke: Menziken: po dogovoru, a u Aarau drugom subotom u mjesecu.

MISIONAREVO KRATKO RAZMIŠLJANJE O MISIJIKrajem ove 1999. godine navrava se pet godina ivota i rada u naoj Misiji.

Vrijeme upoznavanja izmeðu misijskog osoblja i zajednice tj. èlanova Misije je prikraju. Iskustvo iz drugih misija pokazuje da oni programi koji su postavljeni i odraniu prvim godinama kasnije se manje-vie ponavljaju. Sada na prijelazu u 2000. godinui u slavljenju velikog Jubileja potrebno je liturgijska slavlja, karitativnu djelatnost,vjerunauk i razne misijske proslave staviti na èvrste noge.

Da bi ivot i rad u Misiji to bolje funkcionirao, pozivamo sve aktivneèlanove da iznesu misijskom osoblju svoje konstruktivne prijedloge, a posebno onekoji su spremni svoja miljenja i ostvariti.

Jo uvijek aktualnoMiljenja smo da je bilo puno dobrih programa:

1. Na prvom mjestu istièemo vjeronauk bilo da je odran u Hrvatskim dopunskimkolama ili u upnim-misijskim prostorijama. Prole godine je bilo 293 djece. Svi sudobili pismene materijale, a vie od dvjesto krizmanika ili mladih dobilo je ikatekizme. S tom praksom nastavit æemo i ubuduæe.

2. U Buchsu, Menzikenu i Wohlenu veæ je ministriralo vie od 20 djece. Molimosvu djecu i njihove roditelje koji su imali Prvu sv. prièest da se prijave u ministrantei da dolaze redovito na sv. misu.

3. Misionar je posjetio sve obitelji koje su ga pozvale na blagoslov stana.Naalost, da bi se ubuduæe izbjegle nesuglasice izjavljuje misionar fra Ilija da nijenitko traio da bi bio vodiè za blagoslov stanova bilo kojeg sela ili mjesta nekomdrugom sveæeniku. Misionar je traio samo da se svatko tko eli blagosloviti stan-obitelj najavi u Misiju.

4. Sv. mise subotom su vrlo slabo posjeæene. Postavlja se pitanje treba li subotomimati svetu misu ili ne za nekoliko osoba koje su svake nedjelje ponovo na svetimmisama? Dragi vjernici, od vaeg dolaska ili nedolaska u crkvu ovisit æe daljeodravanje svetih misa.

5. Dvorane i parkiranje automobila oko njih, posebno za Nikolinje i Majèin dan,postale su pravi crkveni problem, ne samo Misije veæ i mjesne upe kao i opæine. totu uèiniti? Oèekujemo konstruktivne prijedloge.

6. Molimo sve iz okolice Aarau da se petkom prikljuèe redovitoj molitvi umisijskim prostorijama a dva puta mjeseèno poslije molitve i probi pjevanja.

Na satu vjeronauka

14 RUJAN/116/1999.

MovisMisija Sionsveæenik Fra Ivan Bebekstan: rue du Lac 132, 1815 Clarenstelefon/faks 021/964 11 46natel 079/436 59 91

lRaspored misalVISP: stara upna crkva/Dreikönigskirche, svake2. i 4. nedjelje u mj. u 11.00 sati.lZERMATT: katolièka upna crkva, svake 2.srijede u mjesecu u 15.00 sati (u sezoni).lSAAS FEE: katolièka upna crkva, svakog 2.èetvrtka u mjesecu u 15.00 sati (u sezoni).lLEUKERBAD: katolièka upna crkva, svakog 2.petka u mjesecu u 20.00 sati (u sezoni)lSION: kapelica samostana Soeurs Hospitalieres,Ch. de Pellier 4, svake 2. subote u mjsecu u 17.30.lCOLLOMBEY: kat. up. crkva, Rue des Dents-du-Midi, svake 3. subote u mjesecu u 19.00 sati.lAIGLE: katelica S. Joseph, Ch. du Sillon 3, svake4. subote u mjesecu u 19.30 sati.lGRÄCHEN: katolièka upna crkva, po dogovoruu 15.00 sati.lLES DIABLERETS: katolièka crkva, podogovoru u 20.00 sati.lVILLARS S/OLLON: katolièka upna crkva, podogovoru u 20.00 sati.

Umjesto MontheyaCollombey

Jo u jesen g. 1993. preli smo saslavljenjem sv. misa iz upne crkve uMontheyu u mjesnu kapelu za starije osobe(Home les Tilleuls, av. de lEurope 93). Tusmo najprije slavili misu u 19.00 sati.Kasnije, kad smo dobili i dvoranu zasastanak nakon mise, poèetak mise jepomaknut jedan sat naprijed. Uistinu tu smoimali prikladan kutak za naa bogosluja idruenja. Kapela je bila i lijepa i dovoljnovelika. Usluge èasne sestre Benedicte(Kongregacija S. Joseph dAnnecy) ikasnije gðe Nichele (obje danas pokojne)bijahu pruane s panjom i ljubavlju. Imalismo i prikladno parkiralite. Ipak, naboravak u veèernjim satima nije ponekaddoprinosio miru i redu starijih osoba togadoma. Zato nam je uprava doma, koncemmjeseca lipnja o.g., uskratila gostoprimstvo.Tu smo posljednju misu slavili u subotu 17.srpnja, a onda potraili novo mjesto.Susretljivoæu upnika upe Collombey(ujedno i Muraz) vlè. Bernarda Dubuisadobili smo upnu crkvu za naa bogosluja,a ljubaznoèu gðe Marie-Rose Pythouddvoranu za naa druenja.S naom misom u Collombeyu zapoèinjemoveæ u subotu, 18. rujna u 19.00 sati. A zapotrebno pri naem druenju nakon misebrinut æe se, kao i dosad, g. Viktor Tutiæ(Lavey-les-Bains) s obitelji. Nadamo se daæe i Collombey biti prikladno mjesto zaokupljanje hrvatskih vjernika (na relacijiMartigny-Monthey-Val dIlliez i Monthey-Vouvry) kao to je to godinama bioMonthey. A svi su izgledi da æe biti iprikladnije. Neka nam se to i obistini!

Vjersko osvjedoèenje Zvonimira BobanaVeæ nam je i otprije bilo poznato da je hrvatski nogometni reprezentativac ZvonimirBoban (roðen 1968. u Imotskom, bivi igraè zagrebaèkog Dinama, a sada Milana)bio osvjedoèeni vjernik. No, drago nam je bilo i ponovno èuti (toènije proèitati) nekenjegove izjave o potrebi vjere u Boga, odlaska u crkvu i èitanju Biblije koje jenedavno priopæio u èasopisu Moèila, a Glas Koncila prenio neke od njih. U nadi daæe te izjave biti zanimljive i poticajne èitateljima MOVISA, a posebice mladima,prenosimo ih ovdje iz Glasa Koncila od 22. kolovoza 1999.Govoreæi o svojoj vjeri g. Boban je rekao: Svaki èovjek u svom ivotu moravjerovati jer bez vjere je i dua prazna. Ja sam praktièni vjernik katolik koji vjerujei moli se Bogu. Ne proðe dan kada lijeem niti dan kada se dignem iz kreveta, a dase ne pomolim dragom Bogu. Tek potom osjeæam snagu i mirnoæu za ivot. Mojaobitelj, supruga Leonarda i kæerka Marija su takve, moji roditeiji i braæa su takvi,moji korijeni su takvi. Vjerovati u Boga za mene prije svega znaèi ljubiti i potivatisvako ljudsko biæe. Bojih stvari se drim i po njima ivim. U svoje slobodno vrijemenajvie èitam. A znate to najvie èitam? Bibliju! To je knjiga nad knjigama,kræanska, kulturna, povijesna... Ona je temelj svega. U njoj mi je najdrae Ivanovoevanðelje. Ne bi smjelo biti mladog èovjeka koji nije proèitao Bibliju. Posebice udananje vrijeme kada mnogi poroci nau mladost odvode u neeljenim pravcima.Èitanjem Biblije stekli bi potrebitu snagu da se svemu znaju othrvati i krenuti pravimputem. Znam da mladima danas trebaju izlasci i diskaèi. I ja sam izlazio u mladimdanima. Ali uvijek treba paziti da se to ne pretvori u neto negativno i bolno, kakoza mlade tako i za njihove roditelje. Zato su i roditeljska briga i odgovornost veliki.Mora se razgovarati s djecom o svemu i pravilno ih usmjeravati. A u tome na vidnommjestu treba biti vjera u Boga i odlazak u crkvu. To je naa realnost i preduvjet za èisti poten ivot.

Polovicom rujna ove godinevraæaju se nakon viegodi-njeg ivota i rada u zapadnojEuropi u Sinjsku krajinusupruzi Jozo Bodaè i Ana r.Katiæ iz mjesta Lavey-Village(VD). Osam godina provedoeu zapadnom Berlinu, a 24 uromanskoj vicarskoj. Uzapadni svijet odoe kaomladiæ i djevojka, Jozo izOtoka i Ana iz Brnaza kodSinja. Upoznae se u zapad-nom Berlinu. U vicarskoj sedobro snaðoe. Svojom marlji-voæu i potenim pristupomposlu, a Jozo jo i svojimsimpatiènim humorom, steko-e sebi mnogo prijatelja, pa imeðu vicarcima. To se moglovidjeti kad su Jozo i Anas1avi1i 25. obljetnicu braka1997. godine. Ipak je srceostalo u Dalmaciji. Na nju sestalno mislilo, u nju se èestoodlazilo i s velikom èenjomoèekivao povratak. U to se imeu njoj i uteðevina raspo-reðivala: za obnavljanje go-spodarstva u Otoku, za podi-zanje nove kuæe u Brnazama iza kupnju stana na otokuBraèu. I, evo, doèekae trenu-tak sretnog povratka koji jeplaniran za 15. rujna o.g.Dodue, bit æe to pomijeano sdobrom dozom sjete jer im uvicarskoj ostaju djeca (Mario iMarijana) te Jozin brat s obitelji.

Odlazeæi u tuðinu Jozo i Anasu sa sobom ponijeli èvrstuvjeru u Boga i odanost GospiSinjskoj. I u tome su ustrajali.I to su pokazivali na djelu,posebice redovitim poha-ðanjem sv. mise u naoj misij-skoj zajednici u Aigleu.Uistinu su znali u svemu datiprvenstvo Bogu. To pokazuje isljedeæi primjer: kad su usvibnju o.g. mladi Hajdukovciiz Splita nastupali na meðu-naroðnom turniru nogo-metnih nada (igraèa do 18godina), Jozo je istog dana(subota 22. 5.) bio Hajdukovvatreni navijaè (ta Dalmatinacje!) na utakmici, predveèer biona uobièajenoj misi u Aigleu,a uveèer opet sa suprugomAnom na veèeri i zabavi

organiziranoj u povodu do-laska Hajdukovaca u St-Mauric. Eto, tako nam Jozo iAna bijahu odani Bogu iCrkvi. Zaista æe nam nedo-stajati u vjernièkoj zajednici uAigleu. No, drago nam je da æesada, u miru, moæi s veæimarom prakticirati svoju vjerui u njoj nalaziti snagu ioduevljenje za dane koji supred njima. A i nas prepo-ruèivati zagovoru GospeSinjske to nam obeæae kadsmo se s njima rastali nakonmise u Aigleu 28. 8. 1999.Neka im je za to unaprijedhvala! I neka ih u rodnojDalmaciji, po zagovoruGospe Sinjske, prati obiljeBojeg blagoslova za koga sudali lijepo svjedoèanstvodok su ivjeli s nama!

POVRATAK U SVOJU DALMACIJU

RUJAN/116/1999. 15

MovisMisija ZugHrvatska katolièka misijaAegeristrasse 11, 6340 Baartelefon 041/760 48 03

misionar: Fra Rade Vukiæ

lRaspored misalZUG: crkva Gut Hirt, Baarerstr. 62, svake nedjeljeu 11.00 sati.lALTDORF: kapelica sv. Josipa, Missionshaus,St. Josefs-Weg 15, svake nedjelje u 18.00 sati.lPFÄFFIKON: Pfarrkirche, Mühlematte 3, svake2. i 4. nedjelje u mjesecu u 14.30 sati.lEINSIEDELN: Studentenkapelle, pokrajbalzilike, svake 1. i 3. subote u mj. u 19.30 sati.lSCHWYZ: Kapuzinerkirche, Herrengasse 33,svake subote u 17.00 sati.

KRIZMAU subotu, 29. svibnja o.g. mgr. dr. elimir Puljiæ, biskup dubrovaèki podijelio jesakrament sv. Potvrde 28-ici kandidata u crkvi sv. Mihovila u Zugu. Evo njihovihimena: Ivana Bariiæ, Slaven Æosiæ, Jelena Dodig, Tomislav Dodig, Nikolina Ðotlo, ZoranÐotlo, Josip Knezoviæ, Danijel Krian, Danijela Krian, Juro Lekiæ, Paul Juriiæ, FilipMarijanoviæ, Andrea Nikoliæ, Milijana Nikoliæ, Gabrijela Pervan, Sinia Radat, AlenRako, Kristijan Salar, tefan Suac, Lucija apina, Goran Stojak, Slaven Stojak, Josiptrbac, Antonio Vujeviæ, Josip Vujeviæ, Mario Zeba, Silvija Zeljko i Marijana Dandara.

Nikolinjske proslave04. 12. 1999. - Schwyz/Brunnen04. 12. 1999. - Erstfeld08. 12. 1999. - Zug12. 12. 1999. - Pfäffikon SZ

Sv. Ivo u Pfäffikonu SZU nedjelju, 27. lipnja proslavljen jeblagdan Roðenja sv. Ivana Krstitelja (sv.Ive) u nazoènosti 600 vjernika u upnojcrkvi u Pfäffikonu SZ. Misno slavlje jepredvodio fra Marko tekiæ, suupraviteljsvetita sv. Ive u Podmilaèju uz asisten-ciju misionara domaæina i fra StankaBanoiæa. Na poèetku mise fra Marko jeblagoslovio zastavu sv. Ive, zatitnikahrvatskih vjernika u Pfäffikonu i okolici.Malo podua propovjednikova rijeèizreèena je na jednostavan i razumljivnaèin to su prisutni nagradili burnimpljeskom. Misno slavlje pratio je naorguljama g. Ivo Maduna iz Affolterna a.A. a pjevao zbor iz Pfäffikona.Nakon mise slavlje je nastavljeno udvorani i u dvoritu jer je dvorana bilapremala za toliki broj posjetitelja.Misijsko vijeæe pripremilo je ukusneæevapèiæe, bilo je i dobroga piæa izabavljalo se do kasnih veèernjih sati uzpratnju vie glazbenih grupa. Bila je tovrlo uspjela proslava sv. Ive. Pravapatronska proslava uz narodno veselje!Sav prihod (10.400 CHF i 240 DM) odproslave (misna kolekta,darovi, utrak odjela i piæa) predan je fra Marku za obnovusvetita sv. Ive u Podmilaèju. Svimsudionicima i darovateljima velika hvala,a MV Pfäffikon iskrene èestitke na dobrojorganizaciji proslave. Proslava æe bititradicionalna, prva nedjelja poslije blag-dana sv. Ive.

12345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901211234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012112345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121

Proslava sv. Ante u SchwyzuSv. Ante Padovanski vrlo je omiljen uhrvatskom narodu. Hrvatski vjernici izSchwyza i okolice uzeli su ga za svogazatitnika. Zbog hrvatskog hodoèaæa uEinsiedelnu 13. lipnja o.g. proslava sv.Ante u Schwyzu bijae 19. lipnja ukapucinskoj crkvi. Odaziv vjernika bio jedobar. Za vrijeme misnoga slavljamisionar je blagoslovio i zastavu sv. Ante.Poslije mise nastavljeno je slavlje udvorani uz veèeru koju je pripremiloMisijsko vijeæe iz Schwyza.

Altdorfa i Steinena, kao to to èine redovitona sveopæem hrvatskom hodoèaæu uEinsiedelnu. Iz Zuga su pjeaèili: Jela iKristijan Milardiæ, Pava Mandiæ, MarioMikuliæ, Josip Kresovljak i Mara Ivo (70godina). Iz Steinena: Milko Æosiæ a izAltdorfa grupa od 11 hodoèasnika na èelu saStankom Martinoviæem.

Misija je organizirala 4. rujna o.g. 2.hodoèaæe GOSPI VELIKOGZAVJETA u Einsiedeln. Time smo seprikljuèili proslavi 20. obljetnice Solinskihslavlja 1979. - kada smo slavili 13 stoljeæapovezanosti s Isusom Kristom - kada smo sepod knezom Branimirom stavili pod zatituMajke, milosti pune NAJVJERNIJEODVJETNICE HRVATSKE.Hodoèaæe je zapoèelo pobonoæuKrinoga puta na brdo Kalvarija, apredmolio je fra Marijan Dadiæ, upnik izGornje Tramonice. Èitanja postaja preuzelasu po dva èitaèa iz svih pet mjesta gdje seodrava sv. misa u Misiji. U povorci je bilooko 300 vjernika, a ozvuèenje je bilo vrlodobro. U povorci je viðeno prvi put i petmisijskih zastava: Dobrog Pastira, sv. Josipa,sv. Ante, sv. Ive i Gospe Velikog Zavjeta.U 18 sati misno slavlje predvodi u Jugend-kirche fra Marijan Dadiæ, fra StankoBanoiæ, domaæi misionar fra Rade Vukiæi g. Stanko Martinoviæ, ðakon u Erstfeldu.Nakon misnog slavlja krenula je povorka supaljenim svijeæama prema bazilici gdjesmo s pjesmom i molitvom zavrililiturgijski dio hodoèasnièkog programa, aneto od toga snimila je i vicarskatelevizija.U Dorfzentrumu prireðen je i kulturnozabavni program. Nastupile su grupe:Bonacaiz ibenika, folklorne grupeDuvanjske rose iz Berna i Duga iz Zuga.Odaziv nije ispunio oèekivanja, jer je ovogaputa nogomet bio privlaèniji od zaistazlatnih glasova ibenske Bonace i vjetihkoraka, gusala i gange... naih folkloraa. Iove su godine pjeaèili hodoèasnici iz Zuga,

HODOÈAÆE U EINSIEDELN

16 RUJAN/116/1999.

Movis

SVRHA I NARAV JUBILEJAILI SVETE GODINE

Veliki jubilej je posebni poziv na boljerazumjevanje otajstva utjelovljenja SinaBojega, koji je doao spasiti sav ljudski rod;poticaj na produbljenje i uèvræenje spoznajeda Bog ljubi svakoga èovjeka bez razlike i dase vjeèna Rijeè Oèeva, Sin Boji, Isus Krist,zbog te ljubavi utjelovio i rodio kao èovjek isve ljude pozvao da ljube braæu i sestre kaoto ih On sam ljubi. Rekao je: Ljubite jednidruge kao to sam ja ljubio vas (Iv 13. 34).Takoðer je kazao: Sve to elite da ljudivama èine, èinite i vi njima (Mt 7. 12).

Svaki je èovjek prigodom obljetniceroðenja Isusa Krista pozvan na razmiljanje oBogu koji je ljubav. Ljubav te vodi k Njemu iprua ti nutarnji mir. Jesi li ti, koji si krten uime Oca i Sina i Duha Svetoga, i koji sepriznaje nasljedovateljem Kristovim, baremtrenutak zastao i upitao se èemu slui i kamosmjera Jubilej? A odgovor je sljedeæi: Evosad je vrijeme milosno, evo sad je vrijemespasa (2 Kor 6. 2).Jubilej ili Sveta godina je:*vrijeme duhovne obnove;*vrijeme posebnoga osobnog susreta sIsusom Kristom, Spasiteljem;*vrijeme nesebiène ljubavi Boga prema namai nas prema Bogu, te nesebiène bratskeljubavi i nae ljubavi prema braæi ljudima.

ZATO JE LJETO GOSPODNJE 2000.JUBILEJSKO?Vrlo je znakovito da se gotovo posvudavrijeme raèuna od Kristova dolaska na svijet*

Jubilej u kræanima naih dana morauèvrstiti vjeru u Boga, koji se objavio u Kristu,poduprijeti nadu usmjerenu na ièekivanjeivota vjeènoga i ponovno oivjeti djelotvornuljubav zauzetu u sluenju braæi.

to se moe reæi o ljudskome drutvu nasvjetskoj razini u ovo nae elektrotehnièkodoba?

Lako se aliti na zla koja biju svijet. to siti osobno uèinio i to bi kræani zajedno moraliuèiniti da prevlada dobro ili da se baremdjelomièno uklone zla iz suvremenogasvijeta? I jo neto: kakvo je svjedoèenjekræana u dananjemu svijetu?

Kræani se na pragu novoga tisuæljeæamoraju ponizno, pred Gospodinom, upitati oodgovornosti koju i oni imaju za zla naegadoba.

Ne zaboravi da æe svijet postati boljionoga trenutka kad se ti sam poènepopravljati. Obnovu svijeta svatko morapoèeti od sebe samoga. Jubilej je prigodakoju ti Gospodin daje da obnovi svoj ivot iprui svjedoèanstvo svoje djelotvorne vjere,obiljeene ufanjem i proete ljubavlju.

*/Ove i druge rijeèi u navodnicima, osim akonije drugaèije oznaèeno, uzete su izapostolskoga pisma Tertio Millennioadveniente Ivana Pavla II. o jubileju ljetaGospodnjega 2000.

ZNAÈENJE JUBILEJSKOGA ZNAKAJubilejski znak rjeèito izraava sveopæostkræanske poruke. Sredinji dio znaka, modroobojen, oznaèuje zemaljsku kuglu koja jegotovo ovijena i nad kojom se izdie slavniznak ljudskoga spasenja: kri Kristov. Petrazlièito obojenih likova golubicâ oznaèujepet kontinenata. Iz samoga se sredita Kriarazlijeva svjetlo, koje oznaèuje Isusa Krista,istinsko svjetlo svijeta, na kojega upuæuju irijeèi ispisane na latinskome jeziku uz rubmodroga polja: Christus heri, hodie,semper, to u prijevodu na hrvatski jezikznaèe: Krist juèer, danas, uvijeke.

Meðusobna isprepletenost pet golubi-èinih likova oznaèuje duh jedinstva izajednitva djece Boje i pomirenje svihnaroda u Kristu Isusu. Kri na jubilejskomuznaku podsjeæa da je Isus na Kriu umro zasve ljude, a trobojne crte, koje oblikuju samKri, podsjeæaju na Boje Otajstvo: naotajstvo Presvetoga Trojstva.

KRÆANINOVO SLAVLJENJE JUBILEJAKræani æe se u jubilarnoj godini obnovljenimzanosom vjere suoèiti s ljubavlju Oca, kojiljubi svojega Sina, da nijedan koji u Njegavjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeèni(Iv 3. 16).

Potrebno je:1. ozbiljno ispitati svoje kræansko

ivljenje: Kako se odnosim prema svojemuivotu? Koja je svrha mojega ivota?Govorim da sam kræanin, ali moe li se tozaista reæi gledajuæi moj naèin ivljenja i mojadjela? Je li moja vjera iva? Kako gledam nadruge ljude i ene i kako se odnosim premanjima? Prisjeæam li se rijeèi Evanðelja: tokoristi èovjeku ako sav svijet dobije, a sebesamoga izgubi ili sebi naudi? (Lk 9. 25);

JUBILEJ LJETA GOSPODNJEGA 2000.

2. iskreno se pokajati: Nitko predGospodinom ne moe glumiti. Pred Njim sesvatko ima za to kajati. Radost je svakogajubileja posebno radost zbog oprotenjagrijeha i radost obraæenja.Anðeli se Boji raduju i zbog jednogaobraæena grjenika (Lk 15. 10);

3. èvrsto odluèiti: Ustat æu i poæi svojemuOcu... (Lk 15. 18), kao odgovor na pozive ipoticaje: Obratite se i vjerujte Evanðelju (Mk1. 15); Doðite k meni svi vi koji ste izmorenii optereæeni i ja æu vas okrijepiti... Uistinu,jaram je moj sladak i breme je moje lako (Mt11, 28. 30).

UVJETI ZA POSTIGNUÆEJUBILEJSKOGA OPROSTAOprost je oslobaðanje od vramenitih kaznikoje nam Bog udjeljuje za veæ otputenegrijehe za koje nas je liio svake krivice.Jubilej je godina milosti, kojoj je svrhaunutranja obnova svakoga pojedinca. U buliIvana Pavla II. Incarnationis mysterium,kojom je proglaena Sveta godina, navedeni

1. Svrha i narav jubileja ili svete godine2. Zato je ljeto Gospodnje 2000. jubilejsko3. Znaèenje jubilejskoga znaka4. Kræaninovo slavljenje jubileja5. Uvjeti za postignuæe jubilejskoga oprosta6. Povijest jubilejâ7. Poruka Velikoga jubileja ljeta Gospodnjega 2000.

Otvorite vrata Kristu!

RUJAN/116/1999. 17

Movis

su sljedeæi uvjeti za postignuæe jubilejskogaoprosta:

1. sakramentalna ispovijed: put kistinskomu obraæenje srca;

2. sveta prièest: Ljeto Gospodnjedvijetisuæito bit æe na poseban naèineuharistijsko;

3. hodoèaæa: podsjeæaju nas da je savkræaninov ivot poput velikoga hodoèaæa uOèev dom;

4. molitva na papinu nakanu: Vjerovanje,Oèe na, Slava Ocu, Zdravo Marijo i drugo;

5. pohod kojoj crkvi ili svetitu: koje su zato odredile zakonite crkvene vlasti;

6. djelâ milosrða ili dobrâ djelâ: u koristbolesnikâ, utamnièenikâ, osamljenih staracai starica, osobâ s raznim oteæenjima,naputene djece, mladei koja se suoèava stekoæama, posebno s raznim oblicimaovisnosti, kao i svakoga pojedinog brata ilisestre u nevolji, jer je u svakomu od njihnazoèan sam Krist, i sve to njima uèinimo,èinimo zapravo Kristu (usp. Mt 25, 34-46).

POVIJEST JUBILEJÂ*Crkva ivi veæ dva tisuæljeæa. Jubileji se ilisvete godine u Crkvi slave sve od 1300.Ustalio se obièaj da ta slavlja budu svakih 25godina. Ti se jubileji zovu redoviti. Iz posebnihse razloga mogu proglasiti i izvanredni jubilejiili svete godine.

Redoviti jubileji ili svete godine

1300. Bonifacije VIII.1350. Klement VI.1390. Urban VI. i Bonifacije IX.1400. Bonifacije IX.1425. Martin V.1450. Nikola V.1475. Pavao II. i Siksto IV.1500. Aleksandar VI.1525. Klement VII.1550. Pavao III. i Julije III.1575. Grgur XIII.1600. Klement VIII.1625. Urban VIII.1650. Inocent X.1675. Klement X.1700. Inocent XII. i Klement XI.1725. Benedikt XIII.1750. Benedikt XIV.1775. Klement XIV. i Pio VI.1825. Lav XII.1875. Pio IX.1900. Lav XIII.1925. Pio XI.1950. Pio XII.1975. Pavao VI.2000. Ivan Pavao II.Isus reèe: Ja sam vrata (Iv 10, 17): SVETA

Da ne bi dolazilo do poklapanja termina!

34. dvodnevno hrvatsko hodoèaæe uEinsiedeln je 17. i 18. lipnja 2000.

24. Rumeni list - susret hrvatske mladei uEinsiedelnu 9. rujna 2000.

Oèekujemo od hrvatskih udruga i nogo-metnih klubova, da na te dane nita ne organizirajuu vicarskoj i da se sami ukljuèe u program.

Molimo roditelje da na taj dan ne zahtije-vaju krtenje svoga djeteta i ne organiziraju krsti-tke, a mlade da na te dane ne planiraju vjenèanje.Ako se ipak netko eli u tiini vjenèati - eli zapoèetibraèni ivot sa sakramentom braka - moguæe je i tedane. A svi drugi dani, ukoliko to doputaju crkvenipropisi, odnosno liturgijsko vrijeme, mogu se birati.Ipak, savjetujemo Vam, radi dobre koordinacije,najprije porazgovarajte sa svojim sveæenikommisionarom da se moete uvjeriti da i njemuodgovaraju Vai termini.

Dobro je najaviti vjenèanje i nekolikomjeseci ranije, posebice prije nego dovede mladiædjevojku pod svoj krov (djevojka mladiæa pod svojkrov) da se moete dobro pripremiti. Budite bezbrige, ako je izbor bio pravi, neæe Vam ga/je nitkoukrasti.

VRATA su Isus Krist i na njih ulaze pravedni(Ps 118 (117), 20) i taj ulazak, otvaranjemvlastitih vrata srca, vodi u ivot.

Jubilej ljeta Gospodnjega 2000. poèinjena Badnju veèer 24. prosinca 1999. kada æepapa u bazilici svetoga Petra u Vatikanuotvoriti Sveta vrata.

Isti æe èin papini osobni izaslanici ponovitii u ostale tri patrijarhalne bazilike u Rimu.

Sveto bogosluje u povodu poèetkaJubileja sluit æe se takoðer u Jeruzalemu i usvim stolnicama diljem svijeta.

PORUKA VELIKOGA JUBILEJA LJETAGOSPODNJEGA 2000.Glavna