12
Trajno zaštiti drvo 1. TRAJNA ZAŠTITA DRVETA Drvo spada u najomiljenije i najljepše građevinske materijale - pod pretpostavkom da se stručno ugradi, ispravno zaštiti od utjecaja okoliša i štetočina i redovito održava. Koliko se drvo može oduprijeti zubu vremena ovisi o klasi, vrsti i ispravnoj primjeni. Tako zaštita drveta počinje već kod odabira materijala. Znanstveno istraživanje drveta je već dokazalo da kod gotovo svih klasa od 20 postotaka vlage pa naviše postoje dobri uvjeti za rast organizama koji štete drvetu kao npr. gljivica ili truljenje i u takvim slučajevima kod kojih se uvijek prekoračuje ova vrijednost preporučuje se zaštita na bazi supstanci koje suzbijaju gljivice. 2. ISPRAVNA KLASA I VRSTA Egzotično drvo kao na primjer tikovo drvo sadrže ulja i supstance koje se izvrsno štite od vode i štetnih organizama. Čak i poneko domaće drvo kao Douglas- smreka i hrast važe kao rezistentniji protiv napada štetočina od drugih, jer između ostalog sadrže tvari koje uništavaju gljivice i insekte. Jezgra drveta je unutarnji dio drveta nekog stabla. Ona je teža i čvršća od mekog dijela drveta koji je izvana i na primjer kod bora i hrasta odudara i po boji od vanjskih slojeva. U jezgri presjeka stabla završen je rast. U stanicama se odlažu minerali koji zatvaraju veze između stanica, tako da iste odumiru. U prstenu mekog dijela uokolo jezgre transportira se voda i hranjive tvari od korijenja do lišća i nazad, zbog toga je tamo materijal porozan. Jezgričavog drveća ima kako kod igličastog drveća tako i lisnatog drveća. Bor je jedno jezgričavo drvo kod kojeg se za građevinske radove i za proizvodnju namještaja koristi meki dio drveta, a jezgra za prozore i vrata. Kod hrasta se meki dio drveta ne smije obrađivati jer je veoma mekan i podložan napadu. Jezgričavo drvo je ipak veoma čvrsto i trajno i može se koristiti kako u

drvo

Embed Size (px)

Citation preview

Trajno zaštiti drvo 1. TRAJNA ZAŠTITA DRVETA Drvo spada u najomiljenije i najljepše građevinske materijale - pod pretpostavkom da se stručno ugradi, ispravno zaštiti od utjecaja okoliša i štetočina i redovito održava. Koliko se drvo može oduprijeti zubu vremena ovisi o klasi, vrsti i ispravnoj primjeni. Tako zaštita drveta počinje već kod odabira materijala. Znanstveno istraživanje drveta je već dokazalo da kod gotovo svih klasa od 20 postotaka vlage pa naviše postoje dobri uvjeti za rast organizama koji štete drvetu kao npr. gljivica ili truljenje i u takvim slučajevima kod kojih se uvijek prekoračuje ova vrijednost preporučuje se zaštita na bazi supstanci koje suzbijaju gljivice. 2. ISPRAVNA KLASA I VRSTA Egzotično drvo kao na primjer tikovo drvo sadrže ulja i supstance koje se izvrsno štite od vode i štetnih organizama. Čak i poneko domaće drvo kao Douglas-smreka i hrast važe kao rezistentniji protiv napada štetočina od drugih, jer između ostalog sadrže tvari koje uništavaju gljivice i insekte. Jezgra drveta je unutarnji dio drveta nekog stabla. Ona je teža i čvršća od mekog dijela drveta koji je izvana i na primjer kod bora i hrasta odudara i po boji od vanjskih slojeva. U jezgri presjeka stabla završen je rast. U stanicama se odlažu minerali koji zatvaraju veze između stanica, tako da iste odumiru. U prstenu mekog dijela uokolo jezgre transportira se voda i hranjive tvari od korijenja do lišća i nazad, zbog toga je tamo materijal porozan. Jezgričavog drveća ima kako kod igličastog drveća tako i lisnatog drveća. Bor je jedno jezgričavo drvo kod kojeg se za građevinske radove i za proizvodnju namještaja koristi meki dio drveta, a jezgra za prozore i vrata. Kod hrasta se meki dio drveta ne smije obrađivati jer je veoma mekan i podložan napadu. Jezgričavo drvo je ipak veoma čvrsto i trajno i može se koristiti kako u

proizvodnji namještaja tako i u vanjskom području čak i za proizvodnju glazbenih instrumenata. Kod trešnje se mogu obrađivati i jezgra i meki dio drveta. Budući da je razlika u boji između crvenog jezgričavog drveta i bijelog mekog dijela veoma izražena, ipak se kod jako vrijednih radova uklanja (izrezuje) meki dio.

Udio jezgričavog drveta i mekog dijela drveta je kod različitih vrsta drveta veoma različit.

Sl.: "Jezgra i meki dio ": Jezgra je čvršća, trajnija i ima je manje. Po stablu ima ipak znatno više mekog dijela, zato je jeftiniji. Sa zaštitnim mjerama može ipak i ovdje poboljšati trajnost. Konstruktivna zaštita drveta obuhvaća sva građevinskotehnička sredstva koja preventivno sprječavaju previsoku vlagu drveta i time i napad štetočina.

Naš savjet : Ispravno odabrati, obraditi i konstruktivno zaštiti drvo

• Odabrati sukladno namjeni, prednost dati jezgričavom drveću za eksponirana mjesta. Meki dio bora, smreke i jele koji se koristi kao građevinsko drvo i drvo za vrt treba bezuvjetno obraditi fizikalnim ili kemijskim postupkom

• Izbjegavati vodoravne površine • Stvaranje tragova (noseva) kapanja • Otvori za odvod vode protiv stvaranja blokada vode • Izbjegavati rosu • Iza drvenih oplata pobrinuti se za dobru ventilaciju • Pokriti pukotine ili kontrolirati redovito • Izbjegavanje kontakata sa zemljom • Ugrožena mjesta pokriti limom kao npr. čeone drvene površine

Kod horizontalnih drvenih površina - kao na terasama i balkonima - može se nanošenjem oplate od lima ili folije iznad glavnih i pomoćnih nosača uspostaviti

građevinska zaštita drveta. Budući da takve obloge štite od direktnog i trajnog vlaženja može se koristiti uobičajeno građevinsko drvo s preventivnom kemijskom zaštitom drveta umjesto skupih materijala impregniranih u tlačnom kotlu. 3 . PRIMJERI KAKO SE MOŽE KONSTRUKTIVNO ZAŠTITI GREDA Spojka grede: Spojka grede u obliku U za stavljanje na betonski fundament.

Profilni cijevni nastavak s mačem: Greda se pričvrsti ravnim čeličnim dijelom (mačem).

Palisada: Palisada s betonskim fundamentom na šljunčanoj podlozi (drenaži) -

omotač od folije podnožja palisade omogućava isto tako odvođenje kapljica vode. Čeono drvo na gornjoj strani trebalo bi se daskom ili poklopcem palisade zaštiti od vode.

Betonsko podnožje: Zaobljeno betonsko podnožje s nalivenim čeličnim nastavkom.

Limeni pokrov: Lim se brine za dobru konstruktivnu zaštitu na horizontalnoj gredi. Primjer: balkonska rešetka

4. BILJNE I ŽIVOTINJSKE ŠTETOČINE U živa bića nepoželjna na drvetu spada između ostalog i smeđa bradavičasta spužva koja se javlja većinom na mjestima koja imaju kontakt s vlažnom zemljom. Kao i ona tako se i bijela spužva s porama odlikuje velikom moći razaranja. Još su opasnije gljivice na jelovini i ogradi, koje duže vrijeme utječu na jedva prepoznatljivo truljenje. Ono počinje podmuklo u unutrašnjosti, izvana drvo naprotiv izgleda zdravo i stabilno. Pored ovih organizama koji uništavaju drvo postoje i takvi čije javljanje samo sa sobom ne donosi nikakvo ugrožavanje u građevinskotehničkom smislu, ali ugrožavaju optičku kvalitetu drveta. U njih spadaju gljivice koje oboje drvo kao što su plave gljivice i gljivice plijesan.

Bez obzira na njihovo po zdravlje štetnom utjecaju plijesanj može razgraditi lakove i boje koji štite drvo i tako mogu indirektno ugroziti drvo. Napad insekata može se javiti već kod vrijednosti vlage ispod deset postotaka. Najčešće životinjske štetočine su kućna strizibuba i kuckar (mrtvačka ura), čije ličinke se u narodu nazivaju "drveni crvi". Naročito na krovištu kućna strizibuba pričinjava velike štete. Insekt naročito napada meki dio drveta ili igličasto drveće, stoga se na nosivim i stršećim elementima treba provesti konstruktivna i dodatno preventivna kemijska zaštita drveta. Zavaravajući tragovi mogu ipak potjecati i od ranijeg napada (prije zaštite) ili ukazivati na bezopasne ose drvarice koje žive u napuštenim progrizenim hodnicima. U svakom slučaju se u slučaju sumnje trebao pozvati neovisan vještak za zaštitu drveta. Ako se potvrdi napad štetočina, treba poći od toga da je time pogođen veći dio konstrukcije. U slučajevima kada drvo tako i tako nije više dovoljno nosivo ili je već tako staro da ga kućna strizibuba gotovo više ne može ni koristiti (preko 100 godina), može se odustati od suzbijanja. Na vlastitu ruku bez vještva ne bi ni u kom slučaju trebalo provoditi suzbijanje!

Naš savjet : Pravovremeno prepoznati štetočine

Kućna strizibuba: Duže vrijeme mogu se čuti samo karakteristični šumovi grebanja i povremeno se mogu primijetiti na drvetu površinske udubine i kvrge. Ako se ubode u pogođeno mjesto, ispod pokrovnog sloja naći će se labirint hodnika koji su ispunjeni ostacima od bušenja sličnih prašini i u blizini ličinka s izmetom u obliku gusjenice. Ličinke izjedaju drvo zaista brzo i stoga ih je teško osjetiti na njihovom dotičnom boravištu.

Ličinke kućne strizibube koje polažu svoja jaja u pukotine drveta trebaju tri do šest godina za razvoj do gotovog insekta. Ako se nakon ovog vremena uvuku kukci, oni probijaju površinu drveta i pritom ostavljaju karakteristične ovalne rupe promjera između pet i deset milimetara. Kućna strizibuba sama je većinom nevidljiva, odaje je samo ovalna rupa. Tragove kuckara (mrtvačke ure) prepoznaje svatko. Male rupe (jedan do dva milimetra) iz kojih ispada brašno od bušenja kada su u njima još ličinke. Kukci

koji se izlegu nakon dvije do osam godina polažu svoja jaja većinom opet u drvo u kojem su i sami narasli.

5. PREVENTIVNO SPRIJEČITI NAPAD INSEKTA Osnovna zaštita se postiže već time ako se drvene konstrukcije omotaju i pokriju eventualne napukline, pukotine, udarci i fuge. Najbolje je ako se koristi samo dobro uskladišteno suho drvo ili drvo od više slojeva dasaka, tako da uopće ne dolazi do napuklina. Tko se želi kladiti na sigurno, koristit će jezgričavo drvo s maksimalnih deset postotaka udjela mekog dijela. Njih obično ne napada niti kućna strizibuba niti kuckar (mrtvačka ura). Brižljivo pokrivanje sprječava i prodiranje vlage i time i napad gljivica. Ako nisu dovoljni niti odabir vrste drveta niti konstruktivne zaštitne mjere mora se koristiti dodatna preventivna kemijska zaštita drveta. Kod korištenja premaza treba dati prednost svijetlijim varijantama, jer tamni premazi utječu na višu površinsku temperaturu drveta. Jačim zagrijavanjem tamnih materijala može imati za posljedicu pojačano stvaranje napuklina i kod igličastog drveća dodatno dovesti do izbijanja smole. Premaze treba stoga redovito obnavljati (poštivati upute proizvođača), budući da sredstvo za zaštitu drveta može prodrijeti samo malo milimetara, tako da su napukline od sušenja koje bi se mogle kasnije pojaviti potpuno nezaštićene. Isto tako i već impregnirani isporučeni drveni elementi moraju se nakon montaže npr. na reznim mjestima, naknadno obraditi, inače u svježa nezaštićena mjesta kućna strizibuba može položiti svoja jaja. 6. FIZIKALNA I KEMIJSKA ZAŠTITA Zračenje koje se nalazi u sunčanoj svjetlosti utječe na to da drvo posivi. Neki to vole, možda kod drvenih oplata. Tko ipak više voli boju svježeg drveta, trgovina nudi takvome mnoštvo premaza koji daju dekorativni, zaštitni, na vremenske utjecaje postojani i istovremeno porozni omotač. Pritom se radi o fizikalnom sredstvu za zaštitu. Kod kupovine postoji izbor između obojenih i bezbojnih varijanti. Bojanje nije samo pitanje ukusa nego često povoljšava i UV-zaštitu.

Neke od ovih boja štite drvo uz to od truljenja i plavih gljivica. Postoje boje za sve vrste drveta, one jako odbijaju vodu i pritom su sposobne za difuziju vodene pare. Vlaga koja je već prodrijela unutra može se pomoću zaštitnog sloja izbiti van. Elementi čija funkcionalnost u velikoj mjeri ovisi o njihovoj stabilnosti dimenzija, kao što su prozori i vrata, moraju se tako obraditi zaštitnim premazima debelih slojeva ili kombinacijama premaza tankih i debelih slojeva, da unos vlage bude što je više moguće manji. Premazi debelih slojeva mogu se dobiti u različitim nijansama boje, brzo se suše i utječu na to da površina bude kao svila. Ako nije potrebna stabilnost dimenzija, što je u većem broju svih primjena upravo slučaj, stručnjaci preporučuju takozvanu boju za ograde ili providne tankoslojne boje. Ovi proizvodi se koriste osim za zaštitu ograda također i za vidljivu zaštitu zidova, pergola, igrački i vrtnog namještaja. Različiti šareni tonovi mogu se međusobno miješati, čime se može proizvesti mnoštvo različitih boja.

Preventivna kemijska zaštita drveta

S impregnacijom drvo se, koje po svojoj prirodi ne sadrži zaštitne supstance, štiti od nedopuštenog utjecaja životnjskih (insekti koji štete drvetu) i biljnih štetočina (gljivice koje štete drvetu).

U najčešće postupke ubraja se impregnacija u tlačnom kotlu, npr. katranska ulja kamenog uglja koja se proizvode industrijski i duboko prodiru u strukturu drveta. Prepariranjem se postiže izvanredno zaštitno djelovanje. Impregnirano drvo se može dobiti kao materijal za stupove ograda, palisada, greda i konstrukcije za pergole i nadstrešnica za auta.

Pozor - drvo impregnirano katranskim uljem kamenog uglja ili supstancama koje sadrže krom ne smiju se ni u kom slučaju koristiti u prostorijama ili na dječjim igralištima! Pazite pozorno na upute porizvođača.

U vrtu su ipak prikladni za govoto sve namjene i odlikuju se svojim dugim vijekom trajanja. Najveća prednost impregnacija u tlačnom kotlu je postupak koji jako odbija vodu. Tako kišnica odmah otječe. Drvo impregnirano katranskim uljem kamenog uglja može se izložiti i direktnom kontaktu sa zemljom (npr. za palisade).

I kod drveta impregniranog u tlačnom kotlu postoje razlike. Kontrolirana kvaliteta dobija se kod proizvoda koji su označeni RAL-robnom oznakom GZ-411. Ako se impregnirani drveni elementi naknadno mijenjaju - rezanjem pilom, bušenjem itd. - onda se dotična mjesta moraju temeljito obraditi s prikladnim debeloslojnom bojom koja trajno štiti od atmosferskih utjecaja i napada gljivica. Ako se drvo impregnirano u tlačnom kotlu koristi npr. za stupove, onda se zaštitni utjecaj još može povećati ako se otjecanje vode poboljša šljunčanim fundamentom i vertikalnim blokirnim slojevima od plastične folije. Folija mora voditi do sloja drenaže od šljunka koja leži ispod stupa, ali se ni u kom slučaju ne smije naborati (pregibati) oko podnožja stupa, inače bi se stvorio vodeni džep.

Naš savjet : Prije upuštanja sa zaštitnim sredstvima drvo mora biti suho i bez trulih dijelova i po mogućnosti glatko izbrušeno ili izblanjano. Siva mjesta nisu nikakva nosiva podloga i moraju se otkloniti. Rubovi trebaju biti zaobljeni da bi se i na ovim mjestima postigla potrebna debljina sloja. Nakon toga brižljivo ukloniti piljevinu, prljavštinu, zemlju i sl. Uvijek paziti na čistoću, budući da i sama onečišćenja mogu sadržavati spore gljivica.

Kod nanošenja premaza uvijek mazati u smjeru vlakana.

Slojevi se moraju redovito kontrolirati i po potrebi popraviti. Naknadno održavanje treba kod tankoslojnih premaza uslijediti minimalno svake tri godine i kod debeloslojnih boja kao i kod pokrovnih premaza (lakova) svakih pet godina. I drvo impregnirano u tlačnom kotlu može se učinkovito zaštiti pigmentiranim premazima protiv posivljenja.

Isušivanje i toplinska obrada

Protiv "drvenih crva" može se postupati kemikalijama kao "smrt drvenom crvu", ali čisto je dovoljno i to da se napadnuti komad namještaja stavi u dnevni boravak s centralnim grijanjem. Tamo će ličinke kukaca same po sebi uginuti zbog suhoće.

Zagrijavanje drvenog predmeta ličinke kuckara (mrtvačke glave) sa sigurnošću ugibaju. Metoda ima mnoge prednosti. Ne oslobađaju se nikakvi otrovi, ne postoje veća ograničenja budući da se komadi namještaja, velike zidne ploče i čitava kuća može ravnomjerno obraditi i nakon primjene ne ostaju nikakvi po

zdravlje i okoliš štetni ostaci. Za profesionalnu toplinsku obradu balvana, drvenih oplata i konstruktivnih elemenata, kao što nude neke tvrtke, svi napadnuti dijelovi se upakiraju u tanki aluminijski omotač i nakon toga se zagrijava pištoljima na plinsko zagrijavanje. Takva poduzeća nude i toplinsku obradu predmeta namještaja u komori s vrućim zrakom.

Naš savjet : Toplinsku obradu osobno provesti

Manje predmete jednostavno staviti u pekaru i zagrijavati na ca. 55°C dulje od jednog sata. Pozor – zaštiti od pregrijavanja! Kod komada namještaja zagrijavanje u sauni se pokazalo dobrim. Sličan efekt može se ostvariti ako se predmet upakira u crnu foliju i stavi nekoliko sati na sunce.

7. ZAŠTITA I NJEGA DRVETA U UNUTARNJOM PODRUČJU

Za zatvaranje rupa od drvenog crva nudi se specijalni aparat koji radi s vrućim tekućim voskom. Metoda pospješuje trajno zatvaranje i osim toga učvršćivanje drveta. Zahvaljujući različitim bojama voska moguće je optimalno usklađivanje s bojom drveta.

Također i za ogradu stubišta s napuklinama, ili da bi se uklonili tragovi na antičkim komadima namještaja, postoje paste za popravak i kit na bazi voska s kojima se mogu popraviti i urezi i rascijepljeni rubovi. Specijalne paste za drvo su prikladne za punjenje rupa, napuklina i neravnina. Fine ogrebotine koje važe samo kao greške u ljepoti obrađuju se najbolje s voskom za održavanje i osvježavanje (vosak za drvo).

Bitan aspekt je preventivna zaštita drvenih površina od onečišćenja i mehaničkih utjecaja. Ovo područje primjene pokrivaju skoro svi lakovi, osim toga postoje još i specijalni lakovi za drvo koji postoje u nijansama boja tipičnih za drvo i naročito dobro uskladiti s prirodnim bojama za drvo. S jednim providnim voskom za dnevni boravak mogu se znatno istaći prirodni čvorovi drveta.

Naš savjet : Sigurnost u ophođenju s proizvodima za zaštitu drveta

Pazite na upozorenja o opasnostima koja se nalaze na pakovanju i bačvama. Kod karakteristika kao što su: otrovno, zapaljivo, izjedajuće itd. većinom su otisnuti odgovarajući simboli.

Kod rada koristiti zaštitnu odjeću, gumene rukavice i zaštitne naočale! Ako unatoč tome na kožu dospiju sredstva za zaštitu drveta treba ta mjesta brzo

očistiti vodom i sapunom. U slučaju kontakta s očima (prskanje) mora se odmah isprati čistom vodom. Nakon toga radi sigurnosti potražiti očnog liječnika. Djeca ne smiju imati pristupa do sredstava za zaštitu drveta! Postoji li ipak sumnja u zatrovanje odmah potražiti liječnika ili obavijestiti službu za pomoć kod zatrovanja. Za liječenje je važno točno navesti naziv proizvoda (ponijeti bačvu). Proizvodi za zaštitu drveta koja sadrže otapala često su lako zapaljiva. Pušenje i otvoreni plamen moraju se stoga bezuvjetno izbjegavati. U slučaju požara postoji opasnost od zatrovanja štetnim parama.

8. ZNACI UPOZORENJA

Nagrizajuće

Otrovno

Zapaljivo

Eksploziv

Pare