Švajcarska industrija može biti jaka samo ako postoje dobri kolektivni ugovori

Medjunarodna poredjenja pokazuju da ni jedna druga industrija nije kon-kurentna kao što je Švajcarska indu-strija. Ipak 60 procenata industrijskog izvoza odlazi u zemlje Evropske Unije. Stoga je sasvim jasno, da jak švajcarski franak i špekulacije frankom masovno ugražavaju radna mjesta u industriji. Evro kriza teško pogadja mašinsku, - elektro i metalnu industriju.

Savezno vijeće mora sad da djelujeNacionalni organi, Savezno vijeće i narodna banka Švajcarske konačno mara da djeluje. Kolege iz sindikata su u jesen 2011 predali peticiju na Sa-vezno vijeće, kojom se savezno vijeće i narodna banka pozivaju, da pre-duzmu efikasnije mjere protiv jakog švajcarskog franka i u korist švajcarske industrije.

Izgradnja ekologije je šansaPolitika takodje mora priznati da su neophodna ekološka prestruktuira-nja privrede i od Saveznog vijeća i Parlamenta odlučni izlaz iz nukle-arne energije i da to pruža ogromnu šansu za industriju i zanatstvo. De-setine hiljada novih radnih mjesta mogu da se ostvare na taj način..

Nema dobitaka na grbači radne snage!Umjesto stvaranja radnih mjesta, mnoga preduzeća/preduzetnici su u poslednje dvije godine krizu franka/evra prebacili na grbaču radne snage: radno vrijeme se povećava, besplatni radni sati ili plata u evrima za radni-ke iz pogranične zone ili uvodjenje prinudnog prekida rada. Menadžeri i akcionari dobijaju velikodušne be-neficije. To je neprihvatljivo i stim se

mora prestati. Za to je potreban jak novi opšti kolektivni ugovor (ORU)!

Kraj pritisku na plate!Posebno u pregovorima pritisak plata treba da bude veoma važna tačka pregovora. Jer za razliku od drugih opštih kolektivnih ugovora, Opšti kolektivni ugovor u mašinskoj elek-tro i metalnoj industriji u pregovori-ma plata nisu postignuti pregovori na nivou ove privredne grane. Ta-kodje ne postoje dogoverene mini-malne zarade. Samo uz regulisane minimalne plate možemo uspješno da se borimo protiv pritiska plata. Do sada su se poslodavci industrijskog sektora tvrdoglavo odupirali protiv toga. Unia će ostati pri svome da se u pregovorima bori za regulisanje minimalne plate.

Paket zahtjeva je definisan za sljedeću konferenciju ove branše Dana 3. septembra će se održati slje-deća konferencija industrijske bran-še. Tu će biti glasanje o konačnom paketu mjera. Pored minimalnih pla-ta u paketu će sigurno biti i zahtjev za masovno ograničavanje člana 57

ORU, ograničenost od odstupanja ugovorom dogoverenog radnog vre-mena, Diskusija će se voditi i o boljoj zaštiti od otkaza za sindikalne ak-tiviste kao i za članove personalne komisije.

/ Aurora García

Opšti kolektivni ugovor u mašinskoj,- elektro i metalnoj in-dustriji je jedan od najvažnijih opštih kolektivnih ugovora u Švajcarskoj i ima veliki signalni uticaj na opšte kolektivne ugovore ostalih branši. Ugovor ističe krajem juna 2013. go-dine, novi pregovori počinju u novembru 2012. godine. Mnogi dosadašnji uspjesi su pod velikim pritiskom: zbog toga nam je veoma značajno na protestu od 22. septembra da posta-vimo jasan signal!

Ostanimo solidarni

Pravedne plate za sve!Loša vijest i pritisci na plate su sve učestaliji: Pritisak na plate na gra-dilištima raste, veoma niske plate stagniraju za vrtlare i osoblje u pro-daji, pritisak na plate u industriji (vidi glavni članak) itd.Imajući u vidu ove činjenice potpu-no je nerazumljiva odluka Saveznog vijeća od početka jula kojom se odbija inicijativa o minimalnim pla-tama bez kontra prijedloga. Save-zno vijeće tvrdi da su sprovodjenje popratnih mjera i opšti kolektivni ugovori efikasno sredstvo za spre-čavanje tendencije niskih zarada. Tako se Savezno vijeće pokazuje kao izuzetno nerealno, i gleda na situaciju kao što smo prethodnim primjerima naveli u stvarnosti sa-svim drugačije. Popratne mjere su još uvijek nedovoljne i trebaju u mnogim branšama da se pojačaju posebno u onim sa veoma niskim zaradama i koje ne poznaju op-šti kolektivni ugovor i svakako koji ne poznaju opšteobvezujući opšti kolektivni ugovor. Savezno vijeće tvrdi da su razlike u platama i broj zaposlenih sa niskim platama ve-oma mali. Ipak trend plata zadnjih deset godina nije ni malo optimi-stičan: niske plate stagniraju već poslednjih dvadeset godina, dok se povećanje plata na gornjoj lje-stvici nesrazmjerno raste. Oko 12 % zaposlenih u Švajcarskoj zaradjuju manje od 4000 franaka. U Švajcar-skoj jednostavno nije prihvatljivo da zaposleni radnik koji radi 100 odsto da ne može da preživi od svoje plate nego je zavisan od socijalne pomoći! Za to su nam potrebne fer plate za sve! Zato se Unia bori za regulisanje minimalne plate.

Aurora GarcíaUnia sekretarica migracionog odjela

i član uredništva

ORU MEM industrija

Za industrijski jaku Švajcarsku

Editorial

2Iskoristite ponude Kao član sindikata imate niz povoljnih ponuda 4

Migranti sve aktivnijiUpoznati svoja prava i obaveze

Svi na nacionalni miting od 22.9. u Bernu!Na nacionalnoj demostraciji želimo pokazati značaj Švajcarske kao in-dustrijske lokacije:n Napredniji opšti kolektivni ugovor

u mašinskoj,- elektro i metalnoj industriji.

n Za sigurna radna mjesta.n Za održivu industrijsku Švajcar-

sku, koja će očuvati postojeća i ostvariti nova radna mjesta.

Okupljanje 22. septembra, u 14 sati, na Schützenmatte u Bern.Informacije za okupljanje u Bernu ćete dobiti u sekretarijatima sin-dikata Unia

Upoznajte svoja pravaSvako ima pravo na dostojanstven život 3

Broj 5 | avgust 2012 | Srpski / Hrvatski / BosanskiDodatak «work» novinama | Redakcija T +41 31 350 21 11, F +41 31 350 22 11 | info@unia.ch | www.unia.ch

horizonte Broj 5 | avgust 2012 | Srpski / Hrvatski / Bosanski 2

I ako su prava zaposlenih jasno regu-lisana, mnogi od ovih tkzv. radnika migranata su veoma slabo plaćeni. Ovdje imate nekoliko savjeta u slu-čaju da ste direktno zaposleni kod neke porodice. Ako je neko zaposlen preko neke agencije onda važe druga pravila.

Dozvola boravka i ugovorVi možete da radite u domaćinstvu u Švajcarskoj samo ako imate mjesto boravka u Švajcarskoj ili dolazite iz neke zemalja Evropske Unije. Uslovi zapošljavanja su isti za sve.Kod državnog sekretarijata za eko-nomske poslove (Seco) postoje standardni ugovori/mustre ugovo-ra: http://goo.gl/JF49h. Sve što nije regulisano u tom ugovoru, reguliše se na osnovu švajcarskog normal-nog ugovora (NAV) za domaćinstvo: http://goo.gl/dXin3 .

SatnicaAko radite više od 5 sati nedjeljno u privatnoj kući onda imate pravo na minimalnu platu: Minimalna plata se kreće 18.20 franaka po satu za ne-kvalifikovane radnike do 22 franka

za za kvalifikovane radnike sa svje-dodžbom na saveznom nivou. Ako morate da njegujete i pazite na osobe imate pravo na veću platu. Kontroli-šite Vašu platu sa računarom koji je kreirala udruženje sindikata Švajcar-ske: www.lohnrechner.ch. Ako radite na poziv (dežurni ste za slučaj da je potrebno) onda se to računa isto kao radno vrijeme, ali je dozvoljeno da bude plaćeno nešto ispod minimalne zarade.

Radno vrijeme Ako živite u kući sa porodicom onda se radno vrijeme, pauze i slobodni dani moraju tačno regulisati.U obli-gacionom pravu stoji: Morate imati najmanje jedan cijeli dan slobodno i to bez dežuranja. Ciriški NAV (op-šti kolektivni ugovor) preporučuje maksimalno radno vrijeme od 43 sata nedjeljno. Prekovremene sate morate moći kompenzirati. Osim to-ga imate pravo na odmor od četiri

sedmice, ako ste starosti izmedju 21 i 49 godina. I pravo na pet nedjelja ako ste stariji ili mladji od navedenog. Imate pravo na slobodne kantonalne praznike ili ako radite na praznike da dobijete više plate.

Probno vrijeme i otkazni rokoviObično je prvi mjesec probno vrije-me: Obe strane mogu da daju otkaz u roku od sedam dana. Poslije toga važi: jedan mjesec otkazni rok u prvoj godini zaposlenja, dva mjeseca do 9. godine zaposlenja i od 10. godine za-poslenja tri mjeseca. Ovi rokovi važe čak i ako osoba koju njegujete umre. Hrana i stan. Ako živite u domaćin-stvu u kojem i radite, Vaš poslodavac Vam može odbiti od plate iznos za stan i hranu naviše 33 franka dnevno odn. 990 franaka mjesečno.. Tačne cifre se mogu naći u brošuri.

Više informacija u vezi normalnog opšteg ugovora možete nači u brošu-ri «Minimalne plate za zaposlene u domaćinstvu – prvi obvezujući nor-malni radni ugovor u Švajcarskoj», koji možete dobiti u Vašem Unia sekretarijatu.Na web stranici za ravnopravnost polova grada Cirih, www.stadt-zue-rich.ch/gleichstellung možete pro-naći korisne linkove na ovu temu i preuzeti ih.

/ Sina Bühler

Opšti ugovor za rad u domaćinstvu

Za radnike u domaćinstvu postoje minimalne plateRadno vrijeme, odbitak za hranu i stan, regres za godiš-nji odmor, zaštita od otkaza: Ko je zaposlen u domaćin-stvu on ima i prava. U nastav-ku je sažeto najvažnije.

Švajcarska agencija fond za putova-nje «Reka» (od 1939) je zadruga koja ima za cilj da promoviše i unapredju-je odmor i slobodno vrijeme. Zahva-ljujući prihodima od prodaje reka čekova mogu i porodice koje eko-nomski slabo stoje da idu na odmor. Takodje samohrani roditelji imaju mogućnost posebne ponude koja je povoljnija od uobičajenih cijena.

Višestrana ponuda za odmor i slobodno vrijemeDa li je u pitanju sport, kultura ili pri-roda – sa reka čekovima uživate u vi-šestranoj ponudi slobodnog vremena i u povoljnim ponudama za godišnji

odmor: Hoteli, restorani, putničke agencije, vožnja vozom, autobusom, brodom, žičarom, ski liftovi, zabavni parkovi, kino, muzeji, zoološki vrto-vi, cirkusi, razne dogadjaji na želje-zničkim stanicama, iznajmljivanje auta, Mobility rent a car, benzinske pumpe (AVIA i BP) izmedju ostalog boravak na odmoru u lagerima pri-lagodjenim i povoljnim za porodicu u Švajcarskoj i u inostranstvu može da se plati sa reka čekovima 100 %. Detaljan pregled gdje je sve reka ček prihvaćen, možete naći na stranici www.reka-guide.ch. Tamo možete da preuzmete i Reka-Guide iPhone App vodič.

Kako funkcioniše reka sistem?Kao član sindikata Unia imate pra-vo na reka čekove u vrijednosti od 500 franaka sa rabatom od 5–10 %. Svaki Unia član dobije krajem godi-ne jednu uplatnicu putem pošte. U ovoj uplatnici je rabat već obračunat. Nakon ove uplate Reka Vam šalje čekove direktno na kućnu adresu ili ako posjedujete Reka-karticu onda se taj iznos od 500 franaka uplaćuje na Vaš račun tj. karticu. Uplatnica važi do kraja novembra tekuće godine.

Reka-odmor za cijelu porodicuPosebno popularni su reka odmor-selo. Tamo je posebno zabavno za djecu i roditelje i za veoma povolj-

ne cijene može da se odmori cijela porodica. Sve ponude Reka-agencije mogu da se plate sa reka čekovima ili reka karticom u punom iznosu.Unia-članovi imaju 10 procenata ra-bata na sve objekte koji su u ponudi reka-agencije za odmor u Švajcarskoj i u inostranstvu. Unia nudi članovi-ma koji imaju nizak budžet jednu nedjelju odmora u nekom od reka-stanova po simboličnoj cijeni od 100 franaka.Više informacija ćete dobiti u svom Unia sekretarijatu. Osim toga katalo-ge za odmor možete poručiti telefon-ski na telefon 031 329 66 33 ili online auf www.reka.ch. Tamo možete naći i više aktuelnih specijalnih ponuda i mnogo više savjeta.

/ Aurora García

Unia članovi dobiju svake godine bonove u vrijednosti od 500 franaka tkzv. Reka čekova i to sa 5–10 % popusta. Omi-ljeni bonovi- za slobodno vrijeme se mogu koristiti kao gotov novac u 8700 mjesta u cijeloj Švajcarskoj. Postoje i druge ponude od Reka agencije na osnovu kojih članovi sindikata Unia mogu profitirati

Učestvuj i ti:11. Šetnja protiv rasizma

I ove godine u Cirihu će se održa-ti šetnja protiv rasizma. Prijave se uzimaju u obzir do 14. septembra, i novac za start se plaća: za djecu ili one sa malim primanjima ili one koji su na obrazovanju 5 franaka odn. 15 franaka za sve ostale je taksa za start nešto veća. Pristigli novac se uplaćuje u kase SPAZ, SAH Kursevi u Cirihu «kretanje i susreti» kao i na au-tonomne škole u Cirihu. Ove tri orga-nizacije, Švajcarski savez sindikata kantona Cirih, SPAZ i SAH raduju se na mnogobrojno učešće. Ne zabora-vite termin: Nedjelja, 30. septembar okolo Bäckeranlage Zürich! Više in-formacija možete naći na stranici www.laufgegenrassismus.ch ili kod GBKZ.

Najniže plate za vrtlare: Ne može tako!Na akciji najvećeg Švajcarskog saj-ma u branši zelenih Koppigen (BE) sindikat Unia je skrenuo pažnju na veoma niske plate i prekorne uslove rada u branši zaposlenih u povrtlar-stvu. Plate manje od 3500 franaka za ovako težak fizički rad nažalost nisu rijetkost. U današnje vrijeme se ne može od te plate živjeti. Ovdje su potrebna poboljšanja kroz jedan pravi jak opšti kolektivni ugovor.

Poslije štrajka:bolji radni uslovi kod ApertoJedan dio personala prodaje u Con-venience Stores Aperto u Thuner Bahnhof je se pobunio protestom protiv loših uslova i to štrajkom. Na-kon napornih i intezivnih pregovora uspjeli su firma Alimentana Shop AG i sindikat Unia da se usaglase. Glav-ne tačke sporazuma se odnose na radno vrijeme, pauze i dodatke na vrijeme.

Radnici gvoždjare:se bore protiv damping plata Oko 150 radnika iz Tićina koji rade sa gvoždjem nisu 18. Juna došli na posao, i umjesto toga su učestvovali na protesnoj manifestaciji u Bellin-zona. Oni su se borili protiv damping plata na gradilištima u Tićino i protiv propasti gradjevinskog zanatstva u pograničnim kantonima i zahtijevaju spremnost na solidarnost. Ukoliko se i dalje nastavi sa pritiskom plata u ovoj oblasti gradjevinskog zanatstva doći će i vrijeme da će i druge branše postupiti tako a to sve vodi ka ten-denciji opadanja razvoja privrede i povećanju broja socijalnih slučajeva.

News

Uslovi rada u privatnim kućama (domaćinstvima) su regulisani kolektivnim ugovorom

Iskoristite povoljnosti sa reka bonovima i obradujte svoju porodicu

Povoljne ponude reka-agencije – za svakog po nešto

Unia & Reka čekovi

čekovi bonovi za odmor

horizonte Broj 5 | avgust 2012 | Srpski / Hrvatski / Bosanski 3

Lica bez papira tkzv. Sans-Papiers često imaju osjećaj da su bez ikakvih prava. To je pogrešno. I lica bez papira imaju ista prava kao i drugi zaposleni: na korektne radne uslove i pravo na osnovno zdravstveno osiguranje. Njiho-va djeca imaju pravo na školovanje. Uprkos ovim pravima lica bez papira ne mogu baš tako jednostavno da ostvare svoja prava. Često na radnom mjestu postoje zloupotrebe, i borba protiv tih zloupotreba je veoma teška. Upravo iz tog razloga je veoma važno da si član sindikata Unia. Hilmi Gashi, kopresjedavajući sektora u sindikatu Unia Berner Oberland, govori gdje i kako se može pomoći licima bez papira.

Šta najviše muči lica pez dokumentacije/papira?To što njihovi šefovi ne plaćaju plate u skladu s pravilnikom o minimalnim platama. Lica bez papira vrlo često pate od dampinga plata. Nažalost krivica se često prebacuje migrantima. Oni kažu da su migranti, ti koji utiču na pritisak na plate. Za pritiskanje plata nisu odgovorni ljudi bez regulisanog statusa. Problem leži kod preduzeća koja ne rade u skladu sa zakonom i koja zloupotrebljavaju situaciju lica bez papira.

Registruje li Unia lica bez papira?Mi ne kontrolišemo lična dokumenta kod posjete gradilištima, već radne uslove i pridržavanje pravilnika o minimalnim platama.

Da li su Unia sekretari/sekretarice posebno obučeni u odnosima sa licima bez papira?Ne. Ali u vezi sa tim Unia je razvila jedan kodeks i dala na raspolaganje regionima. Poruka našim kolegama na terenu je jednostavna: Sindikalni sekretari nisu migraciona policija. Oni vode računa o poštovanju radnih uslova i minimalnih zarada. I ukoliko se ustanovi da se firme ne pridržavaju ovog, onda intervenišemo u firmama.

Kako Unia pomaže osobama bez papira konkretno?Na primjer Unia se zalaže da osobe dobiju novac u slučaju bolesti/nesreće. Imali smo jedan konkretan slučaj kod jednog radnika bez papira koji je do-živio nesreću. Njegov poslodavac ga je otpustio s posla i naplatio novac za njega. Unia je pratila tu osobu bez regulisanih papira na sud. Sud je pokazao da je radnik u pravu. Sada da vidimo da naš član dobije novac.

Pomaže li Unia i slučaju ako poslodavac ne isplaćuje plate?Da. Mi pomažemo i u tom slučaju ako neko nije više u Švajcarskoj a zadnja plata mu još nije isplaćena.

Pomaže li Unia kod problema sa imigracionom službom?Nažalost tu ne možemo pomoći. Medjutim, Unia podržava različite grupe i udruženja i zalaže se za legalizovanje boravka u Švajcarskoj lica koja su bez papira i pomaže kod spajanja porodice. U teškim slučajevima odn. kod legalizacije pojedinaca upućujemo na specijalizovane Savjetodavne službe, koje takodje Sindikat Unia podržava.

/ Sina Bühler

Više informacija ćete naći u Unia-brošuri «Ti imaš prava» kod Vašeg Unia-Sekretarijata ili online http://unia.ch/Sans-Papiers.1339.0.html?&L=10 Brošura će biti obradjena i od jeseni 2012 možete je dobiti u novom izdanju. Više informacija www.sans-papiers.ch.

Osobe bez papira se mogu boriti

I lica bez regulisanog boravka imaju svoja prava i obaveze

U toku ekonomske krize u Evropi koja se i dalje nastavlja i traje sve više se pojačava nezaposlenost, radni uslovi nesugurni i raste broj zapo-slenih siromašnih radnika. Mnogo ljudi se osjeća kroz sve ovo jako ne-sigurno. Društvo pokazuje sve manje solidarnosti i nesigurnost podstiče rasističke slogane u društvenoj zajed-nici. Migranti moraju danas da budu žrtve za razne ekonomske i društvene probleme. Rasizam je u našem druš-tvu svugdje prisutan i što je još gore društveno prihvaćen.

Zbog čega ovakav turnir?Zbog ovakve tendencije već godi-nama se održavaju turniri u raznim evropskim državama se održavaju turniri protiv rasizma. Oni poku-šavaju na jedan kreativan način ta tematizuju rasizam i da se bore protiv njega. Prvi AntiRa kup u Švajcarskoj je održan u Solothurnu 2007. godi-ne. U medjuvremenu se ovo proširilo i postao je značajan dogadjaj. Pored kupa u Oberwallis, postoje turniri ovakve vrste u Lucernu, Bernu, Že-nevi Tićinu, i svi imaju iste poruke.

Odličan bilans 3. AntiRacup Alto ValleseNa 3. AntiRa Cup Alto Vallese uče-stvovalo je 14 ekipa, medju njima i ekipa «zämmu gwinnu», koja se sastoji od tražioca azila i izbjeglica. Sudija na ovom turniru je izostav-ljen. Ovo nije izazvalo nikakve pro-bleme jer pravičnost i poštena igra je pobedila na fudbalskom terenu. Pobjednički tim u 2012. godini se zo-ve (Rude United) sjedinjeni. Oni su u finalu pobijedili 2:1 protiv tim (IG IV Betrüger) prevaranate invalidskog osiguranja. Turnir je i ove godine pokazao da su na fudbalskom tere-nu svi isti i da rasizmu u igri nema mjesta!

/ Aurora García

Fudbalski turnir AntiRa Cup Alto Vallese

Fudbalski turnir protiv rasizma i isključenosti U subotu 30. juna 2012, odr-žan je kup turnira u Visp na sportskom terenu „Südegg“ 3. AntiRa (protiv rasizma) kup Alto Vallese. Turnir je organi-zovan od strane mladih Unia sindikata Oberwallis uz po-dršku mnogobrojnih dobro-voljaca.

intervju

Hilmi Gashi

Imigracija u Švajcarskoj ljudi iz Evropske unije u zadnje vrijeme je naglo porasla. Sve više i više je gla-snih izjava da su imigranti odgovorni zbog nedostatka ponude stanova na tržištu, zbog kolona na ulicama ili zbog pretrpanih vozova.

Politika je na ispituUnia želi da se ovakvim problemima bavi politika. Ali ne ponovo na gr-bači stranaca koji rade ovdje. Zato se 8. Septembra organizuje seminar u Bernu na temu «Imigracija i odgovori sindikata Unia na izazove migracione

politike». Na dnevnom programu je predvidjeno govori i diskusije u rad-nim grupama. Gosti će dati referat na teme obrazovanje, nedostatak struč-nog osoblja, saobraćaj i nedostatak slobodnih stanova.Sastanak je javnog karaktera. Zain-teresovani se mogu prijaviti putem E-Mail na: migration@unia.ch ili pu-tem pošte na Gewerkschaft Unia, IG Migration, Weltpoststrasse 20, 3000 Bern 15. Unia-članovima plaćamo troškove prevoza.

/ Aurora García

Unia-predavanje u vezi imigracije

Izazovi u migracionoj politiciPovećane stanarine ili prepuni vozovi: uvijek se raspravlja u javnosti o ovim temama i sve više se osudjuju stranci za ovu problematiku, ne samo od strane desničarskih krugova već i od nekih grupa za zaštitu prirodne okoline. Unia želi na jednom dnevnom seminaru koji će se održati 8. septembra u Bernu diskutovati o ovim temama.

Igrom protiv rasizma

Sudjenje bez sudije

Gledaoci navijaju za pravičnost

Žene iz Portugalije su bile prepune radosti za ostvareni uspjeh Posao na ispomoć: Da li ću dobiti nadoknadu u slučaju nezaposlenosti?Ja sam stolar i od janura sam nezaposlen. U poslednje dvije godine sam radio kod tri poslodavca i sve ukupno sam radio četrnaest mjeseci. Kod drugog poslodavca sam radio puno radno vrijeme i ostvario sam 11 mjeseci radnog staža. U medjuvremenu sam radio kod jednog kolege na ispomoći. Moja kasa za nezaposlena lica mi je odbila moj zahtjev za nadoknadu od kase za nezaposlena lica, zato što sam mogao da priložim samo 11 mjeseci od potrebnih 12 mjeseci radnog staža. Da li je to korektno?

Michael Schweitzer: Ne Vi ste ostvarili tri mjeseca radnog staža radeći kod Vašeg kolege. Obzirom da je Vaš radni odnos na odredjeno vrijeme i Vi ste radili samo nekoliko sati u mjesecu, Vi i Vaš šef niste uplaćivali doprinose za staro-sno osiguranje tkzv. obavezne doprinose: Ovo je moguće ako godišnja zarada bila ispod 2300 franaka i doprinosi se odbijaju samo u slučaju ako radnik to izričito želi. Vi niste krivi za to što niste tako uradili. Kasa za nezaposlena lica mora da Vam prizna vrijeme što ste bili u radnom odnosu i stoga imate pravo na nadoknadu od kase za nezaposlena lica. work, 1.3.2012

Dječiji dodatak: Moram li da za to plaćam AHV doprinose?Za mojih dvoje djece dobijam 400 franaka mjesčno na ime porodičnog dodatka. Od tog iznosa moja šefica mi odbija iznos na ime doprinosa za socijalna osiguranja. Da li je to pravno prihvatljivo?

Peter Schmid: Ne, to nije u redu. Doprinos za socijalna osiguranja (za starosno osiguranje, invalidsko osiguranje, nadoknada u slučaju prekida rada i za slučaj nezaposlenosti) se odbijaju od takozvane zarade. Tu spada pored uobičajene plate i nadoknada za prekovremene sate za noćni rad kao i nadoknada za rad nedjeljom kao i bonusi na skupoću, takodje i gratifikacija, premije za dobar rad kao i nadoknada za odmor regres praznike. U ostvarenu zaradu se ne ubraja (na osnovu člana 6 uredbe zakona za starosno invalidsko osiguranje) porodični dodaci kao što su dječiji dodaci i dodaci za djecu na školovanju obrazovanju. Za naglasiti je još: takodje da dnevnice za isplatu u slučaju bolesti nesreće se ne ubrajaju u ostvarene prihode odn. nije ostvarena zarada. Stoga nije dozvoljeno odbijanje doprinosa na ime socijalnih osiguranja. work, 8.6.2012

Zdravstveno osiguranje:Mogu li dobiti otkaz od zdravstvenog osiguranja?Moj muž i ja smo već 5 godina u braku, imamo troje zajedničke djece. On se već 6 meseci preselio kod svojih roditelja i ne plaća ništa niti za mene niti za djecu. Računi samo stižu i zadnji put sam dobila prijeteće pismo od krankenkase da će nam zaustaviti zdravstveno osiguranje ukoliko se svi računi uskoro ne izmire. Da li je to moguće obzirom da ja nisam u radnom odnosu.

Da, to je moguće i može vrlo brzo da se i desi ukoliko su Vas opomenuli. U ovoj državi se ništa ne rješava samo od sebe. Vaš muž se iselio ne plaća rašune i ako je to njegova obaveza ali Vi ste jos uvijek u braku i nigde nije registrovano da živite odvojeno i da su bračni odnosi poromećeni. Važno je da se Vaš muž i u periodu dok živi odvojeno od Vas (kod roditelja ili prijatelja) to i prijavi. Ukoliko on to već nije učinio, uradite Vi. Sud treba da donese odluku ko će koje troškove i obaveze da preuzme za vrijeme odvojenog života. Vi imate mogućnost dvije godine da «razmislite» da li ćete se izmiriti i nastaviti da živite u braku ili da li ćete podnijeti zahtev za razvod braka. Medjutim vazno je dok taj proces «razmišljanja traje» da su obaveze regulisane, kako ne biste zapali u neprijatnu situaciju u Vašem primjeru kako ne biste ostali bez zdravstvenog osiguranja.

horizonte Broj 5 | avgust 2012 | Srpski / Hrvatski / Bosanski 4

www.unia.ch

Impressum: Beilage zu den Gewerkschaftszeitungen work, area, Événe­ment syndical | Heraus geber Verlagsesellschaft work AG, Zürich, Chefredak­tion: Marie­José Kuhn; Événement syndical SA, Lausanne, Chefredaktion: Sylviane Herranz; Edizioni Sociali SA, Lugano, Chef redak tion: Gianfranco Helbling | Redaktionskommission A. García, M. Akyol, D. Filipovic, M. Martín, M. Mendes, O. Osmani | Sprachverant wortlich Dara Filipovic | Layout C. Lonati, Unia | Druck Ringier Print, Adligenswil | Adresse Unia Redaktion «Horizonte», Weltpoststrasse 20, 3000 Bern 15, darinka.filipovic@unia.ch

Žene su prepune radosti i njih 80 % je položilo ispit i osvojilo diplomu koja je priznata na nivou cijele Švajcarske! I to sve na jeziku koji nije njihov ma-ternji! Mnoge nisu mogle da vjeruju, da su to s uspjehom završile; druge opet su već imale samopouzdanje, ali sve su se jednako radovale. Takodje i odgovorne osobe iz ECAPA i sindikata Unia su se veoma radovali. Oni su napravili jedinstveni pilot projekat sa Progredir u Švajcarskoj i rezultat ispita potvrdjuje da su investicije i rad bili ispravni i da su se isplatili.

Pilot projekat za obrazovanjeProjekat Progredir, koji je sproveden u Kantonu Waadt, imao je za cilj da omogući portugalskim ženama osnov-no obrazovanje. Jedno ispitivanje Mi-gracionog odjela sindikata Unia je pokazalo da Portugalski imigranti u Švajcarskoj a posebno žene dolaze sa veoma niskim nivoom obrazovanja.

Zbog ovakvog niskog nivoa, stručna osposobljenost skoro pa da je nedo-stupna. Osim toga u Švajcarskoj ne postoji kurs koji nudi osnovnu obuku odraslih van radnog vremena. Progre-dir je donio nešto novo sa sobom.

Velika lična i finasijska ulaganjaRadost zbog ishoda testova je bila tim veća, jer tokom obuke nije sve išlo kako treba. Obzirom da nije do sad bilo sličnih iskustava trebalo je sve koncipirati i isprobati. Uvijek su do-lazili neočekivani problemi koje je trebalo i riješiti. To su bili teški trenuci za žene, jer je obuka zahtijevala ogro-mnu posvećenost i zalaganje. One su morale da usklade posao, porodicu i obrazovanje.

Put ka integraciji druge generacijePaula da Silva iz fondacije ECAP je

pratila učesnice kursa tokom cijelog obrazovanja kako u teškim tako i u radosnim momentima je stajala iza njih i pružala im podršku. Ona je po-nosna na žene iz njene zemlje, pošto je mnogo njih sumnjalo, da će por-tugalske žene koje su veoma niskog obrazovnog nivoa, uopšte moći po-ložiti ispit, posebno jer je test bio na njima stranom jeziku.Takodje i Amílcar Cunha, sindikalni sekretar regiona Waadt, je pratio že-ne od samog početka. On je zapazio koliko njih se promijenilo, i steklo samopouzdanje i postale su sigurnije. «Ovo samopouzdanje majki», kaže on, «je od suštinskog» značaja za bolju školsku karijeru i integraciju njihove djece. «One su dragocjen primjer za drugu generaciju», ubijedjen je on.

Kako dalje?Pilot projekat još nije završen, neke žene će se prijaviti za ispit sljedeće godine. I o nastavku Progredir- pilot faze ECAP i Unia će razmisliti i dis-kutovati.

/ Fredi Lerch

Uspjeh iznad očekivanog: 11 portugalskih žena je u projek-tu Progredir u julu završilo obrazovanje i dobilo diplomu na nacionalnom nivou. (EFZ). Diplome su im uručene na ceremo-niji u prostorijama ECAP u Vevey.

Projekat Progredir

Projekat namijenjen portugalskim ženama

Carmela Frasci-Simonato je rodjena u Siano, istočno Nepala a 1971godine je emigrirala u Cirih svojim roditeljima. Ona je član sindika-ta Unia i već godinama je aktivna u intere-snoj grupi «Migracija».

Carmela radi u kući opere u Cirihu i uvodi i smešta goste opere, ali ona nije uvijek radila taj posao. Prethodno je radila u kantonu Cirih 22 godine kao nastavnica, pre-davala na kursevima italijanskog jezika i kulture. Ona je izgubila ovaj posao kada je konzulat prekinuo sa tom ponudom. Obzirom da je posjedovala italijansku diplo-mu nastavnice ona nije mogla da radi kao nastavnica u Švajcarskoj. Pala je na dno: «Gubitkom posla izgubila sam moju socijalnu mrežu. Odjedanput nisam bila niko i ništa više.» Nakon teškog oporavka započela je da radi kao ispomoć u birou.

Život pred paklomKao migrantkinja u Švajcarskoj živjela je «kao u zabora-vu», kaže Carmela, dakle mjesto za duše, koje su bez svoje krivice isključene sa nebesa. Ona postavlja kopiju plakata protiv lica iz pograničnog područja, koje je desničarska «Lega die Ticinesi» nedavno oblijepila po cijelom Tićinu: pod naslovom «Bala i Ratt» (pacovi plešu) prikazani su pacovi koji nagrizaju sir. Jedan od njih nepogrešivo sa kacigom i radnom odjećom gradjevinskog radnika.

«Kao da ne postojimo»Carmela kaže: «Takve kampanje su štetne i samo uspo-ravaju proces integracije. Ne bi trebalo tako činiti kao da

Švajcarska nije zemlja imigracije. Kao da imigranti bez papira i oni iz pograničnog područja ne egzistiraju; Oni bi mogli pomoći kao «human resource» da naprave bolju zemlju. Ali prije toga potrebna su im ista prava i obaveze, kako bi se zaista mogli integrisati.» To što ovdje 40 godina plaćaju porez, bez prava da glasaju i da budu izglasani, nervira ih. «Jedan i po milion ljudi nemaju ništa da kažu, oni mogu samo da pomažu, da zemlja bude bogatija. Ovdje ne postoji balans davanja i uzimanja.»

Poreći sebe kako bi se «integrisali»?Danas je moderno da političari, od migranata zahtijevaju strožije mjere integracije. «Ali šta smo mi svih ovih godi-na dobili za naš integracioni napor?» Pored toga se stalno govori umjesto o jednakim pravima i obavezama da ljudi koji žive u Švajcarskoj trebaju se odreći svoje kulture, je-zika vjerovanja. «Upravo zbog toga je Anti-Minarett-ini-cijativa bila jedan skandal.» Sicilijanski pjesnik Ignazio Buttitta je imao pravo: Ljudi koji moraju da se odreknu i koji se odreknu svog jezika, gube svoju dušu. «Ne može se nazvati integracijom da se mora zaboraviti ko je ko.»

/ Fredi Lerch

Portret

Vi pitate –mi odgovaramo

Carmela Frasci-Simonato dugogodišnji aktivni član sindikata Unia

«Trebamo jednaka prava i obaveze»