Embed Size (px)
Citation preview
Dragi čitatelji, drage čitateljice,
pred Vama se nalazi brošura s osnovnim informacijama i uputama za prepoznavanje
diskriminatornog ponašanja. Brošura je izrađena u sklopu projekta „Savjetovalište za pravnu
pomoć“, kojeg financira Ministarstvo pravosuđa i uprave.
U radu Savjetovališta često se susrećemo s osobama koje su doživjele neki oblik diskriminacije,
ali i s onima koje se osjećaju diskriminirano iako nisu doživjele diskriminaciju u prav(n)om
smislu te riječi (što ne znači da se ne radi o nekom drugom obliku društveno neprihvatljivog
odnosno zabranjenog/kažnjivog ponašanja).
Slijedom navedenog i na temelju utvrđene potrebe, odlučili smo izraditi ovu brošuru kako bi
Vam mogla poslužiti kao osnovni vodič i smjerokaz za prepoznavanje diskriminacije.
Također, kroz ovu brošuru upućujemo na druge relevantne izvore informacija, kako bi
zainteresirane osobe lakše pronašle dodatne detaljnije informacije o pojedinim pojavnim
oblicima diskriminacije i načinu postupanja u konkretnom slučaju.
Nadamo se da će Vam čitanje biti korisno!
Vaš SOS tim
UVODNO O DISKRIMINACIJI
Diskriminacija je neopravdano negativno ili štetno ponašanje prema članovima određene grupe,
isključivo zbog njihove pripadnosti toj grupi. Diskriminaciju možemo odrediti i kao ponašajnu
komponentu predrasuda (Aronson, Wilson i Akert, 2005).
Predrasuda je stav, svi imamo stavove o stvarima, pojavama, ljudima koji nas okružuju pa tako
svi imamo i određene predrasude. Kao i svi stavovi, predrasude se sastoje od tri komponente:
emocionalne, kognitivne (vjerovanja i misli) i ponašajne. Izraz predrasuda najčešće se koristi
kao opći naziv za specifičan neprijateljski ili negativan stav prema pripadnicima neke grupe
koji se zasniva isključivo na njihovom članstvu u toj grupi, ali se koristi i kao izraz za
emocionalnu sastavnicu stava. Stereotipi su generalizacije o grupi ljudi, odnosno čine
kognitivnu sastavnicu stava. Stereotipi su vrlo otporni na promjene čak i uslijed novih
informacija (Aronson, Wilson i Akert, 2005).
Stereotipi i predrasude nas dovode do toga da se prema grupi ljudi ponašamo diskriminatorno,
da ih diskriminiramo. Odnosno, generaliziramo vjerovanja da su svi pripadnici određene grupe
ljudi isti, te se na određen negativni način ponašamo prema svim pojedinim članovima te grupe,
pri tome ne uzimajući u obzir da ta određena osoba možda ne posjeduje baš tu osobinu koju
pripisujemo cijeloj grupi.
Primjer:
Stereotip: Svi članovi grupe A kradu i nepošteni su.
Predrasuda: Ne volim kradljivce/bojim se ljudi koji kradu pa se tako bojim i svih članova grupe
A.
Diskriminacija: Samo zbog toga što pripada grupi A, neću osobu X.Y. zaposliti u svojoj firmi
(zato jer se bojim da će krasti).
Stereotipi i predrasude dovode do nepravednih postupanja, odnosno diskriminacije te se kroz
povijest pokazalo da imaju veliku ulogu u kreiranju našeg pogleda na svijet. Proučavanjem
navedenih fenomena bave se različite društvene znanosti te se pokazalo da je važan korak u
borbi protiv diskriminacije sama svjesnost o tome zašto i kako predrasude nastaju, kako se
manifestiraju te na koji način diskriminacija postaje mehanizam potlačivanja određenih (često
manjinskih ili „vanjskih“, „stranih“) grupa ljudi.
DISKRIMINACIJA PREMA ZAKONU O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE
Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12 - dalje u tekstu: ZSD),
diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po jednoj od osnova
iz čl. 1. st. 1. tog zakona (kao i stavljanje u nepovoljniji položaj osobe povezane s tom osobom
rodbinskim ili drugim vezama).
Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne
predodžbe o postojanju neke od osnova za diskriminaciju (iz čl. 1. st. 1. ZSD-a). Primjerice,
radniku se unatoč radnim rezultatima boljim od rezultata njegovih kolega koji obavljaju isti
posao ne dopušta napredovanje, a razlog leži u tome što se smatra da je on određene
nacionalnosti, no kasnije se utvrdi da to nije bilo točno. Bez obzira što se naknadno utvrdilo da
diskriminacijska osnova ustvari ne postoji, diskriminacija je svejedno počinjena.
KONSTITUTIVNI ELEMENTI DISKRIMINACIJE SU:
1. stavljanje u nepovoljniji položaj osobe u usporedivoj situaciji (ili osobe povezane s njom
rodbinskim ili drugim vezama)
2. bez opravdanja
3. zbog postojanja (zabranjene) diskriminacijske osnove iz čl. 1. st. 1. ZSD-a
↓
- rase ili etničke pripadnosti ili boje kože - obrazovanja
- spola - društvenog položaja
- jezika - bračnog ili obiteljskog statusa
- vjere - dobi
- političkog ili drugog uvjerenja - zdravstvenog stanja
- nacionalnog ili socijalnog podrijetla - invaliditeta
- imovnog stanja - genetskog nasljeđa
- članstva u sindikatu - rodnog identiteta, izražavanja
- spolne orijentacije
Što ako ne postoji diskriminacijska osnova? Ako je netko stavljen u nepovoljniji položaj, ali ne
na temelju jedne od diskriminacijskih osnova, već na temelju nekog drugog obilježja?
Onda se ne radi o diskriminaciji!
Možda se radi o nekom drugom obliku pravno nedopuštenog ponašanja (građanskom deliktu,
kaznenom djelu ili prekršaju) – ali ne radi se o diskriminaciji.
Diskriminacijska formula
D = N + ZO – O
D = diskriminacija
N = nejednako postupanje
ZO = zabranjene osnove
O= opravdanje
O = opravdanje
OBLICI DISKRIMINACIJE:
• Izravna diskriminacija – postupanje uvjetovano nekom od osnova iz čl. 1. st. 1. ZSD-a
kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj
od druge osobe u usporedivoj situaciji
• PRIMJER: natječaji za posao u kojima se traži osoba jednog spola – npr.
prodavačica, a (neopravdano) se isključuje drugi spol1
• Neizravna – kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti
u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD-a, u odnosu na druge osobe u
usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno
opravdati zakonitim ciljem, a sredstva su primjerena i nužna
• PRIMJER: Diskriminacija prema ženama zaposlenima na određeno vrijeme s
kojima poslodavci odbijaju sklopiti nove ugovore o radu u slučaju trudnoće ili
porođaja. U tom slučaju neutralna pravna norma o prestanku radnoga odnosa na
određeno vrijeme ima učinak zabranjene diskriminacije na temelju spola.2
• Uznemiravanje – neželjeno ponašanje uzrokovano nekom od osnova iz čl. 1. st. 1. ZSD-a
koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe te uzrokuje strah,
neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
1 Više primjera vidi u: Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu, urednik: Izv.prof.dr.sc. Mario
Vinković, str 21, dostupno na: https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/Priru%C4%8Dnik%20o%20diskriminaciji%20i%20mobbingu%20na%20radnom%20mjestu.pdf 2 Primjer preuzet iz Ibidem, str. 22.
• PRIMJER: Mladi Rom želi ući u klub. Nije mu dopušten ulaz. Uz to, izbacivač mu
kaže pred drugim posjetiteljima koji čekaju u redu da su Romi „prljavi lopovi“.3
• Spolno uznemiravanje –verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi
koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, uzrokujući strah,
neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
• PRIMJER: Mlada žena ulazi u trgovinu. Prodavač zviždi i kaže joj da nosi „seksi
odjeću“. Ona mu kaže da je njegovo ponašanje neprikladno, no prodavač joj
odgovori da ne bude „takva“ te joj priđe kako bi joj dotaknuo stražnjicu.4
• Poticanje na diskriminaciju
• PRIMJER: Direktoru tvrtke obrati se zaposlenica koja kaže da je jedan od kolega
neprestano uznemirava zato što je homoseksualne orijentacije. Direktor odgovori
zaposlenici kako ne bi trebala shvaćati takvo ponašanje preozbiljno. Kasnije,
direktor razgovara sa zaposlenicima koji su uznemiravali kolegicu i kaže im da
podržava to što rade budući da i sam želi da omražena kolegica da otkaz.5
• Propuštanje razumne prilagodbe (osobe s invaliditetom)
• PRIMJER: P.O. je osoba s invaliditetom koja za hodanje koristi štake. Tražila je
od svog poslodavca da joj omogući korištenje dizala, međutim on je odgovorio da
je to teretno dizalo koje je rezervirano za dostavu materijala i proizvoda i isključivo
djelatnike dostave i prijevoza te da ako bi omogućio njoj da koristi dizalo, sutra bi
to tražili svi djelatnici. Osim toga, njen poslodavac smatra da ju ne diskriminira jer
ništa posebno ne radi u odnosu na nju, dapače prema njoj se ponaša apsolutno
jednako kao prema svim drugim djelatnicima. Međutim, riječ je o diskriminaciji,
obzirom da je kod osoba s invaliditetom i nečinjenje (propuštanje razumne
prilagodbe) diskriminacija, a zahtjev P.O. sasvim je lako ispuniti i u potpunosti
zadovoljava uvjet razumnosti prilagodbe.6
• Segregacija – prisilno i sustavno razdvajanje osoba
3 Primjer preuzet iz Smjernica za prepoznavanje slučajeva diskriminacije, Wolfgang Zimmer, izdavač: Ludwig
Boltzmann Institut za ljudska prava, Pučka pravobraniteljica i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, dostupno na: http://www.crpsisak.hr/wp-content/uploads/2012/06/Smjernice-za-prepoznavanje-slucajeva-diskriminacije.pdf, str. 28. 4 Ibidem, str. 29. Više primjera možete pronaći i na: https://www.prs.hr/index.php/odluke-prs/prema-obliku-diskriminacije/uznemiravanje; Kako prepoznati spolnu diskriminaciju u praksi i kako se od nje zaštititi, Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, dostupno na: http://www.nhs.hr/img/foto/banneri/kako-prepoznati-diskriminaciju-u-praksi-web.pdf, str. 37-39. 5 Ibidem, str 31 6 Primjer preuzet iz Brošure dostupna na: https://zaposliosi.hr/data/example/01.pdf str. 32
• PRIMJER: „Rodna segregacija na tržištu rada ogleda se i dalje u stereotipnim
podjelama na temelju tradicionalnih ženskih «vještina» i osobina: «urođenih»
čuvateljica djece, toplijih i manje racionalnih bića od muškaraca itd. Usprkos sve
većoj participaciji žena na tržištu rada, poluge moći i oznake statusa ostaju,
međutim, čvrsto ugrađene u rukama muškaraca.“7
• Viktimizacija – dovođenje u nepovoljniji položaj osobe zbog toga što je u dobroj vjeri
prijavila diskriminaciju, nazočila diskriminaciji, odbila nalog za diskriminatornim
postupanjem ili na bilo koji način sudjelovala u postupku vođenom povodom diskriminacije
sukladno odredbama ZSD-a.
• PRIMJER: Zaposlenik upravi prijavi slučaj spolnog uznemiravanja jednog od
svojih kolega. Umjesto da slučaj diskriminacije istraži, uprava prebaci svjedoka u
drugi odjel.8
Prema ZSD-u, postoje i 4 teža oblika diskriminacije:
● Višestruka diskriminacija (više osnova)
● Ponovljena diskriminacija (više puta)
● Produljena diskriminacija (duže vrijeme)
● diskriminacija s posebno teškim posljedicama (teške posljedice)
Postoji li diskriminacija u nekom od težih oblika, relevantno je pri odmjeravanju visine
naknade neimovinske štete i kazne za prekršaje
7Primjer preuzet iz Istraživačkog izvještaja «Identifikacija standarda diskriminacije žena pri zapošljavanju», Dr.sc.
Branka Galić, izv. prof. Dr.sc. Krunoslav Nikodem Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu , Vlada RH, Ured za ravnopravnost spolova, str. 4, dostupno na: https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/preuzimanje/dokumenti/nac_strat/istrazivanja/istr_izvj_ident_sand_dis.pdf 8 Primjer preuzet iz Smjernica za prepoznavanje slučajeva diskriminacije, Wolfgang Zimmer, izdavač: Ludwig
Boltzmann Institut za ljudska prava, Pučka pravobraniteljica i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, dostupno na: http://www.crpsisak.hr/wp-content/uploads/2012/06/Smjernice-za-prepoznavanje-slucajeva-diskriminacije.pdf, str. 33.
IZNIMKE OD DISKRIMINACIJE
Čl. 9. st. 2. ZSD-a sadrži 10 iznimka prema kojima se, iznimno, ne smatra diskriminacijom
stavljanje u nepovoljniji položaj u sljedećim slučajevima:
1. kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja zdravlja, javne sigurnosti,
održavanja javnog reda i mira, prevencije kaznenih djela i zaštite prava i sloboda drugih
ljudi te ako su upotrijebljena sredstva u demokratskom društvu primjerena i nužna za postizanje
željenog cilja, pod uvjetom da takvo postupanje ne dovodi do izravne ili neizravne
diskriminacije na osnovi rasne ili etničke pripadnosti, boje kože, vjere, spola, nacionalnog i
socijalnog podrijetla, spolne orijentacije i invaliditeta;
2. posebnih mjera koje uključuju bilo koju mjeru privremene naravi, koja je nužna i
prikladna za ostvarivanje stvarne jednakosti društvenih skupina koje su u nepovoljnijem
položaju, na temelju neke od osnova iz članka 1. ZSD-a kada je takvo postupanje temeljeno
na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa, mjera ili odluka u cilju poboljšanja
položaja etničkih, vjerskih, jezičnih ili drugih manjina ili drugih skupina građana ili osoba
diskriminiranih po osnovama iz članka 1. stavka 1. ZSD-a;
3. provođenja mjera socijalne politike kojima se pogoduje osobama ili domaćinstvima
težeg imovinskog ili socijalnog stanja pod uvjetom da takve mjere ne dovode do izravne ili
neizravne diskriminacije na temelju spola, spolne orijentacije, rase, boje kože, etničke
pripadnosti, vjerskog uvjerenja i invaliditeta;
4. u odnosu na određeni posao kad je narav posla takva ili se posao obavlja u takvim
uvjetima da značajke povezane s nekim od osnova iz članka 1. ZSD-a predstavljaju stvarni i
odlučujući uvjet obavljanja posla ako je svrha koja se time želi postići opravdana i uvjet
odmjeren;
5. pri obavljanju profesionalnih aktivnosti, odnosno zasnivanju radnog odnosa,
uključenju u članstvo te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i
vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, te druge
javne ili privatne organizacije čiji se sustav vrijednosti temelji na vjeri ili uvjerenju, a koja
djeluje u skladu s Ustavom i zakonom, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina ili uvjerenja, u
slučaju kada zbog prirode tih aktivnosti ili okolnosti u kojima se obavljaju, vjera ili uvjerenje
neke osobe predstavljaju istinski, zakonit i opravdan uvjet za obavljanje posla, uzimajući u
obzir sustav vrijednosti te organizacije;
6. na temelju dobi pri ugovaranju premija osigurnina i drugih uvjeta u osiguranju na
temelju opće prihvaćenih načela procjene rizika, u skladu s relevantnim i točnim statističkim
podacima i pravilima aktuarske matematike;
7. u pristupu dobrima, uslugama i sportu te pružanju istih ako je pristup dobru i/ili usluzi
namijenjen isključivo ili prvenstveno pripadnicima jednog spola ili osobama s invaliditetom
pod uvjetom da je takvo postupanje objektivno i razumno opravdano legitimnim ciljem te ako
su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna cilju koji se želi postići;
8. na osnovi dobi, ako je takvo postupanje objektivno i razumno opravdano legitimnim ciljem,
uključujući legitimne ciljeve socijalne politike, socijalne i zdravstvene zaštite, politike
zapošljavanja, promicanja ciljeva tržišta rada i stručnog osposobljavanja, te ako su sredstva za
njegovo postizanje primjerena i nužna. Primjerice, diskriminacijom se ne smatra: određivanje
najniže ili najviše dobi i/ili profesionalnog iskustva i/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa ili kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih za radni odnos;
određivanje prikladne i primjerene najviše dobi kao razloga za prestanak radnog odnosa, a koja
je sukladna uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu, propisivanje dobi ili razumnog
razdoblja zaposlenja kao uvjeta za stjecanje ili ostvarivanje prava na mirovinu, ili drugog prava
iz sustava socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti i određivanje dobi kao uvjeta za
pristup obrazovanju ili određenim dobrima ili uslugama, pod uvjetom da su zadovoljeni uvjeti
iz prve rečenice ove točke;
9. na temelju državljanstva prema posebnim propisima;
10. kod stavljanja u nepovoljniji položaj pri uređivanju prava i obveza uređenih
Obiteljskim zakonom, a osobito u svrhu legitimne zaštite prava i dobrobiti djece, zaštite
javnog morala i pogodovanja braku, pri čemu upotrijebljena sredstva moraju biti primjerena
i nužna.
Sve navedene iznimke trebaju ostvarivati svoj legitimni cilj za koji su određene i moraju
biti primjerene i nužne za ostvarenje tog cilja.9
9 Više o iznimkama i primjere iznimaka možete pronaći u: Smjernice za prepoznavanje slučajeva diskriminacije,
Wolfgang Zimmer, izdavač: Ludwig Boltzmann Institut za ljudska prava, Pučka pravobraniteljica i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, dostupno na: http://www.crpsisak.hr/wp-content/uploads/2012/06/Smjernice-za-prepoznavanje-slucajeva-diskriminacije.pdf
ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE:
• Pritužba:
• pučkoj pravobraniteljici
• Savska cesta 41/3 (zgrada Zagrepčanke)
10 000 Zagreb
• 01 4851 855
01 4851 853
• pravobraniteljici za ravnopravnost spolova
• Preobraženska 4/1
10000 Zagreb
• 01 48 48 100
01 48 44 600
• e-mail: [email protected]
• pravobraniteljici za osobe s invaliditetom
• Savska cesta 41/3
10000 Zagreb
• 01 6102 170
• pravobraniteljici za djecu
• Teslina 10
10000 Zagreb
• 01/4929 669
• Prijava policijskim službenicima
• Sudski postupak
• prekršajni
• kazneni
• građanski
• individualna diskriminacijska tužba
• udružna diskriminacijska tužba
LITERATURA:
● Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08, 112/12
● Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu, urednik: Izv.prof.dr.sc.
Mario Vinković, dostupno na:
https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/Priru%C4%8Dnik%20o%20diskrimin
aciji%20i%20mobbingu%20na%20radnom%20mjestu.pdf
● Smjernice za prepoznavanje slučajeva diskriminacije, Wolfgang Zimmer, izdavač:
Ludwig Boltzmann Institut za ljudska prava, Pučka pravobraniteljica i Ured za ljudska
prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, dostupno na:
http://www.crpsisak.hr/wp-content/uploads/2012/06/Smjernice-za-prepoznavanje-
slucajeva-diskriminacije.pdf
● Brošura dostupna na: https://zaposliosi.hr/data/example/01.pdf
● Istraživački izvještaj «Identifikacija standarda diskriminacije žena pri zapošljavanju»,
Dr.sc. Branka Galić, izv. prof. Dr.sc. Krunoslav Nikodem Odsjek za sociologiju
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu , Vlada RH, Ured za ravnopravnost
spolova, dostupno na:
https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/preuzimanje/dokumenti/nac_stra
t/istrazivanja/istr_izvj_ident_sand_dis.pdf
● Kako prepoznati spolnu diskriminaciju u praksi i kako se od nje zaštititi,
Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, dostupno na:
http://www.nhs.hr/img/foto/banneri/kako-prepoznati-diskriminaciju-u-praksi-web.pdf
● E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert, Socijalna psihologija, 4. izdanje, Zagreb:
Mate, 2005.
