Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
East Asia-‐Pacific Early Child Development Scales
Instraksenol Manuel
Save nem blong hem (Praktis nomo – No givim mak) Ol materiol
Nokat
Wanem blong mekem
Asesa i askem nem blong pikinini
Item Administration
1. Wanem nem blong yu?
Talem long pikinini se bai yutufala i ple sam gem (luk long gaedlaen) Domain 1
Cognitive Development [Lanem Blong Save aetem i stat ia]iiiiii I stat long ples 1. Item 1.Tingting blong taem mo spes: save talem difrens blong insaed/aotsaed, bifo/afta Materiol
1. Wan box; 2. Tu 2.5cm x2.5cm bloks; 3. 5 plastik trak wetem ol difren kala be sem saes mo sep.
Wanem blong mekem
1. Asesa i givim ol bloks mo box long pikinini blong pleple wetem fastaem blong mekem hemi no fraet. Afta smol taem tekemaot box mo ol trak.
2. Asesa i askem pikinini blong laenemap ol trak afta hemi askem pikinini sam kwestin blong faenemaot sipos pikinini i save sam toktok /words we asesa i wantem faenemaot sipos pilinini i save o no.
Item Administration
Toktok blong Asesa
Wanem Asesa i mekem
1. Hemia sam bloks.
2. Plis putum wan blok long box mo wan aotsaed long box. Naoia bai yumi putum ol bloks i ko wei.
3. Hemia sam naes trak. Ol trak i stap mekem wanem noes?.......
1. Putum 2 blok long han blong pikinini. Letem pikinini i pleple smol taem wetem bloks sipos hemi wantem.
2. NO GIVIM POEN 3. Pleple wetem pikinini. NO
GIVIM POEN 4. Givim grin wan long pikinini.
Kontinu long oda stat long raet saed blong pikinini ko long left: grin, blu, red, red ko kasem
2
4. Yu save helpem mi putum olgeta long wan laen? Grin wan i ko fastaem. Putum fastaem…….
5. (Afta taem pikinini i mekem ol trak i laen ) Plis poen long trak we i stap stret long foret blong trak ia?
6. Plis poen long trak we i stap stret bihaen long trak ia?
pikinini i mekem 5 trak i stap long wan laen.
5. Poen i go long blu trak
6. Poen i go long blu trak.
Hao blong makem mo komens
Putum wan blok aotsaed long box Poen long trak stret long foret blong blu trak Poen long trak stret afta long blu trak.
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
Item 2.Tingting long saed blong kwantiti, komperem ol kwantiti: save difrens blong mo o les (Stop askem Kwestin 2 mo 3 sipos pikinini i kasem zero poen long kwestin 1.) Materiol
PIKJA BUK: 1. 3 mango vs. 9 mango 2. 8 frogs vs. 6 frog 3. 15 monkeys vs. 16 monkeys
Wanem blong mekem
1. Asesa i soem wanwan fren blong ol pikja kad long pikinini mo askem hem blong soem wij wan nao i kat mo.
2. Asesa i watjem tu level blong interes blong pikinini long wanem hemi stap mekem.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Wanem pikja nao i kat mo mango?
2. Wanem pikja nao i kat mo frog?
3. Wanem pikja nao i kat mo
1. Soem fes pikja mo i poen i ko long tufala saed blong pikja.
2. Soem nambu pikja mo poen i ko long tufala saed long pikja.
3. Soem namba 3 pikja mo poen i ko long tufala saed blong pikja.
3
monkey?
Hao blong makem mo komens
Stret long 3 vs. 9 Stret long 8 vs. 6 Stret long 15 vs. 16
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3): Jenj blong wanwan kaontri
Pear to mango
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save] Item 3.Save long ol Namba: Save pikimap stret namba blong object taem asesa i soem wan namba (No askem Kwestin 3 mo 4 sipos pikinini I no kasem wan poen long kwestin 2 ) Materiol
1. 30 bloks (2.5 cm x 2.5 cm) 2. Wan pis waet pepa
Wanem blong mekem
1. Asesa i putum 30 bloks long foret blong pikinini mo askem hem blong putum wan stret namba blong ol blok long wan pis pepa. Asesa i askem 4 taem.
2. Asesa i watjem tu level blong interes blong pikinini long wanem hemi stap mekem.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Hemia wan fild (plegraon) soem waet pepa.
2. Plis putum 3 bloks long fild ia. 3. Plis putum 7 bloks long field ia.
(stop long ples ia sipos pikinini i givim rong ansa)
4. Plis putum 15 bloks long fild ia. 5. Plis putum 29 blocks long fild ia.
1. Putum 30 bloks long foret blong pikinini olbaot nomo mo askem long pikinini blong putum wan stret namba blong ol bloks long pis pepa ia. Askem hem i traem 4 taem. 2. Asesa i mas wait abaot 10 sekon afta pikinini i putum ol blok long pis pepa blong mekem sua se bai pikinini i nomo putum sam mo bloks. 3. Afta wanwan trial asesa i mas muvum ol 30 bloks ia olbaot.
4
Hao blong makem mo komens
Putum 3 bloks long pepa Putum 7 bloks long pepa Putum 15 bloks long pepa Putum 29 bloks long the pepa
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.4): Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development
5
Item 4.Save ol namba: kaontem ol objekt (No askem Kwestin 2 mo 3 sipos pikinini i no karem poen long kwestin 1) Materiol
30 bloks (2.5 cmx2.5 cm)
Wanem blong mekem
1. Asesa i putum 3 bloks long foret blong pikinini mo soem long hem hao blong kaontem ol samting ia wan bai wan, afta asesa i askem hem blong kaontem everi 30 bloks ia wan bai wan, letem hem i kaontem hamas hemi save kaontem.
2. Asesa i watjem tu level blong interes blong pikinini long wanem hemi stap mekem
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Asesa i poen ko long wan blok mo i talem aot strong se “1”, finis i pusum blok ia i ko long saed mo i poen long nekis blok mo talem “2” finis i pusum i ko stap wetem fes blok, naoia i poen ko long namba 3 blok mo talem “3” finis i pusum i ko wetem ol narafala bloks.
2. Plis kaontem ol blok ia olsem mi bin mekem mo talem long mi hamas blok yumi kat.
1. Asesa i putum 3 bloks long foret blong pikinini mo i soem olsem wanem blong kaontem olgeta wan bai wan. .
2. Asesa i adem 27 mo bloks olbaot long foret blong pikinini mo askem hem blong kaontem ol bloks ia wan bai wan mo kaontem hamas hemi save kaontem.
Hao blong makem mo komens
Kaontem bitwin 1 to 10 blok(s) i stret Kaontem narafala 10 bloks (from the 11th to the 20th blok) Kaontem lasfala 10 blok (from 21st to the 30th blok)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development (Lanem blong Save)
6
7
Item 5.Kat Save long ol Namba: Save kaontem bai hat (Sipos pikinini i save kaontem 29 bloks long Item 4, givim 3 poens long Item 5 mo nomo askem kwestin. Sipos pikinini i kasem less than 3 poen long item 4, mekem namba 5.)
Materiol
Nokat
Wanem blong mekem
1. Asesa i askem pikinini blong kaontem kasem 30 (no usum bloks). 2.Asesa i watjem tu level blong interes blong pikinini long wanem hemi stap mekem
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis kaontem strong 1 ko kasem 30 (Sipos i no kat ansa talem, “Plis yu save kaontem strong blong mi harem.”)
Hao blong makem mo mekem ol komens
Kaontem kasem 10 i stret Kaontem kasem 20 i stret Kaontem kasem 30 i stret (Sipos pikinini i kasem sam long ol difikol kwestin i stret, plis givim kredit long pikinini)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development (Lanem blong save) Item 6. Tingting blong ademap mo tekawei ol namba (A) Save ademap ol namba (No askem kwestin 2 mo 3 sipos pikinini i nokat poen long kwestin 1) Materiol
PIKJA BUK: 2 mango long left saed mo wan mango long raet saed.
Wanem blong mekem
1. Asesa i askem Kwestin 1 wetem pikja, finis i askem Kwestin 2 mo 3 no kat pikja.
2. Asesa i watjem level blong interes blong pikinini long wanem hemi stap mekem
8
Item Adminstration
1. Mami i pem 2 mango fastaem finis hemi pem wan mo. Hemi pem hamas mango everiwan?
2. 3 plus 4 i mekem hamas?
3. 8 plus 3 i mekem hamas?
1. Asesa i soem pikja. (Sipos hem i usum wanwan mango, soem everi mango wantaem)
2. Stop long ples ia sipos pikinini i no kasem poen long kwestin ia. Tekemaot pikja/mango afta kwestin 1.
3. Asesa i askem Kwestin 2 mo 3 no usum pikja.
Hao blong makem mo komens
Stret ansa: 3 Stret ansa: 7 Stret ansa: 11
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3): Jenj blong wanwan kaontri
Apol i go long mango
Domain Cognitive Development (lanem blong save)
(B) Save tekemaot o sabtraktem ol namba ( No mo askem kwestin 2 mo 3 sipos pikinini I no kat poen long kwestin 1)
Materiol
PIKJA BUK: Faef mango
Wanem blong mekem
1. Asesa I askem Kwestin 1 wetem pikja, finis askem Kwestin 2 mo 3 no wetem pikja. 2. Asesa i watjem tu level blong interes blong pikinini long wanem
hemi stap mekem Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Hemia 5 mango. Mami I kivim 4 long apu/bubu. Hamas I stap?
2. 6 tekemaot 2 hamas I stap?
3. 10 tekemaot 7 hamas I stap?
1. Asesa I some pikja. (Sipos yu usum wanwan apol, soem everiwan wantaem.)
2. Stop long ples ia sipos pikinini I no kasem wan poen. Tekemaot pikja/mango afta long Kwestin 1.
3. Asesa i askem Kwestin 2 mo 3 no wetem pikja.
Hao blong makem mo komens
Stret ansa : 1
Stret ansa : 4
Stret ansa : 3
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
9
Total (Max.3):
Jenj blong wanwan kaontri
Apple change to mango
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save] Note. Asesa I kivim sko long pikinini sipos I stap triam blong asarem ol kwestin afta long 5 fala wok ia long CD
10
Item 7. Hao blong fomem wan tingting: Putum ol object long ol grup/o katekori folem model pikja
Materiol
1. Pikja blong wan pleigraon 2. Pikja blong wan klasrum 3. Smol pikja kads blong wan swing, wan slaed, wan smol saes baisikol,
wan smol saes lada blong klaem, wan meri ko raon, wan trampoline, wan pensil box, wan rula, wan raba, wan skul bak, wan jok, wan pen.
4. Tu box we tufala i sem kala nomo.
Wanem blong mekem
1. Asesa i askem pikinini blong putum pikja kad we i stret long pikja long box i ko long stret box.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Ol man i save usum ol difren samting long difren ples. Eksampol, hemia i wan ple graon, ol man i pleple long ples ia. Hemia i wan klasrum, ples we ol pikinini i ko blong lan.
2. Praktis: Naoia bai mi askem yu blong talem long mi wea nao bai yu usum ol samting we bai mi soem long yu finis yu putum long stret box.
3. Bai yu usum swing wea? ( Pikinini i ansa) Yes/No, yumi plei long swing long plei graon. Bai yumi putum kad ia i ko long box blong plei graon.
4. Yu save usum pen wea? (Pikinini i ansa) Yes/No, yumi usum pen long klasrum blong lanem samting. Bai yumi tu putum kad ia I ko long box blong klasrum.
5. Asesmen: Naoia bai mi givim yu sam mo pikja. Bai yu usum…….. wea? (Talem nem blong ol object taem yu stap putum long foret blong pikinini.)
1. Asesa I putum ple graon pikja mo klasrum pikja long foret blong pikinini, mo putum wan box bihaen wanwan pikja, mo putum pikja kad long foret blong pikinini.
2. Asesa i soem pikja blong swing.
3. Asesa I soem pikja blong pen.
4. Sipos pikinini i no kivim stret ansa long item ia, givim stret ansa finis askem pikinini blong traem bagegen. Afta long namba tu (2) trial ia givim stret ansa afta nomo givim janis blong trial.
11
5. Asesa i kaontem ol namba blong ansa afta taem ol asesmen i finis o long taem blong 10 minit brek.
Hao blong makem mo komens
6 -‐ 7 aot long 10 i stret 8 -‐ 9 aot long 10 i stret. Note. –No kivim poen long ol praktis (Sipos pikinini i kasem stret ansa blong wan had kwestin, plis mekem sua se yu presem hem o givim kredit long hem)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Jenj blong wanwan kaontri
Change picture of play ground and classroom and the objects
Domain Cognitive Development (Lanem blong save) Item 8. Sikwensing mo seriation: Save komplitim wan simple paten folem rul blong ordering. Nomo mekem Kwestin 3 sipos pikinini i no kat poen long Kwestin 1 mo 2) Materiol
Tri bitbit we oI i putum long wan paten, we wan wan paten i gat 4 janis blong bitbit we i no stap.
Wanem blong mekem
Asesa soem pikja blong wan jen we oli mekem wetem ol bitbit mo askem pikinini ia blong talem wanem bitbit bai i kam after fes wan.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Hemia i wan haf blong wan naes jen blong wan woman. Hemi kat wan naes paten – Luk ol bitbit ia. Wij wan long ol bitbit ia bae hemi kam afta hemia?
2. Hemia wan narafala jen. Wij wan afta. (Talem bagegen blong narafala paten)
1. Asesa i poen long pikja blong paten ia long buk, long left saed blong Asesa ko kasem raet saed. 3. Asesa i mekem wan sekol
wetem finga blong hem raonem fofala raon sep ia.
Hao blong makem mo komens
Stret ansa: bigfala waet sekol Stret ansa: smol waet skwea (Stop long ples ia sipos ol narafala ansa i no kat poen )
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
12
Stret ansa: waet skwea
□ 0 □ 1
Total (Max.3): Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
13
9. Memori, Folem fulap instraksen: folem 3 step intraksen we asesa i givim wantaem. Materiol
Wan blok
Wanem blong mekem
Asesa i putum blok long tebol mo askem pikinini blong lisen mo mekem folem instraksen blong asesa we igat 3 steps long hem. Notes. 1. No ripitim instraksen. 2. No mekem saen.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Yu lisen gut long trifala samting bae mi talem mo mekem stret wanem bae mi talem long yu. Plis wait ko kasem mi finis totktok.
2. (Talem slo mo klia). Naoia plis karem kam blok ia, mo sit daon long jea mo clapem han blong yu two taem. Yu no mas mekem eni bodi lanwis o saen blong talem ansa long pikinini.
1. Asesa i soem pikinini we ples blok i stap mo mekem sua se blok ia i stap long we long pikinini blong hemi mas stanap go blong tekem blok.
Hao blong makem mo komens
Tekem blok i kam long asesa 1.
Sitdaon long jea Klapem han (eni namba blong taem) Klapem han tu taem (egstra poen sipos hemi klap 2 taem nomo)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.4):
Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
14
Item 10. Short-‐term memori, toktok: talem fulap taem 5 i go kasem 7-‐ wod sentens (Stop blong askem Kwestin 2 sipos pikinini I no kasem poen long 1, stop askem Kwestin 3 sipos pikinini I no kat poen long kwestin 2.) Materiol Nokat Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong lisen gud mo riptim 3 sentens wan by wan afta asesa i ridim. Note. Yu no mas talem sentens ia bagegen. Talem wan taem nomo.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Bai mi ridim wan sentens long yu. Plis talem sentens ia afta mi: 1. Mi ko long stoa (Stop sipos hemi
talem i no stret)) Naoia lisen long hemia. 2. Mi pem loli long stoa. (Stop sipos
I no stret) Nao lisen long hemia. 3. Mi serem ol loli wetem ol fren
blong mi.
Hao blong makem mo komens
Ripitim 5-‐word sentens ia (Stop long ples ia sipos ansai i no stret) Ripitim 6-‐word sentens (Stop long ples ia sipos ansa I no stret) Ripitim 7-‐word sentens
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3): Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
15
Item 11. (a) Putum ol kad long ol difren krup: putum long kala Materiol
• 2 trei blong aranjem ol kad wetem wan sheet bihaen long tufala trei blong sapotem ol target kad mo mekem i isi blong soem ol kad ia taem yumi stap usum long aktiviti ia.
• 2 kad (wan blu rapet mo wan red bot).
• 14 tes kad (7 kad we i soem wan red rapet mo 7 kads we i soem wan blu bot).
Wanem blong mekem
1. Asesa i askem pikinini blong putum 6 kad long sem kala insaed long stret trei mo putum PIKJA I MAS LUKLUK DAON.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Hemia wan blu rabit mo hemia wan red bot. Naoia bai yumi ple wan kad gem. Hem i wan kala gem.
2. Long kala gem ia everi blu kala i ko long ples ia mo ol red wan i ko long ples ia.
3.Luk, hemia wan blu wan. Hemi ko long ples ia. Sipos hemi blue, hemi go long ples ia, be sipos hemi red bai hemi ko long ples ia.
4. Nao, hemia wan red wan. Bai hem i ko wea? Hemia bai i ko wea? 5. (Sipos pikinini i tekem kad mo putum long ol stret trei blong hem ) i gud tumas. Yu save hao blong ple kala gem ia.
6. (Sipos pikinini i no mekem gud) No, hemia i red so hemi mas ko long ples ia long kala gem ia. Yu save helpem mi putum red wan ia long stret ples blong hem? 7. Naoia turn blong yu. Tingbaot sipos hemi blu bai yu putum long ples ia be sipos i red bai i ko long
1. Asesa i putum 2 sorting trei saed by saed long foret blong pikinini, mekem sua se i stap klosap long pikinini blong hem i save kasem.
2. Wan kad wetem blu rabit i stap bihaen long trei long left saed blong pikinini, mo wan red bot i stap long trei long raet side.
3. Asesa i poen long trei long left (blu) mo long raet saed (red).
4. Asesa i putum blu bot test kad long left tray, fes daon.
5. Asesa i soem red rabit test kad long pikinini. 6. Asesa i mekem sua se kad i stap fes i luk daon long stret trei blong hem. 7. Asesa i jusum wan test kad, soem long pikinini mo askem hem blong putum long atret trei.
8. Asesa i jusum wan test kad be
16
ples ia.
8. Hemia red wan putum long stret trei wetem pikja lukluk daon.
9. (Sipos pikinini i mekem i stret o i no stret yu mas no toktok long wan wei olsem yu jajem hem. No talem “OKEY”) Talem bai yumi mekem wan mo. 10. (Ripitim ol rul) Tingbaot sipos i blu i ko long ples ia, mo sipos i red i ko long ples ia.
11. Hem ia wan blu wan. Bai i ko wea? (Ripitim kasem everi 6 kad i finis).
mekem sua se hemi sem kala eksampol, red rabit, maybe jusum sem wan 2 taem nomo. 9. Asesa i soem kad long pikinini mo askem kala blong kad mo bai hemi putum wea?
Hao blong makem mo komens
Sotemaot 6 test kad long stret kala.
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Jenj blong wanwan kaontri.
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
17
(b) Putum ol kad long stret krup: Putum kad long sep
Materiol
Sem mak olsem Item 11(a)
Wanem blong mekem
1. Kohed stret folem item 11 (a) mo no stop. 2. Asesa i askem pikinini blong putum 6 kad FES DAON long ol sep long
stret trei blong hem.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Naoia bai yumi ple wan niu
gem. Bai yumi nomo ple kala gem. Bai yumi ple sep gem. Long sep gem, ol rabit i ko ia mo ol bot i ko long ples ia. Tingbaot, sipos i wan rabit putum long ples ia, be sipos i wan bot putum long ples ia.
2. Hemia wan rabit. Bai i stap wea? Plis putum fes daon long trei ia.
3. (Sipos pikinini i mekem i stret o i no stret yu mas not toktok long wan wei olsem yu jajem hem. No talem “OKEY”) Talem bai yumi mekem wan mo.
4. (Ripitim ol rul) Tingbaot sipos
wan rabit i ko long ples ia, mo sipos I wan bot I ko long ples ia.
5. Hem ia wan bot. Bai i ko wea? (Ripitim kasem everi 6 kad i finis).
1. Asesa i poen ko long trei long left saed (rabit) mo long trei long raet side (bot).
2. Asesa i lego ol taget kad mo o i test kad we i bin sotemaot fastaem finis long trei.
3. Asesa i jusum wan test kad mo i mekem sua se sem sep kad i save kamap bagegen tu taem nomo. Asesa i soem kad mo askem sep blong kad mo bai i ko long wanem trei.
18
Hao blong makem mo komens
Sortem 6 test kad long sep blong hem.
□ 0 □ 1
Total (Max.1): Jenj blong wanwan kaontri.
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
19
Item 12-‐14. Concept formation: Putum ol samting long tri fala kraeteria Materiol
1. Pikja kad long 3 fala sep(sekol,skwea,traeankol), long 3 kala (red,yelo,blu) long 3 saes (bigwan, medel saes mo smol).
2. Tri pis A4 saes pepa. Three pieces of A4 paper (to be provided by the country).
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong sortem 9 pikja kad ia i ko long 3 grup long 3 difren wei.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Naoia yumi kat plante mo kad
We have more picture cards now.
2. (Item 12) Plis putum olgeta long 3 grup we yu luk se oli semak o oli ko wan ples.
3. (Item 13) Plis putum olgeta long
3 narafala grup.
4. (Item 14) Yu save tingbaot wan
mo wei blong putum ol pikja kad tugeta?
1. Asesa i putum 9 fala pikja kad long tebol mo miksim olbaot.
2. Asesa i putum 3 fala pis pepa
long foret blong pikinini mo explenem wanwan.
3. Asesa i tekem ol kad mo tilim finis putum long tebol mo askem pikinini blong sortemaot long wan difren wei.
4. Asesa i tekem mo tilim ol pikja kad finis putum long tebol mo askem pikinini blong sortem long namba 3 taem (wan difren wei)
Hao blong makem mo komens
Item (12) Putum olgeta kad long tri difren grup folem fasfala kraeteria. (Plis tikim kraeteria sipos hemi stret long : saes/kala/sep) Item (13) Putum olgeta kad long tri difren grup folem namba tu kraeteria. (Plis tikim kraeteria sipos hemi stret long : saes/kala/sep)) Item (14) Putum olgeta kad long tri difren grup folem namba tri kraeteria. (Plis tikim kraeteria sipos hemi stret long : saes/kala/sep) Note. No kivim poen sipos pikinini i mekem paten. Asesa i givim poen nomo taem sipos pikinini i sortem
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
20
long sem saes/kala mo sep.
Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save] Item 15. Sequencing and seriation: Putum ol pikja long oda blong wanem i kam fes long ol aktiviti ia (blong tri yia old usum 3 pikja nomo) Materiol
1. 5 pikja long eni orda.
2. San i kirap long east mo pikinini i kirap long bed.
3. Pikinini karem skul bag blong hem mo ko aotsaed long haos. (Pikja i kat wan blak dot long bihaen. Blong ol 3 yia, yu no usum pikja ia)
4. Pikinini i stap wetem ol fren mo tija insaed long wan bigfala rum oli stap mekem sekol taem.
5. Pikinini i livim skul mo ko bak long haos. (Pikja ia i kat wan blak dot long bihaen. Blong ol 3 yias old, yu no usum pidja ia.)
6. Pikinini i kaikai wetem ol famli blong hem, mo i kat wan mun mo ol sta long skae.
Wanem blong mekem
Asesa i putum everi 5 pikja ia long foret blong pikinini mo askem hem blong putum long stret oda.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Hemia sam pikja we i soem hao
wan smol piknini i save spendem dei blong em. Plis putum ol pikja ia long wan stret oda.
2. Wij wan i kam fes taem? (Yu save givim wan help nomo long wan pikja) Wanem i kam next? (Kontinu blong mekem wan help blong wan wan pikja sipos ikat nid be yu no mas talem aot storian blong wan wan pikja ia. Akseptem ol ansa).
1. Asesa putum trifala or fivefala pikjas long foret blong pikinini ia long orda ia start long left blong pikinini ia: 3-‐1-‐5-‐4-‐2.
2. Asesa helpem pikinini blong putum pikja be hem i no helpem hem blong jusum fes pikja long left blong hem.
Hao blong makem mo komens
Arenjem eni wan pikja long stret oda.
Blong 3 yr-‐olds
Blong 4 & 5 yr-‐olds
21
Arenjem eni wan o tu mo pikja long stret oda. Ekstra poen sipos olgeta 3 fala [pikja i stap long stret oda. Arenjem eni tu pikja long stret oda. Arenjem eni wan o tu mo pikja long stret oda. Arenjem everi 5 pikja long stret oda. (Sapos pikinini i kasem had kwestin i raet tija i mas presem pikinini long hadwok blong hem)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.3):
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.3):
Jenj blong wanwan kaontri
Change picture to Vanuatu environment
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save] Item 16. Cause and effect, reasoning inference: save talemaot ifek blong hao wan samting i save hapen long wan nara samting. Materiol
1. Wan sap pensil 2. Wan balun oli bloemap finis
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini wanem bai happen sipos yumi stikim balun wetem sap pensil ia. Note. No letem pikinini traim stikim balun.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Plis talem long mi wanem bai
happen sipos wan sap pensil i stikim balun ia.
1. Asesa i holem balun mo pensil nao i kiaman blong stikim balun.
Hao blong makem mo komens
Talem stret wanem bai happen sipos yu stikim balun wetem sap pensil.
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Tingbaot blong raetem daon ansa blong pikinini Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save] Item 17. Cause and effect, reasoning inference: save talem season mo weather Materiol
PIKJA BUK: 1. Wan gel i werem klos blong ko swim 2. Wan boe i werem klos blong kolkol (wan kot)
22
Wanem blong mekem
Asesa i soem ol pikja mo askem pikinini blong talem wanem kaen weather.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Luk klos pikinini ia i werem.
Hemia i talems se wanem kaen dei o weather nao I stap long pikja ia?
2. Luk pikja ia, hem i talem wanem kaen dei o weather blong mekem pikinini i werem kaen klos ia?
Stret ansa blong Pikja 1: hot o summer; Stret ansa blong Pikja 2: kolkol or winter.
1. Asesa i soem fas pikja.
2. Asesa i soem namba tu pikja.
Hao blong makem mo komens
Talem hot or sama Talem kolkol or winta
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2): Jenj blong wanwan kaontri
Jenjem ol klos blong I stret long Vanuatu
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
Item 18. Save talem wanem bai hapen mo komperem blong solvem sam problem Materiol
1. Wan blok wud. 2. Wan ston sem saes olsem blok
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong talem wij wan bai flot long wota
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Hemia wan pis wud mo hemia
wan piss ton. Talem long mi wij wan bai flot sipos mi putum long wota?
1. Asesa i soem long pikinini wan blok blong wud mo wan pis ston.
Hao blong makem mo komens
Save talem se bai wud i flot.
□ 0 □ 1
Total (Max.1): Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
23
Item 19. Concepts blong taem mo spes: save ridim klok o sam nara masin blong talem taem (stop askem kwestin 2 mo 3 sipos pikinini i no skorem wan poen long Kwestin 1).
Materiol
PIKJA BUK: Pikja blong fes blong trifla klok we i gat tufla han: 1) 5:00; 2) 9:00; 3) 3:30
Wanem blong mekem
Asesa i soem fes blong 3 klok wan by wan mo askem pikinini blong talem wanem taem long klok.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Wanem nao taem klok istap some?
1. Asesa i soem wan pikja blong klok fes taem afta nara pikja blong klok bihaen. Asesa i mas haedem tu narafala pikja blong klok taem hemi askem kwesten long pikinini long wan pikja blong klok.
Hao blong makem mo komens
Correct answer: 5:00 (Stop sipos ansa i no stret) Correct answer: 9:00
Correct answer: 3:30
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3): Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
Item 20. Tingting blong taem mo spes: Save talem posison blong wan samting mo olsem wanem long narafala samting Materiol
1. Wan Blok. 2. Wan jea (I stap finis insaed long rum).
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong putum ol bloks long ol difdifren ples we pikinini i no save luk. Mekem sua se pikinini i mas stanap blong wokbaot blong ansarim kwesten.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Plis putum blok long jea (NO
GIVIM POEN) 2. Putum blok andanit long jea
(NO GIVIM POEN) 3. Plis putum blok long raet saed
blong jea. 4. Plis putum blok long left saed
blong jea.
24
Note. Mas askem kwestin long oda ia.
Hao blong makem mo komens
Putum blok long saed saed blong jea antap long jea o saed long hem. Putum blok long left saed blong jea antao long jea o long saed I oraet.
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2): Jenj blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
Item 21. Talem nem blong ol difren kaen nem blong ol difren shapes (No askem kwestin 2 sipos pikinini i no skorem wan poen long Kwestin1; no askem kwestin 3 sipos pikinini i no skorem poen long Kwestin 2) Materiol PIKJA BUK: wan pija wetem 8 difren shapes insaed Wanem blong mekem
Asesa I poen long ol sep wan by wan mo askem pikinini blong talem nem blong sep ia.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Wanem nem blong sep ia?
1. Asesa I poen long wanwan sep long oda ia: sekol, traeankol, sekol, rektankol, sta, ofol, haf –sekol, hexakon.
Hao blong makem mo komens
Save nem blong 3 sep Save nem blong 4 kasem 6 sep
Save nem blong 7 o 8 sep (Sapos pikinini i kasem had kwestin i raet tija i mas presem pikinini long hadwok blong hem)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Cognitive Development [Lanem Blong Save]
25
Sosel mo Imosenol Developmen i Stat Long Ples ia Item 22. Save ol infomesen long saed blo sosel identiti mo sosel rilesen: Save gud hamas yia blong hem wan Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanam blong mekem
Asesa i askem pikinini se i gat hamas yia
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis traem talem long mi se gat hamas yia? Stret ansa: pikinini i save talemaot hamas yia hemi gat o hem i save usum finga blong hem blong soem hamas yia hem i gat. Ansa blong hem i mas stret oltaem.
Hao blong makem mo komens
Pikinini i save gud hamas yia hem i gat. (Sipos pikinini i talem yia blong hem i difren long hamas finga hem i usum blong soem hamas yia hem i gat, Asesa i mas putum poen lo wanem pikinini i talem)
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
Item 23. Save gud infomesen lo saed blong sosel identiti mo sosel rilesen: Pikinini i save talemaot o talem lo nara pikinini nem blong papa mo mama blong hem
Wanem blong usum
Nogat
Wanem blong mekem
Asesa i askem nem blong papa mo mama blong pikinini. Ol kwestin bae oli save difren folem fasin mo laef we pikinini i stap long hem-‐jekem demographic questenair.
Item Asesa i talem Asesa i Mekem
26
Administration 1. Wanem nem blong mama blong yu?
2. Wanem nem blong papa blong yu? (Traem askem kwestin wan taem nomo) Plis talem nem blong papa o mama blong yu.
3. (sipos pikinini i talem se nem blong mama blong hem I “mama”) Askem se ol nara man oli singaotem hem wanem?
Hao blong makem mo komens
Givim nem blong mama mo famli nem blong hem (akseptem sot nem o nik nem blo mama olsem Catherine be pikinini i singaotem hem Kate or Leisongi hemi Lei.) Givim nem blong papa mo famli nem blng hem(akseptem sot nem o nik nem blong papa olsem David be pikinini i singaotem ham Dave)
□ 0 □ 1
□ 0 □ 1
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen Item 24. Ol gudfala fasin wetem ol nara pikinini we oli gat sem yia: Pikinini i save talem nem blong ol pikinini we oli stap pleplei tugeta Wanem blong usum
Nogat.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini nem blong ol pikinini we hem i stap pleplei wetem.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Traem talem nem blong tu fren
blong yu we yu stap pleiplei wetem. No givim nem blong brata o sista blong yu be blong tufala fren blong yu.
2. Talem nem blong tufala nara fren blong yu we yufala stap pleplei tugeta.
3. Yu save talem nem blong samfala nara fren blong yu we yufala stap pleplei tugeta?
27
Ol ansa we yu no mas akseptem: nem blong ol katun we pikinini i stap wajem long TV.
Hao blong makem mo komens
Pikinini I givim nem blong 1-‐2 pikinini we hem I pleplei wetem Pikinini i givim 1-‐2 narafala nem blong tu narafala pikinini Pikinini i givim sam mo nem blong ol fren blong hem
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
Item 25. Save gud ol gud fasin we oli mas soem long ol bigfala man: Pikinini i save talemaot ol gudfala fasin blong soem long ol bigfala man Wanem blong usum
PIKJA BUK: 1. Wan olfala woman wetem hevi basket kakai mo wan pikinini. 2. Wan mama i givim wan presen long wan pikinini.
Wanem blong mekem
Asesa i soem wan pija long pikinini mo i askem long pikinini se wanem stret fasin nao pikinini i mas mekem o stret toktok blong talem.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem
1. Lukluk gud long pikja ia. Yu luk pikinini ia. I gat wan olfala woman ia. Wanem nao bai yu shud talem o mekem long olfala woman ia sipos yu nao pikinini ia?
2. Insaed long pikja ia i gat wan mama i stap givim wan plet kakai long wan pikinini. Sipos yu yu pikinini insaed long pikja ia, wanem nao bae yu talem long mama ia?
Ansa we i gud ansa blong fes pija: pikinini i askem blong karem hevi basket blong olfala woman ia. Ansa we I gud: ansa blong seken
1. Asesa i soem pikinini fes pija.
2. Asesa i soem pikinini seken pija.
28
pikja: pikinini i talem tankio long presen.
Hao blong makem mo komens
Pikinini i save wanem blong mekem o i talem taem hem i luk wan bigfala man. PikininiiI save wanem blong talem taem wan bigfala man i givim wan samting long hem.
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Rimemba blong raetemaot ansa we pikinini i givim long yu Jenis blong wanwan kaontri
Old woman carrying a heavy basket replace elderly lady standing inside a bus.
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
29
Item 26. Save hao blong askem help long wan bigfala man: Askem help long wan big man taem hem I stap long trabol. Wanem blong usum
PIKJA BUK: 1. Wan smol gel I katem finga blong hem. 2. Wan smol gel I lusum mama blong hem long maket.
Wanem blong mekem
Asesa I soem pija long wanwan pikinini mo askem pikinini blong talem long hem hao nao pikinini insaed long pija I shud askem help long bigfala man
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Lukluk gud long pija ia. Wan
smol gel I bin katem finga blong hem mo blad I stap ron. Who nao hem I shud askem help long hem? (Wet long wan ansa) Wanem help nao pikinini I shud askem long wan big man? (sipos wan ansa nomo)-‐askem wanem nara help pikinini I save askem?
2. Lukluk gud long pija.Wan pikinini I no save faenem mama blong hem long maket.Wanem kaen help nao hem I shud askem? (sipos pikinini I givim wan ansa nomo) Wanem bakeken nao pikinini I save askem?
Ansa we I raet blong pija 1:Hu nao pikinini I jusum blong I askem help long hem: Famili memba, haosgel,o dokta,etc.;Wanem stret blong talem o soem:kam luk wanem I happen; askem plasta;talemaot long bigfala man se hem I bin katem hem wan. Ansa blong pija 2: Talemaot long ol nara bigfala man we oli stap kolosap; singaotem polis; askem wan man blong tekem hem I go long haos; givim nem mo ples we I silip long hem long wan bigfala man. Ansa we I no stret blong pija 2:Mi wantem go long haos
1. Asesa I soem pikinini I pija 1. 2. Asesa I soem pikinini pija 2.
Hao blong Save bai go luk hu blong i helpem □ 0 □ 1
30
makem mo komens
hem taem hem I katem finga blong hem Save wan kaen help taem hem i katem finga blong hem. Save wan nara kaen help blong askem taem hem i katem finga blong hem Save wan kaen help blong askem sapos hem i lusum mama blong hem Save wan nara help blong askem sapos hem i lusum mama blong hem.
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.5):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
More blood Change girl lost in the street to girl lost in the market
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
Item 27. No gat tinktink se hem i boss; pikinini i mekem wanem we nara man i talem: save usum tinktink blong nara man
Absence of egocentrism; perspective taking: can take on another person’s viewpoint Wanem blong usum
PIJA BUK: 1. Ol pikinini oli stap klapem han long wan smol gel. 2. Fofala (4) fes blong sem gel; wan we taem hem i hapi, harem nogud, i
kros, mo hem i sek long wan samting.. Wanem blong mekem
1. Asesa i soem pikja long pikinini mo i askem se wanem nao pikinini insaed long pija i stap filim. (no fosem pikinini blong ansa. Scorem fes ansa we pikinini i givim)
2. Asesa i soem pija blong ol difren filing we smol gel insaed long pikja i stap go tru long hem mo i askem long pikinini blong i pointem stret wan long hem.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Ol pikinini oli stap klapem han long wan smol gel long pikja Wanem kaen filing nao yu tink
1. Asesa i soem pikinini pikja 1.
31
se smol gel ia i stap filim? (Makem wan poen long ansa we pikinini i givim)
2. No mata wanem pikinini i talem, talem long pikinini se “smol gel i glad”. Wij wan pija i soem se smol gel i glad? Yu soem long mi. Ansa we i raet: Pikinini i hapi, i glad o i praod.
2.Asesa i soem pikinini pikja 2
Hao blong makem mo komens
Pikinini i givim wan ansa long pikja we ol nara pikinini oli stap klapem han long wan smol gel Pikinini i poentemaot HAPI FES blong smol gel insaed long pija
□ 0 □ 1
□ 0 □ 1 Total (Max.2):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Change girls’s dressing to suit Vanuatu cultural dress up – mother hubbard
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
Item 28. Gudfala fasin blong hao blong wok tugeta wetem ol pikinini long sem yia grup: filim mo luk save trabol blo narawan mo save wanem blong mekem.
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 1. Wan smol gel i stap cry from i no save faenem pleplei blong hem. 2. Fo fes blong sem gel; taem we hem i hapi, i harem nogud, i kros, mo
ham i sek long wan samting . Wanem blong mekem
Asesa i soem pikja long pikinini mo i askem long pikinini se wanem nao bae pikinini i mekem blong mekem smol gel i nomo krae. Asesa i karem pikja blong fofala difren fes blong smol gel mo i soem long pikinini mo askem pikinini i soem wanem stret filing smol gel long pija 1 i stap filim.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
32
1. Lukuk gud long pikja ia. Smol gel ia i stap krae from hem i no save faenem pleplei blong hem. Wanem nao yu tinkse hem i stap filim?
2. Yu save poentemaot pikja we yu tinkse i semak long wanem smol gel i stap filim?
3. Wanem nao yu tinkse yu save mekem blong helpem smol gel ia i nomo krae?
4. (Sipos i gat wan ansa nomo) –Wanem mo nao yu save mekem blong helpem hem?
Ansa we i stret: Lukaotem pleplei, serem pleplei wetem hem, askem wan bigfala man blong i helpem yumi blong lukaotem pleplei ia, kamfotem smol gel ia Ansa we i no stret: “Talem pikinini ia blong i no mas krae” be yu no gat sori long hem, askem “wanem i rong” from se pikinini i save finis wanem nao emi problem.
1. Asesa i soem pikja 1 long pikinini.
2. Asesa i soem pikja 2 long pikinini
Hao blong makem mo komens
Pointemaot fes blong pikinini we i harem nogud – SAD fes. Givim wan ansa long hao blong stopem pikinini ia blong i nomo krae Givim wan mo ansa blong stopem pikinini blong i nomo krae
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Change of features of children to Ni Vanuatu
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
33
Item 29. Save talemaot stret wanem nao hem i stap filim: Talem stret wanem i mekem hemi hapi, i kros, o hem i harem nogud Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini wanem i mekem hemi filim hapi, o samtaem i kros, or samtaem i harem nogud.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Talem long mi wanem i mekem
YU hapi? (Yu save askem wan mo taem bakeken) Yu save talem long mi wan mo samting we i mekem yu hapi?
2. Talem long mi wanem nao i save mekem YU kros? (yu save askem wan mo taem bakeken) i gat wan nara samting we yu save talem i save mekem YU kros?
Hao blong makem mo komens
Pikinini i givim ansa long saed blong wanem nao i mekem hem i HAPI (Afta we asesa i askem hem wan taem nomo) Givim wan nara ansa long wanem i save mekem yu HAPI Pikinini i givim ansa long wanem nao i save mekem hem i kros (afta we asesa i askem hem wan taem nomo) Givim wan nara ansa long saed blong wanem nao i save mekem hem i kros
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.4): Rimemeba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Change features of child
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
34
Item 30. Stopem wan rao: luksave wanem blong mekem blong stopem rao wetem ol nara pikinini taem oli stap pleplei Wanem blong usum
PIKJA BUK: Pikja blong wan smol boe mo wan smol gel tufala i stap faet from wan bol long ples blong pleplei blong ol pikinini afta ol nara pikinini oli stap lukluk tufala.
Wanem blong mekem
Asesa i soem pikja ia long pikinini mo i askem hem se wanem nao bae hemi talem long tufala pikinini we tufala i stap faet.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Lukluk gud long pikja ia. I gat wan gel mo wan boe tufala i stap faet from wan bol long ples blong pleplei blong ol pikinini. Wanem nao yu tinkse yu save mekem blong helpem tufala?
2. (Save askem pikinini wan mo taem bakeken) Wanem bai yu tink se yu save mekem?
Ansa we i stret: Eni ansa we pikinini i givim we isave help blong solfem problem ia, e.g. Mi save talem long olgeta blong oli serem bol o wan i plei long em i taet afta nara wan, talemaot long tija, karem wan nara bol mo givim long wan long tufala, traem talem long tufala blong plei wan nara gem, mas traem blong pleplei gud wetem narawan, yumi plei tugeta.
1. Asesa i soem pikja long pikinini.
Hao blong makem mo komens
Givim wan ansa long hao hem i save helpem tufala fren blong hem blong tufala i nomo faet Givim wan mo wei blong helpem tufala fren blong hem blong oli nomo faet
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
35
Item 31. Talem wanem hem i wantem: Save talemaot wanem stret hem i wantem pleplei long hem
Wanem blong usum
Nogat
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini wanem hem i wantem mekem mo tu wanem samting nao pikinini i save mekem gud long hem
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem 1. Plis yu save talem long mi
wanem nao trifala samting we yu laekem blong mekem?
2. Wij wan long olgeta tri ia yu laekem bitim tufala narawan?
Ansa we i stret: ansa blong pikinini i no long saed blong ol pleiplei insaed long plei bokis nomo be long ol difren samting mo ol difren gems we pikinini i gat interes long hem.
Hao blong makem mo komens
Pikinini i givim trifala ansa long wanem nao hem i laekem blong mekem Givim ansa long wanem nao hem i tinkse hem i save mekem i gud bitim ol nara wan
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
Item 32. Kontrolem ol rabis mo nogud fasin o filing: pikinini i trae had blong blokem o holem taet ol nogud filing insaed long hem Wanem blong usum
Wan doli we i boe mo wan doli we i gel
Wanem blong mekem
Asesa i usum doli we i boe mo doli we i gel blong soemaot hao nao o wanem nao hem i stap traem blong tokbaot
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Gel ia i stap resis be hem i no lukim ples we hem I stap ron i go long hem afta hem i bangem wan boe. Wanem nao yu tinkse boe ia i mas
1. Asesa i karem doli we i gel ia mo i stap mekem se doli ia i stap ron i kam mo i no luk doli we emi boe mo i bangem hem, mo doli we i boe i foldaon
36
mekem? Ansa we i stret: krae, askem wan nara pikinini blong i talem “sori”, kirap Ansa we i nogud: Pusum gel, faetem gel, rao long hem, mo swe long hem
Hao blong makem mo komens
Givim wan aksen we boe ia i shud mekem
□ 0 □ 1
Total (Max.1): Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
15. Andastandem ol risal blong rabis fasin: Pikinini i talem sori from rabis fasin we hemi bin mekem mo hem i save wanem blong mekem blong mekem pis wetem naraman
Wanem blong usum
Wan boe doli mo wan gel doli
Wanem blong usum
Asesa i go hed blong usum semfala pleplei we hem i bin usum long aktifiti 32.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Smol gel ia i shud mekem wanem? (askem pikinini wan mo taem)
2. I gat wan nara samting bakeken we smol gel ia i save mekem?
Ansa we i stret: helpem hem i kirap bakeken, talem sori, putum han blong hem raon long hem mo holem hem, singaotem wan bigfala man blong kam help. Ansa we i no stret: laf long smol boe, wokbaot nomo i go mo lego smol boe i stap , “no mekem bakeken” (Hem ia em i wan samting we bae i tekem long taem blong pikinini i save kasem).
Hao blong Givim 1 ansa long saed blong □ 0 □ 1
37
makem mo komens
wanem nao smol gel ia i shud mekem o talem (askem pikinini wan mo taem) Pikinini i gat 1 mo ansa blong wanem smol gel i shud talem o mekem
□ 0 □ 1
Total (Max.2):
Rimemeba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
16. Save folem ol rul blong fasin blong stap wetem ol man mo woman: Hem i mekem samting folem fasin mo rul we famli/skul/ mo komuniti I askem
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 1. Wan smol boe i stap singaot pointem finga lo papa mo mama blong
hem; 2. Wan smol boe i stap stanap long laen blo go wasem han blong hem
bifo hemi ko kaekae.
Wanem blong mekem
Asesa i soem pijka long pikinini mo i askem pikinini blong talemaot wij wan fasin i gud mo wij wan i nogud. Mo tu i mas askem se pikinini i tinkse wanem ia i stap hapen long pikja mo from wanem.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Lukluk gud long pikja ia. Smol boe ia i stap singaot mo poentem finga long papa mo mama blong hem. Yu tinkse hem ia i wan gudfala fasin o no? (wet long ansa blong pikinini) From wanem?
2. (Sipos wan ansa nomo) hem ia i wan gudfala risen-‐be yu save givim mi wan mo?
3. Smol boe ia i stap stanap long laen blong go wasem han blong hem. Yu tinkse fasin we smol boe ia i stap
1. Assesso I some fes pikja.
2. Asesa I some sekon pikja
38
mekem ia i gud o nogat (wet long ansa) from wanem?
4. (sapos wan ansa nomo) hem ia i wan gudfala risen-‐be yu tinkse yu gat wan mo ansa bakeken?
Ansa we i stret blong pija 1: Yu no mas singaot mo pointem finga lo lo papa mo mamafrom se tufala i ol bigfala man mo pikinini mas rispektem olgeta; em i no wan gud fasin; Ansa we i stret blong pija 2: taem yu go long sto yu mas laenap; emi gudfala fasin;
Hao blong makem mo komens
Luksave se pointem finga long papa mo mama i nogud fasin Givim risen from wanem i nogud blong pikinini i pointem finga lo papa mo mama Givim wan mo risen from wanem i nogud blong poentem finga long papa mo mama(ansa wantaem) Luksave se fasin blong laenap mo wet long laen i wan gudfala fasin Givim wan mo risen from wanem i gud blong laenap mo wet long laen (ansa wantaem nomo) Givim wan mo risen from wanem i gud blong laenap mo wet long laen
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.6):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Change boy lining up in store to lining up to wash hands before eating.
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
17. Tinktink se everiwan i semak, mo soemaot fasin long ol frens se everiwan i semak: Pikinini i
39
givimaot smolsmol presen long grup we hem i stap pleplei long em
Wanem blong usum
PIKJA BUK: pija blong wan boe mo tufala gel. Wan gel i stap holem wan aket loli. I gat ol nara pikinini oli stap stanap kolosap
Wanem blong mekem
Asesa i soem pikja long pikinini mo i askem pikinini se wanem nao pikinini ia i shud mekem sipos hem nao i stap holem paket loli ia?
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Asesa i soem pikja.
Hao blong makem mo komens
Givim wan ansa long saed blong serem paket loli
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
18. Save folem ol ruls insaed long klasrum: Hem i folem ol rul gogo i kam olsem fasin blong hem
(Tija bae i mekem sko )
Wanem blong usum
Nogat.
Wanem blong mekem
Asesa i lukluk gud long pikinini se hemi save folem ol rul we oli stap go tru long hem o nogat.TIJA I MAS TEKEM SKO BLONG WANWAN PIKININI NAOIA
Item Administration
Nogat eni.
Hao blong makem mo komens
Makem folem ol rul we asesmen i bin putum
Not very much
Most of the time
Throughout the session
□ 0 □ 1 □ 2
Total (Max. 2):
40
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Sosel mo Imosenol Developmen
Sosel mo Imosenol Developmen Sosel mo Imosenol Developmen I Finis long Ples ia
41
Moto Developmen Aetem I Stat Long Ples ia L Long Ples ia
19. Pikinini i no save foldaon taem hemi wokbaot: Pikinini i wokbaot go long fored mo i wokbaot i go bihaen. Hem i putum wan lek i go fastaem afta narawan i go long fored blong narawan taem hem i stap wokbaot long wan laen we tija i mekem
Wanem blong usum
Taetem wan rop we longfala blong hem i 3 mita. Waed blong hemi 10 sentimeta.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i wokbaot antap folem rop, i mas wokbaot i go long fored mo i wokbaot go bihaen Toksave. Sapos pikinini i no save hao blong wokbaot i go long fored, yu nomo askem hem blong i wokabaot i go bihaen
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Emia em i wan laen. Yu lukim bae mi wokabaot antap long laen ia.
2. Naoia yu traem wokabaot lo laen ia olsem mi bin mekem mo traem blong stap antap long line
3. Naoia bai mi soem yu hao blong wokabaot go bak bihaen long laen ia
4. Naoia yu mekem semak olsem we mi bin mekem mo yu wokabaot i go bak bihaen long laen ia, be yu no mas foldaon aot lo laen
1. Asesa i fasem rop lo flo mo i go stanap lo nara en blong rop
2. Asesa i usum 3 step blong soem pikinini hao blong wokbaot i go long fored long laen.
3. Asesa i usum 3 step blong soem pikinini hao blong wokbaot i go bak bihaen long laen
Hoa blong makem mo komens
Go long fored: Pikinini i pasem nomo sapos hem i foldaon o i mestem ol step blong hem ino bitim 3 taem. Go bak bihaen: Pikinini i pasem nomo sapos hem i foldaon o mestem ol step blong hem ino bitim 3 taem Toke save: Sapos pikinini i no save wokbaot i go long fored olsem we yu bin askem, nomo askem hem blong i wokabaot i go bak bihaen.
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
42
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Moto Developmen
20. Pikinini i kakai mo drink wota hem wan: save kapsaedem wota long wan ketel/jak i go long
wan kap hem wan Wanem blong usum
1. Wan jak/ketel we igat wota 2. Wan kap we asesa i bin drowem wan laen kolosap long maot blong hem mo i bin fulumap wota i go hafwei
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong i karem jak/ketel mo i kapsaedem wota i go insaed long plastik kap
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Kapsaedem wota ia i go insaed long kap kasem laen we i stap long kap
1. Asesa i mas mekem sua se hem i fulumap wota i kasem hafwei blong kap.
Hao blong makem mo komen
Pikinini i save fulumap wota kasem mak we asesa i bin mekem mo hem i no mekem wota i kapsaed
□ 0 □ 1 Total (Max. 1):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Moto Developmen 21. Taem hem i wokbaot mo sem taem hemi karem wan samting long han blong hem, hemi no
save foldaon: holem wan kap blong wota long han blong hem taem hem i stap wokbaot mo i go putum daon be i no mekem wota i kapsaed
Wanem blong usum
1. Wan plastik kap we i no gat handel mo asesa i fulumap wota i kasem mak we hem i bin makem long kap
2. Tebol o ples we pikinini bae i putum kap wota i go daon long hem i mas stret wetem pikinini (Wanwan kaontri I mas mekem sua se i gat saes blong tebol insaed long klasrum).
Wanem blong mekem
Askem pikinini blong i karem kap we wota i stap long em mo i wokbaot i go putum daon long tebol we i stret long size blong pikinini mo water bae ino kapsaed.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis yu save helpem mi blong karep kap wota ia wetem wan han mo yu go putum long we (poentem tebol long pikinini ) be yu no mas mekem i kapsaed.
1. Asesa i usum wan Blak selotep blong i makem 3 mita we pikinini i wokbaot long hem go kasem tebol
43
Hao blong makem mo komens
No kapsaedem wota taem hem i stap wokbaot gogo kasem taem hem i putum daon; mo hem i holem kap wetem wan han nomo toksave. Sapos wota i kapsaed yu mas mekem sua se spos yu usum wan smol spun bae yu save karemaot. No makem emia we i smol tumas
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Moto Developmen
22. Sakem mo kajem bol: sakem wan bol (No askem Q4 sapos pikinini i no kat wan poen long
Q2 mo Q3) Wanem blong usum
1. Wan smol bol olsem blong tenis 2. 30 cm x 30 cm square space long flo
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i stanap 3 mita longwe long samting we i shud sakem bol i go kasem mo i sakem bol i go
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis yu stanap long ples ia mo yu sakem bol i go kasem samting ia.Yu mas traem blong kasem.Yu gat 3 janis nomo blong sakem bol mo kasem samting ia
2. Asesa i putum wan samting long flo mo i makem 3 mita i go long we lo samting ia wetem wan blak selotep
3. Asesa i letem pikinini i usum wan o tugeta han.
Hao blong makem mo komens
1. Stanap fastaem 1 mita longwe long samting long flo mo sakem bol
2. Bol i kasem samting we i stap long flo taem we pikinini i sakem festaem
3. Bol i kasem samting we i stap long flo taem we i sakem namba tu taem
4. Bol i kasem samting we i stap long flo nambatri taem
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.4):
Jenis blong wanwan kaontri
44
Domain Moto Developmen
23. Kasem bol (Nomo askem Q3 sapos pikinini I no kat poen long Q2 mo Q1) Wanem blong usum
Wan smol bol olsem wan tenis bol.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i stanap 3 mita longwe long hem Toksave. Aktifiti ia I semak olsem emia long aktifiti 40.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis yu stanap longwe. Bai mi sakem bol i kam long yu tri taem mo yu mas traem blong kasem evriwan
1. Asesa i sakem bol tri taem i go long pikinini
2. Asesa i letem pikinini i kasem bol wetem wan o tugeta han
Hao blong makem mo komens
1. Kasem bol festaem 2. Kasem bol nambatu taem 3. Kasem bol nambatri taem
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3)
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Moto Developmen
24. Save usum gud ol difren kaen muvmen blong bodi mo tinktink: foldem pepa i go long ol
difren sheps Wanem blong usum
1. Wan waet A4 pepa we i nogat wan samting i stap long em 2. Tebol we i stret saes blong pikinini
Wanem blong mekem
1. Asesa i soem pikinini hao blong foldem pepa i kam olsem wan pepa plen mo i askem pikinini blong i folem ol difren fasin blong foldem pepa ia(lukim index 1 blong helpem yu
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Asesa i mekem sua se pikinini i sidaon kolosap long hem blong lukim evri samting we hem I stap wokem
2. Asesa i stat wetem step 1. Mas
45
1. Lukluk kolosap long wanem mi stap mekem mo hao mi stap foldem pepa ia blong mekem wan plen.Folem ol step we mi stap soem
2. Plis yu mekem i semak olsem we mi stap mekem mo traem blong foldem pepa ia i kam olsem wan plen
mekem sua se pikinini i kasem step 1 bifo yu go long step 2
3. Soem step 2 long pikinini nomo sapos hem i kasem hao blong mekem step 1
4. Gohed blong some ol nara 7 step blong mekem pepa plen long pikinini
5. Stop blong mekem pepa plen sapos pikinini i nomo soem intres blong mekem plen
Hao blong makem mo komens
Pikinini i foldem pepa folem step 1-‐3 wetem stret mo sua tinktink Pikinini i foldem pepa folem step 4-‐7 wetem stret mo sua tinktink
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2)
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Moto Developmen
46
25. Save usum gud ol muvmen blong bodi mo tinktink: Somap ol bitbit i go long wan string Wanem blong usum
1. 2 bitbit blong pikinini i usum blong i somap. Wan bai i bigwan mo wan bai i smol
2. Pis blong string we i no strong tumas. Wanem blong mekem
1. Asesa i askem long pikinini blong i somap bigfala bidbid fastaem afta bai I jes somap smol wan.
2. Sapos pikinini i no save somap bigfala bidbid i go long string, abai asesa i mas stopem aktifiti ia mo i givim siro poen long pikinini
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis yu save somap bigfala bidbid ia i go long string ia
1. Asesa i fasem wan en blong string blong stopem bitbit i no foldaon mo i givim nara en long pikinini
2. Asesa i givim bigfala bitbit i go long pikinini fastaem afta i jes pasem smol wan.
3. Sapos pikinini i no save somap bigfala bitbit i go long string, yu mas stopem aktifiti mo no givim poen long pikinini
Hao blong makem mo komens
Somap bigfala bidbid Somap smol bidbid
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Moto Developmen
Motor Development Domain Ends Motor Development Items End
47
DomaDomain 4: Language and Emergent Literacy Development Lanwis mo Literesi Developmen I Stat long Ples ia
26. Save lanwis, mo andastanem wanem nara man i stap talem long hem: save luk save olkaen fasin we man i stap mekem long wan pikja o poentemaot samting we nara man i stap mekem.
Wanem blong usum
PIKJA BUK: Long wan pej i gat pija blong wan smol gel i stap komem hair blonbg hem, narawan i gat wan man i stap katem wud, narawan i gat wan boe i stap jamjam, narawan i gat wan pikinini i stap brasem tut blong hem, wan i stap wasem fes blong hem, wan i putum sefat blong hem mo i gat tu nara pija we i no semak lo wanem ol man oli stap mekem long ol nara pija(werem klos; kikim bol)
Wanem blong mekem
Asesa i talem wanem man long pikja i stap mekem mo askem pikinini i poentemaot stret pija we i soem fasin we hem i stap talem
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Bai mi mi talem sam toktok we ol man long pikja ia oli stap mekem.Plis yu poentemaot stret pikja taem mi talem: komem hair Wasem fes Katem wud jamjam Werem savat Brasem tut
Hao blong makem mo komens
Pointmaot komem hair Pointemaot wasem fes Pointemaot katem wud Pointemaot jamjam Pointemaot putum safat Pointemaot brasem tut
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.6):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
48
27. Pri-‐ Riding: Awenes long ol fes saon blong ol leta – Save luk save ol wods we i gat semak
fes saon Wanem blong usum
Tri wods we oli stat wetem semak saon o leta (bol; bun) mo tri wods we oli gat semak saon long en blong olgeta(mat;kat) toksave. Wanwan kaontri i mas usum ol wods we i folem ol fasin ia be long lanwis blong em nomo. Usum ol wods o toktok we i simpol mo i isi blong wan pikinini blong 3-‐5 yias i save kasem
Wanem blong mekem
1. Asesa i ridimaot wod we tufala i gat semak fes saon mo askem long pikinini sapos tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat
2. Talemaot ol wods ia wantaem nomo be spos i nid blong praktis, Asesa i save ripitim bakeken kasem pikinini i kasem
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Bambai mi mi talemaot samfala wods mo yu mas lisen gud blong harem save sapos tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat
2. Practice item 1: Bai mi givim yu wan eksampol: dog/dei. Yu tinkse tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat? (pikinini i ansarem yu yes o no folem wanem we pikinini i ansarem yu wetem) , tufala i gat semak fes saon; fes saon blong tufala emi “d” (mekem saon blong em olsem ia “duh”, be i no “dee”).
3. Practice Item 2: yumi traem tufala nara wods pair: Mat/Rat? yu tinkse tufala wods ia tu i gat semak fes saon o nogat? Yes/No, tufala gat ol difren fes saon, fes saon blong mat emi “m” mo fes saon blong rat emi “r” (talem saon be no leta).
4. Yu redi? Lisen! mat/rat Tufala wods ia i gat sem fes saon o nogat?
5. Ripitim “tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat ” wetem evri tufala wods we yu usum.
Hao blong makem mo komens
Harem save se fes saon blong mat/rat i no semak Harem save se bol/bun i gat semak fes saon
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
49
Harem save se fes saon blong bel/gel i no semak Harem save se fes saon blong slo/blo i no semak Harem save se fes saon blong Tom/Tim i semak Harem save se fes saon blong bred/banana i semak
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.6) Jenis blong wanwan kaontri
Mat/rat
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
28. Pikinini i usum lanwis we i talemaot wanem i stap hapen, i save mining blong ol wods mo i save talemaot wanem i stap hapen long wan pikja; save talemaot wanem i stap hapen long 5 difren pikja
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 5 difren pija we i soem ol difren samting we yumi stap mekem evridei (rid, raet, kikim bol, wokbaot long fo leg, mo wasem han
Wanem blong mekem
Asesa i soem pikja long pikinini mo i askem long pikinini se hem i tinkse pikja i soem wanem aksen: 1) wasem han; 2) rid; 3) raet; 4) kikim bol; 5) wokbaot long fo leg
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Bambai mi mi soem sam pikja long yu. Plis yu talem long mi wanem ol man ia oli stap mekem insaed lo pikja
Poen i go long wan wan pikja, folem oda we bai yu sko lo hem
Hao blong makem mo komens
Luksave han we oli wasem Luksave man i stap rid Luksave man i stap raet Luksave boe i stap kikim bol Luk save wokabaot long 4 leg
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.5):
Jenis blong
50
wanwan kaontri Domain Lanwis mo Literesi Developmen
29. Pikinini i usum lanwis we i soemaot wanem hem i stap wantem mekem, save
talemaot/mekem ol difren tinktink wan smol storian: talem/rimemba wan stori wetem help blong pikja
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 4 difren pikja we talem sem storian (wan long wan pej) mekem wan smol stori: famili i wokbaot tugeta i go long Solwora wetem ol basket; family i rusum fis finis oli kakai tugeta long solwota; family i slip o spel long aftanun. Toksave. Pikja i mas folem ol fasin blong laef long kaontri blong asesa.
Wanem blong mekem
Asesa I askem long pikinini blong luk ol [pija mo traem blong talem storian.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis yu lukluk gud long ol pija
2. Talem long mi hu i stap long storian ia mo wanem nao I stap hapen
toksave. (askem kwesten long pikinini wantaem nomo sapos pikinini i nomo toktok) Yu save talem sam mo samting abaot pija we mi stap some
1. usum 5 sekens blong soem ol pija stat long fes wan go long las wan 2. lukluk bakeken pija long 3.sapos pikinini i nomo gat nara samting blo putum i go long stori, yu go long nekis pija 4.Sapos i gat nid blong yu ripitim Q2, yu mas mekem long pija 47-‐2 kasem 47-‐4
Hao blong makem mo komens
Pointem ol man/samting we I stap lo pija mo putum I go insaed long storian Mas talemaot kolosap tu long ol samting we man i stap mekem long pija Traem blong joenem fofala pija wetem sam semak samting we i bin kamaot long ol nara pija (sapos pikinini i ansarem plante long ol had kwesten we yu askem, mekem sua se pikinini i mas karem mak blong ol fesfala Kwesten we yu
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
51
bin askem fastaem)
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini.
Jenis blong wanwan kaontri
Famili i wokabaot ko long solwota blong mekem piknik Kukum fis long open faea Pikja blong famili i kakai tugeta long solwota Go long haos mo go silip
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
30. Usum lanwis we i soemaot samting we pikinini i stap mekem, i usum ol stret grama insaed
long toktok blong hem: pikinini i usum ol stret pronoun (e.g. hem, yu , mi, olgeta, etc.) Wanem blong usum
Nogat
Wanem blong mekem
Usum ol storian mo aktifiti we yu bin usum long aktifiti 47. Long storian we pikinini i bin talem, traem talem bageken mo luk sapos pikinini i save putum pronoun i go long ples we pikinini i bin usum wan noun long em, e.g. sapos hem i talem “blong mi…” long ples we hem i bin talem nem blong hem wan; Hem i talem “hem …” long ples we hem i bin usum nem blong nara man. Sapos pikinini I no usum wan pronoun – askem pikinini i save talem hu i ona blong sus we u stap poin long hem (pointem sus blong pikinini).
Item Administration
nogat.
Hao blong makem mo komens
Usum ova 50% blong pronoun insaed long storian Save se sus i “blong mi”
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
31. Usum lanwis we i save talemaot wanem aksen man i stap mekem, save talem wan tinktink
insaed long wan storian: pikinini i save talem stori abaot wan bigfala kakai we hem i bin go long em o wan samting we hem i bin tekem pat insaed
Wanem blong usum
Nogat
Wanem blong mekem
Usum semak storian we yu bin usum long aktifiti 47. Pikinini i skorem poin sapos hem i talem storian i folfolem olgeta long stret fasin. Ansa we i stret taem we pikinini i stap talemaot storian: famili i wokabaot tugeta i go long solwota; family i karem ol basket; famili i rusum fis, finis oli sitdaon mo kakai tugeta long solwota; famli i ko home nao oli ko slip.
Item nogat.
52
Administration Hao blong makem mo komens
i talemaot wan ivent i tinkabaot wan nara event mo i talemaot i talem sam mo event we i happen we hem i bin tinkbaot
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
32. Sipos yu tekemaot wan samting wanem bai hapen, mekem sens long wan samting,long ol
samting we i happen mo ol risal blong olgeta: i save kes long wanem hem i tinkse bai i happen long nekis stori
Wanem blong usum
PIKJA BUK: Pikja blong wan famili we oli stap gat wan piknik be i gat hevi ren i foldaon mo tu i gat laetning mo tanda
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong talem wanem hemi tink se bai i hapen long nekis storian
Item Administration
Asesa i talem
1. Lukluk gud long pikja ia. I gat wan famili ia we oli stap kakai be ren I stat blong foldaon mo i gat laetning mo tanda i faerap
2. Wanem nao yu tink se bai i hapen nekis long stori ia
(askem bakeken wan mo taem, sapos pikinini i givim wan ansa nomo):Wanem nao yu tinkse bai i happen long ol famili ia? Ansa we i stret: mas wetwet nomo mo ran i gobak long haos o ol family oli ron go faenem wan ples we oli save haed long hem etc; Ansa we i no stret: eni ansa we i no talemaot wanem we i stap hapen long pikja, o sapos pikinini i stap ripitim wanem we asesa i talem, o pikinini i stap talem wanem we hem I stap lukim long pikja
53
Hao blong makem mo komens
Pikinini I bin givim wan ansa we i stret mo I ril long wanem nao family I nid blong mekem afta long bigfala ren Pikinini i givim sam mo ansa we i stret mo i ril long wanem nao family i mekem afta we bigfala ren i foldaon
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Family is having a picnic by the sea.
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
33. Usum lanwis we i soem wanem nao pikinini i stap mekem, usum ol stret grammar: mekem
wan sentens we i gat 5-‐wod insaed Wanem blong usum
Nogat
Wanem blong mekem
Usum ol samting we yu bin usum long 47 mo 50
Item Administration
Nogat.
Hao blong makem mo komens
Usum kolosap 2 sentens we i gat 5-‐wod insaed wetem stret grammar
□ 0 □ 1 Total (Max.1):
Tingabaot blong raetemaot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
34. Pri-‐riding, pikinini i luk save ol leta we oli raetem/ luk save sep blong olgeta/ luk save ol
saen: save kolosap lo tri leta
Wanem blong usum
PIKJA BUK: long wan pej bai i gat 12 Roman letas we oli stap long oda ia: A,C,F,G,H,M,N,P,Q,D,X,Y; toksave. Wanwan kaontri i save jensim ol roman leta ia i go long ol leta we
54
i stap long lanwis blong olgeta.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i lukluk gud long ol leta o sep blong ol leta/o saen mo i poentemaot hamas hemi luk save
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Plis yu lukluk long pepa ia mo mi wantem lukim sapos yu luk save sam long ol leta ia mo yu save talem nem blong ol long mi. Bai mi talem wan leta mo yu soem mi wij wan yu save, ol leta ia emi C D F G A 2. plis yu soem mi: M N H Q P Y X
1. Traem blong talem wan leta sloslo blong pikinini i kasem 2.Yu stop sapos pikinini i nomo save bitim 2 leta nomo
Hao blong makem mo komens
Luksave 3-‐4 leta Luk save 5-‐7 leta Luk save 8-‐10 leta Luk save 11-‐12 leta (sapos pikinini i ansarem gud ol had kwesten we yu bin askem long hem,plis yu mas presem hem.)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.4):
Jenis blong ol wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen 35. Pre-‐reading, luksave ol leta: save gud ol difren leta we oli saon i semak
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 6 pej we i gat 2 leta i stap insaed long wan pej toksave. Usum Inglis leta nomo be wanwan kaontri we i gat ol leta blong olgeta oli save usum
Wanem blong mekem
Asesa i soem pija 53-‐1 kasem 53-‐6 long pikinini wan by wan mo i askem sapos tu long ol leta we i stap long wan pej i semak o no. Pikinin mo Asesa oli no mas talem nem blong leta
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
55
1. pija 53-‐1: Plis yu lukluk gud long tufala leta ia mo yu traem talem sapos tufala I semak o I difren 2.pija 53-‐2 kasem 53-‐6: Yu tinkse ol leta ia oli semak o difren
1. pointem finga long tufala leta we i stap long wan pej. 2.(Afta pikinini i ansa), tanem pej mo go long narawan
Hao blong makem mo komens
Stret ansa blong b/b (semak) Stret ansa blong q/q (semak) Stret ansa blong u/v (difren) Stret ansa blong b/d (difren) Stret ansa blong u/u (semak) Stret ansa blong q/p (difren)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.6):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
36. Pri-‐riding, save hao blong usum wan buk: holem wan buk mo stap lukluk mo tanem pej blong buk long lef i gi long raet olsem we hem i stap ridim
Wanem blong usum
1. wan klok we i save talem stret taem 2. wan buk wetem pija insaed ( Wanwan kaontri i mas jusum wan buk we i stret long laef long kaontri blong hem
Wanem blong mekem
Asesa i givim wan buk long pikinini mo i waajem gudhao pikinini i “ridim” buk ia.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
56
1. Plis yu save lukluk buk ia taem mi stap klinim ples (askem bageken sipos pikinini i no ansa afta long 30 sekens): traem soem long mi hao yu stap ridim buk ia
1. Putum wan buk long fored blong pikinini be yu putum baksaed blong buk i fesem pikinini. 2. Traem blong no lukluk tumas long pikinini; mekem olsem we yu stap bisi mekem wan nara samting 3. Wajem gud hao we pikinini i holem buk (I tanem buk i go long raet saed) mo i stap openem ol pej blong buk mo i stap lukluk ol pija lo pej 4.Sapos pikinini i lukluk buk kolosap long 2 minit, yu save stopem hem
Hao blong makem mo komens
Holem buk long raet saed ‘Ridim buk’ long fored I go long bihaen Tanem wan pej Usum kolosap 2 minit blong lukluk buk Tanem sam mo pej blong buk Tanem kolosap haf long ol pej blong buk Tanem evri pej blong buk (sipos pikinini I bin ansarem plante long ol had kwesten, plis yu mas presem hem)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
□ 0 □ 1
Total (Max.7):
Jenis blong wanwan kaontri
Storian blong Vanuatu Story book “Leitap Mama Totel”
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
37. Pri-‐raeting: pikinini I droem ol sep blong ol samting folem ol samting we oli stap lukim
Wanem blong usum
1. Las pej blong Scoring Fom. I gat wan pepa we i oli bin drowem wan sekol, wan traiankol, mo wan rektankol long haf pat blong pej mo haf pat i
57
emti i stap. 2. pensel
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong i kopi o droem 3 long olgeta sep ia. Asesa mo pikinini oli no mas talem nem blong sep we oli stap traem blong droem
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Yu luk sep ia? 2.Plis yu traem droem wan we i semak long pija ia?.
1. givim pikinini pej we i gat pikja blong wan sekol, wan traiankol, mo wan rektankol long haf saed blong pej 2. Point i go long sekol. 3. Point i go lonhg emti spes long
pepa
4. Ripitim Q1 mo Q2 blong pikinini i droem traiankol 5. Ripitim Q1 mo Q2 blong droem rektankol. 6. wajem gud hao pikinini i holem
pensel mo hao hem i putum pepa blong hem i dro
58
Hao blong makem mo komens
Kopi gud long sekol (sep i nogat hol; I mas raon mo i nogat wan pat blong sekol ia i flat o i gat wan sap poent) Kopi gud long traiankol (I mas gat 2 kona blong sep we i fas gud mo i nogat hol; Asesa I save talem se pikinini i stap traem blong drowm traiankol) Kopi gud long rektankol (I mas gat 3 kona blong shep i mas joen gud mo i sap be i no raon; i no mas gat hol; 2 saed blong sep i mas semak mo tufala i no mas bitim tufala long 1 cm; taem Asesa i luk pkija i save talem se pikinini i stap droem rektankol) Hao pikinini i holem pensel: Holem gud pensel long stret fasin blong holem pensel (NO long palmar, fist or any other grasp; not too high) Pikinini i mekem gud o muvum gud pepa wetem han blong hem i no nid blong muvum bodi blong hem blong mekem se hem i save dro gud
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.5):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
59
38. Pri-‐raeting, save raetem leta/pija/o wan samting long taem we i nogat wan nara samting
blong soem wanem we hem i sud raetem: I nogat wan bigfala man i helpem hem be pikinini i save “raetem” nem blong hem
Wanem blong usum
1. Semak pej olsem long 55 2. Pensel
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong i raetem nem blong hem wan
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Plis yu raetem nem blong yu long ples ia.
Pointem stret ples blong pikinini i raet long hem. NO fosem hem.
Hao blong makem mo komens
I bin raetem wan leta o dro wan pija Raetem haf nem blong hem be hem i no kopi long wan samting Raetem fulwan nem blong hem o nem blong famili (I no raetem bakwods, leta i no tanem, o putum nara leta i tekem ples blong nara leta) be hem i no kopi long wan samting (sipos pikinini i bin ansarem sam had kwesten we Asesa i bin askem long hem, presem pikinini) Wrote a letter or a symbol
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
60
39. Pri -‐raeting: droem ol sep hem wan no lukim model
Wanem blong usum
1. Sem pej Scoring Fom olsem lo 55 + 56, narasaed long hem 2. Wan pensel
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i droem wan pikja blong hem wan i stap stanap.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i mekem
Long pej ia mi wantem blong yu drowem wan pikja blong yu wan yu stap stanap
Pointem ol emti spes raon long pej. NO traem blong fosem pikinini.
Hao blong makem mo komens
Hed mo wan nara pat blong bodi Luk save arm o lek blong hem Luksave han o pat toes Luk save wan pat long fes blong hem (ae, maot, nos,o sorai) I mas gat wan mo pat blong fes we yu save luk save (ae, maot, nos, o sorai)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.5): Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
40. Usum lanwis we i soem wanem pikinini i stap mekem o filim: fasin blong lisen mo save
harem tingting blong nara man – hem i save wet blong kat taem blong hem blong i toktok taem we Asesa i stap toktok.
Wanem blong usum
Nogat
Wanem blong mekem
Asesa i wajem gud pikinini insaed long klasrum mo i lukim hao pikinini i stap toktok wetem ol narafala fren blong hem mo i makem ol poen blong hem NAOIA
Item Administration
Nogat
Hao blong
61
makem o komens
Pikinini i wet blong gat janis blong hem blong toktok taem we Asesa i stap mekem test ia long wan haoa.
No tumas Plante taem Oltaem
□ 0 □ 1 □ 2
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen 41. Usum lanwis we i soem wanem we pikinini i stap mekem o filim, pikinini i andastanem ol
wods we i talem mo hem i talem i klia blong everiwan i harem Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i obsevem gud pikinini long taim blong test ia mo givim poen long pikinini sapos pikinini i toktok i klia blong Asesa i harem save NAOIA.
Item Administration
Nogat.
Hao blong makem mo komens
Asesa i save andastanem wanem pikinini i stap talem toksave. Skorem 1 poent sapos pikinini i no save talem samfala leta (i.e. i no save talem klia gud “s”)
Assessor can understand what the child is saying
Not very much
Most of the time
Throughout the session
□ 0 □ 1 □ 2
Total (Max.2)
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
Lanwis mo Literesi Developmen I finis long ples ia EE
(Brek long 10-‐minit blong Asesa mo Pikinini)
62
Helt, Haejin, mo Sefti Developmeni Stat
42. Hao blong lukaot gud hem wan: nogat wan bigman i helpem pikinini be hem i save klinim
fes mo brasem tut blong hem wan Wanem blong usum
Nogat eni samting
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i traem blong soem long hem hao hem i klinim fes mo han mo brasem tut blong hem hemwan
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. soem mi hao yu klinim fes mo han blong yu 2. soem mi hao yu brasem tut blong yu
1. NO fosem hem o traem blong mekem eni aksen 2. NO fosem hem o traem blong mekem eni aksen
Hao blong makem mo komens
Soemhao hem i save klinim han mo fes blong hem (nogat point sapos pikinini i soem han o fes nomo) Soem hao blong brasem tut long tugeta saed blong maot
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen 43. Hao blong lukaotem hem wan: taem kamaot long toilet pikinini i go wasem han blong hem
Wanem blong usum
WAN BUK WETEM PIKJA INSAED: pikja blong wan pikinini aotsaed long wan bus toelet. i gat wan dis we oli fulumap wota long hem lo wan tebol we ol pikinini oli usum blong wasem han long hem. Toksave: wanwan kaontri i mas usum pikja we i stret long laef blong ol pipol blong em.
Wanem blong mekem
Asesa i soem pikja ia long pikinini mo i askem long pikinini blong i talem wanem nao pikinini long pikja i shud mekem
Item Asesa i talem Asesa i mekem
63
Administration Pikinini ia i jes kamaot long toilet ia. Wanem nao yu tinkse pikinini ia i shud mekem?
Hao blong makem mo komens
Mas talem se pikinini mas wasem han afta we hem i usum toilet
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Jenis blong wanwan kaontri
Pikja blong wan boe i kamaot long wan bus toilet mo i go stret long wan tebol we oli putum was dis blong wota blong wasem han long hem
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen
64
44. Ol fasin blong help we yu save usum long yu wan: nogat man i helpem yu blong yu werem
klos blong yu Wanem blong usum
Wan kot we i bigwan i stret long pikinini mo i gat 3 baten long hem (ol baten ia oli gat ol difren saes). Pikinini i nomo nid blong karemaot ol klos blong hem blong werem kot ia.
Wanem blong mekem
Asesa i putum kot ia long tebol mo i askem long pikinini blong i tekem mo i werem. Pikinini i mas traem blong putum baten mo karemaot baten mo karemaot kot hem wan
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Hemia hemi wan kot. Plis yu save traem kam werem yu wan.
Plis yu batenem kot ia
2. Plis yu batenem baten ia.
3. Plis yu karemaot baten ia.
4. Naoia plis yu tekemaot kot ia.
1. Help nomo sapos pikinini i no save werem kot hem wan (siro poin) 2. Pointem bigfala baten. 3. Sapos pikinini i no save batenem bigfala baten, Asesa i mas stopem aktifiti mo i karemaot kot ia long pikinini 4. Point long nara baten we i bigwan lelbet. 5 Sapos pikinini i no save batenem baten we i bigwan lelbet, Asesa i mas stopem aktifiti mo karemaot kot long pikinini. 6. Point lo smol baten. 7. Point long ol baten we oli batenem finis. 8. Helpem pikinini nomo sapos hem i no save karemaot kot long hem wan (siro poen)
Hao blong makem mo komens
1. Pikinini i putum kot ia hem wan 2. Pikinini i save batenem mo
karemaot bigfala baten 3. Pikinini i save batenem mo
karemaot baten we i bigwan lelebet
4. Pikinini i save batenem mo
karemaot smol baten 5. Karemaot kot hem wan
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max. 5):
65
Jenis blong Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmeni
66
45. Save long saed blong sefti:save andastanem ol saen mo siknal blong denja mo sefti
Wanem blong usum
WAN BUK WE I GAT PIJA INSAED: wan pej we I gat fofala difren saen insaed: 1) graon I foldaon; 2) Posen; 3) kakai; 4) ples blong slip. Toksave. Usum ol saen we I stret long kaontri blong yu.
Wanem blong mekem
1. Asesa I soem pikinini pej we I gat fofala saen long em. 2. Asesa I askem long pikinini wij wan saen I soem denja
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Bambai mi soem yu samfala difren saen. Plis yu pointemaot long mi wij wan nao I soem saen blong denja.
Hao blong makem mo komens
Luk save saen blong kraon I foldaon mo save talem se saen ia I blong denja Luksave saen blong posen mo save talem se saen ia I blong denja
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Long Vanuatu yumi usum lif namele olsem saen blong talem se wan ples o wan samting i tabu
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen 46. Save long saed blong sefti: pikinini i save se hem i no save go wetem wan man we hemi no
save long hem Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini sapos hem i save go wetem wan man we hem i no save be hem i jes mitim long rod
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Sapos yu stap wokbaot long rod mo wan man we yu neva save i kam stret long yu mo i askem blong yu go samples wetem hem, bai yu go o nogat?
2. From wanem?
Sapos pikinini i ansa yes, Asesa i mas mekem sua se hem i mekem pikinini i save se i no stret blong wan pikinini i folem wan man we hem i no save; (siro point)
67
Hao blong makem mo komens
Pikinini i talem se hem bai i no save go wetem wan man we hem i no save Pikinini i givim wan o mo risen from wanem hem i tinkse i no sef blong hem i go wetem wan man we hem i no save Ansa we i stret: ino sef, bai mi save go lus samples, bai olgeta oli save mekem mi harem nogud, bai oli save meke wan rabis samting long mi, bai oli save stilim mi. Ansa we i no stret: mama blong mi o talem se i orite nomo
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.2):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen 47. Fasin we i sef: pikinini i save se i sef blong stap longwe long faea
Wanem blong usum
WAN BUK WE I GAT PIJA INSAED LONG HEM: Pikja i soem wan smol pikinini i stap stanap kolosap long wan faea
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini long wanem pikinini i shud mekem sapos hem i stap stanap kolosap tumas long wan faea
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Sapos yu ia pikinini we i stap stanap kolosap long faea, yu tinkse i stret blong yu pusum finga blong yu mo yu tajem faea o nogat? 2 From wanem?
Sapos pikinini i ansa se yes, Asesa i mas mekem sua se pikinini i mas andastanem from wanem i no sef blo pusum finga mo tajem faea
Hao blong makem mo komens
Pikinini i talem se i no sef blong hem i tajem faea
Pikinini i givim sam risen from wanem hem i tinkse i nogud blong tajem faea
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
68
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen
69
48. Save long saed blong ol pat blong bodi blong ol human/man: pikinini i save talem nem mo
talem wanem nao wok we pat blong bodi ia i save mekem Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i point i go long ol pat long bodi mo i soem long pikinini mo i askem long pikinini blong i talem nem blong pat blong bodi ia mo wanem nao bodi pat ia em i stap mekem 1) ae; 2) tut; 3) elbo
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Bambai mi point i go long sam pat long bodi blong mi mo mi wantem yufala i talem nem blong hem mo wanem wok blong hem long bodi 2. Wanem hemia? 3. Yumi usum blong mekem wanem?
1. Point i go long ae. 2 Ripitim Q2 mo Q3 taem yu stap poentem tut blong yu. 3. Ripitim Q2 mo Q3 taem yu stap
poentem elbo blong yu
Hao blong makem mo komens
Talem nem blong ae(s) Talem wok blong ae Talem nem blong tut Talem wok blong tut Talem nem blong elbo Talem wok blong elbo (e.g. i benem han, joinem saed daon blong han wetem saed blong han we i stap antap)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.6):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen
70
49. Fasin blong lukaotem gud wanem yu kaikai: pikinini i save se hem i no save tekem kakai we
i no tan o i stink i go long skul Wanem blong usum
WAN BUK WETEM PIJA I STAP INSAED LONG HEM: i gat pej we i gat 3 pikja i stap long em 1. Mit we i no tan long maket; 2. Wan lapalap we i stink mo i gat pepet i kamaot long em; 3. Ol fres frut long maket
Wanem blong mekem
1. Asesa i soem mo i diskraebem wanwan pikja i go long pikinini mo i askem long pikinini blong talem se i stret blong pikinini i kakai wanwan long ol kakai ia
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Sapos mama blong yu i go long maket mo i pem sam mit we i no tan mo i karem i kambak long haos, yu tinkse i stret blong yu kakai mit i taem i no tan yet?
2. Wanem yumi mas mekem bifo yumi save kakai mit ia?
3. Laplap ia i stink mo i gat ol pepet
oli stap kamaot long hem. Yu tinkse i oraet blong yu kakai stink laplap ia?
4. Wanem nao yumi shud mekem? 5. Mama i go long maket mo i pem
sam fres frut, yu tinkse i stret blong yu kakai ol frut ia wantaem o no?
6. Wanem nao yumi shud mekem
bifo yumi save kakai ol fres frut ia?
1. Point long pikja blong mit we i no tan. 2. Point long pikja blong laplap we i stink mo i gat ol pepet oli satap kamaot long em. 3. Point long pikja blong ol fres frut.
71
Hao blong makem mo komens
Talem se no mas kakai mit we i no tan Givim sam aksen we hem i tinkse i save mekem blong mekem man i no kakai mit we i no tan (e.g., kukum, smokem insaed long kijin)
Talem se lapalap we i stink i no blong kakai Givim sam aksen we hem i tinkse i stret blong mekem se man i no kakai laplap we i stink (e.g., sakem i go) Talem se ol fres frut we oli karem long maket i no blong oli kakai wantaem Givim sam aksen we i soem se yumi no mas kakai frut we oli jes pem long maket (e.g., shud wasem fastaem)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.6):
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen 50. Save long gudfala kakai: save pointemaot se wij kaikai i gud mo wij kakai i nogud
Wanem blong usum
WAN BUK WE I GAT PIKJA INSAED: wan pej we i gat fo pija I stap long em: (1) ol vejitebols; (2) ol frut; (3) jips; (4) ol loli. Toksave. Kakai i mas kam long kaontri we pikinini i bon long em from em i save finis ol kaen kakai blong ples blong hem.
Wanem blong mekem
1. Asesa i some pija blong ol kakai long pikinini mo i askem long pikinini blong soem ol kakai we oli gud mo olgeta we oli nogud
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Yu save pointemaot long mi ol kakai we i nogud long bodi blong yu?
2. Yu save pointemaot long mi ol
kakai we oli gud long bobi blong
NO fosem pikinini o mekem eni aksen
72
yu? Hao blong makem mo komens
Luk save se jips i no wan gudfala kakai Luksave se ol loli i no gudfala kakai blong bodi Luk save se ol vejitebol oli ol gudfala kakai blong bodi Luk save se ol frut oli ol gudfala kakai blong bodi
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.4):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Helt, Haejin, mo Sefti Developmen
Helt, Haejin, mo Sefti Developmen I Finis long Ples ia
73
SaveSaAAetem blong Kat Save long Kastom mo Kalja i stat long Ples ia.
51. Pikinini i save ol infomesen abaot smol komuniti blong hem (lokol save): givim nem blong vilij blong hemmo Provins we hem I stap live long em
Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong I givim nem blong vilij blong hem, Provins we hem i stap long hem, aelan we hem i live long hem,mo kaontri we hem i stap long hem.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Plis talem ples we yu stap slip long em Sapos pikinini i stap kwaet, yu mas traem blong mekem hem i toktok: (selektem wan gudfala wei blong mekem pikinini ia i toktok): wij wan kaontri? Wij vilij? Wij provins? wij aelan?
Hao blong makem mo komens
1. Givim nem blong vilij/ provins/ aelan/kaontri i stret
• Givim nem blong wan lo olgeta ia bakeken, vilij/ provins/aelan/kaontri
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2): Jenis blong wanwan kaontri
Vanuatu i gat;vilij, aelan, provins mo kaontri
Domain Save Tekem Pat long Kastom mo Kalja ples Ples
74
52. Save gud ol difren samting we yumi stap usum evridei: pikinini i save nemem kolosap long
3 samting we yumi stap usum evridei long ol haos blong yumi Wanem blong usum
Nogat eni samting
Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong i givim nem blong 3 samting we oli stap usum long haos blong silip, kuk mo mekem haos i kiln
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Givim nem blong wan samting we yu stap usum long haos blong silip wetem (wet smol long ansa blong pikinini) yu bin usum blong mekem wanem?
2. Givim nem blong wan samting we yu stap usum blong kuk? (mas wet from ansa blong pikinini) yu usum blong mekem wanem?
3. Givim nem blong wan samting we oli stap usum blong klinim haos wetem (mas wet long ansa blong pikinini) yu usum blong mekem wanem?
Hao blong makem mo komens
Givim nem blong wan samting we oli usum blong silip (e.g. blanket, pilo, bed)
Givim wok blong wanwan long ol samting we oli stap usum blong silip Givim nem blong wan samting we oli stap usum blong kuk (e.g., sospen) Givim wok blong samting we oli stap usum blong kuk wetem(eg; kukum kakai i tan insaed)
Nemem wan samting we oli stap usum blong klinim haos house (e.g., mop, brum, klos)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.6):
75
Givimwok blong ol samting we oli save usum blong klinim haos (e.g., brum,, mopem flo,)
v Rimemba blong raetem aot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Cultural Knowledge and Participation
53. Gat save long saed blong neja: givim nem long ol najurel samting antap long skae
Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i givim nem blong ol najurel samting we i kamaot lo skae long dei mo long naet
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Plis yu save talem long mi nem blong wan najurel samting we yu save lukim long dei mo wan najurel samting we yu save lukim long naet? (Askem wantaem nomo)
Hao blong makem mo komens
I givim nem blong wan najurel samting long skae Givim nem blong wan nara najurel samting long skae Nemem wan nara najurel samting long skae Ansa we i stret: san, klaod, mun, sta, pijin mo renbo; Ansa we i no stret: insek mo plen, from se insek oli smol tumas mo oli no save flae i go antap long skae, mo plen i no wan najurel samting
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
v Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Save Tekem Pat long Kastom mo Kalja ples Ples
54. Mekem/o save wanem blong mekem long saed blong gudfala fasin lo laef
76
Wanem blong usum
WAN BUK WE I GAT PIKJA INSAED: pikja blong plastic blong sam kakai we i stap aotsaed long sto
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini wanem hem i tinkse bai hem i mekem sapos pikinini i faenem plastic blong kakai blong wan narafala man aotsaed long sto. Assessor asks child what he/she would do if he/she finds someone’s toy left outside a store.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Yu tinkse bai yu mekem wanem sapos yu faenem wan plastic blong kakai blong wan narafala man i stap aotsaed long sto?
Hao blong makem mo komens
Talem aot long wan bigman (wan tija, papa o mama, polis, wan nara bigfala man) Talem se bai i tekem i gibak long sto
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
v Rimemba blong raetem aot ansa blong pikinini Jenis blong wanwan kaontri
Jenisim tedi bea i go long wan trak i stap aotsaed long wan klasrum.
Domain Save Tekem Pat long Kastom mo Kalja ples Ples
55. Save long kalja: Save givim nem blong 2 bigfala festifol or lafet
Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanrm blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i save givim nem blong ol festifol or lafet we aelan/provins blong hem i stap selebretem
Item Administresen
Asesa i talem
Asesa i mekem
Wanem kaen festifol or lafet nao yufala everiwan i stap selebretem?
Hao blong makem mo komens
Nemem wan festifol or lafet Nemem wan mo festifol or lafet Ansa we i no stret: birthday blong
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
77
mi, ol nara selebresen we pikinini mo family nomo i stap selebretem
Total (Max.2):
v Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Save Tekem Pat long Kastom mo Kalja ples Ples
78
56. Pikinini i tekpat long ol event blong jioj o long ol nasenal event: save diskraebem wan
kaljorel event o wan event blong jioj blong hem Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong o traem storian long hao hem wetem family blong hem oli selebretem Niu Yia o wan long ol event olsem ia
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Me
1. Plis yu save talem smol stori long hao yu bin selebretem Niu Yia blong yu wetem family blong yu? (o jusum wan bigfala event we kaontri blong yu i stap selebretem)?
Sapos pikinini i stap kwaet mo i no ansa, yu traem askem hem wan mo taem: Wanem nao yu yu mekem blong yu save selebretem Niu Yia (o wan nara festifol/lafet)?
Hao blong makem mo komens
Pikinini i givim smol storian long sam samting we i hapen: kakai, klos we hem i werem, i gat musik, etc
Pikinini i tinkbaot wan mo samting we i helpem hem blong selebretem event ia
Givim wan mo samting we i mekem hem i save selebretem event ia
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
v Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Save jenisim ol festifol i go long krismas, Ista, o Indipendens Dei
Domain I Kat Save mo Tekem Pat long Kastom mo Kalja
79
57. I tekem pat long kaljarel music o kaljarol danis: joenem ol narawan blong mekem prea,
prea from kakai mo singsing ol singsing Wanem blong usum
1. Asesa i singim wan singsing blong kaontri blong hem 2. Singsing we Asesa i singim i mas sot, i gat wan gudfala bit long hem mo ol pikinini oli mas save long singsing ia finis
Wanem blong mekem
Asesa i statem wan singsing mo i askem blong pikinini i joenem hem afta i leko pikinini i singim singsing ia hem wan
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Bai mi mi singim wan singsing ia. Bai mi statem nomo afta mi wantem yu singim i go mo, bai mi stap singsing sloslo folom yu
2. Gohed blong singsing.
1. Singsing fes laen blong singsing 3. Asesa i mekem vois blong hem i
kam daon
Hao blong makem mo komens
Singim 1 laen blong singsing ia
Singim nambatu laen blong singsing ia
Singim samo laen blong singsing wetem kores blong hem
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3):
Jenis blong wanwan kaontri
v Wan singsing we kolosap evri pikinini oli save emi “Jesus loves me”
Domain I Kat Save mo Tekem Pat long Kastom mo Kalja
80
58. Tekem pat long kaljarol music mo kaljarol danis: klapem han folem bit
Wanem blong usum
1. Asesa i singim fes laen blong wan singsing 2. Usum semak singsing long aktifiti 75
Wanem blong mekem
Asesa i singsing mo i klapem han mo i askem long pikinini blong mekem semak olsem hem, afta i leko pikinini i gohed hem wan
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Meke
Naoia bai mi singim singsing ia bakeken mo bai mo klapem han blong mi
1. Plis yu joenem mi blong klapem han blong yu. Bambai mi mi stop blong klapem han blong mi be yu yu gohed nomo.
2. Gohed blong klapem han blong yu.
1. Singim singsing blong ol pikinini
2. stop blong klapem han blong yu
be yu gohed blong yu singsing.
Hao blong yu makem mo komens
lapem han folem bit blong wan laen blong singsing
Klapem han folem bit blong nara laen Klapem han long bit blong ol nara laen mo kores blong singsing tu
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.3
Jenis blong wanwan kaontri
Domain I Kat Save mo Tekem Pat long Kastom mo Kalja
81
59. Save gud ol Nasenal infomesen: i luk save nasenal flag blong kaontri blong hem mo i stap
komperem wetem ol narawan Wanem blong usum
WAN BUK WE I GAT PIKJA INSAED: wan pikja we i gat ol flag blong ol kaontri long em: 1) Vanuatu; 2) Fiji; 3) Solomon Islands; 4) PNG. Flag we yumi stap wandem lukluk long hem i mas stap antap long lefhan saed blong pikja.
Wanem blong mekem
Asesa i soem pikja blong ol fofala nasenal flag blong ol kaontri long pikinini i mo i askem long pikinini blong i pointemaot wij wan i blong kaontri blong hem
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
Pointem flag blong kaontri blong yu?
Soem pija blong nasenal flag blong kaontri NO fosem pikinini.
Hao blong makem mo komen
Luksave mo soem nasenal flag blong kaontri blong hem
□ 0 □ 1
Total (Max.1):
Jenis blong wanwan kaontri
v Mas putum flag blong Vanuatu i go insaed long pikja buk
Domain I Kat Save mo Tekem Pat long Kastom mo Kalja
82
60. Save wanem blong mekem blong protektem envaeromen: save tale mol gudfala fasin
blong kipim gud envaeromen. Wanem blong usum
WAN BUK WE I GAT PIJA INSAED: tufala pikja we tufala soem: 1. Wan bigfala man i stap sakem toti i go insaed long wan riva; 2. Blak smol i kamaot taem oli bonem wil blong trak..
Wanem blong mekem
Asesa i karem pija mo i talem stori blong wanem we i stap happen insaed long pikja long pikinini, mo i askem long pikinini blong talem sapos kaen fasin ia i gid o nogat, mo from wanem?
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Bai mi soem yu wan pija
2. Pikja ia i soem wan bigfala man i stap sakem toti i go long wan riva. Yu tinkse kaen fasin ia i gud long enfaeromen? (wet long ansa) From wanem?
3. Pikja ia i soem blak smok i stap kamaot long bihaen blong wan trak. Yu tinkse emia i gud long envaeromen? (wet long ansa) From wanem?
1. Soem pikja 78-‐1.
2. Soem pija 78-‐2.
Hao blong makem mo komens
Talem se fasin blong sakem toti i go insaed long riva i no gud Givim risen from wanem fasin blong sakem toti i go ensaed long riva i save spolem enfaeromen
Talem se blak smok we i kamaot bihaen long trak i nogud blong envaeromen Givim risen from wanem blak smo bihaen long wan trak i nogud long enfaeromen
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.4):
v Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Change picture to man throwing rubbish into the river.
Domain I Kat Save mo Tekem Pat long Kastom mo Kalja
83
I Kat Save Long Kastom mo Kalja i Finis Long Ples ia.
84
Ol Fasin blong Lan I Stat Long Ples ia
61. I glat mo i wantem lanem niu samting, wok hem wan: taem tija i askem long pikinini long
wanem pikinini i tinkse i save mekem gud long em, pikinini i redi blong givim ansa Wanem blong usum
Nogat eni samting.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini se hem i save mekem gud long wanem Asesa i save usum laef blong wan bigfala man blong mekem eksambol long pikinini.
Item Administration
Asesa i talem Asesa i Mekem
Mi mi stap kuk ia. Yu too yu save kuk? Wanem nao yu tinkse yu save mekem?
(Askem kwesten long pikinini tu taem bakeken): wanem bakeken yu yu tinkse yu save mekem gud long hem?
Hao blong makem mo komens
(pikinini i givim“kuk” olsem wan ansa) Pikinini i givim wan mo samting we hem i tinkse i save mekem gud long hem Pikinini i talem wan mo samting we hem i save mekem gud long hem Ansa we i no stret: hem i givim tinktink se hem i save pleplei, i save kakai, i save silip etc. Ansa blong hem i mas wan skil.
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Ol Fasin blong Lan
85
62. Fasin: Self regulation, inhibits first response, wan aktifiti blong kilim stik (Diamond & Taylor,
1996) (Vidio blong soem eksampol blong aktiviti ia i stap) Wanem blong usum
Tufala stik (longfala blong em i mas 25 sentemeta)
Wanem blong mekem
Asesa i kilkilim stik tugeta smol taem mo i askem long pikinini blong i mekem semak samting wetem stik blong hem be hem i ademap wan mo bit i go wetem emia we asesa i bin mekem. Bai i gat wan buk we i soem wanem we asesa mo pikinini oli save usum blong praktis folem Asesa i mas wajem gud hao pikinini I stap mekem wok. Hem i mas wajem gud sapos pikinini i soem intres blong gohed blong mekem wanem we tija i askem
Item Administrations
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Taem mi kilim stik wan (1) taem,
mi wantem yu kilkilim stik blong yu tu (2) taem. Taem mi kilkilim stik blong mi tu (2) taem yu mas kilim stick blong yu (1) wan taem
2. Yumi traem bakeken. Taem mi kilim stik wan (1) taem yu mas kilkilim tu (2) taem.
3. Taem mi kilkilim stik tu (2) taem
yu mas kilim stik blong yu wan (1) taem.
4. Yumi traem bakeken. Taem mi kilkilim stik tu (2) taem yu kilim stik blong yu…
5. Taem mi kilim stik wan (1) taem yu mas kilkilim stik blong yu…
Sapos pikinini i kasem i stret long tugeta taem we yu bin stap lanem hem: naoia yumi statem p leplei blong yumi. Sapos pikinini i no kasem eni samting long ol fes praktis, traem
Praktis taem: 1. holem wan stik mo pikinini i holem narawan. 2. kilkilim stik wan (1) taem. 3. kilkilim stik tu (2) taem. 4. kilkilim stik wan (1) taem. 5. kilkilim stik wan taem. 6. kilkilim stik tu taem. 7. kilkilim stik wan taem. Testing (Nomo kat fidbak): Kilim stik: 1,2,2,1,1,2
86
blong karem tinktink blong pikinini i gobak long wanem yutufala i stap mekem mo traem blong mekem pikinini i mekem gud long ol ples we i faenem i had blong kasem
(Sipos pikinini i kasem tufala fes trial, yu stat long nambatri trial.) Practice Sessions:
Hao blong makem mo komens
Asesa i kilkilim stik olsem 1) 1 2) 2 3) 2 4) 1 5) 1 6) 2
Pikinini i kilkilim stik olsem 1) 2 □0 □1 2) 1 □0 □1 3) 1 □0 □1 4) 2 □0 □1 5) 2 □0 □1 6) 1 □0 □1 Total (Max.6):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Ol Fasin blong Lan
63. Fasin: self-‐regulation, i tekem taem blong some se hemi hapi: wan sapraes presen Wanem blong usum
1. Wan smol basket we pikinini i no save lukluk i go insaed long em mo i waet everiwan be i gat sipa 2. Wan naes stika (wanwan kaontri bai i mas gigivimaot long ol Asesa) 3. Wan klok
Wanem blong mekem
Asesa i putum basket long saed blong pikinini wetem sipa blong em i fas gud. Pikinini i no save wanem i stap insaed long basket mo Asesa i askem long pikinini blong i wet mo i no mas tajem basket kasem 1 minit i pas Asesa i mas wajem gud pikinini blong i faenemaot sapos pikinini i gat intres blong gohed blong wok o nogat.
Item Administration
Asesa i talem
Asesa i Mekem
1. Yu bin mekem i gud long ol pleplei we yumitu bin stap mekem, mo naoia mi gat wan presen blong givim long yu. Presen i stap insaed long basket ia.
2. Presen i stap insaed long basket. Plis yu no tajem basket yet from mi wantem klinim gud ples
1. Putum basket long saed blong pikinini. 2. Statem klok mo wet long hem blong i kasem 1 minit.
87
fastaem.
3. Taem klok i ring: yu mekem gud wok mo mekem olsem bai mi givim presen ia long yu
3. Priperem ol instramen blong mesarem pikinini long sem taem yu watjem gud bihevia blong pikinini.
Hao blong makem mo komens
Pikinini i wet 1 minit bifo i tajem basket
□ 0 □1 Total (Max.1):
Jenis blong wanwan kaontri
Vanuatu i usum stika blong mekem ol smosmol presen blong ol pikinini
Domain Ol Fasin Blong Lan
Muv I ko long ol Aetem blong Fisikol Developmen Rating items: Wanem nao yu kasem afta we yu finisim evri asesmen ia: 82. Bihevia: Traem blong no givap (Tekem 10 minit i go kasem 15 minit blong gohed blong pleplei o finisim ol aktifiti blong ol asesmen ia kasem yu finisim evriwan) Wanem blong usum
Olsem we i stap long Cog mo ATL item.
Wanem blong mekem
Asesa i wajem pikinini blong luk se pikinini i gat strong tinktink blong gohed blong mekem wok olsem we Asesa i bin askem nomata we i hat. Stat tes: Semak olsem long Item Administrations blong 5 COG items (kaontem 1-‐30 long stret fasin blong em; i kaontem ol samting long stret fasin, i pikimap ol samting folem kasem namba we Asesa I talem o askem; save long difrens bitwin fulap samting mo smol samting; i save plasem mo tekemaot namba). En blong tes: Olsem long item Administrations blong 2 ATL items (pleplei blong kilkilim stik; mo tekem taem blong mekem wan man i glad)
Item Administration
Nogat.
Hao blon I soem strong tingting blong gohed blong wok long Cognitive Items 2-‐6. Ol samting we Asesa i luk save blong faenemaot se pikinini i gat strong tinktink blong mekem ol wok:
• Pikinini i gohed blong
No Tumas Plante Taem Ol Taem
□ 0 □ 1 □ 2
88
mekem wok we tija i askem hem blong mekem
• Pikinini i no lusum konsentresen blong hem long samting we hem i stap mekem
• Taem tija i askem blong pikinini i stop blong wok, pikinini i no wantem from hem i wantem blong finisim wok
Pikinini i soem intres long wok taem yumi stap kam long en blong em (Item 80 and 81). Ol samting we wan Asesa i mas lukaotem blong faenemaot se pikinini i gat intres blong mekem wok:
• Pikinini i gohed blong mekem wok we tija i askem hem blong mekem
• Pikinini i no lusum konsentresen blong hem long samting we hem i stap mekem
• Taem tija i askem blong oli stopem wok, pikinini i gohed from hem i wantem blong finisim wok blong hem
No Tumas Plante Taem Ol Taem
□ 0 □ 1 □ 2
Total (Max.4):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Ol Fasin blong lan
64. Glat tumas mo i wantem lanem niu samting: samting we hemi interes mo glat blong
mekem. Wanem blong usum
Nogat eni samting
Wanem blong mekem
Asesa i wajem mo makem gud hamas intres pikinini i putum i go long ol asesmen we Asesa i bin givim long pikinini
89
Item Administration
Nogat
Hao blong makem mo komens
Soem ol gudfala filing Hem i no wantem blong leko ol samting we oli usum blong mekem aktifiti Gat strong tinktink blong save wanem nao nekis samting we bae i happen insaed long aktifiti
Not very much
Most of the time
Throughout the session
□ 0 □ 1 □ 2 □ 0 □ 1 □ 2 □ 0 □ 1 □ 2 □ 0 □ 1 □ 2
Total (Max.8): Jenis blong wanwan kaontri
Domain Ol Fasin Blong Lan
65. Intres mo tingting blong lanem samting: askem kwistin mo eksplorem of materiol blong tes
wetem. Wanem blong usum
Nogat eni samting
Wanem blong mekem
Asesa i walem gud mo i makem sapos pikinini i askem kwesten we i go wetem wok we i stap mekem o i wantem save mo long ol samting we hem i stap usum.
Item Administration
Nogat
Hao blong makem mo komens
Wantem save wetem intres mo long ol samting we oli stap usum blong mekem wok
Not very much
Most of the time
Throughout the session
□ 0 □ 1 □ 2 Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Ol Fasin Blong Lan
66. Wantem tumas blong wok/Samting we I mekem hem I wantem Lan, Wok Hem Wan
Wanem blong Nogat.
90
usum Wanem blong mekem
Asesa i luluk long saed we pikinini i save wok hem wan long taem we asesmen i tek ples
Item Administration
Nogat.
Hao blong makem mo komens
0= ino been askem help 1= askem help long stret taem 2= save finisim wok hem wan mo ino nid blong askem help
□ 0 □ 1 □ 2
Total (Max.2):
Jenis blong wanwan kaontri
Domain Ol Fasin Blong Lan
Ol Fasin Blong Lan I Finis long Ples ia
in 4: Language and Emergent Literacy Development 25 June, 2013
91
Annex 1 Ol step blong folem blong mekem wan pepa plen (Item 42) Step 1: Tanem pepa long longfala saed blong em mo yu foldem long midel, afta yu karemaot bakeken blong mekem wan mak i pas long midel blong pepa:
(Step 1) Steps 2 and 3: foldem ol kona blong pepa i go kasem laen long midel blong pepa olsem we pikja i soem:
(Step 2)
(Step 3) Step 4: Naoia yu foldem pepa folem laen we yu bin foldem long medel blong pepa blong mekem bodi blong plen:
(Step 4)
92
Steps 5 and 6: Foldem ol wing blong plen i go daon long saed, yu mas mekem wan wing fastaem afta yu jes mekem nara wan: :
(Step 5)
(Step 6) Step 7: Karemaot pat blong wing we yu bin foldem mo yu save luk se plen blong yu i gat wing blong hem
(Step 7)