Egipatska Knjiga Mrtvih Seminar

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Odsjek za povijest

Akademska godina 2013./2014.

EGIPATSKA KNJIGA MRTVIH

Studentica: Klara Petroci

Mentor: dr. sc. Inga Vilogorac BriNositelj kolegija: dr. sc. Boris Oluji

Datum predaje: 17.1.2014. SADRAJ1. UVOD.........................................................................................................................3

2. POVIJESNI RAZVOJ.................................................................................................4

2.1. TEKSTOVI PIRAMIDA..............................................................................42.2. TEKSTOVI SARKOFAGA.........................................................................62.3. TEBANSKA VERZIJA................................................................................72.4. POST TEBANSKA I SAISKA VERZIJA...................................................8

2.5. AM DUAT....................................................................................................8

3. EGIPATSKA KNJIGA MRTVIH.............................................................................9

3.1. VELIKA EGIPATSKA KNJIGA MRTVIH................................................9

3.2. KNJIGA MRTVIH PISARA ANIJA.........................................................10

3.3. KNJIGA MRTVIH 125 NEGATIVNA ISPOVJEST.............................10

3.4. MAGIJA KNJIGE MRTVIH I ZAGROBNI IVOT................................12

3.5. SIMBOLIKA PUTA..................................................................................13

3.6. USPOREDBA KNJIGE MRTVIH I DESET BOJIH ZAPOVIJEDI......14

4. ZAKLJUAK...........................................................................................................17

5. BIBLIOGRAFIJA.....................................................................................................18

1. UVOD

Stare su civilizacije smrti i posmrtnom ivotu pridavale poseban znaaj koji je u egipatskoj civilizaciji poprimio sveobuhvatno znaenje. Jedan je ivot inilo putovanje koje se dijelilo na nekoliko postaja, etapa, od kojih su zemaljski i posmrtni ivot bili jednako vani dijelovi. Za drevnog Egipanina njegova je zemlja bila preslika nebeskog Egipta, "hram" na zemlji. Zbog toga je Egipaninu od presudne vanosti bilo umrijeti u svojoj "majci zemlji", daru Nila i Sunca. Dobar i pravilan pokop bio je od iznimne vanosti te se zbog toga gradnji i opremanju vlastitog groba pridavala velika panja, a pogrebni obredi bili su precizno propisani.

Niti jedna civilizacija ili kultura nije imala toliko optimistian odnos prema smrti i zagrobnom ivotu kao Egipani.

Jedna od bitnih stvari, koja se obavezno polagala uz pokojnika bila je Knjiga mrtvih. Knjiga mrtvih je skup tekstova koji se odnose na sahranu i pogreb umrlog te novi ivot poslije smrti. Ona je takoer po svojem sadraju i prirunik namijenjen inicijaciji jer je put kroz meustanje ravan putu inicijacije u ovozemaljskome ivotu kod starih civilizacija. U njoj se opisuje put due umrlog kroz meustanje, od groba do Ozirisova zagrobnog suda te savladavanje brojnih prepreka i iskuenja s kojima se umrli treba suoiti i prevladati ih. Kroz razvoj Knjige mrtvih pratimo i razvoj knjievnosti u Egiptu jer je ona prvo literarno djelo nastalo u starom Egiptu.Izvori za ovu temu su pisani, a literatura koju sam koristila je Egipatska knjiga mrtvih u prijevodu Marka Viia izdavake kue Svjetlost (1989), Egipatska knjiga mrtvih misterij Amente Geralda Masseya koju je preveo Bernard Gospodinovi u izdanju CID-Nove (2008), The literature of ancient Egypt, amerikog povjesniara W. K. Simpsona, u izdanju New Haven & London: Yale University Press 32003. te internetske stranice Arheolokog muzeja u Zagrebu.Egipani su Knjigu mrtvih nazivali Knjiga izlaenja/Knjiga raanja u dan jer smrt prema njihovom vjerovanju nije bila kraj, ve poetak novog, boljeg ivota. Kako je rekao Imhotep, graditelj stepenaste Zoserove piramide i njegov vezir, Smrt je samo poetak Naziv su egiptolozi preuzeli od lopova i pljakaa grobnica koji su svete spise zateene uz pokojnika nazivali Knjigom mrtvog ovjeka. Naziv Knjiga mrtvih javlja se kasnije, tek u devetnaestom stoljeu kada je Karl Richard Lepsius Veliki Papyrus iz Torina nazvao upravo tim imenom. Taj papirus je nastao u vrijeme osamnaeste dinastije (1500-1300) i stavljen je uz pokojnog Sesostrisa. Lepsius je numerirao i podijelio poglavlja 1842. godine.

Slika 1. Karl Richard Lepsius (1810. 1884.) 1. POVIJESNI RAZVOJ2.1 TEKSTOVI PIRAMIDA

Knjiga mrtvih se razvijala kroz stoljea sukladno s razvojem egipatske kulture. Tako postoje etiri vremenska razdoblja predstavljena s pet verzija spisa.

Najstarija verzija je Heliopolska verzija Knjige mrtvih pisana hijerografskim pismom. Ona je verzija starih vjerskih tekstova koju su uredili sveenici iz grada Annu u vrijeme prvih est dinastija (od 3100. do 2181. godine prije Krista). Tekstovi su uklesani na zidovima soba i hodnika piramida te se zbog toga nazivaju Tekstovi piramida, a sastojali su se od zasebnih i neovisnih cjelina. Tekst koji objedinjuje Knjigu mrtvih kao cjelinu nalazi se u piramidi kralja Unasa (to je ujedno i najpoznatiji takav tekst), posljednjeg faraona pete dinastije. Tekstovi piramida se ne odnose na tri velike piramide u Gizi, na Keopsovu, Kefrenovu i Mikerinovu.

Slika 2. Pogrebna komora piramide faraona Unasa.

Slika 3. Hram egipatske kraljice Hatepsut (1508 - 1458. pr. Kr., Dolina kraljeva, Egipat). 2.2. TEKSTOVI SARKOFAGA

Krajem 6. dinastije dolazi do postupnog slabljenja egipatske drave izazvane troenjem na ratne pohode u Nubiju, gradnjom skupih piramida te slabljenjem faraonove moi raspodjelom dravnog teritorija meu plemiima. Nakon duge vladavine Pepija II. (94. godine), drava upada u krizu nazvanu Prvo meurazdoblje (2155.- 2040. g. pr. Kr.). U tom razdoblju egipatsko drutvo potreseno je stanjem anarhije, u kojem su sve dotad postavljene norme zaboravljenje i dolazi do unitavanja drava iznutra jakom decentralizacijom vlasti. Uloge pojedinaca unutar zakona bile su preokrenute: bogati su postali siromani i bez domova, a siromani se obogatili.

U Srednjem kraljevstvu (2133-1786) dolazi do demokratizacije zagrobnog ivota, koji vie nije rezerviran samo za faraona, nego na njega ima pravo svatko tko si to moe priutiti. Tada se javljaju Tekstovi sarkofaga. Oni su sadrajem i namjenom slini Tekstovima piramida ispisanih za vrijeme Prvog meurazdoblja.Dok su sadraj i namjena vrlo slini Tekstovima piramida, pismo u Tekstovima sarkofaga je drugaije. Naime, osim hijeroglifa upotrebljava se i rano hijeratsko pismo (pojednostavljena verzija hijeroglifa). Osim na samim sarkofazima, Knjige mrtvih takoer su zapisivane na zidovima nekih grobnica, na stelama, ak i na maskama mumija. Neki odlomci potjeu iz druge dinastije, a neki, datiraju ak iz prve dinastije. Pojedini dijelovi Knjige mrtvih iz ovog razdoblja prepisivani su i koriteni kasnije, sve do 200. godine poslije Krista.Takvi Tekstovi sarkofaga vii su stupanj razvoja egipatskog vjerovanja u zagrobni ivot, koja e vrhunac dosegnuti za vrijeme Novog kraljestva (1552.- 1070. g. pr. kr.) u Knjizi mrtvih.

Slika 4. Unutarnji koveg Amenhotepa2.3. TEBANSKA VERZIJATebanska verzija Knjige mrtvih pisana je na papirusu hijeroglifskim pismom i datira iz vremena osamnaeste dinastije (1567-1320). Ona nije zbir zasebnih i meusobno neovisnih cjelina kao to su to Tekstovi piramida i Tekstovi sarkofaga, ve je niz misaono povezanih poglavlja koja opisuju put due umrlog od groba do zagrobnog ivota. Posebno se istie opis putovanja umrlog kroz meustanje kao i opis scena Ozirisova zagrobnog suda. U Heliopolskoj verziji najvaniji je tekst, dok su u Tebanskoj verziji sjajno ukraene vinjete izbile u prvi plan, te su mnogo vanije nego tekst koji ih prati.

Slika 5. Vinjeta Vaganja due2.4. POST TEBANSKA I SAISKA VERZIJA

O post tebanskoj i saiskoj verziji Knjige mrtvih nema mnogo podataka. Post tebanska verzija bila je u upotrebi od dvadesete do dvadeset pete dinastije (1200 663) i pisana je hijeroglifskim i hijeratskim pismom. Ona je prva Knjiga mrtvih koja ima u potpunosti ustaljena i misaono povezana poglavlja i vinjete.

Saiska verzija esto se naziva i Ptolomejskom verzijom Knjige mrtvih jer je bila u upotrebi od kraja dvadeset pete dinastije do svretka vladavine Ptolomeja (oko 48. godine). Ta verzija pisana je hijeroglifskim i hijeratskim pismom i tada su vinjete i poglavlja dobile svoj konaan oblik.

2.5. AM DUATInaica Knjige mrtvih punog naziva Meat-am-Duat (Knjiga o onome to je u Duatu). Pojavljuje se u vrijeme osamnaeste dinastije na zidnim slikarijama kraljevskih grobnica. U kasnom razdoblju pie se na papirusima poput tradicionalnih Knjiga mrtvih.Sadri dvanaest podjela koje odgovaraju nonim satima kroz koje se obrauje put due koja zajedno sa Suncem putuje nebom kroz dvanaest nonih sati. Na putu se susreu razna boanstva i demoni koji Suncu ele onemoguiti prolaz. Nakon borbi i kunji kroz koje je prola, dua se u zoru ponovno raa zajedno sa Suncem. Osim spomenutog, u kraljevskim se grobnicama krajem osmanaeste dinastije pojavljuju i drugi tekstovi slini Knjizi o onome to je u Duatu, s ukljuenim mitolokim temama. Tako se, na primjer, u Knjizi vrata peti stadij sunevog putovanja dogaa u Sudbenoj dvorani Ozirisa, dok Knjiga dana i noi prikazuje boicu neba Nut koja guta veernje sunce i ponovno ga raa u zoru.

3. EGIPATSKA KNJIGA MRTVIH

Neke od poznatijih Knjiga mrtvih su Velika egipatska Knjiga mrtvih i Papirus Ani. Tu su jo i Papirus Hunefer i Ahhai. Dakle, Velika egipatska knjiga mrtvih i Papirus Ani su najouvaniji primjerci te znaajne egipatske literarne kulture koja nam pojanjava gotovo sva egipatska boanstva, njihovu ulogu te egipatsku mitologiju i vjeru u drugi, bolji ivot. Svaka pojedina Knjiga mrtvih sadri oko sto devedeset, skoro dvjesto poglavlja ili odjeljaka od kojih je najpoznatiji odjeljak 125, Negativno priznanje.Meutim, ne postoji cjelovita Knjiga mrtvih (ili je moda bolje rei da nije pronaena) sa svim poglavljima, standardnim i tono odreenim tekstom s jasnim redoslijedom poglavlja. Dakle, unato brojnim pronaenim papirusima, niti jedan ne sadri cjelovit tekst. Raspored poglavlja razliit je od papirusa do papirusa, inei jedinstvenu zbirku koja nosi ime umrlog. 3.1. VELIKA EGIPATSKA KNJIGA MRTVIH

Velika egipatska knjiga mrtvih je papirus dugaak est metara i irok trideset tri centimetra, a poznatiji je pod imenom Reinisch jer ga je 1866. godine pronaao arheolog i povijesniar Reinisch. Ona nije cjelovita, nedostaje joj odreen broj uvodnih glava kao na primjer sedamnaesta i osamdeset esta glava. Svaka glava, tj. izreka sadri sredinju, simboliku i mitoloku misao. 3.2. KNJIGA MRTVIH PISARA ANIJA

Knjiga mrtvih pisara Anija, poznatija pod nazivom Papirus Ani poinje s poglavljem petnaestim, slijede poglavlja trideseto, zatim prvo, itd. Meutim, broj poglavlja ne odnosi se na redoslijed itanja nego su ona numerirana radi lake identifikacije. Papirus Ani smatra se najouvanijom od svih do sada pronaenih primjeraka Egipatske knjige mrtvih, a datira iz 1420. godine prije Krista. Sastoji se od est manjih pjevanja. Dug je oko dvadeset sedam metara, a irok trideset osam centimetara i najdui je papirus iz tebanskog razdoblja. 3.3. KNJIGA MRTVIH 125 NEGATIVNA ISPOVJEST

Najpoznatije poglavlje Knjige mrtvih je in 125 koji se sastoji od tri dijela i uvoda, a nazvana je Ispovijest ednosti, odnosnom Negativna ispovjest i ona je temelj Egipatske knjige mrtvih. Susreemo je u svim do sada pronaenim primjercima Knjige mrtvih. U poetku 125. poglavlja izuzimajui uvod, prije samog naslova, stoji tekst priblino sljedeeg sadraja: Magijske formule koje pokojnik izgovara pri ulasku u dvoranu obiju Ma'at da bi se oistio od svakog na zemlji poinjenog grijeha i mogao motriti lice nazonih Bogova. No, ovaj uvod ne sadri svaka Knjiga mrtvih. Tako npr. Papirus Reinisch poinje tim uvodom, dok Papirus Ani poinje Himnom Ozirisu.

Poglavlje 125. sadri sveano iskazivanje nevinosti preminuloga pred tribunalom podzemlja koji se sastoji od etrdeset dva boga i njihovo suenje dui preminulog koji mora udovoljiti sucima ako eli stii u podzemni svijet. Dolaskom u Dvoranu dviju Istina, od pokojnikove se due zahtjeva recitiranje deklaracije nevinosti koja se sastoji od nijekanja niza nedaa i nevolja. Deklaracija nevinosti upuena je Ozirisu, s ciljem uvjeravanja da je pokojnik ivio dobro i poteno, u skladu s pravilima. Nakon recitacije, pokojnik se obraa poimence svakome od bogova koji ine taj podzemni sud te svakome od njih zanijee po jedan od etrdeset dva ina nedjela. Nakon to proe taj zadatak, dolazi pred Ozirisa koji ga odvodi u carstvo blagoslovljenih. Iako in 125 ne spominje vaganje srca prije zagrobnog suda i Ozirisa, nadglednika, boga mrtvih, popratne vinjete esto prikazuju tu psihostazu. Slika 6. Vinjeta Vaganja srca pisara Anija ilustrira poglavlje 125. Knjige mrtvihNadalje, natpis pokojnika slui kao uvodni dio ovog sredinjeg dogaaja, proiavajui ga od svih njegovih zlodjela (koje je, i koje nije uinio za ivota), a popis prekraja sadrava naoko neizbjene radnje, kao to su nestrpljivost i agresivnost, ali i oblici seksualne aktivnosti. Iako ovaj etiki kod nije apsolutan, on odraava ogranienja i suzdravanja koja pripremaju pokojnika za ulazak u Sveti prostor i Sveto stanje. Slijedei dvije deklaracije nevinosti, pokojnik brani svoje znanje o religiji kao odgovor na neprijateljska pitanja bogova u Sudbenoj dvorani. Ovi odgovori opisuju ritualne odredbe Ozirisa, a pronaeni su u Fenikim Knjigama.

U zavrnoj rubrici nalaze se upute za koritenje ini 125 u ritualima ivih.

Dokaz o ini 125 datira iz vremena osamnaeste dinastije, koja se odrala i u helenistikom razdoblju kada se pojavljuje na narodnom pogrebnom papirusu napisanom za vrijeme Neronove vladavine. U grkom prijevodu oznaena je kao poetna recitacija pri sveenikoj indukciji.3.4. MAGIJA KNJIGE MRTVIH I ZAGROBNI IVOTMagija po uvjerenju drevnih Egipana nije samo sredstvo kojim se branimo od zle sudbine, ve je ona ivot sama po sebi. Roenje i umiranje su samo nova stanja, nove razine bia. U njihovim oima nije postojao pojam raanja, ivljenja i umiranja, oni nisu razlikovali mikrokozmos i makrokozmos. Takoer, prema vjerovanju Egipana, zagrobni svijet pokazuje nam se kao drugi vid ivota, a ne kao beivotno kraljevtsvo umrlih kao na primjer kod starih Grka. No, da bi se stiglo do zagrobnog ivota, ovjeku je potrebna pomo njegovog Ba, sudionika boanske i kozmike svijesti, njegove due.

Slika 7. Vinjeta Poglavlja 89. Knjige mrtvih pisara Anija prikazuje Ba i njegovu mumiju.Egipatski Duat, donji svijet, je mjesto gdje due pokojnika prolaze kroz tamni hodnik ispunjen brojnim preprekama i dvoranama koje uvaju straari i udovita koji nastoje unititi umrlog i njegovu duu. Prepoznavanjem imena straara na vratima dvorana, prelazi se u sljedeu dvoranu, oblast donjeg svijeta, odnosno vii stupanj svijesti i tako redom dok se ne savladaju sve prepreke i dospije do razine obasjane vjenim svjetlom na Poljanama blaenih, odnosno do prosvjetljenog stanja svijesti.U Knjizi mrtvih javljaju se jezina i slikovna magija. Jezina magija pomae u sjedinjenju s nestvorenom energijom, s Amonom, dok se jezina magija ogleda u vinjetama. esto su vinjete popraene tekstom ime se jo vie pojaava magijski utjecaj.

Slika 8. Vinjete iz Knjige mrtvih pisara Anija pokazuju amulete kojima su ilustrirana poglavlja 155, 156, 29B i 1663.5. SIMBOLIKA PUTA

Po vjerovanju starih Egipana sve je u procesu vjene promjene, nastajanja i transformacije, te je kod njih kretnja, odnosno put osnovni simbol kulture. Put nam se pokazuje kao hod svijesti od svoje beivotne, elementarne forme koja se razvija u bie obdareno svijeu, voljom i razumom.Put procesija, kultne vonje i godinje izlaenje faraona bili su brino odabrani zato to je koraanje tim putovima za Egipanina koji je bio prolaznik kroz ovozemaljsko vrijeme i prostor, imalo nadnaravno, magijsko znaenje. Slika puta koju opisuje Knjiga mrtvih, Papirus Reinisch, je slijedea: izlazak iz zemlje i put prema ognju kroz vodu i zrak, to nam opisuju poglavlja 87., 88., 43., 63.A. Slijedi plovidba skelom koja simbolizira put kroz strasti i demonske sile kojih se umrli mora osloboditi, a to se sve opisuje u poglavlju 98., 99. i 73. Nakon toga slijedi iskrcavanje i ponovno ukrcavanje u barku boga Ra-a i putovanje na istok, to je predmet 100. poglavlja. Slijedi poglavlje 125., a zatim umrli u barki Ra-a dolazi do svijetla, tj. do zagrobnog svijeta to se opisuje u poglavljima 136. i 102. Dolazi poglavlje 149., gdje se pred umrlim redaju sve mogue razine koje odgovaraju ovozemaljskom ivotu i prilikama u onome svijetu. U 153. poglavlju prikazuje se izbavljenje iz zamki ovoga ivota i pobjedu duha koji tek sada moe ui u vie sfere, to se opisuje u poglavljima 123., 91., i 67. 114. poglavlje opisuje ulazak u sferu prije nastanka ivota, 109. ulazak u sferu kada se pojavljuje svijetlo, poglavlje 108. sferu u kojoj nestaje svijetla. Poglavlje 119. govori o izlaenju materije, dok poglavlje 104. govori o umrlom kod boga. Posljednje, 92. poglavlje govori o pobjedi kozmike pravde,o pobjedi Apsoluta.

3.6. USPOREDBA KNJIGE MRTVIH 125 Negativna ispovjest I DESET BOJIH ZAPOVIJEDI

Sadraj nijeuih tvrdnji Knjige mrtvih uvelike podsjea na sadraj kranskih Deset bojih zapovijedi koji se nalaze u Knjizi Izlaska 20, 2-17.

Deset Bojih zapovijedije skup zakona to su ga Izraelci, prema biblijskom izvjetaju, primili odBogana planiniSinajuprekoprorokaMojsija, nakon prelaska prekoCrvenog morai izlaska izegipatskogsuanjstva oko 1200. pr. Kr.

Dio najpoznatijeg teksta Knjige mrtvih 125 Negativna ispovjest glasi:

Ja sam Oziris, pisar Ani, pravedni u miru, pravedni!Ja dooh velike Bogove da gledam, i ja se zasitih jelom kojim se njihovi Ka hrane....Ja poznajem tebe, i ja poznajem imena etrdeset dva demona to borave s tobom u ovoj Dvorani dvojine Pravde i Istine da bi grenike nadgledali, koji se njihovom krvlju hrane na dan kad due budu polagale raun pred Un-neferom Ozirisom.Uistinu, 'Rekhti-merti-f-ent-Ma'at, ime je tvoje. Ja uistinu tebi dooh, i ja ti Ma'at donesoh.Zbog tebe zlou odbacih.Ja tetu nisam nanosio.Ja ivini zlo nisam inio.Ja u mjestu Pravde i Istine zlo nisam poinio.Ja zlo nisam spoznao.Ja zlo nisam radio. ...Ja Boga nisam prezirao.Ja bol nisam nanosio.Ja nisam inio ono ega bi se Bog gnuao....Ja ubojstvo nisam poinio. Ja nikoga nisam prisiljavao da radi mene ubija....Ja se bludu nisam odavao, ja tijelo moje nisam uprljao. Ja iz vonjaka nisam krao.Ja polja nisam unitavao....Ja mlijeko od djejih usta nisam otimao.... U Knjizi mrtvih Hunefera, ravnatelja i nadzornika pisara na dvoru faraona Setija I., u poglavlju 125. pie neto drugaiji tekst, ali s istom porukom:

...

Ja poznajem tebe i ja poznajem imena etrdeset dva demona to su s tobm u Dvorani Pravde i tu se nite one to su utoite grijeha i ispijaju im krv na Dan iskuenja nazonosti Un-nefera....Ja moje roditelje nisam ubio.Ja lai umjesto istine nisam govorio.Nije mi znano da sam obmanjivao. Ja nisam drugom krivo inio....Ja nisam ubijao.Ja nisam nareivao da se ubija.Ja ljudima patnje nisam zadavao.Ja rtveni hljeb Bogovima nisam potkradao.Ja ni od rtvene hrane pokojnicima nisam uzimao.Ja preljube nisam inio.

Prva zapovijed glasi: Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kue ropstva. to bi odgovaralo tekstu koji izgovara egipatski pokojnik kada dolazi pred Ozirisa: Uistinu, 'Rekhti-merti-f-ent-Ma'at, ime je tvoje. Ja uistinu tebi dooh, i ja ti Ma'at donesoh. Slini, ali malo drugaiji tekst iz Knjige mrtvih Hunefera: Ja poznajem tebe i ja poznajem imena etrdeset dva demona to su s tobm u Dvorani Pravde i tu se nite one to su utoite grijeha i ispijaju im krv na Dan iskuenja nazonosti Un-nefera.

I jedan i drugi tekst potvruju postojanje boga, vjerovanje u njega i priznavanje boga kao takvoga. Naglaavaju njegovo ime, i, iako ima pojedinih razlika, slinost je vrlo oita. Pokojnik u Knjizi mrtvih dolazi svome bogu, dok je Jahve doao svojim vjernicima.

Nadalje, biblijski tekst kae:

Potuj oca svoga i majku svoju, da imade dug ivot na zemlji koju ti da Jahve, Bog tvoj.Ne ubij!Ne uini preljuba! Ne ukradi!

Gotovo identian zapis sadri i Knjga mrtvih: Ja ubojstvo nisam poinio. Ja nikoga nisam prisiljavao da radi mene ubija. Ja se bludu nisam odavao, ja tijelo moje nisam uprljao. Ja iz vonjaka nisam krao.

Ja moje roditelje nisam ubio. Ja lai umjesto istine nisam govorio. Nije mi znano da sam obmanjivao. Ja nisam drugom krivo inio. Ja nisam ubijao. Ja nisam nareivao da se ubija. Ja ljudima patnje nisam zadavao. Ja rtveni hljeb Bogovima nisam potkradao. Ja ni od rtvene hrane pokojnicima nisam uzimao. Ja preljube nisam inio.

Takoer, oba teksta dotaknula su se i laganja: Ne svjedoi lano na blinjega svoga! dok u Knjizi mrtvih pokojnik priznaje: Ja lai umjesto istine nisam govorio. Nije mi znano da sam obmanjivao.

Osim ovih slinosti postoje i razlike. Jedna od razlika koja se moe navesti je da se meu Deset bojih zapovijedi nalazi izapovijed koja naglaava abat, dan odmora na koji se svetkuje Bog.Takvo to nije pronaeno ni u Knjizi mrtvih, ali ni u kulturi drevnogaEgipta. No, ono to je bitnije je to da u Knjizi mrtvih, iako je to ablonski graen tekst i tono se zna to se treba rei kako bi se umililo Ozirisu, svoje grijehe tj. ono to se smatra grijehom, a pokojnik to za ivota nije uinio, on sam navodi pred bogovima, dok je u Bibliji Bog (Jahve) taj koji zabranjuje i donosi vjerske zakone dok im se vjernici pokoravaju. 4. ZAKLJUAK

Kao prvo literarno djelo starog Egipta, Knjiga mrtvih prola je dug razvojni put, od Tekstova piramida, do verzije kakvu mi danas poznajemo i nazivamo Knjigom mrtvih. Vrlo je znaajna za prouavanje egipatske kulture i naina ivota, kako ovozemaljskog, tako i onozemaljskog. Iako nije jedina stvar koja se pohranjivala s pokojnikom u njegovu grobnicu, sigurno je jedna od bitnijih, ako ne i najbitnija. Knjiga mrtvih je putokaz za bolji ivot i kao takva, vrlo je znaajna, pogotovo u religijskom smislu. Kroz Knjigu mrtvih saznajemo to su smjeli stari Egipani initi, a to je bilo zabranjeno, ega su se bojali, to su veliali. No Knjiga mrtvih nije bitna samo za prouavanje egipatske kulture, ve i za pronalaenje poveznice izmeu Negativne ispovijesti poglavlja 125. i kranskih Deset bojih zapovijedi koji se nalaze u Bibliji. Biblija govori kako je Mojsije doivio ukazanje Boga i dobio zapovijedi na povratku iz Egipta, to je jo jedna mogua poveznica izmeu ove dvije religijski vrlo vane knjige.Sve u svemu, Knjiga mrtvih je vrlo vana za prouavanje religije, ali i naina ivota u starom Egiptu, koji je bio na jednoj posve novoj razini razvijenosti od ostalih civilizacija koje susreemo u isto doba.5. BIBLIOGRAFIJA

LITERATURA:1. Massey, Gerald. Egipatska knjiga mrtvih: misteriji Amente. Preveo Bernard Gospodinovi. Zagreb: CID-Nova, 20082. Simpson, W. K., ed., The literature of ancient Egypt, New Haven & London: Yale University Press 32003.

3. Urani, Igor Stari Egipat : povijest, knjievnost i umjetnost drevnih Egipana, kolska knjiga (2004)4. Vii, Marko. Egipatska knjiga mrtvih. Sarajevo: Svjetlost, 1989.MRENE STANICE:1. Historiopedija, http://povijestokultnog.blogspot.com/2011/06/egipatska-mitologija.html (posjet 4.12.2013., posljednji put mijenjano 9.6.2011.)

2. Leksikon egipatske mitologijehttp://www.amz.hr/naslovnica/egiptologija/mitologija/leksikon.aspx(posjet 13.11.2013.)

IZVORI ILUSTRACIJA: Slika 1. http://en.wikipedia.org/wiki/R._Lepsius (posjet 9.11.2013.)Slika 2. Massey, Egipatska knjiga mrtvih - misteriji Amente, 5.Slika 3. http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/14824-crno-sunce-i-simboli-grba-kraljevine-

slavonije-2-4.html (posjet 11.11.2013.)Slika 4. Massey, Egipatska knjiga mrtvih: misteriji Amente, 22.

Slika 5. http://povijestokultnog.blogspot.com/2011/06/egipatska-mitologija.html (posjet

11.11.2013.)Slika 6. http://www.bing.com/images/search?q=+Vaganje+srca+&go=&qs=n&form=QBIR&pq=vaganje+srca+&sc=0-0&sp=-1&sk=#view=detail&id=842DEF1770A51B93CE37F9615E025704193B328F&selectedIndex=1 (posjet 13.11.2013.)Slika 7. Massey, Egipatska knjiga mrtvih: misteriji Amente, 48.Slika 8. Massey, Egipatska knjiga mrtvih: misteriji Amente, 40. Gerald Massey. Egipatska knjiga mrtvih: misteriji Amente, prev. Bernard Gospodinovi (Zagreb: CID-Nova, 2008) 147.

Martina Grubia. Egipatska mitologija.

Marko Vii, Egipatska knjiga mrtvih, Svjetlost (1989): 320

Igor Urani, Stari Egipat : povijest, knjievnost i umjetnost drevnih Egipana, kolska knjiga (2004)

Urani, Stari Egipat : povijest, knjievnost i umjetnost drevnih Egipana

Bunsen. Egypt's place in Universal History.

Urani, Stari Egipat : povijest, knjievnost i umjetnost drevnih Egipana

http://www.amz.hr/naslovnica/egiptologija/mitologija/leksikon.aspx

Na engleskom Spell, u hrvatskom jeziku nema adekvatnijeg prijevoda od ini

Vii, Velika egipatska knjiga mrtvih, 252.

Broj bogova u podzemlju odgovara broju noma (pokrajina) Egipta.

Vii, Velika egipatska knjiga mrtvih,Papirus Ani, glava 125/tabla 29. 252. 253.

Vii, Velika egipatska knjiga mrtvih, Papirus Hunefer, glava 125-A. 255.-256.

Izl 20,2

Vii, Velika egipatska knjiga mrtvih, Papirus Ani, glava 125-A/tabla 30 254.

Vii, Velika egipatska knjiga mrtvih, Papirus Hunefer, glava 125-A. 256.

Izl 20,12-15

Vii, Velika egipatska knjiga mrtvih,Papirus Ani, glava 125-A1/tabla 30. 254.-255.


Izl 20,16


PAGE 17

Documents

Egipatska Knjiga Mrtvih Seminar