Državni Arhiv u Karlovcu

5/24/2018 Dr avni Arhiv u Karlovcu

1/9

Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

Arhivistika i historijske znanosti

Maja Kolari

Dravni arhiv u Karlovcu

Seminarski rad

Mentor: dr.sc. Stjepan osi

Zagreb, lipanj 2014.


2/9


3/9

1

SADRAJ

1. UVOD...................................................................................................................................2

2. RAZVOJ DRAVNOG ARHIVA U KARLOVCU..........................................................3

2.1. Povijest arhiva..........................................................................................................3

2.2. Gradivo i djelatnost arhiva.......................................................................................4

2.3. Ustroj i nadlenost arhiva.........................................................................................6

3. ZAKLJUAK.........................................................................................................................6

4. BIBLIOGRAFIJA...................................................................................................................7

4.1. Literatura..................................................................................................................7

4.2. Internet stranice........................................................................................................7


4/9

2

1.UVOD

U ovom radu e biti rijei o Dravnom arhivu u Karlovcu koji je 2010. godineproslavio pedeset godina postojanja, njegovom povijesnom razvoju i nastanku, tradiciji

ouvanja zbirki i arhivske grae, bit e i rijei o najznaajnijoj arhivskoj grai, podrunoj

mjerodavnosti i ustroju te samoj organizaciji institucije.


5/9

3

2. RAZVOJ DRAVNOG ARHIVA U KARLOVCU

2.1. Povijest arhiva

Dravni arhivu Karlovcu sadri dokumente koji su se prikupljali vie od pola stoljea,

bolje reeno, spaavali, prikupljali, sreivali i naposljetku uvali kao svjedoanstva osoba i

dogaaja koji su obiljeili povijest prostora na kojem Arhiv djeluje. Arhivsko gradivo se daje

na koritenje. Reforme Marije Terezije postavile su temelje razvoja moderne ahrivistike,

upravo u doba njezine vladavine Grad Karlovac je 18. veljae 1778. godine donio svoj prviStatut o unutarnjem ustrojstvu gradske uprave u kojem su postavljene zasade brige o uvanju

spisa.1Arhiv je bio dunost biljenika koji se brinuo da se krajem godine popiu svi spisi i da

se odloe na posebno mjesto.2 Jedan klju arhive imao je biljenik, dok su gradski peat,

jedan klju krinje povlastica kao i jedan klju arhiva uvijek trebali biti u rukama gradskog

suca.3 U kasnijim razdobljima skrb o arhivskim dokumentima bila je preputena njihovim

stvarateljima jer organizirane arhivske ustanove nije bilo. Sredinom 20. stoljea, a osobito

ezdesetih godina mijenja se situacija u Hrvatskoj, izgrauje se republiko arhivskozakonodavstvo i utvruje mrea arhivskih ustanova. Karlovac tada dobiva ureenu arhivsku

slubu.4 Raspis Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske 27.5.1957. godine znaio je

prekretnicu u organizaciji arhivske slube na podruju Hrvatske. Sukladno Raspisu, i u njemu

istaknutoj potrebi ouvanja gradiva ukinutih mjesnih odbora i opina na podruju Korduna,

like i Banije, Savjet za prosvjetu i kulturu kotara Karlovac na sjednici odranoj 23.12.1957.

godine, suglasio se s formiranjem Arhiva za podruje Karlovca, a kotareve Gospi i Ogulin

pozvao na zajedniku suglasnost na formiranju Arhiva za podruje kotara Karlovac, Gospi iOgulin.5 Narodni odbor kotara Karlovac 16.5.1958. godine, na odvojenim sjednicama

Kotarskog vijea i Vijea proizvoaa, donosi Rjeenje o osnivanju Kotarskog


6/9

4

Historijskog arhiva u Karlovcu.7Prvi Statut Historijskog arhiva u Karlovcu stupio je na snagu

1961. godine.8 U povijesnom razvoju Arhiva 1962. godinu je obiljeila i injenica da

Hrvatska dobiva svoj Zakon o zatiti arhivske grae i arhivima na osnovu ijeg lana 38.

Narodni odbor opine Karlovac preuzima prava osnivaa nad Historijskim arhivom u

Karlovcu, ukidanjem kotareva, prava osnivaa su prenesena na opinu Karlovac.9 Godine

1993. Historijski arhiv mijenja naziv u Povijesni arhiv Karlovac. 10Temeljem odredbi Zakona

o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine, Arhiv mijenja naziv i djeluje kao Dravni

arhiv u Karlovcu.11 U Arhivu se obavljaju poslovi uvanja, zatite, obrade i davanja na

koritenje arhivskoga gradiva. U svojim spremitima Arhiv uva preko 3.000 dunih metara

arhivskoga gradiva nastalog djelovanjem najvanijih upravnih, pravosudnih, prosvjetnih,

kulturnih, zdravstvenih, gospodarskih, drutveno-politikih organizacija i drugih institucija,

kao i znaajnih obitelji i pojedinaca na podruju cijele Karlovake upanije.12 Rjeenjem

Hrvatskog dravnog arhiva klasa: 612-08/04-01/01, urbroj: 565-10-04-49 od 27. rujna 2004.

godine cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Dravnog arhiva u Karlovcu utvrena je

kao svojstvo kulturnog dobra.13Dananja zgrada Arhiva dovrena je i otvorena 1980. godine.

Jako je oteena u Domovinskom ratu te obnovljena sredstvima Ministarstva kulture

Republike Hrvatske. U sklopu Arhiva djeluju 'Foto-dokumentacijska sluba' i

'Konzervatorsko-restauratorska radionica'. Arhiv je opremljen potrebnom informatikom

opremom i osobnim raunalima koja su meusobno umreena uz pristup Internetu. Godine

2006. Hrvatski dravni arhiv je pokrenuo izradu arhivskog informacijsko-evidencijskog

sustava nazvanog ARHiNET, te je Dravni arhiv u Karlovcu ukljuen u sustav ARHiNET.

2.2. Gradivo i djelatnost arhiva

Gradivo obuhvaa izvorne dokumente iz podruja uprave, pravosua, kolstva,

znanosti, zdravstva i socijalnih ustanova, gospodarstva, udruga i drutveno politikih

organizacija. Znaajne su zbirke isprava, graevinskih nacrta i planova, matinih knjiga,

zemljovidnih karata, razglednica i fotografija. Najstariji dokument potjee iz 1637. godine iz

zbirke dokumenata obitelji Juri, Plemenite opine Draganike.14 Gradivo se daje na

7Isto, 9.

8D.KRTI, Dravni arhiv u Karlovcu,Karlovac, 2010., 10.

9Isto, 10.

10Isto, 10.

11Isto, 10.

12

Isto, 15.13

Isto, 16.14Isto, 16.


7/9

5

koritenje za znanstvena i povijesna istraivanja, te na zahtjeve pravnih i fizikih osoba radi

dokazivanja ili rjeavanja pravnih odnosa. Vano je za istraivanje upravne, gospodarske,

socijalno-zdravstvene, kulturno-prosvjetne i pravne povijesti u prvom redu grada Karlovca i

okolice za razdoblje od kraja 18. stoljea do 1941. godine.15Za prouavanje povijesti Vojne

krajine, francuske uprave i Kraljevstva Ilirije gradivo se uva u Ranom arhivu u Beu,u

Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani te u Hrvatskom dravnom Arhivu.16 Za razdoblje

Drugog svjetskog rata te za razdoblje nakon 1945. godine gradivno koje se uva u Arhivu

omoguuje istraivanja i za ire podruje nadlenosti Arhiva. Sauvano gradivo 18. i prve

polovice 19. stoljea pisano je njemakim i latinskim jezikom, a iz 20. stoljea hrvatskim

jezikom.17 Kao osobito vrijedno gradivo koje se uva u Dravnom arhivu u Karlovcu valja

istaknuti 'Zbirku isprava', meu kojima je i isprava cara Josipa II. kojom potvruje slobode i

prava gradu Karlovcu od 8. listopada 1781. godine, te isprava kojom Marija Terezija

potvruje prava cehovima u Karlovakom i Varadinskom generalatu, te Lici iKrbavi od 21.

rujna 1767. godine, povelja cara i kralja Ferdinanda I. od 12. listopada 1837. godine, povelja

cara i kralja Franje II. od 1. oujka 1799. godine, fond Gradskog poglavarstva (Magistrata)

Karlovac, nastao u radu gradske uprave grada Karlovca od osnutka 1579. godine, sauvan je

za razdoblje od 1714. do 1945. godine, te otvoreno pismo upana Lovre Juria od 18.

svibnja 1637. godine.18Premda je gradivo fragmentarno sauvano, ono je znaajan izvor ne

samo za lokalnu povijest, ve ima i nacionalno znaenje jer je Karlovac, zahvaljujui

zemljopisnom poloaju, bio vano prometno, obrtniko, trgovako i uope gospodarsko i

kulturno sredite. Tu su i fondovi Gradskog poglavarstva Karlovac, nastali radom gradskeuprave od osnutka 1579, a sauvani za razdoblje 1714-1945., koji su zahvaljujui

zemljopisnom poloaju Karlovca kao prometnog sredita, vrijedan izvor za lokalnu i

nacionalnu povijest.19 Svojim se znaenjem istiu i Zbirka graevinskih nacrta kotara

Karlovac, Ogulin, Otoac, Gospi, Delnice i Suak (1829-1944) i Zbirka matinih knjiga

(1699-1946). Vrijedne su pozornosti i zbirke razglednica i fotografija. Za izuavanjepovijesti

kolstva19. stoljea dragocjeni su podaci sadrani u gradivu fondova 'Kraljevska gimnazija u

Karlovcu' i 'Kraljevska via realna kola u Rakovcu' ijom integracijom zapoinje novo

razdoblje povijesti karlovakoga srednjeg kolstva, povijest Kraljevske velike realne

gimnazije u Rakovcu Karlovcu. U Arhivu je pohranjeno 449 arhivskih fondova i 14


16Isto, 16.

17

Isto, 16.18

Isto, 19.19Isto, 34.


8/9

6

arhivskih zbirki u ukupnoj koliini od 2.744 duna metra.20Historijski arhiv u Karlovcu je

veliku pozornost u preuzimanju, zatiti, obradi i objavljivanju arhivskoga gradiva posveivao

razdoblju Drugoga svjetskoga rata. Meu djelatnostima tadanjega Arhiva bilo je i

objavljivanje zbornika radova i monografija posveenih tome razdoblju. U tom smislu u

okviru Arhiva sve do 1991. godine djelovao je poseban Odjel za istraivanje radnikoga

pokreta i NOB-a te je u svezi s time razvio i bogatu izdavaku djelatnost.21

2.3. Ustroj i nadlenost arhiva

Danas Dravni arhiv u Karlovcu razvija tradiciju objavljivanja znanstveno obavijesnih

pomagala za fondove i zbirke koje uva u svojim spremitima.Sukladno odredbama Statuta

Arhiv obavlja djelatnost kao cjelina kroz ustrojbene odjele: Odjel za sreivanje i obradu

arhivskog gradiva; Odjel za zatitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva; Odjel za

dokumentacijsko-informacijske poslove i Odjel za ope poslove.22U sastavu arhiva nalazi se

konzervatorsko-restauratorska radionica, knjinica Dravnog arhiva u Karlovu, te u arhivu

rade 8 arhivista, 6 arhivskih tehniara i 7 djelatnika u opim poslovima.23Danas je Dravni

arhiv u Karlovcu nadlean za podruje Karlovake upanije te dijelova Primorsko-goranske i

Sisako-moslavake upanije, i to: u Karlovakoj upaniji za gradove Karlovac, Dugu Resu,

Ogulin, Ozalj i Slunj te opine Barilovii, Bosiljevo, Cetingrad, Dragani, Generalski Stol,

Josipdol, Krnjak, Lasinju, Netreti, Plaki, Rakovicu, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojni i

akanje; u Sisako-moslavakoj upaniji za opine Gvozd iTopusko u Sisako-moslavakoj

upaniji te grada Vrbovsko u Primorsko-goranskoj upaniji.24

3. ZAKLJUAK

S obzirom na dananje standarde zgrada Dravnog arhiva u Karlovcu, graena tek

pred tridesetak godina, ve je zastarjela i uskoro nee zadovoljavati mnogim kriterijima koje

nosi novo doba, to je jako bitno s obzirom na vrijednu grau koju posjeduje. Dokumenti

20http://www.da-ka.hr/,10.6.2014.


22

Isto, 15.23

http://www.da-ka.hr/,10.6.2014.24

http://www.da-ka.hr/,10.6.2014.
http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/


9/9

7

sauvani u gradivu omoguuju korisnicima da dokau i tako ostvare neka svoja prava i

interese ili moda oive drage uspomene, prema tome, potrebno je voditi brigu o obnovi.

4. BIBLIOGRAFIJA

4.1. Literatura

KRTI, Davorka (ur.) 2010.Dravni arhiv u Karlovcu,Karlovac: Dravni arhiv u Karlovcu.

4.2. Internet stranice

Dravni arhiv u Karlovcu,http://www.da-ka.hr/,10.6.2014.
http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/http://www.da-ka.hr/

Documents

Državni Arhiv u Karlovcu