Dvre Tra - sinagogadoboj.org

Divrej Tkra

B’’H

iz trećega uživaju u miru.

Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omi-ljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavo-vu odjeću, prekriva njegove glatke dije-love na rukama i vratu jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i ša-lje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve bla-goslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra-ti iz lova I prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.

Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu i da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mah-lat, Išmaelovom kćerkom.

(Berešit 25,19—28,9 )

Jichak se ženi Rivkom. Nakon dva-deset godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona pro-lazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo-re u njoj; B-g joj kaže da su “dva naroda u tvojoj utrobi” i da će mlađi prevladati nad starijim.

Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po-staje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezo-pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče-nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja-akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja-akovu za tanjur kuhane crvene leće.

U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred-stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence isko-pane od njegovog oca Avrahama, te ko-pa niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama

Paraša Toledot

Godina 10 Broj 6 Broj 6 Zagreb, šabat 3. prosinca 2016. - 3. kisleva 5777.

■

[email protected] http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Toledot

Jeruzalem 15:54 17:14

Zagreb 15:54 16:54

Rijeka 16:02 17:02

Split 16:00 17:00

Dubrovnik 15:56 16:57

Vinkovci 15:45 16:45

Sarajevo 15:51 16:52

Bihać 15:58 16:58

B. Luka 15:53 16:53

Beograd 15:40 16:47

Novi Sad 15:41 16:48

Subotica 15:39 16:47

Zrenjanin 15:38 16:45

Niš 15:39 16:44

Beč 15:44 16:44

Frankfurt 16:07 17:07

Edison, NJ 16:12 17:13

Dnevni Zmanim za

Grad Zagreb

Na dan utorak 6.12.2016.

Alot Hašahar 5:46

Najranije Talit 6:22

Nec Hahama 7:23

Najkasnije Š’ma 9:35

Zman Tefila 10:19

Hacot 11:47

Minha Ketana 14:21

Plag Haminha 15:17

Šekia 16:12

Cet Ha-kohavim 16:54

Divrej Tkra

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora

■

slila da se previranja u njoj događa s jednom bebom - to ju je to jako uz-nemirilo; donekle ju je umirila B-ţ-anska poruke da nosi blizance.

Jedan drugi komentator govori da je Rivka znala da ima blizance, ali nije vidjela zašto da dovede Jaakova na svijetu ako je ujedno imala Eisa-va. Dio odgovora na njeno pitanje "zašto mi to treba", je da je njezin zaključak bio pogrešan.

Eisav i Jaakov se rađaju, Jaakov drţi za petu Eisava. Dječaci rastu i razvijaju se u različite osobnosti - Eisav je lovac i ljubitelj prirode; Ja-akov, blag, studiozan "boravi u ša-torima ". Jichak voli Eisava; Rivka voli Jaakova.

Ima mnogo različitih komentara u vezi tih odnosa. Imajte na umu da se Jichakova ljubav prema Eisavu temelji na tome da mu ovaj priba-vlja hranu. Rivkina je ljubav bezu-vjetna. Pirkei Avot kaţe da će jedino bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.

Jaakov priprema varivo od leće za svog oca. (Gemara nam kaţe da je to bio dan Avrahamove smrti, Ja-akov je bio pripremao tradicionalni obrok ţalobnika za Jichaka.)

Eisav se vraća iz polja potpuno iscrpljen. Traţi Jaakova da mu da nešto hrane. U zamjenu za hranu, Jaakov stječe prvorodstvo, koje je u Eisavovim očima beznačajno, ali Jaakovu je to značajno.

Glad zadesi Zemlju (poput one u Avrahamovo vrijeme - ovo je jedna od mnogih sličnosti između ţivota Avrahama i Jichaka) i Jichak ode Avimelehu u Gerar. B-g se objavi Jichaku i podsjeća ga da ne smije napustiti zemlju. B-g mu također ponavlja svoje obećanje o Zemlji i velikom narodu koji će od njega nastati.

Tora kaţe da je B-g govorio Rivki kako bi joj rekao o njenim blizanci-ma. Raši "uskače" da nam kaţe da je kroz Šema (s kojima je B-g komuni-cirao putem Ru'ah HaKodeša) B-g razgovarao s njom. Raši smatra ne-ophodnim da to kaţe u kontekstu činjenice da se Rivka ne ubraja me-đu proročice. (Međutim, vidite ka-sniji komentar u sedri.)

Lévi, Druga alija - 7 p'sukim – 26,8-12

Jichak prebiva u Geraru. Jichak i Rivka predstavljaju se kao brat i sestra (kao što su i Avraham i Sara, i iz ista dva razloga). Nakon nekog vremena Avimeleh otkriva da su oni zapravo muţ i ţena i prigovori Jichaku zbog prijevare. Avimeleh naređuje svojim ljudima da puste na miru Jichaka i Rivku. Jichak i obitelj doţivljavaju procvat u Gera-ru i B-g ih blagoslivlja.

Pogledajte ... Kod prve gladi koja je odvela Avrahama i Saru u Egipat, kada je faraon otkrio njihov pravi odnos, on ih je potjerao. Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a onda su "razotkri-veni", Avimeleh im daje mnoge stvari i poziva ih da ostanu. (Faraon je dao Avrahamu veliko bogatstvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.) Jichak i Rivka također kaţu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "razotkriveni" oni ostaju tamo.

U S'fas Emes sugerira da Jichak bi bio poznat Avimelehu kao sin Av-rahamov. Njegovo pojavljivanje u Geraru sa ţenom za koju tvrdi da mu je sestra, bi podrţalo mišljenje da je Avraham uistinu imao kćer. To je jedno od mišljenja o značenju da je B-g blagoslovio Avrahama bakol.

Šliši - Treća alija - 10 p'sukim – 26,13-22

Jichak prosperira u Geraru, što stvara ljubomoru među mještanima koji su zatrpali bunare koje je Jichak iskopao. (Postoji velika simbolika u onome što Tora piše o bunarima, njihovim imenima, njihovom ruše-nju, a zatim njihovom uspjehu.) Jichak je potjeran iz Gerara. Novi bunar kojega Jichak kopa preotima-ju pastiri iz Gerara, kao i još jedan.

Paraša Toledot Kohen - Prva alija - 21 p'sukim – 25,19-26,5

Ovo je povijest Jichaka b. Avraha-ma; Avraham je otac Jichaka.

Raši navodi Gemaru koja kaţe da kada se rodio Jichak, podsmjevači su govorili da su Avraham i Sara, koji su tako dugo bili bez djece, na-šli bebu i tvrdili je da je njihova. Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove ţene i djecu, a Sara je ču-dom bila u stanju dojiti sve bebe. (Gemara ukazuje na mnoţini "ba-nim" u 21,7). Tada su podsmjevači prihvatili da je Sara rodila Jichaka, ali kritizirali Avrahama da je Avi-meleh zapravo bio otac (budući da je Jichakovo rođenje uslijedilo na-kon otmice Sare). Čudo se dogodilo i djetešce Jichak bilo je slika i prilika svoga oca Avrahama, dok podsmje-vači nisu rekli ", Avraham je otac Jichaka".

Ranije, Tora nam govori o narašta-jima Jišmael b. Avrahama. Čini se da je to u ravnoteţi s početka ove sedre, koji govori o Jichaku, osim ćto Tora iznosi poantu da je Jišmael sin Egipćanke Hagare, Sarine sluš-kinje. Drugim riječima, Jišmael nije bio pravi To'l'dot Avrahama; i To'l'dot (u Jišmaelovom kontekstu) je napisana bez vav, što znači da nešto nedostaje. To'l'dot Jichaka b. Avrahama; Avraham je bio otac Jichaka. A riječ To'l'dot je napisana sa svojim vav.

Jichaku je 40 godina kad se oţeni Rivkom (3 godine nakon akeida). Tora naglašava Rivkino obiteljsko porijeklo.

Nakon 20 godina bez djece (10 prije Rivkine reproduktivne dobi, te dodatnih 10 godina u kojima nisu mogli imati djecu), Jichak i Rivka mole se B-gu. B-g čuje njihov (za-pravo njegovu) molitvu i Rivka za-trudni. Ona prolazi "teško razdo-blje" i odlazi k Šemu b. Noahu (koji je, usput budi rečeno, nadţivio Av-raham), koji joj daje B-ţju poruku, da će roditi blizance, koji će ići vrlo različitim putovima i postati veliki protivnici.

Komentari kaţu da Rivka nije bio svjesna da nosi blizance; ona je mi-

Strana 3 Strana 3 Godina 10 Broj 6 Strana 3

koja Jichak voli. Jaakov oklijeva zbog straha da će Jichak osjetiti njegovu glatku koţu i shvatiti da je Jaakov došao da ga prevari. Rivka odjeva Jaakova u Eisavovu odjeću i stavlja mu jareće koţice na vrat kako bi bio hrapav. Ona daje Jaako-vu hranu da je odnese svom ocu.

Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje u Rivkinom planu da si priskrbi braha, Rivka mu kaţe, alai ki'l'la-tcha b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumijevanju) to znači da Rivka na sebe preuzima potencijalno proklet-stvo, ako obmana bude otkrivena. Targum Onkeles dodaje vrlo zna-čajnu rečenicu u svom prijevodu alai. On kaţe: "dani mi je proročan-stvo ..." Gledanja na ovaj događaj na ovakav način, u suštini, je da je Riv-ka od B-ga dobila zapovijed da or-ganizira da brahot idu Jaakovu. I upravo na ovaj način. To je znatno razlikuje od "običnog" razumijeva-nja teksta. Idemo i korak dalje. Čini se očito da je Jaakov kaţnjen mje-rom za mjeru zbog svoje obmane Jichaka. Braća ne samo da su preva-rili Jaakova u vezi Josefove sudbine, oni su upotrijebili i kozu u provođe-nju te prijevare. Ako prihvatimo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Eisavu, da je to bila B-ţja volja, čak i B.ţja zapovijed prema Onkelesu, za-što je onda Jaakov tako teško kaţ-njen? Odgovor se moţe dati u ob-liku analogije. Kada se čovjek mora podvrgnuti drastičnom tretmanu koji će mu spasiti ţivot - "ozbiljnim" lijekovima, zračenju, itd, ono što je učinjeno moţda je bilo apsolutno neophodno, ali često postoje i teške nuspojave.

(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Esteri kad je rekla v'tzumu alai. To također drugačije objašnjava stvari iz Megile.)

Šiši - Šesta alija - 23 p'sukim – 27,28-28,4

Blagoslov koji je Jichak zazvao nad Jaakovom , za bogati urod i ugledan status među narodima, mi smo posudili da se recitira na Moce Šabat - Vajiten Leha Elokim ...

Kako Jichak završi blagoslivljanje Jaakova, Eisav se vrati iz lova. On priprema hranu za svog oca, i dono-si mu je uz molbu (zahtjev) za bla-goslov. Jichak zadrhti kada shvati

da je braha otišla Jaakovu. Kada Jichak objašnjava Eisavu da je Jaa-kov primio (i to s pravom) blago-slov, Eisav gorko rida i traţi svog oca da i njemu da blagoslov. Jichak daje blagoslov Eisav (ne tako uzvi-šeni kao Jaakovu). Eisav odluči ubiti Jaakova zbog toga, po drugi put mu uzeo nešto njegovoga. Rivka čuje (kako?) Eisavove planove i potiče Jaakova da pobjegne u Rivkino ro-dno mjesto dok ne splasne Eisavov gnjev. Rivka sugerira Jichaku da pošalje od kuće Jaakova kako bi si pronašao odgovarajuću ţenu.

Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga pošalje u Padan Aram da nađe ţenu među Rivkinom rodbinom. On daje Ja-akovu "blagoslov Avrahamov", čime omogućuje lanac kontinuitetu koji postaje judaizam.

Š'vi'i - Sedma alija - 5 p'sukim – 28,5-9

Jichak šalje Jaakova u Padan Aram k Lavanu b. B'tu'elu, bratu Rivka koja je majka Jaakova i Eisava. Eisav vidi da im je otac poslao Jaakov da nađe ţenu, jer ne ţeli da uzme ka-naanku za ţenu. Jaakov ode svojim putem, a Eisav uzima još jednu ţenu, kćer Jišmaela. I Eisav uze Mahalat b. Jišmael ...

Talmud Jerušalmi uzvikuje da je to Bosmat i pita zašto joj je promije-njeno ime. Iznenađujući odgovor glasi da su Eisavu bili oprošteni svi grijesi kada je uzeo ţenu s ciljem da ugodi svojim roditeljima. Talmud generalizira i daje to kao izvor da se grijesi hatana (i kala) oprošteni kad se vjenčaju. Čudno izvor za jednu vaţnu ideju.

Haftara - 21 p'sukim -Mal'achi 1,1-2,7

Nagađa se je li Mal'ahi ime poje-dinca, ili opisno ime "Mog glasni-ka". Neki kaţu da je Mal'ahi Ezra.

Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B-ţju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Eisava, iako su Jaakov i Eisav braća. Dakle, haftara odraţava suparništvo i odnos između dvojice braće koje je sadrţaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu. U tom smislu, Eisav je pravi primjer.

Tek treći bunar koji se zove Rehovot dopušta Jichaku da ţivi u relativ-nom miru.

(Neki u tome vide skrivenu aluziju na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji su bili srušeni i treći koji će stajati dovijeka. Neka bismo ga vidjeti us-koro u naše vrijeme).

Brachot 56: Rabi Hanina je rekao, tko ugleda bunar u snu, vidjet će mir ... Jichakove sluge kopale su i pronašle ţivi izvor, b'eir majim hajim. To je uslijedilo odmah nakon mirovnog sporazuma između Avi-meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta-vlja u istoj Gemari. Onaj koji vidi bunar u svom snu našao je Toru, kako stoji u Mišlei: Tko me nađe, našao je ţivot ... izjednačeni su B-g, Tora, i ţivot.

R'vi'i - Četvrta alija - 7 p'sukim – 26,23-29

Jichak napreduje u Be'er Ševi. B-g mu se ukazuje i ponavlja obećanja o blagostanju dano Avrahamu. Jichak gradi ţrtvenik B-gu i dalje napredu-je. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha-kovu prisutnosti, dolazi s izaslan-stva Jichaku kako bi s njime sklopio savez.

(Nije rijetka pojava kroz generacije -. Ţidovi budu protjerani iz zemlje, koja potom poţali zbog svog čina zbog pada koji doţive bez Ţidova u njihovoj sredini)

Hamiši - Peta alija - 33 p'sukim – 26,30-27,27

Jichak i Avimeleh zajedno jedu i razmjene zakletvi. Be'er Ševa je po-novno potvrđena kao "grad Avot" zbog Jichakovih djela. Još jedan pri-mjer sličnosti između Jichakovog i Avrahamova ţivota

Eisav se oţeni sa 40 godina - (pod)svjesni pokušaj da oponaša svog oca. Koliko god zao bio, Eisav istin-ski poštuje i voli svog oca. S druge strane, Eisav je izbor supruge zgadi se kako Jichaku tako i Rivki.

Jichak je star i slijep i poziva Eisa-va da mu pripremi poseban obrok, i potom primi poseban blagoslov. Dok je Eisav u poljima i izvršava očev zahtjev, Rivka priprema Ja-akova da primi blagoslov umjesto Eisava. Ona kaţe Jaakova da dove-de dvije koze i ona će pripremiti jela

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

■

Rav Kook:

Abraham je ispunjao micve


■

očuvani bez praktičnih micvi. Ne-moguće je istinski internalizirati filozofska učenja Tore bez konkret-nog djelovanja.

To je temeljna slabost religija koje se oslanjaju isključivo na vjeru. Bez naglaska na djelima, takve religije ulaze u područje filozofskog i ap-straktnog. One odbacuju materijalni svijet ostavljajući ga nedovršenim. S druge strane, naglasak Tore na prak-tičnim micvama, odraţava njenu uključenost u fizički svijet.

Razine svetosti

Rav Kook rasvjetljuje ovu talmud-sku tradiciju na malo drugačiji na-čin. Iako Abraham nije drţao ritual 'eiruv tavšilin' onako kako mi to či-nimo danas, on je bio u stanju pri-mijeniti osnovni koncept te ceremo-nije u svom svakodnevnom ţivotu. To nije bila samo apstraktna teorija, već praktično znanje koje je vodilo njegova djela.

Koja je srţ 'eiruv tavšilina'? Mud-raci objašnjavaju u Beica 15b da ta ceremonija pomaţe čovjeku da is-puni B-ţju zapovijed „Sjeti se da svetkuješ šabat.“ Zbog činjenice da blagdan prethodi šabatu, šabat bi mogao biti zaboravljen ili zanema-ren. Na koji bi način čovjek mogao zaboraviti svetkovati šabat?

Svetost šabata veća je od svetosti blagdana. Ali kada šabat slijedi od-mah nakon blagdana, čovjek bi mo-gao pogrešno izjednačiti oboje i za-boraviti da za njih vrijede različiti zakoni. To bi moglo dovesti do toga da oskrnavi šabat čineći stvari koje su dozvoljene na blagdane, kao što

je kuhanje.

Baš kao što moramo razlikovati sveto od svjetovnog, tako moramo razlikovati i različite razine svetosti. To je svrha koja stoji iza 'eiruv tavši-lina': podsjetiti nas na veću svetost šabata.

Abraham, koji je ispunjao čitavu Toru, razlikovao je i razine svetosti – u svom ţivotu i svojim djelima. On ne samo da je razlikovao sveto od svjetovnog, nego je pravio razli-ku i 'bein kodeš le-kodeš', između različitih razina svetosti.

Jaakov je spasio Abrahama

Prema intrigantnom midrašu (Tan-huma Toldot 4), Abraham ne bi pre-ţivio u svom rodnom gradu Ur Hasdimu da nije bilo njegovog unuka Jaakova. Kralj Nimrod naredio je da Abraham bude bačen u uţarenu peć jer je odbio štovati idole. Ali Jaakov je došao u pomoć, kao što je pisano:

„Tako reče B-g koji je otkupio Abrahama, kući Jakovljevoj: Jaakov se neće posramiti niti će njegovo lice problijedjeti.“ (Izaija 29,22)

Čak i uz dozvolu za poetskom interpretacijom midraške literature, Jaakov nije mogao doslovno spasiti svog djeda u situaciji koja se dogo-dila prije no što se rodio. Mudraci su nas ţeljeli poučiti da je Abraham bio spašen zbog posebne zasluge ili kvalitete koju je njegov unuk Jaakov posjedovao. Koja je to bila kvaliteta?

Dvije staze promjene

Postoje dvije staze duhovne pro-mjene kojima čovjek moţe kročiti.

Zašto su praktične micve centralna stvar judaizma? Zašto nije dovoljno samo vjerovati u centralna načela i učenja Tore?

Kada je nastala glad, Jichak je raz-mišljao o tome da napusti zemlju Izrael. Ali B-g mu je zapovjedio da ostane u Izraelu. Ublaţio je Jicha-kove strahove rekavši mu:

„Učinit ću tvoje potomstvo brojnim poput zvijezda na nebu i dat ću im ovu zemlju… Jer je Abraham slušao Moj glas i držao je Moje zapovijedi, Moje proglase i Moje zakone.― (Postanak 26,4-5)

Abraham je ispunjavao B-ţje zapovijedi?

Uistinu, mudraci taj stih tumače doslovno. Oni pišu da su naši pat-rijarsi ispunjavali Toru, stoljećima prije no što je ona dana na Sinaju.

Rav Aši, učenjak iz 5. stoljeća, daje još zanimljiviju tvrdnju. On tvrdi da je Abraham ispunjao čak i micvu 'eiruv tavšilin' – ritual kojeg su pro-glasili rabini, a kojim se dozvoljava pripremanje hrane i paljenje svjetla za šabat ako blagdan pada u petak (Joma 28b). (Inače je zabranjeno ku-hati na blagdan ako će se jelo jesti nakon završetka blagdana.)

Držanje 'eiruv tavšilina'

Neki učenjak jednom je Rav Kooku rekao da se tvrdnja Rava Ašija nikako ne moţe shvatiti do-slovno. Kako je Abraham mogao znati što će rabinski sud proglasiti u budućnosti udaljenoj od njega tisu-ću godina? Mora da su mudraci htjeli prenijeti jednu suptilniju po-ruku: Abrahamovo filozofsko vla-danje Torom bilo je toliko potpuno, njegovo shvaćanje teoretskih teme-lja Tore bilo je toliko opseţno, da je obuhvaćalo čak i pozadinska obraz-loţenja budućih odredbi.

Međutim, Rav Kook nije bio zado-voljan tim tumačenjem. U svom odgovoru, Rav Kook je naglasio da teoretski temelji Tore ne mogu biti


gle transformacije ličnosti i smjera ţivota. Umjesto toga, Tora ga karak-terizira kao 'tihog, učenog čovjeka koji prebiva u šatorima' (Postanak 25,27). Jakovljevo mjesto bilo je u šatorima Tore. On je radio na sebi korak po korak, rastući kroz ustraj-nost i marljivost u učenju Tore.

Dva imena za Jeruzalem

Midraš nas uči da je ime Jeruzalem kombinacija dvaju imena koja pred-stavljaju kvalitete svetog grada. Ab-raham je grad nazvao Jire, dok ga je Malki- Cedek nazvao Šalem. Ne ţeleći uvrijediti nijednog od ove dvojice pravednika, B-g je kombina-cijom oba imena nazvao grad Jeru-šalajim – Jeruzalem (Berešit Raba 56,10).

Što znači ime Jire? Sveti grad, oso-bito Hram, imao je velik utjecaj na sve koji su iskusili njegovu posebnu svetost. Taj susret sa dubokom du-hovnošću opisan je kao uzvišen po-gled – „Tvoje će oči vidjeti tvog Učite-lja“ (Izaije 30,20). Ta uzvišena vizija inspirirala je posjetitelje da dosegnu izvan svojih uobičajenih duhovnih kapaciteta. Zbog duhovne transfor-macije uzrokovane spoznajom svetosti Jeruzalema, Abraham je grad nazvao Jire – „on će vidjeti.“

Malki – Cedek se, s druge strane, osvrnuo na kvalitetu grada koja pomaţe onima koji traţe da se usa-vrše postupno. Jeruzalem je mjesto Tore i etičkih učenja, „Jer Tora će doći sa Siona“ (Izaija 2,3). Stoga je Malki – Cedek gradu dao ime Šalem (savr-šenstvo), misleći pri tom na taj po-stupni pristup u dostizanju duhov-nog savršenstva.

Jaakov spašava

Da se vratimo na početno pitanje: kako je Jaakov spasio svog djeda iz Nimrodove uţarene peći? Na koji se način 'Jaakov neće posramiti'?

Kabalisti objašnjavaju da je cilj čovječanstva – razlog zbog kojeg je duša spuštena na ovaj svijet – naš razvoj i usavršavanje kroz vlastiti trud. Na taj način, nećemo morati

biti dionici 'nehame dekisufe' ('kruha sramote'), što je metafora za to da imamo korist od onoga što nismo zaradili.

Dok se ovo objašnjenje slaţe sa stazom postupne promjene, čini se kao da je staza radikalne transfor-macije vanjski dar koji ne zasluţu-jemo. Nije li taj dar zapravo 'nehama dekisufa' koju bismo trebali izbjega-vati?

Ne nuţno. Ako smo sposobni pri-miti taj neočekivani dar i iskoristiti ga kako bismo postigli još veće razi-ne duhovnog rasta vlastitim tru-dom, tada nema sramote u tome da ga prihvatimo. Moţemo to uspore-diti sa ocem koji svom sinu daje veliku svotu novca. Ako sin jedno-stavno spiska sav novac, tada je očev dar 'nehama dekisufa', sramota za sina. Međutim, ako sin iskoristi novac kako bi započeo novi posao te ako svojim trudom udvostruči ili utrostruči početni ulog, tada je sin zasigurno zadovoljio oca i pribavio sebi čast.

Upravo to je način na koji je Jaa-kov 'spasio' svog djeda Abrahama. Prirodni put za Abrahama – čija revolucionarna duša je zvala na na-glu, drastičnu promjenu – bio bi postići potpunu samopoţrtvovnost u Nimrodovoj uţarenoj peći. Jakovljeva osobina postupne promjene spasila je Abrahama od sudbine mučenika. Abraham je p r i h v a t i o p u t o d m je r e n og duhovnog rasta kojeg je primjer njegov unuk Jaakov. Abraham je napustio peć i tijekom godina marljivo radio kako bi postigao razinu duhovnosti koju je ostavio u Nimrodovoj peći.

Zašto se mučiti sa sporijim pu-

tem? „Jaakov se neće posramiti.“

Rastući polako kroz vlastiti trud,

duhovni darovi radikalne promjene

nisu više sramotna 'nehama dekis-

ufa', već postaju častan dar koji smo

iskoristili do krajnjeg potencijala.

Prevela Anja Grabar

Prva je staza ona nagla, radikalna promjena koja je obično rezultat nekog vanjskog katalizatora. Jedan od takvih primjera transformacije moţemo pronaći u priči o kralju Šaulu. Prorok Samuel obavijestio je Šaula da će se susresti sa grupom proroka koji sviraju na glazbenim instrumentima. Taj će susret, rekao je prorok kralju Šaulu, biti točka preokreta u tvom ţivotu. „Duh B-žji će odjednom doći na tebe i ti ćeš proro-kovati s njima. I bit ćeš promijenjen u drugačijeg čovjeka.“ (1.Samuelova 10,6)

Druga staza je onaj polagani, pos-tepeni rast. Takvu promjenu ostva-rujemo vlastitim trudom; ona ne za-htijeva vanjske stimulacije i stoga nam je uvijek dostupna.

Ali zašto su nam dostupne dvije staze promjene? Ako nam je B-g darovao dvije staze, tada su nam očigledno obje potrebne. Najprije bismo trebali pripremati sebe i na-predovati koliko je god moguće koristeći vlastite napore. Nakon što dosegnemo najvišu razinu koju smo sami sposobni doseći, tada bismo mogli imati koristi od neočekivane inspiracije iz unutarnjih resursa naše duše.

Abraham je bio duhovni revoluci-onar, potaknuo je pobunu protiv idolopoklonstva svoje generacije. On je arhetip radikalne promjene. Trenuci koji su definirali njegov ţivot bila su dramatična iskustva posvećenosti i poţrtvovnosti, kao što je to brit mila (obrezivanje) u poznim godinama, i akeida – veziva-nje Jichaka. Kao zaslugu za Abraha-movu dalekoseţnu duhovnost, nje-govi potomci naslijedili su kvalitete duše koja je sposobna za neočekiva-nu transformaciju.

Međutim, buduće generacije ne mogu se osloniti isključivo na Abra-hamov stil radikalne promjene. Kao staza za sva vremena, potrebna nam je metoda postepenog duhovnog rasta. Model za taj tip promjene je Jaakov. Za razliku od svog djeda, Jaakov nikad nije prošao takve na-

(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Abraham je ispunjao micve

■

Rabbi Berel Wein:

Obiteljska svađa


■

kon, bio najstariji sin, koji je pored

svog inače zlog ponašanja poštovao

svog oca. Ovo podsjeća na poznatu

knjigu o njujorškoj gangsterskoj

mafiji pod nazivom "Ali, oni su bili

dobri prema svojim majkama."

Drugi komentatori ističu da je na

Jichaka utjecalo njegovo vlastito

iskustvo s njegovim neuračunljivim

polubratom Jišmaelom. Uostalom,

na kraju svog ţivota Jišmael se

pokajao zbog svojih djela, te se

pomirio s Jichakom i uskladio sa

svetim putovima Avrahamovog

doma. Moţda će i Eisav ići tim

putem.

Rivka koja potječe iz doma Lava-

na i Betuela, nije toliko optimistična

u vezi budućnosti njenog najstarijeg

sina. Ona prepoznaje kako on nagi-

nje sebičnosti, pohlepi i trenutnom

zadovoljenju, onome što je osobitost

njezina brata Lavana. Ona smatra

da ljubazno postupanje s Eisavom

ni na koji način neće pomoći da on

prevlada svoje slabosti. Koliko god

to bilo bolno po nju, ona shvaća da

mora učiniti izbor između dvojice

braće. Ona sluša riječi proročke po-

ruke koja joj je izrečena tijekom nje-

ne problematične trudnoće, da će se

dvojica braće neprestano međusob-

no sukobljavati – da su oni potpuna

suprotnost od njene utrobe nadalje.

Ona je prisiljena poduzeti korake

kojima će osigurati da Jaakov izdrţi

taj sukob i iz njega iziđe ojačan uz

blagoslov Jichaka i Avrahama koji

će ostati nedirnut u njemu. Jichak,

koji nije izravno čuo tu nebesku

poruku, te stoga nije njome vezan,

nada se da će spasiti Eisava i ne

smatra da će time našteti Jaakovu.

Tora za nas biljeţi sudbonosnu

Rivkinu odluku da to pogurne

naprijed. Nakon što sve završi i

Jaakov napusti Jichaka da ode u

Lavanovu kuću, Jichak prešutno

pristaje uz tu Rivkinu inicijativu te

potvrđuje blagoslove Jaakovu.

Naprslina u obiteljskom tkivu

sada je potpuna i proteţe se kroz

sve generacije u povijesti. Blago-

slovi Jichaka Jaakovu omogućili su

Izraelu da opstane do današnjih

Naš praotac Jichak pojavljuje se u

ovotjednoj parši kao jedna vrlo za-

gonetna osoba. Dominantna figura

u parši je naša pramajka Rivka. Ona

je ta koja procjenjuje pravo stanje i

karakter njezinih sinova blizanaca

Eisava i Jaakova. Ona je ta koja Ja-

akova šalje u Lavanov dom kako bi

izbjegao gnjevu svog brata Eisava.

Ona je ta koja smišlja i provodi plan

da Jichakov blagoslov dobije Jaa-

kov, a ne Eisav. Ukratko, ona je

glavni lik u ovoj drami svevremen-

skog sukoba i obiteljskih napetosti.

Svi komentatori postavljaju isto

pitanje: "Zašto je Rivka toliko akti-

vna u svim ovim vaţnim obitelj-

skim stvarima, a Jichak se čini tako

pasivnim u suočavanju s Eisavovom

rastućom prijetnjom i njegovim

ubilačkim neprijateljstvom prema

Jaakovu?". Izgleda da većina ko-

mentatora smatra da je Jichak osje-

tio da bi suprotstavljanjem Eisavu

samo još više pogoršao ionako lošu

situaciju, i da se Eisava nekako mo-

ţe probratiti tako da mu se popušta

i da ga se smiruje. Eisav je, napo-


Eisav kroz blagoslove koje je sada

primio pronaći svoj put natrag k

svetosti.

Ova dva različita stajališta prema

svojeglavom djetetu u Ţidovskoj

obitelji svakodnevno susrećemo u

Ţidovskom obiteljskom ţivot. Poto-

nji Jichaki svjesno si dopuštaju da

budu zavedeni u svezi ponašanja i

načina ţivota njihove djece, ili su

pak svjesni problema i nastoje ga

riješiti pruţajući puno od sebe i uz

mnoštvo blagoslova.

Rivku, Eisavovu majku, nisu pre-

varile naizgled umirujuće riječi

njezina sina, niti ona vjeruje da će

davanje blagoslova dovesti do bilo

kakvog velikog pomaka u načinu

ţivota koji je odabrao. Ona uvelike

usvaja pristup odabira, spašavajući

Jaakova i dajući njemu blagoslov,

mada time Eisava prepušta obijes-

nim i bezobzirnim putevima koje je

sam izabrao.

Tora nam nije zabiljeţila scenarij

“što bi bilo kad bi bilo”– koliko bi

Eisav imao drugačije ponašanje i

stavove, vjerovanje i poslanje, da je

primio blagoslove. Međutim, iz

riječi kasnijih Izraelskih proroka,

posebice Ovadijinih, čini se da je

jasno da se B-g na neki način slaţe s

Rivkinim pristupom i drţi da se

Eisav moţe iskupiti jedino kroz vrlo

dug vremenski period i niz doga-

đanja.

Čini se da iz ovoga moţemo za-

ključiti da čovjek mora jasno gledati

i biti realan u vezi svojevoljnosti i

lošeg vladanja Jaakovljevih neprija-

telja, bili oni unutar ili izvan naše

uţe obitelji i sredine. Ima mnogih

bolnih odluka koje čovjek mora

donijeti tijekom svog ţivota, a pose-

bno unutar obiteljskih odnosa.

Postoji nekoliko pat odgovora na

različite i teške situacije. Moţda

zbog toga sama Tora ne zadire pre-

više duboko u motive Jichaka i

Rivke, već se zadovoljava time da

samo prikaţe različite emocionalne

odnose koje je svatko imao sa dvo-

jicom svojih vrlo različitih sinova.

Tora naglašava ulogu koju ljudski

osjećaji igraju u našim ţivotima, i ne

predaje sva pitanja racionalnom

načinu razmišljanja i donošenju

odluka.

Šabat šalom

dana. No, Eisavov bijes i neprija-

teljstvo zbog tih blagoslova nikada

nije oslabilo, također, sve do dana-

šnjih dana.

Tvrdoglavo dijete

Biblijski komentatori su se stolje-

ćima uznemirano pitali: Što je Jicha-

ku bilo na pameti kada je Avraha-

move blagoslove i baštinu namjera-

vao predati Eisavu? Komentari i

objašnjenja uglavnom mogu se

svrstati u dvije kategorije. Jedna je

da je Eisav prevario Jichaka, te on

stvarno nije bio svjestan njegove

istinske prirode i bezobzirnog pona-

šanja.

Raši, citirajući Midraš, tumači da

je Eisav svoga oca “ulovio” svojim

poboţnim riječima i lukavim raz-

govorima. Jichak je bio zaveden

Eisavom i bio je uvjeren je da je

Eisav, svjetski čovjek i fizički snaţna

osoba, podobniji da dalje pronosi

Avrahamovu viziju od Jaakova, koji

je studiozniji i naizgled prostoduš-

niji od dvojice braće.

Drugo mišljenje, popularnije me-

đu kasnijim komentatorima Tore, je

da je Jichak svjestan nedostataka u

ponašanju i drţanju starijeg sina.

Njegova ţelja da blagoslov da Ei-

savu proizlazi iz njegove ţelje da

izbavi i spasi svog sina, te omogući

Eisavu da u potpunosti promijeni

svoj ţivot i postane dostojan nas-

ljednik tradicije svog oca i djeda. On

misli da davanjem blagoslova Eisa-

vu, Jaakov, na neki način, zapravo

neće biti izloţen nikakvim smetnja-

ma u svom ţivotnom djelu, dok će

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Obiteljska svađa

■

Rabbi Yissocher Frand:

Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti smrti


■

prekretnici, podigao pitanje toga tko će biti smatran 'behorom'?

Beis Av sugerira sljedeće tumače-nje: Naši mudraci uče nas da se juha od leće posluţivala oţalošćenima zbog svog simboličnog oblika. Leća je okrugla. Ţivot je kao kotač koji se neprestano okreće u svijetu. Okru-gla leća simbolizira cikličnu prirodu kruga ţivota i smrti koji je put tijela. Ţalovanje je gotovo neizbjeţno sta-nje s kojim se svatko mora suočiti prije ili kasnije. Nadajmo se da će djeca ţalovati za roditeljima – na-kon što su roditelji proţivjeli dug i ispunjen ţivot.

Ljudi često po prvi puta ozbiljno razmišljaju o ţivotu u vrijeme ţa-lovanja i smrti. Tada su misli o smr-ti neizbjeţne. Tada ljudi razmišljaju o vlastitoj smrtnosti. Često ljudi razmišljaju o ţivotu jedino pod sjenkom smrti.

Ovaj nas događaj uči da je način na koji pravednik gleda na ţivot potpuno suprotan načinu na koji zao čovjek gleda na ţivot. Jaakov je gledao na ţivot kao „Što moram postići? Koje su moje odgovorno-sti?“ Status 'behora' odlučivao je više

od same činjenice dvostruke bašti-ne. Status 'behora' uključivao je od-govornosti. Tko će biti duhovni nasljednik u svijetu? Tko će izvrša-vati B-ţju sluţbu u svijetu? Kada je Jaakov razmišljao o smrti i o ţivotu, bio je potaknut traţiti duhovnu od-govornost koja dolazi sa vodstvom obitelji.

S druge strane, kada zao čovjek razmišlja o ţivotu, njegov stav je „Jedimo, pijmo i veselimo se jer sutra moţemo umrijeti. Da. Smrt je neizbjeţna. Što mi to govori? Da uţivam u ţivotu dok mogu! Zado-voljavaj se sada, prije no što bude kasno.“ Kada je Ezav razmišljao o smrti svog djeda i 'šivi' svog oca, najprije je pomislio – „Ja ne ţelim odgovornost prvorođenog. Ne ţe-lim 'potrošiti' svoj ţivot u sluţbi B-gu. Ţelim uţivati u ţivotu – sada. Ţelim biti slobodan od odgovorno-sti prvorođenog.“

Iz tog razloga se upravo u tom trenutku dogodila prodaja. To je bilo vrijeme kada je status prvoro-đenog došao u fokus. Jaakov je od-lučio da mora postići taj status – sada. Ezav je odlučio da ga se mora riješiti – sada.

Poslati djecu daleko od kuće: mjesečni ček, bankovni račun ili kreditna kartica

Kada je Jichak dao blagoslov Jaa-kovu, rekao je, „Neka bi ti Elokim podario rosu sa neba i plodnu zemlju“. (Berešit 27,28). „Elokim“ ne izgleda kao pravo ime B-ga za blagoslov. B-g ima različita imena koja su povezana sa raznim metodama Njegovog odnosa prema nama. Elokim je atribut strogog i ozbiljnog suca. Čini se čudnim upotrijebiti to ime u blagoslovu u kojem od B-ga traţiš rosu sa neba i plodnu zemlju.

Raši komentira nešto vrlo vaţno vezano uz taj stih. On kaţe da ovi blagoslovi dolaze sa uvjetom. Jaa-kovu nije obećano da će blagoslovi

U ovotjednoj parši učimo poznatu priču o prodaji prvorodstva. Halap-ljivo gladan Ezav vidi svog brata Jaakova kako priprema juhu od leće. Jaakov pregovara kako bi za juhu dobio prava prvorođenog u obitelji. Ezav pristaje na Jakovljevu ponudu i Jaakov kupuje 'behora'. (prava najstarijeg sina).

Naši mudraci kaţu nam da je Jaakov kuhao juhu od leće jer je na taj dan umro patrijarh Abraham. Jichak je drţao običaje oplakivanja za svog oca, a dio običaja bila je i juha od leće koja se posluţivala oţalošćenima. Zato je Jaakov kuhao baš tu juhu.

Ne čini li se neprikladnim da se baš u tom trenutku povijesti podiţe pitanje prvorodstva? Čak i da je Jaakov zaista ţelio to pravo, nije li mogao izabrati drugi trenutak za pregovaranje s Ezavom?

Zamislite – bila je to kuća ţalova-nja. Djed Abraham upravo je umro. Jichak je drţao 'šiva'. Jaakov je pri-premao obrok za oţalošćene. Ezav je ušao. Što je tada Jaakovu bilo na umu? „Prodaj mi prvorodstvo.“ Zašto je Jaakov baš sada, na ovoj


Mi razumijemo za-hvalnost za činjenicu da B-g stvara mnoge duše, ali kako biti zahvalan za činjenicu da ih On stvara sa potrebama?

Činjenica da nas B-g stvara sa po-trebama je velika radost jer kroz te potrebe mi uvijek moţemo odrţa-vati vezu i vratiti se svom Stvoritelju. Kada bi nas sve uvijek čekalo ser-virano na našem stolu, bili bismo bez potreba i slični djetetu koje ima kreditnu karticu pa nikad ne zove kući – jer nema više što traţiti.

Ljepota našeg odnosa sa B-gom jest u tome da Ga mi neprestano trebamo. Zato blagoslov uključuje „Blagoslovljen je Onaj koji daje ţi-vot u svjetovima“ (Baruh Hei ha-Olamim). Na taj nas način B-g osi-gurava za dva svijeta – ovaj i onaj koji će doći – kroz činjenicu da nam garantira povezanost sa Njim stva-rajući nas sa stalnim potrebama koje zahtijevaju da ostanemo u vezi.

Sefas Emes (1847-1905) objašnjava da je B-g prokleo zmiju riječima „puzat ćeš po svom trbuhu i jesti pra-šinu sve dane svog života“ (Berešit 3,14). Sefas Emes pita gdje je tu za-pravo prokletstvo kada ovo proklet-stvo izgleda zapravo kao velika prednost za zmiju – ona svoje obroke ima dostupne posvuda. Svako drugo stvorenje mora pribaviti hranu, a zmija ju ima posvuda.

Sefas Emes objašnjava moćan as-pekt ovog prokletstva. B-g se zau-vijek odvojio od zmije rekavši joj „Zbogom, zmijo. Mi od sada ne-mamo ništa zajedničkog. Ti uvijek imaš svoju hranu i ne moramo više

biti u vezi.“

To je značenje Rašijevog komenta-ra vezanog uz Jakovljev blagoslov. Atribut pravde bit će izvor tvog blagoslova. „Moraš se dobro pona-šati. Kako bi primio svoj blagoslov, moraš odrţavati bliski odnos sa svojim B-gom. Tada i samo tada, primit ćeš blagoslov.“ B-ţji odnos sa Ezavom je, međutim, bio sličan odnosu sa zmijom – nema potrebe da ostanu povezani. „Uzmi svoju kreditnu karticu i čini s njom što ţeliš! Ja ne trebam tebe, ti ne trebaš Mene. Idi i imaj dobar ţivot.“

To nije ista kvaliteta blagoslova

kao ona u „Neka bi ti Elokim daro-

vao…“ Koliko god loša bila bolest

ili neimaština, one imaju svoj sre-

brni rub. One nas podsjećaju da

postoji B-g. Naše molitve postaju

drugačije; naša djela postaju dru-

gačija. I kao rezultat toga, mi po-

stajemo drugačiji. To je blagoslov, a

ne prokletstvo.

Prevela Anja Grabar

biti njegovi bez obzira na sve. Jaa-kov mora blagoslove zasluţiti. Ove blagoslove neće mu darovati atribut milosti, već će oni doći od atributa pravde i suda.

Raši ističe da riječi blagoslova danom Ezavu indiciraju da će on biti blagoslovljen bez obzira na to hoće li biti pravedan ili zao. Elokim se ne spominje njegovom blagoslo-vu. Nema uvjeta. Je li to pravedno? Hoće li grešnik prosperirati? To moţemo shvatiti pomoću uspored-be.

Mnogi od nas upoznati su sa is-kustvom slanja djece na školovanje u drugi grad. Naravno, zajedno s tim iskustvom dolazi još jedno, a to je potreba da se s vremena na vrije-me djeci šalje novac. Postoje tri na-čina na koja roditelj to moţe učiniti. Roditelj moţe povremeno poslati ček – tjedno, na bazi dva tjedna ili mjesečno. Na taj način, on će biti siguran da će mu se barem svako toliko, njegovo dijete javiti.

Druga metoda je otvoriti bankovni račun djetetu tako da ono moţe pisati svoje vlastite čekove. Opet, povremeno će se morati uplaćivati depozit pa će postojati i razlog za poziv kući.

Treća opcija je dati djetetu kredit-nu karticu. U toj opciji ne postoji garancija da će dijete ostati u kon-taktu sa svojim roditeljima.

Ne pokušavam biti duhovit. Kada nam B-g daje darove – uzdrţava nas, daje nam ţivot, zdravlje, ispu-njava sve naše potrebe – ti darovi nisu sami po sebi kraj priče. B-g nas je stvorio sa potrebama jer On ţeli da ostanemo u kontaktu s Njim. Ţe-li da osjetimo potrebe u ţivotu jer će nas one primorati da ostanemo u kontaktu sa svojim Stvoriteljem. To je srţ ljudskog bića.

To je značenje blagoslova koji ka-ţemo nakon jela (osim nad ţitari-cama i nekim voćem) „Onaj tko stvara mnoge duše i njihove potre-be“ (borei nefašos rabos, v'hesronon).

(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti

smrti

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

B-g uvijek puni bunare

mu oduzeli zemlju. On bi se jedno-

stavno pomaknuo dalje i počeo ko-

pati novi bunar.

Ali ono što me uvijek pogađa u

ovom odjeljku je sljedeće – gdje god

da je Izak kopao, pronašao je vodu.

U čemu god da se trudio, našao je

blagoslov.

Iako ţivot ne izgleda uvijek na taj

način, ja vjerujem da je generalno to

svijet u kojem ţivimo. Kada se tru-

dimo i ustrajemo u nečemu, postiţe-

mo uspjeh.

Vidio sam to mnogo puta u svom

ţivotu. Svako područje u kojem sam

naporno radio, donijelo je plodove;

borio sam se – a Bo-g je uvijek pro-

viđao uspjeh.

Naravno da

postoje iznim-

ke, ali one ne

ukidaju pra-

vilo. Osobno,

nikad nisam

iskusio te iz-

nimke u svom

ţivotu.

Nemojte mi-

sliti da nije bilo

situacija u koji-

ma stvari nisu

funkcionirale.

Ali to su uvijek

bile situacije u

kojima nisam

bio potpuno

posvećen cilju.

Često razmišljam o B-gu kao o

Onome koji 'puni bunare'. Ja kopam

bunare, a On ih puni vodom za

mene. Bunari ne nastaju na ravnom

tlu, tako da moram kopati. Ali sve

dok uz sebe imam radost, kreativ-

nost i vjeru, ti bunari se pune, baš

kao što su se punili mom pretku

Izaku prije 3500 godina.

To nije optimizam, to je pogled na

ţivot kakav on zaista jest. Samo po-

gled na fascinantan svijet kojeg smo

mi ljudi izgradili za sebe čini to oči-

glednim. Sve dok kopamo bunare,

B-g će ih uvijek puniti za nas.

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

■

Ovaj odjeljak biljeţi povijesnu bit-

ku između Jakova i Ezava. Bitka

započinje još u utrobi majke i traje

do današnjeg dana. Ezav mrzi Ja-

kova, kaţu nam rabini. Antisemiti-

zam je konstanta u nestalnoj povi-

jesti ţidovskog naroda.

Jakov, mlađi brat blizanac, je

„čovjek šatora“ – filozof i mislilac.

Ezav je, s druge strane, lovac – čo-

vjek svijeta. Ezav prodaje svoje

prvorodstvo Jakovu za zdjelu juhe.

Prvorodstvo je ezoterično, a juha je

više praktična stvar. Ne znajući za

ovu nagodbu, Izak ţeli svoj blago-

slov dati Ezavu. U poznatoj priči, uz

Rebekinu asistenciju, Jakov prevari

Izaka tako da Izak daje blagoslov

njemu. To je dramatična i napeta

priča.

Izak je ţivio u Kanaanu okruţen

neugodnim Kanaancima. Kao us-

pješnog čovjeka, neprestano su ga

progonili. On bi kopao bunar u na-

izgled sušnom području i onog tre-

nutka kad bi pronašao vodu, oni bi


■


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TOLDOTOLDOTOLDOT

■

njegovim ili njezinim formativnim

godinama sastoji u prevladavanju

Ezava koji je unutra, tih tjelesnih

poriva i ţelja, sve dok duša ne ste-

kne kontrolu nad tijelom, u vrijeme

bar (dječak) ili bat (djevojka) micve.

Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer

je jurio za svojim materijalističkim

potrebama, dok Jakov priprema jelo

od leće: "A Jakov skuha kašu, a Ezav

dođe iz polja, a bijaše umoran" (Posta-

nak 25,29). Zohar objašnjava da riječ

"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",

znači misliti misli i kovati planove

kako bi se tijelu oduzela njegova

nadmoć.

Mi smo robovi naših tjelesnih po-

treba i ţelja; mi se brinemo zbog

stanarine, računa, hrane, seksa,

časti, itd Zapisano je u Izrekama

otaca, "Dok nema brašna, neće biti ni

Tore"; ako netko nema dovoljno za

jesti, on ne moţe proučavati Toru.

Ali tijelo bez duše ne moţe ostati na

ţivotu. Kuća bez duše su samo zi-

dovi i komadi namještaja. Karijera

bez duhovnosti izaziva stres, izgriza

nas i uzrokuje bijedu.

Kada uzmemo u obzir pitanje ka-

ko su se Rebeka i Jakov dovijali da

prevare Izaka, shvaćamo da to za-

pravo karakterizira svakodnevnu

igru "tko je prvorođenac" - tko je

glavni? tijelo ili duša? Ovo pitanje

traţi ratni plan. Da bismo uspjeli mi

smislimo načine kako "prevariti".

Mi laskamo tijelu kako je to za nje-

govo dobro da uči Toru. Kada uv-

jerimo tijelo da su duhovni ljudi

zdraviji, da vjera jača uspjeh na

svakom polju, mi utječemo na naš

osjećaj za rasuđivanja da uloţi vre-

mena i novaca u duhovni razvoj.

Naši učenjaci uče da čak i ako uči-

mo Toru iz skrivene pobude za na-

gradom, na kraju ćemo završiti

učeći Toru zbog nje same.

Prevela Tamar Buchwald

Paraša Toldot donosi priču o ro-

đenju Jakova i Ezava i njihovoj me-

đusobnoj borbi. U ovoj paraši, Ezav

prodaje svoje prvorodstvo Jakovu

za kašu od leće, a Jakov prevari

svog oca, Izaka, primajući blagoslov

namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se

udruţuju u zavaravanju Izaka kako

bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kra-

ju paraše, Izak, znajući da će Jakov

nastaviti ići njegovim putem, šalje

ga u Padan Aram da pronađe ţenu,

i daje mu Abrahamov blagoslov da

će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-

ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-

vio te B-g Svemogući i učinio te plod-

nim i umnožio te, da možeš biti zajed-

nica naroda, i dao ti blagoslov Abraha-

mov, tebi i tvome potomstvu s tobom,

da možeš naslijediti zemlju u kojoj bo-

raviš kao pridošlica koju je B-g dao

Abrahamu". (Postanak 28,1-4)

Zohar naučava da se ove odlomke

ne treba čitati u pojednostavljenom

obliku, već da oni zapravo sadrţe

veliku tajnu u duhovnom radu.

Unutar svake osobe postoje dvije

sile - sila tijela i sila duše. Ezav

predstavlja tjelesne brige - sebič-

nost, ego, materijalizam. Jakov

predstavlja svijest duše, ţelju da se

poveţe s duhovnošću, smislom i

dobronamjernošću. U našem svije-

tu, prvorođenac je tijelo. Tijelo pret-

hodi duši. Kabalistički komentaru

kaţe da "kora prethodi voću". Dok

voće dozrijeva, njegova ga kora, po-

put tijela unutar kojega duša sazrije-

va, štiti. Zbog toga se veliki dio ob-

razovanja djeteta koje se odvija u

■

Rabbi Abraham J. Twerski:

Učimo od Esava


■

tako jedno srce odražava drugo." Dru-

gim riječima, osjećaji su recipročni.

Ono što osjećamo prema drugome

često je pouzdan nagovještaj onoga

što ta osoba osjeća prema nama. To

je, tada, bila Rebekina uputa Jaako-

vu: kada osjetiš da je nestalo tvoje

vlastito neprijateljstvo prema tvom

bratu, tada ćeš znati da niti on više

tebe ne mrzi. ■

1. Racionalizacija. Nakon što je

Esav prodao svoje prvenaštvo Ja-

akovu, čitamo da je Esav "omalova-

žavao pravo prvorodstva". Nema naz-

nake da je Esav i ranije omalovaţa-

vao prvorođenačko pravo; tek pošto

ga je prodao Tora nam kaţe da ga je

omalovaţavao. I mi, također, često

nastojimo racionalizirati svoje pog-

rešne postupke. .

2 . O kruže nje nas mož e

desenzibilizirati.

[Kada je Esavu bilo četrdeset godina, on

oženi dvije hetitske žene.] "One su bile

razlog mnoge gorčine Jichaku i Rebeki".

Midraš kaţe da su hetitkinje bile

idolopoklonke i to je teško pogađalo

Jichaka i Rebeku. Midraš zapaţa da

redoslijed kojim su navedeni, "Jic-

hak i Rivka", navodi na zaključak da

je prvo Jichak bio isprovociran, a

Rebeka tek kasnije (pošto je ona od-

rasla u obitelji idolopoklonika). Za-

što nam to Tora kaţe? Da nas pod-

sjeti na opasnost da moţemo pos-

tati desenzibilizirani pod utjecajem

naše okoline.

3. Osjećaji su recipročni. Rebeka

je naloţila Jaakovu da pobjegne Esa-

vu rekavši mu: "umakni k Lovanu –

ostat ćeš kod njega nakratko, dok se

bijes tvoga brata ne stiša, dok gnjev

tvoga brata ne nestane od tebe... ". Što

nas ovaj naizgled suvišan posljednji

stih uči? Kao što je Solomon učio,

"kao što čovjek vidi svoj odraz na vodi,

olite se za svoje neprijatelje,

kako bi i njima bilo dobro.

Mislite da tako ne služite Svevišnjem?

Budite uvjereni da, bolje nego svim drugim

molitvama,

tako služite upravo Njemu.

R. Yehiel Mikhal iz Zlotchova

a sam samo prolaznik na zemlji, ne skrivaj od mene svoje zapovijedi." (Ps.119)

Evo što je Psalmist želio reći:

Ti si, kao i ja sam, prolaznik na zemlji i nemaš

trajno mjesto za svoju slavu. Zato me nemoj napustiti,

obznani svoje zapovijedi, kako bih Ti mogao biti blizak.

Onaj kojega život otjera u izgnanstvo, pa tako

završi u zemlji stranaca, nema s njima ništa zajedničko i

nema duše kojoj bi se mogao povjeriti. Ali, ako se pojavi

novi stranac, premda on može doći iz sasvim različite

zemlje, jedan se drugome mogu povjeriti. U budućnosti se

čak mogu zavoljeti, pa možda i živjeti zajedno. Da oboje

prije toga nisu bili stranci, nikada ne bi bili u stanju

ostvariti tako blisku vezu.

R. Barukh iz Mezbizha

ada si zaokupljen nečime što ti

donosi zadovoljstvo ili novac, znaš da

prema tome moraš usmjeriti sve svoje

mentalne sposobnosti. Učini isto tako

kada se trudiš oko onoga što će te

dovesti u dodir sa Svevišnjim. Ako to ne uspiješ, tvoj trud

nikada neće uroditi plodom.

Baal Shem Tov

■

Biseri hasidske mudrosti

meni dolaze raznoliki ljudi, ali ja ne mogu na

sve podjednako utjecati svojim savjetom da se

poprave.

Ako čovjeka pokrijete dekom, njegova će se

toplina uskoro povisiti. Ako na isti način

pokrijete kamen, neće biti baš nikakve promjene.

R. Israel iz Rizhyna

■

■

■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

“J

K

M

K


Strana 14 D ivrej Tora

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

poslova, a tako i za bilo koju od njihovih izvedenica,

zasluţena kazna je smrt kamenovanjem. Ako je učinjen

hotimice, ali mu nije [prethodilo] upozorenje, kazna je

karet [bogomdani prestanka postojanja]; a ako je

učinjen nehotice, trebat će prinijeti hatat (ţrtvu za

grijeh). Razlika između osnovnih poslova i njihovih

izvedenica je samo u [broju] ţivotinjskih ţrtava koje se

zahtijevaju. Kazna za namjerno vršenje tih vrsta

poslova koji su š'vut, zabranjeni po zakonu učenjaka

koji su donijeli ovu odredbu o njima kao „ogradu,“

zaštitnu mjeru, je bičevanje zbog neposlušnosti.

Što se tiče svih ovih poslova, oni su nam zapovijeđeni i u

vezi naših domaćih ţivotinja. Reći neţidovu da učini

neki posao, zabranjeno je po zakonu učenjaka, i to se

naziva š'vut. Šabat se moţe staviti po strani [i učiniti

posao] kada postoji opasnost po ljudski ţivot. Šabat je

po svojoj vaţnost jednak svim drugim micvot zajedno,

budući da je on znak između blagoslovenog G-spoda i

Ţidovskog naroda. Ako tko namjerno, bezočno, prekrši

šabat, smatra ga se u svakom pogledu poput neznabo-

šca. Proroci, s druge strane, hvale onoga koji drţi šabat,

kao što Pismo kaţe, Blago čovjeku koji tako čini ... koji drži

šabat da ga ne oskvrne (Ješajahu 56,2).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,

kako za muškarce tako i za ţene.

Pozitivne zapovijedi

6. Pozitivna je zapovijed ići putevima blagoslovenog B-ga

svom snagom svojom

kao što kaţe Pismo: i ići ćeš Njegovim putevima (Dvarim 28,9).

Naši su učenjaci, blagosloveno sjećanje na njih, učili

(Sifri, Dvarim 11,22) da ta zapovijed znači: Kao što se

Sveti, da je blagosloven, naziva milostivim, i ti budi

milostiv. Kao što se Sveti, blagosloven bio, naziva sa-

milosnim, i ti budi samilostan. Kao što je Sveti, blago-

sloven bio, opisan kao onaj koji obzirno poštuje, i ti imaj

obzirnog poštovanja. I tako sa svim odlikama kojima je

Sveti, da je blagosloven, opisan: čovjek treba sebe obli-

kovati po uzoru na Njega i hoditi Njegovim putovima.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,

kako za muškarce tako i za ţene.

Negativne zapovijedi

6. Negativna je zapovijed ne činiti nikakvog posla na

šabat

kao što kaţe Pismo: nećeš činiti niti jednoga posla, itd. (Šemot

20,10). Učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, po-

brojali su trideset i devet glavnih, osnovnih vrsta nedo-

puštenog rada, koje se podučava u sedmom poglavlju

talmudskog traktata Šabat (73a). Za svaki od osnovnih

■

ovoga svijeta kad moja zadaća nije

bila završena.“

Čak i s čisto psihološkog aspekta,

Magidova je ideja ispravna. Neki

misle da su za nas najzdraviji odmor

i relaksacija. Nije točno. U stvarnosti

mišići koji se ne koriste skloni su

atrofiji, dok oni mišići koje trenira-

mo i stimuliramo postaju jači.

Isti princip vrijedi za čitavu osobu.

Ako stalno sebe potičemo da ostva-

rujemo nove ciljeve, time izbjegava-

mo apatiju koja vodi k atrofiji.

Toldot

Milost je B-žan-ska,

da nismo sasvim

uništeni, neiscrpno

je milosrđe njegovo

(Tužaljke 3,22)

Drugi način na koji se ovaj redak

moţe prevesti je, „B-ţanska je do-

brota da mi nismo nikada gotovi.“

Magid iz Koznitza je kao dijete bio

iznimno krhak i boleţljiv. Mislilo se

da neće preţivjeti djetinjstvo. Većinu

svog ţivota proveo je u krevetu, i

Strana 15

bio je toliko slab da često nije mogao

niti sjesti kako bi pozdravio one koji

su ga posjećivali. Ipak, poţivio je do

duboke starosti.

Magid je jednom otkrio tajnu svoje

dugovječnosti. „Nikada si nisam do-

pustio da budem bez neke zadaće ili

zadatka kojeg trebam izvršiti,“ re-

kao je. „Ljude se s ovoga svijeta uzi-

ma samo kada su njihove zadaće za-

vršene. Kadgod sam bio pri kraju

jednog zadatka, započeo bih slijede-

ći; stoga, nisam mogao biti uzet sa

Strana 15 Page 15 Strana 15 Strana 15 Godina 10 Broj 6

Broj 6

Strana 15

■

Godina 10 Broj 6 Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

u detalje opisuje prijevaru Jakova i

Rivke kojom su prevarili Jichaka.

6. alija: Jichak blagosilje Jakova du-

hovnim i materijalnim dobrima, na-

kon čega se vraća Esav da bi otkrio

Jakovljevu zavjeru. On prima svoj

vlastiti blagoslov za materijalna do-

bra, i odlučuje ubiti Jakova. Rivka, u

stahu za Jakovljev ţivot, uvjeri Jic-

haka da Jakova pošalje njenom bratu

Lavanu kako potraţio svoj šiduh –

ţenu. Jichak potvrđuje Jakovu bu-

dućnost Ţidovskog naroda prije nje-

gova odlaska Lavanu.

7. alija: Jakov odlazi prema Padan

Aramu, a Esav ţeni kćer Jišmaela.

(svoju polusestričnu)

1. alija: Jichaku je 40 godina (2088) ka-

da se ţeni Rivkom. Nakon 20 godina,

rađaju se Esav i Jakov. Parša skače s

njihovog rođenja na Jakovljevu kupo-

vinu prava prvorođenca od Esavau

kada su imali 15 godina. (2123 – na

dan kada je umro Avraham)

2. alija: Parša se vraća na priču o Jic-

haku i Rivki, i gladi koja ih prisiljava

da se nasele među Plištim. Jichak, po-

put njegova oca prije njega, doţivljava

moralni sukob s Avimelehom, nakon

čega njegova polja postaju jedinstve-

no plodna i financijski uspješna.

3. alija: Jichakov financijski uspjeh

dovodi do zavisti kod njegovih pli-

štimskih susjeda. On ponovno otkapa

Avrahamove studence, što rezultira

sukobom s Plištim u vezi prava na

vodu. On se seli natrag u Beer Ševu.

4. alija: Vječni (B-g), u snu, potvrđuje

Jichaku budućnost njegove djece.

Avimeleh, kralj Plištima, i njegov

general, Fikol, dolaze Jichaku da

sklope mimrovni sporazum.

5. alija: Proslavlja se sporazum iz-

među Jichaka i Plištim. Parša se vraća

na priču o Jakovu i Esavu. Esavovo

stupanje u brak s dvije Kanaanke

kada mu je bilo 40 godina (2148)

Jichaku i Rivki donosi razo-čarenje.

Godine 2171, kada Jakov i Esav imaju

63 godine, a Jichak 123, Jichak

blagosilje Jakova and Esava. Parša do ■

U najkraćim crtama: Paraša

Navi završava tvrdnjom da

rezultat ist inske predanosti

Hašemu i Njegovoj Tori trebaju biti

Istina, Mir, Čestitost i Ţivot. To

moraju biti vrijednosti kojima ćemo

poučavati svoju djecu i svijet svojim

vlastitim načinom ţivota. Tek tada

moţemo tvrditi da uistinu govorimo

u B-ţje ime.

Ovoga je tjedna haftara iz Malahija

(1,1-2,7) Navi je proglasio Hašemovu

ljubav prema Bnai Jisroel podsjećajući

ih da su oni, djeca Jakovljeva, bili

izabrani umjesto Esava da budu

Njegov “sveti narod.”

Navi nastavlja ukoravajući djecu

Jakovljenu zbog njihovog pomanj-

kanja zahvalnosti zbog toga što su bili

odabrani kao Odabrani narod. Narod

se ponio kao da su bili istinski sluge

Hašema, no oni su zapravo samo

glumili. Bliţi pogled na kvalitetu

sluţbe u Bais Hamikdašu otkrio je

sramotan nedostatak poštovanja od

strane Klal Jisroela prema njihovoj

jedinstvenoj prisnosti sa Stvoriteljem. ■

U najkraćim crtama: Haftara

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MJESECJESECJESEC KKKISLEVISLEVISLEV


■

Slovo gimel - ג

Slovo gimel predstavlja snagu koja

vlada planetom Jupiterom. Gimel

simbolizira obilje, blagostanje svake

vrste i uspjeh. On predstavlja moć i

snagu Strijelca, jer je to slovo izobi-

lja. O toj osobini učimo iz strukture

slova: gimel se sastoji od slova vav ו )

) i slova jod י) ) koje je svojim do-njim

dijelom povezano s njime. Slo-vo

vav simbolizira duhovni kanal koji

nas povezuje s višim svjetovima iz

kojih tada obilje utječe u naš svi-jet.

Slovo jod predstavlja ovo obilje koja

se dijeli s onima kojima je po-

trebno.

Vaţno je napomenuti da je ime

hebrejskog znaka zodijaka u kislevu

kešet (duga), a ne kašat (strijelac), u

znak sjećanja na dugu koja se poja-

vila nakon Velikog potopa koji se

dogodio mjesec prije – u mjesecu

hešvanu. Pitanje je zašto se duga

pojavljuje baš u kislevu?

Kao što znamo, godina je podije-

ljena na četiri godišnja doba, a sva-

ko godišnje doba predstavlja po je-

dan element. Jesen, kombinacija

tišreja (vage), hešvana (škorpion) i

kisleva (strijelca), pripada elementu

zraka. Element zraka predstavlja

stanje ravnoteţe, razmišljanja i lo-

gike: kabalističkim jezikom, "središ-

nju" kolonu. Strijelci vole puno mi-

sliti, filozofirati i izlagati se novim

idejama. Strijelac je poznat kao va-

treni znak, međutim, element zraka

(element jeseni) snaţno utječe na

njega. Kako je Strijelac treći jesenji

mjesec, i treće godišnje doba, moć

središnje kolone (primanje u svrhu

davanja) je vrlo snaţna. Zohar nas

također uči da duga simbolizira

moć središnje kolone, kolone ravno-

teţe. Raznolikost duginih boja sim-

bolizira prisutnost svih triju snaga –

desne kolone, lijeve kolone i sredi-

šnje kolone. Duga se pojavljuje, ka-

ko kaţe Zohar, kada ljudska bića

uništavaju svoj okoliš. Njezino poja-

vljivanje simbolizira savez, obeća-

nje, između B-ga i čovječanstva, i

B-ţje ubrizgavanje energije ravno-

teţe u svemir kojim omogućuje nje-

govo postojanje.

Također, brojčana vrijednost slova

gimel je tri - za tri kolone - desna,

lijeva i središnja - i uči nas o duhov-

noj snazi ravnoteţe koju Strijelac

Kislev - Strijelac (Kešet)

Za mjesec kislev svi znaju i vole

ga, uglavnom, zbog praznika Hanu-

ke koji simbolizira bit mjeseca i na-

šu sposobnost da činimo čuda, da

dovedemo svjetlo na "tamna" mjesta

i da iskoračimo iz potpune tame u

snaţno svjetlo. Koje su to sile koje

kontroliraju ovaj mjesec i koje nam

omogućuje da svjetlom zamijenimo

tamu?

Snage koje utječu na kislev -

znak Strijelca

Kao što je navedeno u prethodnim

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara-

nja) – koja se pripisuje praocu Abra-

hamu - kaţe nam da su 22 slova

hebrejskog alefbeta elementi od kojih

je sačinjen svemir. Ta slova pred-

stavljaju duhovne frekvencije koje

su stvorile naš svemir. Sefer Jecira

nas uči da su te 22 frekvencije, koje

su predstavljene u 22 hebrejska

slova, alati koji su upotrijebljeni za

prenošenje duhovnog obilja.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim

mjesecom vladaju dva hebrejska

slova. Jedno slovo upravlja plane-

tom koja vlada znakom. Drugo

slovo upravlja astrološkim znakom

mjeseca. Planet kisleva je Jupiter i

njime upravlja slovo .(gimel) ג

Njegov je astrološki znak strijelac,

kojim upravlja slovo .(sameh) ס

Pa koje je značenje ovih slova?


znaju kako da kaţu da situacija nije

za njih dobra i kako da postave po-

trebne granice. Strijelcima njihova

dobrota oteţava da zapodjenu bor-

bu čak i onda kada je to nuţno po-

trebno.

Kombinacija zraka i vatre u Strijel-

cu čini da oni stalno traţe izazove i

da su stalno u pokretu. Oni vole biti

vrlo kreativni i ne toleriraju rutinu.

Njihova sklonost da se oslanjaju na

to da ih prati sreća onima oko izgle-

da kao neodgovornost. Kako su oni

općenito vrlo dobri i moralni ljudi,

kad učine nešto neumjesno u njima

se javlja snaţan osjećaj krivice, što

moţe dovesti do bolesti crijeva i je-

tre.

Dolaskom mjeseca kisleva mi svi

postajemo Strijelci i sve nam izgleda

odlično. Međutim, moramo biti op-

rezni i paziti da nas taj osjećaj ne

uljuljka u san (jer tek onda kad stva-

ri NE IDU kako treba mi pokušava-

mo raditi na tome da ih promijeni-

mo). Nije slučajno da se Hanuka

slavi u mjesecu kislevu. U vrijeme

Drugog hrama vladalo je razdoblje

blagostanja, iako su Grci počeli za-

uzimati naše posjede. Svaki put re-

kli bismo sami sebi da stvari nisu

toliko loše i da je sve u redu, sve

dok nismo shvatili da više ne moţe-

mo opstati i da se moramo boriti. To

je čudo Hanuke. Čudo se na hebrej-

skom kaţe nes, ali se također moţe

pročitati i kao nas (bjeţati, pobjeći)

što je pravo značenje čuda - naša

sposobnost da izbjegnemo svojoj

prirodi i kaţemo "bilo je dosta". To

je sila da donesemo odluku za dje-

lovanje, inače se svo dobro što ga

imamo neće moći zadrţati. Zato je

kislev za nas sjajna prilika da počne-

mo vjerovati u dobro i da će sve biti

u redu. Mi se ovdje nalazimo zato

da bismo se iznova stvarali, izgra-

dili i napravili čuda!

Prevela: Tamar Buchwald

ima, zahvaljujući

svojem unutarnjim

uvjerenju da će sve

izaći na dobro. Zato

su Strijelci poznati

kao dobri ljudi koji

vjeruju u dobro. To

su ljudi mira, pravde

i poniznosti. Oni su

također vrlo krea-

tivni, aktivni, vrlo ţi-

vi i zauvijek mladi.

Sve to zahvaljujući

kombinaciji elemena-

ta zraka i vatre.

Slovo sameh - ס

Kao što je već spomenuto, Strijelac

je također pod kontrolom slova sa-

meh koje dolazi nakon slova nun ( נ )

koje simbolizira propast. Sameh ima

ulogu da bude podrška, pomoćnik

onome koji pada da ( –( נופלים סומך

zagrli i razveseli svakoga tko je pao.

Kao ljudska bića mi ponekad pogri-

ješimo, povrijedimo druge ili povri-

jedimo sami sebe. Kako bismo se

nosili s takvim događajima, i kako

bismo razumjeli da iako smo pali,

stvari nisu toliko loše; sile unutar

slova sameh su tu da nam pomogne

oporaviti se. Međutim, problem je u

tome što utjeha koju ovo slovo pru-

ţa moţe stvoriti ovisnost. Ako smo

pali na mjesto koje nije toliko loše,

zašto bismo pokušavali izaći iz nje-

ga? To je također jedna od osobina

Strijelca. Iako ih prati sreća, oni se

mogu naći zarobljenima u situaci-

jama iz kojih ne znaju izići. Oni ne

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Zohar: Mjesec Kislev

■

Početkom 1929. godine, Arapi i

Židovi su se otvoreni borili u

Palestini, a Britanci su pokušali

ograničiti židovsku imigraciju

kako bi umirili Arape. Kao

rezultat holokausta u Europi,

velik broj Židova je ilegalno

ušao u Palestinu tijekom

Drugoga svjetskog rata.

Radikalne židovske grupe

terorizmom su djelovale protiv

britanskih snaga u Palestini jer

su smatrali da su Britanci izdali

židovski cionistički pokret. Na

kraju Drugoga svjetskog rata

1945. godine, SAD je počeo

podržavati cionistički pokret.

Britanija, koja nije mogla naći

praktično rješenje, obratila se

UN-u koji je 29. studenoga

1947. godine glasovao za

podjelu Palestine.

Prema odluci, Židovi su trebali

posjedovati više od polovice

područja Palestine, iako su

činili manje od

polovice

palestinskog

stanovništva.

Palestinski Arapi,

uz pomoć stranih

dragovoljaca,

borili su se protiv

cionističkih snaga,

ali su Židovi

osigurali kontrolu

svog dijela Palestine (prema

UN-u), te neke dijelove

arapskog područja. Dana 14.

svibnja 1948. godine, Britanija

se povukla sa završetkom svog

mandata te je proglašena

država Izrael od strane

predsjednika Židovske agencije

Davida Ben-Guriona. Sljedećeg

dana, vojske Egipta,

Transjordana, Sirije, Libanona i

Iraka napale su Izrael.

Izraleci, koji su tada bili slabije

opremljeni, uspjeli su se

obraniti od Arapa te zauzeti

ključna područja kao što su

Galileja, Palestinska obala, te

dio područja koje je spajalo

obalnu regiju sa zapadnim

dijelom Jeruzalema. Godine

1949., UN je proglasio prekid

vatre te je tako Izraelu ostala

trajna kontrola okupiranih

područja. Odlazak na stotine

tisuća palestinskih Arapa iz

Izraela tijekom rata doveo je

do židovske većine u Izraelu

NA DANAŠNJI DAN 1947

UN glasovao za podjelu Palestine

Večernji list 29.11.2016.

Kao rezultat holokausta u

Europi, velik broj Židova je

ilegalno ušao u Palestinu

tijekom Drugoga svjetskog

rata.

Unatoč velikoj arapskoj

opoziciji, UN je glasovao za

dijeljenje Palestine te

stvaranje neovisne

židovske države, piše

History.

Moderni sukobi između Židova

i Arapa u Palestini datiraju još

od 1910. godine, kada su obje

grupe započele sa svojatanjem

područja koje je tada bilo pod

britanskom okupacijom. Židovi

su bili Cionisti, bivši emigranti

iz Europe i Rusije koji su se

vratili u povijesni židovski

zavičaj kako bi utemeljili novu

židovsku državu.

Iz domaćeg tiska

■

Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrej Tora Godina 10 Broj 6

■

koja se protivi kolonizaciji.

Ocjenjuje da se projekt

podudara s izjavama izraelskih

čelnika koji pobjedu Donalda

Trumpa žele iskoristiti za

kolonizaciju.

Povjerenstvo gradske

skupštine u Jeruzalemu

odlučilo je u srijedu nastaviti

projekt gradnje 500 stambenih

jedinica u Ramat Shlomu,

izvijestio je Ir Amim.

Ramat Shlomo je velika

kolonija u istočnom Jeruzalemu

u kojemu većinom žive

Palestinci a Izrael ga je

anektirao i u njemu provodi

svoje zakone, premda aneksiju

nije priznala međunarodna

zajednica i premda Palestinci

žele da istočni Jeruzalem bude

prijestolnica buduće neovisne

države koja je još neizvjesna.

Međunarodna zajednica smatra

kolonizaciju, to jest izgradnju

židovskih naselja na

okupiranom palestinskom

teritoriju poput istočnog

Jeruzalema, nezakonitom. Ona

u njoj vidi najveću zapreku

miru između Izraela i

Palestinaca, što osporava vlada

Benjamina Netanyahua, jedna

od najdesnijih vlada u povijesti

Izraela.

N1 23.11.2016.

Izrael je ponovo aktivirao,

tvrdi nevladina organiza-

cija, plan izgradnje pet-

stotinjak novih stambenih

jedinica u kolonizacijskoj

četvrti anektiranog i oku-

piranog istočnog Jeruza-

lema, što je za Palestince

loš znak kada je riječ o

Trumpovu budućem pred-

sjedničkom mandatu.

"Riječ je o nastavku prvotno

zacrtanog plana nakon

američkih izbora", rekla je za

AFP Betty Herschman, čelnica

nevladine organizacije Ir Amim

Proširenje Ramat Shloma u

kojemu živi 20.000 Izraelaca,

uglavnom ultraortodoksnih,

bilo je obustavljeno 2014., piše

izraelski tisak.

Visoki Trumpov savjetnik Jason

Greenblatt izjavio je u

studenom za izraelski radio da

novoizabrani predsjednik ne

smatra kolonizaciju zaprekom

miru.

PLAN ŠIRENJA

Izrael prvi put nakon Trumpa aktivira projekt

kolonizacije

■

■

Documents

Dvre Tra - sinagogadoboj.org