TVO

CIVILNO DRUSWO 301

GOSPODABSWO _,3g?

D8!srVEN4lE!! lasl

;*iti i)d

RELIG|JA

DREVNE RELIGIJE

rvu!!!E BEr.!G|JEZOROASTR IZAill

280

282_

2 8 3

284

SrNTorzAM 244

KoN F!lc|AN lzAl[

TAOIZAM

2A' POLITIKA 306

2 8 5 pRzAvA ---jqq

{;N '

HINDUIZAM 286 ZAKoNI 1 1 0

luDArzAlM

KRSCANSWO

312NARODI

288 RAT 313

249 Novr svJETsKt PoREqqK _ _.-_314

GLOBATNI PROSVIED

2

2

9

9

1

2

290 3'16

&q4I!14DRUSTVA 294

300

KULTURA 296

UUDSKA PI|AVA 1!1

28o Druatvo ivjercvonja

RELIGUAI|i,-,_"_i:

,_r:"',1i.t""," n ia r. bo2enska biia popraien skupom obiiaia i rnoralnirr kodcksom u podrlku toginffu,i

vlersl<r nauk. obiino z:Lpisan u obliku svete knjige, kro i njcgove prite i lcgendc, trebalu pomoji";t:,;,:t':! ' rrudrma da shvrca smirao iivoc.r. svaka rcrigija ima svoje nazorc o krajnjem cilju zivota, svoja svctiira u kojima, ,, ,r. ̂ 6la"i ff i l i t f i I i l i bosove r.^r" "ir,.r,;-r".rir" -,"-.:r^ "..^r-^.r-..,,.--. :._ i

- t l su j @! ! [ i l i hog . ,ve . suo je r i r ru lc i v la r r i r .L p rar i la , ra l ,oJncvnog z ruor . , ., . ' 1 . .

A ILUMINIRANA EVANDEUAP , i r ! t , n r r i \ l i r . ! . , r r 5 r t r r r r u r t u r j ! r L , r n nfdG + ! o i h Ii / L l n . r r r M u J i ! . ' , , " , , r , , " , r , r , . , 0 , 1 , . ,

IMA LI I\4NOGO RELIGUA?svc ,cr is ic f i j . t .k,) n.r ln,) i i l i tRlxrrh. k, i i i r {v)i i s l N n t u i r i u , { , ) A t r o , i . r i : . n ( t s r t , , ! ) t ) . t i n , ,ruoojtr, I oj'o r)11$. L r )tr,.,' :.|\. g ,orjr, t)r L: (jmd! n r t rn iD) r r r i . r r r l r ; f r ) i t i i r f i \ | i c , r (h rkd is r i r ) i hd , ' l k , t r No l .N( ( i t J , i !$ ,x j r . .

BOGwi,u,"iigi;" p';,,"1" 1o,";",;" 1"r".g tu,g"i l i ' i : , , i i ' , . I r , r i . . v , " , i , . . , i , . r , , , , , , . . ( k , j , .l j u d i m , i r \ , 1 . , ^ : . , . 1 , r ' , 2 r . I r ( i , , " r . t i ! i j , , , . ,

nici n,olnvonr (inaa.jLr s,om hogu zr prrnoi.d r u g i r r r n c d i r r . , ; r r , f . r l , * , . i , r . r t n r r , 1 t

U LI sVE RELIGIJE BOGA?brdhizln i hnrd!rnm inxju xrjedri.t. korijcd(,ntiipak.r ssr riiinoqa bogr nes. Buthnrnric r , por t ru I k \ ' f ' r Ko , i , ' r . \ . L . / ku7n, . t . , j

ti$a1a.j(D dtunv. lrrdjftug rx tutn ivrhi.rliEije n!ju dulovc l(ojinrn.vrju pri,.(tri $,,i.,.

,E SVUET PUN PATNJE?(.lisiji.o{lj vla ,. objrn,j.nje palrjr. roiesovtdi kazru n Srjcti itiftrlj. o pomirije.e z,lo mvdle sor.drlr biA ili ih hv.livl:ii,r

rda. Zapidnjla,e Eligij( u prnli r pnnih vntejedi.u ljudsl Jnani. ̂ ifointrikc relieijr onx

Druitvo i vjerovonia 28!

TKO NE[4A VIERE?

AJEOINSTVO RELIGI]Aovrqdsk vode {upaju porvdlud

:ldoBki bbii, nusllmaiski hodra,katoLltkl kadliaL, pEvodavnl.prskop i lapaiski budhlstlillrcdovnlk,onllako zono F kaaiuda opfe dLJeve tfeba stavitiDnad

Atcnti odbactrju vjeomnjc u sn nadnmvm bie.Agnoitici prihvtajr nosuinost pGtojadja Bosa,ali ne st j! ninajednu ni nadrusustnnu. Hunmi$im njsto Bosl shyljaju ljuarh Eum. Mnosi su ljudinnelisiou,i, rlir: rbe krtu da iprlt imrjuspirioatna

KAKO SE UEIMO RELIGIII?Mladi ljudi ot iino $jedu rlisiju slijedcii vjeovanjriobrede rodnelja. vc.hr Elisiir diecu uciprcdrvaniLmii p..im", p mj.,,* o EnEEiUEllh. R"iisireu pdvilu nistoje pddobiri ljudc. Nekad su o tinile i silon,

NUD| Lt REUG|JA SVE ODGOVoR?Kd nredi ljudi odnst jLr, oni podinju posiNtjati skovsnapitrnjarStoje sniisdo rivot{? Za!to ljudipdtei Iha liBosa?Sve su svjetske rligije Fkulde na td pir.njr odgovorhiil Nojnatii. Dok su apadijatke relisie usnjeebctrd l)oduino$ Bogu i sp$ od sijehi, ktoiojatke N vilcokcnurc sm6poznaji iodobrdojLr otl cikluo ponourog

ZASTO UUDI POSTAIU RELIGIOZNI?Zrsonctke plibdnog svijcta i svcmift poricdlesu rclisijskc osj.daje kroz cirdvu ljudsh pdicst.Drtrds zn{nosr notc obj.$ iti rnnoso toga, N ipaknc isvc, p l l jL i ida l jcposcru, i 4 l is i jom da b iscl,i ol,jNnili dosadit i svojc njslo u ryijeiu.

STVARANJE SVUETAMnoge rcliti€ imaju vlasdru priiu o podrij€duwijeta i ljudskog roda. To su takozvane priieo stvaranju, i testo nam prenose drevna shvaianjao dovj€ku i nFgoru odnosu prema prirodnomwijetu. Neki i u znanswenoj teoriji o Velikornpnsku vide samo joJ jcdnu pridu o swamnju.

IGKO IE IZGLEDAO POEETM SVUETA?Neke Eligije inaju slotene prid. o bogovima koji su rodiliwije!. Tako iu$Flski Aboddrini prialju o Snovibm dobukad su Zemljon lunli oitski prctci i oblikovdi knjolike.Judaian i k!&dsM sovorc da je wijer n6so ,a je$ dan!

VIERU'U LI RETIGUE U ZNOT V'EtNI?Relisie vdnon imju i $oj vldtiti [ilendli Tlko,pihjedc, kllcndd s€dnjoamoiikoE nmdr Mar? prdvidrd. ie sdainja cpoha av*ni 2012. Hinduisri i budhistivjeruju da je vijeme cikliiko, d! se $e sialno iaova iada,ib vtjedi i a yijet. tuiimi i nuslimrni vjenlu u linemoviijeme i konac svijea na Dm siainog sudr.

r TAPISERUA 5 Yq|l/lA PLEMENA NAVAHOLlkoviYeila na tapis.riirma ameiiikih lndijana.a nekad su, e p o \ j / d i . , 1 o & i / \ o d " i a J i A 1 4 t o s ' I o . N o , p . . ! a 1 | " .kad $ vraaeyioboienm piieskon na rtu.ftat njihove tittove.

(rif.isivo !9 mt jadl

r , , h t j ad r[d.LlSrohllid, 9ro nrLlunaHllduhih T8onLriumKorrkliiiam/Iaoham r4ontLriuot

3,0 mlLriun'Slitohan no mfltllndSlkhlzan It mllm.

{ h Lilui.zooaklam $o ooo

282 Dru'tvo i vjerovqnja::|

Neke suO njima

matcrijalne kuirure. Najpoznarije sunan drevne religije Egipta,Crdke i Srednjc Amerike.

TKO IE BIO RA?

TKO JE STOVAO PERNATU ZMIIU?

7..'r,,

.@

ZAGROBNI ZIVOTivfisro dr sc iivot nasravlja i poslijcDrcvnc ur vladrLc icsto pokrprli sod n,odeh bLodov.r do hruc de bi

infiis !i,Da t joi dt nxjsL;'rijir, ,cti8ija.vctikin mronvom kori$ib srvari,;D olakiilitiff n. dNgoD svijetu.

STo JE ro DUSA?ilhosc rligjc vjeruju dx t i.\j{ k! ponoti i icaoi,bozxnsl(idio, i iij dio zo!! duion. Neke i!'ligijc,pinjeric. hi, ,i\tiiLa, rj.,rjL, & lu!x prbiuu ivantr. l'o!liiosmri, dun sc wraa nr rDnjuu novom iijrlu, i i pak odlazi u tuj ili prkro.

5ro su zlcnnvo atLE prremrorN.ltc N srroegip,\kc linolefokof.Li! Eolene pn'niJ!.li, { monumntdri. g.obnice bile ijstr.leoe L1o zvtcrdcm.cb! i u Djih dlr.(ic, ie $ rebah li.ronor'g dulip.ltariput u n.bo. Nrjroznrtije su mdu njim ripnmnle na nisonv. i altehu knjKiin.

DREVNE RELIGI:religije izumrle zajedno si njihovim odlikama, primjeri

, danas znamo na timnjihovih saiuvanih gradivina i ostataka

riEipaUi$ Noe bogr SrD.x Rn l)ikuivili$ soltolsL((,f, ovnujsl{oh inaL{l(oh gl$om.(ro no l! ro aen slui,t kod .Ltrg.vtcliih cligiji, j n in,IlliFd,i rl, ulivxli lioslve riic l(,Lrlnih rligiji.

\ . \ . . . " . , l . . i . " . , , i . . , . . , o . . . , . o i rtorq: r' f,ikullr i ,ro,mijr r t).jcn) r1 .! kvdh Kr{l\rr l \ l (L { \ inL lnnr r ' i f r , i { , I k i l t r i [ $ ( r (n1(? . ,u l . i t t ijc rhll, |ovl(r tr, (lx \r b y,r o eor(zJlu'r .

IESU LI STARI BOGOVI JOS S NAMA?r Ltrr \ io i i (hi^ rLrr i inc i i i . r nmgriL( h i , inski l rbr1or.L. lik) rr, tiriju .., si r)Lid(i Srri!yi !trr.rv.r( \ t r i ,n ln rn Zc f , jO , ,v . rn i I ' ,dn i ' i n : l i i n l ) , )ANjm,L ,x n iLhov , r r iD(1 , , u wr i , r j ( i . r i I r iovcr , l rs Dd,L l in , r ( ! i f i i . . r r l i i rLv i i d r i r \ , i v r r i r

, r , , ,n t , i h i r doNon l )ogr M. l ( r r ) .

rri. i^

j! rdyl rim.lsun!v. ntrtNi. tr.ii tr'j!!(

8nd L sr d ldvsko ri,in dilr lrnhNo m I lpm a jr rh! prin6 prr({r.rc r v! G*! m qor.). p iimdiLm p.rr f. Fuj ido

: . : : .

LOKALNE RELIGUElokalne religije imaju svoje sljedbenike samo u nekoj plemenskojili kulturnoj skupini koja iivi izvan modernog druiwa. One se

ZASTO SU NEKA MJESTA5'en nrtc$i \corir n, v.i/n., h trvor plemcnr. l

Sveo mjeso nor.l,i'i idor, hkvo okrplj.li3re, ),ii,$

l)ofiiire nekog podvigx f,cdikr iligq.ici ! eftodiemtrlkc (gc skupi,rc. l'oDckiJ rc.i njio,i pokipij! nroi.

TKO STUJE PRETKE?hv! i molitvc zr n),Nr fr(l(. rijc(lniiki $ .d ikrn,jdnih vjorklh drurh N aiovdn sildu, r f.,Prcr r \? i j i . v id r jc rc J i N(v i tJ r .c i tomr i (L M) j iD i i v m

|ornn(in,i i(h $, n jil,ovi ?xgou rici lorl hogovr.

aEr,lu sruzE FEflSfli$ ii, ron,lcti ili rorijlije nr f,cDosivi, izrclluui i u sl(l uso l ) i i r j In r tndcn ip f t t ln t r i z i l ,o j . s ! y jsu jc ( l { t r n j in rhonvc drhovi ilinrxgiirc Niai. Vhsrik rmuldr rsir sf

ts lu l i ' i s i l ( rn n rgou duhx , i l iSx on nryono n i1 i .d

RITUALI

kol.diu prpilJ I ih0v v ri k.

Poput svih relisije !a svij.ru. i lokalre in jo obredeili nrulle propisan liz ponuf,*r i rij€ai po'noaukojih se zajednica povczujc i j.ra.] ,ajedniikiidentiret. ObLedhr sc nogu obiljeiiri posebni,ivoini obiixji, primjc,icc skhpaije br{ka,. J i < o . r l . r i i r r d o z r r p n n , " , : . 1 . , ' " \ n " 8 . i 1 " .

lq! !L5AMAN| q!q9!49!\taiul,,Lilnih digija poarjeirnuneiliphnnslairob.Jlkc. ljud.koji posjedujL,tariazDmir,rrfon,odubat ii, obrc i @diljjom prcnoieno8 l)orRvmii ljekovnihsvojstavi biljaka i iivorinjr pomrru onima kojini zatuebrmedicinsh ili duhoyni lsrli

ia,rrANsKl pLEs 'DrFiNi nm;n i, lidore,le zvodi obredi pLes SaiDii

0oie(o pomoiu plera pon:u promijenreno nrnjesyjenl kikd bi mdsr nupiii ! va! sa svijetom duhova.

284 DruStvo i vjercvonja

ZOROASTRIZAMZoroaster ili Zaratustra iivio je oko 13. stoljeta pr. Kru danainjem Iranu. On je naudavao da ljudi moraju biratiizmedu suprotsravljenih sila dobra i zla. Njegov je nauk jakoutjecao na kasnije religie.

KAKO SE POSTAIE PARSI?Zurorritrs iliasrL\rram je bLo nrrbeni L€tie,irleEiiskogr orna. Krd lc to cinwo prop:t., ne|n sus njdini sljedl,eni.i, pNlijc nnoso prosonx, prsliliu I iju, gdje N dobili ine P3Ni (,ljudi iz Po,ije().Mladi e Pdsi, hd arie FdaD sodina, u vjc^rurcde arenonijon &non Nayjotc.

KAKO PARSI SLAVE SVOIU VJERU?Zorca$d$idlc yjelske zsnde zow sc hnmovi vift.Zorusftti sorc moliNe izsov nju pFd s&m uidru koiojBore kcd i{{nJalovir0. Z' nju se vjcfujcdi picdstavlj{ boga Ahura Mddu, irro! svjcdosi i iivoti.Zdarusnin$ oauft iift ili pjm iz svere krjigc Avcst..

FAMVAHAR >ovai simboL, takozvmi

hf avahar, predstavlh besm'lnu

OBREO I{AV'OTE >oievoiti.a na dki p ma kusrt, ilsdu uicu, koiu ioj omohiu tr

puti 0k0 pasa rzdrm uz molrv-Aodmotaju Iako iu uvedu u vjotu.

rtt stola pqh na k ttnaptedstavtjaju dobte ijeat,dobte nlsli i dobta djela,

dok tti rcda na rcpuprettstavljaju ba3 s'ptotno,

aovlekovu d!lu, a porcdnol rofoastsiitku'ells ju, Njesov judsk

ik !puaule na vezu s lovlekom

SINTOIZAMIme lintoizam izvodi s e iz rijeti shinto (,put bogovan), i to jenajstarija japanska religija. Bit joj je itovanje kamija ili duhova.Za njih se vjeruje da prebivaju u svim silnim i impresivnimprirodnim pojavama, primjerice u vjetru i planini Fuji.K p sE PO'AV|O stNTOtzAr ?Nirl@ re zn. (oliko je linloizro $ar jer nu sc i,,oriliju duboko u plctpNijesri. Njcsovi N s ghqri denenrivjercjltno poj.vili pslije 4. sioljc& pr Kr. Iako sc veinuiinbhri&ih pobotnosti odnosi na 4naljsl€ kanijc,iinbisri&i teksbvi iz 8. soljeda spo,rilju in€b6kck{nije aduine a srl@nje Nijeo.

Godiinja svetkovlia mal5ud najvaznlil io !intoktitkt dosadaivjem.inos€ slku miesnos kamlja po ukama I prenosivomsvel !lu lLimkoshlju. rdn se.eGmoniiomblasosLivliaiu i iiserle i nosati kamtja.

atME sE oDLtKU,u svErA MTESTA?sljedbenici iiitoizm sur€ju dd je pdrodasda, pa sc ato ijihova svdiira 6to nahzu lijepom prnodnom okolilL prnodnr sesveiiih obiljetNlju debelinkonopcem(rrizflr,/oz) zavczinin oko kame& ili $abli.Sintoi$iaki hnnovi, u kojina boravibrr jedan Lmi,obiltimju se jedndtaviin britem ilipor on.

DruEtvo i vlercvanJ0

a

285

KONFUCUANIZAMKong Fuai (,,Udirelj Kong<) u zapadnjaikoj kulturi poznatpod imenom Konfucije (Confuciu$, bio je kineski mudrac ko.jije Livio od,551. do 47 9. pr. Kr. Njegovo se udenje odnosilo prijesvega na primjeren odnos medu ljudima, te je traiilo iskazivanjepoitovanja prema roditeljima i precima, kao i swaranjeharmonidnog druiwa utemeljenog na vrlini.

fiUIU tI UUDI KONFUCUA? STo tE PET KrAsreNrH DIELA?Kong Fftzi nije scbc p'ogldiavro swceh, i muiivroieJ, ie tueoo. , ro; .vo ' r r rb in.6r"d, . Nlcg. ' . . . . , i . ) , .poslije njcgoye stud ruviliu&nici, pr sa proiirili u Ko,cjiJ'panu i vijetnamu. Njesovi s. djedbenici slare loo duiu

Konfrrcijrnizm sc osl.njx na pet klasiitrihspisr a to su l,ovij6t, l,jesniiwo, obredi,Godiinji dobr iI cbins, ili Kojisrpronjena. I Chnrs l)ondic ljudini

noienjU s neinjeNsim js in, Nlrirlikog

hko kontuciFn(i nc sLave bogove,on ipak u hbmovimi - popul

ovosa u ralvaiu uliu svoie

KONFUCIIE>KontuciFv spk biLisu isprvi

nam ieij.ir savietovanJu (iskthvhdaE. ledna od najpoznatiiihrcaeika u niima gLari: 'Vadai

siLom moDLnog prnjeb..

TAOIZAMTao ili ,put,, organizacijsko je natelo ditavog univ€rzuma.Naiboli i nrcin mislienia i dielovanja jett wuw?iiI i d)elovadebez napora. Ako se ne trudimo oduprijeti dogadajima nitinjima ovladati, sworit iemo mir i harmoniju i u sebi i u svijetu.

TKO JE OSNNAE TAOIZMA?hozi, Lao Cc ili l.ro Tse (,u.irlj L1o) koji je iiviou Kiri u 6. stoljcau ui K,., napieo )e Ddotf. Jkg,iui€rje sadriam u tom srisu,iglavnije kanen hoizna.I'€nm predaji, taozi jc duzio kao rhivr na kraljevskomdvoru, r poaDvao je i Korllucijr. Krd jc odlucio lrenuiina tuhovno hodoiriie, nisu n,u dop6tili da ode ir Kinepije neso ito apii. iiov svoj ndd.

STo JE ro er?lrincip Qi leti u koiijcnu kincskos i iivoia i yjerdrnja.To F kljuina Nr koja wdi lcmii, d e$oji s od dvakomplendrdrr izrcn dusijc: jin! i jans-J. Kiiei suvjercvaii & Qi prcijei€ drisijddn putovima u .diemrijelu i da bole$ Dashje lsd se ti purovi zas4dc.Akupunktun ih oorn ubodim igle.

286 Druitvo i vjerovanio

HINDUIZAMHinduizam je jedna od najstarijih religija na wijetui najstarija religija u Indiji. Ona je vile naiin iivotanegoli skup vjerovanja, i nema pojedinainog osnivata.Hinduizam se razvija polako i looz dugo razdobljeiz mnoiwa lokalnih religija.

5ro ,r ro SRAHMANIMnosi liMuhtinjertrju dr se iri re Emvisiosti kijejcdna iep,omtnjiv. sNenct, trkozHni Bnhn,.n, v*vrhlaik sila koji jeseoilaUnivdnn itr koju e sv€vnai. Hinduistiljcruj( dase ljudskr dlia ponovnoucikrusinaEISEEME.

ZtvE Lt HtNDUtsneKt Bocovl u KtpovtMA?Slike su lDini si'nboli prisurno*i nekog boga i irtve sprm6c pEd njima. N.joniljenijasu bohnsMcd$hse donovrkom glavom, kojisinbolizni bosasNo i uspjch,te 'najmunoliki bog Hanunin, simboljuMirq ivjeftosi

Clanovisekte Haie KGhna pripadnic su deraika hlidul?ma lro3a l01960rh godina u Amefti osiovao A. c Bhaktivedanta. 0iinaveKfthnu,lednu od Vishnuovh nkae.ja futjewtienia), a ime dode/ ( .0 " pobd e , dA . i n inoe -de < n nd / /d r .o . r ' 5h !

REINKARNACUAHinduisti vjeLuju da;iva bi6a nemaju eno jedan;ivot, vet da su arobljena u ciklusu unnarja

i ponovnog radanja, nkozvanoj &'ll'ari

ii- Liudi se ponovno radaju u viii iii niii" -"

dmiwenisloj, ovisno vei o ponairnjuu prijainjen ,ivoru.

JE LI BUDHIZAIVI UTENIK HINDUIZMA?Budhizrn ne z nm tienje o pdbjanju bosa kmni !o kako je saoren eijer. On sei has,pmtonejkoncodh nr hinduttiiku frcdodtiu o ciklnsu

p.novnos edanja i piranje krla po$ta nitudrrilioslobodenje od b8 cillusr, ] ropo$iteoslobadxnjcn svojih sljedb€nika od phlep€,

ASVEII2VIJK

p'ednavLF 3'ahmana i letod!ti kao ponof u mediladjl.

5NIVA PLEsA. >Bos sh va predstavLla rkeranie

nvamnF.ovdie ie p'lkbnkako ple!c na iijeLu demona.

a pLamena pelLia o(o niesaPrcdnavlja ene€iiu un w?uma

stvoricLi srahma (ie 5nilemo sab atis shhhanom) tma aeti,

grave da bi mogao gledat na sv€nrane, 0n zaiedno s vchnuomauvaiom I Shivdn razorlte ler

rvor troistvo koje Hindukri,ovuIrinu , ro iest r obLika,,

Druitvo i vjerovanja 287

JUDAIZAMJudaizam je najstarija svjetska religijautemeljena na vjerovanju u jednogijedinog Boga. Zidovi vjeruju da ihje Bog proglasio izabranim narodomi obeiao zemlju, danainji lzrael, ako buduslijedili njegove zapovijedi. One su pakizloiene u svetim spisi-" lEEEg.

K0Lr(0 vRsTA iupArzMA PosToJ!R.li8iozni se Zidovi dtelc udvijc ghvne rktrpne:otudokne i neoiiodoksne. Ortod.ksi 7i{loviberpo8ovon$ slujajuToN idr;c sc svih njezinjh pr*ila.Neo{odoksni Zkiovi prilasoduju juditif, noddnom,i!ot!. r jedni i dru8i it! ju rdoBr.. Il:ElEiItrlg.

KAp MrApt uupt PoSTAJU PINoUETN|?Kdd navdi l3 godine, djciaka l,oainju sf,rflatiod'rdift, pa poslije isroimeoogobrcda postijebdnikvlh (,sin rnpovijedir. Obrcd sc oivij.u ridovskob svcti$tu, toje$siidgosi, r ta losasrijedisotu u slNo tos dosadijr.

DAVIOOVA zM]CDA>Saie'okbka ie Davldova zvii€,dabila ebnia kao s hboliudalrma

pdie orp ke 2oo godha,ona ma tr nran a,

Pa simboLD ra r raesklhpemena lto h je ulediiiok raL iDav d ,0m ie dams

Slayii simbo na naelskoldDavnoiranavi

l

Pd tom obredu djetuk pto pullla z svitk. Tore u snasos.

TORAN4sv€tiji tekst jLdaizma wori p€r prvih l<njisa hcbrcjsLog Strrog zavjcra,a zovu gx Torcn ili Knj;som r:rkona. oLrodolsna rradicijr smaim da jc Lijc.iTor€ Bog izmvno izdiktirao Mojsiju. U Na[oj se sinrgogi u posebnoj nisiokrenutoj Jeruzalenu nala,i lijep, rulton ispis?! svilak ]trc.

LI TORA ]EDINI ZIDOVSKI SVETI SPIS?Hcbtujska Biblija (koju kdtrni an Sra r,rvjdom) sNojise od Tor te od horckai Pisdo (trorotkih ipovijesnih knjisr).Vaili tc i'lilhud u kojen $ srbmitidovski zaloni i slJisidrNnih rablhr.

Subota ili s rar (D hcbicjskom labbath) iidonkije svetidar. ona poiirjc u pcdh uncnurktr?rliska sunca i raje syedo $bdrjes sninja. Toje dan odmo.! kid nije dopuire.nikaLav rad iak d kutruje. on slali vjcrovanje d. se Bogu sedni drn sNannja odn,Eo.

SVETI DANIMnose tidovskc svelkovn,e kroz godinu slave prolle dosadajc. od njihspomenino Jom Kipur (Dan pomirenjr), Paah (Prha) i Ro3-haiam{Novu sodinu).l€dna je od mjvarnijjh zapovijedipoitovanje subo,€(sabata) kao dam odnora.

STo lE To sABAr-?

(devetemkakom svljeiniakul

288 DruStvo i vjerovonja

rnSfnruswoKdiani vjetuju u jednoga Boga s triboianske osobe: u Boga Oca, Boga Sinai Sverog Duha. Zivor i poJanje lsusa kao

l !*i L-*! !*-t r

t lt*J

1 KRIZ

na dN€ni kiz i ostivili diunre. Trkyo s€ posubljenje

zASTo IsUsA zovu I ZIDoVSKIM KRAUEM?Judiinh muiam da te na rcnlj! doii Meija ili Netikqlj dr $puni Bo4i nau na ioljconstvu. tuiianivjouj! da je kus (koji s rcdio kao zidov) doist. Mesij{,dok Zidovivjeruju da je on smo pmrck Lojipipremaput pnvon Mcsiji koji rek trcba doti.

KAKVO 'E ZNAEEN'E KREA?Kit simbolizia kuovu sniii DE$SIE. K,#ui vjerujl,d. je rsN srcjon smriu donio sPdenje,prcu,inaj(di na sebe srijehe svijcs.

Mesile. od prije 2000 godina, ockriva namlrrrj|flE.

Nad ldirnima pri kitenju,

I SVEIT VAStLtjE BLAZENI, MOSWova p'epoaatLJva ruska kared6La iz 16, rtoLietap'lpada pftvonavnoi kdtaBkoj i'adkljl, Ial seo86mk, 'askei u krornol Fu'opl, od Rlmokarolllke.lkve I njetiog glavaE pape oddiepio u n, stolhfu,

USKRSNUCEKriiani yjeruju da je Isus Krisr nidana poslije

smrti ponovno oiivio, nakon t€gaje uznesen nnnebo da nastavi iivjcti s desne strane svog nebeskogoca. Njegovo je uskrsnuie izvor nade za sve kritane,

KOLTKO JE ISUS ztvto NA ZEMUI?Isus Krisrje iivio u lalcsrioi, t{dd pod dhskon okupacijom.Majkr ntr je bila Dj.viq M!.ij! a,tmaljskid{ Jo'ip.I,iijencso ib je psho vF4ki uiirdj rdio je kio dNodjelja.Njcgovje n{uk uznemiio RimljN ivjcskc vldd,pa su g! toglbili u 33. godni iivolr.

USRSNUCE ^ovajdetali vft'aia fufozoE od oboienosstakh) l, katedEre z 19. stoLJeaau Lli.ohu pdkazuio hu5a (ako 6taielr mdvih, Kdfanl tal dogadai5tave

BIBLUAKriiansko Sveto pismo zovemo i Biblijon. Ona udrutuje ;idovski (Srari zavje|i [ritanski dio (Novi zavje|. U Novon zavjeru nalazimo wjcdoienF o tivorui uienju Krisra i njesovih prvih sljedbenika.

VJERUIU LI KRSCANI U SVAKU BIBLUSKU RUE&Mnosi kridmi snarqju Bibliju Ndon Boijon dFijL,i doslov@ isdnibm. Drusi u njoj vide smF$ povitsiihzapn!, priaa, pjesma i piispodoba koje r€br tum.dni

RUKOM PISINA SIBLIJA >Prrie erc rskanh knjlsa, Bibliiu

su paZljivo prephlvaLi naLatinrkom r sdkom, To su

obiino aniLi redovni.i u5amostanima, a pmdavaLisu ihbogatim i lkdLdvanim lludima.

Druatvo i vjerovonjo289

BUDHIZAMBudhizam je prije nekih 2500 godina u Indiji razvio SiddharthaGautama ili Budha (,'prosvijetljeniu). On je dao novo tumadenjehinduistiikih idela o ffiffi i pouovnom radanju, te iznionauk o izbjegavanju patnje. Njegovo se utenje prolirilo kroztiravu isroinu Aziju.

aEMU sLUZr MEDTT|RANJE?

IBUDH NE STOPEovd io lof o eupu veLike n!pe

i?sdd o kaLlAtoka, prkr!j.

M a(l redovik t TarLan'la (na ni.l rorprepoaatllive haLje !alarove (r!re) boF irwu rcdovnllkoi a cdn .i ^anoi Sansha, Redovn.i r cdovnG svo ru dbu r ! pdnekad zapo tn i u

vtrujc $ dx ic tsudhx Niro ,rrz,u n,.dniLriuiipod rablon bodhi rLi nediriciji se Ladi poaiantrunurainjeE nira i viies n niieunjr s ijst pmriod $ih nisli i$er no ih skFie.

IMAIU LI I BUDHISTI SVETE ZGRADE?

ivlro8ibtrdhisri rosjcauju hmmovr isdiri bi nhzrllno\"rie lunhiirr6kalinjesovu pomoi Bud| istiah svd,$in ' , ' i L U L i , . " ' . n . r r r ' , l " r ' " i . r . .u koli0i . iwrj1, !v(tios{d. Klrcskx i ltll)iN[i !(ii,,{ nn,golt: fitriiNl, hli.?vr,. t)ruoJ..

KARMARijei karmr prcnosi mn iclcju dn dobra i loin djcla inaju posljcdice i u ovomi Lr butluiim tivotima. Budhnri vjcLuju da jc ncjcdnako,t,lj.r. Ci p"qqUrdhe,k!:r{skupljetre kroz nnosc iivorc, ali ju jc uvijck

5TO JE TO NIRVANA?NnqM je prosvjetljctrj., 3ro 4la;i odobodctrjcikrus ndanjr, pdnlc i un ,nj., a anisijvjeiito blihnswo. Om e postii. kad & (oollobodi pohlcpe, mdnje i oqnanja,b ljudskisvijei Z: ftzliku od hindtrD.vjcruju u l,smm{ duiu.

TIBETANSKI

u

290 Druitvo i vjercvanja

ISLAMlslam znadi pokornost Alahovojvolji, a slavi zakone i udenje ito ih jetobznanio prorok Muhamed u svetoi I|lr|lMlltltl. Sljedbenici islama zovnse muslimani (,,posluini,,).

GDJE MUSLII$ANI SLAVE EOGA?

. " b

Mudlha,i $ D.gt nohim rqkdne Djcm, ali s ie,okufLjijL' u drD,ijiia zajedriiko noliNu l)ranija obinm mir&r ilivi!. ilih. to jcs tondjs koteg|,n(jdinrptevnio' sh$nr pd t)uh nr din t)o'imna dolirw.l

zaJTo sE rvlusltiltAN Iornt-u pnrMc iMEKtr

PRI MOLITVI

(ni(tMckr r sNdijsloj Amiji bdno jc mi(so pbrok{ivl,,hrmc.lx i rrlivcriri Nhnsl(i s.&1. G.dtnc 610. MulwDdjc t)rvo Bor.tr oblNu prlnrio lir! hr brdr lfaj Mckc ot Nihs. nn,$lirrnr ror nr, rk. ihJl!,1,r i.rlDoi) ! tivorL Do(lu,,., ttmrrl

Kad m6lmansk hodoilsfkl(sn! u Meru, modJu ldah

- . zENA u

m tiLimu u5hleruiu im prrnjuproma Mcki, a gL.va m ic! /'ak ltovrrii pok !aii.

A DZAM!'A U DJENNEU, ]MALI

ok0l !! ov. afrika d:im ia z 1a. norea., Dodisidr ! D enne!.mko i ve i l oh kd inu .govnc u i e ros i , r s r i dem l e od i r b i ! r eremLje, a tsLedon podsicri m rvdavu

KURANI ( , J ' : i ( u . , ' , ' i , . e , . i ; r . , J . . . t . , r F , j ,se da ta je Muhametlu objavio srni A1ah. Kuianujcdi,juje sc nuslimdf zajediiiltin jczikoni,jcr si moraju udiri ar.pski da bi mogti dinriizvom€ Alalove rijeai.

KAKO KURAN GOVORBA pJe rij.t 4rri?, znaii{Do ito tueba r.cttnad,, zab ii,te Mrhamedolo lr.vo odanorjr poaelo olto lro r pojaliodr&o Gabrijel i rddio: ,Reci.injl. KuH j. pdijeljen

. " ; . , . u , . , b : * , . g d . t , . " , , ,m,sl$.,Na kiaju { NakoE siha onake koje govor da sad

smbo l 5 an i 0n l na . l i e kc

7ivortr r Lrinin ta didron

BoGATo URESENTKIMN >Miog a primterci Kmn:

dirgorere lmjchine, poput

ukrr!trv:ire ALahovih r jeilimo le po srbl !r€6k iin.

HADZI I ; i l i h i . l r l luk jc hodot i i tc u l \4cku nr ko ic sv, rk ir rus l in n, iko jc io ikxko Inoguic, r rcbr poi i br lj(l ,D u rireru. Or jc Jc(hn od lct sLtl,ovr ishmr

os!rli ru ispovijedtrnjc !jcrc, svahodncv'u n,olin.,,

5TO JE To CAsA?( : . ,1 r i l iK rb i t . \ vd in r r {n ro i , so , \ r& Jh [ i j c! l t l ( k i \4 rdn i r i v jcn , jL , l i j u j . s rs ( lo ILnh in(Arr.lin) nr nrl.sr n. gr ir porv.rio tivi ioyjfk Ad.nl(Adrn) LJ rrtdnhnst(om .,rtoblitr onr r. hih N.rine:160 r,rllklh boiinsr

(l.iinr 610. M(Lh,,n.(]j. t. \vdlnr posvdio Al:'hr.

Dtuitvo i vjercvonjo297

SIKHIZAM

. t -

vieinou, zar, vlknl n!levioznafavaiu Brn &inuh.

:.,),.

On je vjerovaosvetost tteba

SimboL khanda predsavLja mnogakljurna sikhska vjerovanh.Sana je khanda dvosjekLi maiisimboLhln vieru u moa istine.

K'us pak prcdstavLia jedinsrvo

I ZTATNI HRAM, AIARITS,qRzl.tn hhm iLi Harnandir Sahib

r sirhc p,mlciliv m mlcni

KAKO ERU?SimboLsiknske'cligijc i MjvM,,ijc njc,i'rc filireiijro|nsro jc IhLiNrndi r i l iZ lxh ihrD, ( l , r t l isvcr i jck i \u An,rlNrtr, r l'�!njil)tr, irg,r(lio jc i(vrti grfu Ildn l)xs.M njcnr sdjc l( nckod n,!(li(i'M su,r N rl(. |di sutr,Ath r l igru j0 Z l in ih{D i ' \ r I y i ] r Str rur rk t r f io! ldu krjgr (1,fih Sihib.

cu,n Nrnrk jc niurrvro (h jc,j<lini rrin oMj ito sri4rr l iN) r sd) " . s ik l i i ,c ) lc l (u l h ,ar , r v jdt r rdri4jc(1n., trs.,lriif,r i,rvcLr krji6c. s,!(linc jc i(ovinirNrn, bot iN[ . idc no r ]v i r rv inr Sikh"kcXr larOrN)vi) inrtd r,/rr4 ilihhsovtonicu, grlje *ihl,i?rjcdno bhgoti,l,ori{lrai I sn,lu ful<,ga rLo nanle.

GURUKro u svim hinduistiikinr tradicijdn., i lod siHD rijci gu,rl ozi:rdavr ludrogoaitclja ili, doslovnijc, ,otkNirelja svjerla i lamc". Silihi u dcsccorici svojihguM vidc jcdinswcni iivi spiLirual plancn koji in jc prcdro Bog, pfenijevii

sa najprijc nr su,ua Naoalta, i prcko njcsr na svc sikhe.

Ilo !E 8!9!!!! iq!!!9 rlllH?Guu Gobind SinEh, dseti fo Lcdu (1666. 1708.),on,ovr. jc KhaLs,, ilizajednicu Sikha, godinc 1699. dr s!r.' I r . ! , , i i , J . : k h p oso . . o . j . | fu . ' t , t s ' " , . -

,pLemc unnij{i,r vjeru. svi sikhi nos pdsnnboh,hkoNd,ih fct,K,, kro sinbol vjernosiKhhi. Mcduntimr nxrazimo ikhr. (bodei) kro ikrnshu (fixl).

9ql!l{!y4lv!4 IlrlcA?DestiEuru Cobhd Singh n wos je nasljednikr odrcdio^di cnnft (,lna, knlisu") tuko d. podije njesa ne budetivi[ grrua. Onije dobih hc Cutu Giind, Sahib, injezini

. ' . i ( u , \ ' i i l i \ o . , r r u p . l , a a . . ' ' . L r ' - . 1 . / | ' .poisrikojc pripadaju tivon guuu.

OEsET GURUA>ova sl ka 4avlD6d su!a,

(ntr vrhu), suru: Gobhda Sjisha(gore deeo) I Gmua cra haSah bi (u ecdinD. coLobEdlstrrtr F rlar Krr5hmn, (olile

posubLien zalo <to * usprotivio

292 Druatva i vjerovanja

FTLOZOFUARijed filozofija na grtkom doslovcc znati omudroljubljeu.'lb je disciplina koja traii isrinu ljudskim razunoma ne u vjerskim objavama. Filozofija sc uglavnombavi dilemama posrojanja, spoznaje i djelovanja,te odgovara na pitanja poput: ,Zairo postojimo?(,,Sto je swarno?u i oKako se trebamo ponalrti?r,

TKO SU BILI PRVI FILOZOFI?Nijc roznato k:tr] '( rodih lllM,njr. Ziridnjrikr.rdi.,jinluo poaerrk vctc ukrograkc nlr ioe. u rnoir Rlulhd,i lAJntordr, od 100. f,. Kr fr rrdilj.. l,hiNVriAiiorerovrrizi,iitjrnjaoloEi.i. 1,.iodoslovlju.ktsiukrciji, di.i i lntnt.i \od. ,,Bhu ,nisio y.i

JE U FILOZOFIJAJ'IALIK NA RELIGIJU?BN kro ircli8ijr, ifilo/,litr t)okriiyr objxs,i,l0'L$crijsvijcr i ljtrlrIoE lrosojr ij{. tro a ut]tuod,.Ligijc. kojl lroiivr ni vicLi, ut,,ofija pnblcnjj0ji

tin'l.icc Pitanlio,i ho(I,). (lrtuti i sloboln.\oljc - |isurii $ srjJi!(r Ltlofilfog (,rzlorros)

STo JE To LoGtKA?ti ilb?ouiiic loEikr t)osufr rzil)l, rnI dob,os.J bj(griii',i,rzn'iilirrir. J.din ac Drh l( rsiirli r i r( tovf ihjcr f,ilwri krko !c iz dviic pfcnri( (tncrIorrvltodxdc i,vqririljxr altljuirk.l, o (lnii,S{,luN ic i{Njdli ,Sv i n, l jL isn( i i , , r l i jcd i )SoL! tu1 jc sr (n, , .

aovid * str: en.

< L.t D\kr oRoPoRc EI kdan le od gLrh ih . i iev : fLo?or le h io

.\ srtri{riF iovieko€ m 6ta\. " ;i,1t;;ii;-,1.;i,ti i;i;\ rcresmNs rr€n Leorka

tiz: d, vtuji, m?van Virruvicv- - - , ' {1 . i .P o r r ! " r , ro

- , / ' / ' v lov ! o ,€ , r€ i ioqP' ' , - d r d L ! n ? l l a d ' J t

r >2.\ . 4.'.:! rrus toonldo r€- - ) -Y:t= ! florio dr se nB ra rlva

\ , . * " , " * * , "

ki :njcc u Valkanu, dleLo icta riEkog s ikah Rafadc, 0n.

prkazuF mud,a.c z raznh epoh.k.o kolce! u bcarenenskoj akad.hili

U rodi!tu v d no PLalona iArsrokLa6dubLlenc u mspravu.

Dtuitvo i vjerovanjo293

Nad nehyoElon l&om dl:e se SLobodaLtro simboL iberane demok&iF. deje kojesu nad.hnuLe amalaku borbu za neovkno5t1776. mzviLi su emoprki poLitill l fiLozoli,! p om rcdtr lohn Lo.ke leai l.cques

ZASTo JE ISTINA VAZNA?l'lranje brine - itojconi ikako je prcpozn*i- pfiprd{mdu nals'$ie indjsl)ohije filozofske rchc. Ncld fflozofir . r ' : , , t (u rps.mkrh rn(Fr iahpd\ i t r ohhk r f .o Jr ,

islirc. Drusiprk vjeruju da apsolLmd istina nc lJosbji, vcl! ,1 , r r r "n i k t ina loa od, . tNl i r . t r ghdanj ' ls i .d i . . , ,ipoj&iinih kultuh - ro jc6r d. je,.oyjek mjcra Nih srvrn

STo ,E To sLoBooNA vouA?P,obkm dobod n€ volj€ - 3to jc iglavna rem muosih

Bhagavad Gita (,Pjesma cospodnFl eddihnoge flozofske nspnvc irmedu (rshne(Vshnu u judsrom rku) i ijesovog bLskosplirteLja a'luie, Krchi n] prekr anr Mvicr

5TO JE TO ETIKA?

I.'lIL,:tile ili nolalna lilozolijr ilozol;ldjc disciplm{ koja kffaiLte lkt(o ljudistnnju hoelnc$NNc i nzlihju dobrood zli. Jc li izvor lrepo$rog poD.l.nj.osjccdj durnosri pBmr Bogu ilivlalritogutruuaiDjcg osjcdrji? lliakc htine nnuu Nih dfuiwifrd i6re -opCcnirc govoredi,isroanj.iki d'!is! dutnost pi.mi'r I , .zajcdnici is'icu vile od, nipadnji&ih.:ii ..'

j . . i .:

2QI1 oruitvo i vjercvonia \ldl.'Nanc.nin

Ir;;:;i",",, I

vtadati st .iito I

DRUSryAKroz ditavu woju proilost i u svim krajevima svijeta, ljudisu se organizirali u skupine koje su se vodile istim iivotnimpravilima. Druitvo je ime ito ga dajemo takvoj organiziranojskupini.

5l9 l! ryr{ qlusrytMAl4l!9llillo?Neke iniitu.ij€ nahzin. u $,in druirv:ma, od kolihsfoheDho obirelj, bek,,odbidske vuc, b,ieuzr diccui l )od je lu mdr t rhadob i is fo lu . la iP l l ob iaa i i ko j iupnvlj!u drdtkiin pomi,njch uvelike sc ri?|ikLiu

Radntcl se nuae \da zadovotje pott-;bb \svih 6talh alahola ., :.d'tltva. ,1:;;;.,rr,,,

I IORTA ZA ODASRANE, MRVICE ZA I\i}SENekismatolu da bidtuStvo mo6Lo sNrbitiTa dobrobl rh *oih aLanova.ova sLika lusrira so.iiaLn&o shyaaanie da drultvo nd a btasostanic samorednc klase, te da b sa nosa rrcbaLo m jlniati (Natp s pod rLtkomr ,Ane.tkizboinipLakd z 19u. snub hdnitkc sL!rove")

KAKO SE DRUSWA RAZVUA'U?Dn,im se oblaro pihsodujuoko Rbe, i !o kllo okoliia, tako

rohjena dolui fo$upno,ali ncka krupDa zbivrnja,

KAKO SUDRUSryA ORGANIZIMNA?svi ardn,lrq o$rnnieM u sDrislu t)odjele Rdi in.aiiadotroieDjrodLuka. od nxxlchih sc dnliwa ot€kjcdi woiin il$oviha osisu,rjli Tairiru, kl i,xkon,ckononsktr sisr nios i osjcarjpipadnoii. srjlcrnjer i lu t r r je \ rnF o , rs ,h t i r iu J r t rn rd ic ,e FrrfianfiflIlDlltlqtr{tl

codine 1939. ! Nienalkoiic bo, f opaesavLic, yulei znamcnitiBdtnsk zid koi ic.Ddvaiao istolno i Tapadnonlen.tko dtulrvo.

-9*.. ,'xDruiNene zrarosri u u;em snislu ptuuianju iivor Ljr i u druiNu. Ekonomisd prouiavajugopodarsko djclovrnje pa ga pove?uju s ljudsk;m ponilanjcn,. Sociolozi prouaMju d,ujwenusrrukturu nodaDih ,ajdnica i nje,in urjcoj m ljudc. Prcdner su p]k arinmja anrropolosakuhun i dmirvena struhnux rridicioDalDih druk.lva.

DRUSTVEE ZNANOSTI

AOSILJE?AVAN,E UIAsIG D]E.AKA /MEDU oDMsLE UUDELl ' i l o ( .o ' ro . ,+o o s . .on0,. m iaoo sbt*ojslvei i.ah. hdan je od nairajrcnilirjobild! obrcd koi oznalava preLaar r dl€rilslva u dcu dob.

Daid ie,bos unapredenh konunika.ia mao drusrava koh tposve t0 bia od oslrih. ve!na iud od gEdaia do seLjaka _ovisro ekononskm itehiilkih s!stavlma koiipo@uiu svile(hro nyai.lu s obalno drultvo.

ZASTO SUDRUSWENE ZAJEDNICE KORISNE?BrzigosD.d.4kirai do lojcg j. do!lo u 18. i 19. ioljciuzJN julu.i rrtNrijskot rretu.iji, izurao j€ solenrcdn,inene fnn,td,c. Delsene{Lse n$o$i nzvilelQko bise objan,il. t)oiljedi.e tih pron,jdr i rkupilirir.io d iNu l)rn* funr one ponaru slivddslorrn. dtulsenr pird,jr, od ku ntrnih mtikr

UTJE.U LI NA DRUSTo I NASI GENI?Znr$od,l.i ki D ogo soJiri ,NphvljajL, o bmc noviie u.j.i. r. dtu;eo: prnodr iliulgoj, biologiji ilikuku,r.sociobiolozi rvklc dr i! zr ljLdslo lDDxixilc odsovolril)oujviie scnikoji.(hduju mii rjclc{D syoi\trr. Dn,silxk n{nr6rni.inni, jr

jc zi to nijods.vo ijr klltun.

5ro ir ro emnoporoeU4tr . , i - . , , f l ,p " "1 j . . f , " , . ' . , ' 1 r . t , , . , , , 1 . . . i j , , . , i . ' t , . t . ., . r l i k . l , r i . r . c r . . , r 1 r , . . ' . . , ' r . e d . , . . h 4 t . . i g t :r ' 1 ' . r , . . i . , k , . r " " 1 , . d . 1 . . 1 , . l . \ , 1 ' , . . i i i i r , ' . . ' . . r .koj,"rjcdro ^vcn)o kuhubn), i ro rr|o! r lokrlrnndNlNiNi. Njc,in jc ciljbollc h^srijNMic "ljudskc obirdje

.x\

l l,ayi5u samo iedna skupiii

d, su ,p'avir nihova dtu<tva

MARGANfi fiEADAm.nk n*.. rtor. - 1973.

Ta pionkka rntrcpoLogtl-a

dje(e na Samoi, Novol Gviieii

zakliuaak bo da je osobnost

'i.:r

296 DruStvo ivjerovanja

KULTURNI OBI.AJI DIUEM SVI'ETA KULTURAKLLIturu iine zejeciniikc vtijednosri, obiiaji i vjerovanja kojidluitvu daju zajcdniiki idenritet. U nju ubrajamo i tillliiliil;{ill,odnosnog dluiwa, bai kao i njegove obrede, modu, ulrltjernosr,hranu, pri ie i naiir i ivota.

PRIPADAJU LI SVI .LANOVI NEKOG DRUSTVA ISTOJ KULIURI?Tndi.idlldx irunvr obinro ir)riu 7rJ(L')iatio hrLNru. Lrudi Loji ,irc u 1(iin. ,rnovrnijnntnr!oinx, dijrt! t)(v rdrvrluiu kul,trn1, tiolm $ vea[] ljudi idoi,ili.ifr. Ir nj! tru!oo,,,""n ,!iil,:!,:iil:llj:)iltl.i!i,i,ll,ili. obii,N !dncridk h. nrd,i.ltin v,ij&r,biini1 i rrii16irni,0 ,1 , , ^ ( mdrL dosdtu , l . i0 r l i n . i ' n w i j c ron , .

POSTOII LI GLOBALNA KUTTUM?r l . : . . r r . . i . t , , . . , . - , . . . , . , . . , . . r , . ,i knruitrriii, r D(Ld,ir i{(hrolor jr zHiriLi sid\L{cln hLrL v i ! rc i la l N .L{ $ r ' , r i i i (bs i ( I r j , p , in jd i . !h1) l rn r t r \k r l ln . o ( lv i j i i t r l )o a r . r r i \ y i j { tu , no i f rkr r i k i ! { i , r jL r l i l j v . i i l (LL IL t rn i L r ]L ( r l i i , r i l o , r ln irn l lN i t {L tL r , , . I " i rn r ( , i . . iu I n l iLov .

le svetbvinc t Los AnseLesa

. DAN NEOVISNOST

hlaju po6 domoriub ..

Ravanom u boju dorrn 7i,

r o i h , c . l i l r r oya i e i r o i i lmodleii, odyaa od Ll!di aai

rPd 6t!si, m e! me -iedml!m so !mtr l!dsk! k(Lturu.

IVIUENJAJU LI SE KULTURE?Kdrft . tni iu t ina povtsr i in lusvr Jn,nu.@ 1'{ ' 4'E*.'y;;!tj:1g,in:1:ii!,. r,'onjd,c hrlurno8u lzrri ih,r trultkne promjerc I rrrctu.ijrKuror.s. n,ij.rj,Jr ir toticijr s.lNsnn Lutffrd,rJr'rn je !lobahib lt.,i,rril(.l jr I ohkilinie f ut.ytrnjromosun,tu !dm,lirjdf N j{r la upozriiu d,!s.

KAKO UCIi\4O NEKU KULIURU?\i.iin, rj r otrxsr urorlari n s.i! ltuhunlOnir. ul,lj.JU ktursvojL, obrelj,|ft, ol,.(lc lob{:rje,

tdilt, udridh*r, trulstft mlik i ltnz /rjdntik!

fo!il6l. Lj ir \rejoikL turi Lte iko,nolu i knjlee,r€ Prcrro tij{!rjr i elevizite

TRADICIJARij€i tndicija u pravilLr se odnosi ni sHop obiiaja i vjerovanj? koji odrarrvajuzajedniiki identiret skupine. Tradicija se prenosi s koljena na koljeno rijeaju

zAiTo PosTojE TMDICUE?Tradi.ije poisto izviN iz duboko ukdijerjdih vjercmtrja,ilisu jedno$rvno izniiljene u nekon rentrtku povije$i.Posbni dogadiji, popu Lratjsskih polork u Yelikoj Briradiji,Drnrahvalno$iu SAD{ i Dina Basille r lranolskoj,pod.c r ju jud . n ' u . i (Jene po ' ie h . J ,g1 l r , ' , ' d . . j .k u njinx budc Gjctrj hjcdriikc lelrutu rovijcid.

lEztKSvaka kultura komunicim jezikon - skuporndj€ti, znakov^ i sinboln povczanih gLamatiLom.Nn svijctr postoji oko 5000 jcziki.

ZNAX ,STO,( >ovaizirk koi vozatu ndreduje dd stane, mpsan i.lir dbpskonm sslerkom. Nle3ovo aalenle, medurim, bd flleli ob?naiiule

niesov prcporatliv obllk,

r AMRHIZAIV II \'TLIKOJ BRITANI]I?Parkqska subkuLtum koncem le r97o ih medu adoLe{entima biLaviLo omlljena. 0dLikovaLe su io gruba I btra rc.k.gLarba sa re(okimqihNina. Paikdska moda, i rojm bh im boFnjem ko!I buieniem kote, odbacvaLa je matiane kuLlmne vdFdnosti,

bila je upftvo savBen znak pobune proiiv bdit.lia i drultva.

.-AJNA CEREMONIJA (CHAJD >lapanka ! l6di.ionaLnom

kimonr pred uglednimsonima zvodi lainu .eremonlju.

ore ie vno no:ena nlomupnvllaiu mnoga praviLa.

Nckad se niome, u ostalo,tomiLno l:hravaLa

dobrodoiLi@,

KAKO SE. JEZICI MIIENJAJU?

Je?icis,Mrijiju lN iloliure- inerakcijon s dn,gimleicinr. Jcricistilno Bubc $& iprinajr nole rijeai.lbnckd i n,rc ijcii dobiv{j! trovo zn{ienjc. Mjsrcu,ijdcije isbsjezika zoveno dijalek n. ili nrictjinnOhinsmj! { izolrciji - pLimjc,icu, rboszivouu z${cenin selina ilizbosscljorja u dlhkikaj.

SUBKULTURAMnogi sloiena drudwn poritu raznovrsnost tako |to dopuitaju nrnn1imskupinama swaranjc vlastnc sLrbkulturc s prepoznatljivim lonadanjcn,vj€rov,ojima istavovi'na. SubkuLruLc Lrroz modu, gl*bu i likovnuunjclnosr iesto utj€iu o.r rnatltnu kuhuru.

!ql,E-I9-q4!9:MM4l^di koji *i! ul,udcrju, jNmtrdiqlonr idoltneu i ivsrimfrlvilior ,ivora ponekid s.pddruiuju brndanu, primjeLice'norociklistidkin popur d,/ll,4,g.l'ilijapamkin lz,{aaza. Te hnrleobiino ssnnjLr vlauru srbkukunrkoja s ellikuje pnvilimtr oditarj,,tetovaiamr, slengom i glaz.bom.'I

i upddljivi zi iovi o,naauju lojdmsaldiova i Foos ̂ og tdpadrb$i baDdi.U sh,bi mlddN ltuluE, kro tr slftajr,sus$ np&, i6b se cjeo urjemj

TKO SE PRIKUUEUIE SUBKULTURI?Mnosi ljudi, neose nhdi, prildjutujuse subkdrui mdi iTaiamja Nojih ituersai idenrida. Tinejdi€ri i adolesenti pote$o s Foguslabo identificiRti s vijedno$ina iineresinr madbogad , I m p r / r o . n ; d , L i n v i . J i o i i i . , o n , l - i u d 'v . ' i . c i n g ] . : b n i m . p o ' , l i n l o i . i \ n U o o { , u -da medtr njiha pomti osjeaaj pdpadnosti. Subkultu€. roE ' .m<lj:, ul ' ' ot' i, nr o' fu fo klo,ros p -r cEr a ! meduvrem.nu ie Gao

a i t l: ' l

300 DruEtvo i vjerovanja

OBITELJObitelj je osnovna druiwena jedinicakoja postoji u wim druiwima, iako jojstruktura jako varira. Glavna svrhaobitelji, a se obidnoswara vjenianjem,

, to jesr radanjepodizanjedrece.

STo JE To ,NUKLEARNA. oBtrEU?Izft ,nddca,na obitcll' ozhaidr ajediictr sNNlj€nuod gJ le F /91 rn ' . l t l -u . ' " m. : " , , . . . . f , r . r i .o \e c i . . (Or ' ; ( se od , . , J . . .h i , . k . ,e ,oh , . , . r t t r . , io . , . . k pu ,o j . , , . .Lb i r l i i I a r ' .dnnr d ,u . ' \ ' , \ed"a1 . t ! .F f l1 p , "o ,Jen. .poput rdioda iviie bakovr, ddele su do latuobiteljisd$no jcd.im lodireljen.

A SVE U OBITEUID o ! rc 'e ob te . i , ooo . r o . . ro use oa . r ,a . u41. ,a i6 .a z B , r . t ,?d ! raed-o , t io {a \ .0 n . ln - ro d un .o 0 i ra eo .o ooa, ta .\.rrs\. ool.m.e.q. @stor, a z

sTo lE To S|RA oBtTEt-!U vcini druitN|, nrposc u pftdn usrijskn!,trndicionilhim zajcdnictum, uobiiajelo jc dx zxjcdno,u,siom ku&nlrvo ,ivi iircki ltur rodalo s kdne iliol,icstftne obirclji. roF ekdi.s in obite!, t(oju @vemo

TEMEUE TI SE SVE OBITEUI NA BMKU?vdD druitxva sldipdrje btuka slaviponno ea(knimvjesliifr obrdoo. Neki l)jlovi tu rndiciju odb!.uju,pa s r.ie uz$dansktr crnronilr. Tsjipak Rdiicosnivaju obitelj bez bninih vczi.

zbog naprerka nedicne ie veaidio iovjelanstva : vi sve du:e.Iako se,a starit idanas bdntrnnoge obleLi, sve h vlle:ivi

,$

Ht DUsKo vjENaANlE rrhd.ionaLno h ndusko vjentanje

ie 6posravrla samo vezutmedu muua irere, u tivolu

iove obiteLjivelku ulogu ig€jui rLanoviobireLiiiz kojh

Druitvo i vjerovanja30t

RODITELJSTVOlznedu rodirelja i djece, pa biliTdruteni rod€njenili uwjmjen, uspostavlj? se jedinstven. vezx.Rodirelji djeciosisuravaju hranu, krov nad glavoni enorivnu podriku, a i pripremaju ih zx njihovuulogu u druiwu odr:slih ljudi. Ponekad se o djeclbrinu njihovi pravni skbnici.

ZASTO D]ECI TREBAJU RoDITEU I?Dj. . r doLr / , n , $ i j . n . . r rLb) . .d. .b , , , !n"o eb.z*o dje

tr nthin,8odn,imr, doktuo ihnijajr f,, io ,a i - h , rnr i l { . n , . nd, , l | ( . .n i r ' ,J i \ l i J" i | .1 . .r n j e , , , i r ! a , ' : ' r j | r l . d ' . 1 , , . , n . . * u J t o ' o . u r .Kad djeca odrdN, rodnclji ih ,,$hvljiju porronisrti, lqkoenorivno eko lfinincijski, dok fravc rwc opsnc lonkc

0va iu:foaftiaka dievoiaa ovhit fe o rcd leLiskoibdz svedokne odrde. Ll neln ie drugtvmi rcdlteLFka uLoga prd!nenaim obG:ovan le i ! len ie enat ina lv les l iana ,

POTRAZI

CIVILNO DRUSTVOMnogi ljudi smatraju sebe povezanima zajednidkim interesimas drulwenom mreiom koja se pruia izvan njihove neposr,edneobitelji. Ljudi se okupljaju da se zajedno bore za neku idejuili organiziraju bavljenje sportom i dokolicu.

ZASTO UUDI STVARAIU DRUSTVA I KIUBOVE?

TTRGOVACKA ZAONIGA INDIAI{KISogd lud i \ lLppo c l .d r 'o r "do .og bogd. d dobo.D "svrhe prdko lakorvanih zakLada iLif!dda.iF, zaklade daju fimrciFkupodraku vriednim projektima, pa tako, prnied.e, poddavaiuprcsnme razvoia i ,altite dkoLila

STo IE To VoLoNTERSTVO?Ktubo\ : d u , - r dob,o^onFud, ,8 , -Nojih ciljna slanjaju na md trepla.enih ponoi.ikaili \olontera. LjLdi se prihvriaju ralaosa posla ato no

l j o d ' , . ' : u , 1 . r E . , p . i n J , r . . l o ' o t " o u l o r , " g r -drugima. Volode(eo more ljrdina pibavni i mvapijaeljstva ili ih usivdid n nekon ndnon unijetr

Napsc u boglrijiN dllilsiNa ljudiinrjuvrcmor izarktivno$ikojc idrlc i,vrn olcila o$ovnih ekononskihiobneljskih ulogx, prjNjedce za unjeaDst ispon. Ulxalu klub ilidnriwo s dNgim ljudinu htih zrninanja srviqnove veze medu ljLdina. Neka, takozranr rlobruoornadn,!!r, pohrru ljLdinr u nsolji.

Gddiie 1935. ddbrotvoha !dtus, Live Aid dBiittaLa ie konre{u VeLikoiBrltani i nitakav u SA0 ! da 5e namaknu yedstya e:tve gladiu Afi.i Pripijenosu lh koi.emta mnogisu ljudidalsvdj filds, pa se lako srupllo 60 hiLijuna dol,h.

EKONOMUALjudi rade zajedno radi uzgoja biljaka i iivotinja, ....i:vadenja sirovina iz zemlje, izrade predmeta koje zadm 'l:,.

s"lj" EEE[EE!!fi[, u usluini- d;elatnorti-, i l'ipopur bankanwa. tl<onomiju i l i go.podarrwo worit|F---f-,Liffi t-El or\rrrorcrla r ra\poorerr j svcga ioga.

sroErq!4!g!joME IqrRAtllqU ekono,niji ponolc llunl koji po Dclojoijenintrdc obui Nlusc, k.o iljudi koji ih Qr€ izr njitr flaiajr cijcncodftdtrje zrkon ponudc i torfrinje. ALo l. pdh F jxkx,cilene $tu. Akole ponudr vclile, citeDc lx rj!. A_ko.ileie prdru frnisko, proizvodaiiu pLrfilu !.atriuju

STo JE To TRZTSTE?'litiircje

u cLonoinijimjcno 0r kotem kuri if,ldaniimzmjeijuju mbu ilslusc ri r)vrc. Sezbivmji ia diirrI)okfcie ponudi i totatrja r n)l)l i urhga.

JO2 oruitvo i viercvanja

,i

p

I

iovatem! id i j i ru lno pere rub ie t raye obreL i s obLt : i lo t ' j e . t .Takav so kuiii poeo nc smalra dilet0m cttonomskos sunava.

!qKV!!y!tR!Mr9!9{llqlq4!4lEMgLJ tradicioorliih ekonomd(ih $tlviN ljklisNri kojenn ftbaju protvode u nahn l(oLiaindna, aviirk (ono itoqnl ne nosu l)oroiid), pbdrju u mjs n rgovinskimvcdinima nx Lrr,iomr. U flxnskin pivrdaDu, vcainomekononskih djel ionine uprxlljdj! niprratn. N(krni ll'ilne sile, ncgo dtaR U,njciovnim susrvinr iekesu dthtnosiu udhinosi prilrbih wriki doLdn,sina,pri.rjc.ice javnin prorheton, upnvtjr ddan.

STo NE SPADA U EKoNoMUU?Kuini poslovii druge ltui.e djela!,osi nc uhku ekomnski s6rav ako.(ko nijezanjil plaaen.Dio paknxcionainos dol,orka koji se (ponrakonito)ie pijN!ujc, pripada u 6ko?'mtr sivu elonohiju.

OIZVODNJAizvodijaje troienjc sirovinr; nda u cilju

ja ko.isnih dobxra. Slako dn,irvo snrraproinode - od berznra do neh.dsjuaes iclilul tenn;ca- iskorilravanjem da, ljucLi, rjcitnrc; alala. U nodernoj privredi konipanijc sc tnLde

:dstvariri najviiu dobir sniravanjem proizvodrih

.mjesta, pa dnc i viic.oy!x kori potLonii NNu toioi ri.9r, osin ogr, ssxLxyc(lnvr ia irSe $1h.. f,iDlLftL

, , . r . . r D , . , t r : r , .

troikovx i povcaanjem p,od.je.

' sfg l!fqj99PoD,1!!IL!4!!p o d r s n o r r . l l \ ? F o , e . . , \ J n . ' , r ! , h

Rst g.stuh$\a u prviLL, ns nov,ri(lnr

;i ncdfL. f,lniti.e (gLozir o()l i i fov.afti jv tnr(L

I{A5OVNA PROZr'ODNJA ^ove.LrtomoL,iLe D,oTvodc

m falmodcariioi lvon iNorp roaod iD j Ln l i . AdomdsNe

mmhiF rrike 5mrl'rtrto<kor Dro zvod r c. Poncid

rd ro ! i i n i pP ro n ) r , . l cn i ,I rd d! i! tuko Droirl vih

POTROSAdI('l(Njel(i Loii ku|!jc R)l). i uslugc zrven,o

t)o( ,o i ia .nr . l \4du r j ih u l ) r i j r rho vcain,L I ju( l l ,7 , ro i 'o sy i oni nmr. i ! , (h i , t ,sr r I r , l (upovi .on)?, ' lovol j ivxr i o ,vnc poL,c l )c z i hrxoonr, ,nDor li odjcionr. l'rctvo(liii frcrxju rrcdvi(hLi rdjcponl i i . r dr b i p ,o i , !odi l i r )bu koj i a . sc pnxl ivxr i .

5To PorRoiAtrMA DAIE Mod| i . . - . . . | . I l i : t .

1 ' l 1 ) . r r . \ " l . 1 . . , ' I r(t)l.n n rrd) i prihodr (l.lJi,i ,!l r lLrurog nov.i i dr'qcijilrvin(). Slrol,iiTbo, r,otv.(l: {hj( pdroirit nv drtrDoa ri(l rtunroJram,,r. nr ( Lrr!(r p,opxiiiko ltudir. ktrtrLjo njf7 n. P oi,vod.. Pd,oni p.5ed(lrL mivei! m0i m t:iti,ir ! mnoro tgovro.

l4nogo ]e Lalce )iri kad c tLo:mo mnoso pro zvod: .lem,kao. primj., r, m p rra( m t,r'imi.

STo jE To RoBA zA NEPoSREDNU poTRoSNlu?u robd za Dq,o!.dnu l,di)n,ju utnjrmo sn dobrproizndeni h zdo$tjrv D jc ,N,brili pf.br. Dobnpotrcbmn pr.trodrrr dn,gih (|,$rri I ur ugr, prinieice. , i - l r , , . t " . j " . r P P , i l o ,

!bnjano svc od odjci. i cl) :, 1,r lo aj.aJih isrr(:nkaiC.i.r Cok.lorntnjr r za tihnr dobrnu i.n.nv& osrirvaojem i rhnoloikin pmnjcun,.

otpren lef fa ae (mne svir.la da zadovoLFo c d o o ' o ' . : . o o . d ]

m iedn0n . n i . i u , t r d ' ! g i p ! r d i l o i i l i a y i 3e Loka . l a

PROII1ET 1OOO NA'VEC H KOMPANI]A (|J MtrI]AROAMA DOLARA)

!!:!!l! !!! ay7

o n m l r , i d r n r | ' . r ,

( " ; , " j " ( ' , , rL i ' .1 , r

30�4 Druitvo i vjerovanja

raslojena ili podijeljenaspolu i etnidkoj

RUSEN'E MRI'ERA>Kad ierko hLeitom

i !pomoiiu yuii Rzirkui drrilvetu Lrarieru. I n.

daF rorfti drugim pjeviislevic Woider bivU anqilk

predsledirk SiLtcttrronrDrel 5u aLaddl pr!preke

I doii do rDleha

Drunvx,. rlso rtufrij€nni kad sc ogc kojc lvrjilrrjL'dc, frinjcficcftrnr, firpoLedenaravDo|h$,iii nrtii.Iako N mirollubivl nr$jrnjl ktulik1 iFrokilntu! sjekhol rskoj snjdd,. f:r fhrndjr rspodrctupolirii!e hoii i n,ogunr)i i z:!\,sl$ji.

KAKO SE IREITA LJUDII!1AODNosITI RAVNOPRAVNO?U novijojN l,oil,,ninnos{ (hrjNl dohijdr ̂ lo0c koj,bLlnc diskriini ciju nrcllu ljr(li,nr nr (ctrrlj( rdsc, sl ri godiDi Onisilc podoJiv.c, (lihvo i polcdincc di sc fnr{sviB iliDovinr dtuiLvd oJros0 fr j.(lnak ni(in. ]\,lnogiod ih ?ikoM jiDtc ono tro zovcnr, li, sl{in, pnviDr.

ovalje ma Peruanar iho Fdan iz soemog mnoitva liudiito dili.msvlieta tivo u bjjedi, bu dovoLjno novia za,ado!dlrauiF osnofihpoteba a koj. prema podacima uiodinienih naod., tyore treiinuiovjeianstva. Stumain lrudjtr pravlLu maj! osraniien pfttup

lkoht!tr i ?dEErvenoj skrbi.

DRUSTVENA JEDNAKOSTSociolozi su pokazali da su sva druitvaLr slojeve koji se temelje na kasti, klasi,pripadnosti. Zbog toga sc neki ljudi u dfuitl..Lr nalaze upovoljnijem poloiaju, ito dovodi do druiwenih nejednakosti.

zASTo sU NEKA DRUSTVA PoDUEUENA?Neke osrovnc nrike bedn ljudnm mog! lrjecatin , ' r i l u \ po loa j u dh in .nur h i re r rh r , . R ' / lL le zboqDE@.1. * ""r,. ,r-. pon,], *.",g,"r i , .ulo8c nntkrca itene u drnj! i podiza,rju djc.c.

i'i,:;fi l-:1i';:.i:1""'L"- """+$*" m

5To JE To KLAsNt, A 5To KAslNsKt susrAwK$ntkisum\1 | kojem sc nxslj ,lo kFrcntcniivc dn,iivcnc ulose, dLcvnil. hijcrifhijrkin,'trvkojessc dt. lljcdbeni.i hhdukl iikc ,rlisije u Ldiji hko kr$ioska pLiPidnos t)oi(tuosisu{lizep$hnjc, ofr, s dluse $knc,lluJlha onenosuiujc t)of(vljanle svos dLuirrcnospoloiaji. Uledinio$llih drulhfr ljudl druirvci i poloid ikl6ustlctu nrderleu, paur oni

iudi, n.d!tin, u tom llu.aju ipaLdoru

MOGU LI SE DRUSTVENEPOD'ELE PROMIJENITI?

Druitvo i vjerovonja

SPOLlravLjcnje rrzlikr iznedusfolola jc posLjcdicadmitvcnog p,epozrnanjr i polriaranjr spolnihLazliL<a izmedu nuikarrcr i ienr. Oro moic dovestido rcLavnopLaurc poljele poslovd, snd,iiva,j.dLuirvcnih iansi i dnrltvcne d;skriminrciic.

IIIAIU LI ZENE IEDNAKA PRAVA?

305

hko N, ,enr I protuliLlh idi'nl godnr ndrlc nDoei urnrp,"u, (j(ifrl(xl sNovtr idxllcJc niircni u mjrcion(Lljclu rvijd, l)(J( su rcdjc sr zrltoninri lojijrnnjdi,jktr,70,Nx uiinile dosL,pfiiinr po nlikc 11,nk.i].,,rlN Dlso i f,iro posiedoqnjr ino'ir{. ,arc ni idrlt!ncj.dnrltozr$upliefc i ! drtNr,)j !lutlJi i trlDn.nonlsvij(u (0 $ zr isti torio n{o t,Lrifnc nriic.d n iki,x.r.

^ZENA u MUSKoN1 SVUETUMuiriir s! u po! idi prsvo iLi pos De. ro i rihl jrvrju vriu tjdctu erru Niprldir . 1|r oloq ..medt m smrlo blor podli - kol rp b lE 5rsi mii ii lpre rop I Mry Lle web€, (ni r irlAl,or!l@ 5/I{. nrrlrr.i. rborom !rs(urytr0 iuirih dana rzbjalu trarni5ke b.,Fre

BOGATSTVOt i s l rkor , ( t |1 ,nrL, n, r lobtu in i , rndojo lc l ikc $,o(c rovc l ,ili l,,rk otivrjr u oL,itcljsl{o,n .$1jc(lsnn,. Njil,otu ior b(,grtnrc. , \ . , . 1 , . . t . , , , . t . . , , . , , . . . , , t , . , , , . . , , , . " , . . , i , , , 1 ' . ' i .im ivct i ut iccr j n. d,unvo u . jc l i r ; .

KAKO BOGATSryO DUELI LJUDE?Iloqr!() (Lrl( (1,l(vrn, d\i. /ro n,i bofl li(Llf l ) t ! { , 1 ) | , r ( 1 . v i j . n . i r l ( r { , [ , 7 x * , i { r i j o .

. , , r , 1 , . , , , t , , . t , . I . , 1' . . ' . 1 , ' . " t _ . ' . t r ' , , , l r . ' L { lLl fiv.nr j.ln,ln\1i. ll oi.vi tr ,1dij,,j ,,hlif 'Ll,rL jtr r.n,n i r l k i i sv . v r i l v t r ( | t r [ , i s i r i l r i : i ' , i n . , i i i ] i

ul

RASPODIEA MET(A U 5VDETU

^ie"tr 4.hr t l j t.r,.f l \t\u r)

.t"ili;0lVlSl0Nr't'C0Ul{ClL'0t THt CAPt

Bogdst!o 0noerLnre ll li i i di ,b!tu kiko a.:ivjdi, nobodii!d oetu ituriJ roiJ spdavair ri l llu(]. Bogal 6 n tosidomr .d L ' r . t i o ] c d j ! l ! im r i vo r d , l g i h r d i ! ! i n r i n rth'e 3to odLunLrr ilo re klp l. (om

RASARasajc skuphe Ljudi s istim tjelcuim otllikamr, ptin,jcticc cnom koiomili plaron hoson. Danas se rasna pripathost, n,eduLim, snatLa daleko manjevriron od cmiikc, r koja sc rcnclji nr sroj kuku,i, Jeziku i obiiaju. Ta u sc

dvr pojmr iesto b,krla, jcf j. zbog merjcs mijcianja irsa, n,r f,Dxdnosr .csro

bila nlcntiina etn;ikoj.

U lu :noa r i i ko iRepub . i b l e 3

mmdrLtr EzdriJnir cmaod b ie ra, GkrailjLri ptuimi

lTo JE ro MULTtETNtaKo DRUSwo?DRloa$nvlierx ol viie oialiil do|im,.d ltoji[ svxkaimsvojL,luhumu trrliciju, zrvdro nultiediikim. \rFo{ !prcllom $oLjfau trn)g, nL tu,.goetriika drulan Folulnrxh

r . . . 1 l j l l ' , ' ' p , c , o d _ l i - , i r i 'rLufn,rmr, ldl(o bi s st uogle reNet$o rr ijrti i njihou

fil, ',i.i luit.dnxke irns u drulsru.

3o,5Drujtvo i vjerovanjo

POLITIKAPolitikom nazivamo proces upravijanja druiwom i stjecanjavlasti. U tom procesu moguu kojem slutaju govorimo odlanovi vladajuie elite.

sudjelovati izabrani politidari,

zASTo J r. rylllqrlu orrtr,r vMuzPolitiikc odh,ke ftje.u na wakodncvritivot u dvi ut. varnisnish. oncodreduju koliko& nNa drhvi u oblilu lDra md od ljudii kako ic sc tdjrorRc uftoi;jua jNDe porcbc,t,injeice ilolsNo, zdmKNd,u aititu iob,rnr. Osin rogipotitiiad donosc jzakorE koji

, ili neizabrani

l4ozE !L!qrlr{4j!q!l!!!tl D!4ryqloliti.ke idclcyne po sbinc Inijojaj! dmiso,ili led sc dovollno ljLdi sliinih Dolniiklh trzor ukdjnju EEiitrEIn, oni ircsu s,.j.*,,tia",i*". p-.1.,..l d,rk&{ je hi pmccs ftunjen€ fosut)m. l)t govo noo cvortrciti ilinzvotu, gdlrkrd p*eksplozt.n, pr gorornnoo rvoh,.iji lli preok,ttr,. Vrlikc N F ndijc ohr.ijeodisnlc u s D-u, Fnncuskoj. c{,i$iikoi r{usijii t(i,,i.

aulE U.sE svAt|Jr clAsllo{oj. dvijc oimy,rc wsrvlisti: ddnoknisk{ i tro,nM'r.U dc,nokf{skonr drun{ jviodksli ljuli{ jdultru olluilvinjll o toDc k.l(o ae se utLrvlj{injilioyoDzcnnjon,, irc gli$i(iinr nobodrinr tborimtr ?i nckupolitiiku { rQ. lb pLd$ srr(|" " DEMxtrtrwl.

A HOUSES OF PARLIAIIIENT, TONDONU VaLiloiBritani posroiitakorvam lrodtobi vLasri pa .meniGrkonodavna vL.sr)doiosizakona d Kibhet rivLie d!tbe(hvBia vd0 p 'ovode ekorer rdov i (sudbend vdr ) 5e brneda * Ekonr pGvedno p'imienluiu

Prednavni.l Ahpsko.teeL5ke

L ju r l o$p rep iuuKre$e tu

Rd'Fli!anie re5usL6ica rroudobil! rtenat va le nas!nom

(nlcn.lkos pa{ameic) bn.iusc pr0poroialio, to icsl yakprednavLla kti brci slre11Buidenas s pos ja !iediiienianolneizdpadie Niemalke

'?

DEMOKRACUADenokracija (ito na grikom znaii rvladavina naroda") polidiki je sustavu kojem ljudi sani biraju vlast, u pravilu izmedu pLedstavnjl<r rznihpolitiikih aranaka. U republikarna gradani biraju i driavnog poglavrra,dok u monarhijama biraju sano vladu.

KOLTKO vRsra pE!-Ol(RACti E pOSTOit?

Po$ojc dvijc vne denok&ije pEdsjeddiika, u kojoj btra.i binju pEdsjednikraon incnujc vladu (kao o rEicukoji sADr,) iparlahenrama {kao u ldrmiji), u kojojbnaai iznvno hinju lldr liomck,d not vladrri i prdsjednik ir frrnjinske $nnke.

3To lE To REFERENDUM?

I Ntuot{ MA{DEta uMc1llE svol 6tas NA JUZNoAFRttKtM tzBoR MA(od izboh, svi b €li nosu sLasovat lako da aokuZe ihe svoghididitd tataiikal na gLasatkom Lhtlau iubale g. u zapeAtenuddaaku kut iu, cLasovanje le u p'avlLu taino, a sLaaie se lLia poiedinogkndldara il a stbnriku lttu (popis kandtdda iodne srbnke).

Ponekad se neke jrko vrine odlukc rc prcpuitajupdlaneniahib zdtupnicinu, nego iznvno bi,xiiDr,koji nonju u phvih tra izrano pionje odsovorni s snodi iline. Refeienduhon se obiiDo odludujc o fiunjimskojr sc tii! osnoliih pev{,lqo iddavnom suvdenitdu.

GRADANSKA PRAVA

MAnnx u,lllR mGlmdkrn.q rt.9, - it66,

dobrowlino m dah 3lobodul

Gradani u demokratskim druiwim otckujuravnopravno sudjelo\rnjc u politidkom, dru$Nenomigospodarskom iivoru. l,ravo na ro sudjelovanjezovemo gradanskin pravima. Ona jamte pravednostdtuitva prema svirna.

TREBAJU LI DEIMOKMCUAIVTA GRAOANSKA PRAVA?l on . \ z rko t r idonc .c i i .o l ^h \c - .n . fg - ' r i . . ry ,1 ' , f ' rdrusih ic uska.uju nanjiDrnli puno $djddd,jcu doiwcnon ipolidikon zivotu, pd ugruhviju i srmpojm demokacije. C{drsh pnvritnc s]obodu srih

. ZENE PROSV]EDU'U >Zene u A.ehu, u ndoicrli, prorviedulu protiy lirokih ovlast 3ro lh ie6d $rbiaiia pobunienlk zoo?, doblLa vlada. Te su ovlastiukinuLe

nnoga osnovna ghdaisla pravi.

STRANKAPolitidkc se stLanke swaLajLr radi zrmpanja mzliditihinteresa. Oni mogu bni ekonomski, druiweni,vjenki ili kulturni, pa o njnm ovisi i predo&bao tomc loko bi druiwom rrebato upmvljad.

KAKO SE SWARAJU POLIT|eKE STRANKE?Novasftanka is6je kad ljudi sisliaiin politiakinuljcrcnjima ?rkljuae da se polirii.d nedovoljno zdlirua njilbr nk$c, par timc odhir poabrvitisami.Oni tada naprave popis cilj*, - trlozmi progon$m,rke F m temelju njesa tnie sldove koji ie ih dov6tna vlst. Clmwi aranke u pravilu glaovanjen izabiru vodu.

Sthnke resto oddavaiu veLik€ m I nge, pdput ovdg na kojem su se

bici! se nranaikivode, nagraduiu pobonki iiskazuju lntercsi.

308 Druitvo i vjerovanja

DRZAVADriava je podrudje s jcdinswenim zakonima i jeclnom vrhovnomr4aiiu. Moderna driava ima svoju vladu, oruiane snagc i dliavnesluZbe u sluibi vlade i driavnih zakona. Driavna r4asr u praviluupravlja policijom, a na sebe prcuzima i orrguo ikolsrvu,zdr.rvsn u i f)r iave u prlvi lu

r svoju

TKO SVE RADI ZA DRZAVU?D , d i E . { : o b , \ . , , i . \ " , t , , , , . g , . . , . , , t r . , . . . , . . . l v . i , 1 . . . . , , 1 .M . d r n i e / n : m r , , r n . i r i . i . , r , . . r , , . , . . t . . t . t . t , . . , . . , 1

Dr:J!a piia luie oprcmu otuian h 5iag.. rako i., pImjefte,n , vo lamq l kos mLr :n j r k i r , r Rap ld na& re m Dd doa ra .ako ga re faptuviLi p, latna konDanla, iprk ro ne b rpleLa E,

D r r , ! t p i . i i ! l koLsL lo od l j . . c r j v i l | d0 svcu l t ! 1 i , i o ! od,e. noll.n. Lr ilnri. tr !(o slvo slvr i troLovinu trrdi! nris!,J 0r, )oFaif Sospodr!( tusl

Tsndnji rntr n,onova v o io 5kupi. Dft!e fliirinlu .anspo(n!iisrom gradd shricrDr!,

d i ! i ap ' i ede kom! i kJ . i r ! i ! b ra l ! gospoda6 [ i nn

rmaJu

:tl

ioor3NrA DRtavN,\ porRosNra po epeoer nu L-J r, , , r

SA I tekft bio j. stDb.,i sk)bal

DRZAVA PTAIA sVo,E STUZBE?godine, donoierlsn r.kwdx,8 d'trvmJgbudzaii, odluiuj. Lolilt. ar rovcx dxti

i. lnj se lovxc pribryLjr ponrlvi!.i i z d n , E i h P v o l * n . r i , . , . r , r

avdi ruhodi prihd&, onx

sydneyska le opem nghd!ntr driavrinan.iniu umthdt Da0ose o*enrc, opeme I ba ernerup . , kao imue le kao smbdE n onahog ponoe .

Dru;tvo i vjercvanja 309

POREZIPorez je novac lto ga wnke i pojednrci plataju dr;avi kako bi nogh djelovati.Iravniporez plaiaju pojedinci na prihode i inovinu, I neizravri su pore,i v€6uldjuieni u cijentr doban i uslusa.

STo su ro PoREZNE orAKStcE?Ddava porenin ohkiican! (djelonianin ilipoipunim oslobadanjem od porczx) l)otiaeodftdeno ckonomrko ponaianjc. Tiko se, pimjerice, nr pihode ulor€de u poslove, ili d'rca kdtum ihunanirarne Nrlle, nc phq pod. Driava, nrolutib, note ipovisitiporcrc(p , .mie , . , e n r duh r ip ie ) d " b i iud , od . . ' i . , oa , 'ezd ' r^8 , , " . i r . , .

KA(O SE SNdAVANIEM POREZA MOGU pOVECAfl POREZNt pRlHODt?

Mnogie\ond, . ( i ,mlmir da." " i , " . i . ** a ' . " 1* ; .1. ; * 1" ; . . " , ,6"iuzndju porehu stoptr ddijsivcic poezne prihode. osamdcserih je godh{ 20. $oljcoto poveo deiiki predsiednjk Ronrld Rcry{n. cospodisso jc ojsiio, {li!e zbogslabogpiljeu polez{ ddavni dus skoro podyo$rutio.

U doba ekoiomske kize mnogise Liudlza pomo! obdtaiu drtavi.Na sLi.lsu ne?aposLen gEdaiiNowyolka koi aetaiu na besptaritboZifnirutal

,a volke ekonomske ki,e (1929.-193r) kola se D sAo-a prct rtLa ittavtm svtjelom.

^ opoREzrvANjE poTRoS,qtA NA BENaNsxot puMplako ddava smatd da je voink prvatnm automobilom atetiah d'u!tvo, ona le mo:e suzbiialldDaiiem po€b na ben,nVisoki porcz na benzin potite Liude ir kupovlnu nailihautomobiLa koii mdnje t'o$.

DRUSTVENA SKRBDrulrv€na j€ skrb financijska pomoa ljudimiu nevolji. Nju mogu primari nez4osleni,za rad n€sposobni i umirovljenici.Drulwenorn sklbi moiemo smatrarii nelrc besplnrne driavnc usluge,primjericc odriavanje ikola.

IESU LI SVE ZEMUE POSTALEDREVE BLAGOSTAIIIA?S".r.*r'l^*fr{"i p"f idaku odluku o torc kolikod. sklbi iskdzivati svojih snd.triDa. ?oliticari nspnvljrjuo lonc kolikoscdfhva hom brinurio iovjeku, a koljkoon s.Dl o scbi. Nckc,cnrjc u rMrcju nem.ju euGzx do!rvenu sk'b, fr levolj'riciovisc o hilosdnji.

CENTRALNA BANKADdav: koja ina vlastitu valutu irna i sLediinjubanku koja izdaje novac. Sredisnjx bink nasrojircgulirari driavnu ckonomiju utjetuai na kanltn€stope. Cilj je osigurati ekonomsku stabilnosri sprijeiiri nagle skokove iz rasra u opadanje.

9Io ,E To KATVTATA?Kanaft je cijma novd Tko ieli posuditi iovac prinjerice' rd . Lupo n"n . {^B lLp"Epo. ,o , rog d ,od r " , . r . , .1vije nego ito je posudio, i h se razlita zove lonro.co(dm banh objavljuje 4konrnu sopu, b jc"qnovnu ku{u, koje s o.da ost te ba e pridr:.vaju

r FORT KNO! KENTUCKY, sqDRare zenlie imaiu.a,Lilte valde (vate nov.a), a niihova se vrjednost nekad odred vaLa prcmaajednlakom sandadu nalu.ledna je od radafa cenrblne baike ddrudtvanie kotko ae neke vaLuteu odrcd€iom lrenutku biti na tDiilu. sve dd 1971 svakile papirnati dolar imao svoj poLog u natu.Dio 5e rog zlata Cuvao u Forr Kioxu.

-

t.r" ./,-_ pov* pteko oalu

*.] -'ri,,

::::'r:*\)mbahzna ^ .:ltazniatank .r li '_i&

.in' . t : :

vaEa odwgu ie

"1 ' "::i;:.:,i:

u1ff"'-*:i:'''"'

.1

a

POTRAZI VISE ttl Globaln; prosvied 316 . Lludska prava 3r7 . Politika 306-307 . Drdtvo 2g4-2g5. Dr:ava 3o8-3o9

312 Dtultvo i vjercvanio

NARODIfujed narod, koja potjeie od rijedi oroditi,, (kao dto i nacijapotjeie od latinske rijedi onatareo istog znadenja), oznadavaveliku skupinu ljudi ujedinjenih zajednidkim jezikomili kulturom. Nacionalne su driave one u kojima prevladavajedan narod, a okruiene susu driave one u kojima iivi

. Mienacionalneviie naroda. izmijeiano

aEiuu SLUZE NActoNAtNE DRZAVE?o ovna je mdljr naciomlne ddaye oiuvinje nacionltnos identira ik tur.svcddnokJitske dd.ve onbsuiuju shdaniD. di sani q,&vti.ju nojom sudbimn, i adida je* " l e d r , " . e a i , . , r s , " d r , . o d \ , . i . k . E . . " r , , . , n . ; - , t . , . o n i r c i . o { L ; L j r { - / . . o ar l o r n u ) r ! / b u . \ r 4 \ n e G d r r \ r v o n o i c \ n n o m I i " u ( o n o z e b n t . . , , , . " " j . . " , . , , . . .

GRANICEGmrica je crm koja oznaiava sdje prcsraje podru.F jedne driave, a porinj€prodrutje druse. Gmnice su jasno ozna6ene na hmma, no u sturajuprijateljskih driava, ponekad ne i na terenu. Sporne su granice 6estobudno iuvane i inaju pogrinitne pr;j€laze pod srrogirn nadzororn.

ZA5TO SE NACUE SPORE OKO GMNICA?Nacije se ryorc oko serica zbos uijcdndti da u sospodarkon, kukurnom isnrejLonposledu. VaiD $ i rudnr bosasM kojr pod njnn bre, kro ivodc koje njine rcku. Grnices u prdilu mitijaju novima. Rijedak je sluE daone odno dijclc narode, neso $, oniuz gkhicu isto iznijeimi, nipose ako jc ona Dajala rdspadom rckc veae ddavc, io v imo

TEEE LI GRANICA I oBALoM MoRA?Uz ob u se pturiju takozvane iqnoij,lnc vode, poi's inokJ i i \ n e n . r , 1 k , h n . l " ' < I ' i ! | ' i o n . u r . t / i r , o g " . u'nantedodjare, medumrcdnc vode, slohodne ?a Dlovidhu.Dp^ . h r , lu . in . n oEL p ,oCa I i Fo .podr ' . t i pJ iJ \ . ko ,uznacq gan icudo to i r s * , r r ihov ! kk t lu . ,o pn \oeksploaacije podnorja i ribarenja.

TDIALOG ITIEDU MRODIMAKubansLi pcdsjcdnik r elcr*rc (lijcvo) { susdusa sovjet*im yodom Nikiton Hruiiovon (dano),pri pott,isivanju sponzunu o plijaEljsNu r963.rakvi sptruuni ja.ajtr rdtrcnje medtr ha,odimx.

KAKO NASTAJU NARODI?Kroz povic{ nrodi $ na"rjllin{ nekoliko ndii a.Neki oa$dli k{o ,ezulrat gcogruAke ;ohcije,kno u lnglcskoj. I)rugi, kao trAustnliji, M$dlisu uslitd qnigmcijc i jf,pdijalsdikos iirenja,

4njenjujuii posrojeie nabdc. Drusi $rtrast jili rul)dddrjcm vedih *1$dvd ili nnovnim

uhom. Nekinirodi, poput Kurda iPalcstinica,ot sc uvijck boMavlxitiru ddrvu.

I(AKO SE NARODI ODNOSE IMEDUSOENO?: Narod. { r(Ju.o.Do ^dn'r .d nlno8o ,/iox. Aio Dc.nr L

t r r i .nJ , ' c J , / re on i , . ' ,n r n ju ku l tu ,L i pRku* , {ukrsc bolc a svoja poliidkatnva. Ako su orgrni,inniu drixve,onda njihovi prcd$ivnici sldlpdju qtoviskc i kukumespuu ume km ivojncsarere.

r9MBoLtaNtGRANd r ZNAKovaisLavod( mna Pea.e Arch) draiava s€n.u Dn€du sAoarKanad€, dugu 339r kiLomd€, najveaim svoin diieLom ustavnomneoznaienu lutnu je sranicu SAD-a, on! s Jrlek5ikon, mnogo re:€nadzirar. ro je jedna od naip'omdnijh koptrenih sraika na sv jeru,ier F sodiinle pdiede oko 5@ miLijuna lidi.

RATKad driave ne uspiju svoje sporove rijeiiti na miroljubiv nadin,iesto pribjegavaju ratu i drugim oblicima oruianog sukoba.Jake driavc ratom znaju osvajati zemlju i prirodna bogatswa.Gradanski se rat odvija unutar neke driave.On je kulminacija politiiLih i etniikih trvenja.

lqllolE Lr q !4lq!!4yl!{Crv$if k,ilosoqo HdrriDumnL lhbdxj{o birizdLaKvcDr ilutbr ?r zbinjavaqje Rnlcnih u ru. codinc1864. bih jc lmtl)i\ur rnr ienwskr kowoxijr koPi . . ' . ' i . . . . , , , < . ' , i . . o , v r . ' . , L , . o l , i i i r j i lhtu pdrte rc orsutu i h! iiid'o po$upanje s rmjenicima, , i lmr r . l t ckc t ru I [ k , ! r , pos i , io j r \ vo l ih c i l je ! r

r$., -E@llmfi, , .r,us]j , ' dp r ih

KAKO SE RAToVI z4yRSaVAlU?MedudLhvni Novi adrvxj! potpiJqnl€$ nriLovDihuqovorl r kojnnx fobild.ri rnfl pti$aje ni nFnje iliv{! !$upkc, ili u kruj,,jcn sharj! m potputrtr kapituldciju(&hj!). Crddisl(isu turovislorqiiji. Ako Jed& str atrij! fotprni pobjcdDik, roD tnckinuti poliriikiproces

rDovno sc tri$ivla, tLo n,oh fonovro dov.sti do !ita.

r NAORUZqNI PROFESIONALCI?aiaaene se dra!t p,oriv prolvnlki bore oru7an m$igimi kopnen0m voFk0mL momir.0minikopLovslvom. Neke ddave primjr,ntSird I me Amerlk. Dd.v! iVe ki B aitlami! p,0fciomLn! rcFku volnke koiima ie rdrd i i po {o . D ruge pak , p rn j e f t . Knd r , , t r c ,volnke dobivaiu i06l!nicm,lo F5l obuiayinlem

TERORIZAMAl<o skupina pojedinaca zalJjuii da wo1e cilFve ne nroie poiriai drtcai se uobitajedp . , v : l . f , , o J l i m { . 1 1 , . , o , c p ^ i , c ^ , r , " , , e t J p o ( ; c / r . d " , i / T o n . T e r cp,injenjuju nasiLje xi ljimc p,ijere poshvljaju.i svoj€ zahtjs(. NeLi od njih udanjusarno na poliridLc protivnike, no drugi n€ bimju i|tve.

atME sE TERoRrzAt RMLTKUJE oD MTovANjA?T{oizam nm jc fon{ jo! o(tirih c q. Dans

sat ponekrd riko Llliltov{i oLl Llnrgih oblika mrovrnja'leroistiikon

s rakdkon, f,inj(icc, isio slure iEdilci,mi csklpine koie iznorrd, q)drju n,ogo jaiercprijxreljske snige. l ddrvnc sc ixjrc shttJ. po.ekad

loRU2)Eslupi nr nudoi . vqna opremaonosutuje bosaum ddavama Etovanje'laLeko tvan v$uuh gmri.a. ova rusla

p0dmonri.i ripa rajtui iiivcae F podmo6ko .pLovLo na i v i e l u . D !g . l e r o me la re i ima .150 iLanora posade.

TTEROROM PROIIV TERORAPr miena Ierclktiike kkt ke silania nEha nenadat m udarmap0 nedu:ilmi poqar. sv. iiln.iira dijoh svirola ovi amaLski

borci (ge . Loje podftva sniliJ lprdo sp:rtulu Eketu u i?bje$rikLosor u Libanon!. u pokuialu da pogode 0 niemu ugnile:denupasriislu reo[srill! s[upii!. u lalvim ru iapadima v.t nsi!lcm raie izbFg ka bez ikakre €4 5lercdsfma.

3t4 Drultvo i vjerovonjo

,E I.I NOVI POREDAK STABITAN?Svjc6kijc poEd* u doba hhdnos dm bio sabilan zbose.a nrhij.nj.iih @Etr,;;Jop:j.'ih i*"du d;*.kojcssc tako wNtMh ;m; dvijtrvel.sila. D.nd.arcdimosjr t!.iiri drugc €,loge a sundnju, i to aro ko ccstabilnos ovisiti o $€lanosii o zajcdnidkim cilj.vima.

KAKfl CE TRENDOVI UTIECATI NA NOVI PONa podjclu ckonoruk mo.i izn.du poiedinih d!i:Edc azn. poja*, p,i. sKsa!EIEI@m. Reaiosih, prinj.dce Europska zajednica, mold. ojatajuda bi s. moglc op j.ti mcidkoj hodi. Mordr! 6!cdi{rc zanimanja diljcm Nihta dodc boba

R'ZAMNJA U IE'E UIKad se kon@m hladnos 6ta urulto sovlelsklsavez, nr nlegovl

5! gkir.aha i:ilkiule nnose nove dtave, U Ceteitltsu mrusklvode povell Gt rdlsuzbllanh pokreta za iadonal

5To JE To NovA RAVNoTEZA SNAGA?sjedhjenc Dlr e su dand iajmoinijr ddNA na sijeu,re sosa im.ju i vode{u ulogu u miosim $jsskim pibnjna.Njihovo je Njersko vonsn o doneHe u4vnotehno'egiomlnin silda, pdmjerice ddavma Euopskc unije(EU), bli5koisroihoh Arapskom lisom i Udruisnjemjusoistocnih dijskil ddaq (ASEAN). Njihovc odiosobiljciivaju koliko suhdnja toliko i sukobi.

KAD JE POEELA GLOBALIZACIJA?Lr.z ,globalizacija( sc plvi pui pojavio 1980-ih godina,ali ogovina u njetskim &mjedha po6rojijoi od k nenosdob!, r napose se pojacala kad s! u 16. i 17. sloljcutsovaiki inperiji lonusala, Spaojokke, Ni@ki Britanije o$ojili wijer. Stapoju Njetskih riii6 urelikeie pomosl{ indb',ii'l€ nolu'iir u lt. joljeo. SvleBl'-se irsovie usporila a dn sjerska Bt. i i,ndlu njih,J. icpolovno pocch,r,i kontrT lq80.ih. o je! porkraj

tMoGU

POIED|NE DRzAVE UTJECATINA GLOBATNE TRENDOVE?Pojedine driave, caL i kad nisu jako mooe, noguoworiri soju pdvredu djelujuii u ohnu veaihoryaniza.ija. Drtare osin @9. hogu sundivatina izqdi hedunmdnih pEvila koja nijede zasve rvnke, ha sdje god da ie dalazile, te odredivarinjihovo ponaidje na optu dobrobii

GLOBALIZACUA

r WORNICE U INOZEMST\II

rvomrre aulomobiLa u ktneskom

uoblr2jenljl. Kompanije podi:u

Po wrietku hladnog rata poieo se radatigolemi globalni ekonomski susrav Dolloje do olaki.nja medunarcdne qovine i migracija,a velike su wrtke prodirile baze po ditavonsvtetu - donos€ti svijetu novo bhgostanje,ati i nove nedaie. Globaliacija osim togaoznatala lirenje zapadne kuhure.

KAKVE SU OPASNOSTI GLOBALIZACUE?Sruanje pdpuro Njeskos rriiia, to je$ hlaos kojcobuhuia bai ee driave, silno bi ohldllo poslovanje,ito bi dovelo do poboljjanja sniije kalitete zivota.Ato se, medudn, iz tosa iskljL,ie neki ljudi, noglo bi doildo p 'odub ln io i r u t ncd , $ i r6Ln boganq i . i ,o 'm1, .\,1a, I bi .c o,im ,oEr no"tc pob,.nu.i dr ctonutuL fa6,golenil konpadta ne usrczi phn iovjeta poiedina.

NOV| SVJETSKT POREDAKPoslije 1945. u pojavilesu se dvije moine, suprotstavljene driave Sjedinjene AmeridkeDriave i Sovjetski Savez. Kad se 1990. Sovjetski Savez raspaoa hladni se rat zavriio, rodio se novi wjetski poredak sa SAD-omkao jedinom svjetskom velesilom,

< ZEMIN I BUSHKineski predsjednlk Ihis zenin

su s 2@1 €dipobolllanlaveza lzhedu nllhovih zenalia,U hLadnon 6tu su sAD lKia

Dtuatvo i vjerovanja

V SNAGE ZA ODRZAVANJE MIRAvit.c rismonl uled nlenih

-r:;ir smt€ nFk€ u nhrpodruiia Fdi odD.vanla nraVoFiri* lrdirrcr h MtudiI p r r iu ru bm, a iEud€Fju

F

345

MEDUNARODNA ZAJEDNICAPredstalnici l9l zemLje svijcra nsraju r i nsrilljrju u nznim foru itua,primjerice Ujedinjenim narodnm i svjetskoj brnci. Te ztnlj{!o,e 4jednicuru,od3, koja polakq ajcdriikin sihn,x,jeiavari globrlne problenre.

KAKVI SU CILJEVI UJEDINJENIH NARODA?clavni .iljNi ujedn,jedh mrcdx dclnrnfisu u njihorojp ier j : . rG. ie p, , .d .n je .ser , , . ,er . J . d a\ . . o - l

a sda sobm Drugije osigxnvarjc

a t - ,-ol$.

ijel: .

Ddr

ZASTITASvakr ddrv. moLll iouri rekrk.rv srruv obranc za zairnu sojih gradana.ODx norx r;Npol'rgari sredstvima zr odvrrhnjc uapada, aLi i sLcdswimrobNjcitavanj:r o noguaem nrprdu. U norom sjctskon porcrhu porrcbrza zrjcdniikonr obnnom nanicic pojcdniin zcnljrmr mcdusobnu surrdnju.

IE LI OBRANA POTREBNA] U NOVOMSVJETSKOIvI PORETKU?

lo ok rhdjlt Hhd.og tur mnogeu e dLzwe pomdrledrcyoriv.rru lJdon,Ju ip.cusmje'id novrc u so.ijihcsluube, iskoLhtiti g!, lJ.i'njdi.(, zr s,,bijanje snomxlM satam ceuie\ovij.svjenki l)o.cd.lt, mflutnn, ivoio noye nrperoii ptnilv..to stujuipodnLajr oqrotu diljrii, svijcQ, pr N, l9r5 irolkoviobnne iz su,.era svietta.

KOLIKO STOJI OBRANA?Citna obnne svijeer'9oh idrugin rdsNimr upiLvojscnomnr. T,oikoi obnne u aijcru rnor.kmgtor 000 000 000 000 (r nittun nilijma) dolaLtrgodin,j.,ili2,t po$o $,jdskog btuo p,oilodi. U rotsvotislcdirjc.e ̂ meriake Ddave sudjelqju s iitavonr rciin.m.

aal ipilumki $rel l delektn. h6n.nFrakela nukhame ekpozle. Pomoiu niegasAD dN,ivl kojo rnrr€ hniEi! tuduinooru;le iLi spaLlulu n!l&ame pDlektiLe.

:

I F slo pnosvjrotttct t,tocuPosTtCr?

Posviedii! upo,ohliiu i rulavioit m plaiia koja r'i:c dlse reEro podume, 0vri proilediu 1999, u SeatrLcu privukao lchedrisko zanimanje m p 1lniro korrma se 65praylialo muhrSvistske teoyinsko orginiTi. c,re potaknuo mnogc tludc dl

PRONV EEGA sE SVE PlosvjEDUJE?hko glol)i r pnsjJnl.i Lthu zbog kol(icAr,u korijcnr jc 0riosil) f,.\vjcdr pihrir jc{lnilosi.Ii,ko f,iD,l.i.r, trcki t,r,svjc(lhi.i ini,tuji(]l sc rv]rhlo ,rjcdil.i Ir.n,i slhninrin)kdnjr.r olrori rcf,iy.lno, to zrh ir.! , N( lu r . ( lD i t ) , re ih t )o iN i l c nbn)crcD,ljc oko di ,i(l( u l{oriN riihov! fivr c

MOGU LItc su /!mljr dosxd drl,lMle d{oro prt po(o dug,r zcmrljx

u rorotu, r orc N sc nur,r pri{rlc or(triri$ic6lojtlgovini. Lludi (oj re borc,r sninlivirjc 1ih luAovxirtl!tibidd ih se!to l,ijc otpi!. ir. riir, ito u, n,rnjr r!jeri".,".,, , h ,.;, rr:;,;, '. i ';;,. ,, ;

ZASTITA OKOLISAKoniparij€ kojc iesrolo rcle konL<urirati na svjetskon rriijru aesroie poiruju pr;odoi okolii. Prosvjcdnici vodc kampanjc da biga zaicititiod oplsllosri koje don6i ijL,dsko djeloknjc, p,injerjcc od one.iiaenjai unikayanja habiraia, i ro L,spdlavljinjon medurdodie kdnrci€.

STo JE To oDRzrv RAzvo[tJ prciloni n, s apxdie rnijc a6to bogxritcnroriitav jch pirodril bosrsoq, prnnle,i.cuslj.fu iiLuu, .e obrnu6 se na boduai trtjccrjDaokorii. oddivi je nzlojonrjkoji ic uninalaokotii,,hkN loji, prin]ericc, sje.u Ddoknaduj.

PROSV'EDOVANIE PROT VGENETSKI MODIFIC]RANE

HRANE >Akuv n cremp.r4 iapadaiu

Doje g!reck nod n.nrn h(6Ml klLruft ! vellojB ranli.

onr nastoi. uvF ri Ljude dat.kre b Like ugrc:avaitr dko ii

GLOBALNI PROSVJEDLJUOI KOIr 5e Prof l \C OrzJvno] pul lucr

. i prowjedovari. Mnoga se, medurim,:okoWlKoffil iffiffiffi

., svijeta. Dcvedeserih su se godina pojaviie globalnc prowjednidker,1 organizacije, koje su ujedinile glas prosvjeda svih naroda.

KAKO SE ORGANtztR4U GLOBALNT pROSVtEDNtCt?

;Pojdtihj€nj. fL,o\Qnj! tk, iLmQrjcd.nj! kommila.ijl. primjeri.c,bos.amji r.rc,,(r,, olilkialo je s(rjrje idrutivanje u.ilju 1!lirn:ko8 djclovrij li pb$ido rJaltudit , . n ! r n . l . . . . , { , . ' . . i d , i . " " . , . i - , i . , .

I Orpormjuli oJlL,ke idjdoqnje syjcsllh vodr i\rlil,ih liompanijq t)n^vlednicin,osur' 4 qrph{' o o,, t(rDr Nra ilni kLug ltuJt. Ta donot{furka dcbxo otur! utjccfti

r'.r'.rx doioiert lolo ddrvrih. r.{o i glob,rhih oth,ki llo*lc(thi.i osin roAr hoEu'.1 s drusiiia iznrijconi i irfonr.ijc o ronc krlo.(e odlukc mjc(ti N njii,,tr rcntjL,

SE DUGOVI OTPISATI?

DUGOVIBogarr su zcnrljc posLrclivrlc novac sironrrtnin,n. Zl,o8 rosa rxjsi|lnnalDijistanovnici svijctr nn,L.rjo vrrriti I00 bilijunr do]rrn nd di|.I l' ro joiiprczivjcr i . Zrnr si ,o,rr i in imi ,r i jc hko pobjca; jz bi jcdc.

LJUDSKA PRAVAPrava koja je svim ljudima bez razlike priznala svjetska zajednicazovemo ljudskim pravima, Poslije Drugog svjetskog raraUjedinjeni su narodi naveli sva ljudska prava i uravnoteiiliih s pravima driave.

SWU LI SE SVI U POGTEDU LJUDSKIH PRAVA?Neka $r ljudsLa pnE prihvaiilc skoo sve kultur i politiakei r * . do l " r d E" lo i ,pornr . | J .^ , I t r . . r rp , t . r . : tedobodc, p,imjerice pQvo na sudjelovdrjc u izl,o,imi,pdhw:cm ii( od nekih pram Loji r tidu ckonomskci dtuiNene slobodc, uino r.ynopLavtrosi ;enr.

STo lE To suvERENtrEnld&ve inajr p!ar€, bai lso iro ih imriu ipoledincikojiu niimi tive. Pravo ddave da donosiodlukc bezlanjskogupLitanjr zovebo suldenoitu ili suvscnitetom. Sunercno$noic L,iri bmni DlllEE$iuEEEl rod ddrvr ie relipoitovati pojedini ljudska pLAa.

DtuStvo i vjercvlnjo 377

Is{i

lr

Poiediie oGai e.iie, p mje'keAmie(y rn(emalroial, biaieLludska pkva po litavon ,viietu,0vai ie tamprient podisiut

pod'layalu vLadavliu TaLibam

TUNVERZALNA DEKIAMCI]A I]JEDINJEN]H NARODANa dan 10, prosinc 1943, svleck 3! vode obznanlLi da su !ledhjennarcd DsLasal ied nstveia liudska prava koia va:e za sve iude.tu iiezindm iu s donogenju od sLdovanja suzdDal SovjetsklSdd,lu:ioatitka Re0ub lka lsa!d lrka Arabila,

r MEOUNARODNI SUO U NAAGUPoled ne ddave svoie p luibe prctiv nol na dtuslh ddavanosu Dnilel pred [,ledunarcdn sud u nzoremskom gradu Haagu.Na Nom bsiodaniu z 1999. sud je orLobodlo NAro od oprurbolto sa ie hiijela lusoslavih da ju je proluakonito bonbddiGo.

A POMOC U HMNISTIZE GTADNI]VAcddne:do1. bosde s! zemLle darcvtrh hEnu afs;nistanekimtbiesLicma oosredsNom Svlelskog proscma za hianu.tiudima koi bjeze prcd mtom I dDavnlm llaleniem hitnoie pdr€bia hhnai icta voda i krcv iad gravom.

IVIOGU U KRSITEUI UUDSKIH PMVA BITI K,{ZNJENI?Mcdunarcdni aLori o ljudskih pnvinn dopriratoneduna@dnoj zxjednici da okrivi pojedihe politidarealok orluie na ljudska pqvr svojih gndrna. Mnose drtave,medutin,, odbijaju lakw pinjenu Dedumrodnos p&vi,d(o: (o,h.nmi, , Jr b, onr 1o81" o^JJ; i , i . r / , . i . i . i j ,J , \ ' .pN{, icgo uplnanju u njihove unurr{iDjc l)oslovc.

HUMANITARIZAMHumanitaizan je shvaaanje koje izftd yesa srdlja dobrobn ljudi.Tako hunanitarci, primj€rice, smaraju da lijetnici u raru leprijareljsk€nnjenike noraju lijeiiti jednako brilno kao j vlastite, n€ obaziruii senimalo na politi.ke razlile. HunaDir?rne organizacije u doba mtovai kda prurxju vrlo nhu pomoa.

STo ,E To NEPR|STMNA PoMoOHmrnibmc org.niracije, pdmjeric€ Cneni hit, mogu uh,iti i u ahaena podruijada ponosN mjusotenijina. sve se zara@r *rdr€ priom udlju dre ih pnrhdnepd,tmu pomoi - to je$ pomoai win ljrdima kojima ona ntda, be ob'ie .d'o ko io r po tn /ko ,a , , p :o .d , t N* . , : n "du i r . t -u r " ,LT" . -8 ] , 4 , j cprisune, pa pomiu smo onima koji sbje na njihorcj politiikoj $nri.

UMJETNOSTZABAVA

5!!{A8!TV9- .

!8ra!tE.zq MluzlKL ._- .322 qlsaNJq

323 TISKARSTVO

338

]?9

-334

349

'- 3!1

344

KIPARSTVO

UMETNICI

FOTOGMFIIA

ARHITEKTURA

324 $[zEyNoSl

14 PlEsNlsryq

KAZATISTEDIZAIN .. 326

DEKORATIVNA UI{IETNOST 12f K|NEMAToGRAF|jA 346

32a Plscl 348

330 CRTANI FILM 349

IGRAEKE 350

IGRE 350

KUCNA ZABAVA

SPORTOVI 352

NATJECAN'A 354

OPEM t l8 OTIMPIISKE IGRE 356