Tema broja: Pridruzivanje Visoke novinarske škole VERN’u · autor najbolje mobilne web aplikacije na VIDI WEB AWARD Videoigre opæenito su meðu najzahtjevnijim programima, ali

N e w s l e t t e r V e l e u è i l i š t a V E R N ’

G o d i n a 3 | s v i b a n j 2 0 1 2 .

sport:Posljednji ples Bilic Boysaaktualno:

3. sjednica savjeta vern’a Tri price o

druzenju s Predsjednikom) VERN’

Success Stories

Tema broja:

Pridruzivanje Visoke novinarske škole VERN’u

SADRŽAJ

06 Pridruživanje Visoke novinarske škole VERN’u

Intervju s Ivom Biondić, jednom od pokretačica

VNŠ-a i voditeljicom studija Novinarstva na VERN’u

08 VERN’ Success Stories

Bojan Pleše dobitnik Vidi Web Award

12 Predsjednik na VERN’u

Tri priče o druženju

s Predsjednikom

14 3. sjednica Savjeta VERN’a

Suradnja državnog i privatnog obrazovnog sektora

16 Kavica s Brankom

Predsjednik Uprave na kavi sa studentima

30 Posljednji ples Bilić Boysa

Izbornik Bilić na VERN’ Forumu

2

N e w s l e t t e r V e l e u è i l i š t a V E R N ’G o d i n a 3 | s v i b a n j 2 0 1 2 .

IMPRESUMNakladnik:

Grupa VERN d.o.o.

Trg bana Josipa Jelačića 3

10 000 Zagreb

Za nakladnika:

Branko Štefanović

Urednik:

Tomislav Štuka

Urednički kolegij:

Vanja Koljan, Marija Slijepčević,

Nataša Jeličić, Iva Biondić,

Kristijan Pakšec

Fotografi je:

Petar Vučetić, Oleg Moskaljov

i ostali

Vizualno oblikovanje:

Tea Janković

i Jasmina Bogdanović

Lektura:

prof. Vicko Krampus

Tisak:

Printera Grupa d.o.o.

04 Blic vijesti

05 Uvodnik

Goran Radman, dekan

Veleučilišta VERN’

06 Pridruživanje

Visoke novinarske

škole VERN’u

Intervju s Ivom Biondić,

jednom od pokretačica

VNŠ-a i voditeljicom

studija Novinarstva

na VERN’u

08 VERN’ Success Stories

Bojan Pleše dobitnik

Vidi Web Award

10 Dodijeljene medijske

stipendije za

diplomske studije

11 MSC Vis –

Mediteranska

akademska oaza

12 Predsjednik

na VERN’u

Tri priče o druženju

s Predsjednikom

14 3. sjednica Savjeta

VERN’a

Suradnja državnog

i privatnog

obrazovnog sektora

16 Kavica s Brankom

Predsjednik Uprave

na kavi sa studentima

3

18 S ponistre se vidi Jelsa

Ivo Duboković

profesor i poduzetnik

20 Promocija 2012.

22 Promidžbeni program

Iskustva studenata

sa snimanja

promotivnih spotova

24 G.I. Kolinda

Intervju s Kolindom

Grabar-Kitarović,

pomoćnicom

glavnog tajnika

NATO pakta

26 Erasmus program

Naši studenti

u programu

međunarodne razmjene

28 Kralj lavova

intervju s Mariom

Kraljem, kapetanom

košarkaše momčadi

VERN’a

29 Bacc.’s of Basket

VERN’ova

košarkaška momčad

30 Posljednji ples

Bilić Boysa

Izbornik Bilić

na VERN’ Forumu

32 Vedri čovjek u crnom

Profesor Marijo

Strahonja, voditelj

VERN’ Sporta i UEFA-in

elitni sudac

33 Blic vijesti 2

34 Off Cathedra

Društvene mreže

između tehnološkog

i društvenog fenomena

N e w s l e t t e r V e l e u è i l i š t a V E R N ’G o d i n a 3 | s v i b a n j 2 0 1 2 .

VE

4

Rezultati istraživanja: VERN’

najbolji privatni fakultet u Hrvatskoj

Prema nezavisnom istraživanju QUDAL (QUality

meDAL), koje je proveo Centar za istraživanje tržišta

GfK, najveći broj hrvatskih građana smatra da je

Veleučilište VERN’ najkvalitetnije privatno visoko

učilište u Hrvatskoj. U istraživanju koje je provedeno

na reprezentativnom uzorku za opću hrvatsku

populaciju, VERN’ je osvojio najveći broj, čak 44%

glasova opredijeljenih ukupnih glasova za kvalitetu

u kategoriji “Privatna visoka učilišta” i uvjerljivu prvu

poziciju (drugoplasirano visoko učilište dobilo je 5,3%,

a trećeplasirano 4,4% glasova). Glasati su mogli samo

oni građani koji ili imaju osobno iskustvo korištenja

usluga privatnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ili

takvo iskustvo imaju njima bliske osobe. Ispitanici su

odgovarali na pitanja otvorenog tipa, odnosno nije im

bio ponuđen niti jedan odgovor, već su mogli slobodno

navoditi naziv privatnog visokog učilišta za koje

smatraju da nudi najveću razinu kvalitete. Istraživanje

QUDAL - MEDIA provedeno je u potpunosti u skladu

s odredbama “Međunarodnog kodeksa za provedbu

tržišnih i društvenih istraživanja” koji su donijele

Međunarodna trgovačka komora (ICC) i Svjetska

udruga istraživačkih stručnjaka (ESOMAR).

VERN’ svoju komunikaciju sa studentima i maturantima

svakodnevno ažurira i prati i na društvenim mrežama.

Broj fanova VERN’ Facebook stranice je

u nepune dvije godine premašio

broj aktivnih studenata, a kroz

svakodnevnu komunikaciju

na Facebooku razmje-

njujemo vijesti, fo-

tografi je, video za-

pise i najavljujemo

važna akademska,

studentska i društ-

vena događanja.

Prvenstveno za-

mišljena kao zajed-

nica studenata i

alumnija, FB strani-

ca je odavno posta-

la mjesto okupljanja

svih studenata, budu-

ćih poduzetnika i ma-

turanata zainteresiranih

za VERN’ove studije, aka-

demske inicijative, sportske us-

pjehe i studentska događanja. Želite

li zaviriti u studentski život VERN’a slobodno

odaberite VERNUniversity YouTube kanal. Ondje

ćete moći pronaći mnoštvo videoklipova o VERN’ovim

prvostupnicima i o atmosferi sa svečanih promocija.

Moći ćete pogledati najnovije promotivne TV spotove u

kojima se pojavljuju aktualni studenti, upoz-

nati naše prijediplomske studije i

razgledati VERN’ove prostorije u

kojima borave studenti. Prisut-

ni smo i na najvećoj svjet-

skoj poslovnoj društvenoj

mreži, LinkedInu gdje

se ukratko možete upo-

znati s našom djelat-

nošću, vizijom, misi-

jom i glavnim ci-

ljevima, te postati

naš follower. Ako

vam se pak više

sviđa faktografski

pristup, pozivamo vas

da posjetite VERN’ovu

stranicu na Wikipediji

gdje se detaljno možete

upoznati s našom povi-

ješću i dosadašnjim raz-

vojem. Društveni kanali su

odavno postali mjesto gdje se

postavljaju novi trendovi, a tržište i

njegovi akteri im se moraju znati prilagoditi. I zato,

lajkamo, šeramo, linkamo, postamo, snimamo i pišemo.

VERN’ na društvenim kanalima

Doris Pack, predsjednica Savjeta VERN’a te predsjednica

Odbora za obrazovanje i kulturu Europskog parlamenta,

primila je europsku nagradu Jean Monnet za veliki

doprinos europskoj obrazovnoj politici.

Nagradu su joj uručili Androulle Vassiliou, članica Europ-

ske komisije i europska povjerenica za obrazovanje, kul-

turu, multijezičnost i mladež, te José-Maria Gil-Roblesa,

predsjednik Europskog vijeća sveučilišta te nekadašnji

predsjednik Europskog parlamenta.

Nagradu Jean Monnet, koja nosi ime prema duhovnom

ocu Europske unije, dodjeljuje Europsko vijeće sveučilišta,

koje se sastoji od rektora europskih sveučilišta i eksperata

iz područja europskog prava. Jean Monnet jedan je od

programa cjeloživotnog obrazovanja Europske unije,

kojim je svake godine obuhvaćeno 1.500 profesora i

250.000 studenata.

Europska nagrada Jean Monnet

za predsjednicu Savjeta VERN’a

5

5

UV

OD

NIK

Dragi čitatelji,Pred vama je još jedan broj VERN’uma, našeg newslettera kroz koji možete dobiti uvid u intenzivan i sadržajan akademski i društveni život našeg Veleuèilišta. Za nama je još jedno intenzivno razdoblje. Premda smo i mi bili pripravni na izazove i neizvjesnost koju je èitavom društvu donijela recesija i socijalna kriza, s velikim smo ohrabrenjem doèekali 60%-tno po-veæanje broja upisanih studenata na na-še specijalistièke diplomske studije ovog proljeæa. Doživjeli smo to kao priznanje za desetogodišnji predan rad na afirma-ciji drukèijeg pristupa struènom visokom obrazovanju i afirmaciji kvalitetnog pri-vatnog obrazovanja uopæe. Priznanje je to i za dosljedno ispunjavanje svih zakonskih normi u redovitom postupku reakreditiranja za obavljanje visokoobrazovne djelatnosti, kroz koji smo prošli ove godine. I na kraju, priznanje je to i brojnim struènjacima koji su u meðuvremenu, nakon završetka naših studija i usprkos krizi, našli svoje mjesto i poèeli se afirmirati kao uspješni i inovativ-ni, ali i društvo odgovorni poduzetnici i gos-podarstvenici. Znaèajan nam je to poticaj za nastavak rada na ostvarenju programskih ciljeva i razvojnih planova koje smo prije dvije godine osmislili i odredili okvirom za strateški razvoj VERN’ 2020.

Jedan od najznaèajnijih koraka u tom pravcu uèinjen je ove akademske godine integracijom Visoke novinarske škole i poèetkom izvoðenja prijediplomskog struènog studija novinarstva na VERN’u. Time je naše Veleuèilište znaèajno oboga-tilo svoje programske sadržaje i omoguæilo studentima cjelovito i kontinuirano peto-godišnje visoko obrazovanje i na podruè-ju komunikologije i medija. Radujemo se našim novim kolegama studentima i nas-tavnicima novinarstva i moguænostima koje nam njihov dolazak pruža za naš daljnji rast i razvoj. Jednako se tako radujemo i 2. generaciji studenata specijalista IT menadžmenta te 3. generaciji studenata našeg meðunarodnog MBA programa, koja uskoro zapoèinje s nastavom u Zagrebu i Bruxellesu. Ove su godine naši studenti i nastavnici uspješno prošli selekciju i krenuli u europsku akademsku razmjenu putem programa Erasmus Mundus. Nestrpljivo išèekujemo izvješæa o njihovim obrazovnim iskustvima s Malte, iz Finske, Austrije, Engleske, Španjolske... i pripremamo se biti domaæini stranim kolegama koji nam istim programom dolaze u razmjenu. Pored toga, svi naši nastavnici zapoèeli su ove godine pohaðati programe internog usavršavanja i razvijanja dopunskih znanja i vještina kroz VERN’ Akademiju.

Imali smo ove godine i uzbudljiv društveni život. S uspjehom je pokrenut i zapoèeo s djelovanjem VERN’ Forum. U okviru Foruma pokrenute su razne aktualne društvene teme o kojima smo imali prilike raspravljati s brojnim javnim liènostima. Tako smo neposredno pred opæe izbore razgovarali s bivšim premijerima Mesiæem, Valentiæem i Greguriæem o tome kako Vlada vlada, o nacionalnom referendumu za ulazak u EU raspravljali smo s veleposlanicima Poljske, Danske i Norveške, a bili smo i domaæini struènom skupu Hrvatska i EU. Po sedmi put u posljednje dvije godine ugostili smo predsjednika Josipoviæa i s njim raspravljali o meðunarodnoj politici Hrvatske u kontekstu pridruživanja EU-u. O sudjelovanju Hrvatske na EURO-u 2012 taktizirali smo sa Slavenom Biliæem i ostalim gostima. Ne mogu ne spomenuti i uspjehe naših sportskih timova. Impresionira kvaliteta našeg muškog i ženskog sporta, kao i èinjenica da smo u velikom broju natjecanja, posebno u košarci, nogometu, odbojci, rukometu i vaterpolu, u samom vrhu sveuèilišnog sporta u Hrvatskoj. Meðu našim kolegama studentima i nastavnicima otkrili smo i brojne druge sportske, kulturne i glazbene talente, a tek nekima smo stigli omoguæiti i da nam ih pokažu. Neposredno pred nama su upisi u prijediplomske studije, završetak aktualne i pripreme za novu akademsku godinu. Veseli nas dosadašnji interes zbog kojega s pravom oèekujemo da æemo upisati još jednu brojnu i uspješnu generaciju studenata. Kontinuirano radimo na ažuriranju svih naših programa i unapreðivanju organizacijske potpore kako bi novim kolegicama i kolegama mogli ponuditi još bolje iskustvo studiranja na VERN’u i oèekivane ishode uèenja za karijere u poduzetništvu, turizmu, informatici i novinarstvu. Istovremeno, nastavljamo ulagati u nove razvojne projekte. U narednoj akademskoj godini pripremamo se ispuniti sve europske norme kvalitete u visokom obrazovanju (ESG), osnovati Centar za studentske karijere, pokrenuti poduzetnièki inkubator i druge interne centre za razvoj kompetencija, te sudjelovati u veæem broju domaæih i meðunarodnih istraživaèkih programa, a s posebnim uzbuðenjem oèekujemo poèetak rada našeg Meðunarodnog sveuèilišnog centa u Visu. Pridružite nam se i dajte svoj doprinos ostvarenju ovih planova!

Goran Radman, dekan Veleuèilišta VERN’

6

7

7

8

Bojan Pleše – autor najbolje mobilne web aplikacije na VIDI WEB AWARD

Videoigre opæenito su meðu

najzahtjevnijim programima, ali

ih je i najzabavnije raditi – morate

osmisliti prièu, likove, njihove

karaktere, akcije, glazbu...

Pripremio: Vanja Koljan

Zahvaljujući razvoju tehnologije i društvenih mreža, programiranje mobilnih

aplikacija postalo je jedan od najbrže rastućih i najisplativijih poslova u svijetu.

Tu je priliku prepoznao i naš kolega Bojan Pleše, koji je na ovogodišnjem VIDI

WEB AWARD natječaju s igrom SmartWay odnio pobjedu u kategoriji mobilnih

web aplikacija. “Riječ je o strateškoj igri u kojoj je cilj nadmudriti likove da vam ne

pobjegnu, postavljajući zapreke oko njih. Čini se jednostavnim, no likovi

su “pametni”, a kako napredujete u igri, razine postaju sve kompliciranije i

zahtjevnije. Mislim da se povrh svega, ocjenjivačkom žiriju svidio koncept.

Ugradili smo dosta napredne algoritme u inteligenciju likova”, objasnio nam

je Bojan.

Međutim, to nije jedina aplikacija koju ste prijavili na natječaj? Koja je glavna

prednos t ove koja je odnijela nagradu? Da, poslali smo i prijave na neke druge

web i mobilne aplikacije (Kolekt.hr, Odvjetnik-biljeznik.com, Distrikt.hr,

m.Bankomati.info, Rasvjetahr.com). Ova aplikacija svakako je najzahtjevnija

s obzirom da je riječ o igri, koje su općenito među najzahtjevnijim

programima, ali ih je i najzabavnije raditi. To je kao da snimate fi lm. Trebate

priču, “glumce”, glazbu, animaciju i onda sve to sklopiti u jedan proizvod.

Igru ste plasirali na Apple platformu? Točno, Apple je imao već riješenu podršku

za iPhone i iPad, prije nego što je Google posložio svoj operativni sustav

za nesmetani rad i na tabletima i na mobitelima. Korisnici Applea su više

koristili aplikacije, pa je Apple počeo uspješno stvarati platformu za igranje.

Nemojmo zaboraviti da imaju i iPod touch proizvod, koji koristi isti operativni

sustav. Naravno, igru prilagođavamo i za Android.

9

Rimèev

Concept One

predstavljen

na sajmu

luksuznih

automobila VERN’ov student i poznati

hrvatski inovator Mate Rimac nas-

tavlja s promocijom svoga Concept

One automobila na međunarodnoj

razini. Na u travnju održanom sajmu

luksuznih automobila, plovila i sa-

tova Top Marques u Monacu, Mate

je predstavio apgrejdanu verziju

svoga električnog superautomobila.

S preko 1.000 konjskih snaga i

mogućnošću postizanja brzine od

305 km na sat, nova verzija Rim-

čeve jurilice od sada će imati i

poboljšane ekološke performanse

koje uključuju 600 km dometa nje-

govih baterija, čime je nadmašena

autonomija najrazvikanijih svjetskih

elektorautomobila marke Tesla.

Sretno Mate, pripazi samo na ogra-

ničenja brzine na našim cestama.

Kako predviđate da će teći borba između Applea i Androida?

Tko će na kraju pobijediti?

„Izradom i implementaci-

jom mobilnih aplikacija ozbiljno se bavimo otprilike godinu,

godinu i pol i planiramo širiti svoje poslovanje. Želja nam je u 2012.

kvartalno raditi jednu igru, te još nekoliko klasičnih aplikacija.

Sljedeća koja je pri kraju, tiče se turizma i zapravo je tražilica

smještaja, ali na jedan inovativniji način. Plasirat ćemo i web i

mobilnu verziju”, prepričava svoje poslovne planove Bojan.

„Studij na VERN’u je bio zaista izazovan, a pored kvalitetnog

znanja, najbolje je što sam stekao mnoga prijateljstva i kontakte

koji mi danas u poslovnom svijetu koriste. Kada sam birao koji

studij upisati, nekako sam logički zaključio da ću uz rad u manjim

grupama i veću dostupnost profesora, kvalitetnije učiti i stjecati

nova znanja. I nisam pogriješio.“

Apple koristi model zatvorenog sustava po

kojemu su oni ujedno proizvođači i softvera i hardvera, dok Google

koristi otvoreni model. Jedan softver i više proizvođača hardvera.

Otprilike kao nekada kada su se Apple, Microsoft i IBM natjecali

u domeni stolnih računala. Tada je Microsoftov otvoreni model,

tj. specijalizacija na softver, dok drugi rade hardver – pobijedila.

Tko zna, možda će ovaj put pobijediti Apple. U proizvodima poput

tableta i mobilnih telefona svakako se vide neke prednosti toga

modela. Na kraju će sigurno biti mjesta i za jedne i za druge, a to je

vjerojatno najbolje i za korisnike.

Prijediplomski studij Ekonomije poduzetništva, a potom i specijalistički

studij Računovodstva i fi nancija, Bojanu su osigurali poslovna znanja

pomoću kojih je, osnovavši tvrtku Novi Forum d.o.o, svoju ljubav prema

programiranju pretočio u održivi poslovni projekt.

Find.hr je geo-lokacijski pretraživač

turističkog smještaja koji objedinju-

je razne informacije korisne turis-

tima. U bazi je trenutno preko

2.500 smještajnih jedinica i preko

20.000 interesnih točaka povezanih

s društvenim mrežama. Turistima

se pruža mogućnost pretrage tu-

ristički zanimljivih sadržaja poput

restorana, plaža, noćnih klubova,

muzeja, golf terena, religijskih i po-

vijesnih građevina, UNESCO loka-

liteta, nacionalnih parkova...

Ti sadržaji također imaju svoj rej-

ting „popularnosti“ koji pomaže po-

sjetiteljima da vide koja su mjesta

popularnija i eventualno za njih za-

nimljivija.

VERN’ Success Stories

10

U suradnji s uglednim medijskim partnerima, VERN’ je dodijelio

pet punih stipendija za svoje specijalističke diplomske studije u

akademskoj godini 2012./13. Natječaji za pune dvogodišnje stipendije u iznosu od 80.000 kuna, organizirani su

u suradnji s, u svojim tržišnim segmentima, vodećim tiskanim medijima – Globusom, Nacionalom, Aktualom,

Večernjim listom i VIDI-jem.

Nekoliko stotina kandidata koji su pristupili testiranju, iz tjedna u

tjedan, vrijedno je čitalo stručne članke, objavljivane na stranicama

partnerskih medijia, kako bi na temelju tako stečenih informacija mogli pristupiti kvizu znanja. Finalisti natječaja,

kandidati s najvećim brojem bodova na kvizu, zatim su uz dokumentaciju imali zadatak priložiti i životopise i

motivacijska pisma.

Na temelju postignutih rezultata na testu, odabrani su fi nalisti natječaja

koji su pozvani na motivacijski intervju sa stručnom komisijom.

Nakon obavljenih intervjua, stručna komisija dodijelila je 5 punih stipendija

za diplomske studije VERN’a u sljedećoj akademskoj godini.

Stipendiju za studij Poduzetničkog menadžmenta u suradnji s Globusom osvojila je Anamarija Perković.

Na natječaju za studij Upravljanja poslovnim komunikacijama u suradnji s Večernjim listom, najboljom kandi-

datkinjom ocijenjena je Katarina Korent.

Pobjednicom stipendijskog natječaja za studij Računovodstva i

fi nancija u suradnji s Nacionalom proglašena je Mirta Molnar.

Kao najbolja kandidatkinja za stipendiju za studij Menadžmenta održivog razvoja turizma u suradnji s Aktualom

ocijenjena je Danijela Danilović.

Stipendiju na posljednjem natječaju za studij IT menadžmenta u suradnji s časopisom

VIDI osvojila je Ana Štefulj.

Stipendije su dobitnicama na svečanoj proslavi početka akademske godine diplomskih studija uručili dekan Goran

Radman i predstavnici medijskih tvrtki partnera: Sina Karli (glavna urednica tjednika Aktual), Zoran Turković

(zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista), Vojislav Mazzocco (zamjenik glavnog urednika tjednika Nacional),

Dalibor Šimpraga (urednik u tjedniku Globus) i Tomislav Kotnik (osnivač i glavni direktor mjesečnika VIDI).

Medijske stipendije

Dod i j e l j ene

dvogod i šn je

s t ipend i je

za d ip lomske

s tud i j e

Pišu: Marija Slijepčević i Vanja Koljan

11

11

VERN’ov Međunarodni sveučilišn i centar Vis uskoro otvara svoja vrata. Nakon prošlogodišnje obnove pročelja

zgrade budućeg međunarodnog centra i pribavljanja konzervatorskih suglasnosti, zahuktali su se i radovi na uređenju

interijera koji bi trebali biti završeni krajem ljeta.

Mediteranska

akademska

oaza

Usporedo s građevinskim radovima, intenzivirani su i kontakti s lokalnom zajednicom. Tako je projekt MSC-a

sredinom listopada prošle godine i službeno predstavljen Višanima u zgradi Hrvatskog doma. U prepunoj dvorani

održana je prezentacija koncepta budućeg akademskog središta koje ima ambicija da postane unikatnim centrom

akademskog života u europskim okvirima. Gotovo puno dva sata čelnici VERN’a odgovarali su na pitanja iznimno

znatiželjnih i motiviranih stanovnika Visa. U sklopu „Dana VERN’a“ na Visu, održan je i okrugli stol na kojemu su

okupljeni predstavnici političkog i društvenog života razgovarali o perspektivama koje otoku donosi realizacija jednog

ovakvog projekta.

Prema najavama iz Uprave, MSC službeno otvara svoja vrata početkom sljedeće akademske godine, kada će početi

održavanje i prvih pilot studijskih programa. Budući studenti boravit će i studirati u jedinstvenom mediteranskom

okruženju, koje svojim izvansezonskim mirom omogućuje koncentrirane nastavne aktivnosti, a svojom kulturom

življenja otvara prostor za raznovrsne izvannastavne aktivnosti i sadržaje, nesvojstvene konvencionalnom

akademskom ambijentu.

Otvaranje MSC-a omogućit će ujedno i domaćim mladim ljudima, sa samog otoka, ali i iz regije, da se obrazuju u njima

bliskom okruženju, u inspirativnoj interakciji s kolegicama i kolegama iz drugih krajeva Hrvatske i Europe.

Živost koju će otoku donijeti realizacija ovog projekta i stalna fl uktuacija mladih, ambicioznih ljudi, trebala bi na otok

donijeti i mnoštvo novih ideja, kao i novu dimenziju kvalitete života tijekom cijele godine.

oaza

Nakon prošlogodišnje obn

sti, zahuktali su se i radovi

ranska

emskam zajednicom. Tako je pr

Hrvatskog doma. U prepu

mbicija da postane unikatn

RN’a odgovarali su na pita

, održan je i okrugli stol n

ma koje otoku donosi reali

eće akademske godine, ka

udirati u jedinstvenom me

stavne aktivnosti, a svojo

žaje, nesvojstvene konve

ka, ali i iz regije, da se obra

h krajeva Hrvatske i Europ

ih, ambicioznih ljudi, treba

ijele godine.

12

13

13

14

3. sjednica Savjeta Veleuèilišta VERN’ALEKSA BJELIŠ: Moramo naæi komplementarnost i nove, svježe sadržaje.

Korist za studenteU tom smislu gđa Pack pohvalila je

dolazak rektora zagrebačkog Sve-

učilišta prof. dr. sc. Alekse Bjeliša

na sjednicu Savjeta i diskusiju, te

istaknula kako je suradnja državnog

i privatnog sektora neophodna zbog

koristi koje ona donosi studentima.

“EU razvija novi program koji bi

trebao zaživjeti od 2014. godine,

prema kojemu će i hrvatski studenti

moći studirati i stjecati titule na

diplomskim studijima u stranim

državama, poput Francuske ili Nje-

mačke, te kandidirati za povoljne

studentske kredite na razini EU. To

je samo još jedna inicijativa kojom

se želi poticati razmjena i stjecanje

znanja među studentima svih drža-

va, a sve u svrhu poticanja njihova

društvenog i kulturnog razvoja te

lakše zapošljivosti”, najavila je pred-

sjednica Pack.

Stoga je studentima potrebno osigura-

ti pristup širokom spektru znanja

i unutar jednog sustava im pružiti

otvoreni pristup što većem broju

obrazovnih resursa. Nastavak izmje-

na zakonskih regulativa, pokretanje

društvenih mehanizama koji će pri-

donositi potpunoj jednakosti sveu-

čilišnih i stručnih studija, te poticanje

suradnje svih dionika akademskog

procesa, pružaju studentima mo-

gućnost šireg izbora i raznovrsnijeg

usmjerenja svojeg obrazovanja za tr-

žište rada.

Kvaliteta je glavno mjeriloSvi ovi napori moraju voditi samo

jednom cilju, a to je povećanje

kvalitete studijskih programa, odno-

sno samih institucija, ustvrdio je

Vedran Mornar, predsjednik Na-

cionalnog vijeća za znanost i visoko

obrazovanje, član savjeta VERN’a i

nekadašnji dekan Fakulteta elektro-

tehnike i računarstva.

“Europa si je zadala jasne ciljeve

Lisabonskom strategijom i Strate-

gijom 2020. Članice EU su također

prolazile kroz razdoblja prilagodbe

bolonjskom procesu i prilagodbe tr-

žišta na nove generacije mladih koje

su izlazile iz tog sustava. Obrazovni

sustav mora prepoznati koja se zna-

nja i vještine traže na tržištu rada,

pružiti studentima mogućnost da i

oni shvate tu potražnju, te ponuditi

programe koji će najbolje zadovoljiti

Pod predsjedanjem gđe Doris Pack, predsjednice Savjeta Veleučilišta VERN’ i

predsjednice Odbora za obrazovanje i kulturu Europskog parlamenta, održana

je 3. sjednica Savjeta Veleučilišta VERN’. Uz dobrodošlicu prisutnom članstvu i

gostima, gđa Pack čestitala je članicama Savjeta, gđi Vesni Pusić i Mireli Holy na

imenovanju ministricama u Vladi Republike Hrvatske, te izrazila zadovoljstvo

činjenicom da u savjetodavnom tijelu VERN’a sjede čak dvije aktualne ministrice

hrvatske Vlade, koje će svojim savjetima moći doprinijeti radu ovoga tijela.

Također, čestitke je uputila i predavaču na VERN’ovim specijalističkim studijima,

mr. sc. Nevenu Mimici na imenovanju za potpredsjednika Vlade RH.

Trećom sjednicom moderirao je dekan VERN’a Goran Radman, a temu – Surad-

nja državnog i privatnog obrazovnog sektora u RH – predstavio je predsjednik

Upravnog vijeća VERN’a g. Branko Štefanović. U uvodnom izlaganju, g. Štefano-

vić analizirao je razvoj tržišta privatnog visokog obrazovanja u RH u posljednjih

12 godina i konstatirao da iako zapreke razvoju privatnog visokog obrazovanja

danas ne postoje, činjenica je kako suradnja između privatnog i državnog sekto-

ra, u pogledu razmjene znanja i resursa, nije na zadovoljavajućoj razini.

BRANKO ŠTEFANOVIÆ:

U idealnoj situaciji, studenti se uopæe

ne bi trebali zamarati pitanjima upisuju li privatno ili državno visoko

uèilište, veæ je li ta institucija dovoljno kvalitetna i može li odgovoriti njihovim

ambicijama.

Savjet Veleučilišta VERN’ krovno je strateško savjetodavno tijelo, sastav-ljeno od uglednih javnih osoba i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, koji svojim znanjem i iskustvom sudjeluju u određivanju strateških smjernica razvoja i pozicioniranja VERN’a, s posebnim naglaskom na društveni kon-tekst njegova djelovanja. Predsjednica Savjeta je Doris Pack, dugogodišnja europarlamentarka, te predsjednica Odbora za obrazovanje i kulturu u EU parlamentu. Članovi Savjeta dolaze iz različitih društvenih sfera poput znanosti i obrazovanja, gospodarstva, medija, politike, kulture i umjetnosti. Među članovima savjeta su i Hannes Swoboda, zastupnik u Europskom parlamentu i bivši izvjestitelj EU-a za RH, Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, Ivan Đikić, profesor Sveučilišta J. W. Goethe u Frankfurtu, Hrvoje Prpić, suosnivač Hrvatske mreže poslovnih anđela, Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova RH, Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode RH, Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, Plinio Cuccurin, član uprave Adris grupe, Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a, Iva Gačić, direktorica Informativnog programa Nove TV, Jan Melsen, međunarodni konzultant za poslovne komunikacije, Juoko Havunen, profesor s fi nskog Sveučilišta Vaasa, Risto Pentillä, izvršni direktor Finske gospodarske komore, Miodrag Šajatović, glavni urednik tjednika Lider i drugi ugledni stručnjaci.

DORIS PACK: Profesori moraju postati fleksibilniji po pitanju usvajanja novih znanja, ali i dijeljenja znanja.

potrebe poslodavaca. Zato je i čak

i poželjno da studentima ponekad

predavanja drže osobe iz realnog

sektora, koje ih mogu bolje upoznati

s trendovima na tržištu i vlastitim

potrebama”, upozorila je gđa Pack.

Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u

Zagrebu, naglasio je kako u Hrvatskoj

treba razvijati sustav koji će poticati

kreativno znanje, na temelju kojega

će nastajati kreativne inovacije i za

gospodarstvo i za društvo. Među-

tim, ne smijemo zanemariti niti

važnost tzv. “rutinskih znanja”, koja

su potrebna u tercijarnim tj. 3T

aktivnostima – trgovini, prometu i

turizmu, naglasio je rektor Bjeliš. Do-

dao je da najbolji profesori moraju

moći dijeliti znanja među studenti-

ma svih visokoškolskih institucija, ali

se taj “suživot” mora urediti dobrim

odnosima.

jek dobrodošla jer ima širi društve-

ni značaj. Istaknula je kako je u

posljednjih 12 godina donesen

niz zakonskih rješenja kojima se

privatnom sektor olakšao ulazak na

tržište i ravnopravna utakmica, ali

i da slijede nove reforme. One će se

prvenstveno voditi na tri područja:

razini studentskog standarda, pita-

nju školarina, te povezivanju obra-

zovnog sektora s tržištem rada.

Članovi Savjeta VERN’a i predstavni-

ci državnog obrazovnog sektora su

nakon uvodnih izlaganja razmijenili

mišljenja i prijedloge, te diskutirali

o trenutnom stanju i budućem raz-

voju suradnje između državnog i

privatnog obrazovnog sektora u

Hrvatskoj. Dekan Radman ustvrdio

je da se ova dva sektora moraju bolje

upoznati i razvijati suradnju jer će

najveći pobjednici naših pregovora

biti zapravo i jedino studenti.

Nastavak reformiDiskusiji je prisustvovala i gošća

sjednice, prof. dr. sc. Ružica Beljo

Lučić, pomoćnica ministra znano-

sti, obrazovanja i sporta. Pozdravila

je otvaranje šire rasprave na ovu

temu, te naglasila kako je ona uvi-

15

Savjet VERN’aa’aaSa jet VERN’’aaet VERN aat VERN’’aat VERN aaj ERN’aa’aaERN’’aa

16

Kavica s

Brankom

Nismo pili kavicu ni s predsjednikom ni

sa Sonjom, ali smo je popili s pred-

sjednikom Uprave Veleučilišta VERN’

Brankom Štefanovićem. U ugodnom

razgovoru koji se protegao na gotovo

puna dva sata, gospodin Štefanović nam

je otkrio koji su planovi VERN’a u buduć-

Razgovarali: Saša Fajković, student Poslovne informatike, Ana Pavlović, studentica Turističkog menadžmenta,

Dorian Kocijan, student Ekonomije poduzetništva i Ana Mlinarić, studentica Novinarstva

Pripremila: Ana Mlinarić

nosti, kako u Hrvatskoj surađuju državni

i privatni obrazovni sektori, kako vidi

hrvatski turizam i što će VERN’ovi

studenti raditi na Visu. Baš kao „Kavica

s predsjednikom“ i „Kavica sa Sonjom“,

i kavica s Brankom mogla bi postati

tradicija. Ideja je da se studentima omo-

gući izravni i otvoreni razgovor s čel-

nim ljudima fakulteta mimo službenih

kanala, pa ako vas idući put u kantini

kojim slučajem ne dočeka Branko,

sigurno će vas dočekati netko tko će vam

dati odgovor na sva vaša pitanja. A evo

u sažetom obliku što nas je zanimalo...

Da bilo je dosta problema, to su bila ta

vremena, mada koliko znam i danas se s

negodovanjem gleda ako tvrtka uzme neko

strano ime. Iako ne razumijem zašto je to

problematično. Svoju sam tvrtku kada sam

je prije 20-tak godina osnivao odlučio nazvati

Ana, Novinarstvo: Ajmo riješiti jednim zauvijek... Kako je VERN’ dobio ime?

Saša, Poslovna informatika: Bilo je navodno problema jer se tada nije dopuštalo strano ime...

Dorian, Ekonomija poduzetništva: S kojim ste se problemima suočili na početku?

Saša, Poslovna informatika: Ipak, neki još uvijek ima predrasude da je riječ o legalnom kupovanju diploma...

A sada - dva tjedna na Vis!A sada - dva tjedna na Vis!

VERN’, u čast Julesa Vernea, čovjeka sa

snažnom vizijom jer sam i sam želio stvori-

ti tvrtku koja će funkcionirati na temelju

nekakvih mojih pomalo nekonvencional-

nih vizija, koje su doduše drugima bile

poprilično čudne. Osim što asocira na

Julesa Vernea, VERN’ je istovremeno lako

pamtljiva riječ. Kratka je i snažna, ima to

jako slovo „r“ u sebi, i intrigira jer nije od-

mah jasno što znači. U početku su svi tražili

kraticu u imenu. To je riječ koja provocira

pitanja, razmišljanja i ostaje u glavi.

U samom početku nisam imao nekih

velikih problema. VERN’ je osnovan 1990.

godine. Ja sam prije radio u civilnom

zrakoplovstvu, tadašnjem JAT-u. Tamo

sam kreirao jedan program obrazovanja u

inozemstvu koji je integrirao turističko-

obrazovne programe i avionske linije.

Kada je 1990. Ante Marković dopustio

otvaranje privatnih turističkih agencija,

odmah sam izletio iz JAT-a i pokrenuo

svoju turističku agenciju specijaliziranu

za edukativni turizam. Budući da

sam imao od prije razvijenu mrežu

suradnika, nije bilo posebno teško.

Međutim, 1994. kada sam odlučio po-

krenuti prve vlastite obrazovne pro-

grame, počele su nevolje. Mi smo bili

prva privatna inicijativa u obrazovanju i

tu su se onda počela događati čuda. Od

potpunog nerazumijevanja, pa do čistih

koruptivnih ponuda. Poteškoće su bile u

tome što sustav nije bio pripremljen na

privatno visoko obrazovanje. I ne samo

sustav, svi su s nevjericom gledali na to.

No, mi smo bili uporni i radili smo po

svome, tako da smo bili ledolomci u tom

poslu i krčili put drugima.

Ja mislim da velika većina studenata

koja upisuje VERN’, ne upisuje VERN’

zato što misle da će ovdje kupiti diplo-

mu. Takve priče plasiraju prvenstveno

oni koji su zavidni. Mi nemamo namjeru

više trošiti energiju na to. Po meni, u

tim stvarima tržište je zakon. Ako vi

danas, prema procjenama relevantnih

institucija, na Zavodu za zapošljavanje

imate samo oko 80 VERN’ovaca koji

traže posao, a u zadnjih je pet-šest go-

dina na VERN’u svoj studij završilo oko

Budućnost VERN’a zacrtana je u Stra-

tegijskom okviru za razvoj 2020. Tu

se jasno ocrtava da mi želimo postati

jedno integrirano, inovativno, europsko

sveučilište. Ne mislim pritom da želimo

krenuti k znanstvenim studijima. Mislim

da najprije treba čvrsto afi rmirati struč-

nu naobrazbu i pokazati da je ona jedna-

ko vrijedna kao i znanstvena. Moja želja

je da to naše sveučilište bude sveučilište

primijenjenih znanosti i na tome gradi-

mo našu budućnost.

Kada govorimo o integriranom sveu-

čilištu, VERN’ planira otvoriti studij

primijenjenih umjetnosti. Turizam smo

već otvorili... I tu se radi na novom progra-

mu. Ja se osobno zalažem da se u studij

Turizma više ugradi održivost jer ja ne

volim turizam ovakav kakav se trenutno

prakticira kod nas na Jadranu. Nisam za

stvaranje elitnog turizma, ali turizam koji

se temelji na ovakvoj masovnosti, nema

smisla jer uništavate resurse i ugođaj zbog

kojih ste zapravo i došli tu. Ja se samo

donekle slažem da nije dovoljno danas

turistu ponuditi čisto more i zrak, dobro

vino, dobru hranu... To bi trebala biti na-

ša udarna snaga. Jer izmišljati kulturu

na silu i umjetno je fabricirati, po meni

nema smisla. Naravno, sjajno je ugraditi

u turističku ponudu kulturne sadržaje i

Da, ali to je bila teška bitka. U početku

je bila potpuno obrnuta situacija. Kada

su naši prvi alumniji izašli s diplomom,

gotovo da poslodavci nisu željeli primiti

njihovu molbu jer su izašli s privatnog

učilišta. Postojale su brojne predrasude,

ali stvari se mijenjau. Treba težiti kvaliteti

i onda će se s vremenom postići kritična

masa. Tako je bilo i s nama... Kod nas se

to dogodilo kada je s VERN’a izašlo pr-

vih 500 alumnija na tržište rada, tada se

polako počela prepoznavati kvaliteta.

2.500 studenata, onda to znači da je

zapošljivost ljudi koji završe VERN’ oko

96%. I to u zemlji koja službeno ima oko

20% nezaposlenih, i to dobrim dijelom

mladih ljudi. Mislim da te brojke govo-

re same za sebe.

Moja želja je da postanemo sveuèilište primijenjenih znanosti i na tome gradimo našu buduænost.

Poduzetnik mora biti kreativan, inovativan,

mora imati viziju i inspiraciju

kao i umjetnik.

17

Dorian, Ekonomija poduzetništva: Ja mislim da je tržište rada već prepoznalo VERN’, bar kada govorim iz svog

iskustva. Kada sam se prijavio za posao u jednoj tvrtki rekli su mi da daju prednost studentima s privatnih

fakulteta, prvenstveno s VERN’a, jer su se do sada već dokazali i pokazali dobrima...

Ana, Novinarstvo: Možete li, kada smo već kod obrazovanja još malo prokomentirati odnos s državnim sektorom.

Imam dojam da se, posebno Zagrebačko sveučilište, pomalo snobovski odnosi prema privatnim fakultetima i mi

studenti nemamo priliku u nekom trenutku tamo studirati...

Ana, Turizam: Da, ali to će biti problem jer se u praksi ne priznaje „skakanje“ sa stručnog obrazovanja na sveučilišno...

Ana, Turizam: Još bih se malo vratila na VERN’. Kakva je njegova budućnost? I kakva je budućnost studija Turizma?

Ana, Novinarstvo: Kada već pričamo o Jadranu i moru, VERN’ uskoro otvara Međunarodni sveučilišni centar na

Visu. Možete li nam reći što će to značiti za nas studente?

Saša, Poslovna informatika: Za kraj još jedno fakultetsko pitanje. U kojoj je fazi uvođenje programa

primijenjene umjetnosti na VERN’? I kako mislite spojiti poduzetništvo i umjetnost?

Da, mislim da ste to dobro rekli da ima

snobizma, ali i to će se ubrzo promijeniti.

Jedna od pozitivnih indikacija je to što

je na sjednicu Savjeta VERN’a, čija je te-

ma bila upravo suradnja privatnih i

državnih fakulteta, došao rektor Zag-

rebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš koji je,

sada ću vam ekskluzivno reći, prihvatio

moj poziv na ručak. (smijeh) Pokušat

ćemo konstruktivno porazgovarati i

gentlemenski se dogovoriti. Mi možemo

dovesti profesora s bilo kojeg svjetskog

fakulteta, ali ne možemo dobiti profeso-

re sa Zagrebačkog sveučilišta jer imaju

zabranu. I to je nevjerojatno da ne pos-

toji fl uktuacija profesora. Ne znam zašto

bismo mi zaposlili nekog profesora po-

četnika da nam predaje na neku temu,

ako na Sveučilištu postoji netko tko

dobro vlada tim područjem i može na-šim

studentima to predavati? Ili zašto npr.

ne bismo primili neke studente s Eko-

nomskog fakulteta da kod nas slušaju

predavanja? Upravo ću to Bjelišu predlo-

žiti na ručku. Ponudit ću mu 10 mjesta na

VERN’u za sljedeću akademsku godinu

za studente ekonomije, ako će naravno

biti zainteresirani slušati kod nas izborne

predmete, i da im se naravno priznaju ti

ECTS bodovi na njihovom studiju.

Da, ali to treba riješiti. Neka i oni nama da-

ju 10 mjesta, treba postojati reciprocitet.

Volio bih da sa svima imamo barem jedna-

ko tako dobru suradnju kao s varaždn-

skim FOI-jem. Nažalost, akademska za-

jednica kod nas je još uvijek inertna i kru-

ta. Isto je i s Bolonjom. Svi pljuju po njoj,

a zapravo je nisu znali primijeniti. Mi

smo svoje programe od početka struktu-

rirali prema bolonjskom modelu još tamo

2001. Dok smo mi već debelo odrađivali

bolonjski proces na VERN’u, akademska

zajednica se dvoumila treba li uvesti Bolo-

nju ili ne. I onda je bivši ministra Primorac

to presjekao i rekao: „Uvedite!“. Tako da je

Bolonja u Hrvatsku zapravo uvedena na

ho-ruk. Ono što se zamjera Bolonji je da

za 3 godine ne možete kvalitetno obra-

zovati ljude da budu spremni za tržište

rada. A to je potpuna laž. Treba struk-

turirati studije tako da 3 godine zaista

budu dovoljne. Vi za 3 godine ne možete

dobiti znanstvenog novaka, to se

slažem. Ali zato treba jasno razlikovati

znanstvene od stručnih studija. Kako

bi trebao izgledati studij koji ima za

zadatak znanstvenu karijeru? Sasvim

sigurno treba izgledati drugačije, nego

oni koji studente pripremaju za tržište

rada u struci. I pritom ne mislim da su

znanstveni studiji vredniji od stručnih,

jer to naprosto nisu. Oni samo obrazuju

ljude za drugačije profesionalne uloge.

zanimljive historijske priče, ali one moraju

biti utemeljene i prirodno nadograđene

na ono što je naša udarna snaga.

Činilo mi se idealno da u vrijeme akadem-

ske godine, studente koji u Zagrebu vode

jedan asfaltni život, jednom u semestru od-

vuče na Vis na dva tjedna. Zamislite kako

bi to bilo dobro da umjesto zagrebačkog,

jednom u semestru slušate jedan viški nas-

tavni modul. Prijepodne naravno slušate

predavanja, a popodne imate slobodne

aktivnosti poput škole ronjenja, jahanja,

jedrenja, pa onda berbe grožđa, ako je tada

vrijeme, berbe maslina, trekinga po Visu...

Tako da malo razbijete svoju zagrebačku

životnu rutinu, da malo vidite kako drugi

ljudi žive, i to ne ljeti, jer ljeti vidite zapravo

kako žive turisti. S druge strane, program

ćemo ponuditi i na međunarodnom tržištu

kao jednu privlačnu destinaciju za razmjenu

studenata, i to ne samo u okviru Erasmus

programa. Mislim da ćemo već u 6. mjesecu

početi provoditi prve probne programe, a

redovito će stvari krenuti od iduće godine.

Tu smo zapeli, dali smo profesoru Vu-

kiću da napravi studiju izvodivosti, ali

u ovom trenutku nismo sigurni da je

to ono što smo tražili. Bojim se da se u

tako kratkom roku to neće dogoditi, ali

svakako ćemo taj program u dogledno

vrijeme postaviti na noge.

A poduzetništvo i umjetnost su poveza-

ni više nego što se na prvi pogled čini.

Poduzetnik mora imati talenta da pre-

pozna mogućnost za novu vrijednost, da

vidi priliku i da ima hrabrosti preuzeti

rizik. Za to mora biti kreativan, ino-

vativan i mora imati viziju koja će ga

inspirirati, isto kao i umjetnik.

-

u

-

Moja želja je da postanemo sveuèilište primijenjenihznanosti i na tome gradimo našu buduænost.

p j j

d S VERN’

p j g j g

f k l l d b f

ne

nom

pre

žiti

silu i umjetno je fabricirati, po meni

ma smisla. Naravno, sjajno je ugraditi

turističku ponudu kulturne sadržaje i

Poduzetnik mora bitip jp j

kreativan, inovativan,mora imati viziju

i inspiracijukao i umjetnik.

1

g obrazovanja na sveučilišno...

udućnost studija Turizma?

ni sveučilišni centar na

e programa

i na ručku. Ponudit ću mu 10 mjesta na

ERN’u za sljedeću akademsku godinu

studente ekonomije, ako će naravno

i zainteresirani slušati kod nas izborne

edmete, i da im se naravno priznaju ti

TS bodovi na njihovom studiju.

biti znanstvenog novaka, to se

žem. Ali zato treba jasno razlikovati

anstvene od stručnih studija. Kako

trebao izgledati studij koji ima za

datak znanstvenu karijeru? Sasvim

urno treba izgledati drugačije, nego

i koji studente pripremaju za tržište

da u struci. I pritom ne mislim da su

anstveni studiji vredniji od stručnih, i diji d iji d č ih

to naprosto nisu. Oni samo obrazuju

de za drugačije profesionalne uloge.

nimljive historijske priče, ali one morajujj

i utemeljene i prirodno nadograđene

ono što je naša udarna snaga.

ko žive turisti. S druge strane, program

mo ponuditi i na međunarodnom tržištu

o jednu privlačnu destinaciju za razmjenu

udenata, i to ne samo u okviru Erasmus

ograma. Mislim da ćemo već u 6. mjesecu

četi provoditi prve probne programe, a

dovito će stvari krenuti od iduće godine.

zna mogućnost za novu vrijednost, da

di priliku i da ima hrabrosti preuzeti

ik. Za to mora biti kreativan, ino-

tivan i mora imati viziju koja će ga

pirirati, isto kao i umjetnik.

asa. Tako je bilo i s nama... Kod nas se

dogodilo kada je s VERN’a izašlo pr-

h 500 alumnija na tržište rada, tada se

lako počela prepoznavati kvaliteta.

adih ljudi. Mislim da te brojke govo-

same za sebe.

r kada govorim iz svog

ntima s privatnih

os s državnim sektorom.

atnim fakultetima i mi

o na Sveučilištu postoji netko tko

bro vlada tim područjem i može na-šim

udentima to predavati? Ili zašto npr.p p

bismo primili neke studente s Eko-

mskog fakulteta da kod nas slušaju

edavanja? Upravo ću to Bjelišu predlo-

i čk P dit ć 10 j t

Ivo Dubokoviæ prilièno je osebujna pojava i u akademskom i u poslovnom

svijetu – magistar ekonomskih znanosti, predavaè marketinga na VERN’u,

uspješni poduzetnik i proizvoðaè vrhunskih dalmatinskih vina iz

vinograda na svome rodnom Hvaru. Pola tjedna u svojoj rodnoj Jelsi, meðu

osunèanim èokotima i mirisima barrique baèvi svoga vinskog podruma, a pola tjedna u Zagrebu, meðu znatiželjnim

studentima VERN’a.

S ponistre se vidi Jelsa

Razgovarao: Tomislav ŠtukaFotografi ja: Mladen Šćerbe18

Profesor i poduzetnik

Ovisi o godini i kvaliteti berbe. Manje je bitno koliko je obilno,

važnije je koliko je kvalitetno, a i neizostavno, koliko ste zadovoljni s poslom koji radite. Tada je svaka

berba posebna priča, na neki svoj način, baš kao i svaka nova generacija studenata. Uvijek imamo priliku od

onoga što imamo napraviti nešto bolje. Uvijek imamo mogućnost, bez kompromisa, težiti najboljem.

Hvala vam. To je uvijek lijepo čuti.

Trudim se biti iskren i pošten. Trudim se svakim novim predavanjem dati sebe, pričati

i podijeliti ono što znam i ne skrivajući ono što ne znam. Svaki dan imamo priliku nešto novo

naučiti, u svakoj interakciji, na svakom predavanju.

Studirao sam kako bi jednog dana bio

uspješan u poslu koji radim. I onda su me jednog dana pitali bi li ja mogao nekog drugog naučiti ono što

znam. Pokušao sam. Odnosno, još uvijek pokušavam ono što živim prepričati u predavaonici. Podijeliti i

znanja i iskustva. Znanje se može naučiti i iz knjiga. Dostupno nam je svima. No, iskustvo znanju daje onu

jednu neprocjenjivu vrijednost, doživljaj, uspomenu, emociju. Čitav put primjene. Iskustvo je ono koje čini

razliku. Razlika je, što se mene tiče, u tome što se trudim već duže razdoblje ono što predajem primjenjivati

u svakodnevnom životu. Testiranje teorije u praksi i dolaženje do onih najboljih, prilika je koju poduzetnici

imaju. Osobno me to zabavlja, nekada je lakše,

nekada izazovnije, ali je vrijedno, i, očigledno,

studenti to prepoznaju.

Prvenstveno su važne sposobnost, talent i

educiranost predavača da efi kasno prenese svoja znanja

studentima. Ako uz to ima i iskustvo iz vlastitog

profesionalnog života, te ga adekvatno prenosi,

ono samo može nadograditi predavanja,

dodatno zainteresirati i motivirati studente,

čineći dodanu vrijednost. Čini mi se da je

neimanje profesionalnih iskustava mnogima teško

premostiva prepreka za dovoljno kvalitetna predavanja.

Zvali mi to dodana vrijednost, osobni doprinos ili svjedočanstvo, svejedno

je. Smisao je u tome što je iskustvo u živoj riječi nezamjenjivo. Inače se svodi na riječi u literaturi. Možete,

naposljetku, biti i uspješan poduzetnik, ali ako ne znate prenijeti znanja, studenti će imati malo koristi. Kao i

u svemu, optimalni miks je ključan. Osobni doprinos čini razliku dajući dodanu vrijednost. VERN’ je taj koji se

upravo time ponosi. I ne smije odustati od dorečenog puta k izvrsnosti.

Jednostavno. Detektirajte što netko želi i krenite s razvijanjem ideje. Budite

uporni, i nikad se ne zaboravite igrati. Posebno je lijep osjećaj uspjeti napraviti proizvod koji druge ljude

čini zadovoljnima, sretnima ili boljima.

Otoci se, kao i bilo koji dio naše Hrvatske, moraju

prvenstveno odlučiti i znati što žele. Jasno i jednostavno. Ti ciljevi moraju biti ambiciozni i ostvarivi,

unutar dorečene strategije razvoja. Kada se to napravi, sve će biti lakše. Koliko god ovo zvuči kao fl oskula,

nije tako. Nažalost, to je osnova, osnova koja nije postavljena. Ako i je negdje na papiru, nije dovoljno jasno

razrađena i nedovoljno je kvalitetno komunicirana. Tko god nema jasno postavljene ciljeve njemu i usputni

uspjesi ne pomažu ni približno koliko bi mu pomagali kada bi bili dio jedne, sustavne, jasno zacrtane i

razrađene priče. Otoci i otočani imaju istu šansu kao i svi drugi sami sebi odrediti sudbinu. Moramo biti

svjesni da nitko drugi to neće učiniti umjesto nas samih. Kao ni bolje od nas samih.

Istraživanja na globalnoj razini pokazuju da samo 2-3% ljudi u životu radi posao koje stvarno želi raditi.

Volio bih da svi imaju dovoljno hrabrosti, mudrosti i strpljivosti, i da se usude biti baš ti sretni ljudi. Na

nama je da mladim ljudima pomažemo ostvariti njihove snove. I ništa više.

19

Profesore Dubokoviću, predavač ste marketinga na VERN’u i uspješan vinarski poduzetnik na rodnom Hvaru. Koji od ta dva „vinograda“ daje bolje i obilnije plodove?

Rezultati studentskih anketa redovito vas svrstavaju među najcijenjenije predavače. Koja je tajna takve vaše reputacije?

U biti klasične Humboldtovske ideje sveučilišta nalazi se koncepcija o jedinstvu poučavanja i istraživanja. Nije li vaša pozicija osobe koja spaja akademski rad i poduzetničku praksu zapravo adekvatna analogija spomenute koncepcije primijenjene na vrstu studija koji se izvode na VERN’u?

Kolika je po vama važnost raznovrsnih praktičnih, odnosno profesionalnih iskustava za predavače na stručnim studijima?

Svojedobno ste u medijima izjavili da vaša omiljena defi nicija marketinga glasi: „Pronađi želju i ispuni je“. Kako ovaj marketinški postulat funkcionira u vašoj poduzetničkoj praksi?

Dalmatinac ste porijeklom, ostali ste u intenzivnom kontaktu s rodnim otokom, paralelno funkcionirate i u otočkom i zagrebačkom „svemiru“... Kakva bi iz vaše perspektive izgledala nekakva optimalna, gospodarski i ekološki održiva strategija razvoja naših otoka?

Što bi poručili studentima i kolegama?

2026. svibnja

oèekuje nas

još jedna

promocija

diplomanata

i najbrojnija

generacija

VERN’ovaca

u povijesti

Veleuèilišta

Promocija 2012. 400 novih diplomanata u Lisinskom

21

21

Kao i svakog proljeća, Kon-

certna dvorana Vatroslava

Lisnskog ugostit će krajem

svibnja, 11. po redu svečanu

promociju Veleučilišta VERN’.

Crvene toge, bljeskanje foto-

aparata, ponosna lica roditelja

i visoko podignute ruke s dip-

lomama, obavezan su dekor

ovoga događaja na kojemu

VERN’ svake akademske godi-

ne promovira novu generaciju

diplomanata.

Ove godine u profesionalni ži-

vot ili na nastavak školovanja

krenut će najbrojnija gene-

racija VERN’ovaca u povijesti

fakulteta. Oko 400 mladih,

visokoobrazovanih ljudi potra-

žit će svoje mjesto pod suncem,

opremljeno stručnim znanji-

ma i vještinama i okrijepljeno

poduzetničkim duhom ustano-

ve na kojoj su se školovali.

Uz prepunu dvoranu, broj-

ne goste i ugledne uzva-

nike iz akademskog i

društvenog života, dip-

lomante očekuje i poseban

program. Kao i na pret-

hodnim promocijama,

kada su ovu svečanost

svojim scenskim nastupi-

ma obilježili glazbeni um-

jetnici poput Massima

Savića, Josipe Lisac, Nene

Belana, Putokaza i solista

opere Hrvatskog narodnog

kazališta, i ovaj put će

diplomanti imati priliku

uživati u interpretacijama

renomiranih osoba s hr-

vatske glazbene scene.

Također, čestitku na ulas-

ku u profesionalni svijet

na promociji će im uputiti

i netko od uglednika iz

javnoga života.

22

23

23

G. I. Kolinda – prva žena NATO pakta na VERN’u

Razgovarale: Ana Mlinarić i Gala Svilan, studentice studija Novinarstva

Kako se vi borite protiv toga?

Izjavili ste kako Vas smeta što se Jadranku Kosor kao premijerku promatra kroz prizmu žene. Jeste li imali sličnih iskustava i ima li razlike biti žena na visokoj poziciji u Hrvatskoj i Belgiji?

Upravo smo u fazi kada ponovno provodimo istraživanja javnog

mnijenja država članica. Provodimo istraživanja u kojemu se postavljaju pitanja o tome koliko ljudi poznaju

NATO i kolika je potpora. Moram reći da je potpora u Hrvatskoj prilično solidna. Iznimno je važno za nas

i za hrvatsku Vladu da znamo koja su pitanja ljudima bitna i s kakvim se predrasudama možemo susresti.

Još uvijek postoje predrasude u Hrvatskoj koje se tiču posebno Hladnoga rata i uloge NATO-a u njemu.

Međutim, mislim da su nestale one predrasude koje su postajale neposredno prije ulaska u članstvo: da će

NATO ugroziti hrvatski turizam, da će se otvarati vojne baze i da ćemo morati slati svoje vojnike u ratove

na drugim kontinentima. Mislim da su ljudi shvatili da tome nije tako.

Mi smo i tada provodili istraživanja javnog mijenja i potpora je bila vrlo

solidna, preko 67%. Ja doista vjerujem da bi referendum prošao vrlo glatko. Međutim nije uopće bilo

potrebe za njim jednostavno zbog činjenice da se ulaskom u NATO ne gubi ni djelić suvereniteta. Dapače,

dobija se samo prednost sigurnosnog kišobrana.

Ponekad se i danas susrećem s raznim oblicima diskriminacije.

Izjavila sam da mi smetaju ne samo priče o njenim broševima nego i priče o drugim političarkama npr.

famozne duge cijevi I. Antičević jer da je to izjavio neki muškarac nitko se ne bi na to osvrnuo.

Nitko ne gleda boju nečije kravate, ali se ženu još uvijek gleda i prosuđuje kroz njenu pojavnost, kroz

frizuru, odjeću, izgled. Priznajem, ponekad može biti i prednost u tom svijetu u kojem dominiraju

muškarci, ali nikako ne može biti kriterij.

Jednostavno ignoriram takve rasprave jer mislim da je moje pravo da prije

svega odjenem ono što si mogu priuštiti, odnosno kupiti. Odijelo ne čini čovjeka. Možda samo odaje dio

osobnosti. Žene se ne bi trebale utopiti među muškarce s nekakvim korporativnim stilom odijevanja.

A imali li razlike u Hrvatskoj i Belgiji? Evo konkretan primjer što mi je silno zasmetalo u Belgiji. Otvorila

Koliko Hrvati zapravo znaju o NATO-u?

Što mislite kako bi, da je održan, prošao referendum za NATO u Hrvatskoj?

Foto

grafi

ja: K

rasn

odar

Per

šun

24

Foto

grafi

ja: K

rasn

odar

Per

šun

Već se neko vrijeme spekulira o postavljanju novih veleposlanika. Posebno se s time igraju političke stranke. Trebaju li se veleposlanici postavljati po političkoj osnovi ili je iskustvo ipak bitnije?

Napravili ste izvrstan posao kao veleposlanica u Americi. Za vrijeme vašeg mandata hrvatsko-američki odnosi nikada nisu bili bolji. Što očekujete od svoga nasljednika?

Kako će izgledati Vaš prvi radni dan na poslu u novoj godini? Znate li što je u planu?

Sada kada pričate o tome, veselite li se novim poslovima ili si mislite „ajme meni..”?

Krajem prošle godine, pomoænica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar-Kitaroviæ održala je gostujuæe predavanje za studente VERN’ova studija Novinarstva. O NATO-u, položaju žene u politici i mnogo èemu drugome razgovarali smo s prvom i za sada jedinom ženom na toj odogovornoj funkciji.

sam račun u jednoj banci na svoje ime i dovela muža da bude suvlasnik računa. Međutim banka je

automatski prebacila račun na njega, njegovo ime i napisala chef de famille. Doslovno. Glava obitelji, Jakov

Kitarović. Na što sam poludjela i otišla u banku i rekla: da kao prvo, kod nas nema glave obitelji, a kao

drugo, tko ste vi da odlučujete o tome. Kada sam se raspitala rekli su mi da je informatički sustav banke

takav da automatski prebacuje račun na mušku osobu, što za je mene nepojmljivo da se dogodi u Hrvatskoj.

Mi imamo sjajno zakonodavstvo o jednakosti spolova, međutim, ono se ne provodi uvijek i svugdje, i još

uvijek postoji puno izazova s kojima se žene moraju suočavati kako bi dokazale da razlike ne postoje.

Ne možemo si dopustiti kompletno

mijenjanje cijele strukture kada dođe do promjene vlasti. Prošlo je već 20 godina od osamostaljenja, od

izgradnje hrvatske diplomacije, dakle mi imamo sada profesionalni diplomatski kadar koji se može i mora

koristiti kada je riječ o imenovanjima veleposlanika, ali isto tako koji moramo poticati i na integriranje u

međunarodnim organizacijama od UN-a, NATO-a, OESS-a, a uskoro i Europske unije.

Očekujem svakako da nastavi intenzivno

razvijanje hrvatsko-američkih odnosa. Mislim da je to u ovoj situaciji nužno, što je i Hrvatskoj i SAD-u u

interesu i gdje se možemo i dalje profi lirati kao država koja je odgovorna članica međunarodne zajednice, od

Afganistana pa do našeg vlastitog okruženja, gdje možemo nuditi rješenja i aktivno sudjelovati u rješavanju

otvorenih pitanja. Ono za čime žalim što nismo uspjeli napraviti, iz čisto objektivnih razloga, program je

izuzimanja od viza. On, praktično rečeno, nije toliko bitan jer se vi kao posjetitelj i dalje kada ulazite u

SAD morate logirati na sustav, tražiti odobrenje i tako putovati, tako da je možda lakše uzeti vizu na deset

godina. Ali po meni ukidanje viza je simbolično značajno jer je znak povjerenja i prijateljstva. Međutim, dok

smo došli do situacije da ispunimo kriterije, uključujući uvođenje biometrijskih putovnica, promijenilo se

nažalost zakonodavstvo koje je onda onemogućilo Kongresu da uopće razmišlja o novim članicama „visa

25

waver programa“. No, trenutno ipak traju razgovori kako bi se ti kriteriji promijenili

te kako bi neke države, uključujući i Hrvatsku, ipak ušle u taj program. I ja svom

nasljedniku doista želim da Hrvatska uđe u taj program.

Vraćam se 2. siječnja, što znači da već 3. krećem s

poslom. Kako me neće biti dva tjedna na poslu, krenut ću s nizom brifi nga o tome

što se događalo dok sam bila u Hrvatskoj, iako sam stalno na BlackBerryju, čitam

e-mailove i odgovaram na mnoge upite. Moramo napraviti i završiti godišnje

izvješće i plan za sljedeću godinu. Očekuje me intenzivan rad na pripremi

čikaškog samita, osmišljavanje medijske strategije te sastanci s djelatnicima

one on one jer mi je iznimno bitno čuti što bi sami djelatnici

željeli raditi. Također, očekuje nas reforma sjedišta NATO-a

i reorganizacija sustava uprave kako bi bio što učinkovitiji.

Pa da, veselim se tim iz zovima. Naposljetku to

je bio moj osobni izbor. I veselim se svakom novom radnom danu i nikada, ali

nikada niti jednom pitanju nisam pristupala niti mu pristupam videći u njemu

samo probleme. I često svoje suradnike, kada raspravljamo o nečemu pa mi počnu

govoriti o problemima, prekinem i kažem: „Znam, svjesna sam toga. Nemojte mi

dolaziti s problemima, dolazite s rješenjima.“ Jer svaki je problem rješiv. Samo

treba biti dovoljno kreativan i ponekad razmišljati out of the box i nikada se ne

dati obeshrabriti ako se nađete pred zidom. Nekada treba pričekati, nekada

potražiti kompromis. Među svojim djelatnicima polako pokušavam

mijenjati klimu. Želim da svi skupa budemo što manje negativni,

a što više optimistični, ali realistično optimistični.

Partner Europske unije u poticanju mobilnosti

26

Poslodavci na tržištu rada sve više od novih

zaposlenika traže razvijene tzv. meke vještine

(soft skills), među koje spadaju komunikacijske

i prezentacijske vještine, poslovni bonton,

pregovaranje, ali i interkulturalna komunikacija.

Upravo ova posljednja dobiva sve više na važnosti

s približavanjem ulaska Hrvatske u EU.

Matea Beranek,

FH Wien, Austrija

U Beču studiram

ekonomiju

i orijentirana

sam na

fi nancijske

predmete, ...

e

Od prošle akademske godine, VERN’ sudjeluje u Erasmus

programu EU-a za poticanje međunarodne mobilnosti. Osim

poticanja mobilnosti, Erasmus ima zadaću poticanja razvoja

multilateralne suradnje među europskim sveučilištima,

povećanja transparentnosti i usklađenosti dodijeljenih

obrazovnih kvalifi kacija, unapređenja suradnje između

visokih učilišta, sveučilišta i gospodarstva, razmjenu

inovativnih nastavnih praksi, te razvoj ICT sadržaja, usluga i

pristupa nastavi za cjeloživotno obrazovanje. Naši studenti i

profesori ravnopravno se prijavljuju na natječaje za student-

sku razmjenu, praksu ili studijske boravke u stranim država-

ma u partnerskim institucijama, te ostvaruju pravo na fi nan-

cijsku potporu iz programa EU-a. Do sada, VERN’ovi Erasmus

stipendisti već su boravili na studentskoj razmjeni ili praksi u

Španjolskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Finskoj, Malti...

Uz mogućnost studiranja i življenja u međunarodnom

okruženju, naši studenti stječu vrijedno međunarodno i

multikulturalno iskustvo. Ujedno, ECTS sustav omogućava

jednostavnije prihvaćanje mobilnosti i transfer bodova

stečenih tijekom studijskog boravka izvan domovine.

Sudjelovanjem u programu studentske razmjene, studenti

ne samo da razvijaju osjećaj za komunikaciju s drugim

kulturama, već međusobno razmjenjuju znanja i vještine

te grade međunarodnu mrežu poznanstava. Istovremeno,

stječu iskustvo studiranja na stranim visokim školama i

rada u međunarodnom okruženju, što igra važnu ulogu i u

njihovom završnom profi liranju za tržište rada.

...iako kroz neke predmete obra-

đujemo i trendove koji danas u zna-

čajnoj mjeri određuju svijet u ko-

jem živimo, kao npr. Social Media,

Market Resarch, Sales Management,

Brandmanagement, Social Skils,

Cross Culture, itd. Naravno, u

programu imamo i engleski i

njemački jezik.

Na Erasmus natječaj prijavila sam

se iz znatiželje. Htjela sam iskusiti

nešto novo u svom životu i ovakva

me prilika privukla čim sam čula

za nju. Znala sam da ću time dobiti

jedno novo iskustvo, proširiti hori-

zonte, steći nova znanja, upoznati

nove kulture i zanimljive ljude.

Društveni život je vrlo zanimljiv –

sobu dijelim samo s cimericom (s

kojom se odlično slažem), ali kuhi-

nja na katu nam je zajednička, tako

da se u njoj ponekad zna skupiti i do

20 ljudi što zna biti vrlo zabavno.

Grupe su koncipirane slično kao i na

VERN’u – 20 do 30 studenata – ovisno

o predmetu, a nastava je u većini

slučajeva interaktivna i zanimljiva.

S tematikom koju obrađujemo

sam se već imala prilike susresti

na VERN’u, pa mi je razumijevanje

gradiva olakšano, što mi ostavlja više

prostora za detaljno proučavanje

i učenje, te upoznavanje novih

ljudi. Zanimljivo, u toj interakciji

s domaćim studentima i onima s

razmjene, možete vrlo dobro naučiti

koliko različitih ljudi ima i kakvo je

ponašanje kome prihvatljivo, te koji

su im prioriteti u komunikaciji.

2727

Studentica sam 2. godine Turističkog

i hotelijerskog menadžmenta na

VERN’u. Na Erasmus natječaj pri-

javila sam se jer sam željela vidjeti

kako je studirati u inozemstvu i os-

tvariti kontakt s potpuno različitim

kulturama. Beč sam izabrala zato što

se nalazi na njemačkom govornom

području i centralnoj poziciji u Eu-

ropi, što mi pruža mogućnost za

dodatna putovanja.

Za glavni smjer odabrala sam Podu-

zetništvo, ali slušam predmete iz

različitih područja (Kommunikations-

management, Personal- und Wissen-

management, Tourismusmanagement

i Unternehmensführung). Izbor ova-

ko širokog spektra predmeta se po-

kazao kao pun pogodak. Imam pri-

liku studirati s Austrijancima i Eras-

mus studentima, te s ozbiljnim, zapos-

lenim Austrijancima koji, svaki za se-

be, imaju potpuno drugačiji pogled na

obrazovanje i život općenito.

Nastava je koncipirana po blokovima

– predmet se sluša nekoliko tjedana

ili intenzivno nekoliko dana, nakon

čega slijedi ispit i zatim opet drugi

predmet. Naravno, nekoliko ih traje i

po cijeli semestar po čijem završetku

slijedi ispit. Što se tiče profesora

i organizacije samog sata, to je

potpuno drugačije nego u Hrvatskoj.

Primjerice, na FH Wien se jako puno

koristi tehnologija – studenti na

nastavi koriste laptope ili tablete, što

je često i kod profesora, među kojima

niti jedan nema klasično predavanje

– uvijek ih upotpunjuju ili završavaju

diskusijom, video klipovima i slično.

Interaktivnost se podrazumijeva na

svakom predmetu, pa puno radimo

u timovima, držimo prezentacije

naučenog na kraju sata i diskutiramo.

Beč me kao grad potpuno osvojio,

toliko da ponekad i zaboravim koliko

je smještaj i život općenito skup.

Živim u prosječnom studentskom

domu u centru grada i oduševljena

sam. Uspoređujući s Hrvatskom,

u rangu je najboljih domova, ali za

bečke standarde sasvim je prosječan.

Međutim, ovdje se nudi zaista širok

izbor domova i stanova koji mogu

zadovoljiti svakoga i svačiji džep.

Svoje „bečko iskustvo“ koje, (ne)sre-

ćom, traje još samo nekoliko mjeseci,

sasvim bih sigurno opet ponovila

i poželjela svakom da ga proživi.

Iskustva, ljudi, mjesta i osjećaji koji

se dožive na jednom Erasmus

semestru ne samo da će biti kick

za karijeru, nego će u potpunosti

promijeniti svakoga i učiniti da

promatra svijet sasvim drugim

očima.

Valentina Turčan, FH Wien, Beč, Austrija

Studiram ekonomiju na Sveučilištu

Huelva na jugu Španjolske i usput

pohađam tečaj španjolskog jezika.

O studiranju u inozemstvu razmiš-

ljam već duže vrijeme. Čim sam vidio

da je natječaj otvoren, odlučio sam

iskoristiti priliku i prijaviti se.

Moja dosadašnja iskustva izuzetno

su pozitivna. Nastava svakoga

predmeta odvija se jednom tjedno

u bloku od 2 sata, tako da vam

ostaje puno slobodnog vremena, no

na svakom satu se dobije zadatak

s određenim rokom koji treba biti

predan i nakon toga prezentiran

grupi na satu. Profesori imaju manjih

problema s engleskim jezikom, ali se

trude što bolje objasniti i pomoći kod

obavljanja zadataka.

Upoznao sam mnogo kolega iz cijelog

svijeta i stekao puno novih prijatelja.

Imamo jako dobru organizaciju ESN

Huelva koja organizira razna okuplja-

nja, putovanja i zabave za međuna-

rodne studente, na kojima se imamo

priliku bolje međusobno upoznati.

Putovanja su vrlo dobro organizirana

i uhodana. Zadnje putovanje za mene

je bilo i najatraktivnije. Putovali smo

na Ibizu na kojoj smo proveli 6 dana

s 2.800 međunarodnih studenata iz

cijele Španjolske. Što se tiče smještaja,

svi međunarodni studenti žive u

iznajmljenim stanovima. Stanovi su

relativno veliki i jeftini i obično imaju

3-5 spavaćih soba. Živim u velikom

stanu s 3 sobe, s cimerima iz Hrvat-

ske i Latvije s kojima se vrlo dobro

slažem.

Romano Jukić, Huleva, Španjolska

Erasmus program

Potvrdili ste naslov viceprvaka Sveučilišnog prvenstva Grada Zagreba. Sada kad su se osjećaji slegli, kakvi su dojmovi s ovogodišnjeg natjecanja?

Osjećaji se jesu slegli, ali još nam je uvijek žao

prilike koju smo propustili. Naši suparnici

u fi nalu (košarkaši Ekonomskog fakulteta)

tijekom cijele sezone nisu izgubili niti jednu

utakmicu, a onda su upravo s nama imali

najneizvjesniji dvoboj. Ipak, moramo se slo-

žiti da je osvajanje srebrne medalje za našu

ekipu izniman uspjeh jer, osim što smo obra-

nili prošlogodišnji rezultat, činjenica je

da je ove godine prvenstvo bilo najjače i

najujednačenije do sada.

Možete li nam pobliže opisati kakav timski duh i suradnja vladaju u momčadi. Kakvi su odnosi među igračima i sa stručnim vodstvom?

Sa sigurnošću mogu reći da su timski duh i

međusobna suradnja na terenu i izvan njega

naše najjače oružje. Većina nas je već dugi

niz godina na okupu, a svi novi igrači se vrlo

brzo uklope. Često se družimo i van treninga

- izlazimo skupa, idemo na kuglanje ili u kino.

Također, rado sudjelujemo i u humanitarnim

akcijama, kao npr. u akciji “POMAGANJE

JE UVIJEK IN”. Uz glavnog trenera Ognjena

Bagatina, ove se godine stručnom vodstvu

pridružio i bivši igrač Luka Novak. Luka je u tim

unio novu dimenziju, a zajedno s Ognjenom

čini odličan trenerski dvojac koji je u najvećoj

mjeri zaslužan za ovaj rezultat. Koliko je zahtjevan svakodnevni život studenata, članova sportskih momčadi? Kako izgleda jedan vaš dan kada imate trening (kako usklađujete studentske i sportske obaveze)?

Usklađivanje obaveza na fakultetu s treninzima

za ekipu fakulteta, igračima ne predstavlja

veliki problem. Treninzi su u večernjim satima

što nam ostavlja dovoljno vremena da tokom

dana ispunimo sve obaveze. Trenutno imamo

dva treninga tjedno, a poteškoće nam donekle

stvara jedino kasni trening koji traje do 23:30,

što zna predstavljati mali problem prilikom

ustajanja sljedećeg jutra.

Kralj lavova: Mario Kralj kapetan košarkaške momčadi VERN’a

Tijekom sezone putujete na pripreme i turnire i izvan Zagreba. Kako provodite zajedničko vrijeme na tim turnirima i pripremama: koliko se treninzi razlikuju od onih u Zagrebu, kako se zabavljate, možete li izdvojiti koju anegdotu?

Svake godine putujemo na razne

turnire, a prije završnica prvenstava

odlazimo nekoliko dana na pripreme.

Zadnje dvije godine redoviti smo

sudionik međunarodnog turnira u

Dubrovniku na kojemu smo i ove

godine osvojili zlatnu medalju. Ta

putovanja su uvijek uzbudljiva, a

kao zanimljivost bih mogao izdvojiti

tradicionalan obred inicijacije svih

novih članova koji se proširio i

na druge sportske ekipe VERN’a.

Svi novi igrači ili oni koji prvi put

putuju sa VERN’ovim sportskim ekipama

moraju kroz inicijaciju dokazati svoju pri-

vrženost i odanost fakultetu. Nažalost,

oblici inicijacije smiju biti poznati samo

članovima sportskih ekipa, tako da vam

tu strogo čuvanu tajnu ne smijem otkriti.

Treninzi na pripremama su svakako

intenzivniji i učestaliji od onih u Zagrebu

jer su svi igrači na okupu i možemo

raditi kako kondicijsku pripremu, tako i

kolektivnu taktiku.

Koliko je prema vašem mišljenju kvalitetna sveučilišna košarkaška liga?

U posljednjih nekoliko godina može

se primjetiti da je liga sve jača i jača.

Dečki koji igraju u klubovima, većinom

drugu hrvatsku ligu, sve više igraju za

svoje fakultete što unosi novu dinamiku

u natjecanje. Vjerujem da će vodstvo

Razgovarao:

Vanja Koljan

Bacc.,s

of BasketBacc.,s

of Basket

Va

te

rp

olo

, f

ut

sa

l, o

db

ojk

a,

ru

ko

me

t..

.

VERN’ova

vaterpolo

momčad prva

je ove godine došla do odličja sa

Sveučilišnog prvenstva Grada Zagreba. I to ni manje, ni

više nego zlatnog. Plod je to napornog rada, ali prije svega

homogenosti momčadi, koja zbog kratkih priprema i trajanja prvenstva

(10 dana) mora “disati kao jedan” i tih dana u godini igrati najbolji

vaterpolo na Sveučilištu. Nakon srebra iz 2009. i prošlogodišnje bronce,

sav je trud došao na naplatu – i to u zlatu.

A zlatnu bi priču mogle ispisati i naše odbojkašice. Tijekom svih godina igranja dokazale su

se kontinuitetom dobrih nastupa i završnih plasmana. Dva puta su završile sezonu na 2.

mjestu, a ove su sezone u samom fi nišu prvenstva preuzele ligaški vrh i osvojile 1. mjesto

u 2. sveučilišnoj ligi. Tome su pribrojile i srebrnu medalju s Prvenstva veleučilišta i

visokih škola RH.

Na istom tom prvenstvu, VERN’ova je futsal ekipa demonstrirala svoje nogometno

umijeće i srčanost. Naime, iako u Sveučilišnom prvenstvu Grada Zagreba uvijek kotiraju za najviša

odličja, ove su se godine morali zadovoljiti 4. mjestom. Mjesec dana kasnije na državnoj smotri

veleučilišta i visokih škola nadigrali su konkurenciju i potvrdili naslov prvaka države iz 2011. godine.

Kroz sveučilišnu ligu uspješno guraju i obje VERN’ove rukometne ekipe. I dečki i cure trenutno u svojim

četvrtfi nalnim nastupima traže prolaz u

zonu u kojoj se dijele medalje.

lige znati prepoznati tu kvalitetu, ali

i brojne mogućnosti za napredak, te

da će poduzeti određene korake kako

bi utakmice postale još atraktivnije, a

liga još kvalitetnija. To će pridonijeti

popularnosti natjecanja i privući još

veći broj gledatelja.

Kakvom se rezultatu sa Sveučiliš-nog prvenstva Zagreba možemo i trebamo nadati iduće godine?

Naš cilj je uvijek prvo mjesto. U

tome nam veliku podršku daje

fakultet, kao i voditelj VERN’

Sporta, prof. Marijo Strahonja.

Zlatno odličje nam je ove godi-

ne izmaknulo za dlaku, ali čvrsto

vjerujem da će i ono vrlo brzo

biti u našim vitrinama. Sljedeće

nam je na rasporedu prvenstvo

Hrvatske na kojemu ćemo dati

sve od sebe da osvojimo medalju

i tako upišemo još jedan uspjeh

za nas i naš fakultet.

30

31

31

32 Suci su u protekle dvije godine prošli brojna okupljanja i seminare

pripremajući se za EURO 2012. Kroz te dvije godine za nastup na Euru konkuriralo je 30 top sudaca, od kojih je u prosincu 2011.

po mišljenju sudačke komisije na čelu s Pierlluigi Collinom, odabrano 12 najboljih. Svaki od njih mora iz svoje zemlje izabrati dva

pomoćna i dva dodatna suca. Zanimljivo je da će po prvi puta u povijesti europskih prvenstava na jednoj utakmici suditi kvintet

sudaca iz jedne zemlje, a njihova homogenost vjerojatno će biti garancija dobrog suđenja. Radi se o doista iskusnim sucima koji

će sada pokrivati svaki dio terena za igru, uključujući kazneni prostor i gol liniju. Uvjerenja sam da suci neće biti glavni akteri

utakmica, nego će svojim pristupom svjesno donositi ispravne, ponekad i nepopularne odluke, koje često i nije lako donijeti. Bez

obzira na sve, vjerujem u suđenje!

Ne, kao što sam malo prije rekao, to su najbolji europski suci elite

kategorije. Oni će se znati nositi sa svakim igračem i svakom reprezentacijom, bit će vrlo striktni s naglaskom na kažnjavanje

nesportskih situacija (prigovor na odluku suca, simuliranje i sl.). Bit će smješteni u posebnom sudačkom kampu u izvrsnim

uvjetima i s posebnim trenerima za edukaciju, fi zičku pripremu, psiholozima i ostalim stručnim osobljem. Suci će imati sve

uvjete da se pripreme i spremno dočekaju utakmice.

Osobno nisam za uvođenje tehnologije na nogometne utakmice.

Mišljenja sam da bi utakmica izgubila svoju draž, pa makar odluka suca ponekad bila i pogrešna. Postotak pogreški kod nekakvih

ključnih situacija je zapravo vrlo mali i one u ovom trenutku ne daju dovoljno argumenata za uvođenje videotehnologije. Po

mome mišljenju dovoljna su dva dodatna suca koji stoje kraj svakog gola na gol liniji. Svjedoci smo i nedavne povijesti kada su

Messi i Ronaldo promašili kaznene udarce i donijeli posebnu notu i draž toj utakmici. Tako i suci, koji su također ljudska bića i

imaju pravo na pogrešku, koja je sastavni dio jedne nogometne utakmice.

O da, svakako. Okrenemo li se samo oko sebe i pogledamo naše

hrvatske profesionalne sportaše iz bilo kojeg sporta, vidimo da situacija nije zadovojavajuća. Po završetku njihovih karijera

imamo premalo obrazovanih sportaša koji bi se nakon njihova završetka mogli uspješno baviti nekakvim drugim poslom.

Rješenje je da sportaši i klubovi probude svijest o potrebi da se uz sportske discipline paralelno bave i obrazovanjem. Ono

što posljednjih godina Veleučilište VERN’ i VERN’ Sport čini prepoznatljivim na raznim sveučilišnim natjecanjima su uspjesi

naših sportaša i ekipa, koje predstavljaju primjer simbioze rekreativnih i vrhunskih sportaša koji se uz studiranje aktivno bave

sportom. Cilj nam je da, kroz različite programe i uvođenjem nekih novih studija poput sportskog menadžmenta, omogućimo

vrhunskim sportašima obrazovanje i bavljenje sportom. Na taj način podigli bi razinu sportskih vještina naših ekipa koje bi

se u bližoj budućnosti kroz sportske klubove natjecale u hrvatskim ligama, a vrhunskim sportašima omogućili kvalitetno

studiranje prilagođeno njihovim sportskim potrebama.

33

33

Nova VERN’ova stranica

na engleskom jezikuRedizajnirana engleska verzija

VERN’ove internetske stranice pri-

lagođena je stranici na hrvatskom

jeziku. Na njoj se nalaze prevedeni

tekstovi i linkovi koji su korisni za

strane studente, te akademsko i

neakademsko osoblje koje je zain-

teresirano za studijski boravak i

dolazak na VERN’u u okviru Erasmus

projekta međunarodne razmjene.

Englesku stranicu možete posjetiti

na: www.vern.hr/english

Profesorica Jadranka

Ivanković imenovana

članicom Uprave Podravke Na sjednici Nadzornog odbora Pod-

ravke d.d. održane 24. veljače, vi-

ša predavačica na VERN’u dr. sc.

Jadranka Ivanković imenovana je

članicom Uprave Podravke.

Srdačno čestitamo profesorici Ivan-

ković i želimo joj puno sreće na novoj

dužnosti!

SuperVERN’ovke u SUPERTALENTUU zadnjoj sezoni popularnog showa SUPERTALENT dvije su VERN’ve

studentice pokazale kako se timskim radom, upornošću, inovativnošću i

dosljednošću mogu postići vrhunski rezultati. Jasmina Mihalić i plesna

skupina Promenada kluba, hrvatskoj su javnosti predstavili Kazalište

sjena – impresivni scenski igrokaz uz glazbu i ples koji svoje korijene vuče

s Dalekog Istoka. I naravno, “osvojili” su brojne gledatelje i članove žirija.

Studentica Matea Beranek, sa svojim je timom Plesnih punktova Zag-

reb postigla zapažen rezultat u showu. Neviđene akrobacije, sinkronizacija i

inovativna koreografi ja osigurali su im put do polufi nalne emisije.

PhD Gonna BeVERN’ nastavlja s ulaganjem u stručno

usvršavanje svojih predavača. U novu

rundu VERN’ova programa poticanja i

fi nanciranja poslijediplomskih studija

uključeno je 5 kolegica na studijima u

Zagrebu i Osijeku:

Vlatka Jurić, PSDS Hrvatske kulture

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

Iva Senegović, Doktorski studij

Poduzetništva i inovativnosti

na Ekonomskom fakultetu u Osijeku,

Višnja Grozdanić, Doktorski studij

obrazovnih znanosti

na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu

Gordana Ćorić, Doktorski studij

Poduzetništva i inovativnosti

na Ekonomskom fakultetu u Osijeku,

Ivana Vrhovski, PSDS Sociologije

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Neprestana tranzicija koja se događa

unutar ICT je nepovratna. Od statičnih

web stranica (jer riječ site označava

upravo to – statično mjesto) prelazimo

prema znatno dinamičnijim formama

komunikacije. Stream, river of news,

continuous content i sl. engleski su izrazi

koji danas upućuju na protočni karakter

nove forme organizacije mreže. Njezini

motori su korisnici koji svoje datoteke

pohranjuju u cyberspaceu i isporučuju ih

gotovo bilo gdje na Zemlji, brzo i jeftino

kao e-mail poruku.

Mreže su u zadnje vrijeme i putem nove

globalne kulture, u središtu pozornosti,

ne samo biznisa, već i društva u cjelini.

Sredinom prvog desetljeća 21. stoljeća

Sveprisutni FacebookSveprisutni FacebookOd kada je 2004. Facebook započeo kao jedna takva

dinamična, neprestano ažurirajuća, protočna mreža,

namijenjena studentima sveučilišta na Harvardu koji su

tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati

informacije, dosta se promijenilo.

Jedino je Facebookova strategija odnosa s javnosti jednom

artikulirana na početku, ostala do danas manje-više

nepromijenjena i pokazala se kao vrlo uspješan model.

Kao da se društvene mreže ne trebaju posebno oglašavati,

odnosno posebno truditi i izdvajati novac i energiju kako bi

privukli nove korisnike i investitore. Motor Facebooka, kao i

svakog drugog servisa za društveno umrežavanje su korisnici

sami, jer ih korisnici i kreiraju. “Facebookova cijela teorija

je da ljudi imaju stvarne veze u svijetu. Ljudi komuniciraju

najprirodnije i najefikasnije s prijateljima i s ljudima oko

njih”, kako ovu “teoriju” Facebooka u jednom intervjuu

krajnje pojednostavljeno prezentira njegov suosnivač i glavni

direktor Mark Zuckerberg.

Društvene mreže - iz34

Tvrtka kojoj je na čelu, tijekom svoje

kratke, ali dinamične povijesti uvijek

se prezentirala kao jednostavna mreža

koja spaja ljude s ljudima i kojoj se po

riječima Zuckerberga “nikuda ne žuri”,

uspjela je toliko

zaluditi tradicionalne

medije da gotovo

nema televizije, radija

dnevnih novina ili

magazina u kojemu

se redovito ne prate

najnovija zbivanja

vezana uz Facebook.

Istina, svi mediji su

društveni. Odnosno,

svi mediji imaju

društveni karakter.

No, također vrijedi

i obratno. Društvo

je zadobilo medijski

karakter, odnosno

djelić nekadašnje moći

mass-medija danas svatko može osjetiti dok

piše svoj blog, organizira prosvjede ili samo

izvještava o njima, sastavlja peticije ili samo

lajka. Da to jednostavno klikanje na “like”

ima neku dublju svrhu svakim je danom

sve jasnije kako strukture u potpunosti

društvene mreže s novim informacijsko-

komunikacijskim tehnologijama postale

su sveprisutne i usudili bismo se reći

jedna od najistaknutijih društvenih pojava

našeg doba. Sociolog Manuel Castells

promatra današnji razvoj strukturiran

oko protoka informacija, novca i moći

u globalnim fi nancijskim, društvenim,

političkim i drugim mrežama, nazivajući

ga “umreženo društvo”. Posljednji u nizu

tih “tehnika, izuma, alata i instrumenata”

koji su danas izuzetno popularni su alati

za umrežavanje. Takvo umrežavanje

društva i međusobno dijeljenje sadržaja

među njegovim članovima, obuhvaćeno je

nazivom social media, izrazom koji kod nas

prevodimo s “društvene mreže” premda bi

ga mogli prevesti i s “društveni mediji”.

Komunikacija preko računalne mreže

više nema nikakve veze s prirodnom

komunikacijom. Sve društvene implikacije

jednog takvog fenomena koji je u isto

vrijeme društveni, koliko i tehnološki,

nemoguće je predvidjeti jer je riječ ne

samo o novim društvenim fenomenima

već i o novoj “disruptivnoj tehnologiji” koja

mijenja sisteme komunikacije na načine na

koje to ni njihovi tvorci nisu očekivali.

Piše: prof. Stanislav Bender, predavač grupe kolegija

o online novinarstvu na VERN’ovu studiju

Novinarstva i doktorand na Odsjeku

za informacijske znanosti Filozofskog

fakulteta u Zagrebu 1

OFFOFFNe

un

we

up

pre

ko

con

ko

no

mo

po

go

ka

Mr

glo

ne

Sre

Piše:

OOCATHEDRA

zmeðu tehnološkog35

35

MoÆete li zamisliti da se

opet vratimo u vrijeme

kada smo se na internet

spajali dial-up vezom? !kreirane online, u virtualnom svijetu, sve jače djeluju na na dotadašnje međuljudske odnose, institucije,

ekonomske, političke i ine druge procese. Svaki korisnik koji sudjeluje u stvaranju sadržaja, pa čak i

pasivni promatrač koji klika na korisnički generirane sadržaje poput Youtubea ili društvene mreže kao

što je Facebook, osigurava vrijedne informacije o sebi i svojim omiljenim interesima, nemajući pritom

nikakvu predodžbu o tome kakvi se podaci mogu ekstrahirati iz njegovih online aktivnosti. Informacije

prikupljene postupkom data-mininga (doslovno; rudarenje podacima) i agregacijom mogu se koristiti

u različitom kontekstu od onoga u kojem su ovi podaci prikupljeni. Ti podaci, tzv. (meta)podaci mogu

biti vredniji od samog sadržaja… Ili nešto radikalnije izgovoreno riječima José Van Dijck, profesorice na

studiju medija na amsterdamskom sveučilištu: “Facebook ne želi spajati prijatelje s prijateljima, on je u

biznisu povezivanja ljudi s oglašivačima i proizvodima.”

Ovisno kako defi niramo social networking

stranice, prvi začetak stranice za društveno

umrežavanje možemo pratiti još od 1997. i

stranice SixDegrees.com koja je omogućila

korisnicima da kreiraju profi le i povežu se

s prijateljima. No, mnoge od tehnologija

kojima se SixDegrees koristio postojale su,

naravno, i prije u nekoj drugoj formi. Malo je

ljudi u Hrvatskoj uopće čulo za SixDegrees,

međutim za Facebook ih danas zna mnogo

više. Društvene mreže, blogovi, mikrobloging

servisi (Twitter), podcast, social bookmarking

(Delicious), Wikis, online video (You Tube,

Vimeo), servisi za razmjenu fotografi ja

(Flickr), virtualni svjetovi (Second Life), Web

2.0… sve se to pojavljuje kao niz zaraznih

„zezalica“ koje su snažan dio popularne

kulture i za koje se podjednako zanimaju i

akademska zajednica i gospodarski sektor.

Naime, silnice koje utječu na ekonomski i

kulturni diskurs o Webu 2.0 u Hrvatskoj

danas, uglavnom su svedene na

dominantni diskurs medija i oglašivača.

Taj diskurs ohrabruje pretpostavku o

javnom kolektivizmu koji u potpunosti

djeluje unutar

k o n z u m e r i s t i č k e

kulture. S druge pak

strane, apologeti i razni

“biznis gurui social

media” koji slave 2.0

uskrsnuće, nerijetko

tonu u demagogiju.

Zbog toga istraživanje

posljedica preklapanja

tehnologije i društva

(kulture), poziva na

hitnu dekonstrukciju i

na razvoj kulturalne teorije o digitalnoj kulturi.

(nastavak u sljedećem broju)

U travnju 2012. ova društvena mreža

zabilježila je 900 milijuna korisnika širom

svijeta, od kojih je gotovo 1,5 milijuna bilo

u Hrvatskoj. Prema podacima Internet

World Statsa u Hrvatskoj trenutačno

ima 2,6 milijuna korisnika interneta,

što je porast više od 1.000% u odnosu

na podatke iz 2000. g. Drugim riječima,

svaki drugi korisnik interneta ima danas

u Hrvatskoj otvoren profi l na Facebooku.

Već od 1980-

ih pojavljuje

se mogućnost

umrežavanja

računala, što

posl jedično

o m o g u ć u j e

da se centra-

lizirana raču-

nalna snaga

z a m i j e n i

d e c e n t ra l i -

z i r a n o m

m r e ž n o m .

Documents

Tema broja: Pridruzivanje Visoke novinarske škole VERN’u · autor najbolje mobilne web aplikacije na VIDI WEB AWARD Videoigre opæenito su meðu najzahtjevnijim programima, ali