Devad Karahasan / AA
Omar Hajjam je zapanjujue suvremen, jer je njegova epoha
zapanjujue slina naoj, kae u drugom dijelu intervjua za agenciju
Anadolija (AA) Devad Karahasan, pisac kojeg kritiari ocjenjuju kao
najvirtuoznijeg, najsnanijeg i najdojmljivijeg bosanskohercegovakog
i evropskog pripovjedaa dananjice. Karahasan je pisac i
intelektualac koji je mnogo vie cijenjen u akademskim i umjetnikim
krugovima Njemake, Austrije i drugih evropskih zemalja, nego u
matinoj Bosni i Hercegovini i na Balkanu.
U svom posljednjem romanu ''Sjeme smrti'' Devad Karahasan se
pozabavio sudbinom znamenitog pjesnika Omara Hajjama, orijentalnog
polihistora iz 12. stoljea, koji se bavio mnogim podrujima ljudskog
znanja, od matematike do astronomije. Rije je o prvom dijelu
trilogije o srednjovjekovnom perzijskom pjesniku.
Karahasan u intervjuu za Anadoliju objanjava zato je Omar Hajjam
njegova preokupacija. Kroz primjer Hajjama, Karahasan se, zapravo,
bavi razliitim oblicima fundamentalizma.
''Ustvari, tanije bi bilo rei da je Omar Hajjam tip ovjeka koji nam
danas tragino nedostaje. A tvrdim, takoer, da je njegova epoha
zapanjujue slina naoj. ujte, da vas samo podsjetim na neke
injenice. U njegovo vrijeme javljaju se fundamentalizmi raznih
vrsta. Karmati upravo u to vrijeme osnivaju prvu komunistiku dravu.
Karmatima bi se mogli nazvati fundamentalisti socijalne pravde,
upravo komunisti. U to vrijeme poinju estoke rasprave, polemike
upravo u islamskom svijetu posveene pitanju jesu li sufije,
mistici, uope, islamu prihvatljivi. I da nije bilo el-Gazalija Bog
zna ta bi bilo sa bezbrojnim mistikim redovima koji su se u to
vrijeme pojavili u svijetu'', pria proslavljeni knjievnik.
Onog momenta, dodaje on, kada se ulema (ar. uenjaci) ponu pitati je
li neto prihvatljivo vjeri, imate posla s pojavom
fundamentalizma.
''U to vrijeme poinju kriarski ratovi. U Francuskoj svetac Katolike
crkve Bernhard de Clairvaux izjavljuje: 'Kranin trai slavu za sebe
u smrti nevjernika'. Ja veu uvredu kranstvu nisam uo ni od jednog
nekranina. ta je fundamentalizam? Fundamentalizam je uvjerenje da
se nizom rituala i raznih formi moe nadoknaditi odsustvo istinske
vjere, istinskog sadraja. Danas, opet, imamo epohu
fundamentalizama. Imamo razne religijske fundamentalizme. Ali,
imamo, bogme, mnogo opasniji ekonomski i financijski
fundamentalizam koji nam prodaje ova neoliberalna ekonomija. Imamo
pseudo-demokratski fundamentalizam koji se sa zasada najvaniji,
najunosniji produktu zapadnih drutava. Organizirajte kvaziizbore,
imat ete demokratiju. Zaboravlja se da je graanska demokracija bila
gusti splet zakona, mjera, propisa i da su tzv. izbori najmanje
vani u svemu tome'', istakao je, podsjeajui i na nacionalne ili
nacionalistike fundamentalizme.
Ti fundamentalizmi kao ambijent u kojem ivimo danas, govori
Karahasan, okantno su slini onima u kojima je ivio Omar
Hajjam.
''ta mi nemamo danas? Mi danas nemamo jednog Hajjama, nemamo
dovoljno Hajjama, ovjeka koji je uio, uio, uio... Znao to se u
njegovo vrijeme uope moglo znati i sve vrijeme osjeao koliko manjka
odgovora, koliko nije sposoban znati. Mi danas nemamo ljude
sposobne za tu fantastinu duhovnu skromnost. Kako ja mogu kao
stvorenje, kao stvoreno bie, kao ogranieno bie koje na svijetu
provodi najvie 80 aktivnih godina, kako mogu imati konane odgovore
na bilo koje bitno pitanje? On je znao da ih ne moe imati. Mi danas
nemamo ovjeka, suvremenika, koji bi bio spreman priznati da neto ne
zna. Imamo sve odgovore, nemamo nijedno pitanje?! Mislim da je to
proklestvo naeg vremena i mislim da to pokazuje koliko nam jedan
Hajjam danas treba. Nisam ga naao u ivotu, pa ga zato dozivam
piui'', objasnio je Karahasan svoju potrebu za Hajjamom.
Slavni umjetnik zakljuuje kako, kada se prestane bojati Boga, ovjek
pone da se boji svega ostalog.
''Danas imamo upravo to stanje. Ne znam koliko vama smeta ova
vladavina straha koja se u zadnjih deset do petnaest godina
proirila toliko da se vie ne da ivjeti ovdje. Razne slube
sigurnosti snimaju sve moje telefonske razgovore, biljee sve moje
podatke, banke im dostavljaju sve izvjetaje o svim mojim
finansijskim operacijama. Svi moji e-mailovi se registriraju,
biljee, studiraju, kad god sam majki rahmetli slao para iz Njemake
o tome su informirane desetine slubi sigurnosti. Idem letjeti,
pretresa mi depove, izvlai kai, tjera me da izujem cipele. A ljudi
uplaeni, pokoreni, ponieni strahom zahtijevaju jo vie. Dajte nas jo
vie kontrolirajte! Zato? Zato to se nama oduzelo temeljno znanje da
smo stvoreni, da smo privremeni, da smo dio svijeta, a ne njegovi
vladari'', konstatira Karahasan.
Kao ovjek, dodaje profesor brojnih evropskih univerziteta, svako od
nas je uronjen u vrijeme, a to znai da ete proi i nestati.
''Nama su to znanje i ta svijest oduzeti. Onda iz straha,
nesposobni da se s tim pomrimo, iz straha od vremena, mi pokuavamo,
'bacakamo' se kao ludi, sebe pokuavamo uvjeriti da vladamo
svijetom. Mi ne vladamo niim, ovjee. Svaki mali siledija koji se
doepa dva mitraljeza, tri puke ili dva 'varka' inova, ili funkcije
u slubi sigurnosti, pokuava sebe uvjeriti da je Bog! Ne elim ljude
uvjeravati da se posvete religiji, ne elim obnavljati bilo ta... Ja
elim podsjetiti da je puno jednostavnije imati jednog velikog Boga
nego milione malih, nesposobnih, uplaenih oksuza. To je Hajjam znao
i to je temeljno znanje koje mi danas mi vie nemamo'', govori
Karahasan.
On u svojim djelima propituje ljudsku prolaznost, nastojei
potaknuti ljude na razmiljanje.
''Voda e tei, slavuj e pjevati, mjesec e izlaziti, djevojke e
eljeti da se ljube, momci eznuti za njima, breskve e cvjetati i kad
mene ne bude... Sjajni njemaki mislilac Peter Sloterdijk jednom je
duhovito i zloesto govorio o dugu materici. Jedan od
fundamentalizama koje mi danas imamo jeste fundamentalistiki
individualizam. Ja sam sam sebe stvorio! Kako e sebe stvoriti,
budalo jedna, priznaj makar materici dug. Ne! Ja nikom nita ne
dugujem! Robe Boiji nisi sam sebe stvorio, neko te je rodio, roen
si. Ni to mi vie nismo u stanju priznati. Ni na to nismo sposobni
pristati. Ne elim obnavljati vjeru. To je elementarna vrijednost
razuma. A mi smo izgubili zdrav razum. To je uas naeg vremena'',
analizira Karahasan modernu zbilju.- See more at:
http://24sata.info//vijesti/intervju/155103-karahasan-jednostavnije-je-imati-jednog-velikog-boga-nego-milione-malih.html#sthash.IKWfpFpK.dpuf
