HADI DAFEROVA LIPANJSKA DAMIJA U GRAANICI
Denan HASI
UDK 726.2(497.6 Graanica)
Saetak: U radu se govori o graanikoj Hadi Daeforovoj damiji koja
je podignuta voljom ovjeka ije ime i danas nosi. No, damija je
poznatija pod imenom Lipanjska damija.To ime je dobila,
najvjerovatnije, zbog lipovog stabla koje je bilo u blizini damije.
Po tom stablu i itavo naselje je dobilo naziv Lipa. Koje godine je
izgraena damija nije poznato, niti je poznato ko je taj hadi Dafer
koji je podigao damiju. Mogue da je rije o bogatijem ovjeku jer je
u to doba obavljanje hada bilo odraz bogatstva. Damija je doivjela
nekoliko obnova, a temeljito je obnovljena 1908. Te godine je bila
sagraena nanovo u starom izgledu. Prvobitna damija, zbog
dotrajalosti, sruena je 1934/1935. godine, da bi na njenom mjestu
bila podignuta sadanja damija s drvenom munarom. Dananji izgled
damija duguje spomenutoj obnovi.Kljune rijei: Graanica, Lipanjska
damija, nacionalni spomenik
UvodGraanica1 je opina koja se nalazi na sjeveroistonom dije- lu
Bosne i Hercegovine. Pripada Tuzlanskom kantonu i centar je
istoimene opine. Zahvata najve- i dio rijeke Spree u njenom toku
kao i dio planine Trebave. Granii s opinama Gradaac na sjeveru,
Srebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granine opine s june
i zapadne strane su Bosansko Petrovo Selo i Doboj Istok. Opina je
do rata 1992-1995. pokrivala po- vrinu od 387 km, da bi joj nakon
Dejtonskog sporazuma pripala te- ritorija od 219 km. Na ovom po-
druju, prema saopenju Federalnog zavoda za statistiku iz 2012.
godi- ne, ivi 52.426 stanovnika.
Graanica od osnivanja Graanikog kadiluka do 19. stoljeaGraaniki
kadiluk je osnovan 1572. godine, te je bio u sastavu Zvornikog
sandaka. Graanica se razvila u kasabu iz jednog rudarskog sela gdje
se kopala eljezna ruda i talilo eljezo i kao takvo spadalo je u
carski has. Status kasabe dobila je neto prije 1548 (Rami, 2009 :
91-97). Nakon Karlovakog mira, iz vojno-stratekih razloga formira-
ju se kapetanije, a podruja Sokola i Graanice ulaze u sastav
Gradaake kapetanije. (Isto : 96) Zanimljivo je to da je ve do 1533.
pola kua u Graanici prihvatilo islam.Taj broj je rastao do 1548.,
ali je do 1604. uspo- reno irenje islama zbog doseljavanja
vlaha (stoara), ali i ukljuivanjem muslimanskih kua u sastav
kasabe Graanica, koja je u meuvremenu osnovana. Naziv sela Graanica
je opstao u popisima uporedo s istoi- menom kasabom. Kasaba je
izrasla iz jednog dijela sela u kojem je pre- vladalo muslimansko
stanovnitvo koje je formiralo urbano jezgro, preko vjerskih
objekata, mahala i pazarnog dana. Godine 1548. u toj kasabi zabi-
ljeene su tri mahale i jedan demat nemuslimana. Godine 1604. kasaba
je imala osam muslimanskih mahala (Muli, 2001 : 22-31). Graanica e
na poetku 17. stoljea, sa osam ma- hala, utvrdom-palankom, rudnikom
i arijom biti jedan od najznaajnijih gradova Bosanskog ejaleta
(Djedovi, 2005 : 112-127). Svoj ubrzan razvoj Graanica nastavlja i
do kraja 17.
1 Prema Hamdiji Kreevljakoviu naziv Graanica potie od stare
slavenske rijei grad (grad). U poetku se na- zivala Gradanica,
zatim Gradanica, da bi danas bilo Graanica. Najstarije
znaenje ove rijei je ograen prostor. Prema spomenutom autoru
svako naselje po imenu Graanica nalazi se u blizini nekog
srednjovjekovnog grada,obino na udaljenosti pola ili sahat hoda.
Najblie
srednjovjekovno naselje u blizini dana- nje Graanice je tvrava
Soko, tako je i nastao naziv naselja Graanica. (Tihi, E., Hamzi, O.
i Mujezinovi I.,1988 : 13; podnona napomena br. 1.).
stoljea ima 11-12 damija, petnae- stak mahala, brojne
obrazovno-kul- turne objekte, obrazovane slubenike i javne
djelatnike,uz posebnosti poput vaara i znaajnog broja vinograda
(Isto : 117). U 18. stoljeu Graanica posjeduje najmanje jedanaest
musli- manskih bogomolja i jednu medresu (Handi, 2001 : 31-34). Na
poetku18. stoljea javlja se nova generaci- ja vakifa sa svojim
zadubinama, a meu njima za sada najpoznatiji u ovom kraju Ahmed-paa
Budimlija2. U taj vakuf spadaju damija, mekteb, sahat-kula, hamam,
te objekti, ze- mljini posjed i gotov novac kojim su izdravali
osnovu vakufa (Tihi, E., Hamzi, O. i Mujezinovi I., 1988 :
72).Tokom 19. stoljea Graanica se iri na jug niz rijeku Sokoluu
(Isto: 38), a formiraju se i nove mahale iz- meu kojih i Hadi
Daferova ma- hala sa damijom (Isto).
Hadi Daferova, Lipanjska damija kratak historijatU narodu se
zadralo predanje da je Lipanjsku (Hadi Daferovu, Lipa) damiju
sagradio izvjesni Hadi Dafer i da je kod nje zasadio lipu pod kojom
su ljudi boravili u hladu, ekajui namaz. Kasnije je to postalo
mjesto stalnog okupljanja ljudi nazva- no pod Lipom.Tako je bilo
sve dok se lipa nije osuila. Poznato je da je drvo lipe prisutno
pred skoro svakom damijom i da ima snaan simboliki znaaj u
religiji. Pretpostavlja se da je po toj lipi cijela mahala koja se
razvila oko damije dobila ime. Uz damiju se nalazi harem u kojem su
preteno niani novije dobi i petnaestak niana od kojih su neki iz
perioda osnivanja damije. Devet od etrnaest niana ima natpise, a na
jednom od njih u kamen je uklesan natpis:...Husejn, imam. Godina
1151. (1738/39).Koje godine je izgraena dami- ja nije poznato, niti
je poznato ko je
taj hadi Dafer koji je podigao damiju. Mogue da je rije o
bogatijem ovjeku jer je u to doba obavlja- nje hada bilo odraz
bogatstva (Kurtovi, 2011.). Damija je doivjela nekoliko obnova, a
temeljito je obnovljena 1908.Te godine je bila sagra- ena nanovo u
sta- rom izgledu (Isto). Prvobitna je dami- ja zbog dotrajalosti
sruena 1934/1935. Godine, da bi na njenom mjestu bila podignuta
sadanja damija s drvenom munarom (Odluka i obr azlo enje KONS BiH,
2011).Dananji izgled da- mija duguje spome- nutoj obnovi. Naelu
odbora koji je vodio obnovu bio je uveni graaniki kadija hfz.
Ibrahim ef. Mehinagi (Kurtovi, 2011). Karakteristika ove damije
jeste da ona ne posjeduje vakufna- mu (Hamzi, 1998 : 25). Damija se
prvi put spominje krajem 18. sto- ljea u sidillu graanikog kadije,
tanije 1790-ih godina (Kurtovi, 2011). Damija je sagraena blizu
raskrsnice u mahali Lipa i bila je sagraena bondruk konstrukcijom
sa ispunom od erpia. Dimenzije damije su iznosile 5 4 ili 6 4
metara s niskim drvenim ietom (tavanicom) i malom drvenom mu-
narom. U damiji se klanjala duma i bajram-namaz. U narodu se zadr-
alo predanje da je damiju sagra- dio izvjesni hadi Dafer i da je
kod damije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, ekajui
na- maz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi
nazvano pod Lipom. Obiaj je bio da se za
Hadi Daferova, Lipanjska damija
Kurban-bajram prinose kurbani pod tom lipom.Tako je bilo sve dok
se lipa nije osuila. Neki smatraju da je po toj lipi cijela mahala
koja se ra- zvila oko damije dobila ime (Isto). Damija je zbog
dotrajalosti sruena 1934-1935. godine, da bi na njenom mjestu bila
podignuta nova damija s drvenom munarom, koja takoer ima bondruk
konstrukciju, ali sa is- punom od cigle (Isto). Drvena mu- nara s
otvorenom galerijom ima oblik kamene munare. Pretpostavka je da se
ovakav tip munara poeo graditi u 19. stoljeu. Uz staru damiju bila
je i esma u koju je dovedena voda drvenim unkovima s Drijene za
potrebe damije i mahale.Taj vodo- vod je sluio do 1937. godine,
kada su drveni unkovi zamijenjeni elje- znim cijevima (Isto).Damija
je ob- novljena i renovirana 1996. godine. Tom prilikom na
zatvoreni ulazni trijem dograena je nadstrenica, a u unutranjosti
navedenog trijema
2 Poslije 1686. Ahmed-paa doseljava u Graanicu. Oko 1700. godine
izgradio je damiju koja je danas poznata u
narodu pod nazivom Bijela damija. Pored damije izgradio je i
hamam, te sahat-kulu koja je visoka 27 m.
(Tihi, E., Hamzi, O. i Mujezinovi I.,1988 : 37)
Hadi Daferova damija mihrabHadi Daferova damija mimber
izvrena je dogradnja pregradnog zida koji onemoguuje pristup
ste- penitu koje vodi ka mahfilu.3
Opis damijeOva damija pripada tipu jedno- prostornih damija s
drvenom muna- rom s ulaznim trijemom. Objekt ima pravougaonu osnovu
vanjskih dimen- zija 6,60 8,58 metara. S obje strane od ulaza
nalazi se po jedan prozorski otvor dimenzija cca 1,07 2,10 m.
Centralni molitveni prostor je di- menzija cca 6,30 6,00 m, a
visina, mjerena od poda do tavanice, iznosi cca 4,87 m metara. U
jugoistonom zidu nalazi se mihrab, ija nia ima dimenzije cca 89 272
45 cm (i- rina /visina/dubina). Jednostavne je izvedbe i ukraen
samo pravougaonim okvirom dimenzija cca 163 272 cm, koji iz ravni
zida izlazi za cca 30 cm. Na vrhu okvira nalazi se drvena ukra- sna
lajsna svijetloplave boje4. Desno od mihraba nalazi se drveni
minber, jednostavne izvedbe s profilacijom na bonoj strani i ispod
kupe (dimenzija cca 80 265 50 cm / irina dui- na visina do kupe
minbera). Minber
ima deset stepenika. Iznad podija su izvedena etiri stuba na
ijem vrhu se nalazi kupa s alemom.Bone strane su zatvorene
daskom.Minber je obojen u svijetloplavu boju. Osmougaona mu- nara
je drvena, s otvorenom galerijom i ima sve elemente kamene munare.
Munara je obloena pocinanim li- mom. Ukupna visina munare iznosi
cca 15 metara, a visina do galerije (e- refe) cca 10 metara,
mjereno od kote poda centralnog molitvenog prostora, gdje se nalazi
podnoje munare.Blago se suava prema vrhu. Ulaz u muna- ru se nalazi
u zatvorenom trijemu. Osmougaoni oblik munare nije vid- ljiv u
centralnom molitvenom prosto- ru jer je stepenite munare obloeno
talpama. Talpe su obojene u svijetlo- plavu boju. Dimenzije munare
u cen- tralnom molitvenom prostoru su cca 1,45 1,45 metara.Damija
je izvede- na bondruk konstrukcijom sa ispunom od cigle. Debljina
zidova iznosi cca 15 cm. U enterijeru na zidovima po- greno5 su
ispisana imena: na mihrabu Allah Svevinji i Muhammed, mir s njim;
na jugoistonom zidu Omer i Husejn, Bog bio zadovoljan s njima; na
jugozapadnom zidu Ebu Bekir
i Ali, Bog bio zadovoljan s njima; i na sjeveroistonom zidu
Hasan i Osman, Bog bio zadovoljan s nji- ma. (Odluka i obrazloenje
KONS BiH, 2011) Ova damija je svojim poloajem bila izloena
granatama agresora. Agresorski zloinci esto su gaali damiju, ali je
Uzvieni Allah dao da nijedna granata ne padne na sami objekat, iako
je ne- brojeno granata palo u harem, te su tim prilikama granate
padale i na kue u okolici harema. Od mnogih gelera devastirana je
fasada damije i mnogi okolni niani na mezarima.
Proglaenje Hadi Daferove (Lipanjske) damije nacionalnim
spomenikomKomisija za ouvanje nacionalnih spomenika, na osnovu lana
V stav 4. Aneksa 8.Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini i lana39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za ouvanje
nacionalnih spomenika, na sjednici odranoj od 21. do 24. novembra
2011. godine u Sarajevu, u sastavu Zeynep Ahunbay, Martin Cherry,
Amra Hadimuhamedovi,
3 Uz peticiju za proglaenje Lipanjske damije u Graanici koju je
Centar za islamsku arhitekturu Sarajevo podnio 10.02. 2003. godine
Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika dostavljen je kar- ton
objekta koji je dio Registra damija
u BiHu kojem se navodi da je popravka damije uraena 1996.
godine. (Odluka I obrazloenje KONS BiH, 2011)4 Napominjemo da ova
damija nije okrenuta tano prema jugoistoku, ve je vie zakrenuta
istoku.
5 Kada se kae pogreno, u ovom sluaju se misli da nisu napisana
ustaljenim redoslijedom, a ne da u levhama postoji greka jezike ili
druge naravi.
Dubravko Lovrenovi (predsjedava- jui) i Ljiljana evo donijela je
odlu- ku da se spomenuta damija proglasi Nacionalnim spomenikom. U
za- kljuku spomenute odluke se navodi: Primjenjujui Kriterije za
progla- enje dobra nacionalnim spomeni- kom, Komisija je donijela
odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovanana sljedeim
kriterijima:1. Vremensko odreenje1. Historijska vrijednost1.
Umjetnika i estetska vrijednost1. Vrijednost konstrukcije1.
itljivost (dokumentarna, nau- na, obrazovna vrijednost)1.
Svjedoanstvo o odreenom tipu, stilu ili regionalnom maniru1.
Simbolika vrijednost1. Sakralna vrijednost1. Vezanost za rituale
ili obrede1. Znaaj za identitet grupe ljudi1. Ambijentalna
vrijednost1. Odnos oblika prema ostalim di- jelovima cjeline1.
Znaenje u strukturi i slici grada1. Objekt ili grupa objekata je
dio cjeline ili podruja1. Izvornost1. Materijal i sadraj1. Namjena
i upotreba1. Tradicija i tehnike1. Poloaj i smjetaj u prostoru1.
Duh i osjeanja1. Jedinstvenost i reprezentativnost1. Jedinstven ili
rijedak primjerak odreenog tipa ili stila. (Odluka i obrazloenje
KONS BiH, 2011)
ZakljuakMnogo je graevina, spomenika kulture, damija, medresa,
esmi, ili
pak ljudi u naoj prolosti o kojima mi gotovo nita ne znamo, ili
znamo veoma povrno. Svi moramo ue- stvovati u ouvanju nae
povijesne, kulturne, civilizacijske, knjievne i svake druge batine
kroz pisanje o njoj, pripovijedanje mlaima, jer je to na identitet.
U istinitost izre- ke Oswalda Spenglera da je grad nacija mogli smo
se osvjedoiti tokom prethodne agresije, u toku koje smo bili
svjedocima htijenja i napora da se ruenjem uniti i ovaj dio
islamske batine na podruju Bosne i Hercegovine, jer u gra- dovima
su arhive, knjinice, javne esme, mostove, damije i brojna druga
arhitektonska zdanja koja svjedoe postojanje i stabilnost neke
nacije, a u sluaju agresije na Bosnu i Hercegovinu, bonjake
nacije.
Djedovi, R., (2005). Urbane prilike i razvoj naselja u nahiji
Sokol (Gra- anica) u 16. i poetkom 17. stoljea. Graaniki glasnik,
br. 20/10. Graa- nica: Monos.Handi, A., (2001). Urbani razvoj Graa-
nice u 16. i 17. vijeku. Graaniki glasnik, 2001, br. 12/6.
Graanica: Monos.Hamzi, O., (1998). Graanike damije historija i
predanje. Graaniki gla- snik asopis za kulturnu historiju, br. 5.
Graanica: Monos.
Literatura i izvoriTihi, E., Hamzi, O. i Mujezinovi I., (1988).
Graanica i okolina u NOB-u i revoluciji. Graanica : Komisija za
istoriju Optinskog komiteta SK BiH i Optinski odbor SUBNOR-a
Graanica.Muli,J.,(2001).O razvoju gradskog naselja Graanica u 15. i
16. vijeku, Graaniki glasnik, br. 12/6. Graanica: Monos.Rami,
E.,(2009).Upravno-pravni status kadiluka Graanica u okviru
Zvornikog sandaka, Graaniki glasnik, br. 27/14. Graanica:
Monos.
http://www.fzs.ba/saopcenja/ 2012/14.2.1.pdf Odluka KONS BIH o
proglaenju dobara nacionalnim spomenicima br. 06.3-2.3- 77/11-40 i
obrazloenje (2011), Komisijaza ouvanje nacionalnih spomenika BiH.
Pristupljeno 02.03.2013. http://www.
kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&l
ang=1&action=view&id=3367.Kurtovi, F., (2011). Hadi
Daferova ili Lipanjska damija. Pristupljeno 3.03.2013. na
http://www.youtube. com/watch?v=ws0OGBjUMLU.
( ) ( ) . .
SummaryHAJJI DAFERS MOSQUE LIPANJSKA MOSQUE IN GRAANICADenan
HasiThe article relates about Hajji Dafers mosque in Graanica that
was built by the will of man whose name it carries even today.
However,the mosque is better known by the name Lipanjska mosque.
This name, most probably, it got due to the linden tree (lipa) that
used to be nearby the mosque. By that tree the settlements also got
the name Lipa. The year when the mosque is constructed is not
( .) . . 8091 . 5391/4391 .
known, neither is it known who was that Hajji Dafer who builtthe
mosque. It is possible that it was some wealthy man because at that
time only the rich could go for hajj. However, the mosque was
reconstructed at the number of occasions, and was rebuilt from the
foundations in the year 1908. Then it was newly constructed, but in
its old form. The original mosque was, due to deterioration,
demolished in year 1934/1935, and in its place, the mosque with the
wooden minaret as we see it today was constructed.
