Divrej Tkra

B’’H

trećega uživaju u miru.

Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omi-ljeno jelo, Rivka odijeva Jaakova u Esa-vovu odjeću, prekriva njegove glatke dijelove ruku i vrata jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i ša-lje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve bla-goslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra-ti iz lova i prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.

Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovu gnjevu, te da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mah-lat, Išmaelovom kćerkom.

(Berešit 25,19—28,9 )

Jichak se ženi Rivkom. Nakon dva-deset godina bez djeteta njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona prolazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo-re u njoj. B-g joj kaže “dva su naroda u tvojoj utrobi”, te da će mlađi prevladati nad starijim.

Esav se pojavljuje prvi, a Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po-staje lovac, čovjek polja, Jaakov je bezo-pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče-nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja-akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja-akovu za tanjur kuhane crvene leće.

U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred-stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se svidi njena ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence koje je iskopao njegov otac Avraham, te iskopava niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama iz

Paraša Toledot

Godina 11 Broj 6 Broj 6 Zagreb, šabat 18. studenog 2017. - 29. hešvana 5778.

■

divrejtora@gmail.com http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Toledot

Jeruzalem 15:58 17:17

Zagreb 16:05 17:04

Rijeka 16:12 17:12

Split 16:09 17:09

Dubrovnik 16:05 17:04

Vinkovci 15:55 16:54

Sarajevo 16:00 17:00

Doboj 15:59 16:59

B. Luka 16:02 17:02

Beograd 15:50 16:54

Novi Sad 15:51 16:56

Subotica 15:49 16:55

Zrenjanin 15:48 16:53

Niš 15:48 16:51

Beč 15:55 16:55

Frankfurt 16:20 17:19

Edison, NJ 16:20 17:19

Dnevni Zmanim za

Grad Zagreb

Na dan utorak 21.11.2017.

Alot Hašahar 5:30

Najranije Talit 6:05

Nec Hahama 7:04

Najkasnije Š’ma 9:23

Zman Tefila 10:09

Hacot 11:42

Minha Ketana 14:24

Plag Haminha 15:21

Šekia 16:19

Cet Ha-kohavim 17:01

Divrej Tkra

Jakov vara Izaka, James Jacques Joseph Tissot , 1896-1902 , gvaš na drvu, The Jewish Museum, New York

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora

■

Komentari kaţu da Rivka nije bila svjesna da nosi blizance, ona je mi-slila da se previranje u njoj događa s jednom bebom - to ju je to jako uz-nemirilo, no donekle ju je umirila B-ţ-anska poruke da nosi blizance.

Jedan drugi komentator govori da je Rivka znala da ima blizance, ali nije vidjela zašto da dovede Jaakova na svijetu ako je ujedno imala Eisa-va. Dio odgovora na njeno pitanje "zašto mi to treba", je da je njezin zaključak bio pogrešan.

Eisav i Jaakov se rađaju, Jaakov drţi za petu Eisava. Dječaci rastu i razvijaju se u različite osobnosti - Eisav je lovac i ljubitelj prirode; Ja-akov, blag, studiozan "boravi u ša-torima ". Jichak voli Eisava; Rivka voli Jaakova.

Ima mnogo različitih komentara u vezi tih odnosa. Imajte na umu da se Jichakova ljubav prema Eisavu temelji na tome da mu ovaj priba-vlja hranu. Rivkina je ljubav bezu-vjetna. Pirkei Avot kaţe da će jedino bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.

Jaakov priprema varivo od leće za svog oca. (Gemara nam kaţe da je to bio dan Avrahamove smrti, Ja-akov je bio pripremao tradicionalni obrok ţalobnika za Jichaka.)

Eisav se vraća iz polja potpuno iscrpljen. Traţi Jaakova da mu da nešto hrane. U zamjenu za hranu, Jaakov stječe prvorodstvo, koje je u Eisavovim očima beznačajno, ali Jaakovu je to značajno.

Glad zadesi Zemlju (poput one u Avrahamovo vrijeme - ovo je jedna od mnogih sličnosti između ţivota Avrahama i Jichaka) i Jichak ode Avimelehu u Gerar. B-g se objavi Jichaku i podsjeća ga da ne smije napustiti zemlju. B-g mu također ponavlja svoje obećanje o Zemlji i velikom narodu koji će od njega nastati.

Tora kaţe da je B-g govorio Rivki kako bi joj rekao o njenim blizanci-ma. Raši "uskače" da nam kaţe da je kroz Šema (s kojima je B-g komuni-cirao putem Ru'ah HaKodeša) B-g razgovarao s njom. Raši smatra ne-ophodnim da to kaţe u kontekstu činjenice da se Rivka ne ubraja me-đu proročice. (Međutim, vidite ka-

sniji komentar u sedri.)

Lévi, Druga alija - 7 p'sukim – 26,8-12

Jichak prebiva u Geraru. Jichak i Rivka predstavljaju se kao brat i sestra (kao što su i Avraham i Sara, i iz ista dva razloga). Nakon nekog vremena Avimeleh otkriva da su oni zapravo muţ i ţena i prigovori Jichaku zbog prijevare. Avimeleh naređuje svojim ljudima da puste na miru Jichaka i Rivku. Jichak i obitelj doţivljavaju procvat u Gera-ru i B-g ih blagoslivlja.

Pogledajte ... Kod prve gladi koja je odvela Avrahama i Saru u Egipat, kada je faraon otkrio njihov pravi odnos, on ih je potjerao. Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a onda su "razotkri-veni", Avimeleh im daje mnoge stvari i poziva ih da ostanu. (Faraon je dao Avrahamu veliko bogatstvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.) Jichak i Rivka također kaţu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "razotkriveni" oni ostaju tamo.

S'fas Emes sugerira da je Jichak bio poznat Avimelehu kao sin Av-rahamov. Njegovo pojavljivanje u Geraru sa ţenom za koju tvrdi da mu je sestra, bi podrţalo mišljenje da je Avraham uistinu imao kćer. To je jedno od mišljenja o značenju da je B-g blagoslovio Avrahama bakol.

Šliši - Treća alija - 10 p'sukim – 26,13-22

Jichak prosperira u Geraru, što stvara ljubomoru među mještanima koji su zatrpali bunare koje je Jichak iskopao. (Postoji velika simbolika u onome što Tora piše o bunarima, njihovim imenima, njihovom ruše-nju, a zatim njihovom uspjehu.) Jichak je potjeran iz Gerara. Novi bunar kojega Jichak kopa preotima-ju pastiri iz Gerara, kao i još jedan. Tek treći bunar koji se zove Rehovot

Paraša Toledot Kohen - Prva alija - 21 p'sukim – 25,19-26,5

Ovo je povijest Jichaka ben Avrahama, Avraham je otac Jic-haka.

Raši navodi Gemaru koja kaţe da kada se Jichak rodio, podsmjevači su pričali okolo da su Avraham i Sara, koji su tako dugo bili bez djece, našli bebu i sada tvrde da je njihova. Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove ţene i djecu, a Sara je čudom bila u stanju dojiti sve bebe. (Gemara ukazuje na mnoţini "banim" u 21,7). Tada su pod-smjevači prihvatili da je Sara rodila Jichaka, ali su govorili Avrahamu da je Avimeleh zapravo bio Jichakovov otac (budući da je Jicha-kovo rođenje uslijedilo nakon otmi-ce Sare). Čudo se dogodilo i djetešce Jichak bilo je slika i prilika svoga oca Avrahama, tako da su pod-smjevači morali reći, "Avraham je otac Jichaka".

Ranije, Tora nam govori o narašta-jima Jišmael b. Avrahama. Čini se da je to u ravnoteţi s početkom ove sedre, koji govori o Jichaku, osim što Tora iznosi poantu da je Jišmael sin Egipćanke Hagare, Sarine sluš-kinje. Drugim riječima, Jišmael nije bio pravi To'l'dot Avrahama, i To'l'dot (u Jišmaelovom kontekstu) je napisana bez vav, što znači da nešto nedostaje. To'l'dot Jichaka b. Avrahama, Avraham je bio otac Jichaka. A riječ To'l'dot je napisana sa svojim vav.

Jichaku je 40 godina kad se oţeni Rivkom (3 godine nakon akeida). Tora naglašava Rivkino obiteljsko porijeklo.

Nakon 20 godina bez djece (10 prije Rivkine reproduktivne dobi, te dodatnih 10 godina u kojima nisu mogli imati djecu), Jichak i Rivka mole se B-gu. B-g čuje njihov (za-pravo njegovu) molitvu i Rivka za-trudni. Ona prolazi "teško razdo-blje" i odlazi k Šemu b. Noahu (koji je, usput budi rečeno, nadţivio Av-raham), koji joj daje B-ţju poruku, da će roditi blizance, koji će ići vrlo različitim putovima i postati veliki protivnici.

Strana 3 Strana 3 Godina 11 Broj 6 Strana 3

jela koja Jichak voli. Jaakov oklijeva zbog straha da će Jichak osjetiti njegovu glatku koţu i shvatiti da je Jaakov došao da ga prevari. Rivka odijeva Jaakova u Eisavovu odjeću i stavlja mu jareće koţice na vrat kako bi bio hrapav. Ona daje Jaako-vu hranu da je odnese svom ocu.

Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje u Rivkinom planu da si priskrbi braha, Rivka mu kaţe, alai ki'l'la-tha b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumi-jevanju) to znači da Rivka na sebe preuzima potencijalno prokletstvo, ako obmana bude otkrivena. Targum Onkeles dodaje vrlo zna-čajnu rečenicu u svom prijevodu alai. On kaţe: "dano mi je proročan-stvo ..." Gledanja na ovaj događaj na ovakav način, u suštini, je da je Riv-ka od B-ga dobila zapovijed da or-ganizira da brahot idu Jaakovu. I upravo na ovaj način. To je znatno razlikuje od "običnog" razumijeva-nja teksta. Idemo i korak dalje. Čini se očito da je Jaakov kaţnjen mje-rom za mjeru zbog svoje obmane Jichaka. Braća ne samo da su preva-rili Jaakova u vezi Josefove sudbine, oni su upotrijebili i kozu u provođe-nju te prijevare. Ako prihvatimo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Eisavu, da je to bila B-ţja volja, čak i B-ţja zapovijed prema Onkelesu, zašto je onda Jaakov tako teško kaţ-njen? Odgovor se moţe dati u ob-liku analogije. Kada se čovjek mora podvrgnuti drastičnom tretmanu koji će mu spasiti ţivot - "ozbiljnim" lijekovima, zračenju, itd, to što se čini moţda je apsolutno neophodno, ali često postoje i teške nuspojave.

(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Esteri kad je rekla v'cumu alai. To također drugačije objašnjava stvari iz Megile.)

Šiši - Šesta alija - 23 p'sukim – 27,28-28,4

Blagoslov koji je Jichak zazvao nad Jaakovom, za bogati urod i ug-ledan status među narodima, mi smo posudili da se govori na Moce Šabat - Vajiten leha Elokim ...

Kako Jichak završi blagoslivljanje Jaakova, Eisav se vrati iz lova. On priprema hranu za svog oca, i dono-si mu je uz molbu (zahtjev) za bla-goslov. Jichak zadrhti kada shvati da je braha otišla Jaakovu. Kada

Jichak objašnjava Eisavu da je Jaa-kov primio (i to s pravom) blago-slov, Eisav gorko rida i traţi svog oca da i njemu da blagoslov. Jichak daje blagoslov Eisavu (ne tako uzvi-šen kao Jaakovu). Eisav odluči ubiti Jaakova zbog toga što mu je po dru-gi put mu uzeo nešto njegovog. Riv-ka čuje (kako?) Eisavove planove i potiče Jaakova da pobjegne u Riv-kino rodno mjesto dok ne popusti Eisavov gnjev. Rivka predlaţe Jic-haku da Jaakova pošalje od kuće kako bi si pronašao primjerenu ţenu.

Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga pošalje u Padan Aram da nađe ţenu među Rivkinom rodbinom. On daje Ja-akovu "blagoslov Avrahamov", čime omogućuje lanac kontinuitetu koji postaje judaizam.

Š'vi'i - Sedma alija - 5 p'sukim – 28,5-9

Jichak šalje Jaakova u Padan Aram k Lavanu b. B'tu'elu, bratu Rivke koja je majka Jaakova i Eisava. Eisav vidi da im je otac poslao Jaakov da nađe ţenu, jer ne ţeli da uzme ka-naanku za ţenu. Jaakov ode svojim putem, a Eisav uzima još jednu ţenu, kćer Jišmaela. I Eisav uze Mahalat b. Jišmael ...

Talmud Jerušalmi uzvikuje da je to Bosmat i pita zašto joj je promije-njeno ime. Iznenađujući odgovor glasi da su Eisavu bili oprošteni svi grijesi kada je uzeo ţenu s ciljem da ugodi svojim roditeljima. Talmud generalizira i daje to kao izvor da se grijesi hatana (i kale) oprošteni kad se vjenčaju. Čudno izvor za jednu vaţnu ideju.

Haftara - 21 p'sukim -Mal'achi 1,1-2,7

Nagađa se je li Mal'ahi ime poje-dinca, ili ime koje označava "Mog glasnika". Neki kaţu da je Mal'ahi Ezra.

Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B-ţju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Eisava, iako su Jaakov i Eisav braća. Dakle, haftara odraţava suparništvo i odnos između dvojice braće koje je sadrţaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu. U tom smislu, Eisav je pravi primjer.

dopušta Jichaku da ţivi u relativ-nom miru.

(Neki u tome vide skrivenu aluziju na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji su bili srušeni i treći koji će stajati dovijeka. Neka bismo ga vidjeli us-koro u naše vrijeme).

Brachot 56: Rabi Hanina je rekao, tko ugleda bunar u snu, vidjet će mir ... Jichakove sluge kopale su i pronašle ţivi izvor, b'eir majim hajim. To je uslijedilo odmah nakon mirovnog sporazuma između Avi-meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta-vlja u istoj Gemari. Onaj koji vidi bunar u svom snu našao je Toru, kako stoji u Mišlei: Tko me nađe, našao je ţivot ... izjednačeni su B-g, Tora, i ţivot.

R'vi'i - Četvrta alija - 7 p'sukim – 26,23-29

Jichak napreduje u Be'er Ševi. B-g mu se ukazuje i ponavlja obećanja o blagostanju dano Avrahamu. Jichak gradi ţrtvenik B-gu i dalje napredu-je. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha-kovu prisutnosti, dolazi s izaslan-stvom Jichaku kako bi s njime sklopio savez.

(Nije rijetka pojava, kroz generacije—da Ţidovi budu protje-rani iz zemlje, koja potom zaţali zbog svog čina zbog kraha koji doţive bez Ţidova u njihovoj sredini)

Hamiši - Peta alija - 33 p'sukim – 26,30-27,27

Jichak i Avimeleh zajedno jedu i razmjene zakletve. Be'er Ševa je po-novno potvrđena kao "grad Avot" zbog Jichakovih djela. Još jedan pri-mjer sličnosti između Jichakovog i Avrahamova ţivota

Eisav se oţeni sa 40 godina - (pod)svjesni pokušaj da oponaša svog oca. Koliko god zao bio, Eisav istin-ski poštuje i voli svog oca. S druge strane, Eisavov izbor supruge zgadi se kako Jichaku tako i Rivki.

Jichak je star i slijep i poziva Eisa-va da mu pripremi poseban obrok, i potom primi poseban blagoslov. Dok je Eisav u poljima i izvršava očev zahtjev, Rivka priprema Ja-akova da primi blagoslov umjesto Eisava. Ona kaţe Jaakovu da dove-de dvije koze, a ona će pripremiti

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

■

Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

motimo, bio on ugledan ili ne. Niti da ga nazvamo bilo kojim imenom kojeg se srami. To se, međutim, odnosi samo na stvari između čovjeka i njegovog bliţnjeg. U stvarima Neba, međutim, ako je čovjek [sagriješio] i nije se pokajao kada je bio upozoren nasamo, treba ga javno osramotiti, i njegov grijeh javno razotkrivati, dokle god se ne vrati na pravi put.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu.

80. Negativna je zapovijed ne osvećivati se svom bliţnjem

kao što Pismo kaţe, Nećeš se osvećivati (Va-jikra 19,18). Osve-ta znači na isti način uzvratiti osobi koja je nekome na-škodila: na primjer, ako netko svog susjeda zatraţi, „Posudi mi sjekiru,― a ovaj mu je ne ţeli posuditi; a sutradan njegov susjed treba posuditi nešto od njega, našto mu ovaj kaţe, „Neću ti posuditi jer si i ti mene odbio kada sam ja htio od tebe posuditi.― To je osveta, pri čemu se ovaj osvećuje drugome, uzvraćajaći mu za njegov loši postupak.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu.

Negativne zapovijedi

78. Negativna je zapovijed ne mrziti u svom srcu bilo koga od Ţidova tko se ljudski ponaša

kao što Pismo kaţe, nećeš mrziti brata svojega u svom srcu (Va-jikra 19,17). I ako jedan čovjek počini grijeh protiv drugog čovjeka, neka taj ne nosi mrţnju u svom srcu prema njemu, te ne kaţe ništa. Naprotiv, njegova je vjerska duţnost da informira tog drugog čovjeka i da mu kaţe, „Zašto si mi tako i tako učinio?― I on treba izbrisati mrţnju iz svog srca. Međutim, ukoliko je on vidio drugog čovjeka kako čini grijeh, mada ga je upozorio, ali drugi se nije odvratio od toga, onda je njegova vjerska duţ-nost da mrzi tog drugoga (jer se ovaj ne ponaša kao „tvoj brat―).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu.

79. Negativna je zapovijed ne posramiti svog bliţnjeg

kao što Pismo kaţe, i nećeš nositi grijeha zbog njega (Va-jikra 19,17); a posebno ne u javnosti. To je velika krivica. Učenjaci, neka je blagosloveno sjećanje na njih, rekoše (Talmud Bavli, Bava Mecia 59a): Tko god javno posrami svog bliţnjega, njemu nema mjesta u Svijetu koji će doći. Stoga moramo biti paţljivi da bilo koga ne osra-

■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

jete, morate izbrisati sjećanje na Amaleka pod nebom. Ne zaboravite. (Devarim 25,17-19)

Amalek se razlikuje od drugih naroda koji su napali Izra-el po tome što nam je zapovjeđeno da ih istrijebimo. Za-što bi njih trebalo kazniti stroţe od Egipta, koji je tlačio Ţidove stotinama godina? Jedan je razlog to što se Ama-lek "nije bojao B-ga". Oni su se drznuli zaratiti ne samo s Ţidovima, već i sa samim B-gom!

4. Izrada zlatnog teleta

Pamti i ne zaboravi kako si razgnjevio Vječnog B-ga svog u pustinji. (Ponovljeni zakon 9,7)

Nakon uzvišenih događaja na Sinaju, kada su Ţidovi ob-javili "na'ase v'nišma" ("bezuvjetno prihvaćamo B-ţje za-povijedi"), Ţidovi su počinili teţak grijeh izradom idola u nesretnom pokušaju da sluţe Vječnom. Moramo uvijek imati vjere u Vječnoga i nikad ne odstupiti od puta koji nam je pripravio.

Šest spomena—nastavak

Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.

2. Primanje Tore na Sinaju

Pazite i čuvajte se da ne zaboravite stvari koje su oči vaše vidjele, tako da one ne napuste vaša srca sve dane ţivota vašega. Podučite tome djecu svoju i djecu djece vaše: da-nu kada ste stajali pred Vječnim, B-gom vašim na Hore-bu (Sinaju). (Ponovljeni zakon 4,9-10)

Davanje Tore vrhunac je ljudske povijesti, razlog zbog kojeg je Vječni stvorio svijet. Spoznaja da je Toru dao sam B-g, sastavni je dio štovanja B-ga.

3. Amalekov podli napad

Sjećajte se što vam je Amalek učinio na putu kad ste iza-šli iz Egipta. Izašli su pred vas na putu i napali one koji su zaostali. Vi ste bili umorni i iscrpljeni, ali oni nisu ima-li straha B-ţjega. Stoga, kad vas, Vječni, B-g vaš, oslobodi vaših neprijatelja u zemlji koju će vam dati da je posjedu- ■

U parši Haje Sara ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari.

Strana 5 Strana 5 Godina 11 Broj 6 Strana 5

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

■

Stihovi svakog odlomka Š'ma mora-ju se izgovarati redom (vidi 64,1). Što učiniti ako je dio Š'ma bio (ili moţda bio) izostavljen vidi 64,2-4; o slučajevima kada postoji dvojba o tome vidi 67,1. Što učiniti ako je iz-govaranje bilo prekinuto pogledajte 65,1 i 75,1; o situacijama u kojima je dopušten prekid u Š'ma i njegovim blagoslovima vidi 66,1-9 i 69,1; u ve-zi umetanja religijskih poema (piju-

tim) u blagoslov vidi 68,1. Zabranje-no je izgovoriti Š'ma dvaputa zare-dom (vidi 61,9-12, isto tako i, "A-men" se ne bi trebalo reći dvaput nakon što se čuje blagoslov). Među-tim, ako zajednica izgovara Š'ma, pojedinac bi trebao izgovoriti barem prvi redak s njom, čak i ako je već izgovorio Š'ma; vidi 65,2-3.

Š'ma se moţe kazivati ujutro nakon što je dovoljno svijetlo da se moţe prepoznati poznanika (58,1) ili, ako je potrebno, poslije zore (58,3-4). U idealnom slučaju, trebalo bi je izgovoriti netom prije izlaska sunca (vidi 58,1) ili što prije moguće na-kon izlaska (58,2). Moţe je se izgo-voriti do kraja prve četvrtine dana (58,1) ili, ako je potrebno, do prve trećine; nakon toga još uvijek je se moţe reći, ali bez blagoslova (58,6). Uobičajeno je izgovoriti prvi stih na početku jutarnje molitve kako se ne bi čitava Š'ma izgovorila prekasno (46,9).

Nije potrebno stajati dok se govori Š'ma (vidi 63,2), ali se ne smije go-voriti dok se ravno leţi (63,1), a prvi redak se ne bi trebao izgovarati dok se hoda (63,3). Onoga koji spava treba probuditi da izgovori barem prvi redak (63,5), a onaj koji radi trebao bi se zaustaviti barem za prvi odlomak (vidi 63,7-9). U vezi preki-danja drugih aktivnosti da se kaţe Š'ma, ako ima vremena za kazivanje nakon završetka pogledajte 70,3-5. O aktivnostima koje oslobađaju oso-bu od kazivanja Š'ma, kao što su to

npr. pogrebne pripreme, vidi 71,1-6 i 72,1-5.

Ţena je izuzeta od kazivanja Š'ma, ali treba izgovoriti barem prvi stih (70,1). Dijete treba podučavati Š'ma kada je dovoljno staro (70,2). Onaj koji je pijan ne bi trebao izgovarati Š'ma (99,1).

Š'ma ne treba kazivati u prisustvu

mrtvaca ili na groblju (71,7); ako je

golotinja odrasle osobe u kontaktu s

bilo kojim dijelom tijelom, ili je vid-

ljiva bilo kakva golotinja ili se nalazi

u vidokrugu srca (vidi 73,1-4; 74,1-6;

75,4-6); ako se čuje pjevanje ţene, ili

ako je vidljiv bilo kojeg dio njenog

tijela ili kose koji je inače pokriven

(75,1-3); ili u prisutnosti izmeta koji

nije pokriven ili je u doticaju s tije-

lom ili odjećom ili se osjeti njegov

vonj (vidi 76,1-8; 79,1-3,9; 80,1; 81,2;

82,1; 87, 3). [U vezi izmeta ţivotinje

i djece vidi 79,4-7; 81,1 (vidi i 76,3 u

vezi usta svinja); u vezi mokraće

vidi 76,7-8; 77,1-2; 78,1; 79,6; 82,2;

87,1-3; u vezi sjemene tekućine vidi

76,4; u vezi tekućina koje imaju vonj

vidi 86,1. U vezi mjesta gdje su ta-

kve stvari obično prisutne vidi 85,1-

2; osobito na odlagalištima smeća

vidi 76,7 i 79,8; u vezi nuţnika vidi

83,1-5 i 87,1-3; u vezi kupaonica vidi

84,1; u slučajevima sumnje vidi 76,7

-8.] U takvim okolnostima također

je zabranjeno govoriti ili razmišljati

o Tori ili spominjati B-ţansko ime,

ali je dopušteno govoriti hebrejski

ili spomenuti B-ţansku odliku ili

upozoriti nekoga na zabranjenu ak-

tivnost (85,2). Ako se Š'ma izgovori

u bilo kojem od ovih uvjeta, mora je

se ponoviti (83,5). S druge strane,

osobi koja je ritualno nečista dopu-

šteno je izreći Š'ma, moliti i prouča-

vati Toru; vidi 88,1. ■

Dio I: Orah hajim

Poglavlje 5 – Š'ma

Š'ma (Pnz 6,4-9, Pnz 11,13-23, Br 15,37-41) se mora izgovarati vrlo koncentrirano i s namjerom (61,1), osobito njen prvi redak; vidi 60,5; 63,4.6. (I inače, da bi se ispunila za-povijed potrebna je namjera, vidi 60,4.) Običaj je glasno izgovoriti pr-vi redak i pokriti oči dok se to čini (61,4-5.16; 62,5), te tiho reći "Blago-sloveno bilo Ime ..." nakon prvog retka (61,13). U vezi prikladnih na-mjera za određene dijelove Š'ma vi-di 61,2-3.6-8.14-15. Treba dotaknuti tefilin i cicis kada se izgovaraju stihovi u kojima su spomenuti (61, 25). Ako je moguće, Š'ma treba iz-govoriti čujno (vidi 61, 26; 62,3-4), i treba je artikulirati vrlo paţljivo (62, 1), čak i kad je se govori na jeziku koji nije hebrejski (62,2). O konkret-nim pojedinostima o izgovoru vidi 61,16-21.23-24. [Sličnu paţnju kod iz-govora treba imati pri izgovaranju drugih molitava, te prilikom čitanja iz biblijskih knjiga (61,22).]

Blagoslovi "... Stvoritelj svjetla i tame ..." i "Vječna ljubav ..." (ili "Ve-lika ljubav ...") govore se ispred Š'ma (59,1; 60,1). Prvi blagoslov iz-govaraju čak i pojedinci, iako sadrţi stihove Keduše (59,3), a moţe ih govorit čak i slijepac (69,2). U vezi izgovaranja tih blagoslova zajedno s predmoliteljem ili slušanja blagoslo-va od njega i odgovaranja na njih s "Amen" vidi 59,4; 61,3. U vezi izos-tavljanja tih blagoslova ili grešaka u njima vidi 58,4; 59,2,5; 60,2-3. Običaj je da pojedinac (onaj koji se moli na-samo) kaţe "B-ţe, vjerni kralju" is-pred Š'ma; i u zajednici, predmoli-telj ponavlja "Ha-Šem vaš B-g je is-tinit" na kraju (61,3). Nakon Š'ma, govori se blagoslov "Istinito ..."; o njegovoj vaţnosti vidi 66,10.

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravori-jeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol

■

(26,1-6)? Što mislite, zbog čega je

B-g zaustavio Jichaka da ne ode u

Egipat i napusti zemlju, a nije

zaustavio njegovog oca Avrahama

da učini to isto?

3) Jichak postaje vrlo bogat.

Odakle to njegovo bogatstvo (26,12-

16)? Po čemu se izvor njegova bo-

gatstva razlikuje od izvora Av-

rahamova bogatstva kada je bio u

[Egiptu] stranoj zemlji? (Možete

pogledati 12,14-13,2) Zbog čega

Jichakov uspjeh izaziva zavist kod

lokalnog stanovništva? Kako ga

pokušavaju zaustaviti?

4) U svojoj starosti Jichak oslijepi.

On želi blagosloviti Esava prije svo-

je smrti (27,1-29). Kada je Rebeka to

čula, odlučila je poslati Jaakova koji

će se pretvarati da je Esav da primi

blagoslov. Jichak je iznenađen kako

se Esav brzo vratio s pripremljenim

obrokom. Kako Jichak izražava svo-

je sumnje (27,18-24)? Što mislite

zašto ga je Jichak blagoslovio

(Jaakova) ako je sumnjao da nešto

nije u redu?

5) Nakon te epizode s blago-

slovom, Jaakova su roditelji poslali

u kuću njegovog ujaka. Svaki rodi-

telj navodi razlog zbog kojeg šalje

Jaakova (27,42-28,4). Koja su to 2

razloga? Obratite pozornost: ovi će

razlozi imati utjecaja na Jaakovljev

ţivot u iduće dvije parašot.

Prevela Tamar Buchwald

Ova nam paraša daje pogled na

ţivot Jichaka (Izaka), našeg praoca o

kojem je najmanje pisano. U njoj je

također postavljen temelj odnosa

braće Esava i Jakova, odnos na koji

se gleda kao na predsliku nekih

dijelova židovske povijesti.

1) Jichak i Rivka (Rebeka) imaju

blizance Esava i Jaakova (Jakova).

Izgleda se da je svaki od roditelja

stvorio posebnu povezanost s

jednim od sinova (25,27-28). Tko je

koga volio? U čemu je razlika iz-

među tih odnosa?

2) U zemlji opet zavlada glad.

Jichak kreće na zapad, prema obali.

U tom trenutku B-g intervenira.

Gdje je Jichaku zabranjeno otići

■

Strana 7 Strana 7 Godina 11 Broj 6 Strana 7

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Obrazovanje je ključ za usvajanje vrijednosti

■

To je temeljna ideja ţidovstva.

Ključ za postajanje dobrim

čovjekom je obrazovanje.

Moţe se postaviti pitanje Wannsee

konferencije iz 1942., na kojoj je

petnaest srednje rangiranih nacista

planiralo konačno rješenje za 11

milijuna Ţidova. Osmero od njih

imalo je doktorate, a još šestero od

njih diplome visokih fakulteta. Oni

su b i l i v isoko obrazovani

intelektualci. Prema tome, moţe se

činiti kao da nema poveznice

između visoko obrazovanog i

dobrog čovjeka? .

Moj odgovor na to bio bi da

edukacija iz matematike, fizike,

engleskog, medicine i sličnih

predmeta, nema nikakvog efekta na

čovjekove vrijednosti i moralne

stavove.

To nije vrsta obrazovanja o kojoj

govorim. .

Kada kaţem da je obrazovanje

ključ za postajanje dobrim

čovjekom, govorim o edukaciji o

vrijednostima, edukaciji o tome što

znači biti dobar čovjek, edukaciji o

tome što znači ţivjeti ţivot ispunjen

smislom, edukaciji o tome što znači

biti dobar supruţnik, edukaciji o

odgovornostima roditeljstva. Ta

vrsta obrazovanja ima potencijal

ljude voditi prema ţivotu zdravih

vrijednosti i načela.

Pa ipak, kada mi govorimo o

'obrazovanju', mi češće mislimo na

ono obrazovanje u kojem su svi

sudionici konferencije u Wannseeu

bili istaknuti.

U razmišljanju o obrazovanju naše

djece, a i nas samih, moramo

razmišljati o obrazovanju koje će ih

voditi tome da budu 'dobri', a ne

samo o obrazovanju koje će ih

učiniti 'educiranima'. Jednostavno

nije dovoljno da naša djeca dobiju

petice iz svih predmeta i najviše

ocjene na maturi te da zatim

studira ju na Harvardu i l i

Cambridgeu. Naša je odgovornost

mnogo veća od toga. Mi moramo

karakteru dati prednost pred

intelektualnim postignućima i

pobrinuti se za to da osiguramo

takvu vrstu obrazovanja prije svega

drugoga.

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

■

Ovaj odjeljak biljeţi povijesnu

bitku između Jakova i Ezava. Bitka

započinje još u majčinoj utrobi i

traje do današnjeg dana. Ezav mrzi

Jak ova , kaţu nam rab in i .

Antisemitizam je konstanta u

nestalnoj povijesti ţidovskog

naroda.

Jakov, mlađi brat blizanac, je

„čovjek šatora― – filozof i mislilac.

Ezav je, s druge strane, lovac –

čovjek svijeta. Ezav prodaje svoje

prvorodstvo Jakovu za zdjelu juhe.

Prvorodstvo je neopipljivo, a juha je

više praktična stvar.

Izak ţeli svoj blagoslov dati

Ezavu. U poznatoj priči, uz pomoć

Rebeke, Jakov prevari Izaka tako da

Izak daje blagoslov njemu.

Dramatična je to i napeta priča.

Moja supruga i ja nedavno smo

išli na roditeljski sastanak za trojicu

naših sinova i kada smo se vratili

kući dvojica od njih bili su jako

nestrpljivi da čuju što je bilo rečeno.

Rekao sam im (iskreno) da su oba

učitelja započela time što su rekli

kako su oni dobro odgojeni i kako

ih je zadovoljstvo poučavati. Rekao

sam svojim dječacima da sam

pristojno slušao ostatak, ali da je to

ono što sam htio čuti. Ostalo je bilo

manje vaţno.

Temeljna razlika između Jakova,

pravednog čovjeka i Ezava,

pokvarenog čovjeka, bila je ta što je

Jakov bio 'čovjek šatora', a Ezav nije.

Jakov je bio čovjek koji je učio i

pokušavao razumjeti svijet i svoje

odgovornosti. Ezav je jednostavno

slijedio put kojim su ga vodile

njegove ţelje.

Temeljna ideja židovstva glasi:

Ključ za postajanje

dobrim čovjekom je

obrazovanje.

Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora

Rabbi David Stav:

Izgradnja

■

bez borbe pa se primio za bratov

gleţanj ne bi li ga usporio. Djeca su

porasla, Jichak je više volio Ezava,

dok je Rivki draţi bio Jaakov. Kas-

nije, Jaakov kupuje Ezavljevo prvo-

rodstvo za zdjelu juhe od leće koju

Ezav jede nakon što se sav izgladnio

vrati iz lova. Očigledno, to nije bila

baš pravedna pogodba – Jaakov je

iskoristio prednost Ezavljeve bijed-

ne situacije.

Raskol među njima doseţe vrhu-

nac kada Rivka otkriva da Izak ţeli

Ezavu dati blagoslov prvorođenog.

Ona to otkriva Jaakovu pa on, slije-

deći upute svoje majke, odijeva dla-

kavu odjeću kojom će biti sličniji

svom bratu. Ezav, na zahtjev svog

oca, odlazi u lov, a Jaakov koristi

odsustvo svoga brata i očevu slje-

poću i ranjivost, te prima blagoslov

od svog oca.

Ezav se vraća iz lova, prilično

zadovoljan. Odjednom, otkriva što

se dogodilo, te udari u velik plač,

prijeteći da će ubiti Jaakova. Rivka,

štiteći Jaakova, šalje svog mlađeg

sina svojoj obitelji u drugu zemlju,

dajući mu savjet da se vrati tek kada

se stiša gnjev njegovog brata. Ovdje

priča završava.

Ako pogledamo ovu priču iz šireg

konteksta, primijetit ćemo ogroman

jaz između Avrahamove i Jaakovlj-

eve priče. Prošlog smo tjedna čitali

o tome kako je Avraham pošteno

vodio pregovore s Efronom kada je

kupovao zemljište za ukop svoje

ţene, i to za punu cijenu. Njegov

odnos prema narodima koji su ţi-

vjeli u zemlji i drugima koji su ga

okruţivali, čini se odličnim, ute-

meljenima na načelu poštenja. On

moli za ljude S'doma, ţrtvuje se

kako bi spasio svog nećaka Lota, i

više od toga. Jaakov, s druge strane,

ima potpuno drugačiji pristup. On

čini sve što je u njegovoj moći kako

bi se borio sa svojim bratom,

odgurnuo ga u stranu i prisvojio

njegov status.

Tora ne opisuje utopističku real-

nost. Ona nas izaziva da se suočimo

sa teškim i kompleksnim situacija-

ma. Lako je drugima reći da „uvijek

budu pošteni i moralni― sa svima sa

kojima dođu u kontakt, dok oni koji

to govore podiţu razne zahtjeve i

izraţavaju svoje hirove, čak i kada

su pretjerani, kao što je to bilo u

Avrahamovom slučaju. To moţemo

usporediti sa onima koji optuţuju

IDF i drţavu Izrael za nemoral dok

sami istovremeno šute gledajući svo

kršenje ljudskih prava u Siriji.

Postoje situacije u kojima je najbo-

lje djelovati po Avrahamovom pri-

mjeru, no ponekad moramo učiti i

od Jaakova. U Tehilim čitamo: „Sa

čovjekom čistim, Ti si čist, a lukavca

izigravaš― (Ps. 18,27) Ne moraš uvi-

jek dati svojim neprijateljima sve što

oni ţele. Ponekad, moraš znati kako

koristiti različite trikove kako bi osi-

Povijest Jichakove i Rivkine obite-

lji, zajedno sa svim svojim teškoća-

ma, do u detalje je opisana u ovo-

tjednom odjeljku, Toldot. Nakon

dvadeset godina neplodnosti, oni

postaju ponosni roditelji. Međutim,

Rivkina trudnoća nije bila jedno-

stavna. Ta mlada buduća majka

osjeća bitku u svojoj utrobi – „a

djeca su se borila u njoj― (Postanak

25,22) – i pokušava dokučiti razlog

tome. Ona traţi odgovor od Haše-

ma (nejasno je da li se ona molila ili

je otišla velikom cadiku – neki kaţu

da je otišla u Šemov i Everov Beit

Midraš), te joj je rečeno da će roditi

blizance. Zajedno sa tim radosnim

vijestima, rečeno joj je i to da će

„jedno kraljevstvo biti moćnije od

drugog― (stih 23), ili, drugim riječi-

ma, da će se teška bitka između

dvojice braće nastaviti.

Kao i u većini obitelji, blizanci se

ne slaţu. Zapravo, tenzije između

njih neprestano se podiţu, sve dok

na kraju parše ne eskaliraju. Taj je

proces započeo još dok su njih dvo-

jica bili u majčinoj utrobi. Ezav je

izašao prvi, ali Jaakov se nije predao

Strana 9 Strana 9 Godina 11 Broj 6 Strana 9

između dva brata, gotovo se desio

holokaust u Šušanu, glavnom gradu

Perzije. Haman je htio uništiti ţi-

dovski narod i, kao odgovor na to,

Mordehaj je gorko zaplakao. Naši

rabini povezuju Ezavljev plač sa

strašnim proglasom nad ţidovskim

narodom. Lekcija koju iz toga učimo

je da čak i kad čovjek mora učiniti

nešto što će povrijediti drugoga, on

se nikada, ne daj B-ţe, ne smije ra-

dovati tuđoj nevolji.

Jaakov i Avraham predstavljaju

pristupe koji se čine dijametralno

suprotnima. Avraham je čovjek

velike vjere. On prihvaća cijeli svijet

i iz tog su razloga u našoj tradiciji

Avrahamovi postupci povezani sa

otvorenom planinom koja moţe

tolerirati sve oko sebe. Međutim, od

svih njegovih potomaka, samo je-

dan ostaje: Jichak. Jišmael je primo-

ran napustiti svoj dom, baš kao i

njegova mlađa braća, djeca ţene

koju je Avraham oţenio u veoma

poodmakloj dobi (on je imao još

šestero djece sa ţenom Keturom,

prema izvještaju Tore iz prošlotje-

dne parše).

Za razliku od njega, svijet koji

Jaakov gradi okrenut je prema unu-

tra. Kasnije, on će imati dvanaest

sinova i nijedan od njih neće „na-

pustiti gnijezdo―. Jaakov gradi dom,

a ne planinu. Zaista, kada gradimo

zgradu, moramo znati što učiniti sa

onima koji pokušavaju naštetiti

strukturi, sadrţaju ili njenim sta-

novnicima. Jaakov je tamo, u punoj

snazi, kako bi osigurao kontinuira-

no postojanje te ujedinjene kuće iz

koje će proizaći generacije obitelji

koje tek imaju doći.

Prevela Anja Grabar

gurao prednost koja će ti biti potre-

bna u budućnosti. I Jaakovljev pris-

tup, a ne samo Avrahamov, imitirao

se u ţidovskoj povijesti.

Međutim, postoji jedan uvjet. Čak

i kada moraš učiniti nešto što nije

idealno, ne smiješ to učiniti s rado-

šću, kao da se raduješ tuđoj nesreći.

Ovdje nam stih govori da kada se

Ezav vratio iz polja i shvatio da je

blagoslov koji je bio namijenjen

njemu pripao Jaakovu, on je udario

u velik plač. U midrašu, naši nas

rabini uče: „Jaakov je uzrokovao da

Ezav gorko zaplače. Kada mu je

Ezav uzvratio za to? U Šušanu (u

vrijeme Purima), kao što je rečeno

za Mordehaja (Ester 4,1) 'i on je

gorko zaplakao'.―

Naši rabini nisu Jaakova ostavili

bez kazne i specificirali su kaznu

koju je narod platio za ono što je

Jaakov učinio. Stotinama godina

nakon incidenta koji se dogodio

(nastavak s 8. stranice) Rabbi David Stav: Izgradnja

■

Tora ne opisuje

utopističku realnost.

Ona nas izaziva da se

suočimo sa teškim i

kompleksnim situacijama.

Strana 10 D ivrej Tora Strana 10 D ivrej Tora

Rabbi Ephraim Buchwald:

Izuzetna moć molitve

■

Sforno slično tome primjećuje da

čak iako su Izaku obećana djeca ko-

ja će ga naslijediti, Izak je molio

B-ga da ta djeca budu rođena od

iznimne ţene koja je bila pred njim.

Talmud (u Jevamot 64a) tvrdi da

nije samo Rebeka bila neplodna, već

i Izak. To se izvlači iz činjenice da

stih kaţe da je Izak molio „nasu-

prot― svoje ţene, a ne za svoju ţenu,

što upućuje na to da su oboje bili

nesposobni imati djecu. Zašto onda

stih zaključuje, „B-g je uslišio Iza-

ka,― umjesto da kaţe da je B-g od-

govorio na njihove molitve? Iz toga

učimo (vidi Raši Postanak 25,21) da

se molitva pravednog čovjeka (Re-

beke), potomka nepravednog

čovjeka (Labana), ne moţe uspore-

Snaţnu lekciju vezanu uz ogrom-

nu moć molitve učimo iz slučaja

Izaka i Rebeke koji mole za dijete i

B-g im daje pozitivan odgovor ro-

đenjem Ezava i Jakova.

Na početku ovotjedne parše Tol-

dot, nalazimo Izaka koji se moli

B-gu za svoju ţenu Rebeku, kako bi

mogla imati dijete.

Tora kaţe, u Postanku 25,21, „A

Izak se molio B-gu za svoju ţenu, jer

je bila nerotkinja. B-g je uslišio Izaka

i njegova je ţena Rebeka začela.―

Mnoge nijanse sadrţane su u

ovom stihu i mnogo se lekcija iz

njega moţe izvući ako ga pobliţe

proučimo.

Komentatori primjećuju neobičan

opis koji Tora koristi u opisu Iza-

kove molitve, „l'nohah,― 'nasuprot

svoje ţene', umjesto 'u korist svoje

ţene'.

Mešeh Hohma primjećuje da je

Izak bio siguran da će imati djecu

budući da je davno prije Svemogući

obećao Abrahamu da će mu se rodi-

ti sin Izak (Postanak 17,19), te je na-

dodao: „i Ja ću ispuniti Svoj savez s

njime… i s njegovim potomstvom

nakon njega.― Stoga Izaka nije

brinulo hoće li ili neće imati djece,

već mogućnost da bi neka druga

ţena osim Rebeke mogla na svijet

donijeti njegovu djecu. Zato je

molio, „Svemogući B-ţe, neka bi sva

djeca koju mi podariš, došla iz

utrobe ove pravedne ţene.―

Strana 11 Strana 11 Godina 11 Broj 6 Strana 11

je rekao Kainu da neće biti skitnica,

već samo lutalica. Zato, Tora kaţe

(Postanak 4,16) da se Kain nastanio u

zemlji Nod, što znači 'pokret'. Sma-

njena kazna za ubojicu uči nas ve-

likoj moći molitve.

Rabi Baruh Dov Povarsky pita

zašto rabini Midraša nisu mogli

pronaći bolji primjer za moć molitve

od ovog Kainovog slučaja. Nakon

svega, u odgovoru na Izakovu mo-

litvu, rodilo se dijete, što demon-

strira veliku moć molitve koja je

odgovorena u potpunosti. Rabi

Povarsky objašnjava da je Kain bio

kaţnjen time da bude skitnica i

lutalica zbog svog strašnog čina

ubojstva koji je toliko zao da nije

mogao biti u potpunosti poništen.

S druge strane, razlog za Izakovu i

Rebekinu neplodnost nije bio njihov

grijeh, već samo B-ţja ţelja za moli-

tvama pravednih ljudi. Stoga je is-

punjenje njihovih molitvi bilo nešto

što je uistinu zasluţeno. No, ispu-

njenje molitve zlog Kaina nije bilo

nimalo zasluţeno. Pa ipak, moć mo-

litve je čak i zlom Kainu dala da

postigne djelomično oproštenje.

Kakva divna lekcija vezana uz

moć molitve. A molitva koju moli-

mo za drugoga, a ne za sebe, još je

moćnija.

Neka biste bili blagoslovljeni!

Prevela Anja Grabar

diti s molitvom pravednog čovjeka

(Izaka), koji je potomak pravednog

čovjeka (Abrahama).

Na pitanje zašto su toliko često

patrijarsi i pramajke bili neplodni,

Talmud dalje kaţe da „B-g ţeli mo-

litve pravednih i čezne za njihovim

zahtjevima.― I baš kao što su moli-

tve pravednika uspoređene sa 'ete-

rom' – lopatom ili grabljama koje

zgrću pšenicu s jednom mjesta na

drugo, tako i te molitve 'okreću'

B-ţju ljutnju u suosjećanje.

Midraš Raba u Nicavim 88 govori

o velikoj moći molitve pred Svemo-

gućim. Citirajući primjer Kaina koji

je ubio svog brata Abela, rabi Elie-

zer kaţe da je moć molitve toliko

velika da čak i onda kada ne posti-

gne puni efekt, ona postiţe barem

djelomičan uspjeh. Iako je Kain pri-

mio kaznu od B-ga (Postanak 4,12),

da će biti skitnica i lutalica na ze-

mlji, kada je Kain ustao pred Sve-

mogućim i rekao da je njegova ka-

zna preteška da ju nosi, Kain je od-

mah našao milost u B-ţjim očima i

B-g je poništio polovinu proglasa, te

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald: Izuzetna moć molitve

■

Kada je Kain ustao

pred Svemogućim

i rekao da je

njegova kazna preteška,

Kain je istog časa

našao milost u B-žjim očima

i B-g je poništio

polovinu Svog proglasa

■

Rabbi Berel Wein:

Uspješna obitelj

Strana 12 D ivrej Tora Strana 12 D ivrej Tora

■

Rivku ponukali da Jaakova pošalje

od kuće. Ukratko u većem dijelu

paraše Jichok i Rivka se ne nalaze na

istoj strani u vezi budućnosti njiho-

vih sinova. To, naravno, dovodi do

komplikacija i problema koji će se

odraziti na obitelj Jaakova i njego-

vih supruga i djece.

O jazu između Jichoka i Rivke To-

ra dalje ne raspravlja, pa čak i Mi-

draš i komentatori na tome ne inzi-

stiraju. No ipak, čini se da je to iz-

vršilo veliki utjecaj na ţivote kako

Jaakova tako i Esava, te na mučni

odnos između dvojice braće.

Saga o roditeljskom favoriziranju

jednog od svoje djece ponoviti će se

kod Jaakova u priči o Josefu i nje-

govoj braći. Taj će sukob biti stalno

prisutan u Ţidovskom ţivotu tije-

kom čitave njegove povijesti. Svatko

nastoji imati skladan dom i obitelj.

No, taj cilj je mnogima nedostiţan.

Različite okolnosti, osobne sklono-

sti, ljudske pogreške, i utjecaj dru-

štva, sve to igra ulogu pri stvaranja

skladnog domaćinstva kojim vlada

ljubav.

Na to su rabini mislili kada su us-

tvrdili da je Jaakov ţelio ţivjeti u

miru i spokoju - on je htio postići da

njegov dom bude dom dobrote i mi-

ra. Umjesto toga, katastrofa s Jose-

fom i braćom ostavila je traga na

njemu i njegovoj obitelji. Jedan je

veliki mudri čovjek rekao da se

ţivot, a pogotovo obiteljski ţivot,

moţe usporediti s brodovima koji

putuju preko oceana. Svaki od njih

stvara svoj vlastiti trag, no taj trag

ubrzo nestane, pa sljedeći brod

mora sam pronaći svoj put preko

oceana.

Ne postoje dvije obiteljske situa-

cije koje su iste, niti u istoj obitelji

ima dvoje djece koja su identična -

čak ni jednojajčani blizanci. Tora

Pronaći svoj par, prikladnog par-

tnera, nije jednostavna stvar. Rabini

su na ljestvici teţine okarakterizirali

to teškim poput razdvajanje Jam

sufa. Ali pronaći svog partnera i po-

tom izgraditi uspješan i zadovolja-

vajući brak dva su potpuno različita

zadatka. Iz ovotjedne paraše očito je

da se Jichok i Rivka uopće ne razu-

miju po pitanju postupanja prema

Esavu. Jichok je spreman dati mu

gotovo sve kako bi ga pokušao spa-

siti od njegove vlastite zle prirode i

lošeg smjera kojim je u ţivotu kre-

nuo.

Rivka pak smatra da je Esav bez-

nadan slučaj i da se sva roditeljske

energija treba usmjeriti na Jaakova.

Njezina je politika vrlo stroge i

nesentimentalne ljubavi suprotna

onoj koju Jichok gaji prema Esavu.

Stoga ona Jichoka ne obavještava o

svojim planovima da blagoslove

dodjeli Jaakovu tako što će ga odje-

nuti kao Esava. Ona traţi da Jaakov

sada pobjegne iz zemlje kako bi

izbjegao Esavovom gnjevu i

prijetnjama smrću.

Jichok se sloţi s njezinim ţeljama,

mada ne iz istih onih motiva koji su

Život, a posebice

obiteljski život, je

poput prekoocenskih brodova.

Svaki od njih stvara

svoj vlastiti trag,

no taj trag ubrzo nestane,

pa sljedeći brod mora

sam pronaći svoj put

preko oceana.

Strana 13 Strana 13 Godina 11 Broj 6 Strana 13

nisu bili pravednici. Noah je imao

Hama i Kanaana, a Jichak je imao

Esava za sina. Ipak, postoji jedna

temeljna razlika između Noaha i

Jichaka.

Jichak je posjedovao baštinu koju

je imao za prenijeti Jaakovu. Blago-

slovi koje je dao svom sinu bili su

oni koje je on primio od svog oca

Avrahama. Baština, obitelj, i narod-

no pamćenje i tradicije ono su što

stvara toldot, kontinuitet i poveza-

nost koja povezuje i sjedinjuje gene-

racije.

Noah nije imao takvo naslijeđe –

on je bio pravedni pojedinac, no

ipak samo pojedinac, koji se nije

vidio u ulozi graditelja naroda. On

nije imao oca koji ga je proţeo osje-

ćajem tradicije, obitelji i nacionalne

pripadnosti. Avrahama je, s druge

strane, sam B-ga opisao, nazovimo

to tako, kao onoga koji će iza sebe

stvoriti naciju koja će slijediti B-ţje

putove i zapovijedi.

To je bilo naslijeđe koje je Jichak

primio. On se također angaţirao ne

samo da stvara pojedince kao što je

to činio Noah, već da podiţe toldot -

nacionalne vječne naraštaje – koji će

nastavljati baštinu i svetu tradiciju

koji je on primio od svog oca. Zbog

toga je Jichakova paraša dobila ime

Toldot, dok je Noahova paraša os-

tala nazvana samo njegovim ime-

nom.

Sama Tora ovu točku naglašava

odmah opisujući Jichaka kao Avra-

hamova sina, dok se u Noahovoj

paraši ime Noahova oca više ne po-

javljuje. Ţidovski narod u cjelini

ima toldot, mada kao pojedinac

Ţidov moţe i ne mora biti tako

blagosloven.

Toldot ţidovskog naroda temelje

se na zajedničkom sjećanju i povi-

jesnom iskustvu, poznavanju i po-

štivanju Tore, osjećaju misije i sna-

ţnog nacionalnog identiteta. Nit

idealizma, pomaganja drugima, do-

brote i suosjećanja - ukratko, blago-

slovi našeg oca Avrahama, provlači

se kroz vjekovnu Ţidovsku priču.

Mi često mislimo kako su materi-

jalna dobra i bogatstvo stvari koje

ljudi nasljeđuju. No, to je pogrešno

razumijevanje ţivotne istine. Ideali i

vjerovanja i tradicija svetosti i pobo-

ţne sluţbe su ta istinska baština Iz-

raela i garancija da će narod Izraela

uvijek imati toldot.

Šabat šalom

nas upoznaje s poteškoćama koje

postoje u obiteljskim situacijama i

različitim osobnostima i mišljenji-

ma. Ona ne nudi nikakvo čarobno

rješenje tih situacija jer ne postoji

jedno rješenje koje se moţe primi-

jeniti na sve. Mudrost, strpljenje,

dobra volja i zdrav razum su oni

sastojci kojima obitelj moţe postići

uspjeh.

Naziv ovotjedne paraše - Toldot -

preuzet je iz početnog retka paraše -

ovo su toldot, potomstvo i generacije

Jichaka. Stoga je razumljivo da para-

ši treba dati ime i pamtiti je kao

parašu Toldot s obzirom da je ona

ključna riječ. Međutim, potpuno

istovjetan niz riječi nalazi se i na

početku paraše Noah - ovo su toldot

Noaha. Ipak, ova paraša Tore nije

Toldot nego je dobila naziv Noah.

Da bi se odrţala konzistentnost

trebalo bi ili našu parašu nazvati

Jichak ili paraši Noah isto dati naziv

Toldot. Čak nas i davanje imena

parašijot Tore uči vaţne lekcije o

ţivotu i povijesti.

I Noah i Jichak imali su pravedno

potomstvo. Noah je imao Šema, a

Jichak je imao Jaakova. Obojica su

također imali i potomke koji baš

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Uspješna obitelj

■

Strana 14 D ivrej Tora Strana 14 D ivrej Tora

■

dokaz u prilog toga navodi činjeni-cu da je Jaakov rekao "Moţda me moj otac dodirne i u njegovim ću se očima pokazati kao laţljivac." [Bere-šis 27,12]

Kada bismo mi trebali izabrati mjesto u Humašu iz kojega bismo dokazali da je Jaakov bio čestit čo-vjek, ovo ne bi bio naš prvi izbor. Ne bi bio niti naš deseti izbor! Ovo je nešto što traţi objašnjenje: Kako je to mogao napraviti? Kako je to mo-gao reći?

Kada bismo morali navesti dokaz Jaakovljeve čestitosti, najvjerojatnije bismo izabrali razgovor koji je vodi-o s Lavanom, kada mu govori kako je radio za njega 20 godina i nije ga prevario niti jednom za sve to vrije-me. "Čitavog sam dana pošteno ra-dio. Radio sam i noću; radio sam danju; radio sam na ţegi; radio sam na hladnoći." [Berešis 31,37-42]

A opet, taj događaj, kada se zama-skirao u Esava, Gemara citira kao dokaz da je Jaakov bio osobit čovjek istine.

Drugo zapaţanje: Rivka daje upu-

te Jaakovu što mora učiniti. Ona mu kaţe da B-ţanskim nadahnućem zna da je to ono što on mora učiniti i na sebe preuzima duhovnu odgo-vornost za bilo kakve negativne po-sljedice njegovih postupaka.

Jaakov slijedi upute svoje majke i ulazi u šator svog slijepog oca odje-ven u Esavovu odjeću, predstavlja-jući se "To sam ja, Esav, tvoj prvoro-đeni sin." Raši rašlanjuje tu rečenicu u "To sam ja (ovdje da te posluţim)! Esav je tvoj prvorođeni sin." Stručno gledano, dakle, Jaakov je govorio is-tinu kada se riječi "ispravno raščla-ne."

Zašto je Jaakov izrekao tvrdnju koja je potpuno neistinita, bez ob-zira kako raščlanjivali tvrdnju? Riv-ka mu je zajamčila da mu se neće desiti nikakvo zlo. Zašto se igrati igrice "To sam ja. Esav je tvoj prvo-rođenac"?

Čuo sam jednom ovu misao od Rava Kulefskya, zt"l, (koji je mnogo godina sluţio kao glavni magid šiur u Ner Yisroelu a nakon toga postao Roš haješiva). Mi govorimo o "Daj Istinu (emes) Jaakovu, Dobrohotnost (hesed) Avrahamu". Nije slučajno da su se "kušnje" koji su bile dane i Jaakovu i Avrahamu morale ticati upravo onih odlika u kojima su se isticali.

Od Avrahama, uzora u hesedu za-traţeno je da zakolje svoga sina. Ne postoji ništa što bi bilo veća kletva Čovjeku Dobrote od zapovijedi da zakolje svog voljenog sina. Razlog tome je bio da je Avraham bio po-zvan da pročisti svoju vrlinu heseda. Ona ne smije proizaći iz spontanog osjećaja ili zbog toga što je on po prirodi "fin čovjek". To mora biti hesed koji je pročišćen i oplemenjen dotle do ne postane čisti hesed. Sve-mogući uči Avrahama da postoje trenuci kada on mora postupiti su-protno toj osobini, tako da kada je primijeni to bude hesed koji je čist,

Priča o Jaakovu i Esavu i "blago-slovima" u ovotjednoj paraši jedna je od mučnijih priča u Humašu. Jichak se sprema dati blagoslove Esavu. Rivka smatra da je Jaakov onaj sin koji više zasluţuje blagoslove, pa ona potakne Jaakova da se preruši u Esava. Jaakov posluša svoju maj-ku i izigra svog slijepog oca tako da pomisli da je on Esav. Jaakov primi blagoslove od Jichaka. Ostatak priče nam je poznat...

Ono što izaziva zanimanje je ko-mentar Gemare [Makos 24a] koji se odnosi na Tehilim poglavlje 15. Ovo poglavlje, koje se često čita na po-grebu, navodi odlike osobe koja mo-ţe "prebivati na B-ţjoj Svetoj gori": Onaj koji hodi u potpunoj neduţno-sti, i čini što je pravo, i govori istinu iz svog srca; na čijem jeziku se ne nalazi kleveta, koji nije počino zla svom bliţnjem, itd, itd. Gemara u Makos uzima svaku od navedenih stavki i homiletski je povezuje s od-ređenom osobom. Izraz " govori is-tinu iz svog srca; na čijem jeziku se ne nalazi kleveta" poistovjećuje se s praocem Jaakovom. Gemara kao

Rabbi Yissocher Frand:

Čovjek ne može načiniti pravila u vezi govorenja istine koja

vrijede uvijek i bez iznimke

Strana 15 Strana 15 Godina 11 Broj 6 Strana 15

reći 'emes' a kada treba reći nešto što nije 100% 'emes'.

Naišao sam na iznenađujuće za-paţanje u djelu "Heima Yenachamu-ni" Tolner Rebea iz Jeruzalema. Go-re navedena Gemara tumači da se izraz u Tehilim "koji govori istinu iz svog srca" (dover emes b'levov) odno-si na Rav Safru. Hazal opisuju do koje je mjere Rav Safra bio čovjek istine. Rav Safra je bio usred Šmone Esre a ispred njega je stajao dragi kamen. Jedan mu je neţidov pri-stupio dok se molio i rekao "Ovo je predivan kamen. Platit ću vam $1000 za njega." Rav Safra nije od-govorio. Neţidov je pretpostavio da se pravi da ga ne čuje pa je povećao svoju ponudu na $1500. Rav Safra i dalje nije odgovarao. $2000? $5000? $10,000! Konačno je Rav Safra zavr-šio Šmone Esre, okrenuo se prema neţidovu i rekao "Vaš je za $1,000 – prema vašoj prvotnoj ponudi." Po-što je u sebi prihvatio prvotnu po-nudu kada ju je čuo, "u svom srcu" on se već odlučio na prodaju po toj cijeni i odrţao je riječi koje je izgo-vorio svom srcu (dover emes b'lvovo).

Gemara u Hulin navodi da je Mar Zutra išao iz Sihre u Mehozu. Rava i Rav Safra u isto su vrijeme išli iz Mehoze u Sihru. Kada su se susreli u blizini prvih zgrada Mehoze, Mar Zutra je pogrešno bio uvjeren da su Rava i Rav Safra izašli da ga doče-kaju. Rav Safra ga je istog trenutka ispravio i rekao mu da nisu izašli da ga dočekaju već da su i sami puto-vali iz grada. Rava je upitao Rav Sa-fru, "Zašto si to učinio. Zašto si ga morao oneraspoloţiti? Neka ţivi u svom pogrešnom uvjerenju. Zašto si mu morao probušiti balon?"

Tolner Rebe objašnjava: Ovo je o-naj Rav Safra iz Gemare u Makos ko-ji se isticao u 'emes'. On je postupio u skladu sa svojim vlastitim mišlje-njem da čovjek mora biti 100% isti-noljubiv – do te mjere da bude "do-ver emes b'lvovo". Rava ga je ispravi-o i rekao: "Rav Safra, ima trenutaka kada ne treba uvijek reći istinu. Po-katkad je bolje ne reći ništa." Istina,

Mar Zutra bi mislio nešto što nije to-čno. No to nije tragedija. To bi bila njegova vlastita pogreška. Rava je podučio Rav Safru da postoje dva dijela u pasuku u Tehilim. Ima "dover emes b'lvovo" (on govori istinu u svom srcu), no isto tako ima i "Lo asa l're-ajhu ra-a" (ne nanesi zla svom bliţnjem). Svatko mora znati kada reći istinu, a kada prešutjeti. Nije uvijek nuţno reći istinu. Nama nije dopušteno obmanuti drugoga, ali ako ta osoba sama sebe obmane i time joj nije nanesena šteta, nije uvi-jek micva "ispraviti njenu pogrešku."

To je ono što nam uistinu također kaţe Gemara u Moed Katan [5a]. Ge-mara razmatra pasuk u Tehilim [50, 23]: "Tko iznosi priznanje, taj štuje mene, i tko je dosljedan na [svom] putu (v'sam dereh), njemu ću poka-zati spasenje B-ţje." Talmud se poi-grao riječima v'sam dereh (i doslje-dan je na svom putu) pa to čita kao "v'šam dereh", što znači i on procje-njuje situaciju. Onaj tko ţeli biti čes-tit Ţidov ne moţe uvijek ići slijepo, pa čak i kada ide za ispravnim oso-binama. Čovjek ne moţe načiniti pravila koja vrijede uvijek i bez iz-nimke: Nije uvijek primjereno po-stupati po hesedu. Ponekad je micva ne učiniti hesed. I nije uvijek primje-reno reći svaku okrutnu istinu. Čo-vjek mora procjeniti (v'šam) i shva-titi kada i kako treba primijeniti svaku (čak i) pozitivnu osobinu.

Ako vam se svidjelo moje preda-vanje, sjajno. Ako vam se nije svi-djelo, nemojte mi doći i reći "Pre-davanje vam nije bilo dobro". Pone-kad je bolje ne reći ništa nego reći istinu, ukoliko će ona nekoga po-vrijediti. Svatko treba šam orhosav, procjenjivati svoje puteve i upotri-jebiti zdravu pamet. Čovjek se uvi-jek mora pitati "Što B-g ţeli da uči-nim u ovoj situaciji?"

Katkada se čak i od onoga koji predstavlja primjer istinoljublja (Jaakova Avinu) traţi da ne kaţe 100% točnu izjavu. Na ovaj način je Rava odgovorio Ravu Safri. To mo-ţe biti pouka svima nama.

bez ikakvih primjesa, netaknut.

Isto je i s Jaakovom Avinu. Neki lju-di mogu biti vrlo iskreni jednosta-vno zato što u njima nema lukav-stva. Oni neznaju lagati, i ako iz-

reknu laţ, to im jasno piše na licu. Jaakov nije bio taj tip čovjeka. Tora ne kaţe "Jaakov Tam" (Jaakov je bio priprost), već kaţe "Jaakov iš Tam". (on je osoba koja moţe primijeniti svoj 'temimus'). Ali kada to okolnosti zahtijevaju, dok je poslovao s Lava-nom, on je rekao Lavanu "ja sam ti ravan po lukavstvu. Mene ne moţeš samo tako prevariti. Moj 'emes' nije spontan, to je 'emes' koji se pročišća-va i oplemenjuje dotle da je to čisti 'emes'". Ponekad odlika istine traţi od svog gospodara da postupi na način koji nije 100% istinoljubiv. Ne-ke okolnosti zahtijevaju da čak i me-štar emesa postupi na način koji naizgled nije emes.

Rivka je uvjeravala Jaakova da on mora tako učiniti za dobro Klal Ji-sraela. On je morao potisnuti svoju osobinu istinitosti i postupiti na od-govarajući način. On ju je poslušao. Time je postao još veći gospodar is-tine. No ona mu nije dala neograni-čeno pravo da odstupi od vrline is-tinitosti. Stoga kada nije morao la-gati, on nije lagao. Kada je to bilo moguće, on ne bi rekao "blatantnu laţ" već bi se ograničio na "laţ koja ne nanosi štetu," rekavši nešto po-put "To sam ja. Esav je tvoj prvoro-đenac."

To je razlog zašto Talmud iz ovog

događaja uzima da je Jaakov bio oli-čenje nekoga tko nema neistine na usnama. On je pravi čovjek istine jer on zna kada kada reći 'emes' i kako

(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Čovjek ne može načiniti pravila u vezi istine …

■

Onaj tko želi biti čestit

ne može uvijek ići slijepo.

Čovjek ne može načiniti

pravila koja vrijede uvijek

i bez iznimke.

Strana 16 D ivrej Tora Strana 16 D ivrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Toldos - Čuvajte se navika koje postaju dijelom vaše prirode

■

i bio je toliko slab da često nije mo-

gao pravo ni sjesti kako bi pozdra-

vio one koji su ga posjećivali. Ipak,

poţivio je do duboke starosti.

Magid je jednom otkrio tajnu svoje

dugovječnosti. „Nikada si nisam

dopustio da budem bez neke zadaće

ili zadatka kojeg trebam izvršiti,―

rekao je. „Ljude se s ovoga svijeta

uzima samo kada su njihove zada-

će završene. Kadgod sam bio pri

kraju jednog zadatka, započeo bih

slijedeći; stoga, nisam mogao biti

uzet sa ovoga svijeta kad moja

zadaća nije bila završena.―

Čak i s čisto psihološkog aspekta,

Magidova je ideja ispravna. Neki

misle da su za nas najzdraviji od-

mor i relaksacija. Nije točno. U stvar-

nosti mišići koji se ne koriste skloni

su atrofiji, dok oni mišići koje treni-

ramo i stimuliramo postaju jači.

Isti princip vrijedi za čitavu osobu.

Kada stalno sebe potičemo da

ostvarujemo nove ciljeve, time

izbjegavamo apatiju koja vodi k

atrofiji.

Postavio sam B-ga pred sobom

zauvijek. (Psalmi 16,8)

Kasno jedne noći, rabin Naftali iz

Ropschitza otišao je prošetati peri-

ferijom grada, gdje je susreo noćnog

čuvara i zapodjenuo s njime razgo-

vor. Čuvar je pretpostavio da je ra-

bin Naftali također čuvar i, pošto je

primijetio da nije jedan od čuvara iz

stalnog sastava, upitao ga je: „Za

koga ti deţuraš?―

Rabin Naftali ostao je zapanjen.

Shvatio je da su mu misli, dok je

ćaskao s njime, u tom trenutku skre-

nule sa svjesnosti o B-ţjoj prisutno-

sti i potrebe da se uvijek koncentri-

ramo na to da Mu sluţimo. U čuva-

revom pitanju „Za koga ti deţu-

raš?―, rabin je otkrio podsjetnik da

se treba vratiti na pravi put. Cadikim

za sebe smatraju da su stalno na

duţnosti, poput straţara koji je za-

duţen da štiti ţivote svojih drugo-

va. Čak i kratkotrajan gubitak op-

reza rezultira velikim propustima.

Mnogi ljudi misle da se B-gu sluţi

samo za vrijeme molitve ili učenja

Tore, ili dok se čine micvos. No već u

prvom odlomku Šulhan aruha na-

lazi se redak kojeg smo gore naveli i

objašnjava da ponašanje čovjeka tre-

ba regulirati svijest da se uvijek na-

lazi u B-ţjoj prisutnosti i pod bud-

nim B-ţanskim okom. Takva će

stalna svjesnost osigurati da svaki

postupak, bio on velik ili malen,

bude usklađen s B-ţanskom voljom. ■

Esav, sin Izaka i

Rebeke, oţenio je

dvije poganske

hititske ţene, koje

su bile izvor boli

njegovim rodite-

ljima jer su se

odavale oboţavanju idola.

Midraš kaţe da su Izaka poganski

rituali jače uznemiravali nego Re-

beku, jer je Rebeka odrasla u domu

njezina oca, Labana, koji je bio što-

vatelj idola. Pošto je bila izloţena

poganskim obredima u djetinjstvu,

Rebeku to nije toliko uznemiravalo

kao Izaka, koji je odrastao u Abra-

hamovu svetom domu.

Iako je Rebeka bila sveta i pobo-

ţna ţena koja je prezirala poganstvo

i oboţavanje idola, nju to nije tako

duboko pogađalo zbog toga što im

je već prije bila izloţena. Osjećaj za

ono što je odvratno moţemo izgu-

biti ako smo tome izloţeni.

Naša su djeca izloţena mnoštvu

nasilja na televiziji. Bez obzira na

njihovo znanje o tome da je nasilno

ponašanje pogrešno, oni nisu emo-

cionalno isključeni od toga.

Moramo biti paţljivi u vezi onoga

na što se moţemo naviknuti.

Milost je to B-ţanska, da nismo

sasvim uništeni, neiscrpno je milo-

srđe njegovo (Tužaljke 3,22)

Drugi način na koji se ovaj redak

moţe prevesti je, „B-ţanska je do-

brota da mi nismo nikada gotovi.―

Magid iz Koznitza je kao dijete bio

iznimno krhak i boleţljiv. Mislilo se

da neće preţivjeti djetinjstvo. Veći-

nu svog ţivota proveo je u krevetu,

Ljude se s ovoga svijeta

“uzima” samo kada su

njihove zadaće

završene

Strana 17 Strana 17 Godina 11 Broj 6 Strana 17

almud kaţe da je " Mojsiju

dano pedeset ulaza (vrata)

za razumijevanje, minus

jedan."

Moj je učitelj, Baal Šem Tov,

objasnio zašto su Mojsiju

dana 49 ulaza za

razumijevanje, a ne svih pedeset.

Pedeseti ulaz već pripada sljedećem nizu,

on je ustvari prvi u nizu od novih pedeset.

Ovo se tako nastavlja sve više i više

i nikada nema kraja.

R. Jaakov Josef iz Polnoja

ko čovjek nije u dodiru sa svojom dušom, on ne moţe rasti kao osoba, zato što

je duša ta koja izraţava nezadovoljstvo, koje daje poticaj za rast. Samo tijelo, sve dok

su njegove sebične potrebe zadovoljene, nema ţelje za transcendentalnim. Duša daje

vašem ţivotu smjer i jedinstvo. Materijalni svijet – odnosno, svijet tijela – je

rascjepkan; duša je središte oko kojeg su ujedinjene

sve naše tjelesne aktivnosti. Ako bolje posmotrite

energije koje pokreću vaše tijelo u jednom danu,

vidjet ćete da se one vrte u krug ili pojavljuju kao

nepravilni izljevi ţelje, nasumično birajući podraţaje

koji ih privlače u danom trenutku. Duša povezuje

sve te dijelove; ona povezuje trivijalno s onim što je

najvaţnije, materijalno s duhovnim.

Duša nas isto tako uči poniznosti. Dok je tijelo

sebično, duša je ponizna. Ona nam daje snagu da se

dignemo iznad nas samih, da prepoznamo potrebe

drugih i suosjećajno odgovorimo. Kad ne bi bilo

duše, sebične ţelje tijela bi nas mogle u potpunosti

zarobiti i na koncu uništiti. Duša je naša

transcendentalna strana koja uvijek vuče prema gore,

poput plamena svijeće, uvijek pokušavajući spojiti

nas s B-gom. Tijelo nas moţe pokušati zadrţati na

zemlji, ali duša ima snagu da nas podigne gore i na

drugu stranu.

R. Simon Jacobson

Biseri hasidske mudrosti

■

■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

A

T

Strana 18 D ivrej Tora Strana 18 D ivrej Tora

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Jednostavna istina

■

njemu se također rodio nedostojan

sin po imenu Esav.

Odrastajući u domu pravednih

Jichaka i Rebeke, Jakov i Esav ispo-

četku su izgledali vrlo slični. Raši

otkriva Esavovu skrivenu manu.

Esav bi pitao: "Oče, kako dajemo

desetinu od soli i slame?" Jichak je

mislio da je Esav vrlo pedantan u

svom držanju zapovijedi.

Esavova taktika ne samo da je po-

kazala da je on podmukli lažac, ne-

go je ukazala i na korijen njegove

propasti.

Sol i slama su dvije stvari koje su

izuzete od davanja desetine. Baš

kao što je Išmael naslijedio Abra-

hamovu prekomjernu dobronamjer-

nost i dopustio joj da na zao način

utječe na njega, tako je i Esav nasli-

jedio prekomjernu snagu i okrut-

nost Jichaka. On nije bio zadovoljan

time da ponizno prihvati svoj život-

ni poziv Jakovljevog partnera, nego

je htio otići dalje i preko toga, težeći

za nečim izuzetnim. Njegovi pretje-

rani osobni zahtjevi doveli su ga do

toga da doživi potpuni gubitak

kako na ovom svijetu, tako i na

svijetu koji dolazi.

Esavov pristup je preteča filozofije

njegovih potomaka i velikog dijela

našeg "suvreme-

nog svijeta" koji

tvrde da je Tora

preteška da bi je

se držalo. Zapra-

vo, ako čovjek ne

može doživjeti

radost u jedno-

stavnom vršenju

micvot, čak i kada

to čini bez dubo-

kog razumijevan-

ja ili dodatnih

halakhičkih zah-

tjeva, tada doista postaje suviše

teško držati se odredbi Tore.

Rebe Nachman nam priča priču o

jednom prostodušnom čovjeku (Pri-

če Rabi Nachmana #9). Taj je čovjek

bio obični postolar. Mada je umio

napraviti cipele, one su izgledale

stvarno sramotno. Zbog toga nije

uspijevao zaraditi za život koliko

njegovi konkurenti. Kad mu je žena

na to ukazala, on joj je odgovorio:

"Ono je način na koji oni rade, a ovo

je moj."

Jednostavnost i savršenstvo nisu

međusobno suprotni, oni su zapra-

vo jedno te isto. Svakog dana kada

kažemo Šema, mi objavljujemo da je

B-g Jedan. Nije li jedan najjednos-

tavniji od svih brojeva? Ključ za

cjelovitost i rast nije da propitujemo

i sumnjamo, već da sve u životu

cijenimo zbog onoga kakvo jest.

Jednostavnost znači učiti da se

usredotočimo na činjenice kako su

izložene, a ne dopustiti si da nas

smete ono što ne znamo. Tko to

može taj je genije.

Tehnologija i internet mogu biti

fantastično oruđe, no vrlo često oni

nam preotimaju naše kratkoročno

pamćenje. Mi postajemo paralizira-

ni i nesposobni utvrditi vrijednost

onoga što se nalazi pred nama. Ne-

ka bismo zaslužili da se usredoto-

čimo na brojanje naših blagoslova i

na to da postanemo svjesni svojih

postojećih sposobnosti i mogućnos-

ti, jer tada ne samo da ćemo postići

ono što trebamo, nego ćemo doista

pronaći istinsko ispunjenje u svojim

ţivotima. Amen!

A gutn Shabbos!

Šabat šalom!

Prevela Tamar Buchwald

■

O našem praocu Jakovu se govori

kao o "savršenom čovjeku". On je

bio toliko velik čovjek da je naša

nacija uzela ime od njega - Izrael.

On je također bio otac dvanaestorice

sinova od kojih je svaki bio dostojan

da zasnuje svoje vlastito "B-žje ple-

me".

No, prema našoj suvremenoj defi-

niciji perfekcionizma možda bi na-

dimak Jakovu trebao biti "prosječan

čovjek". Tora ga naziva "iš tam" (Pos-

tanak 25,27), što se može prevesti ne

samo kao potpun ili cjelovit nego i

kao jednostavan i skroman. Nisu li

to proturječni pojmovi? Zar nas Za-

padna civilizacija ne uči da su stvar-

ne komponente uspjeha i savršen-

stva sofisticiranost i rigorozno istra-

ţivanje?

Jakovljev djed - Abraham - bio je

stup i uporište ljubaznosti, dobrote i

dobronamjernosti. Njegov je šator

uvijek bio otvoren za goste, njegova

dobrota i ljubav bile su njegov alat

za širenje monoteizma. Unatoč to-

me, Abrahamu se rodio sin po ime-

nu Išmael, čiji potomci nisu išli nje-

govim putem. Jakovljev otac – Jic-

hak isticao se vrlinom snage karak-

tera i nepokolebljive odlučnosti. On

je bio u stanju dobrovoljno se pod-

vrgnuti žrtvovanju na oltaru. Ali

Strana 19 Strana 19 Godina 11 Broj 6 Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TOLDOTOLDOTOLDOT

■ poriva i ţelja, sve dok duša ne ste-

kne kontrolu nad tijelom, u vrijeme

bar (dječak) ili bat (djevojka) micve.

Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer

je jurio za svojim materijalističkim

potrebama, dok Jakov priprema jelo

od leće: "A Jakov skuha kašu, a Ezav

dođe iz polja, a bijaše umoran" (Posta-

nak 25,29). Zohar objašnjava da riječ

"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",

znači misliti misli i kovati planove

kako bi se tijelu oduzela njegova

nadmoć.

Mi smo robovi naših tjelesnih po-

treba i ţelja; brinemo se zbog stana-

rine, računa, hrane, seksa, časti, itd

Zapisano je u Izrekama otaca, "Dok

nema brašna, neće biti ni Tore", ako

netko nema dovoljno za jesti, on ne

moţe proučavati Toru. Ali tijelo bez

duše ne moţe ostati na ţivotu. Kuća

bez duše su samo zidovi i komadi

namještaja. Karijera bez duhovnosti

izaziva stres, izgriza nas i uzrokuje

bijedu.

Kada uzmemo u obzir pitanje ka-

ko su se Rebeka i Jakov dovijali da

prevare Izaka, shvaćamo da to za-

pravo karakterizira svakodnevnu

igru "tko je prvorođenac" - tko je

glavni? tijelo ili duša? Ovo pitanje

traţi ratni plan. Da bismo uspjeli mi

smislimo načine kako "prevariti".

Mi laskamo tijelu kako je to za nje-

govo dobro da uči Toru. Kada uv-

jerimo tijelo da su duhovni ljudi

zdraviji, da vjera jača uspjeh na

svakom polju, mi utječemo na naš

osjećaj za rasuđivanja da uloţi vre-

mena i novaca u duhovni razvoj.

Naši učenjaci uče da čak i ako uči-

mo Toru iz potajne pobude za na-

gradom, na kraju ćemo završiti uče-

ći Toru zbog nje same.

Prevela Tamar Buchwald

Paraša Toldot donosi priču o ro-

đenju Jakova i Ezava i njihovoj me-

đusobnoj borbi. U ovoj paraši, Ezav

prodaje svoje prvorodstvo Jakovu

za kašu od leće, a Jakov prevari

svog oca, Izaka, primajući blagoslov

namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se

udruţuju u zavaravanju Izaka kako

bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kra-

ju paraše, Izak, znajući da će Jakov

nastaviti ići njegovim putem, šalje

ga u Padan Aram da pronađe ţenu,

i daje mu Abrahamov blagoslov da

će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-

ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-

vio te B-g Svemogući i učinio te plod-

nim i umnožio te, da možeš biti zajed-

nica naroda, i dao ti blagoslov Abraha-

mov, tebi i tvome potomstvu s tobom,

da možeš naslijediti zemlju u kojoj bo-

raviš kao pridošlica koju je B-g dao

Abrahamu". (Postanak 28,1-4)

Zohar naučava da se ove odlomke

ne treba čitati u pojednostavljenom

obliku, jer oni zapravo sadrţe

veliku tajnu u duhovnom radu.

Unutar svake osobe postoje dvije

sile - sila tijela i sila duše. Ezav

predstavlja tjelesne brige - sebič-

nost, ego, materijalizam. Jakov

predstavlja svijest duše, ţelju da se

poveţe s duhovnošću, smislom i

dobronamjernošću. U našem svije-

tu, prvorođenac je tijelo. Tijelo pret-

hodi duši. Kabalistički komentar

kaţe da "kora prethodi voću". Dok

voće dozrijeva, njegova ga kora, po-

put tijela unutar kojega duša sazrije-

va, štiti. Zbog toga se veliki dio ob-

razovanja djeteta koje se odvija u

njegovim ili njezinim formativnim

godinama sastoji u prevladavanju

Ezava koji je unutra, tih tjelesnih

■

Zohar naučava da se

ove odlomke

ne treba čitati u

pojednostavljenom obliku,

jer oni zapravo sadrže

veliku tajnu o

djelovanju duhovnosti

Strana 20 D ivrej Tora

Nisan Mindel:

Moja molitva ....a što se mene tiče (My prayer ...as for me)

Drugi dio: Šabatne molitve

■

―Spomenu se ljubavi Svoje i vjerno-

sti kući Izraelovoj. Vidješe svi kra-

ljevi zemlje spas B-ga našega!―

Nadahnut ovom prekrasnom vizi-

jom konačne pobjede Ţidovskog

naroda i ponovnog otkrića B-ţje

slave na zemlji, pisac psalma poziva

da se glasnim klicanjem izrazi ra-

dost i da se B-gu pjevaju pjesme

hvale:

―Klikni Vječnome, sva zemljo, vik-

nite u radosti i propjevajte, propje-

vajte Vječnome uz harfu, uz harfu i

glasnu pjesmu; sa trubama i svir-

kom roga klikćite Kralju Vječnome!

Nek šumi more i sve što je u njemu,

vasiona i stanovnici njeni, rijeke ne-

ka zapljeskaju, s gorama nek pjeva-

ju zajedno – pred Vječnim, jer dolazi

da sudi zemlju. Sudiće vasioni prav-

dom, a narodima pravicom.―

PSALM br. 99 HaŠem Malah

―Vječni kraljuje, - neka strepe naro-

di – onaj koji nad Kerubima sjedi –

nek se strese zemlja! Velik je Vječni

u Cionu, uzvišen je nad svim naro-

dima. Neka slave Ime Tvoje: ―Velik

je, silan i svet! Moć je u Kralja, što

pravdu voli!― Ti si utvrdio pravdu,

pravo i pravicu u Jakovu Ti si učnio.

– Uzvisujte Vječnoga, B-ga našega,

padajte ničice pred podnoţjem Nje-

govim, svet je on! Moše i Aron me-

đu svećenicima Njegovim, Šemuel

među onima koji Mu Ime zazivahu,

zvali su Vječnoga, a On ih usliši. U

stupu oblačnom govoraše s njima,

oni su čuvali svjedočanstva Njegova

i zakon što im ga dade. O Vječni

B-ţe naš, Ti si ih uslišio, bio si im

B-g koji prašta i koji kaţnjava zlo-

činstva njihova. – Uzvisujte Vječno-

ga, B-ga našega, i padajte ničice

pred svetom gorom Njegovom, jer

je svet Vječni B-g naš.―

―Vječni kraljuje, - neka strepe naro-

di – onaj koji nad Kerubima sjedi –

nek se strese zemlja!―

Nastavljajući istu temu kojom se

bavi u prethodnom psalmu, pisac

psalma izjavljuje da kada B-g otkrije

Njegovu vlast na zemlji, narodi će

se svijeta tresti od straha od B-ţjeg

Suda koji ih čeka.

―..Onaj koji nad Kerubima sjedi―..

(Pogledaj isto Psalme 80,2.) odnosi

se na B-ţju Prisutnost (Šehinu), koja

je u vrijeme Bet Hamikdaša bila jasno

vidljiva u Svetinji nad Svetinjama.

Tamo je bio Sveti, Zavjetni, Kovčeg

(u kojemu su bile Ploče s Deset Za-

Kabalat Šabat (nastavak)

PSALM br. 98 Mizmor, Širu

―Pojte Vječnome novu pjesmu, jer

čudesa učini! Pomoţe Mu desnica

Njegova i sveta ruka Njegova. Obja-

vi, Vječni, spas Svoj, pokaza pred

očim naroda pravdu Svoju. Spome-

nu se ljubavi Svoje i vjernosti kući

Izraelovoj. Vidješe svi kraljevi ze-

mlje spas B-ga našega! Klikni Vječ-

nome, sva zemljo,viknite u radosti i

propjevajte, propjevajte Vječnome

uz harfu, uz harfu i glasnu pjesmu;

sa trubama i svirkom roga klikćite

Kralju Vječnome! Nek šumi more i

sve što je u njemu, vasiona i stanov-

nici njeni, rijeke neka zapljeskaju, s

gorama nek pjevaju zajedno – pred

Vječnim, jer dolazi da sudi zemlju.

Sudiće vasioni pravdom, a narodi-

ma pravicom.―

―Pojte Vječnome novu pjesmu, jer

čudesa učini!―

Kao i prethodni psalmi i ovaj Psalm

98 govori o Mesijanskom dobu. Vrlo

je sličan Psalmu 96, započinje i za-

vršava gotovo istim stihovima.

Ovdje, također, pisac psalma klica-

njem povlađuje buduća čudesna

djela koja će B-g učiniti kada dođe

vrijeme da se otkrije Njegova snaga

i slava (―Njegova desnica i sveta

ruka―). Pjesnik govori u prošlom

vremenu, kao da je on već vidio sve

te događaje –

―Objavi, Vječni, spas Svoj, pokaza

pred očim naroda pravdu Svoju.―

Za vrijeme dugog i mračnog pro-

gonstva – galuta– drugi su narodi

poniţavali i ismijavali Ţidovski na-

rod, govoreći kako ih je B-g zabora-

vio i napustio, i da ih se zato moţe

tlačiti i progoniti bez straha od ka-

zne. Ali ti će zločinački narodi saz-

nati koliko su bili u krivu, govori

nam psalm:

Strana 21 Strana 21 Page 21 Strana 21 Strana 21 Godina 11 Broj 6

Broj 6

Strana 21 Godina 11 Broj 6 Strana 21

Dakle, samo na ovaj način trebamo

tumačiti takve izraze poput B-g je

―velik, strašan, svet i slično―. Svi ovi

pojmovi opisuju B-ţje moći koje su

nama otkrivene kroz Njegova djela,

koja su veličanstvena, strašna, sveta

i slično.

Ali trebamo imati na umu da čak i

da bi spoznali B-ga po Njegovim

djelima uopće nije jednostavna

stvar. Ljudska djela moţemo prepo-

znati na prvi pogled, ali B-ţja su

djela bezvremena, prošlost, sadaš-

njost i budućnost su saţeti u jedan

tren. Jer, čovjekov je ţivot kratak,

čak i ako bi ţivio 120 godina, to je

vrlo kratko vrijeme kada se uspo-

redi s vječnošću duše, koja ţivi i

prije i poslije svog kratkog boravka

ovdje na zemlji. I nitko osim B-ga ne

poznaje sudbinu duše. Zato je zapi-

sano; ―Jer tisuću godina u Tvojim

očima je kao jučer.― (Psalmi 90,4).

Pa i ova je misao je isto izrečena na

način da bi je mi ljudi mogli razu-

mjeti, ili, riječima naših Mudraca;

―Tora govori ljudskim jezikom.―

Smisao ove rečenice je da dobijemo

bar neku ideju o tome što vrijeme

znači nama, ljudima, a što je B-gu.

Također, time nam se ţeli reći; bolje

nego što mi znamo što je bilo jučer,

B-g zna o svemu što se dogodilo u

tisuću godina (bezbroj tisuća godi-

na) u prošlosti, ili što će se dogoditi

u budućnosti. Podsjeća nas da naše

znanje nije poput B-ţjeg znanja. Za-

to jer, ljudsko stvorenje, čak i naj-

mudrije od svih, moţe znati, više ili

manje, što se dogodilo jučer, ali ne

moţe znati što će se dogoditi u bu-

dućnosti. Za B-ga jučer, danas i su-

tra sve je isto. Zato mi ne moţemo

razumjeti B-ţja djela i B-ţje puteve,

na što nas upozorava prorok: „Jer

Moje misli nisu kao tvoje misli, i

Moji putevi nisu kao tvoji, kaţe

B-g.― (Izaija 55,8)

Imajući ovo na umu moţemo bolje

razumjeti što znače riječi, B-ţje Ime

je ―veliko i strašno―.

B-ţje Ime je ―veliko― u smislu da On

moţe beskonačno djelovati i Njego-

vim silama beskonačno širiti dobro,

B-ţje Ime je ―strašno― (potiče stra-

hopoštovanje i strah) ima značenje

da On isto tako moţe beskonačno

zaustaviti i ―smanjiti― Njegovo dje-

lovanje. Ova dva B-ţanska atributa

uopćeno se nazivaju hesed –―milo-

srdnost, milosrđe― i gevura – ―moć,

sila―. B-g primjenjuje ove dvije moći

kada Stvara svijet – u činu Stvaranja

kao i u Njegovoj B-ţanskoj Provi-

dnosti. Stvaranje svijeta je, prije

svega, čin B-ţjeg milosrđa – hesed –

jer Njemu nije bilo potrebno da

stvori svijet radi Njegove dobrobiti,

nego isključivo radi dobrobiti stvo-

renja koje je On stvorio. Tako moţe-

mo pročitati; „Svijet je stvoren milo-

srđem (hesed). (Psalmi 89,3). Među-

tim, budući da je B-g planirao da

ima materijalni svijet, ograničen

vremenom i prostorom (poslijednji i

najniţi od niza mnogih duhovnih

svijetova), B-g je u Stvaranju ovog

svijeta primjenio i atribute gevura

zato da ograniči i suzdrţi Njegove

beskonačne moći. Rezultat toga je ,

da ţivimo u svijetu gdje su B-ţje sile

i ―prisutnost― istovremeno i otkri-

vene i skrivene. No, moţe se vidjeti

da je B-ţji atribut gevura u stvari

djelo heseda, jer bez gevure svijet

kakav mi poznajemo ne bi mogao

postojati. Drugim riječima, svojstvo

gevure je skriveno u onom hesedu ili

jednostavnije rečeno ovdje je hesed

skriveno.

Odabrala i prevela Jasenka Furst

povijedi), na njegovom su prekri-

vaču (kaporetu) bile dvije krilate

figure kerubina s dječjim licima is-

kovani u zlatu, sluţili su kao zaklon

za kaporet. Odatle je B-ţji glas dola-

zio Mošeu Rabeinu. (Izlazak 25,22).

―Velik je Vječni u Cionu, uzvišen je

nad svim narodima.―

Prema Rašiju, ovo se odnosi na

bitku Goga i Magoga, snaţnih sila

koji se udruţiti sve svoje snage kako

bi konačno uništili Zemlju Izrael, ali

će doţivjeti potpuni poraz kada se

dogode strašni događaji na brdu

Cion – Jeruzalem – kako ih je opisao

Prorok Ezekijel u njegovom proro-

čanstvu. (Ezekijel odlomci 38 i 39.)

I onda:

―Neka slave Ime Tvoje: ―Velik je,

silan i svet! Moć je u Kralja,što pra-

vdu voli!― Ti si utvrdio pravdu, pra-

vo i pravicu u Jakovu Ti si učnio.―

Ovi su stihovi posebno značajni.

Kada Tora govori o B-ţjem ―Imenu―

treba to shvatiti slično kao i kad se

govori o osobnom imenu; ime nije

osoba, nego nešto po čemu se moţe

identificirati. Kada čujemo ime oso-

be koju poznajemo, odmah znamo

da se radi o toj osobi i moţemo je

sebi predočiti: lice, pojavu, boju gla-

sa i sve ono što mi povezujemo s

tom osobom. Ali sve su to vanjska

obiljeţja jer ih doţivljavamo svojim

osjetilima; u stvari, ne govore nam

puno o biti te osobe, njenoj duši i

skrivenim vrijednostima.

Na sličan način, kada Tora govori o

B-ţjem ―Imenu― govori o B-ţanskim

svojstvima (―atributima―) kojima

nam se B-g otkriva, nama Njegovim

stvorenjima. I to je sve što mi moţe-

mo pojmiti i znati o B-gu. Dugim

riječima, mi moţemo donekle spoz-

nati B-ga prema Njegovim djelima,

ali ne moţemo spoznati B-ga samog

po sebi. Ili, rečeno na drugi način:

moţemo znati što B-g čini ali ne mo-

ţemo spoznati što je B-g.

(nastavak s 12. stranice) Nisan Mindel: Moja molitva ....a što se mene tiče

■

povezana s Al-Qa’idom. Iako

Izraelci tvrde kako je moguća

kopnena vojna akcija kako bi

osigurala granice Izraela, ana-

litičari su uvjereni kako bi ta-

kva vrsta vojne operacije bila

usmjerena, zapravo, protiv

Hezbollaha koji je postao izu-

zetno opasan za izraelsku

državu. Kako je rat u Siriji pri

kraju, Hezbollah je svaki dan

sve jači. Sve je jasnije da je

Hezbollah, u savezu s Iranom,

veliki pobjednik rata u Siriji. Od

početne funkcije iranskog voj-

nog krila znatno su profitirali,

jer je Iranu najprije cilj bio za-

držati Siriju kao važan i jedini

saveznik u regiji, no tijekom

rata se pojavio novi cilj, a to je

neprekidni kopneni put do Li-

bije preko Iraka i Sirije. Izrael-

ski premijer Benjamin Netanya-

hu u nekoliko je navrata za-

molio ruskog predsjednika

Vladimira Putina da udalji pri-

padnike Hezbollaha i iranske

Revolucionarne garde 40 kilo-

metara od izraelske granice i

da ruske snage budu tampon-

zona između tih snaga i Izrae-

la, međutim, Putin nije imao

razumijevanja za Netanyahua.

Izrael ozbiljno shvaća prijetnju

Hezbollaha, koji je u nekoliko

navrata nanio težak udarac

izraelskoj vojsci, a posebno

2006. godine. S obzirom na to

da je Hezbollah prisutan u Si-

riji, u kojoj će po svemu sudeći

ostati dulje vrijeme, za Izrael

geostrateški postoji opasnosti

jer bi mogao biti napadnut ne

samo s libanonskog juga nego

i sa sirijske zapadne granice.

Tako bi se način crta bojišnice

udvostručila. Prije nekoliko

mjeseci čelnik Hezbollaha

Hassan Nasrallah Izraelu je

uputio oštre prijetnje. Ako Iz-

rael napadne Libanon ili Siriju,

„stotine tisuća” arapskih i mu-

slimanskih boraca bile bi spre-

mne uzvratiti udarac. U slučaju

takvog napada pitanje je „bi li

ta borba bila ograničena samo

na Libanon, Izrael ili Siriju”.

Istodobno je zaprijetio da bi

Hezbollah mogao napasti

izraelski atomski reaktor kod

Dimone. Preventivni udar Prije

toga je kao mogući cilj nave-

deno skladište amonijaka kod

Haife. Eksplozija tog skladišta

imala bi nesagledive posljedice

za grad i njegovo stanovništvo.

To je u Izraelu izazvalo raspra-

vu o premještanju skladišta u

sigurnije područje. Zbog toga

Izraelci žele izvesti preventivnu

kopnenu vojnu operaciju u

Siriji koja bi udaljila borce

libanonskog Hezbollaha i

iranske Revolucionarne garde

od njihovih granica. Pitanje je

kako će reagirati sirijska vojska

ili borci Hezbollaha na moguću

izraelsku vojnu kopnenu akci-

ju te prijeti li Bliskom istoku

novi rat između Libanon, Sirije

i Izraela. .

ZAUZIMANJE STRANA

Izraelska vojska ulazi u Siriju kako bi

blokirala Hezbollah

Večernji list 5.11.2017.

U Tel Avivu su svjesni da bi

ostanak Hezbollaha na nji-

hovim granicama bio stalna

opasnost od mogućeg na-

pada na dvije fronte

Nakon niza izraelskih zračnih

udara na Siriju kojima su, kako

tvrdi Izrael, meta napada bila

skladišta naoružanja koje je

trebalo ići libanonskom Hezbo-

llahu, Izraelci se ozbiljno pri-

premaju za moguću kopnenu

akciju na teritorij Sirije kako bi

„zaštitili svoje područje na

Golanskoj visoravni“ nakon što

je u selu Hader, koje se nalazi

oko četiri kilometra od granice,

eksplodirala autobomba koja je

ubila devet osoba, a ranila

dvadeset i tri. .

Ozbiljna prijetnja

Odgovornost za napad preuze-

la je Fronta Al-Nusra, koja je

Iz domaćeg tiska

■

Page 22 Strana 22 Strana 22 Strana 22 D ivrej Tora Godina 11 Broj 6

■

Kako izjavljuju u svom priop-

ćenju, antifašisti na ovaj način

žele istaći neslaganje sa ši-

renjem negativnih poruka,

netolerancije i mržnje koji su

primjetni na svakom koraku.

- Prije 79 godina uništavale su

se sinagoge i židovske trgovine

u Njemačkoj, danas imamo

skupine koje podržavaju pro-

fašističke snage - stoji u pri-

općenju antifašista koje potpi-

suje Milivoj Dretar. S okuplja-

njem se započinje u 16 sati

ispred vile Bedeković.

eVaraždin 9.11.2017.

Danas Zajednica udruga

antifašističkih boraca i

antifašista Varaždinske

županije organizira palje-

nje lampaša pred varaždin-

skom sinagogom. Time se

prisjećaju i 79. godišnjicu

Kristalne noći, kad su

nacisti brutalno napali

Židove širom Njemačke.

Ujedno je to i Međunarodni

dan borbe protiv antisemiti-

zma, fašizma i ksenofobije.

SJEĆANJE NA 'KRISTALNU NOĆ'

Danas varaždinski antifašisti pale lampaš kod

sinagoge: 'Imamo skupine koje podupiru

profašističke snage'

■

■