------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Tibetanska knjiga mrtvih Sadraj Prijema engleskom prijevodu LAME KAZI DAVA - SAMDUPA Prijeveo Branislav Mikovi Napomena prijevodioca . . . . . . . . . . . . . 9 Uvodni prijedgovor Lama Anagarika Govinda . 13 KNJIGA I ikhai Bardo i onjin Bardo . . . . . . . . . . 27 DEO I Bardo trenutka smrti . . . . . . . . . . . . . . 33 DEO II Bardo doivljavanja stvarnosti . . . . . . . . . 45 Osvanue mironosnih boanstava, od prvog do sedmog dana . . . . . . . . . . . 48 Osvanue gnevonosnih boanstava, od osmog do etrnaestog dana . . . . . . . . . 73 KNJIGA II 8~~nu~ar6o .................. 0~ DEO I Posmrtni svijet . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 DEO II Proces ponovnog rodenja . . . . . . . . . . . . 117 Psiholoki komentar Tibetanske knjige mrtvih . . . . . . . . . . . 141 ZA USPOMENU NA MOJE PRIJEMINULE OCA I MAJKU POSVEUJEM OVU KNJIGU MOJIM UITELJIMA U EVROPI I AMJERICI I IROM ORIJENTA ta god bilo ovde, to je tamo; ono to je tamo, isto je ovde. Onaj koji ovde vidi razliito susree smrt za smru. Jedino se umom ovo moe shvatiti, a (tada) nema razliitosti ovde. Od smrti do smrti ide onaj koji vidi kao da ovde ima razliitosti. - Katha Upaniada, iv 10-11 (u prijevodu Svami arvanande) UZDE PONOVNOG RAANJA Onakva kakva je ovjekova udnja, takva je i njegova sudbina. Jer, kakva je njegova sudbina, takva je njegova volja; a kakva je njegova volja. takvo je njegovo djelo; a kakvo je njegovo djelo, takva je njegova nagrada, bilo dobra ili loa. ovjek se vlada prijema udnjama kojima je privren. Poslije smrti odlazi u sljedei svijet, drei na umu tanane utiske svojih djela; a, poto uzbere etvu svojih djela, vraa se ponovo u ovaj svijet akcije. Tako onaj koji ima udnje ostaje stalni subjekt ponovnog radanja. Brihadaranjaka Upaniada RAZUZDAVANJE OD PONOVNOG RAANJA Onaj kome nedostaje sposobnost razabiranja, iji je um nestalan i ije je srce neisto, nikada ne dostie krajnji cilj, ve se rada ponovo i ponovo. Ali, onaj koji ima sposobnost razabiranja, iji je um staloen i ije je srce isto, dostie krajnji cilj, a dostignuvi ga ne rada se vie. Katha Upaniada (u prijevodu Svami Prabhavanande i F. Manestjera) NAPOMENA PRIJEVODIOCA Nekolika objanjenja, prije uputanja u itanje i prouavanje Tibetanske knjige mrtvih, neophodno se moraju pruiti. Prije svega, ovakvi su tekstovi veoma malo prijevodeni kod nas, a budistiki tek u zadnjih nekoliko godina. Nikakvog sistema pri prijevodenju jo nema (niti nam je naredeno, kao to je to bilo tibetanskim prijevodiocima jo poetkom devetog vjeka, da jedan termin uvjek i na svakom mjestu prijevodimo samo jednom i ustanovljenom rijei). Stoga je ovde pokuano da se neka pravila uspostave, a ona su, s pravom ili ne, striktno sprovoena. To e rei da je izvjestan termin, jednom prijeveden na odreden nain, tokom teksta prijevo8en na taj i isti nain. Od ovog se odstupilo samo u veoma malom broju sluajeva, kada se smatralo da dvojako znaenje moe da doprinese boljem razumjevanju odnosne ideje. Ali, ni na jednom mjestu to nije uinjeno da bi se uljepali sklop ili zvunost rijeenice. Prijevod je uraenj dosljednim sprovoenjem principa da se treba drati, to je mogue doslovnije i u to veoj mjeri, engleskog prijevoda koji je, sam po sebi, prijethodno prije-vodenje sa jednog veoma egzotinog i nama Evropljanima skoro ni malo poznatog jezika. Narcisoidne ekshibicije svijesno su izbjegavane, kako bi se originalni smisao sauvao u svojoj izvornosti. Mjestimice, iz tog razloga, italac se umoljava da oprosti prividnu rogobatnost rijeenice koja, bojim se, u svom dotjeranom, uljepanom, ali po znaenju iskrivljenom obliku, ne bi vjerno prijenosila smisao i namjeru njenih mudrih tvoraca. Ovo je, naravno, po

navljanje ve istaknutog, ali se to ne ini jo jednom da bi se prijevodilac opravdao i unaprijed onemoguio bilo kakav prigovor u pogledu izraenog smisla teksta; naprotiv, to se ini da bi se primila puna odgovornost koja, pri ovakvim poduhvatima, nije mala. A izvinjenje i opravdanje eli se dobiti samo u pogledu ne-ljepote rijeeninog sklopa, ili izraza, to je bilo neophodno rtvovati. Neka se italac ne ljuti to sanskritske, prijeteno, i tibetanske termine nalazi ispisane ba ovakvom ortografijom, koja bi se mogla nazvati konglomeratom engleske i nae, pa ak i njemake, ali je zato, vjerujem, najprijeciznija. Pri tom je u velikoj mjeri sljeden hrabri primjer naeg izvrsnog lingviste, Zvonimira Kulundia. ~ Od ovoga se odstupilo samo kod sasvim odomaenih termina, kakvi su Buda, Budizam, Bramanizam, i slino. Inae, svi su pojmovi u tekstu i u napomenama, osim kad je to naglaeno, dati na sanskritskom jeziku, u smislu odluke da od dva zla - ili, dva nama nebliska jezika - treba izabrati ono manje. italac, neupuen u ove pojmove i njihova ol3uhvatna znaenja, ili onaj koji se sa ovom materijom susree po prvi put, mora ispoljiti dovoljno strpljenja da nastavi itanje i onda kada mu se moe uiniti da je to besmisleno, usljed trenutnog nedostatka objanjenja i nerazumjevanja, jer e mnogi pojmovi i odnosi biti jasniji tek kada se uoi njihova prijecizno odredena upotreba, a koja e se, ipak, otkriti onom ko se potrudi da ovom tekstu pride otvorena uma. Mnogi termini, a posebno oni kljuni, dobijae svoja dopunska i poblia odredenja tokom itanja, tako da e tek potpunim uvidom u cijelokupan tekst postati sasvim jasni. Iako je engleski prijevod Bardo Thodola uraden biblijskim engleskim jezikom, uz obilnu upotrebu arhainih oblika glagola i linih zamenica, ubeden ~ Vidi, Z. Kulundi Knjiga o knjizi, tom l. Novinarsko izdavako poduzee, Zagreb, 1957. sam da je daleko vea korist zadobijena jasnim i savremenim jezikom, nego teta koja nastaje nedostatkom uvida u originalan stil koji dananjem itaocu, prijeteno, ne samo da nije blizak i prihvatljiv, ve je i stran, a ponekad nategnut i odbojan. Prijevodilac ne moe da polae pravo na priznanje ni za jednu od brojnih napomena koje se javljaju tokom teksta; osim za svoj trud, ako je bio uspean, da ih stilizuje, kombinuje, ili crpe iz izvora koji nisu obuhvaeni engleskim prijevodom. Sve napomene samo su doslovno prijevedene; ili povezane i zdruene primedbe prvobitnih prijevodilaca, Lame Kazi Dava-Samdupa i dr Evans-Venca i, mada to nije nigde izriito navedeno, ispod svake od njih moglo bi da stoji ime ovog tibetanskog duhovnika. U njih su, takode, ukomponovani izvesni~djelovi uvodnog prijedgovora, koji je Lama Kazi Dava-Samdup priredio za englesko izdanje. Takode je, u ogranienom broju sluajeva, korien Filozofijski rjenik (Matica hrvatska, 1965), odnosno udeo edomila Veljaia, koji je ovaj Rjenik obogatio brojnim prilozima i objanjenjima sanskritskih filozofskih i religioznih termina. Na kraju, treba jo jednom odati priznanje Lami Kazi Dava-Samdupu i dr Evans-Vencu, koji su ovaj dubokoproimajui nauk lamaizma pribliili naim nesviklim zapadnim umovima. B. M. 10 ~ 11 UVODNI PRIJEDGOVOR LAMA ANAGARIKA GOVINDA Mogue je izneti argument da niko ne moe govoriti o smni sa autoritetom a.ko nije umro; a kako se niko, prividno, nije vratio iz smrti, kako iko moe znati ta je smrt, ili ta se deava poslije nje? Tibetanac bi odgovorio: Ne postoji ni jedna osoba, zapravo ni jedno ivo bie, koje se nije vratilo iz smrti. injenica je da smo svi mi umrli mnogo puta, prije nego to smo dospeli u ovu inkarnaciju. A ono to nazivamo rodenjem samo je obrnuta strana smrti, kao jedna od dve strane medalje, ili vratnica, koje nazivamo ,ulaz' izvana i ,i2laz' iznutra. Daleko je vie zaudujue da se svako ne sea svoje smrti; a, usljed ovog nedostatka seanja, veina Ijudi ne vjeruje da je prijethodne smrti bilo. Ali, .sasvim slino, oni se ne seaju ni svog nedavnog rodenja - a, ipak, ne sumnjaju da su nedavno bili rodeni. Oni zaboravljaju da je aktivno pamenje samo jedan mali deo nae normalne svijesnosti, a da nae podsvijesno seanje belei i ouvava svaki proli utisak i iskustvo, koje na budni um ne uspeva da upamti. Postoje oni koji su, zahvaljujui koncentraciji i dugim jogikim vebama, sposobni da dovedu podsvijesno u sferu diskriminativne svijesti i da, pomou toga, crpu iz neogranienog blaga podsvijesnog seanja, u kojem su uskladiteni zapisi, ne samo o naim prolim ivotima, ve i zapisi o prolosti nae rase, o prolosti Ijudskog roda i svih prijed-ljudskih oblika ivota, ako ne i oni o samoj svijesnosti koja ini moguim ivot u ovoj vasioni. Ako bi se, nekim trikom prirode, kapija podsvijesti nekog pojedinca iznenada rastvorila, nepriprijemljeni 13 . ,. .._ r :.~ um bio bi prijeplavljen i smlavljen. Stoga kapiju podsvijesti uvaju svi upuenici i skrivaju je iza zastora misterija i simbola. Iz tog razloga je Bardo Thdoll, tibetanska knjiga koja podaruje oslobodenje iz posrednog stanja izmedu ivota i ponovnog ro8enja - koje ljudi od dostojanstva nazivaju smrt - izraen prikriveno, simbolikim jezikom. To je knjiga zapeaena sa sedam peata tiine - ne zato to njeno saznanje treba uskratiti neupuenima, ve zato to

bi se njeno saznanje pogreno shvatilo, a, iz tog razloga, imalo bi tendenciju da zlouputi i povredi one koji nisu podobni da ga prime. Ali je dolo vreme da se uklone peati tiine; jer je ljudska rasa dola do stecita na kojem mora da odlui hoe li se zadovoljiti podjarmljivanjem materijalnim stvarima, ili e stremiti ovladavanju duhovnim svijetom, potinjavajui sebine elje i prijevazilazei samonametnuta ogranienja. Prijema tibetanskoj tradiciji, Bardo Thodol jedno je od onih djela Padme Sambhavez koja su bila skrivena u tajnosti da bi se sauvala za kasnije generacije, a koja je trebalo otkriti svijetu kada za to dode vreme. Bilo kako, injenica je da su, tokom progona Budizma od strane Langdarme, poetkom devetog vjeka nove ere, bezbrojne knjige najranijeg perioda tibetanskog Budizma bile skrivene pod stenama, u peinama, i na drugim mestima, da bi se sprijeilo njihovo unitenje. Kako su svi lanovi budistikog Reda i njihove pristalice bili ubijeni ili istjerani sa Tibeta, veina ovih zakopanih svijetih zapisa ostala je tamo gde je bila sakrivena. Mnogi od njih spaeni su tokom sljedeih vekova i bili su uzor Termama; termin je izveden iz tibetanske rijei Gter, koja se ita Ter, a znai Riznica. Oni koji su pronali ta duhovna blaga i propovedali njihova nauavanja nazivani su Tertoni, od tibetanskog Gter-bston, to se izgovara Terton, a znai Otkrovitelji Riznice. Originalan naziv Tibetanske knjige mrtvih (vidi nap. br. 2) = Vidi nap. 6. Ovo mi se ini kao daleko razumnije objanjenje za tradiciju Tertona, kojeg se, to je znaajno, dre najstarije kole tibetanskog Budizma, kao one Njingmapa i Kargjutpa, nego teorija koju su izloili neki Zapadni kritiari, a koja dri da su ove zapise krivotvorili ljudi koji su hteli da poture svoje sopstvene ideje pod maskom drevnih otkrovenja. Takvi kritiari potcenjuju religioznu iskrenost i duboko potovanje za svijetost duhovne tradicije, kojima su proeti svi na Tibetu, svijetovnjaci i lame podjednako Pridodati, ili ispustiti, iz Svijetih Zapisa, makar i samo jednu rije ili slovo, oduvjek se na Tibetu smatralo strahovitim grehom, kojeg bi se, ak i najnepoboniji, plaio da poini. Dalje, ti isti kritiari potcenjuju tekoe krivotvorenja i izdavanja takvih zapisa, jer bi krivotvorenje zahtevalo tehniko i kritiko znanje o istoriji i lingvistici, takvo kakvo je bilo ne samo nepoznato na Tibetu, ve ono koje bi zahtevalo prijevashodan um da bi se to izvelo. Da je genije takve vrste postojao na Tibetu, on ne bi imao nikakve potrebe da pribegava utoitu krivotvorenja, jer bi mogao da stane na svoje sopstvene noge, kao to su to uinili mnogi ueni geniji, koji su pisali i nauavali u svoje sopstveno ime. Niti je verovatno da bi ljudi, koji su mogli da stvore i propovedaju tako dubokouvidne misli i visokoumne ideje, kakve se nalaze u Termama, mogli da spadnu tako nisko da varaju svoju sabrau. A kada uzmemo u obzir da litjeratura, ovde u pitanju, nije stvar nekolikih izolovanih rasprava, ve se sastoji od oko stotinu velikih tomova (prijema tradiciji, 108 tomova), koji se nalaze u desetinama hiljada tabaka, onda teorija o namernoj prijevari postaje ne samo neverovatna, ve apsurdna. Pri razmatranju uticaja prije-budistike religije Tibeta na Bardo Thodol, naime Bon-posa, mora se uzeti u obzir injenica da sve ove Terme, koje se pripisuju Padma-Sambhavi, objavljuju svoju odanost njemu vrlo odre8enim terminima, ba njemu koji je oponirao i porazio Bon-pos. Ovi spaeni zapisi ne Ia ~ ls mogu se, stoga, posmatrati kao da propagiraju Bon ideje. Iako je Padma Sambhava zaista adoptirao u budistiki sistem neka od lokalnih tibetanskih boanstava, da poslue kao uvari vere, inei to on nije ustupio ni korak budistikog terena Bn-posu, ve je to uinio u savrenom skladu sa principima ortodoksnog Budizma, u kom pogledu su, u svim budistikim zemljama, boanstva Zemlje i prostora oduvjek potovana i umilostivljavana, budui da su ona zatitnici Dharme'. Tako sljedee Pali stihove jo uvjek recituju, tokom redovnih puc~a (ili, ceremonija slavljenja), sljedbenici Theravada Budizma na Cejlonu, Burmi, Sijamu, Kambodi, i drugde: Nek bia neba (ili, prostora) i ona Zemlje, Deve i Nage (t.j., bogovi i zmije-duhovi) velike moi , Poto su sauestvovali u djelotvornosti (ove pude), Dugo jo tite Svijetu Doktrinu. Svaki kulturni uticaj izmedu Budizma i Bonizma bio je vie jednosmerni saobraaj po svojoj prirodi, nego uzajamna razmena ideja; jer je Bon-pos, nemajui sopstvenu litjeraturu, prijeuzeo budistike koncepte i simbole na irokoj osnovi i na taj nain stvorio litjeraturu i ikonografiju, koja toliko slii onoj budistikoj da je jedva razabirljiva o6inom posmatrau. Takode se javlja jedno potpuno arbitrarno tvrdenje kako je Bon uticao i ohrabrivao nemarnost u pridravanju budistikim manastirskim pravilima vladanja na Tibetu i kako je vodio optem padu standarda tibetanskog uenja i moralnosti. Svako ko je imao priliku da provede makar i kratko vreme u nekom od jo postojeih Bon manastira na Tibetu, primetio je, sa iznenadenjem, da su pravila celibata i manastirske discipline striktnija tu, nego u veini budistikih manastira, i da se za mnoga od najvanijih pismena ' Vidi nap. 53. budistikog Kanona moe nai paralela u zapisima Bon-posa. Oni imaju svoje Pradjnaparamita Sutre, svoju Pratijasamutpadu (prijedstavljenu u Toku ivota sa trinaest odeljaka), svoje Tantre i Mantre'; a njihova boanstva vie ili manje odgovaraju razliitim Budama, Bodisatvama, Devatama i Dharmapalama Budizma. Moe izgledati paradoksalno, ali je to injenica da, dok su starije kole tibetanskog Budizma, uprkos svojoj toleranciji prijema lokalnim boanstvima, uspele da suzbiju mo Bonizma, ipak ~je Gelugpas, najmla8a i

najenerginije reformisana Skola, ponovo zasnovala jednu od najuticajnijih institucija Bonizma, naime Velianstvena svijetilita u hramovima Proroita, u svim vanijim manastirima ute Sekte. Boanstva koja se prizivaju u ovim hramovima Proroita iskljuivo su Bon porekla. Medu starijim budistikim sektama, a naroito medu Kargjutpama, takvi hramovi Proroita ne postoje. To pokazuje kako su Stare kole, suprotno optem verovanju, pod manjim uticajem Bonizma, nego Gelugpas, uprkos reformi Gelugpas kole i njihovoj striktnoj manastirskoj disciplini. Ova striktnija manastirska disciplina Gelugpasa upravo ih pribliava gore pomenutom puritanizmu Bn-posa. Moramo se uvati, stoga, zamanih tvr8enja kad se radi o onome to se moe i o onome to se ne moe pripisati uticaju Bonizma. Posebno zato to im ne znamo od ega su se sastojala nauavanja Bona, prije prodora Budizma, mada sa sigurnou moemo prijetpostaviti da su ona bila animistika, s tim to su se slavile spiritualizovane snage ovjeka i prirode, prijeteno u svojim aspektima izazivanja zgraavanja i uasavanja; i izvesni rituali su se izvodili za dobrobit i upuivanje mrtvih. Takve religiozne prakse, kao to su ove, obino se nalaze u skoro svim ranim civilizacijama; i one su prijeovladavale u Indiji, ba kao i na Tibetu. Ovaj animizam proima sve budistike tek ' Vidi nap. 25 i 120. 16 ~ 17 stove, u kojima se za svako drvo i lug, i xa svaki lokalitet, smatra da imaju svoja posebna boanstva; a Buda je prijedstavljen kako raspravlja sa bogovima i drugim duhovnim biima, koja nastanjuju zemlju i onostrane oblasti, kao da je to najprirodnija procedura. Samo potpuno intelektualizovani i zapadnjaki Budizam, koji pokuava da razdvoji racionalni misaoni sadraj Budizma od njegovih podjednako dubokih mitolokih elemenata, moe pobijati ovu animistiku pozadinu, a sa njom i metafizike temelje Budizma. Budistiki univerzum iv je skroz naskroz; u njemu nema mesta za inertnu materiju i obine mehanizme. A, ak ta vie, budista je pozoran na sve mogunosti egzistencije i na sve aspekte stvarnosti. Ako smo itali o zastraujuim prividenjima koja su okruivala Budu tokom noi koja je prijethodila njegovom Prosvijetljenju, ne treba da istraujemo Bon uticaje u odnosu na monstrume sa ivotinjskim glavama koji su se pojavljivali iz ambisa podsvijesnog uma u asu smrti, ili u vizijama meditacije. Gnevonosna boanstva, demoni u ivotinjskom obliku i bogovi sa demonskom maskom, isto su toliko prisutni u indijskoj, kao i u tibetanskoj tradiciji. Uprkos narodskoj upotrebi, pri emu je Bardo Thodol stavljen u vezu sa ritualima smrti -i u tome je, moda, razabirljiv jedini trag Bon uticaja koji vredi uzeti u razmatranje - centralna ideja i duboki simbolizam Bardo Thodola zbilja su budistiki. Sami Tibetanci uloili su mnogo napora da iiste svoje Zapise od greaka i ne-budistikih pridodataka i da obezbede ispravnost i verodostojnost svoje tradicije. Poto su rani tibetanski prijevodioci i pioniri Dharme ustanovili pravila prijevodenja sanskritskih tekstova i neophodnu odgovarajuu tibetansku terminologiju, prijevodiocima je bilo izriito zabranjeno da kuju nove termine. Kada je to bilo neizbeno, bivali su upuivani da izloe stvar naroitom Tribunalu, nazvanom Sud o Doktrini Blagoslovenog, koji je bio pripojen kraljevskoj palati. Prijevod tantrikih tekstova mogao je biti prijeduzet samo sa kraljevom dozvolom. Ovu uredbu obznanio je kralj Ti-de Song-cen (Ral-pa-kan, 817-36g.) i nje se od tada pridravaju svi tibetanski prijevodioci.5 Sa uvo8enjem drevnih ploa za tampanje prijeduzete su sline prijedostronosti, ne samo u pogledu prijevoda, ve i u odnosu na svu religioznu litjeraturu. Tako da je to postalo pravilo da se ni jedna religiozna knjiga ne sme izdati bez doputenja najviih duhovnih autoriteta, koji su imenovali kvalifikovane itae-overivae i nauenjake da bi se izbeglo pogreno prijenoenje, ili neovlaena umetanja. To se, medutim, nije kosilo sa raznolikou interprijetacija od strane priznatih Uenjaka i njihovih Uitelja. Glavna svrha je bila da se sprijei degeneracija ustanovljenih tradicija, bilo putem nemarnosti, ili zbog neznanja nekvalifikovanih prijepisivaa i tumaa. Iz ovog razloga autorizovane ploe sadre najpouzdanije verzije opte prihvaenih tradicionalnih svijetih spisa. Ali, rukom pisane knjige, iako ponekad sadre pravopisne greke i druge pogreke prijepisivaa, koji esto pokazuju nedostatak razumjevanja arhainog ili klasinog jezika teksta, ipak su vredne, naroito ako se vraaju na originale starijeg datuma od onih kojima se obraaju xapisi na drvenim ploama, ili ako prijedstavljaju neku manje poznatu tradiciju koju guru prijenosi s kolena na koleno na elub, tokom mnogih generacija. Ako, stoga, ja upuujem itaoevu panju na izvesne razlike izmedu oficijelno prihvaene verzije drvenih ploica i one manuskripta, koji je bio osnova za prijevod Lame Kazi Dava-Samdupa (Kazi Dawa-Samdup), to nije zato to elim da dovedem u pitanje vrednost rukopisa, ve samo da bih osvijetlio neke vanije take budistike tradicije koje mogu dovesti ` Vidi Dr George Roerich (Rerih), Introduction of Buddhism into Tibet, u Stepping Stones (Kalimpong, 1951), Vol. II. br. 5, str. 135. (Sansk.,) uenik, sljedbenik. 18 ~ 19 do dubljeg razumjevanja, ne samo sa istorijske, ve, slino, sa duhovne take gledita.

Zaista, ba je duhovna taka gledita ona koja ovu knjigu ini tako vanom za veliku veinu italaca. Ako bi Bardo Thodol trebalo posmatrati kao da je zasnovan samo na folkloru, ili kao da se sastoji iz religioznih spekulacija o smrti i hipotetikom posmrtnom stanju, on bi bio od interesa samo za antropologe i one koji prouavaju religiju. Ali je Bardo Thodol daleko vie od toga. On je klju za najunutranjije kutke ljudskog uma, i vodi za upuenike, i za one koji tragaju za duhovnom stazom oslobodenja. Iako je Bardo Thodol u dananje vreme u irokoj upotrebi na Tibetu kao molitvenik i ita se, ili recituje, u sluaju smrti - ne treba zaboraviti kako je on, prvobitno, zamiljen da slui kao vodi ne samo umiruima i mrtvima, ve i ivima takoe. A u tome lei opravdanje to je Tibetanska knjiga mrtvih uinjena dostupnom irokoj publici. I pored narodnih obiaja i verovanja koji su se, pod uticajem vekovnih tradicija prije-budistikog porekla, javili oko dubokoumnih otkrovenja Bardo Thodola, on ima vrednosti samo za one koji upranjavaju i ostvaruju njegova nauavanja tokom svog ivota. Postoje dve stvari koje su uzrokovale nesporazum. Jedna je to to nauavanja izgledaju kao da se obraaju mrtvom, ili umiruem; druga, ta to naslov sadri izraz Osloboenje putem uvenja (tibetanski, Thosgrol). Kao rezultat toga javilo se verovanje da je dovoljno proitati ili recitovati Baido Thdol u prisustvu umirue osobe, ili ak osobe koja tek to je umrla, da bi se proizvelo njegovo, ili njeno, oslobodenje. Takav je nesporazum mogao da se javi samo medu onima koji ne znaju da je to jedan od najstarijih i najuniverzalnijih inova pri kojem upuenik mora da prode kroz iskustvo smrti, prije nego to se moe duhovno ponovo roditi. Simbolino, on mora umreti 20 za svoju prolost, i za svoj stari ego, prije wego to moe zauzeti svoje mesto u novom duhovnom ivotu, u koji je bio uveden. Mrtvoj, ili umiruoj osobi, obraa se u Bardo Thodolu uglavnom iz tri razloga: (1) priljeni izvebanik ovih nauavanja trebalo bi da svaki trenutak svog ivota smatra poslijednjim; (2) kada sljedbenik ovih nauavanja zaista umire, njega, ili nju, treba podsetiti na iskustva iz vremena inicijacije, ili na rijei (ili, mantre) gurua, a naroito ako umu umirueg nedostaje pozornosti tokom kritinih trenutaka; (3) neko ko je jo inkarniran trebalo bi da okrui osobu na umoru, ili tek umrlu, voljenim i korisnim mislima, tokom prvih stupnjeva novog, ili posmrtnog stanja egzistencije, a da ne dopusti emocionalnom privrenju da ga susprijegne, ili da izazove stanje morbidne mentalne deprijesije. Saglasno tome, jedna od funkcija Bardo Thodola vie je da pomogne onima koji su ostavljeni pozadi da zauzmu pravilan stav prijema mrtvom i prijema injenici smrti, nego da pripomogne mrtvom, koji, prijema budistikom verovanju, nee skrenuti sa svoje sopstvene karmike staze. Kod primene nauavanja Bardo Thodola uvjek je osnovno upamtiti pravu stvar u pravo vreme. Ali, da bi se to tako upamtilo, ovjek se mora mentalno priprijemiti tokom svog ivota; ovjek mora stvarati, izgradivati i gajiti one vetine koje eli da odluujue utiu u asu smrti i u posmrtnom stanju - tako da nikad ne moe biti uhvaen u nepanji i da moe biti u mogunosti da reaguje, spontano, na pravi nain, u kritinom trenutku kad smrt nastupi. Ovo je jasno izraeno u Korenim stihovima Bardo Thodola, kako su oni dati u Tibetanskoj knjizi mrtvih: (O), ti koji okleva i sve odlae, i ne misli o dolasku smrti, Prijedavajui se beskorisnim delima ovog ivota, Neprijedostroan si ti to uludo proerda svoju veliku povoljnu priliku; Pogrena e, zaista, tvoja svrha sada biti, ako se vrati praznih ruku (iz svog ivota). Poto je Svijeta Dharma poznata kao tvoja istinska potreba, Nee li se posvijetiti Svijetoj Dharmi ak ni sad? Svi koji su upoznati sa budistikom filozofijom spoznali su i priznali da roHenje i smrt nisu fenomeni koji se dogadaju samo jednom u datom ljudskom ivotu; oni se odvijaju neprijekidno. U svakom trenutku neto u nama umire 'i neto se ponovo ra8a. Razliiti Bardoi, tako, prijedstavljaju razliita stanja svijesnosti naeg ivota: stanje budne svijesti, normalna svijest bia rodenog u naem ljudskom svijetu, poznata na Tibetu kao skjes-nas bardo; stanje snene svijesti (rmi-lam bardo); stanje dhjane, ili svijesti transa u dubokoj meditaciji (bsam-gtan bardo); stanje iskuavanja smrti (khi-kha bardo); stanje iskuavanja Stvarnosti (hos-njid bardo); stanje svijesti ponovnog rodenja (srid-pa bardo).' Sve je ovo jasno opisano u Korenim stihovima est Bardoa, koji zajedno sa Stazama dobrih elja ine autentini i originalni nukleus Bardo Thodola, oko kojeg su se prozni djelovi kristalizovali kao komentari. To dokazuje da se ovcje bavimo samim ivotom, a ne tek opelom za mrtvog, na koji je Bardo Thdol sveden kasnije. Bardo Thodol obraa se ne samo onima koji vide da se kraj njihovog ivota pribliava, ili onima koji su blizu smrti, ve i onima koji prijed sobom imaju jo mnoge godine inkarniranog ivota i koji, po prvi put, shvataju puno znaenje svoje egzistencije kao ljudskog bia. Biti roden kao Ijudsko bie privilegija je, prijema Budinom uenju, jer to prua retku priliku za oslobodenje putem neijeg odlunog napora, putem prijeokreta u najdubljem seditu svijesti, kako to kae Lankavatara Sutra.

' svim ovim pojmovima raspravljae se ire i detaljnije kasnije u tekstu, gde e i rijei, kao guru, ili bardo, karma, dhjana. itd.. biti objanjene. Shodno tome, Koreni stihovi est Bardoa poinju ovim rijeima: O, sada kad Bardo ivota osvie nada mnom, - Poto sam odbacio nehat, jer nema se vremena za gubljenje u ivotu Nek nerastrojeno stupim stazom sluanja, razmiljanja i meditiranja, Tako da se, . . . jednom kad zadobijem ljudsko otelovljenje, Ne trai vremena u beskorisnim rastrojstvima. Sluanje, razmiljanje i meditiranje tri su stupnja uenitva. Tibetanska rije za sluanje, ili uvenje, thos, u ovakvoj vezi, ba kao i u izrazu Thodol (thos-grol), ne moe se zabunom poistovetiti samo sa fizikom ulnom budnou uvenja, kako se to vidi iz tibetanskog termina njan-thos, to je ekvivalent za sanskritsku rije sravaka, a koja se odnosi na uenika i, naroito, na ~inog uenika Budinog, a ne tek na onog koji je sluajno sluao Budino nauavanje. Ona se odnosi na onog koji je prihvatio to uenje svim svojim srcem i nainio ga svojim. Tako da rije sluanje u ovoj vezi podrazumjeva sluanje svim srcem, to jest, sa iskrenom verom (sradha). To prijedstavlja prvi stupanj uenitva. Na drugom stupnju ovaj se intuitivni stav transformie u razumjevanje putem razuma; dok se, na treem stupnju, uenikovo intuitivno oseanje, ba kao i intelektualno razumjevanje, transformiu u ivu stvarnost putem direktnog iskustva. Tako, intelektualno ubedenje prijerasta u duhovnu izvesnost, u saznanje u kojem je saznavalac jedno sa saznatim. To je visoko duhovno stanje, zajemeno nauavanjem koje se izlae u Bardo Thodolu. Putem njega upueni uenik zadobija vlast nad sferom smrti, a, budui sposoban da percipira iluzornu prirodu smrti, oslobada se straha. Ova iluzornost smrti dolazi iz identifikacije individue sa svojim temporalnim, tranzitornim oblikom, bilo fizikim, emocionalnim, ili mentalnim, iz ega se javlja pogrena zamisao da 22 .~ 23 postoji lino, izdvojeno ego-stvo (stanje ega) neije, i strah da e se ono izgubiti. Ako je, medutim, uenik nauio, kako ga Bardo Thodol usmerava, da sebe identifikuje sa Venim, sa Dharmom, sa Neprolaznim svijetlom Budastva iznutra, tada strah od smrti iezava, kao oblak prijed izlazeim suncem. Tada on zna da, bilo ta video, uo, ili osetio, u asu naputanja ovog ivota, sve je samo odbljesak njegovog sopstvenog svijesnog i podsvijesnog mentalnog sadraja; i ni jedna umom stvorena iluzija ne moe tad imati mo nad njim, ako on zna njeno poreklo i moe je prijepoznati. Iluzorne Bardo vizije razlikuju se u skla= du sa religioznim ili kulturnim tradicijama u kojima je percipijent odrastao, ali je njihova podlona mo ista kod svih Ijudskih bia. Tako da dubokouvidna psihologija koju Bardo Thodol izlae sainjava vaan doprinos naem poznavanju Ijudskog uma i staze koja vodi ka onostranom. Pod vidom nauke o smrti Bardo Thodol otkriva tajnu ivota; i u tome lei njegova duhovna vrednost i njegova univerzalna privlanost. Bardo Thodol je rasprava koja zahteva vie od filolokog znanja da bi se prijevela i protumaila, naime izvrsno poznavanje tradicionalne pozadine i religioznog iskustva onog koji je ili odrastao u toj tradiciji, ili je zadojen tom tradicijom od strane kompetentnog gurua. U stara vremena nije se smatralo da je jedino poznavanje jezika dovoljno da bi ovjek postao prijevodilac` u ma kom ozbiljnom smislu te rijei; niko nije prijed~uzimao prijevodenje nekog teksta a da ga nije prouavao, tokom mnogih godina, sedei kod nogu tradicionalnog i autoritativnog eksponenta svog nauavanja, a jo bi manje neko mislio o sebi kao o kvalifikovanom da prijevodi knjigu o uenju u koje ne vjeruje.H " Vidi Ananda K. Coomaraswami (Kumarasvami). Hinduisrt and Buddhism, (Hinduizam i Budizam) (Philosophical Library New York. n.d.), str. 49; i Marco Pallis (Pelis). Peaks an< Lamas (Vrhunci i lame) (Cassell & Co., London, 1946.). str 79-8l. Ovaj potonji moida je jedan od najboljih uvoda u tibetansk budizam koji j do sad napisan. Na moderan prilaz, na alost, potpuno je obratan ovome; za uenjaka se smatra da je utoliko vie kompetentan (uenjaki) ukoliko to manje vjeruje u nauavanja kojih se prihvatio da ih interprijetira. alosni rezultati isuvie su vidljivi, a posebno u sferi tibetologije, kojoj su takvi uenjaci prili sa oholou svoje sopstvene superiornosti, time osujeujui samu svrhu tog truda. Lama Kazi Dava-Samdup i Dr Evans-Venc (Evans-Wentz) prvi su vaspostavili pradavni metod Lotsava (kako se prijevodioci svijetih spisa nazivaju na Tibetu). Oni su svom radu prili u duhu iskrene posvijete i poniznosti, kao posveenom poverenom im zadatku prijema kojem se trebalo odnositi s krajnjim potovanjem i prijema najmanjem detalju. U isto vreme, nisu smatrali svoj prijevod definitivnim, ili nepogrenim, ve prije kao pionirski prijevod Biblije, to jest, kao da je to poetna taka za jo dublje i savrenije prijevode u skladu sa naim rastuim upoznavanjem sa izvorima tibetanske tradicije Takav prilaz nije samo obeleje duhovnog poimanja i istinskog uenjatva, ve on, takode, ini da italac osea kako stupa na svijeto tle. To objanjava dubok utisak koji su Tibetanska knjiga mrtvih, ba kao i drugi tomovi oksfordske tibetanske Serije, ostavili na paljive itaoce irom svijeta. Izvanredan uspeh ovih djela duguje njihovoj ubedljivoj iskrenosti i ozbiljnosti njihove svrhe. Zaista, svijet duguje mnogo zahvalnosti ovim dvama posveenim uenjacima. Sabadanam dhamadanam djinati: Najbolji od svih darova dar je Istine.

24 ~ 25 Dharma-Kaju sopstvenog uma videe; a videvi KNJIGA I To, ti e videti Sve - Viziju beskrajnu, Obrt Smrti i Rodenja i stanje nesputanosti. IKHAI BARDO I ONJID BARDOz - Milarepa' ' ~ Milarepa je najpoznatiji i posveeni guru na Tibetu. Uitelj, majstor joge, suosniva poznate sekte Kargjutpe, iji je upuenik bio i Padma Sambhava (vidi nap. 6). OVDE SE NALAZI SUELJAVANJE SA STVARNOU U POSREDNOM STANJU: VELIKO IZBAVLJENJE UVENJEM U POSMRTNOJ RAVNI IZ DUBOKOUVIDNE DOKTRINE O UZVINUU SVIJESTI PUTEM MEDITACIJE NAD MIRONOSNIM I GNEVONOSNIM BOANSTVIMAa GLASNICI SMRTI Svi oni koji su nehatni, niti se obaziru, U vreme kad se glasnici smrti pojavljuju, Mora da duge nalete patnje oseaju U nekom od temeljnih telesnih sastava. Ali, svi oni dobri i svijeti Ijudi, U vreme kad vide glasnike smrti, Ne ponaaju se nehatno, ve se opominju Onog to Plemenita Doktrina govori; I u privrenosti prijeplaenoj vide Roenja i smrti plodan izvor, I od privrenosti razuzdavaju se, Time rodenje i smrt zatirui. Bezbedni i sreni su oni, Rasputati od sveg tog kratkotrajnog privida; Potedeni svakog greha i straha, Svu bedu oni su prijevazili. ' Bardo (tib.) - medustanje izmedu smrti i ponovnog rodenja, posredno stanje svijesti. (Originalni naziv Tibetanske knjige mrtvih, Bardo Thodol, znai Oslobodenje uvenjem (Thodo!) u posmrtnoj ravni (Bardo).) Bukvalno, bar-izmedu, do-dva; stoga, posredno, prijelazno, a takode i nesigurno stanje. 26 POASNICE Za boansko telo Istine', Nepojmljivo, Bezme: Svijetlo; Za boansko telo savrenog Zavetanja, koje Lotos i Mironosna i Gnevonosna Boanstva`; ' Boansko telo Istine je Dharma-Kaja, primordijalno stanje nestvorenosti, nadsvijetska bodi Sve-Svijest. Budastvo. ' Ovo je Sambhoga-Kaja, jedno od boanska Tri Tela; od njih je najvie Dharma-Kaja Bude i svih Buda i bia koja su savreno Prosvijetljena, i opisano je - iako Bezkvalitetno po sebi - kao beskrajni okean, spokojan i bez talasa, iz kojeg se diu oblaci magline i duga, to simbolizuje Sambhoga-Kaju; a oblaci, opervaeni slavolukom duge, kondenzovani i kionosni, simbolizuju Nirmana-Kaju, tree bolansko Telo Inkarnacije. Dharma-Kaja je iskonski, bezoblini bodi, koji je istinsko iskustvo proieno od svake greke, od svojstvenog ili sluajnog pomraenja. U njoj lei sutina vacione, ukljuujui i Sangsaru i Nirvanu, koje su, kao stanja ili uslovi dva poVa svijesti, u poslijednjoj analizi, u sferi istog intelekta, identine. (ta god je vidljivo i ne~idljivo, bilo Sangsara ili Nirvana, u osnovi je jedno (anjata -Praznina), sa dve staze (Neznanja i Znanja) i dva kraja (Sangsara i Nirvana). Temelj svega je nestvoren i nezavisan, neizmean i onostran umu i govoru. O njemu se ne moe izgovoriti ni rije Nirvana, niti Sangsara.) Dharma-Kaja je sutinska Mudrost neizmenjena; Sambhoga-Kaja otelotvoruje Odsjaj, ili izmenjenu Mudrost, a Nirmana-Kaja otelotvoruje praktinu, ili inkarniranu Mudrost. Rije Dharma izvedena je iz korene rijei Dhri, to znai Potpora, ili podravati. Dharma je ono to podrava, ili ini potporu Vasioni, kao i pojedincu. Dharma je ispravno ophodenje, rezultat istinskog Znanja. Istina je, prijema Bramanizmu, Braman, Oslubodenje - Moka, Nirvana. Sambhoga je ivot uivanja. Nirmana je proces izgradnje. Po bramanikoj shemi. Dharma je prva stvar koja je potrebna; onda dolazi Artha (Bogatstvo, ili Posedovanje), to odgovara Sambhogi. Poslije toga dolazi Nirmana; a poslijednja je Moka, ili Oslobodenje (Nirvana). Nestvoreno, Neoblikovano, Neizmenjeno, to je Dharma-Kaja. Promena Neizmenjenog, manifestacija svih .avrenih atributa u jednom telu, to je Sambhoga-kaja. Zgunjavanje i prijeinaavanje Jednog Tela u mno3tvo, to je Nirmana-Kaja. Tako, Tri-Kaja simbolizuje Ezoteriko Trojstvo Budizma severne kole; Egzoteriko Trojstvo su - kao i u junoj koli - Buda, Dharma (Pismo) i Sangha (Svetenstvo). ` Ova su hotanstva u nama. Ona nisu ni5ta odvojeno od nas. Jedno smo sa svim to jeste, u svakom stanju osetnog postojanja; miroljubivo, mira-puno, ovde prijedstavlja obogotvorene principe Za pod Lotosom rodenu Inkarnaciju, Padma Sambhavu^, koji je Zatitnik svih osetnih bia, Za Gurue, Tri Tela, poasnica. UVOD Ova velika Doktrina Oslobodenja uvenjem, koja podaruje duhovnu nesputanost posveenicima neznatne bistroumnosti, dok su u Posrednom stanju, ima tri odeljka: prijethodnice, prijedmetnu materiju i zakIjuc`ak. Na poetku, prijethodnice, Svijeske Smernica', za unaprijedenje bia, morale bi se savladati u praksi.

PRIJENOS PRINCIPA SVIJESTIH Prijema Smernicama, najvii intelekti trebalo bi svakako da budu oslobodeni; ali, ako ne budu oslobodeni, onda bi trebalo, dok su u Posrednom stanju trenuta srca, ili funkcije oseanja, a gnevno, gneva-puno, prijedstavlja funkcije nae mentalnosti, kao to su miljenje ili rezonovanje, mata i pamenje. ^ Padma Sambhava - osniva Lamaizma, prvi koji je izlagao nauavanje Budizma na Tibetu, po kraljevskom pozivu, 747. godine, gde je doao kao Profesor Joge sa velikog budistikog Univerziteta u Nalandi, Indija. Veliki, Plemeniti Uitelj (guru) Bardo Thodola. ' Svijeske Smernica odnose se na nekoliko rasprava koje pruiaju praktino uputstvo posveenicima na bodikoj Stazi kroz ovaj svijet, a onda kroz Bardo, i dalje, do ponovnog rodenja, ili do Nirvane. " U tekstu stoji samo tibetanska rije Hpho (izgovor, pho), koja znai prijenos (cijelokupnih, ili zbirnih, karmikih sklonosti - koje, opet, sa svoje strane, drte ovjeka vezanim za Sangsaru, svijet privida, veni tok zbivanja, svijet iluzornih fenomena, kome je suprotnost Nirvana, svijet ne-fenomena). Kako je rije dua ne~potrebljiva, poto Budizam u celini porie postojanje stalne, nepromenljive line svijesti kau entiteta, onako kako to semitska vera i animistika verovanja uopte podrazumjevaju, prijevodilac originalnog teksta izbegavao je da je upotrebi. Ali, gde god se neki sLan ili ekvivalentan termin javi treba smatrati da implicira neto srodno tihetanskom Hpho, ili da je sinoniman sa terminom ivotni protok, kako se to prijeteno oznaava u junom Budizmu. 28 ~ 29 ka smrti, da praktikuju Prijenos, koji podaruje auto matsko oslobo8enje time to ga samo treba upamtiti Posveenici neznatne bistroumnosti trebalo bi sva kako da budu oslobodeni pomou toga; ali, ako nt budu oslobodeni, onda, dok su u Posrednom stanjt (tokom kojeg iskuavaju) Stvarnost, trebalo bi dl istrajavaju u sluanju ove velike Doktrine Oslobode nja uvenjem. Shodno tome, posveenik bi trebalo prvo da ispit; simptome smrti, onako kako se oni postepeno pojav Ijuju (u njegovom umiruem telu), prijema uputstvim; Samo-oslobodenja (posmatranjem) odlika simptom~ smrtiy. Onda, kada su svi simptomi smrti upotpunjeni (treba da) primeni Prijenos, koji podaruje oslobodenj samo pamenjem (procesa)'. ITANJE OVOG THODOLA Ako je Prijenos djelotvorno primenjen nema pot be itati ovaj Thodol; ali, ako Prijenos nije bio de tvorno primenjen, onda se ovaj Thodol ima it; ispravno i razgovetno, pored mrtvog tela. Ako telo ne bude tu, onda krevet, ili mesto na k je pokojnik bio navikao, treba da zauzme (onaj li ita), i treba da izlae mo Istine. Onda, prizivaj duh (prijeminulog), neka zamisli da je on tu, prisut i da slua, i neka ita". Za to vreme, ni jedn y Tibetansko djelo Bardo ciklusa, koje lame obino koriste dodatak Bardo Thodolu. Ono se bavi simptomima smrti poset nauno i vrlo detaljno. ~ Oslobodenje, ovde, u ovom kontekstu, ne mora neopho da znai Oslobodenje Nirvane, naroito u odnosu na prose posveenika. ve prijeteno oslobodenje ivotnog protoka iz i rueg tela. na nain koji e omoguiti najveu moguu posm svijest i, konsekventno, sreno ponovo rodenje. Ipak, za vrlo izu ne i vrlo visoko sposobne jogije, ili svece, isti ovaj ezoteriki pn Prijenosa moe se upotrebiti, prijema lamama-guruima, tako sprijei svaki prijekid strujnog toka svijesti, od trenutka svijesne sn do trenutka svijesnog ponovnog rodenja. ~~ Lama, ili onaj koji ita ovaj tekst, treba da prizove prijem log, bilo da je le tu ili ne. u ime Istine, govore~: rodaku, ili bliskom prijatelju, ne sme se dozvoliti da plae ili cvili, jer to nije dobro (za prijeminulog); zato ih obuzdaj. Ako je telo prisutno, im je disanje prijestalo, lama (koji je bio Guru pokojniku), ili brat po veri u kojeg je prijeminuli imao poverenja, ili prijatelj prijema kojem je prijeminuli oseao veliku naklonost, stavljajui usne blizu uha (ovog tela), a da ga zapravo ne dodiruje, treba da ita ovaj veliki Thdol'z. PRAKTINA PRIMENA OVOG THODOLA OD STRANE OBREDNIKA A sad o razjanjenju samog Thodola: Ako moete sakupiti obilan prinos, rtvujte ga u slavu Trojstva. Ako to ne moe biti uinjeno, onda poredajte sve to se moe sakupiti, kao prijedmete na koje se moete usredsrediti svojim mislima i mentalno stvorite takav jedan bezgranini prinos koliko ste to u stanju, i slavite. Onda, }>Staza dobrih elja koja titi od straha u Bardou~; i Staza dobrih elja za sigurno izbavlje Poto je Trojstvo istinito, i poto je Istina koju je Trojstvo oglasilo istinita, uz pomo moi te Istine, ja te prizivam. ak i ako telo prijeminulog nije prisutno (kao to se deava kad je ovjek nasilno ili sluajno poginuo, to sobom povlai gubitak ili unitenje tela iz ljudske ravni: ili, kad je, da bi se usaglasilo sa astrolokim proraunima, telo bilo sklonjeno i zbrinuto odmah poslije smrti, to nije tako redak sluaj na Tibetu), duh prijeminulog, u nevidljivom telu iz Bardo ravni, mora, na svaki nain, biti Prisutan pri itanju, da bi mu se dalo neophodno uputstvo pri Prolazu kroz Drugi Svijet.

'- Prijema tibetanskom i iamaikom verovanju, telo umirue osobe ne sme se dodirnuti, da se ne bi uznemirilo normalno rhu glave.I nae ana eutan e se mo~~~ ro~zvesti k oz n~eki dru i otvor na telu i tako dovesti do rodenja u nekom od ne-ljudsk h svijetova. Naputanje principa svijesti kroz uho, na primjer, dovodi do toga da se prijeminuli mora prijethodno roditi - prije nego to se moe povratiti u ljudsko stanje - u svijetu Gandharvi (to su vilenjaki nebeski muziari), gde je zvuk, kao u pesmi i muzici, prijeovladaajui kvalitet postojanja. " Ovo su neke od Bardo molitvi (ili, Staze dobrih elja). 30 ~ 31 nje od opasnih zamki Bardoa, zajedno sa Korenin rijeima Bardoa", treba da se proitaju razgovetn< i sa ispravnom intonacijom. Onda ovaj veliki Thodol treba proitati ili sedan puta ili triput, u skladu sa okolnostima. (Prvo dolazi sueljavanje (sa simptomima smrti) onako kako s~ oni pojavljuju tokom trenutaka smrti; (zatim), prime na velikog ivopisnog podsetnika, sueljavanje s; Stvarnou dok se nalazi u Posrednom stanju; a ka~ tree, dolaze metodi za zatvaranje vrata materice dok je u Posrednom stanju kad traga za ponovnin rodenjem'4. " Prvo je 'ikhai Bardo, drugo je onjid Bardo; tree je Bardo, koji sainjava Drugu knjigu Bardo Thodola. DEO I BARDO TRENUTAKA SMRTI UPUTSTVA O SIMPTOMIMA SMRTI, ILI PRVI STUPANJ IKHAI BARDOA: PRVOREDNO JASNO SVIJETLO VIENO U TRENUTKU SMRTI Prvo, sueljavanje sa Jasnim Svijetlom, tokom Posrednog stanja trenutaka smrti, je: Ovde (moe biti nekih) koji su sluali mnogo (religioznih uputstava) a ipak ne prijepoznaju; i (nekih) koji, iako prijepoznaju, ipak nisu podrobno upoznati. Ali e sve klase pojedinaca, koji su primili praktina poduavanja, (nazvana) Smernice, ako se one primene na njih, biti sueljene sa temel-jnim Jasnim Svijetlom; i, bez ikakvog Posrednog stanja, oni e zadobiti Neroenu Dharma-Kaju, putem Velike uspravne Staze'S. Nain primene je: Najbolje je ako se moe dovesti guru od kog je prijeminuli dobio vodina uputstva; ali, ako se taj guru ne moe nai, onda je dobro da to bude brat po veri; " Velika pravo nagore Staza - jedna od doktrina, osobena za severni Budizam, govori da se duhovna emancipacija, ak Budastvo, moe postii trenutno, bez ulaska u Bardo ravan i bez patnje na vekovnoj stazi normalne evolucije, koja prolazi razliitim svijetovima sangsarike egzistencije. Vera je prvi korak na Tajnoj Putanji. Onda dolazi Rasvijeta; a sa njom Sigurnost. A kada se cilj dostigne, Uzvinue. Ali je i ovde neophodno savreno vladanje Jogom, kao i mnogo sakupljenih zasluga (mnogo dobre karme). Ako uenik moe biti naveden da spozna Istinu onog trenutka kad ~e guru otkriva, to e rei, ako on ima mo da umre svijesno i u krajnjem trenutku naputanja tela prijepozna Jasno Svijetlo koje e osvitati prijed njim, i postane jedno sa njim, sve sangsarike veze iluzija raskidaju se odmah u paramparad; Sanjalac se budi u Stvarnosti, istovremeno sa monim postignuem prijepoznavanja. 32 ~ 33 ili, ako je ovaj poslijednji takode neprivodiv, ond: ueni ovjek iste vere; ili, ako su svi ovi odsutni, onda osoba koja moe itati ispravno i razgovetno treba tc da uradi mnogo puta iznova. Pomou toga e sc (prijeminulom) privesti umu ono to je (prijethodno uo o sueljavanju i odmah e doi do prijepoznavanj; tog Temeljnog Svijetla i nesumnjivo e se zadobit Oslobodenje. to se tie vremena za primenu (ovih uputstava); Kada je disanje prijestalo, vitalna snaga e bit porinuta u nervni centar Mudrosti'~ i Saznavalact' i iskusiti Jasno Svijetlo prirodnih uslova"~. Onda, budu da vitalna snaga'9 biva baena unazad i da leti nadol~ kroz leve i desne nerve, Posredno stanje trenutm osvie. Gornje bi (upute) trebalo primeniti prije nego to j~ (vitalna snaga) grunula u levi nerv (poto je prm prijela prijeko pupanog nervnog centra). Vreme, (obino neophodno za ovaj pokret vitaln~ snage), onoliko je dugo~ koliko god je disanje jo prisutno, ili priblino, to je vreme koje je potrebm da se obeduje. Onda je nain primene (ovih uputstava): Kada disanje samo to nije prijestalo, najbolje t bilo ako je Prijenos bio uspeno primenjen; ako (pri mena) nije bila uspena, onda (se obrati prijeminu lom) ovako: ~" Ovde, kao i drugde u tekstu, nervni center odnosi se psihiki nervni centar. Psihiki nervni centar Mudrosti lociran u srcu. ~' Um, Saznavalac; to jest, um u svojoj saznajnoj, ili kogi tivnoj funkciji. ~s Ispranjen od formativne aktivnosti - um u svom prirc nom, ili prvobitnom stanju. Um u svom neprirodnom stanju, to rei, kad je inkarniran u Ijudskom telu, stalno je u aktivno oblikovanja misli, zbog nagonee snage pet ula. Njegovo prir< no, ili diskarnirano stanje, jeste stanje kvijescencije, uporedljivo onim u najvioj od dhjana (ili, u dubokoj meditaciji), kada je ; sjedinjen sa ljudskim telom. Svijesno prijepoznavanje Jasnog Sve izaziva ekstatiko stanje svijesti, kakvo su sveci i mistici Zapa nazvali Iluminacija. ~y Vitalni vazduh, vitalna snaga, psihika snaga,

O, ti plemenita roda, (tako i tako, po imenu), vreme ti je sada dolo da potrai Stazu (u stvarnosti). Tvoje disanje samo to nije prijestalo. Tvoj te je guru jo ranije suelio sa Jasnim Svijetlom; a sada si na pragu da ga iskusi u njegovoj Stvarnosti, u Bardo stanju, u kojem su sve stvari kao prazno nebo bez oblaka, a goli je, neokaljani intelekt slian prozirnom vakuumu bez opsega ili centra. U ovom trenutku spoznaj samog sebe; i istraj prijebivajui u tom stanju. Ja te, takode, u ovim trenucima, postavljam suelice. Poto je ovo proitano, ponovi ga mnogo puta u uho osobe na samrti, ak prije nego to je disanje prijestalo, tako da ga utisne u um (umirueg). Ako disanje samo to nije prijestalo, okreni umirueg prijeko, na desnu stranu, a taj se poloaj naziva Leei stav lava. Poskakivanje arterije (na desnoj i levoj strani gue) treba potisnuti. Ako osoba na umoru pokazuje sklonost za spavanje, ili ako stanje spavanja nadire, to treba susprijegnuti, a arterije potisnuti neno, ali odluno2. Zbog toga, vitalna snaga nee biti u stanju da se vrati iz srednjeg nervaz' i bie osigurano da ona istekne kroz bramaniki tvor. Sada treba primeniti pravo sueljavanje. U ovom trenutku, prvo (naziranje) Bardoa Jasnog Svijetla Stvarnosti, koji je nepogreivi Urn Dharma-Kaje, iskuse sva osetna bia. Interval izmedu prijestanka izdisanja i prijestanka udisanja vreme je tokom kojeg vitalna snaga boravi u srednjem nervu2z. Obini ljudi nazivaju ovo stanje onim u kojem princip svijestiz3 iiljava. Trajanje ovog stanja je nesi=" Umirua osoba trebalo bi da prijemine potpuno budna i pozor no svijesna procesa smrti; zato se skree panja na potiskivanje arterija. '' Srednji nerv ; bukvalno, tro-vor, tro-spoj. - Poto je disanje prijestalo, vitalna snaga (bukvalno, unutranji dah) ostaje, vjeruje se, u srednjem nervu sve dok srce nastavlja da kuca. v' (Sansk., vidjnana, ili bolje, aitanja) - Princip svijesnosti, ili objekt-saznavajui princip. 34 ~ 35 gurno. (Ono zavisi) od telesne grade, dobre ili lo i (stanja) nerava i vitalne snage. Kod onih koji imali makar samo malo praktinog iskustva stal nog, spokojnog stanja dhjane, i kod onih koji im zdrave nerve, ovo stanje nastavlja da traje tok dugog vremenaz'. Tokom sueljavanja treba uporno ponavljati (g nje obraanje prijeminulom), sve dok ukasta ten ne pone da se pojavljuje iz razliitih otvora teles organa (prijeminulog). Kod onih koji su vodili zao ivot, i kod onih >< imaju nezdrave nerve, gornje stanje opstojava toliko koliko je potrebno da se pucne prstima. O~ kod nekih, ono opstojava onoliko koliko je potret da se obeduje. U razliitim Tantramaz5 kae se da ovo sta zamiranja opstojava tokom skoro tri i po dana. Vt na drugih (religioznih rasprava) kae da to traje e dana; i da se ovo sueljavanje sa Jasnim Svijetl mora nastaviti (tokom sveg tog vremena). =' Ponekad se ono moe nastaviti tokom sedam dana, ali ob etiri ili pet. Princip svijesti (vidi nap. 30 i 32), medutim, < u izvesnim okolnostima transa kakvog jogi, na primjer, n proizvesti, nije neophodno prisutan u telu sve vreme; norma on naputa telo u trenutku koji nazivamo smrt, odravajui s~ lan, magnetu slian odnos sa telom, sve dok se stanje, u te pomenuto, ne svri. Samo se kod adepta joge naputanje prin svijesti odvija bez prijekida u kontinuitetu protoka svijesti, to e ~ bez stanja zamiranja koje se ovde pominje. Proces smrti suprotan je procesu rodenja, budui da je rod inkarniranje, a smrt diskarniranje principa svijesti; ali, u oba, sli~ postoji prijelaz iz jednog u drugo stanje svijesti. I, ba kao to se t mora probuditi u ovom svijetu, i mora nauiti, iskustvom, prit ovog svijeta, isto tako osoba na samrti mora se probuditi u Ba svijetu i mora postati bliska sa njegovim naroitim uslovima. Bs telo, oblikovano od tvari u nevidljivom, eteru slinom sta taan je duplikat Ijudskog tela, od kojeg se odvaja u trem smrti. U Bordo telu zadrani su princip svijesti i psihiki ne sistem (koji je kopija fizikog nervnog sistema ljudskog t psihikog, ili Bardo tela. =` Definicija ove rijei nije laka. Po tibetanskoj etimo! IRgjad, to se izgovara Gjad) bukvalno zaai rasprava, dis< cija, religiozne prirode. Postoje dve glavne grupe Tantri - Hi Naine primene (ovih uputstava) je: Ako je (dok umire) ovjek pri sebi i sposoban (da utvrdi simptome smrti), iskoriavanje (ovog znanja) treba da bude primenjeno prije ovogazb. Ako je (osoba na umoru) nesposobna da uini tako, onda ili guru, ili ija=', ili brat po veri sa kojim je ovjek (na umoru) bio vrlo blizak, treba da se nade pri ruci i da onome (koji umire) upeatljivo utisne simptome (smrti), onako kako se oni pojavljuju datim redosljedom, (stalno ponavljajui, u poetku), ovako: Sada su simptomi porinua zemlje u vodu pristigli2H. Kada se svi simptomi (smrti) nadu prijed ispunjenjem, onda uputi (umiruem) ovo prijegnue, govorei utianim glasom u uho: O, ti plemenita roda, (ili, ako je u pitanju svetenik, O, Visokodostojni Gospodine), ne dopusti svom umu da bude rastrojen.

Ako je u pitanju brat (po veri), ili neka druga osoba, onda ga pozovi po imenu i (reci) ovako: i budistike. Prva je obino data u obliku dijaloga izmedu boga ive, kao boanskog Gurua, i njegove akti Parvati. (akti je enski dublet svakog boanstva, ak i onog najvieg, tako da se svako od njih uvjek javlja u paru, kako e to kasnije biti uoljivo.) Druge, budistike, ova dva Hindu boanstva zamenjuju budistikim, Budama i njihovim aktima. Obinu su Tantre zasnovane na filozofiji Joge. Prijema ortodoksnim Hindusima, Tantre su vedskog porekla, a kao enciklopedije znanja svog vremena, vrlo su brojne. = Potpuno znaenje otkriva da ne samo to osoba koja umire dijagnosticira simptome smrti jedan po jedan, kako oni nastupaju, ve treba, takode, ako je sposobna, da prijepozna Jasno Svijetlo i bez sueljavanja sa njom od strane drugog. =' Uenik, iskuenik koji se sprijema da postane guru. =H Tri osnovna simptoma smrti, sa svojim simbolikim kopijama, jesu: (1) telesni oset pritiska, porinue zemlje u vodu; (2) telesni oset vlane hladnoe, kao da je telo potopljeno u vodu, to postepeno prijelazi u grozniavu vrelinu, porinue vode u vatru; (3) oseanje kao da se telo rasprava u atome, porinue vatre u vazduh. Svaki je simptom praen vidljivim promenama u telu, kao to su gubitak kontrole nad facijalnim miiem, gubitak uvenja, vida, dahom koji je otean i navire u naletima, prijed gubitak svijesti. 36 ~ `l~ O, ti plemenita roda, budui da je ono to se naziva smru dolo sada do tebe, odlui ovako: O, ovo je sad as smrti. Imajui priliku da iskoristim tu smrt, ja u djelati tako da, za dobro svih osetnih bia koja nastanjuju bezgranine prostore nebesa, pribavim Savreno Budastvo, rastapajui se u ljubav i sa oseanje prijema (njima, i upuujui sav svaj napot prijema) Jedinstvenom Savrenstvu. Oblikujui svoje misli na ovaj nain, naro u ovom periodu kada se Dharma-Kaja Jasnog Svijet (u stanju) poslije smrti, moe prijepoznati na dobro svih osetnih bia, znaj da si ti u tom stanju; (i bt reen) da zadobije najbolji blagodat tog Stanja Vc kog Simbola2v, a kojem jesi, (na sljedei nain): ak i ako ga ne mogu prijepoznati, ipak u ja zn ovaj Bardo i, ovladavajui velikim Telom Jedinsl u Bardou, pojaviu se u bilo kom (obliku) koji e 1 dobronosan (za sva bia) bez razlike: Posluiu sv osetnim biima, bezbrojnim po broju, kao to i granice nebesa. I~e naputajui ovu odluku trebalo bi da poku i seti se svih posvijetnih postupaka koje si bio navik da izvodi tokom ivota. Govorei ovo, ita e staviti svoje usne blizu c i ponovie sve razgovetno, jasno utiskajui rijei r umiruom osobom, da bi sprijeio njen um da odb ak i na tren. ' Poto disanje potpuno prijestane jako potisni n~ sna; a lama, ili osoba via, ili uenija od tebe, ne utie rijeima, ovako: Potovani Gospodine, sada kada iskuava Tem~ no Jasno Svijetlo, pokuaj da istraje prijebivajui u t~ stanju koje sad iskuava. =y U ovom je stanju spoznaja Poslijednje Istine mogua, ako ovjek opskrbljen dovoljnim naprijetkom na Stazi jo prije smt Inae, on sad ne moe imati koristi i mora lutati ka sve ni i nedostojnijim okolnostima u Bardou, onako kako to karr uslovljava, sve do ~onovnog rodenja. (Vidi nap. 132.) I, takode, u sluaju ma koje druge osobe, ita e je sueliti, ovako: O, ti plemenita. roda (tako i tako, po imenu), sluaj. Sada iskuava Zraenje Jasnog Svijetla iste Stvarnosti. Prijepoznaj ga. O, ti plemenita roda, tvoj prisutni intelekt~', po pravoj prirodi praznina, koji nije oblikovan ni u to, to se tie odlika ili boje, prirodno prazan, ba je sama Stvarnost, Sve-Dobrijt. Tvoj sopstveni intelekt, koji je sad praznina, a ipak ne treba smatrati da je od praznine nitavila, ve kao da je sam intelekt, neometen, sijajui, ushien i blaenosti pun, sama je svijest32, Sve-Dobri Buda33. Tvoja sopstvena svijest, koja nije oblikovana ni u ta, u stvarnosti - praznina, i intelekt, sijajui i blaenosti pun ova dva - neodvojivi su. Jedinstvo njihovo je Dharma-Kaja, stanje Savrenog Prosvijetljenja~4. "' Tib., es-rig - intelekt; saznajna, ili kognitivna sposobnost. " Sve-Dobri (sansk., Dharma-Dhatu SamantaBhadra) - otelovljenje Dharma-Kaje, prvi stupanj Budastva. Sve-Dobri ovde je Sve-Dobri Otac, jer, prijema Velikoj koli Usavravanja, otac je ono to se pojavljuje, ili fenomeni, majka je ono to je svijesno tih fenomena. Opet, Blaenost je otac, a Praznina svijesna Blaenosti je majka; Zraenje je otac, a Praznina koja ga je svijesna, to je majka; i, kao ovde u tekstu, intelekt (ili, kognitivna vetina) je otac, Praznina je majka. Ponavljanje praznine namerno je, zato da bi se naglasila vanost spoznaje kako je intelekt u stvarnosti prazan (ili, od prirode praznine), to jest, od nerodenog, nestvorenog, neoblikovanog Prvobitnog. '= U tekstu se javljaju dve srodne rijei, s tim to rig-pa (tib.) znai svijest, koja se ne moe svijesti na sposobnost spoznajne funkcile kojom ona spoznaje, ili zna za sebe da jeste. Uobiajeno, rig-pa i es-rig su sinonimi; ali, u tajnovitim i nejasnim filozofskim raspravama, kao u ovoj, rig-pa se odnosi na svijest u njenom najistijem i najduhovnijem (nadsvijetskom) aspektu, a es-rig na svijest u tom zgusnutom aspektu, ne isto duhovnom, u kojem je kognicija fenomena prisutna.

" Samanta - Sve, ili Univerzalno, ili Potpuno; Bhadra ' eDobri, ili Dobrobitni. U ovom stanju onaj koji iskuava i stvar koja je iskuena neodvojivo su jedno i isto: kao to je, na primjer, utoa zlata neodvojiva od zlata, niti je slanoa od soli. Za nor,nalni Ijudski intelekt ovo je transcendentalno stanje izvan razumjevanja. " Iz jedinstva dva stanja uma, ili svijesti, oznaena kao rig-pa 38 ~ 39

Tvoja sopstvena svijest, sijajua, prazna i neodv va od velikog Tela Zraenja, nema rodenja, niti srr i Neizmenljivo Svijetlo je ona - Buda Amitabha35. Znati ovo dovoljno je. Prijepoznajui prazninu ~ stvenog intelekta za Budastvo i posmatrajui ga svoju sopstvenu svijest, znai odrati sebe (u sta~ boanskog uma Bude3~. Ponovi ovo razgovetno i jasno tri, ili (ak) sec puta. To e prizvati u seanje (osobe na umc ranije (dok je bila iva) sueljavanje koje 3e g izvodio. Drugo, to e prouzrokovati da se gola s prijepozna kao Jasno Svijetlo; a tree, prijepozna samog sebe (na taj nain), ovjek postaje trajno sj njen sa Dharma-Kajom i Oslobo8enje e biti si; no3'. i es-rig, a simbolizovana Sve-Dobrim Ocem i Sve-Dobrom M; kom, rada se stanje Dharma-Kaje, stanje Savrenog Prosvijetljen, Budastva. Dharma-Kaja, Telo Istine, simbolizuje najistije i naj e stanje bia, stanje nadsvijetske svijesti, lieno svih mentalr ogranienja ili zamraenja, koji se pojavljuju iz kontakta prvobit svijesti sa materijom. 'S Kao to je Buda Samanta-Bhadra stanje Sve-Dobrog, tako Buda Amitabha stanje Beskrajnog Svijetla; a, kako to tekst pod~ zumeva, oba su, u krajnjoj analizi, isto stanje, samo gledano sa d strane. U prvom je naglasak na umu Sve-Dobrog, u drugom naglasak na prosvijetljujuoj bodi Moi, simbolizovanoj kao Bu Amitabha (to je personifikacija vetine Mudrosti), Izvor ivc i Svijetlosti. ?" Spoznaja Ne-Sangsare, koja je Praznina, Nepostalo, Ne~ deno, Nesainjeno, Neoblikovano, podrazumjeva Budastvo, Sa' eno Prosvijetljenje - stanje Boanskog Uma Bude. Evo jednog citata iz Dijamantske Sutre: Svaki oblik, kvalitet fenomena prolazan je i iluzoran. Kada um spozna fenomeni ivota nisu pravi fenomeni, Gospod Buda tad moe t jasno opaen. Kineski komentar glasi: Duhovni Buda mora t spoznat unutar uma, inae ne moe biti istinskog opaaja Gospo Bude. ?' Ako je ovjek, kad umire, ve upoznat sa ovim stanje putem prijethodne duhovne (ili, jogike) vebe, i ako ima moi dostigne Budastvo u ovom sveprijesudnom trenutku, Toak Radai se zaustavlja, a Oslobodenje je trenutno dostignuto. Ali je tak duhovno umee toliko izvanredno retko da je normalno mental stanje osobe na umoru neskladno sa uzvienim postignuem ops javanja u stanju u kom Jasno Svijetlo sija; a onda sljedi postep salaz u sve nia stanja Bardo postojanja i, najzad, ponovno roden UPUTSTVA U VEZI DRUGOG STUPANJA IKHAI BARDOA: DRUGOREDNO JASNO SVIJETLO VIENO ODMAH POSLIJE SMRTI Tako je prvoredno Jasno Svijetlo prijepoznato i Oslobodenje zadobijeno. Ali, ako postoji neka sumnja da prvoredno Jasno Svijetlo nije prijepoznato, onda (se sa sigurnou moe prijetpostaviti da) dolazi do osvita onog to se naziva drugorednim Jasnim Svijetlom (nad prijeminulim), koje osvie (poto je disanje prijestalo), poslije neto dueg vremena no to je potrebno da se obeduje~~. S obzirom na neiju dobru ili lou karmu;v, vitalna snaga otie dole, ili u desni ili u levi nerv, i izlazi kroz bilo koji od otvora (na telu). Onda dolazi do bistrog stanja uma.'. Slinost sa igtom kojom se balansira i koja se kotrlja po tankoj niti, lame koriste da razjasne ovo stanje. Sve dok je igla u ravnotei, ona ostaje na koncu. Deava se tako, medutim, da zakon gravitacije deluje na nju i ona pada. U sferi Jasnog Svijetla, slino, mentalnost osobe na umoru, na tren uiva u okolnostima ravnotee, ili savrenog ekvilibrijuma, i onih jednosti (bivanja Jednim sa Svim). Zbog nebliskosti sa takvim stanjem, koje je ekstatiko stanje ne-ega, potprane svijesti, principu svijesti obine osobe nedostaje moi da funkcionie u njemu; karmike sklonosti zaklanjaju princip svijesti mislima o linosti, o individualizovanom biu, o dualizmu, i, gubei ravnoteu, princip svijesti biva odbaen od Jasnog Svijetla. Ideacija ega, sopstva, ona je koja sprijeava spoznaju Nirvane (koja je utrnue plamena sebine udnje); i tako Toak Zivoga nastavlja da se okree. '~ Odmah poto vitalna snaga prode do srednjeg nerva osoba na umoru iskusie Jasno Svijetlo u njenoj primitivnoj istoti, Dharma-Kaju nezamrljanu; a ako ne bude u stanju da se vrsto dri tog iskustva, iskuava zatim drugoredno Jasno Svijetlo, budui da je pala u nie stanje Bardoa, gde je Dharma-Kaja zatamnjena karmikim mrljama. ' U najoptijem smislu, ovaj termin oznaava zakon moralne retribucije. To je uenje (zakon) o etikim poslijedicama sopstvenih inova, o akumulaciji poslijedica djelanja. ~" Tib., .es-pa, ovde prijevedeno kao um. Prijevodilac originalnog teksta, Lama Kazi Dava-Samdup, dodao je sljedei komentar: Witalna snaga, koja dolazi prijeko pupanog psihikog-nervnog centra i princip svijesti, koji dolazi prijeko modanog psihikog-nervnog centra, sjedinjuju se u sranom psihikom-nervnom centru, a pr; izlasku iz tela odatle, normalno - kroz Otvor Brame, uzrokuju u umiruoj osobi stanje ekstaze najveeg intenziteta. 40 ~ 41 Rei da sjaj (prvorednog Jasnog Svijetla) opstojava tokom perioda potrebnog za obed (zavisi od) dobrog ili loeg stanja nerava i, takode, od toga da li je bilo prijethodne vebe (u sueljavanju), ili ne. Kada princip svijesti dospe izvan tela (on kae sebi samom), Jesam li ja mrtav, ili nisam mrtav? On to ne moe odrediti. On vidi svoje rodake i poznanike, kao to je bio navikao da ih vida ranije. On ak uja kukanje.

Uasavajue karmike iluzije jo nisu osvanule. Niti su jo dola zastraujua prikazanja, ili iskustva, uzrokovana od Gospoda Smrti. Tokom ovog intervala upute treba da primeni (la, ma, ili ita): Ima onih (posveenika) usavrenog stupnja i onih vizualizatorskog stupnja. Ako se radi o nekome ko je bio na usavrenom stupnju, onda ga pozovi triput pv imenu i stalno iznova ponavljaj gornja uputstva o sueljavanju sa Jasnim Svijetlom. Ako se radi o nekome ko je bio na stupnju vizuelnog prijedstavljanja, onda mu proitaj uvodne opise i tekst Meditacija o njegovom boanstvu-zatitniku, a onda kai: O, ti koji si plemenita roda, meditiraj nad tvojim boanstvom-zatitnikom. (Ovde ita treba da nave de ime tog boanstva.) Ne budi rastrojen. Priljeno skoncentrii svoj um na boanstvo-zatitnika. Mediti~ raj nad njim kao da je on odbljesak meseca na vodi, pojavan, a ipak nepostojei (po sebi). Meditiraj nad njim kao da je bie sa fizikim telom. Tako govorei, (ita e) naglasiti to. Ako je (pokojnik) iz naroda, kai: Sljedei stupanj manje je intenzivan. U prvom, ili prvoredno stupnju iskuava se prvoredno Jasno Svijetlo, na drugom stupnj drugoredno Jasno Svijetlo. Lopta koju ovjek pusti da se kotrlja ima najjai zaokret I prvom okretu; drugi je okret sporiji, i svaki je sljedei zaokret s sporiji, sve dok se lopta sasvim ne umiri. A slino je i sa principo svijesti pri smrti ovjekovoj. Njegov prvi duhovni okret, neposredi po naputanju tela iz semaljske ravni, najbri je; sljedei je spori Konano, kada se kar~na istroi u posmrtnom stanju, princip sve se umiruje, ulazi se u matericu, a onda sljedi ponovno rodenje ! ovom svijetu. 42 Meditiraj nad Velikim Saoseajnim Gospodom~'. Na ovaj nain sueljeni, ak i oni za koje se ne bi oekivalo da prijepoznaju Bardo (nepotpomognuti), nesumnjivo e ga prijepoznati. Osobe koje su, dok su ivele, bile sueljene (sa Stvarnou) od strane gurua, a koje se ipak nisu blisko upoznale sa njom, nee biti u stanju da same jasno prijepoznaju Bardo. Ili guru, ili brat po veri, morae da ivo utiu na takve osobe4z. Mogu se nai ak i oni koji su se blisko upoznali sa uenjima, a koji ipak, zbog estine oboljenja koje izaziva smrt, mogu biti mentalno nesposobni da se suoe sa iluzijama. Za takve je, takode, ovo uputstvo apsolutno neophodno. Opet, (ima onih) koji su, iako su nekada bili blisko upoznati sa uenjima, postali podloni padu u jadna stanja bitisanja usljed prijenebregavanja zaveta, ili neuspeha da se sutinske dunosti izvedu poteno. Za njih ova uputstva su nezamenljiva. Ako je prvi stupanj Bardoa bio shvaen pri prvom susretu s njim'3, to je najbolje. Ali, ako to nije sluaj, primenom ovog razgovetnog podseanja (prijeminulog), dok je na drugom stupnju Bardoa, njegov se intelekt budi i postie oslobo8enje. Dok je na drugom stupnju Bardoa, ovjekovo telo je po prirodi ono to se naziva sjajnim iluzornim telom~, " p. 80, 130, 149 i 150. '` ovjek moe uti detaljan opis vetine plivanja a da, ipak, nikad ne pokua da pliva. Iznenada baen u vodu on uvida da ne zna da pliva. Tako je i sa onima koji su bili poduavani teoriji o tome kako da se ponaaju u vreme kad smrt nastupi, a tu teoriju nisu nikad primenili putem vebi joge: oni ne mogu odrati neprijekinutim protok svijesti; postaju sve vie zapanjeni promenama uslova; i ne uspevaju da naprijeduju, ili da iskoriste priliku koju smrt prua, osim ako su podrani i upueni od strane ivog gurua. ak i pored svega to guru moe uiniti oni obino, zbog loe karme ne uspevaju da prijepoznaju Bardo kao-takav. " Bukvalno, ako je uhvaen za perin. " .'C'laja-rupa - isto (ili, sjajno) iluzorno telo. Ovo je eteriki duP~ikat fizikog tela iz zemaljske ravni, astralno telo teozofije. 43 Ne znajui da li (je on) mrtav, ili ne, (stanjE lucidnosti se pojavljuje (kod prijeminulog)'S. Ako sr ova uputstva uspeno primene na prijeminulom, do! je u takvom stanju, onda, poto susree Majku-Stvat nost i IzdanakStvarnost~, karma ne kontrolie'~ Kao to sunevi zraci, na primjer, razgru pomrainu tako Jasno Svijetlo na Stazi rainjava mo karme. Ono to se naziva drugim stupnjem Bardoa osviu nad mislenim telom'R. Saznavalac4v lebdi u okvirimi onih mesta na koja su njegove aktivnosti ogranien~ Ako se u ovom periodu ovo naroito uenje prime~l dejstveno, onda e svrha biti ispunjena; jer, karmilsa iluzije jo nee doi i, stoga, (prijeminuli) nee moi c~ bude okretan tamo i ovamo (od svog cilja postizan,~ Prosvijetljenja). a5 Sa odlaskom principa svijesti iz Ijudskog tela nastaje psihi ushienje, koje biva zamenjeno stanjem lucidnosti. '~ Dharma Matrl Putra - Majka i Izdanak 5tvarnost (ili, Istin Izdanak-Istina ono je to je spoznato u ovom svijetu putem pral duboke meditacije (dhjana). Majka-Istina je Prvobitna, ili Tem~ na Istina, koja se iskuava samo poslije smrti, dok je Saznava u Bardo stanju ravnotee, prije nego to karmike sklonosti erul raju i aktiviraju se.

Ono to je fotografija, uporedena sa objektom koji se fotogr e, Izdanak-Stvarnost je prijema Majci-Stvarnost. " Karma je nesposobna da okrene usta ili glavu, ime podrazumjeva jaha koji upravlja konjem uzdama i demom, 's Misleno telo, telo iudnji, ili >>mentalno telo. y Vidi nap. 23, 30 i 32. DEO II BARDO DOIVLJAVANJA STVARNOSTI UVODNA UPUTSTVA KOJA SE TIU DOIVL.IAVANJA STVARNOSTI TOKOM DRUGOG STUPNJA BARDOA, NAZVANOG ONJID BARDO, KADA SE POJAVLJUJU KARMIKA PRIVIDENJA ak i ako prvoredno Jasno Svijetlo nije prijepoznato, ako je Jasno Svijetlo drugog Bardoa bilo prijepoznato, Oslobodenje e biti dostlgnuto. Ako ovjek nije osloboden ak ni time, onda ono to se naziva treim Bardoom, ili onjid Bardo, osvie. U ovom, treem stupnju Bardoa, karmike iluzije poinju da blistaju. Vrlo je vano da se ovo Veliko Sueljavanje iz onjid Bardoa proita: ono ima puno moi i moe uiniti mnogo dobrog. Negde u ovo vreme (prijeminuli) moe videti kako se prijekida sa daljim deljenjem hrane, kako se sa tela skidaju odevni prijedmeti, kako se isti mesto na kojem se nalazila ponjava za spavanjes; moe uti sve zapomaganje i plakanje svojih prijatelja i rodaka i, mada ih on moe videti i uti kako nariu nad njim, oni ne mogu uti njega kako ih zove, tako da on odlazi nezadovoljan. U to vreme, zvuci, svijetlosti i zraci - sva tri - doivljavaju se. Ovi zgraavaju, zastrauju i uasavaju t prouzrokuju mnogo umora. U tom trenutku, ovo sueljavanje sa Bardoom (tokom iskuavanja) Stvarnosti treba primeniti. Pozovi prijeminulog po imenu i ispravno i razgovetno mu objasni, ovako: "' Ovo se odnosi na ( 1 ) podelu hrane za pokoj due prijeminulog, tkom pogrebnih obreda; (2) na njegovo telo koje priprijemaju za ukop; (;) na njegov krevet, mesto gde je spavao. 44 ~ 45 O, ti plemenita roda, sluaj sa punom panjom, r budi rastrojen: Postoji est stanja Bardoa; poimena prirodno stanje Bardoa dok si u materici; Bar snenog stanja; Bardo ekstatike ravnotee dok u dubokoj meditaciji; Bardo trenutaka smrti; Bar tokom (doivljavanja) Stvarnosti; Bardo obrnutc procesa sangsarike egzistencije. To su tih est.s~ O, ti plemenita roda, ti e iskusiti tri Bardo, Bardo trenutaka smrti, Bardo (tokom doivljavanj~ Stvarnosti i Bardo dok traga za ponovnim rodenjen Od ova tri, sv~ do jue, ti si iskuavao Bardo trenut ka smrti. Iako je Jasno Svijetlo Stvarnosti osvanu iznad tebe, nisi bio u stanju da ga se dri i tal, mora lutati ovuda. Od sad pa nadalje, iskusi~ (druga) dva, onjid Bardo i Sidpa Bardo. Obratie nerastrojenu panju onome sa im u sada sueliti, i dri se toga: O, ti plemenita roda, ono to se naziva smrt sada nastupilo. Ti naputa ovaj svijet, ali ti nisi jedir (smrt) dolazi po svakog. Ne prijanjaj, dragovolj~ i u slabosti, za ovaj ivot. ak i ako prijanja slabosti, nee moi ovde da ostane. Nee zadob nita vie od lutanja u ovoj Sangsaris2. Ne budi priv en (ovom svijetu); ne budi slab. Seti se plemenit~ Trojstva53. O, ti plemenita roda, ma kakav se strah i uas te mogu javiti u onjid Bardou, ne zaboravi ove rijei; s~ Redom: (svako od ovih stanja naziva se Bardo, ili Posre~ stanje, stanje Nesigurnosti) (1) Stanje Nesigurnosti mesta rodf (ili, dok je u materici); (2) Stanje Nesigurnosti (tokom doivljt nja) stanja sna; (3) Stanje Nesigurnosti (tokom doivljavai Dhjane (Meditacije) u Samadhiju (Ekstatikom ekvilibrijumu); Stanje Nesigurnosti trenutaka smrti (ili, u trenutku umiranja); Stanje Nesigurnosti (tokom doivljavanja) Stvarnosti; (6) Sta Nesigurnosti u inverznom procesu sangsarike (ili, svijetovne) e stencije - stanje u kojem Saznavalac traga za ponovnim rodenj s= Toak ivota, stvar koja se vrti kao igra unaokolo, z ka, vrtlog; svijet prividnih, lanih i iluzornih fenomena. s' To su: Buda (Probudeni), Dharma (Pismo) i Sangha (! tenstvo). 46 nosei njihovo znaenje u srcu, idi naprijed: u njima lei vitalna tajna prijepoznavanja: Avaj!, kada neizvesno doivljavanje Stvarnosti zazori nada mnom ovde54, Sa svim mislima o strahu, uasu i grozi prijema svim (prividajnim pojavama) otklonjenim, Nek prijepoznam svakakve (vizije) koje se pojave kao odbljeske moje sopstvene svijesti; Nek ih saznam kao od prirode privida u Bardou: Kad u ovom svevanom trenutku imam priliku da postignem veliki ishod, Neka se ne plaim nizova Mironosnih i Gnevonosnih (Boanstava), mojih sopstvenih mislenih oblija, Ponovi ove (stihove) jasno i, pamtei njihovo znaenje dok ih ponavlja, stupi naprijed, (O, ti plemenita roda). Pomou toga, bilo kakve da se vizije uasa i grozote jave, prijepoznavanje je sigurno; i ne zaboravi ovo vitalno, tajnovito umee koje lei u tome. O, ti plemenita roda, kada su se tvoje telo i um rastavljali, ti mora da si namah iskusio naziranje iste Istine, tanane, svijetlucave, bljetave, zasenjujue slavohodne, zraee uzvieno, po izgledu kao opsena koja se kree

poput horizonta uprolee u jednom stalnom toku vibracija. Ne budi prijepadnut time, niti uasnut, niti zgranut. To je zraenje tvoje sopstvene istinske prirode.'Prijepoznaj je. Iz sred srede tog zraenja prirodni zvuk Stvarnosti, titrajui i odzvanjajui kao hiljade gromova istovremenog zvuanja, pojavie se. To je prirodni zvuk samog tvog istinskog sopstva. Ne budi prijepadnut time, niti uasnut, niti zgranut. Telo koje ti sada ima naziva se misleno telo " Stvarnost se doivljava u stanju nesigurnosti jer je Saznavalac doi;pjava kroz Bardo kopiju iluzornih perceptivnih sposobnosti tela iz zemaljske ravni, a ne putem nezatamnjene iz nadsvijetske svijesti istog Dharma-Kaja stanja, u kom ne moe biti Bardoa (to jest, Nesigurnog, Posrednog stanja). 47 _ sklonosti55. Poto nema materijalno telo od m~ i krvi, ma ta se moe pojaviti - zvuci, svijetlosti, zr - svi su oni, sva tri, nemoni da te povrede: ti nen mogunosti da umre. Sasvim je dovoljno da zna su ova prividenja tvoja sopstvena mislena oblii Prijepoznaj to kao Bardo. O, ti plemenita roda, ako sada ne prijepozna sv sopstvene mislene oblike, ma ta da si, od mediti nja i od posveivanja, izvodio dok si bio u ljudsk svijetu - ako se nisi susreo sa ovim sadanjim podu ma - svijetlosti e te prijepasti, zvuci e te zgroz a zraci e te uasnuti. Ako moda ne zna o svevani klju za uenja - budui da si nesposoban prijepozna zvuke, svijetlosti i zraenja - ti e mot da luta u Sangsari. OSVANUE MIRONOSNIH BOANSTAV OD PRVOG DO SEDMOG DANA (Prijetpostavljajui da je prijeminuli karmiki prijed dreden - kao to to obini smrtnik jeste - da prijebrc etrdeset i devet dana Bardo postojanja, uprkos m estim sueljavanjima, dnevna ispatanja i opasno koje mora susresti i nad kojima mora pokuati trijumfuje, tokom prvih sedam dana, u kojima osvi Mironosna Boanstva, objanjavaju mu se detalj u sljedeem_;~rvi dan, sudei prijema tekstu, ocenjt se da pada u vreme kad bi normalno bilo oekivati se prijeminuli osvijesti prijed injenicom da je mrtav i putu nazad da bude ponovo roden, ili oko tri i po_ etiri dana poslije smrti.) PRVI DAN O, ti plemenita roda, bio si beslovesan zadnja tri i po dana. Onog trenutka kad se 55 Telo uma (ili, misli); navike, sklonosti (rodene iz s ke, ili svijetovne egzistencije). 48 povratio iz ove obeznanjenosti, pomislie: ta se dogodilo! Djelaj tako da prijepozna Bardo. U to vreme, sva Sangsara bie u prijevratu56; a fenomenalne prikaze koje e tada videti bie odbljesci i boanstvas'. Sva nebesa pojavie se u dubokom plavetnilu. A onda, iz Centralne sfere, nazvane Rasejavanje semenas~, Bhagavan Vairoanasv, bele boje i zastoljen na prstolu lava, nosei toak sa osam prijeaga; koga grli Majka Prostranstava nebeskih~, ukazae ti se. To je masa tvari razreena u svoje prvobitno stanje, koje je plava svijetlost. Mudrost Dharma-Dhatua, plave boje, svijetlucava, prozirna, slavodobitna, zasenjujua, iz srca Vairoane, kao Oca-Majkeb', bacie se i pogodie te svijetlom, tako zranim da e ti jedva biti u stanju da gleda u njega. s" To e rei da e fenomeni, ili fenomenalne egzistencije, onako kako su doivljene u Ijudskom svijetu, biti doivljene na sasvim drugi nain u Bardo svijetu, tako da e nekom ko je tek umro one izgledati kao da su u prijeokretu, ili zbrci; stoga i upozorenje prijeminulom, koji se mora priviknuti na posmrtnu ravan, ba kao to se i beba mora priviknuti na ovaj svijet. `' Na ovoj taki, kad bajne Bardo vizije poinju da zore znalac bi, pri pokuaju da ih racionalizuje, trebalo da stalno dri na umu da je ova rasprava sutinski ezoterika, budui da je veim djelom, a naroito odavde pa nadalje, alegorina i simbolina u odnosu na psihika iskustva u posmrtnom stanju. SR Rasejavanje semena (svih stvari). Ezoteriki, to je Dharma-Datu (vidi nap. 31). `y Vairoana, Dhjani Buda Centra (ili, Centralne sfere). Vairoana bukvalno znai, u oblicima ini vidljivim; stoga je Manifestant fenomena, ili Noumena. Toak koji dri simbolizuje suverensku mo. Njegov naziv, Bhagavan (koji se primenjuje na mnoga boanstva koja e usljediti), a koji znai Onaj koji je u posedu 1)ominiona (ili, est moi), ili Pobednik, kvalifikuje ga kao Budu, onog koji je pobedio i ima dominion nad sangsarikom egzistencijom. "' Gospa - Vladar prostranstava nebeskih, (Akasa Dhatu l~vari). Majka je enski princip univerzuma; Otac, Vairoana, seme je svega to jeste. ' Ovde, kao i u odeljcima koji sljede, glavno boanstvo u sebi personifikuje muki, ba kao i enski princip prirode i stoga se naziva Otac-Majka (boansko prisajedinjenje). 49 Uporedo s tim, takode e sijati mutno belo svijetlo od deva~2, koje e te pogoditi prijeko ela. Na ovom stupnju, ne sme biti zapanjen prijed boanskim plavim svijetlom koje e se pojaviti sijajui i slavodobitno; ne budi prijepadnut njim. To je svijetlost Tathagateb', nazvano Svijetlost Mudrosti DharmaDhatua. Uzdaj se verom u nj, povjeruj mu odluno i moli mu se, mislei (svojim umom) kako je ono svijetlost

koja izvire iz srca Bhagavan Vairoane i koja dolazi da te primi dok si u opasnoj klopci Bardoa. To svijetlo, ono je svijetlo milo~ti Vairoanine. Ne budi zaveden mutnim belim svijetlom deva. Ne budi mu privren; ne budi slab. Ako mu bude privren, odlutae u boravita deva i bie uvuen u vir est Loka~'. To je samo upadica da te prijeprijei na Stazi Oslobodenja. Ne gledaj u njega. Gledaj u bljetavo plavo svijetlo sa dubokom verom. Priljeno posvijeti sve svoje misli Vairoani i ponavljaj za mnom ovu molitvu: Avaj!, kad lutam u Sangsari, zbog pogubne posti , Na zranoj svijetlosnoj stazi Dharma-Dhatu Mua sti Nek me vo.di Bhagavan Vairoana, Neka mi Boanska Majka beskrajnog Prostora de uvar; Neka me bezbedno prijevedu prijeko strahovite z ke Bardoa; I nek me postave u stanje Sve-Savrenog BI StVa. Molei ovako, sa dubokom poniznom verom, ( e se prijetopiti, u slavoluku dugine svijetlosti, u sr "= Deva znai bog; ali i muko, muki princip. "' Onaj koji je proao tim istim putem; to jest, Onaj koji postigao cilj (Nirvanu) - neki Buda. " To su est svijetova (sangsarike egzistencije): (1) svijet bogo~ (2) svijet titana; (3) Ijudski svijet; (4) svijet divljih ivotinja; (5) s~ duhova; i (6) svijet pakla. 50 Vairoanino i dostii e Budastvo u Sambhoga-Kaji, u Centralnoj sferi Gusto zbijenogbs. DRUGI DAN Ali, ako - ne istrajavajui u ovom sueljavanju, usljed moi srdbe i zatamnjujue karme - ovjek bude prijepadnut pri susretu sa ovim slave dostojnim svijetlom i utekne, ili bude prijeplavljen iluzijama, uprkos molitvi, drugog dana Vadra-Satva i njegova pratea boanstva, ba kao i ovjekova zlodjela (zasluna) Pakla, doi e da ga prihvate. Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo: O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Drugog dana e isti oblik vode sijati kao belo svijetlo. U to vreme, iz duboke, plave Istone sfere Prijevashodne sree, Bhagavan Akobhja, (kao) Vadra-Satva~, plave boje, koji u ruci dri petokrako dordeb', ustolien na prijestolu slona, a grli ga Majka Mamaki~, pojavie ti se, dvoren od strane Bodisatvi Kitigarbhe i Maitrejeby, sa enskim Bodisatvama Lasemom i Pupemom'. Ovih est bodikih boanstava pojavie ti se. ``` vrsto oblikovana, ili Gusto zbijena sfera; semenje svih univerzalnih snaga i stvari gusto je zbijeno u njoj. Na tibetanskom jeziku naziva se Og-min, to bukvalno znai Nema dole, odnosno oznaava sferu u kojoj nema pada, jedno stanje koje vodi u Nirvanu; to je prijevashodno sfera Buda. ~' Akobhja (Neuzdrmani, ili Nepokretni), Dhjani Buda istonog pravca, ovde, kao i kasnije u tekstu, pojavljuje se kao Vadra-Satva (Boanski herojskog uma, ili Neunitivog uma), njegova Sambhoga-Kaja, ili ukraeni aktivni refleks. "' Dorde je lamaiki skiptar, neka vrsta munje Indrine (3upiter). `~ Mamaki je jedno od 108 imena koje se daju Dolmi (sansk., Tara), nacionalnoj boginji Tibeta. (Vidi nap. 88.) WMaterica (ili, Utroba) Zemlje; i Ljubav, Buda koji ~e d~ i koji e izmeniti oveanstvo putem moi boanske ljubavi. behareLeLasema jle~prijedsgtavljenaaVelikog Saalnika; druBodisatve akdora, (sansk., Vadra-Pani), Vladaoca mu; a trea je Bodisatve Dampal-janga (sansk., Mundugho3c~ga Mistike Mudrosti. (Vidi nap. 149.) sve obine ljude, ovaj Thodol nezamenljiv'3'. Ali one koji su meditirali nad Velikim Savrenstvc i Velikim Simbolom'3z prijepoznae Jasno Sve u trenutku smrti; i, zadobijajui Dharma-Kaju, svi oni biti takvi da im itanje ovog Thodola nee t potrebno. Prijepoznavajui Jasno Svijetlo u trenut smrti, oni e, takode, prijepoznati vizije Mironost i Gnevonosnih, tt~kom onjid Bardoa, i zadob Sambhoga-Kaju; ili, prijepoznavajui, tokom Sid Bardoa, zadobijaju Nirmana-Kaju; a, radajui se viim ravnima, oni e se, u sljedeem ponovni rodenju, susreti sa ovom Doktrinom i onda e uiv kontinuitet karmet33. Iz svega ovoga vidi se da je ovaj Thodol doktr~ kojom se moe dostii Budastvo bez meditacije; di trina koja oslobada samo (njenim) uvenjem; dok na koja vodi bia sa obilnom zlom karmom na Taj~ Stazi; doktrina koja proizvodi trenutno razlikova (izmedu onih koji su u nju upueni i onih koji nis budui da je dubokouvidna doktrina koja podar Savreno Prosvijetljenje trenutno. Ona osetna bia kojih je ona dostigla ne mogu otii u nesrena stat ~j~ Lame smatraju da, iako su samo dobrota i poznavanje kn poeljni kod posveenika koji tragaju za Oslobodenjem, dotL duhovna mudrost, koju prati nepokolebljiva vera, i zanemariv~ svakog intelektualizma, nezamenljivi. Jedno od pristupnih u stava, kojem se ue svi novoobraenici, jeste Teko je zs dostii Oslobodenje samo kroz intelektualno znanje; kroz v Oslobodenje se lako postie. , i3z Veliko Usavravanje odnosi se na temeljnu doktrinu . se tie zadobijanja Savrenstva, ili Budastva, onako kako se u koli Gurua Padme Sambhave (vidi nap. 6.). Veliki Simi (Maha Mudra) odnosi se na jedan drevni indijski sistem j~ povezan sa ovom kolom, a koga danas naroito praktikuju ! benici polu-reformisane Kargjutpa sekte, osnovane u drugoj p vini jedanaestog vjeka od strane uenog tibetanskog jogija Ma koji je, poslije boravka u Indiji, uveo Veliki Simbol na Ti Milarepa (vidi nap. 1), najomiljeniji od svih tibetanskih jogija, je kao Marpin nasljednik, razvio upotrebu Velikog Simbola i pt vio je za temelj nauavanja ove Sekte. ~33 Ako do prijepoznavanja Stvarnosti dode kad ona prvi osvane, odnosno ako se sneva u sangsarikoj egzistenciji pro u boanskom stanju Sambhoga-Kaje. tokom onjid Bardoa. 78 Ova (doktrina) i Tahdol (doktrina)'34, kada se pripoje jedna drugoj, obrazuju mandalu od zlata, inkrustriranu tirkizom, koja ih zdruuje. Onda, kada je nezamenljiva priroda ovog Thodola pokazana, sada sljedi sueljavanje sa osvitom Gnevonosnih Boanstava u Bardou. OSMI DAN Opet, pozivajui prijeminulog po imenu,'(obrati mu se) ovako: ,

O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Poto nisi bio u mogunosti da prijepozna kad su Mironosna (Boanstva) sijala nad tobom u gornjem Bardou, doao si lutajui ovako daleko. Sada, osmog dana, Gnevonosna Boanstva to krv piju doi e da sijaju. Djelaj tako da ih prijepozna, a da ne bude rastrojen. O, ti plemenita roda, Veliki slavljeni Buda Heruka, tamno braon boje; sa tri glave, est ruku i etiri vrsto postavljena stopala; sa (desnim) licem belim, levim crvenim, centralnim tamno braon; telo mu malan ponovnih radanja se prijekida; a Probudeni se vraa, voljno i potpuno svijesno, u Ijudski svijet, kao Boanska Inkarnacija, da radi na uzdizanju oveanstva. Ako se prijepoznavanje odloi do Sidpa Bardoa, dostigne se Nirmana-Kaja, a to je samo delimino razbudivanje, ne bezoblana spoznaja Stvarnosti, budui da je Sidpa Bardo mnogo nia ravan od one onjid Bardoa; ali e ak i tad biti zadobijen mnogi blagodat duhovno prosvijetljenog rodenja , na jednoj od viih ravni - deva-loka, asura-loka, ili ljudska kola - ' a poto se ponovo rodi u ljudskom svijetu, posveenik e prijeuzeti prouavanje, zahvaljujui zadobijenim sklonostima u prijethodnom zivotu na zemlji, mistikih mantrajana doktrina i jogikih vebi, sa one take na kojoj su oni bili prijekinuti smru - a to je kontinuitet karme. "' Tahdol je malo, tibetansko djelo, koje se u potpunosti sastoji d mantri, a koristi se kao pratee uz Bardo Thodol. Ako smrtno oboleli umre znajui Tahdol mantre, ove mu, budui da su moni Ilismani, pruaju bezbedan prolaz kroz Bardo i sreno ponovno denje. Vrlo esto se primjerak Tahdola (ili, samo njegove mantre a ~zanim trakama papira i povezane u maleni svitak), stavlja pored lea i spaljuje, ili ukopava, zajedno s njim - ba kao to se primjerak Egipatske knjige mrtvih obino zakopava sa mumi1m. 79

isputa plamenove zraenja; devetoro oiju irt otvorenih, tr uasavajuem pronicanju; sa obrva podrhtavajuim kao munje; isturenih zuba, cakta i postavljenih jedan iznad drugog; koji isputa sor ne izuste, kao a-la-la i haha i otre zviduk zvuke; kose crvenkasto-ute, nakostreene, koja ; i; glave ukraene osuenim (ljudskim) lobanja i simbolima sunca i meseca; kojem crne zmije i sir (ljudske) glave ine ogrlicu na prsima; prva mu, desnih ruku, dri toak, srednja ma, a zadnja boi nu sablju; prva mu, od levih ruku, dri zvono, srec vr od lobanje, zadnja pluno ralo; njegovo i obgrlila je Majka, Buda Krotiorima'35; sa desr rukom dri se njegovog vrata, a levom mu ust prinosi crvenu koljku (punu krvi), (odajui) z nepcima kao praskanje (i) treskanje i potmuli zv glasan kao grom; (iz ta dva boanstva izviru) zra~ plamenovi mudrosti, koji gore iz svake pore telu), od kojih svaki sadri plameni dorde; ~ boanstva koja,- tako zajedno), stoje sa (jedm nogom savijenom, a (drugom) uspravnom i napet~ na podijumu koji nose rogati orlovi"~, doi e ~ tebe iz unutranjosti tvog sopstvenog mozga i s>j ivahno nad tobom. Ne plai se toga. Ne budi zal) paen. Znaj da je to otelotvorenje tvog intele Poto je to tvoje sopstveno zatitniko boanstvo uasavaj se. Ne budi zaplaen, jer u stvarnosti j~ Bhagavan Vairoana, Otac-Majka. Istodobno sa ~ poznavanjem, oslobodenje e se postii: ako ih ] pozna, stapajui (sebe), u prisajedinjenju, sa za nikim boanstvom, Budastvo u Sambhoga-Kaji ~ zadobijeno. ~" (enski) Buda; Mona Gnevonosna Majka. ~' To su Garude iz indijske i tibetanske mitologije. I'ril sa glavom orla i telom ovjeka i ptice, sa dve ruke sline [ dva orlovska krila i dve kande. Simboliki, personifikuju i aspiraciju. DEVETI DAN Ali. ako ovjek pobegne od njih, poto zane zaprijepaenje i uasavanje onda, devetog dana, boanstva to krv piju iz Vadra Reda doi e da ga prihvate. Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo: O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. (On) iz Vadra Reda onih to krv piju, nazvan Bhagavan Vadra Heruka, tamno plave boje; sa tri lica, est ruku i etiri vrsto postavljena stopala; u prvoj desnoj ruci (dri) dorde, u srednjoj vr od lobanje, u zadnjoj borbenu sablju; u prvoj levoj zvono, u srednjoj vr od lobanje, u zadnjoj pluno ralo; njegovo telo grli Majka Vadra Krotiorima, koja se desnom (rukom) dri njegovog vrata, a levom mu prinosi crvenu koljku (punu krvi), poniknue iz istone etvrti tvog mozga i doi e da sijaju nad tobom. Ne plai se toga. Ne budi zaprijepaen. Ne budi zgranut. Znaj da je to otelotvorenje tvog intelekta. Poto je to tvoje sopstveno zatitniko boanstvo, ne uasavaj se. U stvarnosti, (oni su) Bhagavan Vadra-Satva, Otac i Majka. Vjeruj u njih, Prijepoznavajui ih, osloboenje e biti postignuto odmah. Tako (ih) proglaavajui, a znajui da su zatitnika boanstva, stapajui se (u njih), u prisajedinjenju, Budastvo e biti zadobijeno. DESETI DAN Ipak, ako ih ovjek ne prijepozna, budui da su zatamnjenja zlih djela uvie jaka, i bei od njih u uasu i zgraavanju, onda, desetog dana, (boanstva) to krv piju iz Reda (Dragocenog) kamenja doi e da ga prihvate. Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo: ~, ti plemenita roda, sluaj. Desetog dana, (boanstvo) to krv pije iz Reda (Dragocenog) kamenja, nazvano Ratna Heruka, ute boje; (koje ima) tri lica, 80 est ruku, etiri vrsto postavljena stopala; de (lice) belo, levo crveno, centralno tamno uto; u c ulu plamenova; u prvoj, od est ruku, dri dragoc kamen, u srednjoj trozube osti, u zadnjoj tap; u voj, od levih ruku, zvono, u srednjoj vr od loba~ u zadnjoj trozube osti; telo mu grli Majka Ra Krotiorima, koja se (desnom) rukom dri njego vrata, a levom mu prinosi crvenu koljku (punu kr poniknue iz june etvrti tvog mozga i doi e sijaju nad tobom. Ne plai se. Ne budi uas~ U stvarnosti, (oni su) Otac-Majka Bhagavan Ra Sambhava. Vjeruj u njih. Prijepoznavanje (njih) i za bijanje oslobodenja bie istovremeni. Tako (ih) proglaavajui, a znajui da su zatit ka boanstva, stapajui se sa njima, u prisajedinje~ Budastvo e biti pridobijeno. JEDANAESTI DAN Ipak, iako sueljen ovako, ako ovjek, zbog m zlih sklonosti, uasa i zgraavanja koji se javljaju, prijepoznavajui ih kao zatitnika boanstva, bei njih, onda, jedanaestog dana, Red Lotosa koji pije doi e da ga prihvati. Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog imenu, ovakvo: O, ti plemenita roda, jedanaestog dana, (bo stvo) koje krv pije, iz Lotosovog Reda, nazv~ Bhagavan Padma Heruka, crvenkasto-crne bc (koje ima) tri lica, est ruku i etiri vrsto postavlj~ stopala; desno (lice) belo, levo plavo, centralno venkasto-crno: u prvoj desnoj, od est ruku, .~ lotos, u srednjoj trozube osti, u zadnjoj batinu; u voj, od levih ruku, zvono, u srednjoj vr od loba pun krvit", u zadnjoj mali dobo; njegovo telo ~" Doslovno, ispunjen crvenom tenou; u lamaikim alima teni crveni pigment obino se kuristi da prijedstavlja (koja simbolizuje odricanje od ivota, ili od sangcarike egzist< je), kao 3to se i crveno vino koristi kod Hrifiana pri prieu 82

Majka Krotiorima, koja se desnom rukom dri njegovog vrata, a levom mu prinosi crvenu koljku (punu krvi); Otac i Majka sjedinjeni; poniknue iz zapadne etvrti tvog mozga i doi e da sijaju nad tobom. Ne plai se toga. Ne budi uasnut. Ne budi zgranut. Raduj se. Prijepoznaj (ih) kao proizvod tvog sopstvenog intelekta; poto (su oni) tvoja zatitnika boanstva, ne budi zastraen. U stvarnosti, oni su Otac-Majka Bhagavan Amitabha. Vjeruj u njih. U isti mah sa prijepoznavanjem, oslobodenje e nastupiti. Putem takvog spoznavanja, prijepoznavajui ih kao zatitnika boanstva, u prisajedinjenju e se stopiti (sa njima), i dostii-e Budastvo. DVANAESTI DAN Uprkos ovakvom sueljavanju, budui jo uvjek voden unazad zlim sklonostima, uasom i zgraavanjem praen, moe se desiti da ovjek ne prijepozna i bei. Tada, dvanaestog dana, boanstva to krv piju Karmikog Reda, koja prate Kerima, Htamenma i Vang-agma~'s, doi e da ga prihvate. Ne prijepoznajui, moe se javiti uas. A onda je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo: O, ti plemenita roda, dvanaestog dana, boanstvo to krv pije Karmikog Reda, nazvano Karma Heruka, tamno zelene boje; (koje ima) tri lica, est ruku (i) etiri vrsto postavljena stopala; desno (lice) belo, levo crveno, srednje tamno zeleno; velianstveno (po izgledu); u prvoj desnoj, od est ruku, dri ma, u srednjoj trozube osti, u zadnjoj batinu; u prvoj, od levih ruku, zvono, u srednjoj vr od lobanje, u zadJoj pluno ralo; njegovo telo grli Majka Karma Krotiorima, koja se desnom (rukom) dri njegovog .-.~_ "" Ova tri reda bo2anstava su boginje, indijske i tibetanske po Poreklu, od kojih Kerima ima Ijudski oblik, a Htamenma i Vang~agma Ijudska tela i ivotinjske glave; svako botanstvo simbolizuje ha ~~cinaajenu Ba do sve ti~prijeminulog.nost, koji ce javljuju kao 83 ._ vrata, a levom mu prinosi crvenu koljku; Otac i 1~ ka sjedinjeni, koji potiu iz severne etvrti tvog m ga, doi e da sijaju nad tobom. Ne plai se toga. budi uasnut. Ne budi zgranut. Prijepoznaj ih 1 otelotvorenje tvog sopstvenog intelekta. Budui su (oni) tvoje zatitniko boanstvo, ne budi zal en. U stvarnosti, oni su OtacMajka Bhaga Amogha-Sidhi. Vjeruj; i budi ponizan; (neka ti c budu dragi. U isti mah sa prijepoznavanjem, oslobc nje e nastupiti. Putem takvog spoznavanja, prijel navajui ih kao zatitnika boanstva, u prisajedi: nju e se stopiti (sa njim) i dostii e Budastvo Putem izabranih nauavanja gurua, ovjek se m di na prijepoznavanje ovih kao mislenih oblika potiu iz neijih sopstvenih intelektualnih sposot sti. Na primjer, kad neko spozna lavlju kou ( lavlju kou), oslobada se (straha); jer, iako je to s. ispunjena lavlja koa, ako je ovjek ne prijepozna takvu zaista, strah se javlja; ali, kad mu se kae d to sa