Fact Sheets on the European Union - 2015 1

EUROPSKA MONETARNA POLITIKA

Europski sustav sredinjih banaka (ESSB) sastoji se od Europske sredinje banke (ESB)i nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica EU-a. Glavni je cilj ESSB-a odratistabilnost cijena. Kako bi postiglo taj glavni cilj, Upravno vijee ESB-a temelji svoje odlukena strategiji monetarne politike s dvama stupovima i provodi ih koristei se standardnimi nestandardnim mjerama monetarne politike. Glavni su instrumenti standardne monetarnepolitike ESB-a operacije na otvorenom tritu, stalno raspoloive mogunosti i dranjeminimalnih obveznih priuva. Kao odgovor na financijsku krizu, Europska sredinja bankapromijenila je i svoju komunikacijsku strategiju pruivi smjernice budue politike ESB-a u pogledu kamatnih stopa, koja ovisi o prognozama stabilnosti cijena te je poduzela niznestandardnih mjera monetarne politike. Te mjere ukljuuju kupnju imovine i dravnihobveznica na sekundarnom tritu s ciljem ouvanja stabilnosti cijena i uinkovitostitransmisijskog mehanizma monetarne politike.

PRAVNA OSNOVA

lanci 119. 144., lanak 219. i lanci 282. 284. Ugovora o funkcioniranju Europskeunije (UFEU);

Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje bankepriloen Ugovoru iz Lisabona.

CILJEVI

lankom 127. stavkom 1. UFEU-a utvren je glavni cilj Europskog sustava sredinjih banaka,a to je odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje navedeni cilj, ESSB podravaope ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije. Europski sustavsredinjih banaka djeluje u skladu s naelom otvorenog trinog gospodarstva sa slobodnimtrinim natjecanjem, dajui prednost uinkovitoj raspodjeli resursa (lanak 127. stavak 1.UFEU-a).

POSTIGNUA

A. Glavna naela Europske sredinje banke1. Neovisnost Europske sredinje bankeTemeljno naelo neovisnosti ESB-a utvreno je lankom 130. UFEU-a (Pri izvravanju ovlastii obavljanju zadaa i dunosti koje su im dodijeljene Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a, niEuropska sredinja banka ni nacionalne sredinje banke kao niti lanovi njihovih tijela nadlenihza odluivanje ne trae i ne primaju naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilokoje vlade drava lanica ili bilo kojeg drugog tijela). Zabranama iz lanka 123. UFEU-atakoer se jami neovisnost ESB-a, a odnose se i na nacionalne sredinje banke: zabranjena suprekoraenja po raunu i sve druge vrste kredita kod Europske sredinje banke ili kod sredinjih

Fact Sheets on the European Union - 2015 2

banaka drava lanica u korist institucija i tijela Unije, sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ilidrugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea drava lanica (4.1.2).Neovisnost ESB-a temelji se na slobodnom izboru instrumenata monetarne politike. Ugovoromse predvia upotreba tradicionalnih instrumenata (lanci 18. i 19. Statuta) te se Upravnom vijeudoputa da odluuje o upotrebi drugih metoda (lanak 20. Statuta).2. Naela odgovornosti i transparentnosti Europske sredinje bankeUgovorom (lanak 284. UFEU-a) i Statutom (lanak 15.) ESB-u se namee obveza izvjeivanjakako bi se zajamila njegova vjerodostojnost. ESB najmanje jednom u tri mjeseca sastavlja iobjavljuje izvjea o aktivnostima Europskog sustava sredinjih banaka (lanak 15. stavak 1.Statuta). Konsolidirani financijski izvjetaj Europskog sustava sredinjih banaka objavljuje sesvaki tjedan (lanak 15. stavci 1. i 2. Statuta). ESB je od samog poetka objavljivao mjesenebiltene koji su sadravali temeljitu analizu gospodarske situacije te pratili izglede kretanjacijena. Mjeseni bilten zamijenjen je u sijenju 2015. novim gospodarskim biltenom koji e seobjavljivati dva tjedna nakon svake sjednice o monetarnoj politici, s obzirom na novi rasporedsjednica Upravnog vijea o monetarnoj politici koji je uveden u sijenju 2015. te prema kojeme se one odravati svakih est tjedana. Europska sredinja banka objavila je 19. veljae 2015.prvi put izvjetaj sa sjednice Upravnog vijea o monetarnoj politici te se na taj nain uskladilas komunikacijskom politikom drugih vodeih sredinjih banaka. Europska sredinja bankaupuuje Europskom parlamentu godinje izvjee o aktivnostima ESSB-a i monetarnoj politiciu prethodnoj i tekuoj godini (lanak 284. stavak 3. UFEU-a i lanak 15. stavak 3. Statuta).ESB odgovara Europskom parlamentu, a lanovi Izvrnog odbora ESB-a redovito izlaze predParlament te odgovaraju na pitanja.3. Pravila glasovanja u Upravnom vijeu ESB-a (lanak 10. stavak 2. Statuta)Glasovanje u Upravnom vijeu neko se odvijalo prema naelu jedan lan, jedan glas. UgovoriEU-a nalau da se u sustav glasovanja Upravnog vijea ESB-a mora uvesti sustav rotacije imbroj drava u europodruju prijee 18. To se dogodilo 1. sijenja 2015. kada je Litva pristupilaeuropodruju. Cilj je rotacije zajamiti uinkovitost sustava ESB-a za donoenje odluka ak iu situaciji poveanog broja sudionika. Guverneri iz drava europodruja koje zauzimaju prvihpet mjesta na ljestvici (prema veliini gospodarstva i financijskog sektora) zajedno imaju etiriglasa. Svi ostali (trenutano njih 14) dijele 11 glasova. Guverneri se izmjenjuju svakog mjesecau koritenju prava glasa. lanovi Izvrnog odbora ESB-a imaju trajno pravo glasa.B. Strategija monetarne politike Europske sredinje banke1. PregledUpravno vijee ESB-a sloilo se 13. listopada 1998. oko glavnih elemenata svoje strategijemonetarne politike, a to su (i.) kvantitativna definicija stabilnosti cijena, (ii.) vana uloganadzora rasta novane mase koju predstavlja monetarni agregat i (iii.) iroka procjena moguegkretanja cijena. Europska sredinja banka odluila se za monetarnu strategiju koja se temelji nadvama stupovima (stup 1.: ekonomska analiza; stup 2.: monetarna analiza), ije su uloge jojednom odreene u ocjeni strategije monetarne politike od 8. svibnja 2003.2. Stabilnost cijenaStabilnost cijena definira se kao stopa inflacije (godinje poveanje harmoniziranog indeksapotroakih cijena za europodruje) koja je ispod ali blizu 2 %, a koju je potrebno ostvariti usrednjoronom razdoblju.

Fact Sheets on the European Union - 2015 3

3. Prvi stup strategije monetarne politike: ekonomska analizaPrvi stup strategije monetarne politike Europske sredinje banke jest ekonomska analiza. Onaje usredotoena prvenstveno na procjenu aktualnih ekonomskih i financijskih kretanja te stime povezanih kratkoronih i srednjoronih rizika za stabilnost cijena. Meu ekonomske ifinancijske varijable koje se analiziraju uvrtavaju se primjerice: razvoj cjelokupne proizvodnje,agregatna potranja i njezini sastavni dijelovi, fiskalna politika, uvjeti na tritu rada i kapitala,iroki raspon pokazatelja cijena i trokova, razvoj deviznog teaja, svjetskog gospodarstva iplatne bilance, financijska trita i pozicije bilance stanja sektora u europodruju[1].4. Drugi stup strategije monetarne politike: monetarna analizaDrugi stup strategije monetarne politike Europske sredinje banke jest monetarna analiza.Ona se temelji na odnosu izmeu monetarnog rasta i inflacije u srednjoronom i dugoronomrazdoblju te koristi injenicu da monetarni trendovi upravljaju inflacijskim trendovima.C. Provedba monetarne politike: instrumenti i postupciOdreivanjem kamatnih stopa po kojima komercijalne banke od sredinje banke mogudobiti novac Upravno vijee Europske sredinje banke indirektno utjee na kamatne stope ugospodarstvu cijelog europodruja, posebno na stope za kredite koje dodjeljuju komercijalnebanke te na tedne uloge. Europska sredinja banka koristi cijeli niz instrumenata za provedbusvoje monetarne politike.1. Operacije na otvorenom trituOperacije na otvorenom tritu igraju vanu ulogu u usmjeravanju kamatnih stopa, upravljanjulikvidnosti na tritu te signaliziranju smjera monetarne politike preko etiriju kategorijaoperacija:a. Glavne operacije refinanciranja to su redovne obratne transakcije za putanje likvidnostis tjednom uestalou i s dospijeem od dva tjedna. One osiguravaju veinu likvidnostibankovnog sustava. Najnia ponuena kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja jednaje od kljunih kamatnih stopa ESB-a. Ona se kree unutar granica stopa na novani depoziti instrument granine posudbe. Razina ovih triju kljunih stopa ukazuje na smjer monetarnepolitike europodruja.b. Operacije dugoronijeg refinanciranja to su obratne transakcije za putanje likvidnostis mjesenom uestalou i s dospijeem od tri mjeseca. One predstavljaju samo ogranieni diokoliine ukupnog globalnog refinanciranja i njihova namjera nije slanje signala tritu.c. Operacije fine prilagodbe cilj ovih ad hoc operacija jest upravljanje neoekivanimoscilacijama likvidnosti na tritu, posebno kako bi se ublaili uinci na kamatne stope.d. Strukturne operacije upotrebljavaju se uglavnom za prilagodbu strukturnog poloajaEurosustava u odnosu na financijski sektor.2. Stalno raspoloive mogunostiStalno raspoloive mogunosti putaju ili povlae likvidnost s prekononim dospijeem,a EONIA (prekonona kamatna stopa) mjeri efektivnu kamatnu stopu koja prevladava nameubankovnom prekononom tritu. Eurosustav kreditnim institucijama nudi dvije stalnoraspoloive mogunosti: mogunost granine posudbe od sredinje banke, koji omoguavaishoenje prekonone likvidnosti od sredinje banke na temelju dostatnih i prihvatljivihjamstava (kamatna stopa za tu mogunost predstavlja gornju granicu za prekononu trinu

[1]Opis dvaju stupova preuzet je iz knjige: Monetarna politika ESB-a (2011.), http://www.ecb.int/pub/pdf/other/monetarypolicy2011en.pdf

Fact Sheets on the European Union - 2015 4

kamatnu stopu), i mogunost novanih depozita, koji omoguava plasiranje prekononihdepozita preko sredinje banke (kamatna stopa za tu mogunost predstavlja donju granicuza prekononu trinu kamatnu stopu). Cilj ovih kamatnih stopa jest osigurati nesmetanofunkcioniranje trita novca u situacijama kada su ponuda i potranja za novcem vrlo visoke.3. Dranje minimalnih obveznih priuvaU skladu s lankom 19. stavkom 1. Statuta, Europska sredinja banka moe od kreditnihinstitucija osnovanih u dravama lanicama zahtijevati dranje minimalnih obveznih priuvana raunu u ESB-u i nacionalnim sredinjim bankama. Cilj minimalnih obveznih priuva jeststabilizirati kratkorone kamatne stope na tritu i stvoriti (ili poveati) strukturni manjaklikvidnosti u bankovnom sustavu u odnosu na Eurosustav, ime se olakava kontrola kamatnihstopa trita novca redovnom raspodjelom likvidnosti. Upravno vijee odreuje nain izraunai utvrivanje koliine koja je potrebna.4. Nestandardne mjere monetarne politike i odgovor na krizu od 2007.Upravno vijee ESB-a od srpnja 2013. prua smjernice budue politike kamatnih stopa ESB-a koja ovisi o prognozama stabilnosti cijena. Pruanje smjernica budue monetarne politikepredstavlja znaajnu promjenu u komunikaciji ESB-a o monetarnoj politici. Ono ukljuujekomunikaciju ne samo o procjeni Upravnog vijea ESB-a o trenutanim gospodarskim uvjetimai srednjoronim opasnostima za stabilnost cijena, nego i o tome to ta procjena znai za buduismjer monetarne politike ESB-a.Posljednjih je godina ESB poduzeo niz nestandardnih mjera monetarne politike. ESB je 2009.i 2011. godine pokrenuo dva programa kupnje pokrivenih obveznica (CBPP, koji je zavrio ulipnju 2010. te CBPP2, koji je zavrio u listopadu 2012.). Europska sredinja banka provodilaje od 10. svibnja 2010. do veljae 2012. intervencije na tritima dunikih vrijednosnih papirau sklopu programa za trita vrijednosnih papira (SMP), koji je zavrio u rujnu 2012. godine.U kolovozu 2012. ESB je najavio mogunost provoenja izravnih operacija na otvorenomtritu (OMT) na sekundarnim tritima dravnih obveznica s ciljem jamenja odgovarajuetransmisije monetarne politike i ouvanja jedinstva svoje monetarne politike. U lipnju 2014.najavio je niz ciljanih operacija dugoronijeg refinanciranja (TLTRO) kojima je svrha urazdoblju od dvije godine poboljati bankovno kreditiranje nefinancijskog privatnog sektorau europodruju, ne ukljuujui stambene kredite kuanstvima. ESB je u rujnu 2014. najaviodva nova programa kupnje: program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP)i trei program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3), kojima je cilj pojaati transmisijumonetarne politike, poduprijeti kreditiranje gospodarstva europodruja i, kao rezultat toga,omoguiti daljnju akomodaciju monetarne politike. Eurosustav je 9. oujka 2015. u sklopuprograma kupnje u javnom sektoru (PSPP) pokrenuo kupnju obveznica na sekundarnom tritukoje su izdale sredinje vlasti te odreene agencije i meunarodne ili nadnacionalne institucijekoje se nalaze u europodruju. Programi ABSPP, CBPP3 i PSPP zajedno tvore proireniprogram kupnje imovine (EAPP) iji e mjeseni iznosi kupnje iznositi 60 milijardi EUR. Tie se programi provoditi do kraja rujna 2016. i, u svakom sluaju, sve dok Upravno vijee nezakljui da je dolo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljem postizanjastope inflacije koja je ispod ali blizu 2 % u srednjoronom razdoblju.

ULOGA EUROPSKOG PARLAMENTA

Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 1. prosinca 2011. o godinjem izvjeu Europskesredinje banke za 2010. pozdravlja odluno i proaktivno djelovanje ESB-a u vrijeme krize od2007. i preporuuje da se uvede visoka razina transparentnosti odluka o monetarnoj politici jerna taj nain monetarna politika postaje vjerodostojnija i uinkovitija. Transparentnost takoer

Fact Sheets on the European Union - 2015 5

pomae javnosti da lake dri Europsku sredinju banku odgovornom za njezine odluke opolitikama. Predsjednik ESB-a etiri puta godinje izlazi pred Odbor Parlamenta za ekonomskui monetarnu politiku (ECON) kako bi objasnio odluke Europske sredinje banke o politikamai odgovorio na pitanja lanova odbora. Sjednice odbora otvorene su za iru javnost. Prijepisisasluanja predsjednika pred Odborom ECON objavljuju se na mrenim stranicama Parlamentai Europske sredinje banke.Dario Paternoster / Dirk Verbeken04/2015

Europska monetarna politikaPravna osnovaCiljeviPostignuaUloga Europskog parlamenta