8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
1/9
Dunja Rihtman-Auguštin, Struktura tradicijskog mišljenja, ŠK, Zagreb, 19!"
31. Kolektivno i individualno
- neke seljačke zajednice bile su jače, a neke slabije uključene u tržišnu novčanu privredu
sve su bile uključene
- zemlja mjerilo bogatstva, ali ne jedino mjerilo
- zemlja = osnova zajedničkog zadružnog vlasništva, ali i pojedinci su u svojoj osebini
posjedovali zemlju koju su obraivali i nasljeivali na temelju posebni! pravila
- veličina i karakter individualne imovine variraju od kraja do kraja i od zadruge do zadruge
- u "rigorju su muškarci imali vlastite vinograde i klijeti, a u izrazito poljoprivrednim
krajevima žene su posjedovale parcele koje su čak davale drugima na obraivanje
- odnos zemlje u kolektivnom i privatnom vlasništvu #$oži%& ' 1(1
- osebujna #privatna& imovina novija je pojava i jedan je od glavni! razloga raspadanja
zadruga $eljkovi% osuuje osebujnu imovinu, npr. kovač obavlja usluge izvan zadruge,
asebi zadržava zaslužbu, koristi se kolektivnom pre!ranom i sudjeluje u zadružnoj raspodjeli
premda sam ne pridonosi proizvodnom učinku zadruge
- negativno vrednovanje osebujne, individualne imovine prisutno je kod svi! pisaca, a takvo
vrednovanje usvajaju i moderna socijalno-antropološka istraživanja trans)ormacije obiteljski!
odnosa
- zadruge su se negdje održale i 1*+, ++ godina nakon $eljkovi%a
- ali, individulana imovina bila je i )unkcionalna za zadrugu mogla je poslužiti u obliku
kredita ili bespovratnog zajma npr. žene su zadrugu kreditirale velikim svotama iz svoje
privatne imovine #ovreti%& najčeš%e u !itnim potrebama kad sredstva zadruge nisu dovoljna
- individualna imovina nasljeivala se po užimo obiteljskim lozama ili po ženskoj liniji i bila
odvojena od kolektivnog imetka, ali vlasnica nije uvijek slobodno raspolagala tom imovinom
ovisila o mužu ili gospodaru zadruge
- u zajednicama u kojima se individualna imovina tolerirala predvialo se koje se potrebe
pojedinca podmiruju iz individualni! dijelova, a koje iz kolektivnog
- individualna imovina imala ekonomsku )unkciju npr. žene iz toka dale su po ++ )orinti
za gradnju neke ku%e
- individualna imovina počela je razarati zadrugu tek kad su prestale djelovati snage koje
kontroliraju kolektivno ponašanje i kad su prestali vrijediti ekonomski odnosi prema op%em
društvu koji su povezivali kolektivni i individualni imovinski interes #u oboru nakon raspadazadruga pokušali održati mlinove u kolektivnom vlasništvu, ali nisu uspjeli&
1
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
2/9
- kraa u zadruzi vrlo česta #spominju $oži% i /rdali%& kraa je dio sustava
- krali su se uglavnom poljoprivredni i drugi proizvodni viškovi krale pretežno žene koje se
viškove pretvarale u novac ili u robu široke #ugledne& potrošnje
- novac stečen kraom nije se trošio, nego se pridruživao osebunjku #individualna imovina&
- granica izmeu individualne i kolektivne imovine u seljačkoj je zadruzi bila vrlo krivudava
3. /utoritet i dogovaranje
- središnja točka u zadruzi #0tješenovi%& gospodar, stariji ili najstariji muškarac ' snažna
ličnost, iskusan organizator rada, radišan, pravedan, moralan, ugledan, snosi vrlo veliku
odgovornost
- zapreka takvom tipu gospodara u stvarnosti psi!ološka ograničenja i ograničenja same
ličnosti mnogi pisci upozoravaju na nevolje ako je gospodar pijanica, lijenčina, nesposobna
ili senilna osoba, ako misli samo na dobrobit svoje uže obitelji
- gospodar je u svojoj mo%i bio sputan iznutra i izvana ' od zadružne zajednice i op%eg
društvenog sustava
- mo% je u zadruzi autonomna neostvarena želja i zabluda
- npr. u )eudalno doba )eudalac bi trebao potvrditi gospodara kojeg je zadruga odabrala
#Kotarski, $oži%&, u ojnoj krajini bio je potreban dogovor sa satnijom oko postavljanja i
smjenjivanja gospodara #2ogiši%&
- mo% gospodara bila je vezana uz sile op%ega društvenog sustava npr. )eudalni službenici
izvršavaju kažanjavanje u zadrugama
- gospodarevi vanjski kontakti i veze vrlo su važni za zadrugu
- unutrašnji obrazac u zadruzi o mo%i gospodara ' npr. 2ukovica( traži se da gospodar bude
strog i zao jer to osigurava e)ikasnost
- doma%ingospodar nije smio nabaviti ništa značajnije i ve%e ni otuiti išta značajnije bez
pitanja i znanja sviju
- svi ' oni koji su imali pravo re%i mišljenje svi oženjeni muškarci, ali vrlo je važan bio i
prešutni pristanak žena
- o svakodnevnim problemima poslovanja raspravljalo se za večerom
- zajednice su neprestano ograničavale mo% gospodara ili se gospodar mijenjao svake
godine #"rigorje& ili je postojao istančan sustav rotacije #tok& ili se mo% nije stjecala u jednoj
osobi, nego se dijelila prema specijalizaciji i potrebama kompleksne seljačke zajednice
#"oljica&- dvojnost mo%i u zadruzi utjecala na ekonomski razvoj
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
3/9
- romantičari su zadružnu podjelu mo%i smatrali idealnom, ali su se zalagali za čvrstog
gospodara posebni! moralni! kvaliteta
- decentralizacija mo%i #"oljica&, stalan sustav rotacije #tok& najbolja ekonomska rješenja
33. 4uški i ženski poslovi ' ženska subkultura
- podjela rada na muške i ženske poslove 5 zajednički poslovi u kojima dio muški! poslova
obavljaju i žene
- poslovi se ne vrednuju jednako ' muški su poslovi važniji ili se barem smatraju takvima
žene pristaju na takvu situaciju i namjerno se drže odvojeno, ne prekoračuju%i granice
dopuštenog ponašanja
- gospodarica posebna )igura6 desna ruka gospodaru i organizator )unkcioniranja ku%e i rada
svi! žena, osoba s posebnim ovlastima
- njezina mo% oslanja se na gospodarevu i iz nje djelomično crpi svoj autoritet
- raspolaže dobrima, zali!ama i sredstvima na način koji često ne kontrolira zajednica
- $adi% u Osnovi postavio pitanje može li žena biti starješina zadruge 78 ' premda je
)ormalno to nemogu%e, zapisano je da je ponekad majka ili neka starija žena upravljala
umjesto malodobnog sina
- sve su žene indirektno utjecale na odnose i poslove zadruga
- $eljkovi% je osuivao utjecaj žena na poslovanje i odnose #str. 19+.&
- 2ogiši% ' utjecaj žena presudan za sukob koji izaziva raspad zadruga
- članovi :ruštva gospodarskog koji su 1;*+. odgovarali na anketu ' nisu oštro osuivali
utjecaj žena, ali nisu ga ni skrivali
- karakteristike ženske subkulture(
1"
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
4/9
!" "ostoji poseban tip in)ormacija koje cirkuliraju samo u ženskom krugu #o abortusu,
o krai&.
%" ?avno ponašanje nalaže potcjenjivanje žene, uz iznimku doma%ice, isključivanje iz
javni! dogovora. 4nogi dokumenti i literature svjedoče o vrlo velikom utjecaju žena
na muževe i nji!ovoj nemogu%nosti da se odupru tom utjecaju.
&"
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
5/9
- sukob meu selima
- gotovo svi autori kao uzročnike sukoba navode žene
- svaa ponekad počinje meu ženama, a kad joj se pridruže muškarci, ona poprima vrlo
ozbiljne dimenzije svaa u kojoj sudjeluju muškarci dugotrajnija i sudbonosnija od one
meu ženama
- drugi razlog svae ' nezadovoljstvo upravljanjem ili gospodarom
- tre%i uzrok svae ' osobna imovina, tj. osobni interesi
- vrlo česti uzroci svae jesu i djeca i dječje svae, mee ili vo%ke koje uzrokuju svau meu
susjedima
- pisci uki% i /rdali% priznaju da svae najčeš%e započinju u pijanstvu
- inačice stava prema sukobu(
1" ajednica prikriva sukob. ovreti%, @vaniševi% ' zadružni sukob nastoji se održati
unutar zadruge. Kotarski ' gospodar svojim autoritetom može ograničini i smanjiti
zadružni sukob, ne dopustiti da izbije na vidjelo.
#" @zbjegavanje sukoba. 7esporazum se nastoji riješiti kompromisom i dogovorom
#"rigorje&.
$" Bukob u )unkciji svakidašnjeg života. @zrazit, glasan i javan sukob #2ukovica&.
4e!anizmi rješavanja sukoba( pomirenja ' redovita, godišnja, jer sukob smije trajati
samo od 2oži%a do 2oži%a. Bukob koji se očitovao pred susjedima imao je )unkciju
kazne pojedinca.
- sukobi meu selima zbog pašnjaka #"oljica&
- pravu sliku dimenzija i oštrine sukoba u patrijar!alnoj obitelji dali su članovi :ruštva
gospodarskoga
- novija literatura govori o sukobu samo u vezi s diobom pa ve%ina pisaca pri!va%a sukob kao
patološku i izuzetnu pojavu koja %e de)initivno razoriti zadružni red
- 4ažurani%evi primjeri ' str. 19*.
3*. Komunikacije( zatvorenost i otvorenost
- zatvorenost(
- seoske zajednice ve%inom endogamne ' norme i običaji koji osuuju ženidbe izvan
sela
- s obzirom na marginalne grupe ' prema Ciganima
- ograničavala mogu%nost doseljenika u selo da budu ukopani na groblje starosjedilaca#"oljica&
*
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
6/9
- poseban jezik koji pridošlice ne razumiju #2ukovica&
- prevara roaka, susjeda ili sumještana oštro osuivana, ali preporučao se mnogo ležerniji
odnos kad je u pitanju prevara stranaca, gospode i vlasti, prodaja pokvarene robe nepoznatima
- socijalna di)erencijacija ' razlike meu onima koji posjeduju ve%u osobnu imovinu i razlike
s obzorom na mo%
- ravnopravan položaj slugu u zadruzi ' meutim, uki% donosi primjedbu o diskriminaciji
slugu, a u nekoliko monogra)ija spominje se kako sluga ne smije slušati samo jednog člana
obitelji, nego pojedini njegov posao mora odobriti više muškaraca sluga eventualno može
napredovati do stupnja najamnog radnika
- ljudi iz seoski! zajednica susretali su se s )eu)alcima i gospodom, op%inskim službenicima,
sucima, )inancima, žandarima, sa sve%enicima, učiteljima, šumarima
- komunikacija s gospodom označena je mitom ' neizostavna pojava, simbolizirana
odreenom ceremonijom u ponašanju
- besparica, zajmovi uz goleme kamate
- razvoj novoga sloja ' majstora, prestali živjeti isključivo od poljoprivrede, jače se uključili u
novčanu privredu, mijenjali način potrošnje i način života
- životni je standard varirao ' standard stanovanja i zdravstveni standard niski #vjerovanje u
vračanje i babe koje izvode abortuse, ali i povjerenje u školovane liječnike&
- muzikaši različiti! vrsta ' pla%eni u naturi i u novcu, prema ustaljenim tari)ama ' ne baš
je)tine
- nakon raspada zadruga, razvijaju se jači odnosi ispomo%i u radu, mobe i sprege za poslove
kojima je potreban ve%i broj radne snage
- prijelaz stolje%a( tek prestala !ajdučija #2ukovica&, trgovina #"oljice&, )eudalizam #obor,
"rigorje&, socijalna di)erencijacija #tok, aroš&
- utjecaj na život zajednica imaju učitelji i pučka literatura u seoskim ku%ama #aroš&
3D. ?oš jednom o zadrugama
- stavovi suvremenije znanosti o zadruzi ' članak 4. Eilipovi%a u 8nciklopediji ?ugoslavije i
članak 4. Favazzija o proširenoj obitelji u 8uropi
- Eilipovi% govori o osnovama zadruge kao institucije i navodi( srodst(o #po muškoj
srodničkoj liniji&, )i(ot svi! članova zadruge na jednome mjestu, kolekti(na imo(ina,
indi(idualna imo(ina, podjela rada, socijalna sigurnost djece, staraca i invalida zagarantirana
- naglašava da individualna imovina dovodi do diobe zadruge
D
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
7/9
- Fvazzi ' značajke zadruge( pretežno demokratski izabran gos*odar, solidarna *odjela
rada i obaveza, +ajednika imo(ina koja je neotuiva, osebunjak
- 8. Bicard Razmišljanja o postojanju i konceptu kućnih ekonomskih zajednica – govori o
obiteljskoj, ku%noj, ekonomskoj zajednici koju smatra proizvodom odreenog ekonomskog
razvoja agrara
- zadruga je zajednica po krvi ili srodstvu, po radu, životu i autoritetu
- vlasništvo u zadruzi je zajedničko, nedjeljivo
- zadrugu je bolje zvati ku%na zajednica #domus& nego obiteljska, zbog nesrodnički!
odnosa, zbog zetova i pečalbara u njoj
- zadružna zajednica obu!va%a rad i život #odmaranje i zajedničko objedovanje&
- vidi gosodara zadruge kao voditelja poslova
- autoritet u zadruzi može se prikazati samo u višeslojnom modelu
- "!ilip 8. 4oselG ' u meuratnom vremenu napisao studiju o zadruzi arži%a
- potrebno je teorijski odrediti odnos izmeu konkretne idealne i konkretne stvarne kulture(
utvrditi relaciju vrijednosti i socijalne strukture, simbola i života
39. 4odel( za i protiv
- Helge Frendt razlikuje misaone i stvarne modele #pojednostavljuju odnose u stvarnosti,
transportiraju i!, pokazuju i! analogijama ili u drukčijim mjerilima&
- misaoni modeli sadrže apstraktne nacrte, sustave pojmova
- mogu biti opisni i objašnjavaju%i
- opisni na apstraktan način izražavaju očite povezanosti ' odnose se na odreen
)enomen
- objašnjavaju%i modeli ne bave se očitim povezanostima, nego onim skrivenim ili
mogu%im6 povezanosti ne opisuju stvarnost, nego nastoje u nju duboko proniknuti
- kulturni život izvanjski se prikazuje upotrebom tzv. kulturni! dobara, počiva nasimboličkom mišljenju na sreivanju zapaženi! objekata u odreene klase, u misaone
konstrukcije koje se ne izvode samo iz )izički! osobina elemenata nego pretežno iz njima
pripisani! vrijednosti
- misaone konstrukcije posjeduju drukčiji stupanj stvarnosti nego sami objekti
- tri modela društveno-ekonomski! odnosa u Hrvatskoj( 0tješenovi%ev, $adi%ev, Bicardov
0tješenovi%ev model
9
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
8/9
- dominira gotovo mistična ideja o slozi, a sukobi, svae i krae ne ulaze u model, one su
industrijski ekonomski razvoj
- blaga obiteljska ideja naroda, sloga, obiteljsko vlasništvo, zajednički rad, zajenički život
#ples i pjesma&, gospodar
$adi%ev model
- tragovi 0tješenovi%eva modela
- priznaje da je život pun sukoba, ali ni kod njega sukob ne ulazi u model što odstupa od
normalnog ponašanja
- obiteljska imovina, zajedničko vlasništvo, muški, ženski i zajenički poslovi, zajednilki život(
ku%a i odvojeni bračni parovi, zajednički autoritet, dominantna vrijednost ' sloga
Bicardov model
-zajednica krvi, nedjeljivo zajedničko vlasništvo, zajednica života, zajednica rada, zajednica
autoriteta, prava starješina
-novi model(
3;. "ogovor
- zašto se zamišljeni red zadružnog života tako dugo i uporno održaoI- što nam nudi novi model u znanstvenoj perspektiviI
;
8/16/2019 Dunja Rihtman Auguštin
9/9
1. )unkciji zamišljenog reda
- tradicijskim zadružnim zajednicama idealni model ' zajednička imovina, odlučivanje, sloga,
mo% muškaraca, nezavisnost od op%i! tokova društva
- sekundarna )unkcija zamišljenog reda ' politička( npr. Cviji% ' !egemonistička politika
dominantne nacije i klase u kapitalističkoj ?ugoslaviji6 Btarčevi% i $adi% ' seljačka ideologija,
veličaju zadružni način života zanemaruju%i stvarnost
- zamišljeni red utjecao i na socijalističku misao
- Bvetozar 4arkovi% ' jedan od začetnika socijalističke misli na 2alkanu6 poznavao zadružnu
organizaciju i zadružni mentalitet te opisao zamišljeni red
- vidi mogu%nost da zadružna organizacija postane model budu%i! privredni!
društveno-ekonomski! odnosa
. Jto donosi novi model
- suvremena idealna kultura jednim je dijelom bliska idealnoj kulturi u modelu strukture
tradicijskog mišljenja, ali name%e se i nova, drugačija idealna kultura koja zagovara potrošnju,
socijalnu i imovinsku di)erencijaciju, ravnopravnost spolova, lomljenje obiteljski! i
rodbinski! veza...