Dunja Rihtman Auguštin

8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin

1/9

Dunja Rihtman-Auguštin, Struktura tradicijskog mišljenja, ŠK, Zagreb, 19!"

31. Kolektivno i individualno

- neke seljačke zajednice bile su jače, a neke slabije uključene u tržišnu novčanu privredu

sve su bile uključene

- zemlja mjerilo bogatstva, ali ne jedino mjerilo

- zemlja = osnova zajedničkog zadružnog vlasništva, ali i pojedinci su u svojoj osebini

posjedovali zemlju koju su obraivali i nasljeivali na temelju posebni! pravila

- veličina i karakter individualne imovine variraju od kraja do kraja i od zadruge do zadruge

- u "rigorju su muškarci imali vlastite vinograde i klijeti, a u izrazito poljoprivrednim

krajevima žene su posjedovale parcele koje su čak davale drugima na obraivanje

- odnos zemlje u kolektivnom i privatnom vlasništvu #$oži%& ' 1(1

- osebujna #privatna& imovina novija je pojava i jedan je od glavni! razloga raspadanja

zadruga $eljkovi% osuuje osebujnu imovinu, npr. kovač obavlja usluge izvan zadruge,

asebi zadržava zaslužbu, koristi se kolektivnom pre!ranom i sudjeluje u zadružnoj raspodjeli

premda sam ne pridonosi proizvodnom učinku zadruge

- negativno vrednovanje osebujne, individualne imovine prisutno je kod svi! pisaca, a takvo

vrednovanje usvajaju i moderna socijalno-antropološka istraživanja trans)ormacije obiteljski!

odnosa

- zadruge su se negdje održale i 1*+, ++ godina nakon $eljkovi%a

- ali, individulana imovina bila je i )unkcionalna za zadrugu mogla je poslužiti u obliku

kredita ili bespovratnog zajma npr. žene su zadrugu kreditirale velikim svotama iz svoje

privatne imovine #ovreti%& najčeš%e u !itnim potrebama kad sredstva zadruge nisu dovoljna

- individualna imovina nasljeivala se po užimo obiteljskim lozama ili po ženskoj liniji i bila

odvojena od kolektivnog imetka, ali vlasnica nije uvijek slobodno raspolagala tom imovinom

ovisila o mužu ili gospodaru zadruge

- u zajednicama u kojima se individualna imovina tolerirala predvialo se koje se potrebe

pojedinca podmiruju iz individualni! dijelova, a koje iz kolektivnog

- individualna imovina imala ekonomsku )unkciju npr. žene iz toka dale su po ++ )orinti

za gradnju neke ku%e

- individualna imovina počela je razarati zadrugu tek kad su prestale djelovati snage koje

kontroliraju kolektivno ponašanje i kad su prestali vrijediti ekonomski odnosi prema op%em

društvu koji su povezivali kolektivni i individualni imovinski interes #u oboru nakon raspadazadruga pokušali održati mlinove u kolektivnom vlasništvu, ali nisu uspjeli&

1


2/9

- kraa u zadruzi vrlo česta #spominju $oži% i /rdali%& kraa je dio sustava

- krali su se uglavnom poljoprivredni i drugi proizvodni viškovi krale pretežno žene koje se

viškove pretvarale u novac ili u robu široke #ugledne& potrošnje

- novac stečen kraom nije se trošio, nego se pridruživao osebunjku #individualna imovina&

- granica izmeu individualne i kolektivne imovine u seljačkoj je zadruzi bila vrlo krivudava

3. /utoritet i dogovaranje

- središnja točka u zadruzi #0tješenovi%& gospodar, stariji ili najstariji muškarac ' snažna

ličnost, iskusan organizator rada, radišan, pravedan, moralan, ugledan, snosi vrlo veliku

odgovornost

- zapreka takvom tipu gospodara u stvarnosti psi!ološka ograničenja i ograničenja same

ličnosti mnogi pisci upozoravaju na nevolje ako je gospodar pijanica, lijenčina, nesposobna

ili senilna osoba, ako misli samo na dobrobit svoje uže obitelji

- gospodar je u svojoj mo%i bio sputan iznutra i izvana ' od zadružne zajednice i op%eg

društvenog sustava

- mo% je u zadruzi autonomna neostvarena želja i zabluda

- npr. u )eudalno doba )eudalac bi trebao potvrditi gospodara kojeg je zadruga odabrala

#Kotarski, $oži%&, u ojnoj krajini bio je potreban dogovor sa satnijom oko postavljanja i

smjenjivanja gospodara #2ogiši%&

- mo% gospodara bila je vezana uz sile op%ega društvenog sustava npr. )eudalni službenici

izvršavaju kažanjavanje u zadrugama

- gospodarevi vanjski kontakti i veze vrlo su važni za zadrugu

- unutrašnji obrazac u zadruzi o mo%i gospodara ' npr. 2ukovica( traži se da gospodar bude

strog i zao jer to osigurava e)ikasnost

- doma%ingospodar nije smio nabaviti ništa značajnije i ve%e ni otuiti išta značajnije bez

pitanja i znanja sviju

- svi ' oni koji su imali pravo re%i mišljenje svi oženjeni muškarci, ali vrlo je važan bio i

prešutni pristanak žena

- o svakodnevnim problemima poslovanja raspravljalo se za večerom

- zajednice su neprestano ograničavale mo% gospodara ili se gospodar mijenjao svake

godine #"rigorje& ili je postojao istančan sustav rotacije #tok& ili se mo% nije stjecala u jednoj

osobi, nego se dijelila prema specijalizaciji i potrebama kompleksne seljačke zajednice

#"oljica&- dvojnost mo%i u zadruzi utjecala na ekonomski razvoj


3/9

- romantičari su zadružnu podjelu mo%i smatrali idealnom, ali su se zalagali za čvrstog

gospodara posebni! moralni! kvaliteta

- decentralizacija mo%i #"oljica&, stalan sustav rotacije #tok& najbolja ekonomska rješenja

33. 4uški i ženski poslovi ' ženska subkultura

- podjela rada na muške i ženske poslove 5 zajednički poslovi u kojima dio muški! poslova

obavljaju i žene

- poslovi se ne vrednuju jednako ' muški su poslovi važniji ili se barem smatraju takvima

žene pristaju na takvu situaciju i namjerno se drže odvojeno, ne prekoračuju%i granice

dopuštenog ponašanja

- gospodarica posebna )igura6 desna ruka gospodaru i organizator )unkcioniranja ku%e i rada

svi! žena, osoba s posebnim ovlastima

- njezina mo% oslanja se na gospodarevu i iz nje djelomično crpi svoj autoritet

- raspolaže dobrima, zali!ama i sredstvima na način koji često ne kontrolira zajednica

- $adi% u Osnovi postavio pitanje može li žena biti starješina zadruge 78 ' premda je

)ormalno to nemogu%e, zapisano je da je ponekad majka ili neka starija žena upravljala

umjesto malodobnog sina

- sve su žene indirektno utjecale na odnose i poslove zadruga

- $eljkovi% je osuivao utjecaj žena na poslovanje i odnose #str. 19+.&

- 2ogiši% ' utjecaj žena presudan za sukob koji izaziva raspad zadruga

- članovi :ruštva gospodarskog koji su 1;*+. odgovarali na anketu ' nisu oštro osuivali

utjecaj žena, ali nisu ga ni skrivali

- karakteristike ženske subkulture(

1"


4/9

!" "ostoji poseban tip in)ormacija koje cirkuliraju samo u ženskom krugu #o abortusu,

o krai&.

%" ?avno ponašanje nalaže potcjenjivanje žene, uz iznimku doma%ice, isključivanje iz

javni! dogovora. 4nogi dokumenti i literature svjedoče o vrlo velikom utjecaju žena

na muževe i nji!ovoj nemogu%nosti da se odupru tom utjecaju.

&"


5/9

- sukob meu selima

- gotovo svi autori kao uzročnike sukoba navode žene

- svaa ponekad počinje meu ženama, a kad joj se pridruže muškarci, ona poprima vrlo

ozbiljne dimenzije svaa u kojoj sudjeluju muškarci dugotrajnija i sudbonosnija od one

meu ženama

- drugi razlog svae ' nezadovoljstvo upravljanjem ili gospodarom

- tre%i uzrok svae ' osobna imovina, tj. osobni interesi

- vrlo česti uzroci svae jesu i djeca i dječje svae, mee ili vo%ke koje uzrokuju svau meu

susjedima

- pisci uki% i /rdali% priznaju da svae najčeš%e započinju u pijanstvu

- inačice stava prema sukobu(

1" ajednica prikriva sukob. ovreti%, @vaniševi% ' zadružni sukob nastoji se održati

unutar zadruge. Kotarski ' gospodar svojim autoritetom može ograničini i smanjiti

zadružni sukob, ne dopustiti da izbije na vidjelo.

#" @zbjegavanje sukoba. 7esporazum se nastoji riješiti kompromisom i dogovorom

#"rigorje&.

$" Bukob u )unkciji svakidašnjeg života. @zrazit, glasan i javan sukob #2ukovica&.

4e!anizmi rješavanja sukoba( pomirenja ' redovita, godišnja, jer sukob smije trajati

samo od 2oži%a do 2oži%a. Bukob koji se očitovao pred susjedima imao je )unkciju

kazne pojedinca.

- sukobi meu selima zbog pašnjaka #"oljica&

- pravu sliku dimenzija i oštrine sukoba u patrijar!alnoj obitelji dali su članovi :ruštva

gospodarskoga

- novija literatura govori o sukobu samo u vezi s diobom pa ve%ina pisaca pri!va%a sukob kao

patološku i izuzetnu pojavu koja %e de)initivno razoriti zadružni red

- 4ažurani%evi primjeri ' str. 19*.

3*. Komunikacije( zatvorenost i otvorenost

- zatvorenost(

- seoske zajednice ve%inom endogamne ' norme i običaji koji osuuju ženidbe izvan

sela

- s obzirom na marginalne grupe ' prema Ciganima

- ograničavala mogu%nost doseljenika u selo da budu ukopani na groblje starosjedilaca#"oljica&

*


6/9

- poseban jezik koji pridošlice ne razumiju #2ukovica&

- prevara roaka, susjeda ili sumještana oštro osuivana, ali preporučao se mnogo ležerniji

odnos kad je u pitanju prevara stranaca, gospode i vlasti, prodaja pokvarene robe nepoznatima

- socijalna di)erencijacija ' razlike meu onima koji posjeduju ve%u osobnu imovinu i razlike

s obzorom na mo%

- ravnopravan položaj slugu u zadruzi ' meutim, uki% donosi primjedbu o diskriminaciji

slugu, a u nekoliko monogra)ija spominje se kako sluga ne smije slušati samo jednog člana

obitelji, nego pojedini njegov posao mora odobriti više muškaraca sluga eventualno može

napredovati do stupnja najamnog radnika

- ljudi iz seoski! zajednica susretali su se s )eu)alcima i gospodom, op%inskim službenicima,

sucima, )inancima, žandarima, sa sve%enicima, učiteljima, šumarima

- komunikacija s gospodom označena je mitom ' neizostavna pojava, simbolizirana

odreenom ceremonijom u ponašanju

- besparica, zajmovi uz goleme kamate

- razvoj novoga sloja ' majstora, prestali živjeti isključivo od poljoprivrede, jače se uključili u

novčanu privredu, mijenjali način potrošnje i način života

- životni je standard varirao ' standard stanovanja i zdravstveni standard niski #vjerovanje u

vračanje i babe koje izvode abortuse, ali i povjerenje u školovane liječnike&

- muzikaši različiti! vrsta ' pla%eni u naturi i u novcu, prema ustaljenim tari)ama ' ne baš

je)tine

- nakon raspada zadruga, razvijaju se jači odnosi ispomo%i u radu, mobe i sprege za poslove

kojima je potreban ve%i broj radne snage

- prijelaz stolje%a( tek prestala !ajdučija #2ukovica&, trgovina #"oljice&, )eudalizam #obor,

"rigorje&, socijalna di)erencijacija #tok, aroš&

- utjecaj na život zajednica imaju učitelji i pučka literatura u seoskim ku%ama #aroš&

3D. ?oš jednom o zadrugama

- stavovi suvremenije znanosti o zadruzi ' članak 4. Eilipovi%a u 8nciklopediji ?ugoslavije i

članak 4. Favazzija o proširenoj obitelji u 8uropi

- Eilipovi% govori o osnovama zadruge kao institucije i navodi( srodst(o #po muškoj

srodničkoj liniji&, )i(ot svi! članova zadruge na jednome mjestu, kolekti(na imo(ina,

indi(idualna imo(ina, podjela rada, socijalna sigurnost djece, staraca i invalida zagarantirana

- naglašava da individualna imovina dovodi do diobe zadruge

D


7/9

- Fvazzi ' značajke zadruge( pretežno demokratski izabran gos*odar, solidarna *odjela

rada i obaveza, +ajednika imo(ina koja je neotuiva, osebunjak

- 8. Bicard Razmišljanja o postojanju i konceptu kućnih ekonomskih zajednica – govori o

obiteljskoj, ku%noj, ekonomskoj zajednici koju smatra proizvodom odreenog ekonomskog

razvoja agrara

- zadruga je zajednica po krvi ili srodstvu, po radu, životu i autoritetu

- vlasništvo u zadruzi je zajedničko, nedjeljivo

- zadrugu je bolje zvati ku%na zajednica #domus& nego obiteljska, zbog nesrodnički!

odnosa, zbog zetova i pečalbara u njoj

- zadružna zajednica obu!va%a rad i život #odmaranje i zajedničko objedovanje&

- vidi gosodara zadruge kao voditelja poslova

- autoritet u zadruzi može se prikazati samo u višeslojnom modelu

- "!ilip 8. 4oselG ' u meuratnom vremenu napisao studiju o zadruzi arži%a

- potrebno je teorijski odrediti odnos izmeu konkretne idealne i konkretne stvarne kulture(

utvrditi relaciju vrijednosti i socijalne strukture, simbola i života

39. 4odel( za i protiv

- Helge Frendt razlikuje misaone i stvarne modele #pojednostavljuju odnose u stvarnosti,

transportiraju i!, pokazuju i! analogijama ili u drukčijim mjerilima&

- misaoni modeli sadrže apstraktne nacrte, sustave pojmova

- mogu biti opisni i objašnjavaju%i

- opisni na apstraktan način izražavaju očite povezanosti ' odnose se na odreen

)enomen

- objašnjavaju%i modeli ne bave se očitim povezanostima, nego onim skrivenim ili

mogu%im6 povezanosti ne opisuju stvarnost, nego nastoje u nju duboko proniknuti

- kulturni život izvanjski se prikazuje upotrebom tzv. kulturni! dobara, počiva nasimboličkom mišljenju na sreivanju zapaženi! objekata u odreene klase, u misaone

konstrukcije koje se ne izvode samo iz )izički! osobina elemenata nego pretežno iz njima

pripisani! vrijednosti

- misaone konstrukcije posjeduju drukčiji stupanj stvarnosti nego sami objekti

- tri modela društveno-ekonomski! odnosa u Hrvatskoj( 0tješenovi%ev, $adi%ev, Bicardov

0tješenovi%ev model

9


8/9

- dominira gotovo mistična ideja o slozi, a sukobi, svae i krae ne ulaze u model, one su

industrijski ekonomski razvoj

- blaga obiteljska ideja naroda, sloga, obiteljsko vlasništvo, zajednički rad, zajenički život

#ples i pjesma&, gospodar

$adi%ev model

- tragovi 0tješenovi%eva modela

- priznaje da je život pun sukoba, ali ni kod njega sukob ne ulazi u model što odstupa od

normalnog ponašanja

- obiteljska imovina, zajedničko vlasništvo, muški, ženski i zajenički poslovi, zajednilki život(

ku%a i odvojeni bračni parovi, zajednički autoritet, dominantna vrijednost ' sloga

Bicardov model

-zajednica krvi, nedjeljivo zajedničko vlasništvo, zajednica života, zajednica rada, zajednica

autoriteta, prava starješina

-novi model(

3;. "ogovor

- zašto se zamišljeni red zadružnog života tako dugo i uporno održaoI- što nam nudi novi model u znanstvenoj perspektiviI

;


9/9

1. )unkciji zamišljenog reda

- tradicijskim zadružnim zajednicama idealni model ' zajednička imovina, odlučivanje, sloga,

mo% muškaraca, nezavisnost od op%i! tokova društva

- sekundarna )unkcija zamišljenog reda ' politička( npr. Cviji% ' !egemonistička politika

dominantne nacije i klase u kapitalističkoj ?ugoslaviji6 Btarčevi% i $adi% ' seljačka ideologija,

veličaju zadružni način života zanemaruju%i stvarnost

- zamišljeni red utjecao i na socijalističku misao

- Bvetozar 4arkovi% ' jedan od začetnika socijalističke misli na 2alkanu6 poznavao zadružnu

organizaciju i zadružni mentalitet te opisao zamišljeni red

- vidi mogu%nost da zadružna organizacija postane model budu%i! privredni!

društveno-ekonomski! odnosa

. Jto donosi novi model

- suvremena idealna kultura jednim je dijelom bliska idealnoj kulturi u modelu strukture

tradicijskog mišljenja, ali name%e se i nova, drugačija idealna kultura koja zagovara potrošnju,

socijalnu i imovinsku di)erencijaciju, ravnopravnost spolova, lomljenje obiteljski! i

rodbinski! veza...

Documents

Dunja Rihtman Auguštin