Društvo bez povlaštenih · renosti korupcije u Republici Hrvatskoj koje je tijekom svibnja provela upravo naša udruga u suradnji sa GFK Hrvatska poka-zuje kako više od 79% ispitanika

transparency international hrvatska

informativni paket

transparentne listeDruštvo bez povlaštenih

transparencyinternationalhrvatska


impressum

Izdavač:Transparency International Hrvatska

Autori:Projektni tim Transparency International Hrvatska

Uredništvo:Ana First, Marta Kljaić, Violeta Liović,Hrvoje Mataković, Selma Rojnica

Za izdavača:Zorislav Antun Petrović

Dizajn:Andrej Vučković

Tisak:Hrbat graf d.o.o.

Financijska potpora:DFID - Odjel za međunarodni razvoj britanske vlade

ISBN 953-7045-07-2

sadržaj


umjesto uvoda

korupcija u zdravstvu i socijalnoj skrbi:

percepcija i realnost

hrvatski slučaj: transparentne liste čekanja

jesmo li uspjeli?

umrežavanje udruga civilnog društva-

izazov za pokretanje ict projekata

promocija projekta

zaključak

06

08

o8

12

12

14

16

18

23

24

27

27

Što se događa kod drugih?

Razlozi za odabir projekta

Partnerski odnos s javnom upravom –

ključ za uspjeh projekta

Elementi hrvatskog modela

Kako model funkcionira u praksi

Većina međunarodnih ispitivanja javnog mnijenja o pri-sutnosti korupcije u zdravstvu i socijalnoj skrbi tomsektoru dodjeljuje visoki stupanj korumpiranosti. Situ-

acija sa ispitivanjem stavova hrvatskog građanstva o korum-piranosti zdravstva i socijalne skrbi daje gotovo identičnerezultate. Prema jednom od najpoznatijih istraživanjima oraširenosti korupcije u svijetu, Globalnom korupcijskom baro-metru za 2004. godinu, hrvatski građani zdravstvo smatrajukorumpiranim sektorom, tik uz pravosuđe, političke stranke izakonodavnu vlasti. Najrecentnije domaće istraživanje o raši-renosti korupcije u Republici Hrvatskoj koje je tijekom svibnjaprovela upravo naša udruga u suradnji sa GFK Hrvatska poka-zuje kako više od 79% ispitanika smatra da je korupcija pri-sutna u zdravstvu, točnije 48,3 % ispitanika korupciju uzdravstvu smatra jako raširenom, a 31,5% ispitanika rašire-nom. Razlog ovako visokom postotku korumpiranosti unutarzdravstvenog sektora treba potražiti i u činjenici da je upravo

taj sektor uz pravosuđe ono što hrvatske građane najvišepogađa u svakodnevnom životu. Od početka razvoja analitič-kog promišljanja i istraživanja fenomena korupcije u svijetu,pa tako i kod nas, dokazano je kako korupcija najviše pogađasiromašne slojeve društva koji ne mogu potražiti alternativniizvor usluga koje pružaju tijela javne vlasti. Jednak je slučaj isa zdravstvom čije netransparentne politike kao i neodgovor-ne načine pružanja usluga najviše pogađaju najsiromašnije.Ovdje se radi o nemogućnosti pronalaska tzv. strategije izlas-ka (Exit Strategy) kao i o jasnoj potrebi za iniciranje programai projekta od strane civilnog društva kojima se ostvaruju okvi-ri za poboljšanje transparentnosti usluga javnog sektora.

Da ne bi sve ostalo na poznatoj uzrečici Jeremy Pope-a, ocastudije sustava nacionalnog integriteta, koja kaže da je korup-cija poput vremenske prognoze, svi o njoj pričaju, a nitko ništane može poduzeti, udruga Transparency International Hrvat-


06

umjesto uvoda

ska u siječnju 2004. godine pokrenula je projekt naziva “Pove-ćanje transparentnosti, učinkovitosti i kvalitete usluga tijelajavne vlasti za siromašne građane korištenjem suvremenihtehnologija (Information Communication technologies -ICT)” za koji smo dobili sredstva od britanske vlade, odnosnonjenog odjela za međunarodnu pomoć i razvoj (Departmentfor International Development). Za sektor unutar kojeg seprojekt izvodio izabrano je zdravstvo i socijalna skrb, pro-gramske aktivnosti bile su usmjerene ka, kao što to i samoime projekta kaže, povećanju transparentnosti, učinkovitosti ikvalitete usluga unutar tog sektora.

Ovom projektu posvećujemo informativni paket koji je predvama. Želja nam je detaljnije vas upoznati sa razlozima oda-bira projekta kao i sa logikom izvođenja projektnih aktivnosti.Na stranicama ovog informacijskog paketa, posebnu pozor-nost ćemo posvetiti izazovima projekta kao i mogućim nači-

nima da se ti izazovi savladaju bez značajnijih poteškoća imaterijalnih troškova. Važan dio ove publikacije odnosi se naopis strategije za uspješnu suradnju sa tijelima javne vlasti štonas ostavlja u nadi kako će i vaše udruge korištenjem našegmodela ili samo nekih od njegovih dijelova ostvarit uspješnu ipotpunu suradnju sa tijelima javne vlasti i njihovim raznorod-nim sektorima u cilju stvaranja partnerskog odnosa u budu-ćim projektima koji teže prema transparentnom i demokrat-skom društvu.

Sigurni smo da je to jedna od važnih zadaća djelovanja civil-nog društva, a ovaj informativni paket predstavlja pragmatič-ni iskorak za njeno uspješno ostvarivanje.

Projektni tim udruge Transparency International Hrvatska

07

umjesto uvoda


Što se događa kod drugih?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira korupciju uzdravstvu kao korištenje ovlasti zdravstvenih radnika, držav-nih službenika i dužnosnika sa područja zdravstva, i zdravst-venih institucija za osobni probitak. Nadalje, ista organizaci-ja korupciju u zdravstvu promatra kroz: primanje i davanjemita, prijevaru, administrativnu ili političku korupciju, uskra-ćivanje javno dostupnih informacija ili pružanje netočnihinformacija. Postojanje korupcije u zdravstvu (i socijalnojskrbi budući da su ta dva sektora administrativno povezanau našoj domovini op.a.) ima ozbiljne reperkusije na kvalitetuusluga javnog zdravstva u čitavom svijetu, a posebice u osi-romašenim zemljama trećeg svijeta čije zdravstvene uslugene zadovoljavaju standarde kvalitete većine zemlja zapadnehemisfere. Vrlo često se stvaraju poduzetničke aktivnostiunutar javnog zdravstva koje se manifestiraju korištenjemresursa javnih bolnica u privatne svrhe i time povećavajutroškove održavanja opreme što opterećuje državni proračuni porezne obveznike, te stvara negativne makroekonomskeučinke koji se objelodanjuju u smanjenu ekonomskog rasta iinvesticijama privatnog sektora.

Zemlje u tranziciji nisu lišene gore navedenih problema.Tako, primjerice, u Bugarskoj koja se također priprema za

skori ulazak u obitelj europskih zemalja, neformalna plaćanjaunutar zdravstvenog sektora smatraju se prije načinima zasufinanciranje javnog zdravstvenog sektora koji raspolaže salimitirajućim sredstvima iz državnog proračuna, nego korup-cijom. Istraživanje prisutnosti korupcije u Rumunjskoj koje jeprovela Svjetska banka pokazuje kako 47% građana smatrada su gotovo svi službenici u zdravstvenom sektoru korum-pirani, a u prosjeku dva od tri intervjuirana građanina koji suu posljednje vrijeme posjetila bolnicu, dali su mito u oblikunovca ili poklona za koje većina Rumunja smatra kako pred-stavljaju načine izražavanja zahvalnosti.

Recentna istraživanja u Turskoj pokazuju kako se građani tezemlje suočavaju sa neformalnim oblicima plaćanja u bolni-cama i drugim zdravstvenim ustanovama. Iako ne postojitočan podatak o gubicima koji su uzrokovani mogućimkorupcijskim aktivnostima unutar bolnica i ostalim medi-cinskim ustanovama, turska vlada je prepoznala upravo tajproblem kao važnu prepreku prema uspješnoj harmonizacijiinstitucija sa onima Europske unije.

Prema javno dostupnim informacijama na mreži, neke odčlanica Europske unije kao što je Velika Britanija bave se pro-blemom nejednakog tretmana svih slojeva društva uzdravstvenim ustanovama. Pa tako u Engleskoj i Walesu


08

korupcija u zdravstvu i socijalnoj skrbi:percepcija i realnost

09



Istraživanje javnog mnijenja o korupciji, javnosti informaci-ja i konfliktu interesa, TRANSPARENCY INTERNATIONALHRVATSKA (usporedba rezultata 2003. i 2005. godine)

Koji su javni djelatnici i dužnosnici korumpirani?

liječnici, ravnatelji bolnica

102030405060708090

100

66,9 %2003

200568,5 %

Koje institucije i sektore smatrate korumpiranima?

zdravstvo

102030405060708090

100

70,0 %2003

200580,7 %

indeks smrtnosti djece rođene u radničkim obiteljima kojese bave isključivo manualnim poslovima je 1,7 puta viši odindeksa smrtnosti djece rođene u obiteljima obrazovanihčlanova. Jedan od razloga za ovakav indeks je, prema mišlje-njima stručnjaka, i nejednaki tretman u bolnicama.

Zemlje koje su od nedavno članice EU prema istraživanjimaiz 2004. godine pokazuju svojevrsni zastoj u ostvarivanjutransparentnih javnih institucija. Tako građani Češke, Mađ-arske, Slovačke i Baltičkih zemlja korupciju percipiraju snaž-nije od svojih zapadnih susjeda, a prema lokalnom slovač-kom istraživanju 66% njenih građana smatra kako jekorupcija u zdravstvu vrlo raširena.

Navedeni podaci pokazuju kako hrvatski građani nisuosamlje- ni u uvjerenju da je korupcija u zdravstvu gorućiproblem. Bez obzira na kulturnu i sociološku uvjetovanostzemlje unutar koje se ovaj fenomen promatra, metode efi-kasne borbe protiv korupcije i reforme zdravstvenog susta-va koje težu za transparentnošću mogu nadići lokalizme, tese promatrati na globalnoj razini s ciljem implementiranjatih metoda u tuzemni sustav. Potrebno je naglasiti kako jeVlada RH neke od projekata koje teže za unaprjeđivanjemzdravstvenog sektora već inicirala o čemu će ovdje takođerbiti riječ.

Projekt reforme zdravstvenog sektora u BugarskojProjekt reforme zdravstvenog sektora u Bugarskoj financira uredSvjetske banke, a cilj mu je pomoći bugarskoj vladi da napravifundamentalne reforme unutar sustava javnog zdravstva. Ambi-cija ovog projekta je kreiranje pretpostavki za financijsku i orga-nizacijsku održivost bugarskog javnog zdravstva čime bi se ismanjili okviri za netransparentno i neodgovorno poslovanje.Svjetska banka ovaj projekt financira sa više od 60 milijuna ame-ričkih dolara.

Uvođenje tzv. Co-payment policy u kirgistanski sustav javnogzdravstvaTzv. Co-payment policy je sastavni dio desetogodišnje Reformezdravstva koja se provodi u Kirgistanu, a prvi put je uveden u bol-nice dvaju kirgistanskih oblasti 2001. godine. Ova mjera podraz-umijeva uvođenje sustava plaćanja za pojedine bolničke usluge,slično participaciji koju poznajemo u našem zdravstvenom sus-tavu. Svaka bolnica je dužna pacijentu dati na uvid cjenik uslugeu totalu te dio cijene koju pacijent plaća kao i račun za obavlje-no plaćanje.Ta je mjera donijeta sa ciljem smanjivanja neformal-nog plaćanja i potkupljivanja medicinskog osoblja za usluge ilijekove kao i sa ciljem generiranja dodatnih financijskih sredsta-va pomoću kojih se nabavljala bolja oprema, podigla se kvalite-ta usluga bolnice, te su se povećala primanja medicinskog osobljakoja su prije ove mjere bila izuzetno niska. Također, otvoreni su

fondovi za pokrivanje zdravstvenih usluge i lijekova za najsiro-mašnije članove društva. Izvori govore kako je uvođenjem ovogsustava potkupljivanje medicinskog osoblja znatno smanjeno, apacijenti su zadovoljniji jer znaju da novac koji je u većini sluča-jeva mnogo manji od mogućeg mita, odlazi za poboljšanje boles-ničkih usluga.

Optimalne javne nabave unutar grčkog zdravstva (OPUS projekt)OPUS projekt (Optimal Public Procurement Service) predstavljasvojevrsni tehnologijski napredak u grčkom javnom zdravstvukoji bez sumnje dovodi do transparentnog sustava javnih nabavaunutar bolnica i drugih ustanova zdravstva. Naime, softverskapodrška bolnicama omogućuje elektronsku razmjenu podatakasa mogućim ponuditeljima roba i usluga (farmaceutska industri-ja, proizvođači medicinske opreme, nabava hrane i radne odjeće)i to pronalazeći optimalnu tržišnu cijenu za zadovoljavajuću kva-litetu usluge. Na ovakav način bolnice su u mogućnosti on-linepretraživati i naručivati (putem otvornih natječaja i ponuda)potrebnu opremu i dodatne usluge. Ovaj projekt je iniciran odstrane privatnog sektora, tvrtke PC SYSTEMS, ali i dijelom potpo-mognut sredstvima Europske komisije. Pored tvrtke PC SYSTEMSu ovom projektu sudjeluju brojne europske i svjetske kompanije,organizacije, udruženja i obrazovne institucije kao što su Sveuči-lište Berkley (SAD) i Sveučilište Sussex .


10


11



Inicijative poboljšanja usluga zdravstvenog sustava uRepublici Hrvatskoj

Tijekom 2004. godine Ministarstvo zdravstva i socijalneskrbi poduzelo je niz reformskih koraka koji teže za usposta-vom transparentnog i odgovornog sustava pružanja zdravst-venih usluga pacijentima. Paket novina, nazvan je 10 uslugaza naše bolesnike, među kojima je posebno zanimljivo otva-ranje bijelog telefona koji je u stvari savjetodavni telefonMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi pomoću kojeg jemoguće dobiti stručne odgovore na širok spektar pitanja, odprava pacijenata, stručnih pitanja vezanih za medicinu, pit-anja vezanih za ustroj državne uprave u dijelu zdravstva isocijalne skrbi, a moguće je dobiti odgovor i na koji način sedjelotvorno suprotstaviti mogućoj korupciji u bolnicama idrugim zdravstvenim ustanovama kao i uspostava otvorenihlista čekanja na prijam u bolnicu. Ovom mjerom pacijentimogu zatražiti listu čekanja na uvid ukoliko su naručeni zabolničko liječenje. Lista (knjiga) se mora dati na uvid s redos-lijedom upisanih bolesnika na svakom prijemnom mjestu(ordinaciji), a bolesnici koji ne žele da im je ime na javnompopisu mogu zahtijevaju vođenje pod brojem. Za utvrđenenepravilnosti u redoslijedu prijema, žalbe se podnose ravna-telju bolnice ili Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Inicijative poboljšanja usluga socijalne skrbi u Repu-blici Hrvatskoj

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi osiguralo jezajam u vrijednosti 31 milijun eura Međunarodne bankeza obnovu i razvoj, za projekt razvoja sustava socijalneskrbi u RH. Cilj ovog Projekta utemeljenog na analizi ievaluaciji postojećeg sustava socijalne skrbi, kojeg ćeprovoditi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi usuradnji s ostalim mjerodavnim institucijama, je uspos-tava novog, racionalnijeg i djelotvornijeg sustava soci-jalne skrbi u skladu sa standardima Europske unije usm-jerenog prema socijalno najugroženijim građanima ipoboljšanje kvalitete pružanja socijalnih usluga kroz raz-voj niza socijalnih programa. Uvođenjem informacijskogi upravljačkog sustava unutar postojećih struktura sus-tava podržat će se novi model organizacije pružanjausluga na načelu "sve na jednom mjestu" (one-stop-shop), što će pridonijeti boljoj organizaciji i otvorenostirada u centrima za socijalnu skrb i poboljšanju usluga zakorisnike.

razlozi za odabir projekta

U veljači 2004 godine našoj udruzi pripala je čast organiziratimeđunarodnu radionicu koja je poslužila kao uvertira za defi-niranje ciljeva projekta koji je bio pred nama. U tom trenutkubili su nam poznati okviri unutar kojih ćemo razvijati ovaj pro-jekt, znali smo da se radi o projektu koji ima dva važna seg-menta: istraživački i akcijski, bili smo odlučni započeti ekspe-rimentalni projekt koji će pokušati uz pomoć suvremenetehnologije pokrenuti procese koji teže za poboljšanjem uslu-ga javne vlasti. Svjesni ograničavajućih financijskih sredstavakojima raspolažemo, bili smo udruženi u stavu kako moramoodabrati usko područje djelovanja unutar kojeg će progres ukratkom vremenu biti moguć. Upravo je zimska radionica2004. godine donijela odgovore na pitanja što, gdje i s kime.Polazeći od pretpostavke kako je zdravstvo percipirano odstrane našeg građanstva kao korumpiran sektor i kako sukorisnici socijalnih usluga oni najpotrebniji, a upravo je njimanamijenjen ovaj projekt, postignut je konsenzus oko odabiraupravo tih sustava za provedbu projekta. Pored percepcije gra-đana koja se ispituje istraživanjima svjetskog i domaćegTransparency-ja najmanje dva puta godišnje, te subjektivneocjene projektnog tima o potrebitosti djelovanja upravo uovom segmentu, ovoj odluci pridonijeli su podaci prikupljenitijekom 2003. godine na „Otvorenoj liniji“ tj. antikorupcijs-

kom savjetodavnom telefonu prema kojima je veliki brojosoba zatražilo savjet vezan za potencijalne slučajeve korup-cije unutar institucija zdravstva ili socijalne skrbi. Također je,ovom prilikom, istaknuto kako su siromašni građani u najveć-oj potrebi (izloženost raznim bolestima i medicinskim kom-plikacijama zbog loše kvalitete života i derutnih životnih pro-stora) za korištenjem usluga javnog zdravstva koje još uvijeknije na zadovoljavajućoj razini efikasnosti (dugačka čekanjana dijagnostike, operativne zahvate, nedostatak aparature,manjak kadrova, niske plaće liječnika).

Nakon utvrđivanja sektora, uslijedio je odabir konkretnogaspekta zdravstva i socijalne skrbi o kojem će se unutar pro-jekta istraživati i provoditi određene aktivnosti. Obzirom da jeu hrvatskoj javnosti u nekoliko navrata istaknuto kako su čeka-nja na operacije i dijagnostičke preglede dugotrajna kao i naprijam u domove starijih i nemoćnih, želja projektnog timabila je pronaći dostupne informacije o vremenima čekanja zaodređene usluge u bolnicama i smještaj u domove. Sljedećikorak predstavljao je radnu hipotezu kojom se željela ispitatimogućnost povećanja transparentnosti, učinkovitosti i djelo-tvornosti medicinskih usluga lansiranjem javnih lista u bolni-cama i domovima. Ovdje je potrebno naglasiti kako je Minis-tarstvo zdravstva i socijalne skrbi početkom travnja 2004.godine donijelo paket od 10 mjera za poboljšanje usluga paci-


12

hrvatski slučaj:transparentne liste čekanja

jentima među kojima su i javne liste o kojima je ovdje riječ.Kako smo upravo mi krenuli s projektom javnih lista čekanjamjesec i pol ranije zatraživši dozvolu Ministarstva za provo-đenje projekta, izuzetno smo ponosni da je javna vlast pre-poznala naš projekt kao nadasve potreban uvrstivši liste čeka-nja u svoje reformske aktivnosti.

Imajući na umu Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon ozaštiti prava pacijenata koji su u startu detektirani kao oteža-vajući čimbenici za uspostavu javnih lista, dogovoreno je kakoje liste moguće publicirati koristeći urudžbeni broj pacijenta.Logika promišljanja unutar ovog projekta nalagala je pronala-ženje bolnice-partnera koja je u informatičkom smislu najo-premljenija, čime su najpoželjnije bile one bolnice u kojima seosoblje služi Intranetom za unutarnju komunikaciju i Interne-tom za vanjsku. Nakon istraživačkog rada u trajanju od neko-liko dana, zaključeno je kako je KB Dubrava bolnica u čijojsuradnji je moguće testirati učinkovitost ove inicijative.Vrije-me lobiranja i zagovaranja u tom trenutku je započelo. Prijeobjašnjenja projektnih aktivnosti u dijelu socijalne skrbi,potrebno je razjasniti način na koji smo namjeravali imple-mentirati projekt u KB Dubrava.

Javne liste čekanja u KB DubravaModel namijenjen pacijentima u KB Dubrava imao je za cilj otva-

ranje listi čekanja na operacijske zahvate i dijagnostiku svih nje-nih odjela. Za ostvarivanje tog cilja bilo je potrebno liste „napapiru“ unijeti u elektronski oblik i postaviti ih na Internet. Jed-nom kada su na Internetu građani im mogu slobodno pristupitivršeći pretraživanje pomoću rednog broja, urudžbenog broja ilibroja zdravstvenog osiguranja kao i s pomoću datuma kada sezahvat ili dijagnostika trebaju obaviti.Ostali podaci kao što su ime i prezime pacijenta, datum rođenja,vrsta dijagnostike poznati su isključivo bolnici. Također, našomidejom je bilo zamišljeno da bolnica imenuje kontakt osobe,odnosno kontakt liječnike kojima se možemo obratiti za pojaš-njenja u slučaju da detektiramo netransparentnu promjenu nalisti.Pored promatranja liste u svrhu istraživanja ova ideja je imala iakcijsku komponentu kojom se pacijentima bez pristupa Interne-tu nudila mogućnost provjere svoje pozicije na listi putembesplatne telefonske linije Transparency International Hrvatska.Na taj način pacijenti bi kontaktirajući 0800 245 542 mogliprovjeriti svoju poziciju na listi kao i eventualne promjene s koji-ma nisu bili upoznati ili su mogli dovesti do nejednakog tretma-na pacijenta. U slučaju potonjeg, naša Udruga bi zatražila od rav-nateljstva bolnice potrebna objašnjenja.Ovako zamišljen model suradnje sa KB Dubravom omogućio bicivilnom društvu svojevrsnu poziciju medijatora unutar ostvari-vanja tzv. javnog mehanizma pritužbe.

13



Intervencija u sustavu socijalne skrbi bila je zamišljena kroz priz-mu istraživanja problema mogućih manipulacija i zlouporaba kodsmještaja u domove za starije i nemoćne grada Zagreba. Projekt-ni zadatak za cilj je imao zagovarati informatizaciju prijema u svedomove na području grada Zagreba, odnosno razvoj baze poda-taka svih domova, lista za prijem u domove, vrsta smještajnihkapaciteta. Naša inicijativa išla je usporedno sa inicijativomGradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb što nam je omo-gućilo sudjelovanje i utjecanje na razvoj te baze kao i istraživanjeo istoj o čemu će dalje biti riječ.

Domovi za starije i nemoćne grada ZagrebaGradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb grada Zagreba uproljeće je 2004. godine započeo projekt informatizacije domo-va za starije i nemoćne osobe. Najvažnija odrednica ovog projek-ta bila je stvaranje jedinstvene baze podataka svih domova zastarije i nemoćne kojom su se isti umrežavali, a liste na prijem udomove postale zajedničke. Drugim riječima ova baza trebala jepočistiti nered oko prijema u domove koji se godinama nagomi-lavao i davao prostora za promišljanje o nedovoljnoj transpa-rentnosti čitavog sustava. Obzirom da je naša ideja išla za ostva-rivanjem prava uvida u tu bazu, kao i prava uvida u odlukekomisije o razlozima za dobivanje smještaja, zatražili smosuradnju sa gradskim uredom. Suradnja je uspostavljena, a model

je tijekom projekta doživio određene alternacije i nadopune.

partnerski odnos sa javnom upravom – ključ za usp-jeh projekta

Već na samom početku provedbe projekta primijećeno je kakoće uspješnost projekta ovisiti o suradnji sa tijelima javne vlasti,odnosno državnom upravom, a u našem slučaju sa Ministarst-vom zdravstva i socijalne skrbi. Prirodno je da niti jednu aktiv-nost bilo u bolnici bilo u domovima umirovljenika nismo moglizapočeti bez suglasnosti Ministarstva i bez njihove ocjene da jeprojekt potreban široj društvenoj zajednici. Stoga smo u ranojfazi zatražili potrebnu suglasnost od ministarstva kao i drugihinstitucija i udruženja koja su nam mogla pomoći da u što kra-ćem roku i dobro pripremljeni zakucamo na vrata KB Dubravakao i Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u graduZagrebu. Pozitivna ocjena tadašnjeg Ministra prof.dr.AndrijeHebranga o korisnosti našeg projekta otvorila nam je vrataprema KB Dubrava od koje smo zatražili potpisivanje sporaz-ma o razumijevanju i suradnji.

Sigurni smo da je ovaj informativni paket dobra prilika za svečitatelje, a posebice za profesionalce i volontere u udrugamacivilnog društva, da naglasimo kako je potpisivanje ovakvog


14


dokumenta koji obvezuje obje stranke na potpunu suradnju kaoi na razumijevanje projektnih ciljeva i društvenog konteksta ukojem se projekt provodi, vrlo često dugotrajan i iscrpan posaoiza kojeg stoji predan i dosljedan rad. Još više može zakompli-cirati situacija smjene ravnatelja ili ostalih odgovornih osobašto može poremetiti vaše planove za skori početak suradnje iodužiti postizanje željenih učinaka. Osim što je tzv. up-bottomstrategija obvezujuća kod ovakvih inicijativa, i inače savjetuje-mo ovakav pristup koji će vam uštedjeti na vremenu, a odgo-vorno osoblje nižih instanci se sigurno neće oglušiti na obvezu-juće odluke Ministarstva ili njihove preporuke.

Bez obzira na sporost čitavog procesa osiguravanja suglasnosti,mi smo imali sreće što je i na državnoj i gradskoj razini projektprepoznat kao potreban, a i uvršten je u inicijative javne vlasti.Bogatiji za iskustvo ovog projekta, smatramo kako je dobrasuradnja sa tijelima javne uprave, domovima i KB Dubravombila od presudne važnosti za zadovoljavajuće projektne rezulta-te, a u konačnici je osigurala održivost projekta nakon istekaprojektnih sredstava.

Naime, krajem lipnja ove godine Ministarstvo zdravstva i soci-jalne skrbi intenzivnije se aktiviralo u nastojanju da svi ravna-telji zagrebačkih bolnica postave liste čekanja na uvid pacijen-

tima putem Interneta. U tom smislu kontaktirana je i našaudruga kao potencijalni partner.

Popis međunarodnih projekata u kojima su se koristile suv-remene tehnologije –sektor zdravstvo:

http://europa.eu.int/informationđsociety/activities/health/indexđen.htm

Projekt e-zdravstvo, poboljšanje zdravstvene skrbi u Europi

http://www.nirphad.org/health.htm

Projekt za poticanje zdravlja i razvoja ruralnog područja (Indija)

http://www.hdnet.org/home2.htm

ICT projekt „Edukacija i prevencija malarije“

http://aidsradio.oneworld.net/

ICT projekt „Aids Radio“

http://www.nici.org.gh/ictprojects.html

Projekt uvođenja elektronskih (smart card) zdravstvenih iskaznica

http://www.ruralwellbeing.org.uk/

Informativni centar o zdravstvu namijenjen ruralnom stanovništvu Walesa

http://www.transparenciamexicana.org.mx/manualciudadano/

Priručnik za građane Meksika o funkcioniranju javne uprave

15



elementi hrvatskog modela:

Model javnih lista čekanja u Republici HrvatskojSlika 1


16


kb dubrava

gradski ured za zdravstvo,

rad i

socijalnu skrb

kb dubrava liste čekanja na zahvat

ili pregled

liste prijema u domove za

starije i nemoćne građane

TI Hrvatska

letak o javnim listama i Vodič za

građane starije životne dobi o

mogućnostima smještaja u

domove

TI Hrvatska

pristup listama ostvaruje

putem Interneta (bolnica),

baze podataka

(domovi)

građani 0800 245 542Savjetodavni telefon za provjeru

lista i

pritužbe građanamediji

Nakon odluke da ćemo raditi na transparentnim listama čeka-nja i listama za prijave u domove za stare i nemoćne osobepokrenuto je istraživanje među korisnicima gradske pučkekuhinje (Javna kuhinja u ulici Kneza Branimira) kako bi empi-rijski provjerili hipotezu među siromašnim građanima daobjavljivanje lista čekanja dovodi do poboljšanja bolničkihusluga, utječe na poboljšanje negativne percepcije o korupcijiu zdravstvu i socijalnoj skrbi i smanjuje okvire za pojavu tzv.fantoma na listama.

Upitnik koji smo koristili za ranije spomenuto istraživanje bio jesačinjen od 32 pitanja koja su se dijelila u kategorije pitanjavezanih za ocjenu kvalitete usluge u bolnicama, ocjenu zado-voljstva ponašanjem medicinskog osoblja, dostupnosti infor-macija o pravima pacijenta, dostupnosti informacija o pravi-ma koja proizlaze iz socijalne skrbi, učestalost posjetebolnicama, stavove prema listama čekanja na operacije i spe-cijalističke preglede (stavovi o dužini vremena potrebnih dase dobije željena usluga), stavove prema potrebi stvaranja jav-nih lista čekanja i mišljenja o mogućim načinima pritužbi narad zdravstvenih ustanova i djelatnika.

Većina ispitanika je bila u grupi iznad 45 godina starosti, frek-ventnost posjete bolnicama radi specijalističkih pregleda i/ilizahvata je svaka tri mjeseca. Više od 80% ispitanika ocijenilo

je kako je vrijeme čekanja u bolnicama ili dugačko ili vrlodugačko, no bilo je i onih koji su izrazili svoje zadovoljstvovremenom čekanja u bolnicama. Zanimljiv je podatak kako jeoko 80% ispitanika izrazilo svoje zadovoljstvo ponašanjemliječnika i drugog medicinskog osoblja dok je nešto više od60% ispitanika izrazilo zadovoljstvo objašnjenjima dijagnozapacijenata.

Po pitanju dostupnosti informacija više od 50% ispitanika jeizrazilo svoje nezadovoljstvo dostupnim informacijama o vre-menima čekanja na medicinske usluge kao i o informacijamavezanim za paket obveznog zdravstvenog osiguranja.

Važan je podatak da 80% građana smatra objavljivanje listačekanja jednim od preduvjeta transparentnog i odgovornogsustava javnog zdravstva, a 76% građana vjeruje da takovoobjavljivanje može doprinijeti poboljšanju usluga unutarzdravstvenih institucija.

Zabrinjavajući je podatak da 46% ispitanika nije zadovoljnomogućim mehanizmima pritužbe u zdravstvu, a još više brinečinjenica da prema ovom pilot istraživanju 43% ispitanikanije uopće svjesno da takav mehanizam postoji.Iako se radilo o istraživanju koje nije znanstveno prihvaćeno iverificirano obzirom da nije rađeno na reprezentativnom

17



uzorku, informacije koje smo dobili pokazale su percepcijudijela građana koja nam je bila potrebna kako bismo što boljedijagnosticirali problem i počeli sa radom.

Nakon istraživanja provedena je fokus grupa sa korisnicimasocijalne pomoći na kojoj je od korisnika ocjenjeno da bi objavl-jivanje lista čekanja za dijagnostike i za operacijske zahvatesmanjilo mogućnost zlouporabe lista, odnosno povećalo trans-parentnost rada bolnica i kvalitetu usluga. Ispitanici su prepoz-nali problem i kod domova za starije i nemoćne osobe napodručju Grada Zagreba. Naime, korisnici socijalne pomoćinedovoljno poznaju odredbe Zakona o socijalnoj skrbi, pravilni-ke o radu domova za starije i nemoćne osobe te kriterije za ost-varivanje prava na mjesto u domu. Nije rijedak slučaj da osobakoja ostvaruje pravo na hitan smještaj u domu temeljem Zako-na o socijalnoj skrbi, ne može to pravo u stvarnosti i realiziratizbog nerazmjera udjela starijih osoba koje trebaju usluge smje-štaja u dom i kapaciteta domova za starije i nemoćne osobe uvlasništvu ili s osnivačkim pravima Grada Zagreba.

Zbog svega navedenog, pored inicijative pokretanja javnihlista čekanja u bolnicama i lista prijema u domovima za stari-je i nemoćne osobe odlučeno je kako će se projekt proširititiskanjem brošure odnosno vodiča kroz domove za starije inemoćne na području grada Zagreba. Kako je već ranije istak-

nuto, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb podržao jeinicijativu praćenja lista prijava u domove te je uključio našprojekt u provedbu gradskog „Programa socijalne politikeGrada Zagreba od 2004.-2007“. Također, ostvarena je aktivnasuradnja na izradi Programskog sustava za evidenciju prijava udomove za starije i nemoćne Grada Zagreba.

kako model funkcionira u praksi?

Slika br.1 prikazuje originalno zamišljen model javnih lista čeka-nja koji je morao proći kroz određene dorade, izmjene i prona-laske alternativnih rješenja. Na početku je zamišljeno kako ćeTransparency International Hrvatska uspješno ostvariti objavlji-vanje svih lista čekanja KB Dubrava na Internetu. No, nakondugotrajnog i predanog angažmana voditeljice projekta u kon-zultacijama sa ključnim osobama KB Dubrava, zaključeno jekako takav poduhvat nije moguće napraviti u vremenu trajanjaprojekta jer većina lista još uvijek nije u elektronskoj formi pa jestoga jedino moguće napraviti pilot verziju i objaviti listu gas-troenterološkog odjela KB Dubrava na Internet stranici bolnicekoju bismo promatrali određeno vrijeme dok se ne ostvare pret-postavke za ostale liste. Iako ovaj zaključak nije bio identičanprvotnoj zamisli, složili smo se sa ponudom KB Dubrava jer namje bilo u interesu pokrenuti proces, organizirati kampanju u jav-nosti i zagovarati putem medija i ostalih udruga civilnog društ-


18


va proširenje ove inicijative na druge odjele i na ostale bolnice.Na ovakav način ostvaren je prvi pilot model javne listečekanja gastroenterološkog odjela KB Dubrava. Kompozici-ja modela vrlo je jednostavna: Lista pacijenata predbilježe-nih za prijem na gastroenterološki odjel KB Dubravanapravljena je na način da su pacijenti navedeni pod šifromkoja im je poznata, upisan je datum indikacije, te datumhospitalizacije, odnosno datum kada će biti hospitalizirani.Za sve pacijente koji nemaju pristup Internetu, a korisniciovog projekta spadaju u tu grupu, Transparency Internatio-nal Hrvatska je iskoristila svoju savjetodavnu besplatnutelefonsku liniju pomoću koje siromašni pacijenti moguprovjeriti listu, ali i uložiti pritužbu radi moguće korupcije ilinepravilnosti prije svega u KB Dubrava, a onda i za ostalezdravstvene ustanove.Nekoliko mjeseci kasnije, uspjeli smo identičan modelimplementirati na odjelu za plastičnu kirurgiju.

Što se tiče suradnje sa Gradskim uredom za zdravstvo,rad isocijalnu skrb grada Zagreba, te domovima za stare i nemo-ćne na području grada Zagreba, uspostavljen je sljedećimodel: pristupom Intranetu Gradskog Poglavarstva nakojem se nalazi baza podataka domova za starije i nemoć-ne osobe u vlasništvu Grada Zagreba dobili smo mogućnostuvida u liste prijava, kao i uvida u odluke komisije o smje-

štaju u domu. Udruzi su dostupni sljedeći podaci: urudžbe-ni broj prijave, ime doma u kojem je prijava napravljena,vrsta traženog smještaja, vrijeme prijave, status prijave,odnosno odluka komisije. Također je postojala mogućnostdobivanja detalja iz odluke komisije prema potrebi. Suklad-no Zakonu o zaštiti osobnih podataka, nismo ostvarili uvidu imena i prezimena osoba koje su aplicirale za smještaj,kao ni bilo koje druge podatke koji se smatraju osobnima.Sve osobe koje su kandidati na listi, a naročito korisnicisocijalne pomoći, ovim projektom dobile su mogućnostprovjere putem besplatne linije u našoj udruzi, a bilo jemoguće i potražiti odgovor vezan za nepravilnost u tretma-nu liste ili prijave. U tom slučaju naša Udruga je postupalaprema domovima sa zahtjevom za odgovorom.

Važan segment ove inicijative je upravo mogućnost uvida uliste prijava jer je to po prvi put omogućeno nezavisnoj ineprofitnoj udruzi građana. Potrebno je razjasniti kakoovdje nije riječ o ulozi kontrolora niti nadzornika liste većsamo promatrača koji ne može ni na koji način sankcionira-ti eventualne propuste, ali smo zahvaljujući pristupu krite-rijima, odnosno odlukama komisije, imali mogućnost upo-zoravanja nadležnih i odgovornih institucija o propustima uslučajevima da komisija donese odluku koja nije u skladu sPravilnikom o prijemu i otpustu korisnika.

19




20


Pregled statistike građanskih provjera i pritužbi koje smo zaprimili putem savjetodavnog telefona:

ŽENE MUŠKARCI

17,73%

82,27%

PRITUŽBE PROVJERE

32,73%

67,27%

Omjer udjela muških i ženskih prijava

Sveukupno ženskih: 82,27%

Sveukupno muških: 17,73%

Omjer Provjera i Pritužbi

Sveukupno Provjera: 67.27%

Sveukupno Pritužbi: 32.73%

21



provjere

102030405060708090

100

22,27 %

44,25%0,46%

KBD DOMOVI ZDRAVSTVOI SOCIJALNASKRB

provjere

102030405060708090

100

22,27%

44,25%0,46%


provjere

102030405060708090

100

22,27 %

44,25%0,46%


pritužbe

123456789

10

1,36% 1,82% 29,55%


Provjera: Lista čekanja u KBD 22.27%

Provjera: Lista prijave za domove 44.55%

Provjera: Sektor zdravstva i socijalne skrbi 0.46%

Pritužba: Lista čekanja u KBD 1.36%

Pritužba: Lista prijave za domove 1.82%Pritužba: Sektor zdravstva i socijalne skrbi 29.55%

Nivo Pritužbe

Ukupno pritužbi za KBD: 91.18%Ukupno pritužbi za Domove: 8.82%

Nivo pritužbe: KBDLista čekanja u KBD 4.84% [4.41%]Ravnatelj KBD 0.00% [0.00%]Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 14.52% [13.23%]Drugo 80.64% [73.53%]

Nivo pritužbe: DOMOVILista prijava u domove za starije i nemoćne 33.33% [2.94%]Odluka Komisije za prijem u dom 16.67% [1.47%]Odluka Upravnog Vijeća doma 0.00% [0.00%]Rješenje Centra za socijalnu skrb 33.33% [2.94%]Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 0.00% [0.00%]

Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb 0.00% [0.00%]Drugo 6.67% [1.47%]

StatusPrihvaćena 89.55%Odbijena 0.00%Nepoznato 10.46%

Projekti ovakve vrste zahtijevaju aktivno sudjelovanje korisni-ka u samom procesu osmišljavanja projektnih aktivnosti izadataka. Tako je bilo i u našem slučaju. Iako smo teze bazira-li na već postojećim istraživanjima i studijama, napravili smoad hoc pilot istraživanje sa korisnicima pučke kuhinje u travnju2004 godine, te dvije fokus grupe sa korisnicima socijalnepomoći: jednu također u travnju 2004. godine, a drugu godinudana kasnije.

Istraživanje provedeno sa korisnicima pučke kuhinje dalo namje općenitu sliku nezadovoljstva tog dijela građanstva sazdravstvenim uslugama u bolnicama, sa vremenom čekanjana zahvate ili dijagnostike, te sa nepoznavanjem prava kojaproizlaze iz socijalne skrbi.

Tu sliku, željeli smo provjeriti i sa korisnicima socijalne pomo-ći nekoliko Centara za socijalnu skrb u Zagrebu. Diskusija ufokus grupi, donijela je gotovo jednake zaključke. Korisnicisocijalne skrbi nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima,prava kojima se služe nisu dovoljna, zdravstvene usluge suspore i generalno vlada mišljenje da oni nemaju jednaki tret-man, odnosno da imaju lošiji tretman od ostalih građana.Ideja o javnim listama je naišla na odobravanje kao i otvaranjebesplatnog telefona za prijavu korupcije u zdravstvu i socijal-noj skrbi.


22


Uzimajući u obzir limitirajuće čimbenike u projektu kao što sukratkoća trajanja projekta, ograničavajuća financijska sredstvai zahtjevnost ostvarivanja suradnje sa javnom vlasti, možemogovoriti o određenoj razini uspješnosti projekta. Po prvi put uRepublici Hrvatskoj je objavljena lista čekanja na hospitaliza-ciju, te je jedna udruga civilnog društva dobila pristup bazipodataka domova za starije i nemoćne grada Zagreba. Tiskalismo vodič za koji smo se potrudili da nađe svoje adresate, asavjetodavni telefon smo mobilizirali u svrhu pružanja kon-kretne pomoći siromašnim građanima koji su pretrpjeli odre-đenu štetu u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Nakon što smo dobili poziv za daljnju suradnju na javnim lis-tama čekanja od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, toč-nije državnog tajnika za zdravstvo dr. Golema, zaključili smokako je projekt, ostvario svoju održivost, a ostvarivanje održi-vosti nekog projekta zasigurno zadaje mnoge glavobolje svimprofesionalcima i volonterima u civilnom sektoru.

Ipak, potrebno je podijeliti sa čitateljstvom ove elektronskepublikacije i nedostatke u realizaciji projekta. Počnimo saonim na koje nismo mogli utjecati a tiču se kadrovskih promje-na u projektnom timu kao i kadrovskih promjena u samiminstitucijama. Od ovakvih „projektnih nepogoda“ teško se zaš-titi, ali moguće je prilikom pripremanja projektne dokumen-

tacije kao i akcijskog plana predvidjeti takve situacije i defini-rati fleksibilnije rokove.

Drugi važan nedostatak u projektu bila je nedovoljno dobramedijska kampanja na početku projekta koja se u fazi funk-cioniranja modela nešto popravila.

Zasigurno je tome pridonijela činjenica da nismo imali dovolj-na materijalna sredstva za plaćene oglase, jinglove i reklame,pa smo se morali pouzdati u osobne PR kapacitete koji nisubili dovoljni. Loša medijska kampanja u početku projektadovela je i do deficita interesa korisnika za usluge koje smo imnudili putem besplatne telefonske linije što je također nak-nadno ispravljeno.

Na kraju, potrebno je reći kako je zbog aktivističkog pristupa urealizaciji projekta, istraživačka komponenta potisnuta u drugiplan. Naime, naša baza podataka pomoću koje smo bilježilitelefonske pozive, a koja nam služi za analizu obrađenih sluča-jeva i zahtjeva građana, imala je tehničke manjkavosti koje suse vremenom unaprjeđivale, ali je dio podataka ostao nedo-voljno upotrebljiv. Povrh toga, volonteri koji su zaprimalipozive nisu od početka prolazili kontinuiranu edukaciju takoda postoje određene razlike u kvaliteti zapisa u raznim faza-ma trajanja projekta.

23

jesmo li uspjeli?


Obzirom da se u našem slučaju radilo o projektu u kojem jesuradnja sa KB Dubravom, ostalim bolnicama, Gradskimuredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, područnim centrimaza socijalnu skrb kao i domovima za starije i nemoćne gradaZagreba bila primarna, nije bilo potrebe za pronalaženjempartnera među ostalim udrugama civilnog društva. Ipak među-narodni trendovi, pokazuju kako se projekti u kojima se teži zauvođenjem raznih ICT modela u cilju poboljšanja usluga javnevlasti gotovo uvijek izvode kao zajednička inicijativa višeudruga civilnog društva.Razlozi su pragmatični, naime mreža različitih udruga moženapraviti više za građane od udruge pojedinačno. Ovakvaprednost je najočitija u slučaju kada treba doći do korisnikapotencijalnog ICT modela i osigurati njegovo korištenje. Pose-bice je to važno ukoliko je ciljana skupina ljudi, kao u našemprojektu, građani koji su siromašni i obespravljeni. Udrugekoje se bave zaštitom prava i pružanjem bilo kakvog oblikapomoći takvim građanima kompetentnije su u pronalaženju,odnosno okupljanju korisnika koji bi mogli imati direktnekoristi od projekta.

Iskustva govore kako je donatorska zajednica sklona financir-anju projekata u kojima sudjeluje više od jedne udruge, narav-no uz postojanje jasnih uloga i obveza svakog od partnera u projektu. Što se tiče projekata koji uključuju suvremene teh-

nologije, postoje inicijative (najčešće u Indiji) u kojima je uklju-čena velika mreža različitih udruga, neprofitnih organizacija,strukovnih udruženja i tijela javne vlasti.

PROJEKTI

FOOD/India shop projekt(http://foodindia.org.in/)

FOOD Indija je neprofitna organizacija sa 90-godišnjim rad-nim stažem. Glavni ciljevi djelovanja ove organizacije su pro-vođenje istraživanja o unaprjeđivanju civilnog društva, smanje-nju siromaštva, edukacija žena, umrežavanje udruga civilnogdruštva, razvoj projekata koji se tiču vodoopskrbe i otpada. Jošdavne 1993 godine ova organizacija je otvorila prvu besplat-nu Internet uslugu (IP) u Chennaiu. Ova usluga se promovira-la među ostalim nevladinim organizacijama, studentskimudruženjima, istraživačima i građanima po čitavom Chennaiu.Unatoč lošoj modemskoj vezi i lošim telefonskim linijama ovaorganizacija je uspjela educirati 200 stalnih korisnika. Kada jemreža neprofitnih organizacija koje su se koristile Internetuslugama dovoljno ojačala, FOOD je počela naplaćivati godi-šnju preplatu na Internet usluge u vrijednosti od 75 dolara.Ovaj novac se ulagao za unaprjeđivanje software-a i opreme.Kasnije je njihov web servis ojačao i započeo izrađivati, održa-


24

umrežavanje udruga civilnog društva-izazov za pokretanje ict projekata

vati te promovirati web stranice drugih nevladinih organizaci-ja. Trenutno 200 nevladinih organizacija ima smještaj na nji-hovom serveru.Nedavno je FOOD otvorio on-line ured za lokalne obrtnikekojeg su nazvali Indiashop. Ovaj projekt je pokrenut u suradnjisa Vladom Indije, a u cilju očuvanja starih indijskih obrta iunaprjeđivanja ekonomije ruralnih područja. Dio ovog projek-ta se odnosi na treniranje nezaposlene mladeži u promoviranjuproizvoda putem Interneta. Aktivnosti u ovom projektu odno-se se najvećim dijelom na sakupljanje informacija o proizvo-dima i načinima proizvodnje, kontaktiranje obrtnika i obrtni-čkih udruženja, umrežavanje nevladinih organizacija koje sebave očuvanjem autohtone indijske kulture i proizvoda i omo-gućavanje plasiranja proizvoda putem Interneta.Ovaj projekt odličan je primjer kako suvremena tehnologija, uovom slučaju sustav e-commerce-a pomaže u smanjivanjusiromaštva i razvoju ruralnih gospodarstava.

UNESCOV Pilot projekt „ICT u rukama siromašnih“(opširnije o projektu na http://portal.unesco.org/)

Žene u mnogim ruralnim, odnosno siromašnijim područjimanemaju strukturirane komunikacijske mreže, dostupnostinformacijama ili raznim znanjima. Iz tog je razloga UNESCOpomogao mnogim organizacijama razviti ICT modele koji bi

išli za osiguranjem prosperiteta za siromašnu žensku popula-ciji ruralnih područja. Radi se zapravo o tri konkretna projektakoja su smještena također u Indiji:

1. Nabanna mreža građana u Baduria, zapadni Bengal 2. ICT učilište ili Centar za učenje o ICT-u za žene u Seelmapuru, New Delhi3. Lokalna ICT mreža nazvana „Namma Dhwami“ u Budikoti, Karntaka

Tako, primjerice Nabbama informacijska mreža omogućavasiromašnim ženama pretraživanje informacija na lokalnomjeziku (bengali jezik) i razmjenu iskustva sa drugim ženamapomoću off-line grupnih aktivnosti. Područja na koje je pro-jekt fokusiran su agrikultura, okoliš, zdravlje, planiranje obitelji,obrazovanje, pismenost i zakonodavstvo.

Ova inicijativa je svakako doprinijela sveopćoj promjeni stavo-va prema modernim tehnologijama. Žene su osvještenije oprednostima dnevnog korištenja informacijske mreže, u prilicisu diskutirati o društvenim normama pa čak i propitkivati posto-jeću hijerarhiju koja se bazira na nejednakosti spolova.Više o ostvarenim rezultatima ovakvih i sličnih projekata može-te pronaći dokumentirano u dvije UNESCO-ve publikacije: Pro-files and Experiences in ICT Innovation for Poverty Reduction iResearch ICT Innovations for Poverty Reduction.

25



Digitalno selo, Soweto - Južnoafrička republika (trening centar)(http://www.sustainableicts.org/DIGVILL.htm na ovoj stranicimožete pogledati dva kratka filma o projektu)

Digitalno selo je zajednička inicijativa nevladinog sektora,udruga civilnog društva i javnog sektora. Cilj projekta je omo-gućavanje zajednici pristup informacijskim i komunikacijskimtehnologijama kao i educiranje članove zajednice kako senjima koristiti. Centar omogućava školama, studentima, lokal-nim poduzetnicima pristup željenim podacima i informacija-ma pomoću korištenja Internetom. Primarna njegova uloga jeedukacijska, posebice što se tiče kompjutorske pismenosti.Nudi se širok dijapazon edukacijskih tečajeva od osnovnihznanja korištenja Microsoft paketa pa do e-trgovine. Naglasakje na smanjenju nezaposlenosti obzirom da se siromašni čla-novi zajednice obučavaju za rad na kompjutorima. Prve godinetrajanja projekta, 500 djece i mladih uspješno su završili komp-juterske tečajeve. Novi korisnici danas otkrivaju da kompjuto-ri i suvremene tehnologije mogu potpomognuti male podu-zetničke inicijative i promovirati aktivnosti zajednice.

Revistazo projekt, Honduras(http://www.revistazo.com/sitiođrevistazo/index.htm)

Revistazo.com je virtualni mjesečnik kojeg je 2001 godine pokre-

nula organizacija Asociación para un Sociedad más Justa, odnos-no Organizacija za razvoj pravednijeg društva. Radi se o kršćan-skoj nevladinoj organizaciji koja promovira pravednost i jedna-kost za sve građane informirajući ih o važnim temama poputistraživanja o korupciji, praćenja korupcijskih slučajeva koji suzavršili na sudu i educirajući građane o socijalnoj pravednosti ijednakosti.Revistazo.com je zamišljen kao alternativni portal zaistraživačko novinarstvo i prikupljanje važnih informacija koje sepreko njega distribuiraju građanima. Saznajemo kako je projektosmišljen iz razloga što je organizacija bila poprilično frustriranainformacijama koje je dobivala preko tradicionalnih medija kojisu najvećim dijelom vlasništvo deset najbogatijih obitelji u Hon-durasu. Iz tog razloga se Revistazo projekt činio kao dobra opcijaposebice jer se radilo o relativno malim troškovima za otvaranjeweb portala u odnosu na troškove objavljivanja vlastitih novinaili dobivanja koncesije za radio stanicu.Teme o kojima se istražu-je i piše u sklopu ove inicijative su razne, ali posebnu pozornostgrađana dobivaju najviše tzv. kontraverzne teme o izborima začlanove novog vrhovnog suda, izbor novog državnog povjerenikaza ljudska prava i analiza prvih stotinu dana nove vlade. Prosječ-no stranica broji 1500 hitova na mjesec.Ukoliko smatrate da su ovi projekti zanimljivi, preporučamo istranicu naziva Sustainable Initiatives (http://www.sustainableicts.org/) koja se upravo odnosi na održi-ve projekte koje koriste suvremene tehnologije.


26


Svakome je jasno da je jedna od ključnih stvari u životu svake gra-đanske inicijative promocija. Dobra promocija i pametno smišlje-na medijska kampanja posljedično povećava broj onih koji imajudirektne koristi od projekta.U našem projektu koristili smo konvencionalne metode promoci-je i medijske kampanje: konferencije za medije, priopćenja za jav-nost, direktne kontakte sa medijima i institucijama. Ipak, obziromda se radi o inicijativama koje moraju doći do što većeg broja koris-nika, alternativne metode nisu isključene.U projektu organizacije Oneworld South Asia korištene su upravotakve metode. Primjerice, promocija njihovog ICT projekta bila jepovjerena nevladinoj organizaciji koja se bavi promocijom indijskekulture i tradicije. Ta organizacija u sklopu svojih programa ima itzv. ulični teatar.Obzirom da je Oneworld South Asia u sklopu svogprojekta educirao siromašne žene koje su mahom nepismene okorištenju usluga javnih rodilišta, partnerska organizacija je putemuličnog teatra i performansa objašnjavala ženama kako mogu doćido željene usluge. Prije samog događaja korišten je razglas po siro-mašnim četvrtima kako bi što više žena moglo vidjeti predstavukoja im može u ne tako malom broju slučajeva spasiti život.

zaključak

Projekt javnih lista čekanja i prijava, iako pilot,predstavlja znača-jan iskorak u ostvarivanju transparentnog rada institucija

zdravstva i socijalne skrbi.Dostupne informacije na Internetu kao i dostupna literatura izovog područja ne pokazuje da je ovakva inicijativa drugdje ujugoistočnoj Europi pokrenuta pa sa pravom možemo zaključitikako naša promišljanja u cilju ostvarivanja transparentnog radajavnih institucija prednjače u regiji.Ova inicijativa ne bi mogla uspjeti bez svesrdne podrške Minis-tarstva zdravstva i socijalne skrbi, Gradskog ureda za zdravstvo,rad i socijalnu skrb grada Zagreba, ravnateljstva KB Dubrava kaoi predanog rada projektnog tima Transparency InternationalHrvatska i volontera naše organizacije.Značajnu ulogu u proved-bi projekta imala je partnerska organizacija OneWorld SouthAsia i konzultant g. Paul Sturges koji nam je svojim savjetimapomagao tijekom čitavog projekta.Vjerojatno je najznačajniji trenutak u ovom projektu onaj kadasmo dobili poziv iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za nas-tavak projekta i uvođenje javnih lista čekanja u sve bolnice uRepublici Hrvatskoj. Na takav način je ova inicijativa postalaodrživa, a jedna nevladina udruga zadržala važan položaj koji jojomogućuje utjecanje na donošenje odluka javne vlasti koje težeza poboljšanjem usluga,efikasnošću poslovanja i transparentno-šću donošenja odluka.Projekti unutar kojih se koriste suvremene tehnologije već sudugo vrijeme trend u svijetu, a vjerujemo kako će i ovaj projektmotivirati ostale udruge civilnog društva da krenu u tom smjeru.

27

promocija projekta


lista zahvala

Zahvaljujemo se sljedećim pojedincima i organizacijama na

suradnji i podršci u projektu:

prof. dr.sc. ANDRIJI HEBRANGU, ministru zdravstva i

socijalne skrbi

prof.dr.sc. VELIMIRU BOŽIKOVU, državnom tajniku

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

dr. ZVONIMIRU ŠOSTARU, pročelniku Gradskog ureda za

zdravstvo, rad i socijalnu skrb

prim. dr. HRVOJU MINIGU, predsjedniku Hrvatske

liječničke komore

prof.dr. ZLATKU DOMLJANU, savjetniku predsjednika

Hrvatske liječničke komore

doc.dr.sc. MILANU KUJUNDŽIĆU, ravnatelju KB "Dubrava"

prof.dr.sc. ŽELJKU ROMIĆU, pomoćniku ravnatelja za

kvalitetu u KB "Dubrava"

prof.dr.sc. NARANĐI ALJINOVIĆ RATKOVIĆ, voditeljici

Odjela za traumatologiju u KB "Dubrava"

prof.dr.sc. MIŠI VIRAGU, prethodnom ravnatelju KB "Dubrava"

VIŠNJI FORTUNI, dipl.soc rad., pomoćnici pročelnika za

socijalnu skrb

MARIJI KNEZOVIĆ, dipl.soc.rad, voditeljici Ureda za

socijalnu skrb Trešnjevka

SONJI BALEN, dipl.soc.rad., voditeljici Ureda za socijalnu

skrb Novi Zagreb

Svim ravnateljima domova za starije i nemoćne osobe u

vlasništvu grada Zagreba

Svim korisnicima socijalne pomoći Ureda za socijalni

rad Trešnjevka – sudionicima fokus grupe

MINISTARSTVU ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI


28

promocija projekta

HRVATSKOJ LIJEČNIČKOJ KOMORI

GRADSKOM UREDU ZA ZDRAVSTVO, RAD I

SOCIJALNU SKRB

VLADINOM UREDU ZA LJUDSKA PRAVA

CENTRU ZA SOCIJALNU SKRB GRADA ZAGREBA

PODRUČNOM UREDU CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB

NOVI ZAGREB

PODRUČNOM UREDU CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB

TREŠNJEVKA

SVIM DOMOVIMA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE U

VLASNIŠTVU ILI SA OSNIVAČKIM PRAVIMA GRADA

ZAGREBA

KLINIČKOJ BOLNICI "DUBRAVA"

HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU

CRVENOM KRIŽU GRADA ZAGREBA

ZAGREBAČKIM "BOKCIMA"

"DOBROBITI" ZAGREB

posebne zahvale

Međunarodnoj partnerskoj organizaciji

OneWorld South Asia

Konzultantu

Prof Paulu Sturgesu, Loughborough University

Donatorima

Britanskoj vladi – odjelu za međunarodni razvoj

29

promocija projekta



transparency international hrvatskamrazovićeva 9, 10000 zagreb,tel: 01/ 4871 560, tel/fax: 01/ 4871 561

besplatni telefon: 0800 245 542

[email protected]

uredovno radno vrijeme:od 10 do 16 h radnim danom

Predsjednik: Zorislav Antun PetrovićIzvršna direktorica: Violeta Liović

nositelj projekta

Documents

Društvo bez povlaštenih · renosti korupcije u Republici Hrvatskoj koje je tijekom svibnja provela upravo naša udruga u suradnji sa GFK Hrvatska poka-zuje kako više od 79% ispitanika