Ekološka udruga „LIJEPA NAŠA” 5.OrnitološkI festival · Bosne i Hercegovine, u Hercegovačko–neretvanskoj županiji na teritoriju općina Čapljina i Stolac, a s ostatkom

Uloga i pozicija nevladinog sektora I institucija u zaštiti, očuvanju, promatranju ptica i promocija NATURA 2000

7. – 9. listopad ‘16.

Ekološka udruga„LIJEPA NAŠA”

ČapljinaHotel MOGORJELO

5.OrnitološkIfestival

Međunarodno-znanstveni skup

3

5. Ornitološki festivalMeđunarodno-znanstveni skup

ČAPLJINA 2016.

Uloga i pozicija nevladinog sektora, institucija u zaštiti, očuvanju, promatranju ptica i promocija NATURA 2000.

radovi

5. OrnitološkI festivalMeđunarodno-znanstveni skup | Čapljina 2016.

7

Ptice i čovjek ....................................................................................................................9

HUTOVO BLATO — od posebnog lovišta do Parka prirode ..........................13

Problematika i monitoring krivolova na prostoru Hutovog blata i Mostarskog blata ......................................................................................................... 27

Akcije protiv lova i hvatanja strogo zaštićenih vrsta ptica u Vojvodini, Republika Srbija u periodu 2012. – 2016.: rezultati sinergije državnog i civilnog sektora ............................................................................................................ 31

Rezultati dvogodišnjeg istraživanja ornitofaune Hutova blata ...................39

Neka zanimljiva zapažanja kod ptica u IBA području Zasavica ................... 51

Ornitološki potencijali Mostarskog blata ............................................................63

Upravljanje zaštićenim i IBA područjima: Primjer saradnje JU za zaštićena područja Kantona Sarajevo i Centra za krš i speleologiju ............................. 81

Sadržaj5. Ornitološki festivalUloga i pozicija nevladinog sektora, institucija u zaštiti, očuvanju, promatranju ptica i promocija NATURA 2000.


8

Aktivno upravljanje zaštićenim i IBA područjima u Vojvodini, Republika Srbija, sa posebnim osvrtom na pozitivne efekte na ornitofaunu .............85

Primeri zaštite i proučavanja ptica u Srbiji 2016 ...............................................93

Uporedni pregled rezultata zimskog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini u periodu od 2011. – 2016. godine ..................................97

Zidarčac Tichodroma muraria u Bosni i Hercegovini : „širenje tržišta“... 109

Ptice na markama Bosne i Hercegovine ............................................................115

Prstenovački kamp za praćenje migracija ptica Vransko jezero ............... 117

Ornitofauna općine Nijemci ................................................................................. 129

Obilježja područja NATURA 2000 u Delti Neretve ........................................ 139

Trogodišnje istraživanje zimskog boravka ptica u slivu rijeke Trebišnjice....145

Čudesni svijet ptica ...................................................................................................153

Informatička podrška u ornitološkim procesima ...........................................157

Međunarodno-znanstveni skup | Čapljina 2016.5. OrnitološkI festival

9

Poštovani,

na samom početku dozvolite da vas sve pozdravim u ime organizatora 5. ORNITOLOŠKOG FESTIVALA – međunarodno znanstvenog skupa, Ekološke udruge

„Lijepa naša“, Ornitološkog društva „Naše ptice“ i domaćina – općine Čapljina, te uz podršku EuroNatura. Potporu u

organizaciji Ornitofestivala pružili su: Federalno ministarstvo kulture i športa, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, Županijsko ministarstvo kulture i športa HNŽ i Javno poduzeće Park prirode „Hutovo blato“.

Još od svojih početaka u Kaknju i Kraljevoj Sutjesci 2012., u Gardiški 2013., Livnu 2014., Nacionalnom parku „Kozara“ 2015. pa sve do danas, Ornitološki festival promovira prirodnu i kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i nastoji potaći razvijanje novih turističkih programa na osnovu birdwatchinga (promatranja ptica). To potvrđuje i tema ovogodišnjeg 5. Ornitofestivala „Uloga i pozicija NVO-a i institucija u provedbi NATURA2000 te promocija i stvaranje održivih turističkih programa na bazi birdwatchinga“, s ciljem povezivanja nevladinog i vladinog sektora na zaštiti i očuvanju prirodnih staništa ptica, NATURA2000 te promociji i razvoju održivih turističkih aktivnosti na Jadranskom migratornom putu/Adriatic flyway.

Upravo zbog sve izražajnijeg negativnog utjecaja na ptice i njihova stanista na Jadranskom migratornom putu, nameće se obveza svim sudionicima u prostoru da koordiniranim akcijama doprinesu očuvanju močvarnih staništa i ptica močvarica. Koncept NATURA 2000 otvara nove mogućnosti i kreira cjelovitu politiku kojom će prirodna područja biti sigurna utočišta, u kojima neće biti isključene sve ljudske aktivnosti.


10

Očuvanje biološke raznolikosti na određenim područjima traži uključivanje i poticanje širokog spektra dionika (lovaca, zaštitara, gospodarstvenika,...) čije aktivnosti moraju ostati kompatibilne s ciljevima NATURA 2000. Zbog nedovoljno afirmiranog pozitivnog učinka NATURA 2000 u bosansko hercegovačkoj javnosti, otvorila se mogućnost za nevladine organizacije da održavanjem ornitofestivala promoviraju održive oblike turizma poput birdwatchinga koji imaju dobre ekonomske i socijalne učinke bez negativnog utjecaja na prirodu, okoliš i lokalnu kulturu.

Prostori delte Neretve i močvare Hutovo blato s tradicionalnim kulturalnim krajobrazima predstavljaju pogodne prirodne i kulturalne izvore, koji su preduvjet za afirmaciju novog turističkog proizvoda–birdwatchinga/promatranja ptica. Stoga, stručna i znanstvena valorizacija prirodnih resursa uz mudro korištenje bioraznolikosti presudan je čimbenik za očuvanje močvarnih staništa te održivi razvoj cijele regije i društva u cjelini.

PredsjednikEkološka udruga „LIJEPA NAŠA” – Čapljina

Marinko Dalmatin, dipl. biolog


11

AutoriIva LukićTomislav LukićOrganizacijaxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Ptice i čovjekBirds and humans

Sažetak: Veza čovjeka i ptica kroz procese evolucije je vrlo značajna. Čovjeku su ptice u prvobitnoj zajednici koristile za hranu, a evolutivnom nadgradnjom i za druge oblike korisnosti. Ptice su zastupljene u kulturi i umjetnosti od pretpovijesnih vremena. Zajedno s ostalim životinjama prikazane su u ranim spiljskim slikama. Ptice su česta pojava u religijama, vjerovanjima i popularnoj kulturi u kojoj ispunjavaju nekoliko uloga. U vjerovanjima služe kao glasnici, svećenici ili vođe pod određenim božanstvima. Tijekom povijesti postaju predmetom kulturnog izričaja, pa tek pojavom grčkih filozofa i predmetom istraživanja. Ptice su vrlo vidljive i uobičajene životinje i ljudi s njima imaju dug odnos. Prvu klasifikaciju ptica napravili su Francis Willughby i John Ray u svojoj knjizi iz 1676. naslova Ornithologiae pa je taj rad bio osnova za današnji klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio Carl Linné 1758. Radom želimo prikazati povijesnu vezu ptica i čovjeka.

Ključne riječi: ptice, čovjek povijest, kultura


12

Summery: Connection beetween man and birds through the processes of evolution is very significant. The man has used birds in primitive society for food, and evolutionary superstructure and other forms of usefulness. Birds are represented in cultures and art since prehistoric times. Together with the other animals are shown in the early cave paintings. The birds are common in religions, beliefs and popular culture in which they fulfill several roles. In beliefs serve as messengers, priests or leaders under certain religion worshiping. Throughout history, they became the subject of cultural expression, but only the appearance of the Greek philosophers and the subject of research. The birds are highly visible and common animals, bird and humans have a long relationship. The first classification of birds have made Francis Willughby and John Ray in their book of 1676 titles Ornithologiae but that work was the basis for today’s classification system, which is the first designed by Carl Linnaeus in 1758. The work we want to show is the historical connection of birds and humans.

Keywords: birds, human history and culture


13


15

HUTOVO BLATO — od posebnog lovišta do Parka prirodeHUTOVO BLATO — from special hunting area to the Nature Park

Sažetak: U povijesti Hutova blata, od prvih natpisa do današnjih dana, moguće je izdvojiti nekoliko perioda koji su se organizacijski i upravljački razlikovale. Period od 1954. do 1961. obilježen je proglašenjem Hutova blata zaštićenom prirodnom rijetkosti od značaja za SR BiH, rješenje od 3.6.1954. Uredbom Izvršnog vijeća SR BiH 1961. godine formirano je posebno lovište koje je postojalo do 1995. Odlukom Vlade HR HB 1995. godine (Narodni list HR HB br. 45/95) na području Hutova blata uspostavlja se Javno poduzeće Park prirode „Hutovo blato” sa sjedištem na Karaotoku, općina Čapljina. Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. „Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica, a 2001. upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO -vom Direktoratu u Parizu.

Odlukom 1185/12 od 11.9.2012. („SN F BiH“, br. 80/12) Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, osnovano je Posebno lovište „Hutovo blato”, koje je 2013. predano na gospodarenje Javnom poduzeću „Park prirode Hutovo blato” d.o.o. Čapljina, na period od 10 godina.

Ključne riječi: Hutovo blato, Park prirode, zaštićena prirodna rijetkost, lovište

Autoridr. sc. Marlena ĆukterašMarinko Dalmatin, dipl. biologOrganizacijaEkološka udruga „Lijepa naša” – ČapljinaAnte Starčevića 43c, 88300 ČapljinaBosna i Hercegovinaeulijepanasa.ba


16

Uvod

Područje Hutova blata spominje se kao izuzetno stanište brojnih vrsta ptica još u najstarijim pisanim dokumentima. Prve podatke o pticama dao je entomolog German (1817), dok je prvi opširniji rad o pticama donje Neretve tiskan 1842. godine u Bolonji – Italija, pod nazivom „Preduzioni naturali della cittata di Narona”, čiji je autor bio naš poznati zoolog Lanza. Područje Hutova blata spominje se za vrijeme Austro – ugarske monarhije kao izuzetno pogodno područje za ptice močvarice, pa ga Laska u djelu „Lovstvo u Bosni i Hercegovini” navodi kao „... zagonetna močvara u kojoj nebrojene stotine hiljada divljih pataka najrazličitijih vrsta, prije svega divlja patka gluhara i patka kržulja, oživljavaju ovo mjesto ...”. Prvi zapisi o pticama Hutova blata srećemo u izvještaju Julius Fingera (1860), a nakon toga slijedila su mnoga znanstvena i stručna istraživanja: Dragutin Rucner (1948), Paul Geroudet (1965), Bryan I. Sage (1964), Svjetoslav Obratil (1969, 2000), pa sve do današnjih dana i Martin Shneider Jacobya (2009). Pored ovih zapisa urađeni su mnogi znanstveni, stručni radovi i projekti na temu Hutova blata. Projekt

„Life 2000 - Novi pristup upravljanja močvarom Hutovo blato” bio je donekle prekretnica u zaštiti i upravljanju ovim prostorom. Međutim, ni danas Hutovo blato ne izlazi iz fokusa mnogih znanstvenika, ekologa, biologa, ornitologa, botaničara, entomologa, ihtiologa, hidrologa itd., koji rasvjetljavaju ovo područje iz različitih apekata.

Spoznaje i promjene koje su se dešavale na prostoru Hutova blata nosile su i određene promjene u poimanju, namjeni i korištenju ovog resursa. Voda i bogatstvo ptičjeg svijeta oduvijek su bili glavni motivi i interesi znanstvenika, ali i korisnika ovog prostora, pa su prevladavali i različiti oblici upravljanja i korištenja prirodnih resursa Hutova blata. Pojedine interese korisnika pratile su i političke odluke koje su definirale upravljačke i organizacijske mehanizme pri određivanju kategorije zaštite, te način upravljanja i korištenja ovog resursa.


17

Materijali i metode rada u istraživanju dokumentacije

Za potrebe ovog rada bilo je prvenstveno potrebno istražiti svu raspoloživu dokumentaciju koja se odnosi na status, upravljanje i korištenje resursa Hutova blata. Potom se pristupilo metodama uspoređivanja i analize prikupljenih i objavljenih radova na temu Hutova blata. Veliki dio literaturnih podataka tražili su analitički pristup zbog nevjerodostojnosti, uopćenosti, različitosti i s velikim odstupanjima, te su kao takvi stvarali konfuziju i kod korisnika i kod samih upravljača. Prilikom prikupljanja podataka u fokusu su bili zvanični dokumenti: odluke, zakoni, strateški dokumenti (Prostorni plan, Plan upravljanja, Lovno – gospodarska osnova, Strategija razvoja turizma) koji su dali prikaz prošlog stanja ali i buduću projekciju upravljanja i korištenja prirodnih resursa Hutova blata. Korišteni su i povijesni podaci od autora i znanstvenika koji su objavili knjige, znanstvene i stručne radove, pojedine studije, akcijske planove, elaborate i sl. Na osnovu prikupljenih podataka stvorena je slika cijelog prostora sa svim promjenama u pristupu upravljanja i korištenja, a da bi se shvatila cijela geneza razvoja različitih koncepata bilo je neophodno dati i osnovne karakteristike političkog konteksta u kojem su se donosile određene odluke i zakoni koji su odredili upravljačke mehanizme cijelim prostorom.

Rezultati

Područje istraživanja

Hutova blato smješteno je u jugoistočnom dijelu BiH, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, u Hercegovačko – neretvanskoj županiji na teritoriju općina Čapljina i Stolac, a s ostatkom delte Neretve u Republici Hrvatskoj čini jednu cjelinu. Cijeli prostor delte Neretve nalazi se na oko 20 000 ha (8000 ha u BiH, ostatak u RH) koje drenira rijeka Neretva. Na močvarnu depresiju Hutova blata otpada oko 4000 ha.

U geološko – strukturnom smislu područje Hutova blata pripada Dinariku i Adriatiku (Jadranska karbonatna platforma) generalnog pravca pružanja struktura SZ – JI. Hutovsku depresiju sačinjavaju dvije depresije/cjeline, odnosno dva blata – Svitavsko/Donje i Deransko/Gornje blato, odijeljene


18

karbonatnom gredom Ostrovo. Rubne dijelove depresija prema sjeveru, istoku i jugu izgrađuju gornje kredni mezozoiski i paleogenski tercijarni dobro propusni vapnenci paleocena i eocena. Najveće brdska uzvišenja su Kučevo brdo, Crno brdo, Košćela te Budisavina s visinkom kotom od 588 m n.m.

Niski dijelovi Svitavskog/Donjeg blata imaju nadmorsku visinu od 1,5 do 3,5 m n.m., a Deransko/Gornje blato od –1,5 m do 2,5 m n.m. Ravničarske dijelove deranske i svitavske depresije izgrađuju kvartarni aluvijalni, deluvijalni i barski sedimenti niske propusnosti. Velika propusnost raških vapnenaca dovela je do pojave velikog broja izvora (64) koji se nalaze u rubnim dijelovima depresije od kojih su najpoznatiji: Jelim (27,5 ha), Drijen i Orah (11,2 ha), Babino oko (16,9 ha), Škrka (10,7 ha). Većina ovih jezera su kriptodepresije čije je dno od 13 – 18 m ispod razine mora. Najveće vodene cjeline su Deransko jezero, 297 ha Dalmatin, et al. (2006) i Svitavsko jezero (1000 ha). Vode iz Deranskog i Svitavskog jezera odvodi rijeka Krupa (14,7 km) u Neretvu. Izobilje vode, povoljni klimatski uvjeti i blizina mora doveli su do razvoja biljnog i životinjskog svijeta, uz zastupljenost od 240 ptičjih vrsta, 44 riblje vrste, preko 700 vrsta biljaka, 11 vrsta gmazova, 7 vrsta vodozemaca te veliki i još dovoljno neistraženi broj insekta, kukaca i gljiva.

Hutovo blato udaljeno je od glavnih gradskih centara: Čapljine 4 km, Stoca 8 km i Metkovića 4 km. Cestovni pravci M17 (Mostar – Čapljina – Metković), M6 (Imotski – Grude – Ljubuški – Čapljina – Stolac – Trebinje) te magistralna cesta L426 (Dračevo – Svitava – Hutovo – Neum) osiguravaju dobru povezanost Hutova blata sa svim glavnim turističkim i gospodarskim centrima u regiji.

U administrativnom pogledu, područje Hutova blata, današnjeg Parka prirode „Hutvo blato”, prostire se na područje dvije općine: Čapljina – 4.993,30 ha ili 64 % i Stolac – 2.830,70 ha ili 36 %, ukupno: 7824,00 ha.

Zakonodavni i institucionalni značaj Hutova blata

Period zakonodavne zaštite — uspostava ornito – faunističkog rezervata

Hutovo blato je oduvijek bilo u središtu različitih skupina koje su ostvarivale svoje interese kroz lov, ribolov, pašarenje, korištenje vodenog i zemljišnog potencijala, pa sve do interesa u turizmu i ugostiteljstvu.


19

Međutim, prvenstveno je Hutovo blato prepoznato u javnosti kao stanište za ptice močvarice. Mnogi zapisi govore o bogatstvu ptičjih vrsta, brojnosti i načinu lova. Prve podatke o pticama ovog kraja dao je entomolog German (1817), dok je prvi opširniji rad o pticama donje Neretve tiskan 1842. godine u Bolonji – Italija, pod nazivom „Preduzioni naturale della cittata di Narona”, čiji je autor bio naš poznati zoolog Lanza. Međutim, prve elemente sustavne zaštite nalazimo u zakonskim rješenjima iz 1954. godine.

Povijest „Hutova blata” kao zaštićenog dijela prirode počinje od 3. lipnja 1954. kada je Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti donio rješenje da se ovo područje kao prirodna rijetkost stavlja pod zaštitu države. Ustanovljen je ornito – faunistički rezervat „Hutovo blato” u površini od 6144 ha, a rješenje je postalo pravosnažno 12.6.1959.

U sklopu ornito – faunističkog rezervata izdvojen je strogi ptičji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribolov, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Rješenjem iz 1959. navode se taksativno vrste koje se trebaju zaštititi kao rijetkost „Da ne bi Hutovo blato osiromašilo u divljim guskama, patkama,liskama kao i susjedno Metkovačko blato, potrebno je za vrijeme lova ograničiti broj komada koje se smije uloviti po lovcu i u jednom određenom periodu”.

Raspored katastarskih općina unutar obuhvata Parka prirode HB i granice Parka


20

Iz rješenja je vidljivo da je cilj zaštititi pojedine ptičje vrste stvarajući stroge zone zaštite gdje je lov u potpunosti zabranjen (područje Škrka), dok se u ostalom dijelu Hutova blata lov dopušta uz ograničenje broja odstrela pojedinih jedinki.

Rješenje o zaštiti iz 1959. godine

Ministarstvo šumarstva, pod čijim se okriljem nalazilo Hutovo blato, u okviru svojih nadležnosti formira lovište prema postojećoj šumskoj organizaciji. U to vrijeme neposredni upravljač je Šumska uprava u Čapljini, koja je poslovala u okviru Direkcije šuma u Mostaru. Upravu je krajem pedesetih godina preuzelo tadašnje Poljoprivredno dobro „Hutovo blato” iz Čapljine za dio na području općine Čapljina, a Poljoprivredno dobro „Vidovo polje” iz Stoca za područje općine Stolac.

U ovom periodu glavna gospodarska aktivnost na području Hutova blata je lov i ribolov. Na inicijativu Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti počinju se uvoditi elementi djelomične zabrane, stvarajući zone zabrane za lov na području Škrke.

Nadležnost nad praćenjem i provedbom zakonskih rješenja po pitanju korištenja i poštivanja mjera zaštite imao je Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti dok je upravljanje prostorom i resursima bilo u nadležnosti lokalne šumske uprave u Čapljini i Stocu.


21

Period zakonodavne zaštite — uspostava posebnog lovišta Hutovo blato

Na osnovu zakonskih ovlaštenja, posebnom Uredbom Izvršnog Vijeća SR BiH iz 1961. godine, osnivaju se dvadeset i tri (23) Posebna lovišta, među kojima je i Hutovo blato, u površini od 7411 hektara, i to kao Uzorno nizinsko lovište. U to vrijeme, u sastavu lovišta Hutovo blato bilo je i lovište Busak, čuveno prije svega po izuzetnoj brojnosti jarebice kamenjarke.

Ustanovljeno kao uzorno lovište za gospodarenje s močvarnim vrstama divljači, imao je posebni zadatak usmjeren na zaštitu i uzgoj močvarica i organiziranom korištenju prostora i divljači za foto – lov i lovno – turističke aktivnosti. Pod njegovu upravu je priključeno i Posebno lovište Busak na južnim padinama Veleža sa staništima za jarebicu.

1963. godine Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo donosi rješenje o novim granicama lovišta (7411 ha) i lovište kao jedinstveno područje predaje na upravljanje novoosnovanom lovnom gazdinstvu „Sarajevo” iz Sarajeva, pod čijom nadležnošću posluje do 31.12.1971. godine. Izvršno vijeće BiH na osnovu čl. 6., stavak 4. i 5. Zakona o lovstvu iz 1977. godine donosi Odluku (SL BiH br. 40/79) o uspostavljanju posebnog lovišta „Hutovo blato”, a upravljanje se provodi kroz SOUR „APRO Hercegovina” – odnosno njegovih manjih organizacijskih cjelina „HETMOS”, „HEPOK” iz Mostara, te OOUR-a „Društveni standard”, odnosno „UIT” Mostar. Izdvajanjem DP

„UIT” iz APRA 1989. godine, izdvaja se i Lovište „Hutovo blato”, da bi 1.3.1992. godine ponovno bilo pripojeno „HEPOK”-u d.d. – „Plantaže” – Čapljina.

Osnovni koncept razvoja i korištenja resursa Hutova blata zasnivao se na razvoju lovnog i ribolovnog turizma kao osnovne gospodarske grane. Tek nešto kasnije u program se uvodi nova gospodarska grana foto – safari.

Period zakonodavne zaštite — uspostava Parka prirode Hutovo blato

Početkom devedesetih godina na prijedlog Vlade HR HB dolazi do pokretanja procedure proglašenja područja Hutova blata zaštićenim područjem u kategorije Parka prirode. Kao posebno lovište „Hutovo blato“ službeno egzistira sve do 30. ožujka 1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode. Javno poduzeće Park prirode „Hutovo blato“


22

utemeljeno je Odlukom Vlade HR HB 1995. god. (Narodni list HR HB br. 45/95) sa sjedištem na Karaotoku općina Čapljina, i od tada gospodari prostorom koje zauzima Park prirode „Hutovo blato“.

2006. skupština HNŽ donosi Odluku o preuzimanju prava i obveza osnivača nad JP „Park prirode Hutovo blato“. Status Parka prirode potvrđen je Zakonom o zaštiti prirode HNŽ, stavak 56. i 79. (Službene novine HNŽ, br. 3/05).

U ovom periodu lov postaje sekundarna djelatnost, a primarnu funkciju preuzima fotosafari. Nakon 2000. Godine i projekta LIFE „Nova politika gospodarenja močvarom Hutovo blato” uspostavlja se trajna zabrana lova na ptice močvarice na području Parka prirode Hutovo blato koja traje i do današnjeg dana.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (SN F BiH, br. 66/13) Park prirode ulazi u kategoriju IIIa zaštićenih prirodnih vrijednosti, a stavak 138. definira park prirode kao „prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, federalne ili kantonalne važnosti s naglašenim pejzažnim, odgojno obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne odlike i uloga. Način obavljanja privrednih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uslovima zaštite prirode.“

Aktivnosti i dokumenti koje su doprinijeli promjenama na području Hutova blata

Na sjednici održanoj 11.9.2012. i Odlukom br. 1185/12 (SN F BiH br. 80/12) Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, osnovano je Posebno lovište Hutovo Blato, a govorom, broj: 07-26/-790-16/13, od 15.4.2013., lovište je predato na gospodarenje Javnom poduzeću „Park prirode Hutovo Blato” d.o.o. Čapljina na period od 10 godina.

Zakonodavnim odlukama prethodile su i različite inicijative i aktivnosti koje su vodile stručne i znanstvene institucije (Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti), pojedinci, znanstvenici, domaće i međunarodne organizacije.


23

Jedna od prvih inicijativa za uspostavu zaštite ptica na području Hutova blata, te izdvajanje ornitološkog rezervata Škrka potekla je od Zavoda uz prethodno provedena istraživanja. Na tragu očuvanja Hutova blata kao ornitološkog rezervata, osamdesetih godina prošlog stoljeća osporene su inicijative „APRO Hercegovina“ za eksploataciji treseta, izgradnje ribogojilišta na području Glavice , izgradnja brane na rijeci Krupi. Pismo predsjednika Međunarodnog savjeta za zaštitu ptica iz jula 1969. ukazuje na probleme prekomjernog lova na području Jugoslavije, Sedamdesetih godina (1972.) stizala su upozorenja na adresu Zavoda iz Skandinavije SSSR-a „Da se u Jugoslaviji (Hutovu blatu) prestane sa zatiranjem ptica, koje kod nas borave u periodu migracije i zimovanja, a pripadaju zemljama sjeverne i srednje Europe”. U sklopu pisma nuđena je i svestrana organizacijska i stručna pomoć na rješavanju ovih problema.

Istovremeno na međunarodnom planu tekle su inicijative da se područje Hutova blata stavi pod zaštitu. 1971. god. Hutovo blato uvršteno je u „Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. god. uvršteno je u „Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.

Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. „Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. god. Park prirode „Hutovo blato” upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologija Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO‐vom Direktoratu u Parizu.

Incijative i projekt za zaštitu Hutova blata dolazili su od međunarodnih organizacija WWF-a, Mave, EuroNatur, CEPF-a, GEF-a, ali i od domaćih nevladinih organizacija Lijepa naša, Naše ptice; Neretva Delta Foruma i drugih.

Svaka od Udruga i projekta imali su za cilj poboljšanje uvjeta rada PP Hutovo blato kroz infrastrukturno opremanje, smanjenje krivolova i monitoring ptica te jačanje i podizanje upravljačkih kapaciteta menadžmenta Parka.


24

Hutovo blato – Ramsarsko područje od međunarodnog značaja. RIS (Ramsar Informtion Sheet) za Hutovo blato


25

Zaključci

Hutovo blato - močvarno područje od međunarodne važnosti mora udovoljiti slijedećim kriterijima:

1. održava biljne/životinjske vrste u kritičnim stadijima njihovih životnih ciklusa ili pruža utočište za vrijeme nepovoljnih uvjeta;

2. podržava 20 000 ili više ptica močvarica;3. podržava 1% jedinki populacije jedne vrste ili podvrste močvarica;4. sadrži reprezentativan, rijedak ili jedinstven primjer prirodnog

močvarnog područja unutar odgovarajuće biogeografske regije;5. podržava ranjive, ugrožene ili kritično ugrožene vrste ili ekološke

zajednice;6. podržava biljne/životinjske populacije važne za održavanje

bioraznolikosti dotične biogeografske regije;7. podržava znatan broj autohtonih ribljih podvrsta, vrsta i porodica,

životnih stadija, interakcija među vrstama i / ili populacije koje predstavljaju vrijednost močvarnog područja, pridonoseći tako globalnoj bioraznolikosti predstavlja važan izvor hrane za ribe, mrjestilište, rastilište i / ili migratornu stazu o kojoj ovise riblje svojte, bilo na tom području ili drugdje.

1954

Povijesni pregled značajnijih događaja za Park prirode HUTOVO BLATO

Osnovan ornitološkirezervat Hutovo blato 1959

Osnovan strogi rezervat ptica Škrka

1961Formira se posebno lovište Hutovo blato 1971

Hutovo blato na popisu odmeđunarodne važnosti

1980Hutovo blato uključenou međunarodni projekt 1995

Hutovo blato proglašeno Parkom prirode

1998Hutovo blato na listivažnih staništa za ptice

2001Hutovo blato Ramsarsko područje

Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti donio rješenje da se ovo područje kao prirodna rijetkost stavlja pod zaštitu države.

U sklopu ornito – faunističkog rezervata izdvojen je strogi ptičji rezervat Škrka, zatvoren za ribolov,

lov i druge ekonomski isplative aktivnosti.

Posebno lovište „Hutovo blato“ proglašeno je Parkom prirode. Javno poduzeće Park prirode „Hutovo blato“

utemeljeno je Odlukom Vlade HR HB 1995. god.

Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. “Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica.

2001. god. Park prirode “Hutovo blato” upisano je u listu močvara od međunarodne važnosti po

metodologija Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO‐vom Direktoratu u Parizu.

Na međunarodnom planu 1971. god. Hutovo blato uvršteno je u “Popis močvara od

međunarodnog značaja”

Na međunarodnom planu područje Hutova blata 1980. god. uvršteno je u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.

Uredbom Izvršnog Vijeća SR BiH iz 1961. godine, osnivaju se dvadeset i tri (23) Posebna lovišta, među kojima je i Hutovo blato, kao Uzorno nizinsko lovište.


27

Abstract

Throughout the history of Hutovo Blato, since the first writings until today, it is possible to single out several periods which differed in organization and management. The period from 1954 to 1961 was special because „Hutovo Blato“ was declared a protected natural rarity of significance for SRB&H on June 3, 1954. A special hunting ground was formed in 1961 via a statute passed by the Executive Council SRB&H, and it existed until 1995. In 1995, through a decision of the HR HB Parliament (National Gazette HR HB no.45/95), a Public company Nature Park ‘’Hutovo Blato’’ was established on the area of Hutovo Blato, with its headquarters at Karaotok, Čapljina county.

International Council for Bird Preservation (ICBP) has included Hutovo Blato on their list of internationally important bird habitats on 1998, and in 2001 it was enlisted as an internationally significant swamp with regard to the methodology of Ramsar Convention and was registered at the UNESCO directorate in Paris.

By the decision 1185/12 from Sept11, 2012 (‘’SN FB&H’’, br.80/12) of the Government of the Federation of Bosnia and Herzegovina, a special hunting ground ‘’Hutovo Blato’’ was declared, which was given to a public company ‘’Nature Park Hutovo Blato’’ Ltd. Čapljina for management for a period of 10 years.

Keywords: Hutovo Blato, Natural Park, protected natural rarity, hunting ground

LiteraturaBakula, E. 2013. Hidrološki monitoring na Hutovom blatu. Zbornik radova:

Monitoring stanja biljnog i životinjskog svijeta nakon požara, devastacije i

raspuštanja lovočuvarske službe u PP Hutovo blato. Ministarstvo okoliša i turizma

Federacije BiH. Čapljina. str: 23-33.

Biološki institut univerziteta Sarajevo, 1988., APRO „Hercegovina”- RO istraživačko

razvojni institut. Ribarska osnova za vodeno područje Hutova blata - Čapljina.

Sarajevo


28

Biološki institut univerziteta Sarajevo, 1978., Studija sadašnjeg stanja ekosistema

Hutova blata. Sarajevo

Dalmatin. M. i Ćukteraš, M. 2012. Studijska valorizacija utjecaja poplava na

poplavnim područjima delte Neretve uz povećanje retenzionog kapaciteta Hutova

blata i smanjenje šteta od poplava. Neretva delta forum. Mostar

Erceg, J., 1998. Pregled vodnog gospodarstva na području delte Neretve.

Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i istočnu Europu. Ured u Hrvatskoj

(REC-Metković).

Eko plan d.o.o., 2013. Prostorni plan područja posebnih obilježja za područje od

značaja za Hercegovačko-neretvansku županiju ”Park prirode Hutovo blato” za

razdoblje 2013.-2023. Mostar

Eko plan d.o.o., 2013. Plan upravljanja za Park prirode Hutovo blato. Mostar

Eko plan d.o.o., Alfatherm Mostar, 2012., Prostorni plan općine Čapljina za period

od 2010. do 2020. godine. Mostar

Gadžić, M. 2002. Nova politika gospodarenja i upravljanja vlažnim područjima

Hutova blata. Završni simpozij projekta LIFETCY 1999/BIH/035. Nova politika

upravljanja gospodarenja vlažnim područjima Hutova blata,BiH. Mostar.

Neretva delta forum Mostar, 2012., Studijska valorizacija utjecaja poplava na

poplavnim područjima delte Neretve uz povećanje retenzionog kapaciteta Hutova

blata i smanjenje šteta od poplava. Mostar

Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine,

Društvo ekologa Bosne i Hercegovine, 1987. Hutovo blato - stanje i perspektiva

zaštite. Sarajevo


29

AutoriJosip VekićIrena RozićOrganizacijaJ.P. Park prirode „Hutovo blato”Karaotok bb, 88300 ČapljinaBosna i Hercegovinahutovo-blato.ba

Problematika i monitoring krivolova na prostoru Hutovog blata i Mostarskog blataThe problem of poaching and monitoring in the area of Nature park Hutovo blato and Mostarsko blato

Sažetak: Jedno od glavnih postignuća projekta „Unaprjeđenje upravljanja Parkom prirode Hutovo blato“, koji je tekao od 1.6.2015. do 31.8.2015. je uspostava funkcionalne nadzorne službe koja je uključivala kontrolu ilegalnih aktivnosti u parku i praćenje ptica močvarica. U rujnu 2015. godine, pet udruga: EuroNatur, Park prirode Hutovo blato, Ornitološko društvo

„Naše ptice“, „Lijepa naša“ i Lovačko društvo „Galeb“ Čapljina - potpisali su Sporazum o suradnji „dobrovoljna i zajednička suradnja na uspostavi monitoringa ptica i krivolova u PP Hutovo blato i Delti Neretve”. Mostarsko blato odlikuje se visokim stupnjem biološke raznolikosti, a posebno je značajno za ptice selice.Trenutno ovo područje nije zaštićeno nacionalnim zakonodavstvom i pored pritiska hidroenergetskih objekata, krivolov je jedna od značajnih prijetnji za ornitofaunu. Projekt „Park prirode Hutovo blato i Mostarsko blato kao područje sigurno za gniježđenje, odmaranje i zimovanje ptica“ ima za cilj održati postignute rezultate ranijeg projekta u odnosu na zaštitu i očuvanje ptica. U isto vrijeme projekt ima za cilj proširiti svoj opseg i aktivnosti na prostor Mostarskog blata, s obzirom na važnost ovoga područja za bioraznolikost ptica.

Ključne r iječi: krivolov, monitoring, Hutovo blato, Mostarsko blato


30

Abstract

One off the major achievements of the project „Improving the Management of Hutovo blato Nature Park“, which ran from 01.06.2015 to 31.08.2015, was the establishment of a functioning ranger service that included the control of illegal activities in the park and the monitoring of water birds. In September 2015, five organizations – the EuroNatur Foundation, the Hutovo blato Nature Park, the national NGO Nase ptice, the local NGO Ljepa nasa and the local Hunting Club Galeb – signed an Agreement of Cooperation „on a voluntary and joint cooperation on the establishment of a monitoring system of bird sand control of bird crime in Nature Park Hutovo blato and Neretva Delta”. Mostarsko blato is characterized by a high degree of biodiversity and is particularly important for migrating birds. Currently, this area is not protected by national legislation, and in addition to the pressures by the hydropower project, poaching is one of the greatest threats to the polje’s avifauna. Project

„Hutovo blato Nature Park and Mostarsko blato as a safe breeding, stop-over and wintering site for birds” aims to continue the achieved progress of the earlier project in respect to the protection and conservation of birds. At the same time the project aims to extend its scope and activities to Mostarsko blato, given the import once of this site for avian biodiversity.

Keywords: poaching, monitoring, Hutovo blato, Mostarsko blato


31

Akcije protiv lova i hvatanja strogo zaštićenih vrsta ptica u Vojvodini, Republika Srbija u periodu 2012. – 2016.: rezultati sinergije državnog i civilnog sektoraActions against poaching of strictly protected bird species in vojvodina province, serbia in period 2012 – 2016: results of synergy between public and civil sector

Sažetak: U radu je prikazano 12 akcija u periodu od 2012. do 2016. koje su u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, Republika Srbija, realizovali Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine, na osnovu podataka dostavljenih od strane Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. U pitanju su slučajevi kršenja Zakona o zaštiti prirode, u segmentu koji se odnosi na ugrožavanje strogo zaštićenih vrsta ptica. Ukupno je procesuirano 6 slučajeva držanja živih i 6 slučajeva držanja mrtvih primeraka ptica. U slučajevima držanja živih ptica, 2 se odnose na ptice grabljivice Accipitriformes, gde je zatečen po jedan primerak, dok se 4 slučaja odnose na pevačice Passeriformes, gde je zatečeno i do 40 primeraka. Većina oduzetih živih jedinki uspešno je vraćeno u prirodu. Osim jednog slučaja, držanje živih ptica u vezi je sa trgovinom, a počinioci su fizička lica. U slučajevima držanja mrtvih ptica u pitanju su primerci u zamrzivačima ili preparirani primerci.

AutorNikola StojnićOrganizacijaPokrajinski zavod za zaštitu prirodeRadnička 20a, Novi SadSrbijapzzp.rs


32

Najveći broj držanih mrtvih jedinki je 48. Dominiraju Anseriformes – guske i Accipitriformes – orlovi i jastrebovi. U većini slučajeva držanja mrtvih jedinki sumnja se na ubijanje. Veoma teško je dokazati da je u pitanju ubijanje, iako se subjekti počinioci (fizička i pravna lica) bave lovstvom. Od ukupno 12, u devet slučajeva procesuirani prekršitelji kažnjeni su novčanim kaznama, dok je u tri slučaja donešena oslobađajuća presuda.

Ključne reči: ptice, krivolov, Vojvodina

Uvod

Protivzakonito ubijanje i zarobljavanje ptica u velikoj meri je prisutno u Sredozemlju, regionu u koji je prilikom analiza svrstana i Srbija (Brochet et al, 2016). Prema procenama projekta „Jadranski migratorni put”, više od dva miliona ptica ubije se svake godine u pet zemalja Balkana (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija — www.euronatur.org). Lov je još krajem 20. veka prepoznat kao značajan ugrožavajući factor ptica u Srbiji/Jugoslaviji (Vasić, 1995). Prema „Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta bilјaka, životinja i glјiva” iz 2010. godine, u Srbiji je ukupno 307 strogo zaštićenih vrsta ptica, od čega su do sada u Vojvodini registrovane 283 vrste. Prema članu 74. Zakona o zaštiti prirode, donešenom 2009. godine i kasnije u nekoliko navrata menjanom, ove vrste zabranjeno je ubijati, hvatati, držati, uznemiravati i sl.

Strogo zaštićene vrste ptica u Vojvodini često stradaju usled krivolova. Među njima, najčešće su patke i guske, koje bivaju odstrelјene tokom lova na lovne vrste pataka i gusaka. Ptice grablјivice nešto ređe stradaju, od strane nesavesnih lovaca. Predmet hvatanja i zaroblјavanja najčešće su ptice pevačice, koje se potom, drže, razmnožavaju i prodaju od strane tzv. „kavezara“. Uz to, ima i slučaja hvatanja ptica grablјivica (Стојнић и сар, 2016). Kontrole eventualnog kršenja zakonskih odredbi koje regulišu pitanja stroge zaštite ptica, od strane zavoda za zaštitu prirode i nadležne inspekcije, sprovode se u Srbiji regularno od 1993. godine, kada je donešena tadašnja Uredba o zaštiti prirodnih retkosti.


33

Jedna od najuspešnijih kontrola izvršena je 2006. godine u Vršcu, kada je kod privatnog lica zatečeno 696 jaja koja potiču od 53 vrste ptica zaštićenih Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti. Ipak, učestalije akcije ovog tipa sprovode se tek nakon donošenja Zakona o zaštiti prirode, što korespondira i sa pojačanom aktivnošću Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije priključilo se u periodu (2012-2013) projektu „Jadranski selidbeni put – ka funkcionalnom sistemu odmorišta na Jadranskom selidbenom putu”, čiji je važan zadatak borba protiv nelegalnog lova u ovom regionu.

Materijal i metode

U radu je prikazano 12 akcija u periodu od 2012. do 2016. koje su u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, Republika Srbija, realizovali Pokrajinski zavod za zaštitu prirode (PZZP) i Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine (PIZŽS), na osnovu sopstvenih istraga i podataka dostavljenih od strane Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS). U pitanju su slučajevi kršenja Zakona o zaštiti prirode, u segmentu koji se odnosi na držanje, ubijanje, hvatanje i zarobljavanje strogo zaštićenih vrsta ptica.

Rezultati

Akcije protiv ubijanja, držanja i zarobljavanja strogo zaštićenih vrsta ptica su za period 2012-2016 prikazane hronološkim redom. Prikazane su lokacije akcija, vrste koje su ugrožavane, procedure i ishodi postupaka:

¾ U selu Deronje je 30.07.2012. na njivi na kojoj rastu lubenice zatečen zavezan belorepan (Haliaeetus albicilla). Ptica je oduzeta i zbrinuta, ali je uginula nakon mesec dana. Pokrenut je postupak protiv osobe koja je zavezala pticu, ali je donešenea oslobađajuća presuda.

¾ Na tezgi na „Ribljoj pijaci” u Novom Sadu je po prijavi građana u oktobru 2012. zatečen kobac (Accipiter nisus). Bio je smešten među ostalom pijačnom robom i nuđen je na prodaju. Oduzet je i uspešno pušten na slobodu. Kazna za počinioca iznosila je 10 000 RSD (81 €).

¾ U kontroli na berzi ukrasnih životinja u Pančevu, po prijavi


34

DZPPS, početkom 2014. godine, zatečeno je 40 zatočenih vrapčarki (Passeriformes) nuđenih na prodaju. U pitanju su dva čiška (Carduelis spinus), šest crnoglavih grmuša (Sylvia atricapilla), četiri zebe (Fringila coelebs), jedna crnogrla strnadica (Emberiza schoeniclus), dve strnadice žutovoljke (Emberiza citrinella), dve zelentarke (Carduelis chloris), šest šumskih ševa (Lullula arborea), jedan kos (Turdus merula) i 16 zimovki (Pyrrhula pyrrhula). Ptice su oduzete i puštene na slobodu. Kazna za počinioca iznosila je 100.000 RSD (810 €).

¾ Po prijavi DZPPS je krajem 2014. godine izvršena kontrola ribnjaka Bečej.

Strogo zaštićene vrste ptica oduzete u Pančevu i njihovo puštanje u prirodu

U zamrzivaču su, među ostalim lovnim vrstama pataka, pronađene i dve patke njorke (Aythya nyroca), jedna ćubasta patka (Aythya fuligula) i jedan šiljkan (Anas acuta). Protiv počinioca, PIK „Bečej“, pokrenut je postupak, ali je obustavljen.

¾ Na ribnjaku „Vršački ritovi“ je krajem 2014. godine izvršena kontrola i u zamrzivaču su zatečeni po jedan primerak šarene utve (Tadorna tadorna) i orla ribara (Pandion haliaetus). Kazna je naplaćena preduzeću DOO

„Vršački ritovi”: 50.000 RSD (450 €), kao i odgovornom licu: 5.000 RSD (45 €).

¾ U kontroli na berzi ukrasnih životinja u Pančevu, po prijavi DZPPS, krajem 2014. godine, zatečeno je zarobljenih šest čižaka (Carduelis spinus), pet češljugara (Carduelis carduelis), tri konopljarke (Carduelis cannabina), jedna zelentarka (Carduelis chloris) i dve poljske ševe (Alauda arvensis). Ptice su oduzete i, osim poljskih ševa, uspešno puštene na slobodu. Protiv prekšioca pokrenut je postupak, ali je donešena oslobađajuća presuda


35

zbog zastarelosti. ¾ U Somboru su 2015. godine u kontroli privatnog dvorišta, po prijavi

DZPPS, pronađene zarobljene dve žutarice (Serinus serinus), dve zebe (Fringila coelebs), dva čiška (Carduelis spinus) i jedan češljugar (Carduelis carduelis). Ptice su oduzete i zbrinute u prihvatilište ZOO vrta „Palić”, a potom puštene na slobodu. Izrečena je kazna u iznosu od 75.000 RSD (610€).

¾ Osoba iz Bačke Palanke, koja je 2015. putem društvenih mreža nudila na prodaju prdavca (Crex crex), prijavljena je od strane DZPPS. Izrečena je kazna u iznosu od 25.000 RSD (203€).

¾ Po prijavi DZPPS je u septembru 2015. izvršena kontrola kod privatnog lica u Zrenjaninu. Tom prilikom u zamrzivaču je zatečeno:

1. Divlja guska (Anser anser) — 2 jedinke2. Patka čegrtuša (Anas strepera) — 1 jedinka3. Ćubasta patka (Aythya fuligula) — 1 jedinka4. Patka kašikara (Anas clypeata) — 5 jedinki 5. Morska utva (Tadorna tadorna) — 1 jedinka6. Pčelarica (Merops apiaster) — 5 jedinki7. Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) — 3 jedinke

Izrečena je kazna u iznosu od: 60.000 RSD (488 €).

¾ U kontroli na berzi ukrasnih životinja u Pančevu, po prijavi DZPPS, početkom 2015. Pronađene su zarobljene dve žutarice (Serinus serinus), dve zimovke (Pyrrhula pyrrhula) i jedan češljugar (Carduelis carduelis). Ptice su oduzete i puštene na slobodu. Kazna za počinioca iznosila je 22.000 RSD (180€).


36

¾ Preparirani belorepan (Haliaeetus albicilla), je tokom 2016. nuđen na prodaju preko društvenih mreža. Po prijavi DZPPS, izvršen je pretres kod lica u selu Čelarevu i oduzet je predmetni primerak. Izrečena je kazna u visini od 30.000 RSD (244 €).

¾ U Krčedinu je, po prijavi DZPPS, u septembru 2016, zatečeno preparirano 48 primeraka, 30 strogo zaštićenih vrsta, od kojih se kao posebno retke izdvajaju sivi soko (Falco peregrinus), krstaš (Aquila heliaca), modrovrana (Coracias garrulus) i ćurlikovac (Burchinus oedicnemus). Proces je u toku.

Diskusija i zaključci

Ukupno je procesuirano 6 slučajeva držanja živih i 6 slučajeva držanja mrtvih primeraka ptica. U slučajevima držanja živih ptica, 2 se odnose na ptice grabljivice Accipitriformes, gde je zatečen po jedan primerak, dok se 4 slučaja odnose na pevačice Passeriformes, gde je zatečeno i do 40 primeraka.

Strogo zaštićene vrste pronađene u zamrzivaču kod privatnog lica u Zrenjaninu


37

Većina oduzetih živih jedinki uspešno je vraćeno u prirodu. Osim jednog slučaja, držanje živih ptica u vezi je sa trgovinom, a počinioci su fizička lica. U slučajevima držanja mrtvih ptica u pitanju su primerci u zamrzivačima ili preparirani primerci. Najveći broj držanih mrtvih jedinki je 48. Dominiraju Anseriformes – guske i Accipitriformes – orlovi i jastrebovi. U većini slučajeva držanja mrtvih jedinki sumnja se na ubijanje. Veoma teško je dokazati da je u pitanju ubijanje, iako se subjekti počinioci (fizička i pravna lica) bave lovstvom. Od ukupno 12, u devet slučajeva procesuirani prekršitelji kažnjeni su novčanim kaznama, dok je u tri slučaja donešena oslobađajuća presuda.

Vrlo značajan segment prikazanih kontrola je saradnja sa Policijom i tužilaštvom, bez koje nije moguć pristup privatnim prostorijama. Takođe, veoma je važno redovno objavljivanje rezultata ovih akcija u medijima, čime se podiže nivo svesti javnosti na ovu temu.

Abstract

This paper presents 12 actions realized in period 2012-2016 in Vojvodina Province, Republic of Serbia, by Institute for Nature Conservation of Vojvodina Province and Inspectorate for Nature Conservation of Vojvodina Province with help of Bird Protection and Study Society of Serbia. These are cases of violation of Nature Conservation Law in segment related to strictly protected bird species. Altogether 6 cases of capturing living birds and six cases of holding dead specimens are prosecuted. Within cases of capturing living birds, two of them were of raptors (Accipitriformes), with holding just one specimen, while four are of songbirds (Passeriformes), up to 40 specimens. Most of confiscated living bird were released to natural habitats. Except one, holding of living specimens is connected to trade, done by individuals. Dead birds were held in freezers, or they were stuffed. Biggest number of held specimens is 48, dominated by ducks and geese (Anseriformes) and raptors (Accipitriformes). In most of cases of dead birds, it is hard to prove deliberate killing, although most of perpetrators are hunters. Nine of twelve perpetrators are punished by fines, while other three cases are acquitted.


38

Literatura

Brochet, A.,Van Den Bossche, W., Jbour, S., Ndang’ang’a, K., Jones, V., Abdou, W.A.L.I., Al- Hmoud, A., Asswad, N.G., Atienza, J.C., Atrash, I., Barbara, N., Bensusan, K., Bino, T., Celada, C., Cherkaoui, S.I., Costa, J., Deceuninck, B., Etayeb, K.S., Feltrup-Azafzaf, C., Figelj, J., Gustin, M., Kmecl, P., Kocevski, V., Korbeti, M., Kotrošan, D., Laguna, J.M., Lattuada, M., Leitão, D., Lopes, P., López-Jiménez, N., Lucić, V., Micol, T., Moali, A., Perlman, Y., Piludu, N., Portolou, D., Putilin, K., Quaintenne, G., Ramadan-Jaradi, G., Ružić, M., Sandor, A., Sarajlić, N., Saveljić, D., Sheldon, R., Shialis, T., Tsiopelas, N., Vargas, F., Thompson, C., Brunner, A., Grimmett, R. and Butchart, S.H.M. (2016): Preliminary assessment of the scope and scale of illegal killing and taking of birds in the Mediterranean. Bird Conservation International, Volume 26, Issue 1

Стојнић, Н., Пањковић, Б., Стојшић, В., Сабадош, К., Кицошев, В., Делић, Ј., Пил, Н., Тимотић, Д., Перић, Р., Киш, А., Фојкар, О., Дошеновић, Б., Бошњак, Т., Галамбош, Л., Добретић, В., Станишић, Ј., Крнчевић, Г., Борчић, С., Михајловић, Н., Миленић, Б., Племић, З., Рилак, С., Пиваш, Б., Драгаш, К., Новаковић, С., Маринковић, Л. (2016): Извештај о стању природе у Аутомној Покрајини Војводини за период 2010-2014. Покрајински завод за заштиту природе. Нови Сад.

Vasić, V. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. In: Stevanović,V, Vasić,V. (eds): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ekolibri, Beograd, 471-516.

www.euronatur.org/endangered-species/migratory-birds/campaign-on-bird-hunting/adriatic-flyway/


39

Rezultati dvogodišnjeg istraživanja ornitofaune Hutova blataResults of two-year research of bird fauna of Hutovo blato

Sažetak: Hutovo Blato je poznato kao region u kome u vrijeme seobe i zimovanja boravi veliki broj ptičijih vrsta. U okviru dvogodišnjeg istraživanja vršenog u okviru projekta „ORNIBA — Zaštita ptičjih vrsta na Balkanu: Zajednička intervencija Bosne i Hercegovine i Crne Gore” istraživana je ornitofauna močvarnog dijela Hutova blata na četiri lokaliteta: Svitavskom jezeru, Deranskom jezeru, pašnjacima Plana i u blizini hotela Karaotok. Terenska istraživanja su vršena jednom mjesečno, u periodu od februara 2013. do januara 2014. godine, metodom cenzusa iz tačke. Tokom istraživanja zabilježeno je 107 vrsta ptica, a na osnovu literaturnih podataka i istraživanja novijeg datuma moguće je pratiti promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ornitofaune Hutova blata. Iako je evidentno smanjenje broja vrsta, od kojih neke od vremena Reisera (1939.) više nikada nisu zabilježene na području ove močvare, još upečatljivije je smanjenje u brojnosti unutar samih vrsta, što je uzrokovano nizom antropogenih faktora. Uprkos tome, zbog blage klime i raznolikosti flore i faune, Hutovo Blato i danas pruža povoljne uslove za zadržavanje velikog broja ptica tokom zimskih mjeseci, a posebno veliki značaj ima za ptice vodenih staništa, koje na ovo područje na zimovanje dolaze iz sjeverne i centralne Europe.

Ključne riječi: Hutovo blato, fauna ptica, istraživanje

AutoriNermina SarajlićOrganizacijaOrnitološko društvo „Naše ptice”Semira Frašte 6, 71 000 SarajevoBosna i Hercegovinaptice.ba


40

Uvod

Značaj Hutova blata ogleda se u činjenici da se ovo područje nalazi na Jadranskom seobenom putu, kojim više od dvije milijarde ptica vodenih staništa iz centralne i istočne Evrope svake godine migrira preko evropskog kontinenta i Sredozemnog mora i prezimljuje u sjevernoj ili centralnoj Africi (Schneider – Jacoby, 2008.). Brojne vrste ptica na području Hutova blata nalaze obilje hrane i povoljne uslove za odmor. Zbog međunarodnog značaja za ptice Hutovo blato je 1971. uvršteno u Popis močvara od međunarodnog značaja, a 1980. godine u Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara. Međunarodni Savjet za zaštitu ptica uvrstio je 1998. Hutovo blato u listu međunarodno važnih staništa ptica, a 2001. godine ovo područje upisano u listu močvara od međunarodnog značaja po metodologiji Ramsarske konvencije.

Na osnovu literaturnih podataka i istraživanja novijeg datuma moguće je pratiti promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ornitofaune Hutova blata. Na uticaj antropoloških faktora na kvalitet i kvantitet ornitofaune to je prvi ukazao Obratil (1969.; 1958.), koji daje prikaz gnjezdarica i ptica koje se u ovom području zadržavaju u vrijeme seobe i zimovanja i navodi da je Hutovo blato izloženo raznolikom antropogenom djelovanju, što se direktno ili indirekno odražava na faunu ptica. Formiranjem otvorenih vodenih površina akumulacije u jesen 1979. godine na prostoru cca 1000 ha nestale su životne zajednice trske, site i rogoza, šaševa, plavnih livada i šuma, što je za posljedicu imalo izmijenjen sastav i kvantitet ornitofaune ovog područja.

Kvalitativne promjene se posebno odražavaju na nestajanju i smanjenju brojnosti močvarnih vrsta, pa je već sredinom XX stoljeća (Obratil, 1969.) došlo do znatnog smanjenja brojnosti populacija velikog broja vrsta na području Hutova blata. U djelu „Ptice Hutova blata” (Obratil, 1969.), kojim su obuhvaćena istraživanja koja je veći broj autora nesistematično vršio na području Hutova blata krajem XIX i početkom XX stoljeća i istraživanja Othmara Reisera iz perioda 1885. — 1919., zabilježeno je ukupno 226 vrsta ptica. Sistematičnim istraživanjima ovog područja, koja su obavljena u periodu između 1973. i 1977. godine, prije do izgradnje akumulacionog jezera PHE „Čapljina” i zabilježeno je 195 vrsta ptica (Obratil, 1985.), a nakon izgradnje akumulacionog jezera broj vrsta se smanjio na 148 (Obratil, 1996.). Istraživanjima vršenim u sklopu Life


41

programa 2000 godine, na prostoru Parka prirode Hutovo blato zabilježeno je 160 vrsta ptica iz 39 porodica (Obratil, 2000.). Kasnija istraživanja na području Hutova blata vršena su većinom u zimskom periodu, i pažnja je uglavnom posvećivana pticama vodenih staništa (Stumberger et al., 2009; Kotrošan & Dervović, 2010; Dervović & Kotrošan, 2012; Topić & Kotrošan, 2012), uz neka kratkotrajna istraživanja (Lister & Hall, 2001; Marcouse & Kotrošan, 2006) pa su u periodu od 2000. do 2012. godine zabilježene 133 vrste ptica.

Promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ornitofaune Hutova blata uslovljene su direktnim i indirektnim antropološkim uticajem: intenzivnim i nekontrolisanim lovom ptica, sječama vrbovih stabala, te sječom i paljenjem tršćaka, izgradnjom naselja i infrastrukturnih objekata unutar ili u blizini močvare.

Izgradnja vještačke vodene akumulacije PHE Čapljina sedamdesetih godina XX vijeka uzrokovala je nestanak prostranih zajednica trske, site i rogoza, poplavnih livadskih i šumskih zajednica koje su u periodima migracije i zimovanja pružale povoljne uslove za prehranu i odmor brojnim populacijama ptica. Uprkos tome, zbog blage klime i raznolikosti flore i faune, Hutovo Blato i danas pruža povoljne uslove za zadržavanje velikog broja ptica tokom zimskih mjeseci, a posebno veliki značaj ima za ptice vodenih staništa (patke, liske, gnjurci, ronci, plijenori), koje na ovo područje na zimovanje dolaze iz sjeverne i centralne Europe.

Metode rada

U radu je dat pregled podataka prikupljenih tokom 2013. i 2014. godine (Kotrošan, Dervović, Sarajlić). Terenska istraživanja su vršena u okviru projekta „ORNIBA – zaštita ptičijih vrsta na Balkanu: zajednička intervencija Bosne i Hercegovine i Crne Gore”, koji je finansirala Europska unija u sklopu programa IPA prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina — Crna Gora, jednom mjesečno, metodom cenzusa iz tačke na četiri lokaliteta: Svitavskom jezeru, Deranskom jezeru, pašnjacima Plana i u blizini hotela Karaotok. Treba napomenuti da je više pažnje tokom cijele godine, a posebno tokom zimskog perioda, posvećivano pticama vodenih staništa i migratornim vrstama.


42

Rezultati i diskusija

Tokom istraživanja u okviru projekta ORNIBA na području Hutova blata zabilježeno je 107 vrsta ptica, a pregled vrsta (po mjesecima) predstavljen je u tabeli:

VrstaMJESEC

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

ANATIDAE

Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 X X

Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 X

Anas strepera Linnaeus, 1758 X X X X X

Anas penelope Linnaeus, 1758 X X X X

Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 X X X X X X X X X

Anas clypeata Linnaeus, 1758 X

Anas acuta Linnaeus, 1758 X X X

Anas querquedula Linnaeus, 1758 X X

Anas crecca Linnaeus, 1758 X X X X X

Netta rufina Pallas, 1773 X X

Aythya ferina Linnaeus, 1758 X X X X X X X X X X

Aythya nyroca Güldenstädt, 1770 X X X X X X X X X X X

Aythya fuligula Linnaeus, 1758 X X X X X

Aythya marila Linnaeus, 1761 X X

PHASIANIDAE

Alectoris graeca Meisner, 1804 X

GAVIIDAE

Gavia arctica Linnaeus, 1758 X

PODICIPEDIDAE

Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 X X X X X X X X X

Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 X X X X X X X X

PHALACROCORACIDAE

Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 X X X X X X X X X

Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 X X X X X X X X X X X


43

VrstaMJESEC


ARDEIDAE

Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 X X

Ardea cinerea Linnaeus, 1758 X X X X X X X X X X

Ardea purpurea Linnaeus, 1766 X X

Ardea alba Linnaeus, 1758 X X

Egretta garzetta Linnaeus, 1766 X X X X X X X X

Ardeola ralloides Scopoli, 1769 X X X X X

Nycticorax nycticorax Linnaeus, 175 X

THRESKIORNITHIDAE

Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 X X

Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 X

PANDIONIDAE

Pandion haliaetus Linnaeus, 1758 X X

ACCIPITRIDAE

Pernis apivorus Linnaeus, 1758 X X

Circaetus gallicus J. F. Gmelin, 1788 X X

Circus aeruginosus Linnaeus, 1758 X X X X X X X X X X X

Circus pygargus Linnaeus, 1758 X

Accipiter nisus Linnaeus, 1758 X X

Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 X

Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 X

Buteo buteo Linnaeus, 1758 X X X X X X

RALLIDAE

Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 X X X X X X X X

Fulica atra Linnaeus, 1758 X X X X X X X X X X X X

GRUIDAE

Grus grus Linnaeus, 1758 X

CHARADRIIDAE

Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 X X X X

Charadrius dubius Scopoli, 1786 X

SCOLOPACIDAE

Gallinago media Latham, 1787 X


44

VrstaMJESEC


Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 X

LARIDAE

Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 X X X X X X

Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 X

Larus michahellis Neumann, 1840 X X X X X X X X X

STERNIDAE

Chlidonias hybrida Pallas, 1811 X

COLUMBIDAE

Columba palumbus Linnaeus, 1758 X

Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 X

CUCULIDAE

Cuculus canorus Linnaeus, 1758 X X X

STRIGIDAE

Otus scops Linnaeus, 1758 X

APODIDAE

Apus melba Linnaeus, 1758 X

Apus apus Linnaeus, 1758 X X X X

ALCEDINIDAE

Alcedo atthis Linnaeus, 1758 X X X

MEROPIDAE

Merops apiaster Linnaeus, 1758 X X X X

UPUPIDAE

Upupa epops Linnaeus, 1758 X X X

PICIDAE

Jynx torquilla Linnaeus, 1758 X

FALCONIDAE

Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 X X

Falco subbuteo Linnaeus, 1758 X

LANIIDAE

Lanius collurio Linnaeus, 1758 X X X X

Lanius excubitor Linnaeus, 1758 X

Lanius minor J. F. Gmelin, 1788 X


45

VrstaMJESEC


ORIOLIDAE

Oriolus oriolus Linnaeus, 1758 X X X X X X

CORVIDAE

Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 X X X X X X X

Pica pica Linnaeus, 1758 X X X X X X X

Corvus monedula Linnaeus, 1758 X X

Corvus cornix Linnaeus, 1758 X X X X X X X X

Corvus corax Linnaeus, 1758 X

ALAUDIDAE

Galerida cristata Linnaeus, 1758 X

Alauda arvensis Linnaeus, 1758 X

HIRUNDINIDAE

Riparia riparia Linnaeus, 1758 X

Hirundo rustica Linnaeus, 1758 X X X X X X

Cecropis daurica Laxmann, 1769 X X X

Delichon urbicum Linnaeus, 1758 X X

PARIDAE

Parus major Linnaeus, 1758 X X X

Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758 X

AEGITHALIDAE

Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758 X X X

SITTIDAE

Sitta neumayer Michahellis, 1830 X

TROGLODYTIDAE

Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758 X

ACROCEPHALIDAE

Acrocephalus schoenobaenus Linnaeus, 1758 X

Acrocephalus arundinaceus Linnaeus, 1758 X

SYLVIIDAE

Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758 X

Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789 X


46

VrstaMJESEC


TURDIDAE

Erithacus rubecula Linnaeus, 1758 X X X

Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 1831 X

Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774 X X X

Saxicola rubetra Linnaeus, 1758 X

Saxicola rubicola Linnaeus, 1766 X

Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758 X

Turdus merula Linnaeus, 1758 X X X X X

STURNIDAE

Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758 X X X X X X

MOTACILLIDAE

Motacilla flava Linnaeus, 1758 X X

Motacilla cinerea Tunstall, 1771 X

Motacilla alba Linnaeus, 1758 X X X X X

Anthus pratensis Linnaeus, 1758 X

EMBERIZIDAE

Emberiza citrinella Linnaeus, 1758 X

Emberiza melanocephala Scopoli, 1769 X X

Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758 X

Emberiza calandra Linnaeus, 1758 X X X X

FRINGILLIDAE

Fringilla coelebs Linnaeus, 1758 X

Carduelis carduelis Linnaeus, 1758 X

Carduelis cannabina Linnaeus, 1758 X

Coccothraustes coccothraustes Linnaeus, 1758 X

PASSERIDAE

Passer domesticus Linnaeus, 1758 X X X X X

Passer hispaniolensis Temminck, 1820 X X

Vrste ptica zabilježene na području Hutova blata tokom istraživanja 2013. i 2014. godine


47

Na Svitavskom i Deranskom jezeru prisutan je biotop slobodnih vodenih površina, gdje su veoma povoljni abiotski faktori uslovili bogatstvo flore i faune tokom cijele godine, zbog čega veliki broj ptica pronalazi hranu u doba gniježđenja, zimovanja i seobe, a uz rubove ovih jezera razvijen je širok pojas plavnog terena koji je čitavu godinu ili veći dio godine pod vodom i koji je naseljen bujnom vegetacijom trske, rogoza i site, koji pruža povoljne uvjete za ishranu i smještaj ptičijim vrstama, kako u vrijeme gniježdenja, tako i u periodu seobe i zimovanja. U tršćacima pored jezera zabilježen je značajan broj vrsta: Podiceps nigricollis, Rallus aquaticus, Tachybaptus ruficollis, Gallinula chloropus, lxobrychus minutus, Fulica atra, Anas platyrhynchos, Anas querquedula, Aythya nyroca, Circus aeruginosus, Acrocephalus arundinaceus.

Uz rubove jezera razvijena su i pojedina stabla ili šumarci rakite i vrbe, u kojima se u kolnijama gnijezde najznačajniji pripadnici ornitofaune Hutova blata: Phalacrocorax pygmaeus, Ardea purpurea, Egretta garzetta, Ardeola ralloides i Nycticorax nycticorax.

Na pašnjacima Plana razvijen je biotop livada na kojima se voda zadržava kraće ili duže vrijeme i koje nemaju većeg značaja za ptice u periodu gniježđenja ali u doba seobe i zimovanja pruža odlične uslove za zadržavanje i ishranu brojnih vrsta ptica. Plavljenje livada tokom u proljeća i jeseni uslovljava formiranje manjih i većih vodenih „oaza” koje pružaju povoljne uslove za odmor i ishranu migratornih vrsta ptica.

U blizini Karaotoka prisutne su manje ili više degradirane šume koje nastanjuju mediteranske i kontinentalne vrste ptica.

Promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ornitofaune Hutova blata uslovljene su direktnim i indirektnim antropološkim uticajem: intenzivnim i nekontrolisanim lovom ptica, sječama vrbovih stabala, te sječom i paljenjem tršćaka, izgradnjom naselja i infrastrukturnih objekata unutar ili u blizini močvare. Poseban problem predstavljaju različiti planovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi mogli uvjetovati izmjene u hidrološkom sistemu na širem području Neretve što bi se drastično odrazilo na močvarne ekosisteme Hutovog blata i faunu ptica koja je vezana uz njih. Svi navedeni razlozi uvjetovali su da je Hutovo blato 2013. godine od uvršteno na listu ugroženih IBA područja.


48

Uprkos tome, zbog blage klime i raznolikosti flore i faune, Hutovo blato i danas pruža povoljne uslove za zadržavanje velikog broja ptica tokom zimskih mjeseci, a posebno veliki značaj ima za ptice vodenih staništa. Bilježenje kudravog pelikana (Pelecanus crispus) 2011. i gniježđenje blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) 2013. godine ukazuju na mogućnost povećanja biodiverziteta ptica na ovom području i nameću potrebu nastavka detaljnih ornitoloških istraživanja.

Zaključak

Izraženo antropogeno djelovanje u prošlosti se na području Hutova blata znatno odrazilo na faunu ptica. Uprkos tome, Hutovo blato i danas pruža povoljne uslove za zadržavanje velikog broja ptica tokom zimskih mjeseci, a posebno veliki značaj ima za ptice vodenih staništa.

Abstract

Hutovo Blato is well-known as a stop-over and wintering site for a number of bird species. Within the two-years research conducted within the ORNIBA-Bird Species Protection in Balkans: Joint Intervention by Bosnia and Herzegovina and Montenegro”project, the bird fauna of Hutovo blato was surveyed at four sites: Svitavsko lake, Deransko lake, Plana pastures and degraded forest in the vicinity of the hotel Karaotok. The field surveys were carried out once a month, from February 2013 to January 2014, by the point-count method. A total of 107 bird species were registered. Based on the literature data and recent studies it is possible to monitor changes in the qualitative and quantitative composition of bird fauna of Hutovo blato. The decrease of number of species, some of which have never been registered after Reiser (1939), and the reduction in the number within each species, indicate the negative effect of human impact. Nevertheless, due to the mild climate and the diversity of flora and fauna, Hutovo Blato provides favorable conditions for large number of birds during the winter months, and it is especially important for waterbirds from northern and central Europe.

Key words: Hutovo blato, bird fauna, survey


49

LiteraturaČurčić, V., (1915), Narodno ribarstvo u Bosni i Hercegovini, II. Hercegovina. Glasnik

Zemaljskog muzeja, 27(3-4): 313-358.

Dervović I., Kotrošan D. (2012), Rezultati zimskog brojanja ptica močvarica u Bosni

i Hercegovini u 2011. godini. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini,

7-8.

Kotrošan D. (2005), Izvještaj o radu „Mreže posmatrača ptica“ u periodu 2003-2005

godina. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1: 40-42

Kotrošan D., Dervović, I. (2010), Rezultati zimskog brojanja ptica močvarica u Bosni

i Hercegovini za period od 2008. do 2010. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica

u Bosni i Hercegovini, 6(6), 23-45.

Kotrošan, D., Papes, M., (2007), Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od

1888. do 2006. godine. Ornitološko društvo „Naše ptice“, Bilten Mreže posmatrača

ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38, Sarajevo.

Lister S., Hall M. (2001), Bird observations in Hutovo blato on April 13th 2001. http.//

www.ptice.net

Marcouse T., Kotrošan D. (2006), Izvještaj sa ornitoloških posmatranja u Bosni i

Hercegovini u septembru 2006. godine. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i

Hercegovini, 2: 24-27

Obratil S. (1969), Ptice Hutova blata. Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i

Hercegovine (Prirodne nauke) Nova serija 8: 87-143

Obratil S. (1976), Novi podaci za ornitofaunu Bosne i Hercegovine. GZM (PN), NS.,

sv. 15: 215-219, Sarajevo.

Obratil S. (1985), Ornitofauna Hutovog blata do izgradnje akumulacionog jezera

PHE „Čapljina”. Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine (Prirodne nauke)

Nova serija 24: 175-209

Obratil S. (1996), Prva istraživanja ornitofaune Hutova blata poslije izgradnje

akumulacionog jezera PHE „Čapljina“. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i

Hercegovine, Sarajevo. Pp.403-428

Obratil S. (2000), Istraživanja faune ptica na Hutovu blatu u period siječanj – prosinac

2000 god. Nepublikovan izvještaj za projekat „Nova politika gospodarenja

močvarom Hutovo blato”

Reiser O. (1939), Ornis Balcanica I. Bosnien und Herzegowina, Wien.

Rucner D. (1952-1953), Ptice doline Neretve [Birds of the Neretva Valley]. – Larus

6-7: 53–138.

Stumberger B., Matic, S., Kitonic, D., Vernik, M., Knaus, P., Schneider Jacoby, M.,

Petras Sackl, T. & Sackl, P. (2009), Rezultati brojanja ptica mocvarica u Hutovom

blatu i okolnim močvarnim staništima 2007. – 2009. Bilten mreže posmatrača u

Bosni i Hercegovini 4-5 (4-5), 30–37.

Topić G., Kotrošan D. (2012), Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih

staništa u Bosni i Hercegovini 2012. godine. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni

i Hercegovini, 7-8.

Tutman I. (1975), Die Brutvőgel des Hutovo blato und des unteren Tales der Neretva,

Dalmatien, Mittelungen der Zoologischen Gesellschaft Braunau, 2(7-8): 189-193.


51

Neka zanimljiva zapažanja kod ptica u IBA području ZasavicaSome interesting observations with birds in the field IBA Zasavica

Sažetak: Predstavljamo dva interesantna slučaja, svrake koje piju krv i gnežđenje laste, crvenorepke i bele pliske na turističkom brodu. U zimu 2012. godine, na farmi magarica primećene su rane po leđima i sapima kod magaraca. Povrede potiču od svraka, koje im iz rana piju krv. Na ovaj način svrake koriste krv kao jak proteinski koktel i time podmiruju dnevne potrebe za hranom i vodom. Na turističkom brodu imali smo gnežđenje laste, crvenorepke i bele pliske. Gnezda su sa unutrašnje strane okvira gornje platforme kod laste i crvenorepke a između komandne table i okvira kabine kod bele pliske.

Ključne reči: Zasavica, ptice, zanimljivost

AutorStanković MihajloOrganizacija Pokret gorana Sremska Mitrovica – SRP ZasavicaSvetog Save 19, 22000 Sremska MitrovicaSrbijazasavica.org.rs


52

Uvod

IBA područje Zasavice (IBA Cod: 008, IBA Nacionalni kod: RS022IBA, SER 008) obuhvata površinu od 4.670 ha sa koordinatama 190 29’ 10’’ E i 440 56’ 12’’52 N, sa rasponom nadmorske visine od 77 – 83 m n.v. i obuhvata IBA kriterijume A1, B1 i B2 (Puzović, et.al., 2009). Od ukupne površine Zasavica IBA područja, 1850 ha ili 14,4 % se nalazi u okviru Specijalnog rezervata prirode Zasavica, proglašenog 1997. godine od strane Vlade Republike Srbije. (Sl. glasnik RS br. 19/97).

Prema publikovanim (Šćiban, et.al., 2012) i ne publikovanim podacima IBA područje Zasavice zaključno sa septembrom 2016. godine, broji 216 vrsta ptica. Za većinu ptica važe jasna i precizna pravila ponašanja tokom reproduktivnog tj. gnezdećeg perioda gde odabir i položaj gnezda imaju jako bitnu ulogu i uticaj na sam tok gnežđenja. Širenjem civilizacija i ljudskih naselja mnoge ptice se suočavaju sa manjkom pogodnih mesta za gnežđenje, te se odlučuju na improvizaciju i korišćenje onoga što im trenutni uslovi pružaju.

Tokom devetnaestogodišnjeg istraživanja ornitofaune rezervata Zasavica zabeležena su mnoga neobična ponašanja u ptičijem svetu. Za ovaj rad odabrali smo i predstavljamo dva interesantna slučaja:

1. svrake (Pica pica) koje piju krv magarcima i2. gnežđenje seoske laste (Hirundo rustica), obične crvenrepke

(Phoenicurus phoenicurus) i bele pliske (Motacilla alba) na turističkom brodu Umbra.

Materijal i metode rada

Metodologija se sastoji iz posmatranja aktivnosti ptica, beleženje svakog detalja u terenski dnevnik i fotografisanje.

Determinacija je obavljena prema: Heinzel, H. (1999), Holden, P. (1996), Bertel, B., Delin, H., Svensson, L. (2004).


53

Rezultati sa diskusijom

Tokom dosadašnjih ornitoloških istraživanja rezervata Zasavica imali smo dosta primera neobičnog ponašanja ptica kako u gnezdećem tako i u van gnezdećem periodu, a u ovom radu su odabrana i predstavljena dva slučaja, koja ćemo sada opisati.

Svrake koje „piju” krv magarcima

Sa početkom ledenih dana oko 10. februara 2012. godine, na farmi muznih magarica u okviru Specijalnog rezervata prirode Zasavica primećene su rane po leđima, vratu i sapima kod 10 magaraca. U prvi mah pomislili smo da rane potiču od međusobnog ujedanja, što je čest slučaj kod njih pogotovo ako se radi o odnosu mlađih i starijih jedinki, tj. ako se uspostavlja hijerarhija u krdu. Međutim kad smo bolje ispratili situaciju videlo se da rane potiču od svraka. Radilo se

o jatu od 15 – 20 jedinki svraka (Pica pica) koje su napadale magarce. Prvo se poređaju na ogradi i stubovima pod strehom nadstrešnice, odakle se obrušavaju na magarce, sleću najčešće na leđa, gde kljunovima probijaju im kožu i naprave otvorenu ranu, odakle „piju” krv. Zanimljivo je da su stalno napadani isti magarci, zarasle rane se ponovo otvaraju i pojavljuje se sveža krv. Ovakva situacija trajala je oko 2 – 3 dana, koliko su trajali ti ekstremno hladni ledeni dani. U tom periodu temperatura vazduha na farmi se kretala od – 18 °C do – 25 °C (max. – 28 °C). Bez uspešno su ih terali radnici na farmi jer su se posle kratkog predaha ponovo vraćali. Na predlog veterinara rane su pored dezinfekcionog sredstva mazane i sa kremom za obuću (imalinom), čiji jak miris ih je odbijao a i pomoglo je bržem zarastanju rane.

Slika 1.: magarca sa detaljima oštećenja kože (rane) od svraka


54

Razlog za ovakvo ne svakidašnje ponašanje svraka možemo naći u činjenici da koristeći krv u ishrani podmiruju dnevne potrebe za hranom (jer je to jak proteinski supstrat koji ima visoku energetsku vrednost) a pošto je u tečnom stanju zamenjuje i potrebu za vodom u tim ekstremnim i surovim zimskim danima, kada je voda bila stalno zaleđena.

Gnežđenje seoske laste (Hirundo rustica), obične crvenrepke (Phoenicurus phoenicurus) i bele pliske (Motacilla alba) na turističkom brodu Umbra

Od kako je turistički brod Umbra pušten u upotrebu više puta smo imali gnežđenje ptica na njemu. Do sad na turističkom brodu Umbra imali smo gnežđenje seoske laste (Hirundo rustica) 2000., 2010., 2013. i 2014. godine, obične crvenrepke (Phoenicurus phoenicurus) 2011. godine i bele pliske (Motacilla alba) 2013. godine. Na brodu su bile dve lokacije na kojima su podizana gnezda i to unutrašnja strana nosećeg okvira prvo krova a posle gornje platforme za posmatranje i u kapetanskoj kabini između komandne table i okvira kabine.

Sa unutrašnje strane nosećeg okvira prvo krova a posle gornje platforme za posmatranje gnezdila se seoska lasta i crvenrepka.

Seoska lasta (Hirundo rustica)

Prema Šćiban, et. al., (2015) u prošlosti seoska lasta je bila brojna i česta vrsta u naseljima, posebno u niziji, kotlinama i dolinama reka brdsko – planinskog područja, a gnezdila se do 1500 m n.v. (Rajzer, 1904). Početkom XXI veka gnezdarica je u celoj Srbiji. Savremene procene su da joj brojnost blago opada u Srbiji (Puzović, et. al., 2015)

Još braća Dombrovski krajem XIX veka seosku lastu navode kao čestu gnezdaricu celog područja Mačve. U savremenom periodu predstavlja redovnu i brojnu gnezdaricu uglavnom u naseljima oko rezervata. Prema podacima Radišić, et. al. (2010) u rezervatu se brojnost ove vrste procenjuje na 30 – 50 parova.

Prva dva gnežđenja laste na brodu zabeležena su 2000.-te i 2010.,-te godine, kada je taj deo konstrukcije bio noseći za krov. Preostala dva puta gnežđenje je bilo posle dogradnje gornje platforme 2013. i 2014. godine. Bilo da se radi pre


55

ili posle dogradnje platforme gnezdo je smešteno u uglu sa unutrašnje strane okvira. Na taj način obezbeđena mu je stabilnost a i skriveno je od direktnog pogleda putnika, sem u prvom slučaju kada je gnezdo bilo na razvodnoj kutiji za struju ispod krova. Pri svim posmatranjima tokom gnežđenja beleže se približno ista ili slična ponašanja gnezdećeg para. Tako ako je brod u pokretu a odrasle ptice (mužjak i ženka) van gnezda one sleću na obližnju granu ili ogradu pristaništa ili broda i posle izlaska turista se vraćaju na gnezdo ovo se događalo kad su ptići u gnezdu malo stariji, u periodu kada su ptići jako mali tek izleženi mužjak ili ženka su uletali u gnezdo bez obzira obzira na prisutnost putnika u brodu.

Seoska lasta (Hirundo rustica) 2000. 2010. 2013. 2014.

broj položenih jaja 3 5 7 6

broj mladunaca po izleganju 1 5 6 6

broj ptića pri izletanju iz gnezda 0 3 6 5

Slika 2.: Položaj gnezda na brodu iz 2010.godine (a) i iz 2014.godine (b)

Tablica 1.: Podaci o broju položenih jaja, broju mladunaca po izleganji i broju ptića pri izletanju iz gnezda po godinama za seosku lastu.

Rezultat gnežđenja na ovaj način bio je više-manje uspešan. U tabeli dat je broj položenih jaja, broj mladunaca po izleganji i broj ptića pri izletanju iz gnezda za seosku lastu.


56

Iz tabele vidimo da samo 2000.-te godine gnežđenje nije privedeno do kraja, a ostalih godina gnežđenje je privedeno do kraja sa minimalnim gubitkom 1-2 mladunca. Sva stradanja mladunaca su beležena posle jakog nevremena kada su mrtvi ptići nađeni ispod gnezda u brodu ili pored broda u vodi.

Obična crvenrepka (Phoenicurus phoenicurus)

U Srbiji prema Šćiban et.al.,(2015) vrsta se početkom XXI veka gnezdi u svim regionima Srbije. Procenjuje se da je populacija stabilna (Puzović,et.al.,2015). Za gnežđenje koristi mozaična staništa i na obodima starih šuma na svim visinskim zonama. Najbrojnija je u naseljenim mestima i vikend-naseljima sa voćnjacima i ukrasnim drvećem, dok se retko gnezdi u prirodnim šumama. Tokom XIX i XX veka gnezdila se širom Srbije u različitim tipovima staništa (Dombrovski,1895, Rajser,1904). Poslednjih decenija vrsta postaje sve ređa i skoro nestaje iz šuma i naselja u Srbiji i ima status gnezdarice i selice.

Crvenorepka je mala pevačica koju Dobrovski krajem XIX veka konstatuje kao izuzetno retku gnezdaricu u Mačvi. Danas je redovna gnezdarica sa 5-10 parova u rezervatu i 50-80 parova u naseljenim mestima oko IBA Zasavice. Mesta za gnežđenje su joj različiti ljudski objekti poput starih napuštenih objekata na Valjevcu i vikendice uz Zasavicu. Prema podacima Radišić,et.al.(2010) do 2009. godine u rezervatu ova vrste nije beležena kao gnezdarica. Isto tako prema autorima Šćiban,et.al.,(2012) ni u periodu 2010.-2012.godina ova vrsta se ne navodi kao gnezdarica. Interno ovoj vrsti je u rezervatu dodeljen status moguća gnezdarica što se kasnijim istraživanjem i potvrdilo.

Krajem marta (23. 3. 2011. godine) primećeno je gnezdo crvenrepke na turističkom brodu Umbra, smešteno sa unutrašnje strane nosećeg okvira gornje platforme (Slika 3). Od tog momenta započelo se praćenje događaja u gnezdu. Dana 27.03 u gnezdu je primećeno prvo jaje, zatim 29.03 u gnezdu su bila još dva jajeta. Slika 3.: Položaj gnezda na brodu


57

Početak gnežđenja se poklapa sa početkom turističke sezone u rezervatu,što je postojala opasnost po gnežđenje zbog prisustva turista na samom brodu. Međutim bez obzira na prisustvo turista na brodu, ženka je strpljivo ležala na jajima, skrivena u gnezdu, bez pokreta ili bilo čega što bi odalo njeno prisustvo u gnezdu. Krajem aprila (28.04) u gnezdu se izlegao prvi mladunac a par dana kasnije preostala dva. U tom periodu ženka je čekala svaki momenat kad nema turista na brodu da izleti, lovi hranu i vrati se u gnezdu i to sve za 10-15 minuta. U slučaju da je brod u međuvremenu krenuo ona je obično brod sačekivala na doku ili je sletala na zadnji deo broda i po izlasku turista vraćala se u gnezdo, vrlo oprezno i uz često menjanje smera dolaska ka gnezdu. U maju (16.05) u gnezdu su već lepo formirani ptići koji su se tiho oglašavali i počeli da šire krila i čine prve nespretne korake po šipki. Nažalost od 3 mladunca preživelo je samo jedno do potpunog izletanja, dok su dva mladunca nađena udavljena u vodi pored broda posle jednog olujnog nevremena koje je tokom noći zahvatilo područje.

Bela pliska (Motacilla alba)

Prema Šćiban et.al.,(2015) bela pliska tokom XIX veka beležena je širom Srbije sa različitom brojnosti (Dombrovski,1895, Rajser,1904). Za prvu polovinu XX veka Matvejev (1950) navodi da je ova vrsta tipična za otvorene terena i najbrojnija je u kotlinama reka. Početkom XXI veka dosta ravnomerno naseljava sve regione i nadmorske visine. Puzović et.al.,(2015) procenjuju da joj je brojnost stabilna a najmanja brojnost joj je u Vojvodini. Najčešće se gnezdi duž vodotoka, po kamenjarima, po ruralnim i naseljenim mestima i na građevinskim objektima. Selica je, na seobi se na noćilištu okupljaju u većim jatima, a u manjem broju prezimljava u Srbiji.

Prema podacima Radišić,et.al.(2010) u rezervatu se brojnost ove vrste procenjuje na 30-40 parova. Najviše gnezdećih parova nalazi se oko Vizitorskog centra i objekata za stoku na pašnjaku Valjevac.

Za razliku od seoske lase i crvenrepke bela pliska se 2013.godine izgnezdila u kapetanskoj kabini. Gnezdo je smestila u procepu između komandne table i okvira kabine (kao neke daske) ispred prozora. Samo gnezdo je bilo puno komada najlona koje je ugradila u njega sa prirodnim materijalom


58

(grančicama i suvom travom) i pored najlon kese koju je našla tu unutra. Gnezdo je primećeno 05.06 2013.godine, i u njemu je bilo 6 jaja. Posle desetak dana svih šest jaja se izleglo, a mladunce je ona redovno hranila bez obzira da li ima nekog u kabini ili ne. Iz gnezda je u periodu između 20 i 22.06 izletelo pet mladunaca a jedno je nađeno mrtvo na podu kabine i bilo je vidljivo neuhranjeno.

Slika 4.: Gnezdo Bele pliske (Motacilla alba) na brodu Umbra.

Zaključak

Tokom devetnaestogodišnjeg istraživanja ornitofaune rezervata Zasavica zabeležena su mnoga neobična ponašanja u ptičijem svetu. U ovom radu predstavljamo dva interesantna slučaja i to: Svrake (Pica pica) koje piju krv magarcima i gnežđenje seoske laste (Hirundo rustica), obične crvenrepke (Phoenicurus phoenicurus) i bele pliske (Motacilla alba) na turističkom brodu Umbra.


59

Sa početkom ledenih dana tokom februara 2012.godine, na farmi muznih magarica rezervata Zasavica primećene su rane po leđima, vratu i sapima kod 10 magaraca. Kada smo bolje ispratili situaciju videlo se da rane potiču od svraka i to o jatu od 15-20 jedinki koje su se obrušavale na magarce, sleću najčešće na leđa, gde kljunovima probijaju kožu i naprave otvorenu ranu odakle ,,piju,, krv. Ovakva situacija trajala je oko 2 – 3 dana, koliko su trajali ti ekstremno hladni ledeni dani kada se temperatura kretala od – 18 °C do

– 25 °C (max. – 28 °C). Razlog za ovakvo ponašanje svraka možemo naći u činjenici da koristeći krv u ishrani podmiruju dnevne potrebe za hranom sa visokom energetskom vrednošću a zamenjuje i potrebu za vodom.

Od kako je turistički brod Umbra pušten u upotrebu više puta smo imali gnežđenje ptica na njemu. Do sad na turističkom brodu Umbra imali smo gnežđenje seoske laste (Hirundo rustica) 2000, 2010.,2013. i 2014. godine, obične crvenrepke (Phoenicurus phoenicurus) 2011. godine i bele pliske (Motacilla alba) 2013.godine. Na brodu su bile dve lokacije na kojima su podizana gnezda i to unutrašnja strana nosećeg okvira prvo krova a posle gornje platforme za posmatranje i u kapetanskoj kabini između komandne table i okvira kabine.

Prva dva gnežđenja seoske laste na brodu zabeležena su 2000.-te i 2010.,-te godine, a preostala dva puta gnežđenje je bilo 2013. i 2014. godine. Gnezdo je smešteno u uglu sa unutrašnje strane okvira, obezbeđujući mu stabilnost i skrivenost od pogleda putnika.Rezultat gnežđenja na ovaj način bio je više-manje uspešan, samo 2000.-te godine gnežđenje nije privedeno do kraja, a ostalih godina gnežđenje je privedeno do kraja sa minimalnim gubitkom 1 – 2 mladunca posle jakog nevremena kada su mrtvi ptići nađeni ispod gnezda u brodu ili pored broda u vodi.

Krajem marta (23. 3. 2011.) primećeno je gnezdo crvenrepke na turističkom brodu Umbra, smešteno sa unutrašnje strane nosećeg okvira gornje platforme. Za četiri dana u gnezdu je primećeno prvo jaje, za još dva dana u gnezdu su bila još dva jajeta. Krajem aprila u gnezdu se izlegao prvi mladunac a par dana kasnije preostala dva. Nažalost od 3 mladunca preživelo je samo jedno do potpunog izletanja, dok su dva mladunca nađena udavljena u vodi pored broda posle jednog olujnog nevremena koje je tokom noći zahvatilo područje.


60

Za razliku od seoske lase i crvenrepke bela pliska se 2013.godine izgnezdila u kapetanskoj kabini u procepu između komandne table i okvira kabine ispred prozora. Gnezdo je bilo puno najlona i kesa, dok je prirpodnog materijala bilo jako malo. U gnezdu je bilo 6 jaja. Iz gnezda je izletelo pet mladunaca a jedno je nađeno mrtvo na podu kabine i bilo je vidljivo neuhranjeno.

Abstract

We present two interesting cases, common magpies, who drink blood and nesting barn swallows, common roaches and White Wagtails on the tourist boad. In the winter of 2012, on a farm female donkeys were observed wounds on the back and croup with the donkeys. Injuries encouraged of the magpie, to them from wounds ,,drink’’ blood. In this way, magpies use the blood as a strong protein cocktail and time are settled daily needs for food and water. On the tourist board we had nesting barn swallow, common redstart and White Wagtails. Nests are on the inner side of the upper platform support frame with the swallows and roaches and between the dashboard and the frame cabins at White Wagtails.

Keywords: Zasavica, birds, interesting

LiteraturaAnnonimus (1997) Uredba o proglašenju Specijalnog rezervata prirode

Zasavica, Službeni glasnik R.Srbije br. 19/97

Bertel, B., Delin, H., Svensson, L., (2004): Birds of Britain and Europe, Hamlyn Guide,

London

Dombrovski, E., (1895): Osnovi ornitologije sjeverozapadne Srbije, Glasnik

zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 7, 63-104 str.

Heinzel, H., (1999): Ptice Hrvatske i Europe sa Sjevernom Afrikom i Srednjim

istokom, Collinsov džepni vodič, Hrvatsko ornitiliško društvo Zagreb,

Holden, P., (1996): Birds, HarperCollinsPublishers, Londom

Matvejev, S. D., (1950): Rasprostranjenje i život ptica u Srbiji, SANU, Posebno

izdanje, knj.3. Beograd


61

Puzović, S., Sekulić, G., Stojnić, N., Grubač, B., Tucakov, M., (2009): Značajna

područja za ptice u Srbiji, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Zavod

za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi

razvoj, Beograd-Novi Sad

Puzović, S., Radišić, D., Ružić, M., Rajković, D., Radaković, M., Paunović, U., Janković,

M., Stojnić, N., Šćiban, M., Tucakov, M., Gergelj, J., Sekulić, N., Agošton, A., Raković,

M., (2015): Ptice Srbije: procene gnezdilišnih populacija 2008.-2013.; procene

trendova populacija 1980.-2013., Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije,Novi

Sad

Radišić, D., Šćiban, M., Ružić, M., Stanković, M., (2010): Ptice Zasavice, Pokret

gorana Sremska Mitrovica,

Rajzer, O., (1904): Izveštaj o uspjehu ornitoloških putovanja u Srbiji godine 1899. i

1900., Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 16: 125-152 str.

Šćiban, M., Stanković, M., Fabijan, D., Petrović, A., (2012): Novi podaci o fauni ptica

SRP Zasavica, Zbornik Naučno – stručnog skupa Zasavica 2012, Pokret gorana

Sremska Mitrovica, 182-191 str.

Šćiban, M., Rajković, D., Radišić, D., Vasić,V., Pantović, U., (2015): Ptice Srbije kritički

spisak vrsta, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje

ptica Srbije, Novi Sad


63

Ornitološki potencijali Mostarskog blataOrnithological resources of Mostarsko blato

Sažetak: Mostarsko blato predstavlja jedno od najznačajnijih područja za ptice u Bosni i Hercegovini. Na temelju dosadašnjih istraživanja sačinjen je popis koji sadrži 222 vrste koje su zabilježene u Mostarskom blatu i njegovom neposrednom okruženju. Mostarskog blato predstavlja jednu od ključnih tačaka na Jadranskom migratornom putu. U ovom se trenutku sa sigurnošću može reći da ovo područje ispunjava kriterije za proglašenje IBA i KBA područjem. Navedeno je razlog što je Mostarsko blato uvršteno i na listu potencijalnih NATURA 2000 staništa. Zahvati vršeni u 2016. godini uveliko su degradirali staništa i prijete nestanku pojedinih životinjskih vrsta, a time i direktno utiču na ornitološke potencijale ovog područja.

Ključne riječi: Ptice, Mostarsko blato, popis, Important Bird Area

Autorimr. sc. Dražen KotrošanOrganizacijaOrnitološko društvo „Naše ptice”Semira Frašte 6, 71 000 SarajevoBosna i Hercegovinaptice.ba


64

UvodSistematičnija proučavanja ornitofaune u Bosni i Hercegovini započeta su u drugoj polovini 19. stoljeća. U proteklom periodu pojedina područja, kao i pojedine skupine ptičije skupine (npr. močvarne vrste i grabljivice) i vrste, su proučavane u različitom obimu. Također, razlika se ogleda i u vremenskoj dinamici proučavanja, a rezultat toga je da su za pojedina područja poznati samo podaci iz perioda druge polovine 19. i početka 20. stoljeća (Kotrošan & Papeš, 2007).

Prve podatke o ornitofauni Mostarskog blata nalazimo u prilozima objavljenim krajem 19. i početkom 20. stoljeća (npr. Bayer, 1881; Kadish, 1887; Knotek, 1897; Rajzer, 1892; Reiser, 1939 i dr.), a posebno se izdvajaju prilozi Pichlera (1895, 1903, 1904).

U drugoj polovini 20 stoljeća ovo područje je manje istraživano, a publikovani podaci se uglavnom odnose na obradu ranijih podataka (Obratil, 1967, 1968, 1972, 1975, 1976, 1977).

Početkom 21. stoljeća intenziviraju se prikupljanja podataka od strane ornitologa i ornitofila iz Bosne i Hercegovine (npr. Kotrošan, Dervović, Sarajlić, Mulaomerović, Vekić, Bohm i dr.), kao i iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i drugih evropskih zemalja (Schneider-Jacoby, Stumberger, Sackl, Kitonić i dr.). Dio spomenutih istraživanja je publikovan kroz različite priloge (Drocić & Drocić, 2013; Dervović, 2013; Dervović & Kotrošan, 2011/2012; Kitonić & Sackl, 2008/2009; Kotrošan & Dervović, 2008/2009, 2010; Kotrošan, 2013; Topić & Kotrošan, 2011/2012; Topić et al., 2014).

Ovaj rad ima za cilj evaluirati dosadašnja znanja o ornitofauni područja Mostarskog blata.

Materijal i metode rada

Rad je baziran na obradi odabranih literaturnih podataka, materijala ornitološke zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, podataka (izvještaji, studije i sl.) iz arhive Ornitološkog društva „Naše ptice“ i podataka dobivenih od strane gospodina Denisa Bohma.


65

Terenskih istraživanja su vršena u periodu od 2005. do 2016. godine i uključila su dnevne i noćne obilaske i sve sezonske aspekte. Prebrojavanja i kartiranja su vršena kombinacijom metoda linijskog transekta i prebrojavanja iz tačke.

Redosljed vrsta u tablici dat je prema Clementsu i saradnicima (2016). U tablici su dati i statusi za pojedine vrste koji uključuju oznake gnijezdi-G, ne gnijezdi-NG i nekada gnijezdila u BiH-EX.

Mostarsko blato sa položajem tačaka sa kojih su vršena ornitološka posmatranja

Istraživano područje

Mostarsko blato je kraško polje u zapadnoj Hercegovini smješteno između Čabulje i Pologa na nadmorskoj visini 223 do 245 m. Blato se nalazi zapadno od Mostara i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok prema Širokom Brijegu. Ovo područje zauzima površinu od 4256 ha, sa dužinom od 12 km i prosječnom širinom od 3 km. Blato je pod uticajem mediteranske i submediteranske klime, okruženo brdskim uzvišenjima Pologa i Trtle, dok se sredinom polja pruža rijeka Lištica (Bognar & Milićević, 2007).


66

U pogledu vegetacije dominiraju različiti tipovi livada i pašnjaci. Poljoprivredne površine se koriste za uzgoj duhana, kukuruza, pšenice, krompira, kao i za vinogradarstvo i voćarstvo. Pored toga prisutna je močvarna vegetacija, kao i tercijarna vegetacija u vidu ugaženih i nitrificiranih površina.

Mostarsko blato dijelom ulazi u sastav lovišta „Čabulja“ kojim upravlja Lovačko društvo „Jarebica“ iz Mostara. Lovište je na površini od 4000 ha i to 1500 ha je u dijelu polja koje gravitira prema Mostaru, a 3500 ha u dijelu prema Širokom Brijegu.

Geografski položaj Mostarskog blata

U proljeće, jesen i zimu veći dio, oko 90% ukupne površine, polja plavi. Maksimalno utvrđeno plavljenje je obuhvatilo je 32,79 km2 (Stumberger et al. 2014).


67


Na području Mostarskog blata do sada su zabilježene ukupno 222 vrste1. Veći broj vrsta (175) je zabilježen u periodu nakon 2000. godine (Tablica 1), a razlog je u većem broju posmatrača što je omogućilo i prikupljanje većeg broja informacija. Prezentirani popis nije konačan za područje Mostarskog blata i za očekivati je da još neke vrste budu zabilježene tokom budućih istraživanja.

Iz prezentirane tablice vidljivo je da je Mostarsko blato izuzetno bogato područje u pogledu sastava zabilježene ornitofaune. Po broju historijski zabilježenih vrsta ovo područje je u rangu RAMSAR područja u Bosni i Hercegovini (npr Hutovo blato 259 – Kotrošan & Sarajlić, 2014; Livanjsko polje 235- Stumberger et al., 2014). Veći broj vrsta koje su za ovo područje vezane u periodu migracija i zimovanja u odnosu na broj gnjezdarica.

1 U sažetku datom u Knjizi sažetaka 5. Ornitofestivala dat je broj od 221 zabilježene vrste. Promjena u broju vrsta je rezultat revizije urađene tokom pisanja rada, a koja je uključila i naknadno dobijene podatke

Mostarsko blato u vrijeme plavljenja


68

Interesantno je izdvojiti da su prije 100 godina na ovom području zabilježene vrste koje danas više ne egzistiraju u Bosni i Hercegovini (npr. Aegypius monachus, Neophron percnopterus i Otis tarda). Za novija istraživanja karekteristična je značajna brojnost pojedinih vrsta kao što su Grus grus, Platalea leucorodia, Falco vespertinus i dr.

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

1 Anser fabalis Latham, 1787 NG +

2 Anser albifrons Scopoli, 1769 NG +

3 Anser anser Linnaeus, 1758 NG + +

4 Branta rufficolis Pallas, 1769 NG +

5 Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 NG +

6 Cygnus cygnus Linnaeus, 1758 NG +

7 Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 NG +

8 Anas strepera Linnaeus, 1758 NG + +

9 Anas penelope Linnaeus, 1758 NG + +

10 Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 G + +

11 Anas clypeata Linnaeus, 1758 NG + +

12 Anas acuta Linnaeus, 1758 NG + +

13 Anas querquedula Linnaeus, 1758 NG + +

14 Anas crecca Linnaeus, 1758 NG + +

15 Aythya ferina Linnaeus, 1758 NG + +

16 Aythya nyroca Güldenstädt, 1770 NG + +

17 Aythya fuligula Linnaeus, 1758 NG + +

18 Aythya marila Linnaeus, 1761 NG +

19 Bucephala clangula Linnaeus, 1758 NG +

20 Mergellus albellus Linnaeus, 1758 NG + +

21 Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 G +

22 Alectoris graeca Meisner, 1804 NG + +

23 Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 NG +

24 Perdix perdix Linnaeus, 1758 G +

25 Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 G +

26 Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 NG +


69

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

27 Podiceps nigricollis C. L. Brehm, 1831 NG +

28 Ciconia nigra Linnaeus, 1758 NG +

29 Ciconia ciconia Linnaeus, 1758 NG + +

30 Microcarbo pygmaeus Pallas, 1773 NG + +

31 Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 NG +

32 Pelecanus crispus Bruch, 1832 NG +

33 Botaurus stellaris Linnaeus, 1758 NG +

34 Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 NG + +

35 Ardea cinerea Linnaeus, 1758 NG + +

36 Ardea purpurea Linnaeus, 1766 NG + +

37 Ardea alba Linnaeus, 1758 NG + +

38 Egretta garzetta Linnaeus, 1766 NG + +

39 Ardeola ralloides Scopoli, 1769 NG + +

40 Nycticorax nycticorax Linnaeus, 1758 NG +

41 Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 NG + +

42 Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 NG + +

43 Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 Ex/NG* +

44 Pernis apivorus Linnaeus, 1758 NG +

45 Aegypius monachus Linnaeus, 1766 Ex?/NG +

46 Circaetus gallicus J. F. Gmelin, 1788 NG +

47 Aquila chrysaetos Linnaeus, 1758 NG +

48 Circus aeruginosus Linneus, 1758 G + +

49 Circus cyaneus Linneus, 1766 NG + +

50 Circus macrourus S. G. Gmelin, 1770 NG + +

51 Circus pygargus Linneus, 1758 NG + +

52 Accipiter brevipes Severtsov, 1850 NG +

53 Accipiter nisus Linnaeus, 1758 G + +

54 Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 G + +

55 Milvus milvus Linnaeus, 1758 NG +

56 Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 NG +

57 Buteo buteo Linnaeus, 1758 G + +

58 Buteo rufinus Cretzschmar, 1827 NG +


70

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

59 Otis tarda Linnaeus, 1758 NG +

60 Crex crex Linnaeus, 1758 G ? + +

61 Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 NG + +

62 Zapornia pusilla Pallas, 1776 NG +

63 Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 NG + +

64 Fulica atra Linnaeus, 1758 NG + +

65 Grus grus Linnaeus, 1758 NG + +

66 Burhinus oedicnemus Linnaeus, 1758 NG +

67 Himantopus himantopus Linnaeus, 1758 NG + +

68 Haematopus ostralegus Linnaeus, 1758 NG + +

69 Pluvialis squatarola Linnaeus, 1758 NG +

70 Pluvialis apricaria Linnaeus, 1758 NG + +

71 Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 G + +

72 Charadrius hiaticula Linnaeus, 1758 NG + +

73 Charadrius dubius Scopoli, 1786 G + +

74 Numenius phaeopus Linnaeus, 1758 NG + +

75 Numenius arquata Linnaeus, 1758 NG + +

76 Limosa limosa Linnaeus, 1758 NG + +

77 Calidris pugnax Linnaeus, 1758 NG + +

78 Calidris ferruginea Pontoppidan, 1763 NG + +

79 Calidris temminckii Leisler, 1812 NG +

80 Calidris alpina Linnaeus, 1758 NG +

81 Calidris minuta Leisler, 1812 NG + +

82 Lymnocryptes minimus Brünnich, 1764 NG + +

83 Gallinago media Latham, 1787 NG +

84 Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 NG + +

85 Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 NG +

86 Phalaropus fulicarius Linnaeus, 1758 NG +

87 Actitis hypoleucos Linnaeus, 1758 G + +

88 Tringa ochropus Linnaeus, 1758 NG + +

89 Tringa erythropus Pallas, 1764 NG + +

90 Tringa nebularia Gunnerus, 1767 NG +


71

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

91 Tringa glareola Linnaeus, 1758 NG + +

92 Tringa totanus Linnaeus, 1758 NG + +

93 Glareola pratincola Linnaeus, 1766 NG +

94 Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 NG + +

95 Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 NG +

96 Larus canus Linnaeus, 1758 NG +

97 Larus michahellis Neumann, 1840 NG + +

98 Larus fuscus Linnaeus, 1758 NG + +

99 Sternula albifrons Pallas, 1764 NG +

100 Gelochelidon nilotica C.L. Brehm, 1830 NG +

101 Chlidonias niger Linnaeus, 1758 NG + +

102 Chlidonias leucopterus Temmnick, 1815 NG + +

103 Chlidonias hybrida Pallas, 1811 NG +

104 Sterna hirundo Linnaeus, 1758 NG +

105 Thalasseus sandvicensis Latham, 1787 NG? +

106 Columba livia J. F. Gmelin, 1789 G +

107 Columba oenas Linnaeus, 1758 NG + +

108 Columba palumbus Linnaeus, 1758 G +

109 Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 G + +

110 Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 G + +

111 Cuculus canorus Linnaeus, 1758 G +

112 Otus scops Linnaeus, 1758 G + +

113 Bubo bubo Linnaeus, 1758 NG + +

114 Athene noctua Scopoli G? +

115 Strix aluco Linnaeus, 1758 NG +

116 Asio flammeus Pontoppidan, 1763 NG + +

117 Apus melba Linnaeus, 1758 NG +

118 Apus apus Linnaeus, 1758 NG +

119 Upupa epops Linnaeus, 1758 G +

120 Alcedo atthis Linnaeus, 1758 G +

121 Merops apiaster Linnaeus, 1758 G +

122 Jynx torquilla Linnaeus, 1758 G +


72

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

123 Dendrocopos minor Linnaeus, 1758 G? +

124 Dendrocopos major Linnaeus, 1758 G +

125 Picus viridis Linnaeus, 1758 G + +

126 Picus canus J. F. Gmelin, 1788 NG

127 Falco naumanni Fleischer, 1818 NG +

128 Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 G +

129 Falco vespertinus Linnaeus, 1766 NG +

130 Falco columbarius Linnaeus, 1758 NG +

131 Falco subbuteo Linnaeus, 1758 NG + +

132 Falco biarmicus Temmnick, 1825 NG +

133 Lanius collurioLinnaeus, 1758 G +

134 Lanius excubitor Linnaeus, 1758 NG + +

135 Lanius minor J. F. Gmelin, 1788 G + +

136 Lanius senator Linnaeus, 1758 NG + +

137 Oriolus oriolus Linnaeus, 1758 G +

138 Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 G + +

139 Pica pica Linnaeus, 1758 G +

140 Corvus monedula Linnaeus, 1758 G +

141 Corvus cornix Linnaeus, 1758 G +

142 Corvus corax Linnaeus, 1758 NG +

143 Calandrella brachydactyla Leisler, 1814 G? +

144 Lullula arborea Linnaeus, 1758 NG + +

145 Alauda arvensis Linnaeus, 1758 G + +

146 Galerida cristata Linnaeus, 1758 G + +

147 Riparia riparia Linnaeus, 1758 G ? +

148 Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1796 NG +

149 Hirundo rustica Linnaeus, 1758 G + +

150 Cecropis daurica Laxmann, 1769 G +

151 Delichon urbicum Linnaeus, 1758 G +

152 Poecile lugubris Temminck, 1820 NG + +

153 Poecile palustris Linnaeus, 1758 NG +

154 Poecile montanus C. v. Baldenstein, 1827 NG +


73

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

155 Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758 G +

156 Parus major Linnaeus, 1758 G + +

157 Remiz pendulinus Linnaeus, 1758 NG +

158 Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758 NG +

159 Sitta europaea Linnaeus, 1758 G +

160 Sitta neumayer Michahelles, 1830 G +

161 Tichodroma muraria Linnaeus, 1766 NG +

162 Certhia familiaris Linnaeus, 1758 NG +

163 Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758 G +

164 Cinclus cinclus Linnaeus, 1758 G? + +

165 Cettia cetti Temminck, 1820 NG +

166 Phylloscopus collybita Vieillot, 1817 G +

167 Phylloscopus sibilatrix Bechstein, 1793 NG +

168 Iduna pallida Hemprich & Ehrenberg, 1833 NG + +

169 Hippolais icterina Vieillot, 1817 G? +

170 Acrocephalus schoenobaenus Linnaeus, 1758 NG +

171 Acrocephalus scirpaceus Hermann, 1804 NG +

172 Acrocephalus arundinaceus Linnaeus, 1758 NG + +

173 Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758 G +

174 Sylvia borin Boddaert, 1783 G +

175 Sylvia curruca Linnaeus, 1758 G + +

176 Sylvia crassirostris Cretzschmar 1826 NG + +

177 Sylvia cantillans Pallas, 1764 NG + +

178 Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789 G +

179 Sylvia communis Latham, 1787 G +

180 Muscicapa striata Pallas, 1764 G + +

181 Erithacus rubecula Linnaeus, 1758 G +

182 Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 1831 G +

183 Ficedula albicollis Temminck, 1815 G + +

184 Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758 NG +

185 Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774 G + +

186 Monticola saxatilis Linnaeus, 1766 NG +


74

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

187 Saxicola rubetra Linnaeus, 1758 G +

188 Saxicola torquatus Linnaeus, 1766 NG + +

189 Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758 G +

190 Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758 G + +

191 Turdus merula Linnaeus, 1758 G +

192 Turdus pilaris Linnaeus, 1758 NG +

193 Turdus iliacus Linnaeus, 1766 NG +

194 Turdus philomelos C. L. Brehm, 1831 G +

195 Turdus viscivorus Linnaeus, 1758 NG +

196 Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758 G + +

197 Pastor roseus Linnaeus, 1758 NG +

198 Prunella modularis Linnaeus, 1758 NG +

199 Motacilla flava Linnaeus, 1758 G + +

200 Motacilla cinerea Tunstall, 1771 NG +

201 Motacilla alba Linnaeus, 1758 G + +

202 Anthus campestris Linnaeus, 1758 G + +

203 Anthus pratensis Linnaeus, 1758 G + +

204 Anthus trivialis Linnaeus, 1758 NG +

205 Anthus cervinus Pallas, 1811 NG +

206 Anthus spinoletta Linnaeus, 1758 NG +

207 Emberiza cirlus Linnaeus, 1766 G +

208 Emberiza cia Linnaeus, 1766 NG + +

209 Emberiza hortulana Linnaeus, 1758 NG +

210 Emberiza melanocephala Scopoli, 1769 G +

211 Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758 G + +

212 Emberiza calandra Linnaeus, 1758 G + +

213 Fringilla coelebs Linnaeus, 1758 G + +

214 Chloris chloris Linnaeus, 1758 G + +

215 Spinus spinus Linnaeus, 1758 NG +

216 Carduelis carduelis Linnaeus, 1758 G +

217 Carduelis cannabina Linnaeus, 1758 G +

218 Serinus serinus Linnaeus, 1766 G +


75

U ovom se trenutku sa sigurnošću može reći da Mostarsko blato ispunjava kriterije za proglašenje IBA područjem, prije svega zbog brojnosti pojedinih vrsta kao što su ždral (Grus grus) ili grabljivice (npr. crvenonoga vjetruška - Falco vespertinus) u vrijeme migracija. Na osnovu višegodišnjeg praćenja migracije ždralova duž jadranskog migratornog puta Mostarsko blato se izdvojilo kao najznačajnije odmaralište (Stop-over site) za ovu vrstu kada su u pitanju kraška polja. Naime, u period migracija dnevno je zabilježeno zadržavanje do 1400 ždralova (Topić et al., 2014). Uzimajući u obzir i prisustvo više od stotinu jedinki različitih vrsta grabljivica kvalifikacija Mostarskog blata kao IBA područja je neupitna.

S druge strane, na osnovu dodatnih kriterija, koji uključuju endemične vrste riba kao što je mostarska piljurica - Phoxinellus pseudalepidotus ili rijetke vrste beskralježnjaka kao što je bjelononogi rak - Austropotamobius pallipes (Trožić-Borovac, 2012; Freyhof, 2012), ovo područje se može uvrstiti i na KBA listu. Konačno, iz navedenih razloga Mostarsko blato uvršteno na listu potencijalnih NATURA 2000 staništa. Iz navedenih razloga neophodno je što prije uspostaviti zaštitu ovog područja i sačiniti plan upravljanja kako bi se spriječilo negativan uticaj pritisaka koji su posebno izraženi u posljednjih 5 – 6 godina.

Tenutno najveću pretnju biodiverzitetu Mostarskog blata, uključujući sastav i brojnost pojedinih vrsta ptica, predstavljaju zahvati vršeni od strane JP Elektroprivreda HZ HB u 2016. godini.

Redni broj

Vrsta Status 1888-2000 2000-2016

219 Coccothraustes coccothraustes Linnaeus, 1758 B +

220 Passer domesticus Linnaeus, 1758 G +

221 Passer hispaniolensis Temminck, 1820 G +

222 Passer montanus Linnaeus, 1758 G +

UKUPNO: 144 175

Tablica 1. Historijski pregled ornitofaune zabilježene na Mostarskom blatu* Vrste označene sa Ex/NG su negada gnijezdile (ili se pretpostavlja da su gnijezdile) u Bosni i Hercegovini, ali su u Mostarskom blatu bile samo na preletu.


76

Pored navedenog, neophodno je istaći i pojavu krivolova koji iako nije izraženih u velikoj mjeri ima značajan uticaj na ptice na ovom području s obzirom da su krivolovu izložene sve vrste. Među vrstama koje se krivolove nalaze se i ždral (Grus grus), patka njorka (Aythya nyroca), orao zmijar (Circaetus gallicus), koje su zaštićene međunarodnim konvencijama, Pravilnikom o vrstama od značaja za poljoprivredu i šumarstvo ili Crvenom listom faune FBiH.

Očuvanje ornitološkog potencijala Mostarskog blata omogućava i ekonomsku nadogradnju ovog područja i jačanje lokalnih zajednica uključujući ih u turističke programe koji bi se temeljili na promociji posmatranja ptica, jačanja poljoprivrede (organska poljoprivreda, tradicionalna poljoprivreda) i stočarstva.

Pomenuti zahvati koji su urađeni u cilju kontrole voda uveliko djeluju na ornitofaunu ovog područja, degradiraju staništa i prijete nestanku pojedinih životinjskih vrsta (npr. riba i beskralježnjaka), što će uticati na izvore prehrane ptica. Uništavanje plavnih livada direktno će se odraziti na sastav ornitofaune i brojnost pojedinih vrsta. U tom pogledu neophodno je što prije zaustaviti daljnje radove na zatrpavanju Lištice, kanalisanju voda i stvaranju vještačkih bazena.

Radovi na Mostarskom blatu 2016. godine (Foto. Dražen Kotrošan)

Ždralovi ubijeni nas Mostarskom blatu


77

Zahvalnica

Zahvaljujem gospodinu Denisu Bohmu na ustupljenim podacima kojima je dopunjen popis registrovane avifaune. Zahvaljujem Fondacijama MAVA i CEPF, kao i njemačkoj organizaciji EuroNatur koji su finansijski podržali projekte tokom kojih su prikupljeni podaci korišteni u ovom radu.

Abstract

Mostarsko blato is a karst field in western Herzegovina, one of the the most important bird areas in Bosnia and Herzegovina.The first systematic data on this area date back to the late 19th and early 20th century (Reiser, Pichler), and it was less studied during the second half of the 20th century, less studied (Obratil). At the beginning of 21st century the collection of data was intensified by ornithologists and birdwatchers from Bosnia and Herzegovina (Kotrošan, Dervović, Sarajlić, Mulaomerović, Vekić, Bohm etc.), but also from Germany, Austria, Slovenia, Croatia and other European countries (Schneider-Jacoby, Stumberger, Sackl, Kitonić, etc.). Based on previous research, the list of 222 species recorded in Mostarsko blato and its immediate vicinity was compiled. At this point it can be surely said that Mostarsko blato meets the criteria for IBA designation. Also, on the basis of the additional criteria it may be included and the KBA list. Currently, Mostarsko blato is listed as the potential Natura 2000 sites. Mostarsko blato is especially important as one of key points along the Adriatic Flyway, where about 1400 Common Cranes and over than a hundred individuals of various raptors are recorded in a single day during migration. Unfortunately, the procedures carried out by the JP Elektroprivreda HZ HB in 2016, in order to control the water regime have greatly degraded the habitats and threaten the disappearance of some animal species (eg. fish and invertebrates), and thus directly affect the ornithological resources. Conservation of the ornithological potential of Mostarsko blato allows the economic development of the area and strengthening local communities by involving them in tourist programs based on the promotion of bird watching.

Keywords: birds, Mostarsko blato, birds list, Important Bird Area


78

LiteraturaBognar, A. & Milićević, M. (2007): Strukturnogeomorfološke odlike zavale Mostarsko

blato, Zbornik radova IV. hrvatskog geografskog kongresa, Zagreb, 187-195.

Bayer, K., 188: Beiträge zur Ornis der Herzegowina. Mitgetheilt von Victor Ritter V

Tschusi zu Schmidhoffen. Mitteilungen des Ornithologischen Veireines in Wien, 5:

11, 20, 29.

Clements, J. F., T. S. Schulenberg, M. J. Iliff, D. Roberson, T. A. Fredericks, B. L. Sullivan,

and C. L. Wood, (2016): The eBird/Clements checklist of birds of the world: v2016.

Downloaded from http://www.birds.cornell.edu/clementschecklist/download/.

Drocić, N., Drocić, S., 2013: Novi podaci o rasprostranjenju daurske lastavice,

Cecropis daurica (Laxmann, 1769), u Bosni i Hercegovini. Bilten Mreže posmatrača

ptica u Bosni i Hercegovini, 9(9): 66-72.

Dervović, I., 2013: Ružičasti čvorak (Sturnus roseus) u Mostarskom blatu. Bilten

Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 9(9): 109.

Dervović, I. & Kotrošan, D., 2011/2012: Rezultati zimskog brojana ptica močvarica

u Bosni i Hercegovini u 2011. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i

Hercegovini, 7-8(7-8): 44-55.

Freyhof, J., 2012: Threatened freshwater fisches and mollusces of the Balkan,

Potential impact on hydropower projects. Unpublished report.

Kadich, H. v., 1887: Hundert Tagre im Hinterland. Eine ornithologische

Forschungsreise in der Herzegowina. Mitteilungen des Ornithologischen Veireines

in Wien, 11: 139-140.

Kitonić, D. & Sackl, P., 2008/2009: Prebrojavanje i proljetna seoba ptica vodenih

staništa u Mostarskom blatu u aprilu 2008. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica

u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 90-93.

Knotek, J, 1897: Beobachtungen seltener Vogelarten in der Herzegovina., Ornit.

Jahrb. 8: 143-145.

Kotrošan, D. & Sarajlić, N., 2014: Ornitofauna Hutovog blata – stanje i perspektive.

Naš krš, 34 (47): 146-169.

Kotrošan, D., Dervović, I., 2008/2009: Blistavi ibisi (Plegadis falcinellus) u

Mostarskom Blatu. Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 117.

Kotrošan, D., Dervović, I., 2010: Rezultati zimskog brojanja ptica močvarica u Bosni


u Bosni i Hercegovini, 6(6): 23-45.


79

Kotrošan, D., Dervović, I., Topić, G., Drocić, S., Gotovac, M., Šarac, M., Šarčević, I.,

2013: Rezultati prvog popisa sivog svračka (Lanius minor) na kraškim poljima Bosne

i Hercegovine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 9(9): 40-46.

Kotrošan, D., Papeš, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od

1888. Do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini 3(3):

9-38.

Obratil, S., 1967: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine I

(Passeriformes). GZM BiH (PN) NS 5: 191-268.

Obratil, S., 1968: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II (Gaviiformes,

Podicipediformes, Pelacaniformes, Ciconiiformes, Anseriformes). GZM BiH (PN) NS

6: 227-254.

Obratil, S., 1972: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III

(Falconiformes). GZM BiH (PN) NS 10: 139-155.

Obratil, S., 1975: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine IV

(Galliformes, Gruiformes). GZM BiH (PN) NS 13: 153-161.

Obratil, S., 1976: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine V

(Charadriiformes). GZM BiH (PN) NS 15: 221-241.

Obratil, S., 1977: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine VI

(Columbiformes, Cuculiformes, Strigiformes, Caprimulgiformes, Apodiformes,

Coraciformes, Piciformes). GZM BiH (PN) NS 16: 203-223.

Pichler, A., 1895: Zimska avifauna okoline Mostarske. Prvi izvještaj Velike gimnazije

u Mostaru, pp: 9-30, Mostar.

Pichler, A., 1903: Prilozi avifauni okoline Mostarske. Štamparsko-Umjetnički Zavod

Pachera I Kisića u Mostaru, Mostar.

Pichler, A., 1904: Zanimljive ornitološke pojave u Mostarskom blatu. Glasnik

Zemaljskog muzeja, 14(3-4): 585-586.

Rajzer, O., 1892: Nove tečevine Zemaljskog muzeja od ptica u Bosne i

Hercegovine. GZM BiH 4 (2): 101-104.

Rajzer, O., 1892: Nove tečevine Zemaljskog muzeja od ptica u Bosne i

Hercegovine. GZM BiH 4 (2): 101-104.

Reiser, O., 1895: Neue und selten Arten der Vogewelt Bosniens und Herzegowina

(1891-1895). Ornit. Jahrb. 6 (5): 249-261.

Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzegovina

Wien.

Stumberger, B., Durst, R., Kotrošan, D. & Mulaomerović, J. 2014: List of Karst poljes

in Bosnia and Herzegovina. In: Sackl P., Durst R., Kotrošan D. & Stumberger B. (eds.).

Dinaric Karst Poljes - Floods for Life. EuroNatur, Radolfzell; 129-197.

Topić G. & Kotrošan D., 2011/2012: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih

staništa u Bosni i Hercegovini 2012. godine. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni

i Hercegovini, 7-8: 56-74.

Topić, G., Vujović, A., Ilić, B., Medenica, I., & Sarajlić, N., 2014: Spring Migration

2013 of Eurasian Crane Grus grus of the Adriatic Flyway population in the Western

Balkans and in the Eastern Adriatic region In: Sackl P., Durst R., Kotrošan D. &

Stumberger B. (eds.): Dinaric Karst Poljes - Floods for Life. EuroNatur, Radolfzell,

83-88.

Trožić-Borovac, S., 2012: Distribucija bjelonogog raka Austropotamobius pallipes

species complex (Astacoidea; Astacidae) u Bosni i Hercegovini. Međunarodni

naučni skup Struktura i dinamika ekosistema Dinarida – stanje, mogućnosti i

perspektive, Sarajevo, Zbornik radova, 23: 153-166.


81

AutorJasminko MulaomerovićOrganizacijaCentar za krš i speleologijuBranilaca Sarajeva 30, 71 000 SarajevoBosna i Hercegovinacentarzakrs.ba

Upravljanje zaštićenim i IBA područjima: Primjer saradnje JU za zaštićena područja Kantona Sarajevo i Centra za krš i speleologijuThe management of protected IBA areas: example of cooperation of Public Institution for the Protected Areas of the Sarajevo Canton and the Center for Karst and Speleology

Sažetak: Saradnja speleologa i JU za zaštićena područja Kantona Sarajevo traje već niz godina. Počela je prilikom rekonstrukcije područja u okviru projekta Izgradnja turističkog kompleksa Bijambare – prva faza kada je Centar za krš i speleologiju radio detaljna speleološka istraživanja područja i monitoring klime u pećini. U okviru tog projekta započet je i rad na istraživanjima CO2 koji je završen kao doktorska disertacija našeg člana Simone Milanola. U toku ovih istraživanja treba spomenuti dva eksperimenta koja su naišla na podršku Uprave JU kada smo uveli 100 posjetilaca i mjerili produkciju CO2 i drugi put kad je pušten CO2 iz boce i praćeni parametri sa 11 datalogera.

To su jedinstveni eksperimenti na širem području u regiji. Saradnja je nastavljena i kroz projekat C6 - Climatic Changes and Carbon Cycle in Canyons and Caves. Zadnja zajednička aktivnost je godišnji monitoring šišmiša na području Zaštićenog pejsaža Bijambare. Rezultati su više nego dobri.


82

U odnosu na poznavanje vrsta prije monitoringa - bilo je poznato 7 vrsta (Myotis myotis, Myotis blythii, Myotis capaccinii, Myotis mystacinus, Barbastella barbastellus, Rhinolophus hipposideros, Rinolophus ferrumequinum), dok je nakon ovog monitoringa poznato 12 vrsta, od čega 6 novih vrsta za ovo područje (Myotis nattereri, Myotis bechsteinii, Myotis daubentonii, Myotis dasycneme, Plecotus auritus i Plecotus macrobullaris). Posebno su značajni nalazi alpskog dugouhog šišmiša Plecotus macrobullaris i otkriće nove vrste šišmiša za BiH – barskog šišmiša Myotis dasycneme. Oba otkrića su bila zanimljiva medijima što se vidi po broju portala i drugih medija koji su prenijeli vijest. Otkriće barskog šišmiša je otvorilo i niz pitanja vezanih za habitat ove vrste.

Iako se, što se tiče finansija (a to je mniogim NVO razlog postojanja) dosadašnja saradnja može ocijeniti kao vrlo skromna, ona pokazuje da se i malim sredstvima mogu ostvariti veliki, pa čak i značajni rezultati. Benefiti za obje strane su višestruki: 1) za CKS prilika za ostvarivanje novih stručnih i naučnih saznanja, mogućnost publiciranja rezultata, promocija kao istraživačke organizacije, edukacija mladih istraživača Centra, korištenje prostora Bijambara za vlastite aktivnosti (npr. Susret speleologa BiH); 2) za JU dobijanje relevantnih podataka o vrstama koje nastanjuju ovo područje kao dodatnoj vrijednosti prostora, popularizacija područja u domaćoj i stranoj javnosti, edukacija zaposlenika, potvrda društveno odgovorne organizacije.

Na kraju, treba istaći da je gore spomenuta saradnja jedan od rijetkih primjera gdje je prepoznat naučno-istraživački kapacitet jedne NVO.

Abstract

Cooperation between speleologists and Public Institution for the Protected Areas of the Sarajevo Canton has been going on for many years. It started during the reconstruction area in the project Construction of tourist complex Bijambare. The first stage was when the Center for Karst and Speleology was performing detailed speleology research areas and climate monitoring in a cave.


83

Within this project was also research of CO2, which has been completed as a doctoral thesis of our member Simone Milanolo. During these researches, we should mention two experiments that have the support of the Management Board of PI. First experiment was when we invited 100 visitors and measured the production of CO2, and the second experiment was when we released the CO2 from the bottle and monitored parameters with 11 data logger. These are unique experiments on a wide area in the region. Cooperation has continued through the project C6 – Climatic Changes and Carbon Cycle and Canyons and Caves.

Last joint activity is the annual bat monitoring in the area of the protected landscape Bijambare. The results are more than good. Compared to the prior knowledge of the species before monitoring it was known 7 species (Myotis myotis, Myotis blythii, Myotis capaccinii, Myotis mystacinus, Barbastella barbastellus, Rhinolophus hipposideros, Rinolophus ferrumequinum). After monitoring we discovered 12 species, of which 6 is new for this area (Myotis nattereri, Myotis bechsteinii, Myotis daubentonii, Myotis dasycneme, Plecotus auritus i Plecotus macrobullaris). Particularly significant is discovering the Plecotus macrobullaris new species of bats Myotis dasycneme. Both findings were very interesting to the media, which can be seen by the number of portals and other media who spread the news. Discovery of Myotis dasycneme opened and a number of issues related to the habitat of this species.

Although, as far as finances (and this is the reason of existence of many NGOs) current cooperation can be assessed as very modest, it shows that the small amount of money can make a big or even significant results. Benefits for both sides are manifold: 1) for CKS opportunity to meet new technical and scientific knowledge, the possibility of publishing the results, promotion as well as research organizations, training of young researchers of the Centre, the use of area of Bijambare for their own activities (eg. BiH speleologists meeting); 2) for the PI to obtain relevant information on species that inhabit this area as well as the added value of area, the popularization of the field in the domestic and foreign public, employee education, certification of socially responsible organization.

Finally, it should be noted that the above mentioned cooperation is one of the few examples where a scientific research capacity of an NGO was recognized by the local government institution.


85

Aktivno upravljanje zaštićenim i IBA područjima u Vojvodini, Republika Srbija, sa posebnim osvrtom na pozitivne efekte na ornitofaunuActive management of protected areas and IBA sites in Vojvodina Province, Serbia with special reference to positive effects on ornithofauna

Sažetak: U radu je dаt prеglеd mnоgоbrојnih primerа iz prakse, aktivnog upravlјanjа prirodnom baštinom u Vojvodini u poslednje dvedecenije, sa cilјem da se sagledaju preduzete aktivnosti i ostvareni rezultati, kао osnova za buduće planiranje i rеаlizаciјu aktivnosti u oblasti zaštite prirode i ptica. Stаništа kоја sе nаlаzе u zаštićеnim i IBA pоdručјimа u Vојvоdini izlоžеniја su prоmjеnаmа, koje sе оdviјајu ubrzаnо, pоnеkаd i nеоčеkivаnо. Promene mogu dа budu izazvane prirodnim procesima (sukcesija, eutrofikacija, sedimentacija, itd), nо mnogo češće su indukоvаnе antropogenim uticajimа. Aktivni pristup zaštiti staništa i vrsta, zbog toga, nema alternativu. On podrazumijeva, između ostalog, neprekidno praćenje stanja (monitoring), aktivno upravljanje procesima u prirodi, realizaciju programa sanacije i revitalizacije staništa i pomoći retkim i ugroženimvrstama, unapređenje vodnog režima,kvaliteta zemljišta i vode.

AutoriSlobodan PuzovićMarko TucakovNikola StojnićOrganizacijaPokrajinski zavod za zaštitu prirodeRadnička 20a, 21 000 Novi SadSrbijapzzp.rs


86

Istаknutа је vаžnоst uprаvlјаnjа lјudskim dеlаtnоstimа kоје sе оdviјајu u zаštićеnim IBA području, u оkviru kоје sе pоstižu zаdаti cilјеvi zаštitе, uz pоtpunu trаnspаrеntnоst i uklјučivаnjе zаintеrеsоvаnе јаvnоsti, posebno udruženjagrađana. Kао pоsеbnо vаžni primеri dоbrе prаksе, istaknuti su rezultati rada na Obedskoj bari i kroz formiranje mreže aktivnih hranilišta za ptice grabljivice i gavrana.

Ključne reči: aktivno upravljanje, zaštićena područja, IBA, ornitofauna, Vojvodina

Uvod

Stаništа kоја sе nаlаzе u zаštićеnim IBA pоdručјimа u Vојvоdini izlоžеniја su prоmеnаmа, koje sе оdviјајu ubrzаnо, pоnеkаd i nеоčеkivаnо. Promene mogu dа budu izazvane prirodnim procesima (sukcesija, eutrofikacija, sedimentacija, itd), nо mnogo češće su indukоvаnе antropogenim uticajimа. Aktivni pristup zaštiti staništa i vrsta, zbog toga, nema alternativu. On podrazumeva, između ostalog, neprekidno praćenje stanja (monitoring), aktivno upravljanje procesima u prirodi, realizaciju programa sanacije i revitalizacije staništa i pomoći retkim i ugroženim vrstama, unapređenje vodnog režima, kvaliteta zemljišta i vode. Ukоlikо sе mjеrе aktivne zaštite nе sprоvоdе, zаštitа prirоdе prеtvаrа sе u pаsivnu аktivnоst, а zаštićеnа i IBA pоdručја u vеlikој mеri gubе оsnоvnе kаrаktеristikе zbоg kојih su i stеklа svoj stаtus. Zа njihоvо sprоvоđеnjе pоtrеbnо је pоvоlјnо оkružеnjе i zаdоvоlјеnjе brојnih аdministrаtivnih, prаvnih, finаnsiјskih, stručnih, pоlitičkih i drugih еlеmеnаtа (Puzović i sar., 2015).

U radu je dаt prеglеd broјnih primerа i zprakse, aktivnog upravlјanjа prirodnom baštinom u Vojvodini u poslednje dve decenije, sa cilјem da se sagledaju preduzete aktivnosti i ostvareni rezultati, kао osnova za buduće planiranje i rеаlizаciјu aktivnosti u oblasti zaštite prirode. Istаknutа је vаžnоst uprаvlјаnjа lјudskim dеlаtnоstimа kоје sе оdviјајu u zаštićеnоm i IBA područjima, u оkviru kојih sе ostvaruju zаdаti cilјеvi zаštitе, uz odgovarajuću trаnspаrеntnоst i uklјučivаnjе zаintеrеsоvаnе јаvnоsti, posebno udruženja građana.


87

Materijal i metode

Prikuplјеnе su svе rеlеvаntnе infоrmаciје о prеduzеtim аktivnоstimа u zаštićеnim i IBА područjima nа tеritоriјi Vојvоdinе u pеriоdu 2002-2016, posebno uprаvlјаčа zаštićеnih pоdručја, udružеnjа grаđаnа iz оblаsti zаštitе prirоdе i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, uz finansijsku podršku Pоkrајinskоg sеkrеtаriјаtа zа urbаnizаm i zаštitu živоtnе srеdinе i Мinistаrstvа pоlјоprivrеdе i zаštitе živоtnе srеdinе. Pоdаci su posebno оbrаđеni u оdnоsu nа аktivnе mеrе zаštitе stаništа pticа i jedinki retkih i ugroženih vrsta. Izdvojeni su neki primeri dobre prakse.

Diskusija i zaključci

U Vојvоdini su оd 2002. dо 2015, u okviru 17 zaštićenih i IBA područja, sprоvеdеne brojne aktivnosti na 75 lоkаlitеtа (Puzovićisar, 2015):

1. Vlаžnе livаdе i plitkе bаrе оbnоvlјеnе su ili unаprеđеnе u оsаm zаštićеnih pоdručја, nа 22 lоkаlitеtа, kојi zаuzimајu оkо 580 ha;

2. Pаšnjаci,suvе livаdе i pоvršinе nа kојimа sе siјu rаtаrskе kulturе rаdi zаštitе pојеdinih zаhtеvnih divlјih vrstа bili su prеdmеt аktivnоsti u 10 zаštićеnih pоdručја, nа 16 lоkаlitеtа, ukupnе pоvršinе оd оkо 720 ha;

3. Aluviјаlnе i brdskе šumе su оbnоvlјеnе, rеstаurisаnе ili је u njimа tеhnički intеrvеnisаnо nа tri zаštićеnа pоdručја, nа pоvršini оd 988 ha;

4. Otvаrаnjе i оčuvаnjе vоdеnih оkа nа biо је cilј аktivnоsti u tri zаštićеnа pоdručја, nа šеst lоkаciја. Fоrmirаnо је ukupnо dеvеt оkаnа, а ukupnа pоvršinа оtvоrеnоg vоdеnоg оglеdаlа је оkо 40 ha;

5. Fоrmirаnjе ili izmulјivаnjе linеаrnihvоdеnihstаništа, dеprеsiја ili kаnаlа, bilа је аktivnоst u оsаm zаštićеnih pоdručја, nа 18 lоkаlitеtа. Ukupnо је fоrmirаnо 950 m izdužеnih vоdеnih dеprеsiја kоје zаuzimајu 15 ha оtvоrеnоg vоdеnоg оglеdаlа. Treba priključitii Јеgričku, nа kојој је zа pоtrеbе vоdоprivrеdе izmulјеnо 20 km vоdоtоkа;


88

6. Tеhnički еlеmеnti zа smеštај gnеzdа pticа (duplје, kоrpе i plаtfоrmе) su pоstаvlјеnе u sеdаm zаštićеnih pоdručја. Оvаkvih pоmаgаlа је prеkо 330, а аkо sе dоdајu i аktivnоsti оrgаnizаciја civilnоg sеktоrа, tај brој је punо vеći;

7. Izgrаđеnо је i stаvlјеnо u funkciјu sеdаm hrаnilištа nа kојimа sе pticе hrаnе оstаcimа uginulih živоtinjа, u pеt zаštićеnih pоdručја, а nа njih је u оvоm pеriоdu iznеtо оkо 120 tоnа hrаnе.

Zahvaljujući provedenim aktivnostima, unapređene su populacije pojedinih vrsta ptica, spašena pojedina gnezdilišta retkih vrsta i formirana nova, omogućena nesmetana reprodukcija i ishrana, smanjen negativni uticaj od trovanja i krivolova. Ukupno je investirano 4,5 miliona evra iz Pоkrајinskog i Republičkog budžeta, uz određena sredstva iz međunarodnih fondova. Prеоvlаđuјući dео izvеdеnih аktivnоsti zаuzimајu prојеkti rеvitаlizаciје izmеnjеnih stаništа, а nаrоčitо оnih kоја su pоdlоžnа brzој prirоdnој sukcеsiјi. Rеstаurаciја vеrоvаtnоnе bi bilа pоtrеbnа u toj mjеri dа је nivо trаdiciоnаlnоg kоrišćеnjа prirоdnih rеsursа u Vојvоdini bio vеći. Veoma je bitna pоvеzаnоst trаdiciоnаlnоg, nеinvаzivnоg, аli pеriоdičnо pоnаvlјаnоg i prirоdi prilаgоđеnоg kоrišćеnjа i dinаmikе prirоdnih stаništа kоја оbitаvајu u rеlаtivnо stаtičkоm оkružеnju. Та pоvеzаnоst је nај bоlјi rеcеpt zа оpstаnаk bаrа, stеpа, pеščаrа, pоplаvnihšumа, kао i mоzаikа оvih stаništа, bеz kојih sе nе mоgu zаmisliti tipični vојvоđаnski pејzаži i bogata fauna ptica. Prеdstаvlјеni prојеkti činе suštinu rаzlikе izmеđu pristupа zаštiti prirоdе u Vојvоdini u pеriоdu njihоvе rеаlizаciје i prе tоg pеriоdа.

Jedan od najboljih primera dobre prakse je revitalizacija otvorenih vodenih, barskih i livadskih staništa na području Obedske bare, gde je u periodu 1997-2016. kreirano 200 ha vlažnih livada i pašnjaka na 8 lokaliteta, kao i 5 ha novih otvorenih vodenih površina u letnjem periodu na 6 lokaliteta, što je značajno unapredilo uslove ishrane ptica i doprinelo da se mešovita kolonija čaplji i vranaca poveća sa 3 vrste i 210-255 parova u 1993, na 10 vrsta i čak 940-990 parova u 2016. (Tabela 1). U 2016. se posle više od 60 godina odsustva na Obedskoj bari ponovo uspešno gnezdio ražanj (Plegadis falcinellus), a posle više od 25 godina i kašičar (Platalea leucorodia).

Bara Trskovača kod Platičeva u Sremu je još jedan primer dobre prakse revitalizacije vlažnih staništa i značajnog unapređenja diverziteta faune ptica.


89

Nakon drastičnih negativnih promena prirodnog staništa izazvanih hidromeliorativnim zahvatima u drugој pоlоvini 20. vеkа u cilјu dobijanja novih površina za polјoprivredu (drenaža, crpnastanica, kanali, preoravanje), nakon prоglаšеnjа zаštićеnоg pоdručја krајеm 2011. gоdinе i prоvоđеnjа brојnih аktivnоsti vеzаnih zа rеvitаlizаciјu bаrskih i livаdskih stаništа (Mijić-Oljačić i sar., 2016), kао i unаprеđеnjе vоdnоg rеžimа, brој zаbеlеžеnih vrstа pticа sе sa 72 pоpео nа 110 vrstа. Upоsеbnо pоvоlјnој 2014. (mаksimаlnа kоtа vоdе dоstiglа 76,2 mkrајеmmаја), nа Тrskоvаčisе nа dvа lоkаlitеtа gnеzdilо 80-90 pаrоvа bеlоbrkе čigrе (Chlidonias hybrida), 7-10 parova vivka (Vanellus vanellus), 1-2 para pаtkе njоrkе (Aythya nyroca), 25-32 para velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus), dоk је brој pаrоvа vоdеnоg bikа (Botaurusstellaris) nаrаstао nа 4-5, а Тrskоvаčа pоstаlа јеdinо gnеzdilištе оvе vrstе u ravnom Srеmu (Puzović i sar., 2016).

Kао јеdаn оd znаčајnih primеrа pоmоći rеtkim i ugrоžеnim vrstаmа pticа u Vојvоdini, mоžе sе istаći fоrmirаnjе mrеžе hrаnilištа zа pticе grаblјivicе i vrstе iz grupе vrаnа. Formirano je ukupno 7 stalnih hranilišta (Srem 1, Bačka 4, Banat 2). Ukupno je u periodu 2007-2015. na njih izneto preko 120 tona hrane.

VrstаGODINA

1993. 1998. 2002. 2011. 2016.

Platalea leucorodia — — — — 6-8

Plegadis falcinellus — — — — 4

Nycticorax nycticorax 150 – 180 160 – 180 200 – 300 450 – 470 460 – 480

Ardeola ralloides — — 10 – 15 32 – 36 40 – 47

Ardea cinerea 40 – 50 45 – 50 40 – 45 50 – 55 42 – 45

Ardea purpurea 20 – 25 20 – 26 20 – 25 6 – 9 4 – 6

Ardea alba — — 3 – 5 7 – 9 9 – 10

Egretta garzetta — 2 10 – 20 70 – 75 170 – 180

Microcarbo pygmaeus — — — 50-56 180 – 185

Phalacrocorax carbo — — — — 22

Cygnus olor — — — — 3

Ukupno 210 – 255 227 – 258 283 – 410 665 – 710 940 – 990

Tabela 1: Dinamika broja gnezdećih parova vranaca, čaplji i labuda grpca na Obedskoj bari, 1993. – 2016.


90

U Tabeli 2. je prikazan maksimalni broj viđenih jedinki pojedinih značajnih vrsta ptica na hranilištima. Dominantne vrste su belorepan (Haliaeetusalbicilla) i gavran (Corvuscorax). Radom hranilišta, posebno u van gnezdilišnom periodu značajno je smanjena disperzija ptica iz zaštićenih područja na okolne poljoprivredne površine, mogućnost njihovog trovanja i odstrela, kao i uznemiravanja. Pticama je obezbeđena dovoljna količina hrane u nepovoljnom periodu godine. Hranilišta se koriste kao povoljna mesta za monitoring i snimanje ptica.

Područja i lokaliteti koji su bili poseban objekat aktivnih mera zaštite staništa i pojedinih vrsta ptica, pružila su povoljne uslove za razvoj odgovarajuće prоmоciјe zаštitе prirоdе i ptica u јаvnоsti i rаzviјаnjе prоgrаmа оdrživоg еkоlоškоg turizmа, еdukаciје i rеkrеаciје.

Abstract

The paper gives an overview of the many examples of good practice, active management of natural heritage in Vojvodina in the last two decades, with the aim to review the activities undertaken and the results achieved, as a basis for future planning and implementation of activities in the field of nature and birds protection. Habitats which are located in protected areas and IBAs in Vojvodina are exposed to changes that are taking place rapidly, sometimes unexpectedly. Changes can be caused by natural processes (succession,

Hranilište PeriodKoličina hrane

(kg)

Vrstа

Haliaeetus albicilla

Aquila heliaca

Clanga clanga

Corvus corax

Fruška gora 2007. – 2015. 25 000 16 2 — 70

Dеliblаtskа pеščаrа 2008. – 2015. 15 000 3 — 1 120

Vršаčkе plаninе 2007. – 2015. 47 000 2 1 1 150

Subоtičkа pеščаrа 2012. – 2015. 15 000 5 2 1 18

Gоrnjе Pоdunаvlје (2 lоkаciје) 2010. – 2015. 17 000 30 — — 60

Svilојеvаčki аtаr 2014. – 2015. 2 000 12 — — 50

Tabela 2: Pregld hranilišta za ptice u Vojvodini s periodom rada, količinom iznete hrane i najvećim zabeleženim brojem jedinki značajnih vrsta ptica


91

eutrophication, sedimentation, etc.), but more often induced anthropogenic influences. The active approach to the protection of habitats and bird species, because there is no alternative. It includes, among other things, continuous monitoring, active management of processes in nature, the implementation of programs of restaurationand revitalization of habitats and help rare and endangered species, improving water regime, soil and water quality. The importance of human activities that take place in a protected areas and IBAs, within which specify the protection objectives are achieved, with full transparency and involvement of the interested parties, particularly NGO. As a particularly important examples of good practice, highlighting the results of the Obedskabararestoration and the establishment of networks of active feeding places for birds of prey and raven.

Key words: active management, protected areas, IBA, ornithofauna, Vojvodina

Literatura

Мiјić – Оlјаčić, I., Gаlаmbоš, L., Ćuić, М. (2016): Prvi kоrаci u rеvitаlizаciјi ZS „Bаrа Тrskоvаčа“. Simpоziјum „50 gоdinа”, Zbоrnik sаžеtаkа rаdоvа, Pоkrајinski zаvоd zа zаštitu prirоdе, Nоvi Sаd.

Puzović, S., Pаnjkоvić, B., Тucаkоv, М., Stојnić, N., Sabadoš, K., Stојаnоvić, Т., Vig, L., Маrić, B., Теšić, О., Kiš, A., Galamboš, L., Pil, N., Kicošev, V., Stojšić, V., Timotić, D., Pеrić, R., Bošnjak, T., Delić, J. iDobretić, V. (2015): Uprаvlјаnjе prirоdnоm bаštinоm uVојvоdini. Pokrajinski sekretarijat za urbаnizаm, grаditеlјstvо i zaštitu životne sredine i Pоkrајinski zаvоd zа zаštitu prirоdе. NoviSad.

Puzović, S., Stojanović, T.,Ćuić, М. (2016): Dinаmikа faune ptica bare Trskovače u оdnоsu nа mеrе zаštitе stаništа i unаprеđеnjе vоdnоg rеžimа. Simpоziјum „50 gоdinа”, zbоrnik sаžеtаkа rаdоvа, Pоkrајinski zаvоd zа zаštitu prirоdе, Nоvi Sаd.


93

Primeri zaštite i proučavanja ptica u Srbiji 2016Examples of bird study and protection in Serbia 2016

Sažetak: U okviru Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije neformalno funkcioniše Tim za borbu protiv krivolova (u daljem tekstu Tim), sa cijem da prijavi i spreči slučajeve nelegalnih radnji koje ugrožavaju ptice i njihova staništa. Tokom avgusta i septembra 2016. godine Tim je svoj rad fokusirao na otkrivanje slučajeva nelegalnog lova na prepelice (Coturnix coturnix) uz korišćenje elektronskih vabilica. Tim je tokom tog perioda svoje aktivnosti usredsredio na područje severne, centralne i istočne Srbije, za koja se iz ranijih iskustava pretpostavljalo da su područja velikog krivolova. Samo tokom ova dva meseca Tim je uspeo da zabeleži više od 60 lokacija na kojima je radilo više od 90 elektonskih vabilica, i da sa oko 30 prijavljenih osoba koje su zatečene u vršenju krivolova dočeka 1. oktobar i kraj sezone lova na prepelice. Tim je tokom ove akcije tesno sarađivao sa Komitetom protiv uništavanja ptica (Committee Against Bird Slaughter - CABS).

Remote sensing ili daljinsko detektovanje na velika vrata vraća najstariji tip informacije koji prikupljaju prirodnjaci, a to je podatak o prisustvu vrste, jedinke ili populacije na određenom prostoru u određeno vreme. Upravo takvim podatkom koji u sebi sadrži vrstu-lokalitet-datum Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je ozbiljno krenulo da se bavi 2012. kada je učestvovalo

AutoriM. RužićS. KneževićOrganizacijaDruštvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) Vladike Ćirića 24/19, 21 000 Novi SadSrbijapticesrbije.rs


94

u osnivanje baze podataka o biološkoj raznovrsnosti Srbije – BioRaS.

DZPPS je zaduženo za moderiranje ornitološkom bazom podataka. Od 2016. kreće značajan napredak u unošenju podataka o pticama u BioRaS bazu, u koju je do 30.05.2016. uneto 57.811 nalaza ptica za ukupno 340 vrsta. Za četri meseca, zaključno sa 30.09.2016, u bazu je uneto više od 150.000 nalaza ptica. Najviše podataka dolazi iz okoline Subotice, Beograda, Novog Sada, ali i iz područja na kojima su sprovedeni istraživački projekti DZPPS-a. Baza podataka kojom raspolaže BioRaS, a za koju verujemo da će našim zalaganjem biti još veća, omogućiće nam pre svega da mape rasprostranjenja oslikavaju realnost sa terena.

Abstract

Bird Protection and Study Society of Serbia (BPSSS) is a member of global partnership BirdLife International. We gather individuals, institutions and communities that care for nature and birds of Serbia, to establish and maintain partnerships based on joint work on the study and protection of birds and their habitats. In 2016, BPSSS had a lot of success concerning project realization and cooperation with other organizations and industries, but we would like to point out two most significant. Firstly, we gathered our members and volunteers in an informal group called „Bird Crime Task Force“, in wich we act to protect wild birds against illegal hunting in Serbia. During August and September 2016, our team managed to detect, gather evidence and report more than 60 cases of illegal hunting throughout Serbia, in which there were used forbidden electronic decoys. Secondly, BPSSS contributed to formation of unique database of birds species in Serbia. Data is stored in BioRas –

Biodiversity of Serbia Portal. We coordinate bird data entry and management, and by now there is over 150 000 individual data of bird species, thanks to hard work of our employees and other members who actively entered their data about birds. BPSSS, together with allour members, volunteers and supporters, put a lot of effort to realize our goals to protect birds in Serbia, and the majority of our work in 2016 was dedicated to above mentioned activities.

Key words:


95

U okviru Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije neformalno funkcioniše Tim za borbu protiv krivolova (u daljem tekstu Tim), sa cijem da prijavi i spreči slučajeve nelegalnih radnji koje ugrožavaju ptice i njihova staništa. Tokom avgusta i septembra 2016. godine Tim je svoj rad fokusirao na otkrivanje slučajeva nelegalnog lova na prepelice (Coturnix coturnix) uz korišćenje elektronskih vabilica. Tim je tokom tog perioda svoje aktivnosti usredsredio na područje severne, centralne i istočne Srbije, za koja se iz ranijih iskustava pretpostavljalo da su područja velikog krivolova. Samo tokom ova dva meseca Tim je uspeo da zabeleži više od 60 lokacija na kojima je radilo više od 90 elektonskih vabilica, i da sa oko 30 prijavljenih osoba koje su zatečene u vršenju krivolova dočeka 1. oktobar i kraj sezone lova na prepelice. Tim je tokom ove akcije tesno sarađivao sa Komitetom protiv uništavanja ptica (Committee Against Bird Slaughter - CABS).

Remote sensing ili daljinsko detektovanje na velika vrata vraća najstariji tip informacije koji prikupljaju prirodnjaci, a to je podatak o prisustvu vrste, jedinke ili populacije na određenom prostoru u određeno vreme. Upravo takvim podatkom koji u sebi sadrži vrstu-lokalitet-datum Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je ozbiljno krenulo da se bavi 2012. kada je učestvovalo u osnivanje baze podataka o biološkoj raznovrsnosti Srbije – BioRaS. DZPPS je zaduženo za moderiranje ornitološkom bazom podataka. Od 2016. kreće značajan napredak u unošenju podataka o pticama u BioRaS bazu, u koju je do 30.05.2016. uneto 57.811 nalaza ptica za ukupno 340 vrsta. Za četri meseca, zaključno sa 30.09.2016, u bazu je uneto više od 150.000 nalaza ptica. Najviše podataka dolazi iz okoline Subotice, Beograda, Novog Sada, ali i iz područja na kojima su sprovedeni istraživački projekti DZPPS-a. Baza podataka kojom raspolaže BioRaS, a za koju verujemo da će našim zalaganjem biti još veća, omogućiće nam pre svega da mape rasprostranjenja oslikavaju realnost sa terena.


97

Uporedni pregled rezultata zimskog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini u periodu od 2011. – 2016. godineComparative overview of winter counting of birds in water habitats in Bosnia and Herzegovina between 2011 and 2016

Sažetak: Zimski cenzus ptica vodenih staništa u BiH u kontinuitetu se organizuje od 1998. godine. U početku je pokrivao gornji i srednji tok rijeke Bosne, da bi se kasnije proširio na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine pokrivajući najreprezentativnija vodena staništa. U nepromijenjenom intenzitetu, sa manjim ili većim odstupanjima IWC se organizuje od 2011. god. Ovaj rad predstavlja uporednu analizu rezultata Zimskog cenzusa ptica vodenih staništa u periodu od 2011-2016. god. Tokom ovog perioda najviše ptica evidentirano je u sezoni 2016. kada je na svim lokalitetima identifikovano 46.418 jedinki. Ovaj broj dobija na značaju, ako se uzme u obzir da u izvještaj iz navedene sezone nisu uključeni podaci sa rijeke Drine, gdje su popis vršile kolege iz Srbije. U cenzusu iz ove sezone više od polovine svih ptica zauzima liska (Fulica atra), koja je sa 23.983 primjeraka ujedno zabilježila i rekordnu brojnost od kada se IWC provodi u BiH. Sa 26.319 iz sezone 2016. ornitološki rezervat „Hutovo blato“ zabilježio je rekordnu brojnost ptica, po čemu se ovaj lokalitet izdvaja kao najznačajnija akvatorija u Bosni i Hercegovini.

AutorGoran TopićOrganizacijaDruštvo za istraživanje i zaštitu biodiverzitetaBrace Potkonjaja 16, 78 000 Banja LukaBosna i Hercegovinadizb.weebly.com


98

Ako u obzir uzmemo da su metodologija, popisivači i obrađivani lokaliteti uglavnom kostantni najveći uticaj na rezultate IWCa imaju vremenske prilike tokom popisa ptica kao i uznemiravanje od strane lovaca, krivolovaca, narušavanje izvornih vodenih staništa i sl.

Ključne riječi: IWC, Zimski cenzus, uporedni pregled, vodene ptice

Uvod

Međunarodni cenzus ptica vodenih staništa jedna je od najstarijih i najmasovnijih akcija popisa ptica na svijetu. U organizaciji Biroa za istraživanje vodenih ptica (Wetlands Internationals) sprovodi se još od 1967. godine. Cenzus ima za cilj sakupljanje podataka o brojnosti i promjenama veličine populacija ptica vezanih za vodena staništa, koja su na svjetskom nivou najosjetljivija na ljudske aktivnosti, kako bi se odredila najvažnija područja za njihov opstanak i pripremila strategija zaštite.

Zimski cenzus ptica vodenih staništa u sklopu međunarodne akcije International Waterbird Census (IWC) u Bosni i Hercegovini se organizuje različitim intenzitetom još od 1998. godine. U početku, monitoring je bio ograničen na mali broj lokaliteta u dolinama rijeka Bosne, Miljacke i Željeznice, da bi kasnije zahvatio većinu važnijih vodenih staništa na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine. Prvi podaci sa IWC-a iz BiH objavljeni su u sklopu publikacija Wetlands International (Gilissen et., al, 2002), dok su u narednom periodu rezultati brojanja publikovani u Biltenu mreže posmatrača ptica Bosne i Hercegovine Dervović (2005), Dervović (2006), Dervović (2007), (Kotrošan, Dervović, 2010), (Dervović, Kotrošan, 2011/2012), (Topić & Kotrošan 2011/2012) i Topić (2013). Svi podaci dobijeni tokom ovih istraživanja proslijeđeni su u svjetsku bazu Wetlands International.

Ovaj rad predstavlja prvu uporednu analizu rezultata Zimskog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini u periodu od 2011-1016. godine.


99

Materijal i metode

Zimski census ptica vodenih staništa organizovan je prema uputstvima Wetlands International (http://www.wetlands.org). Da bi se dobila što manja odstupanja u istraživačkom radu, tokom svih analiziranih sezona primijenjuje se standardizovana metodologija koja uključuje popis ptica na istim akvatorijama izdijeljenim na fragmente od po 10 km riječnog toka, dok su jezera i akumulacije predstavljale kompaktnu monitoring jedinicu.

Svaki lokalitet kontroliše isti tim ornitologa. Brojnost ptica ustanovljena je direktnim brojanjem, procjenom ili blok metodom (Simić & Tucakov, 2003) pri čemu su korišteni dvogled, teleskop ili je brojno stanje naknadno ustanovljeno sa fotografija. Lokaliteti koji su tokom trajanja cenzusa obilaženi u više navrata, u izvještaj su uključeni oni podaci sa većim brojem ptica. Pored brojnog stanja ptica po lokalitetima, na terenu su prikupljani i podaci o metereološkim prilikama, vodostaju, zaleđenosti vodene površine, uznemiravanju i krivolovu. Svi lokaliteti, obilježeni su GPS koordinatama.

Cenzus je baziran na popis vrsta ptica iz redova: Gaviiformes, Pelecaniformes, Phoenicopteriformes, Ciconiiformes, Anseriformes, Gruiformes i Charadriformes koje spadaju u prave vodene vrste. Prema preporukama iz Wetlands International, u cenzus su uključeni i predstavnici reda Accipitriformes, Coraciiformes, Strigiformes koje su tokom popisa bilježene na vodenim staništima, dok su iz reda Paseriformes bilježene samo one vrste koje su tokom zimskog perioda vezane za vodu: bijela pliska (Motacilla alba), potočna pliska (Motacilla cinerea), planinska trepteljka (Anthus spinoletta), vodenkos (Cinclus cinclus), sjenica vuga (Remiz pendulinus), brkata sjenica (Panurus biarmicus) i barska strnadica (Emberiza schoeniclus). Iako je sredina januara preporučena kao idealan period za brojanje močvarica, zbog nedovoljnog broja ornitologa popis ptica planiran je za period od 12 – 31. januara, ali su u izvještaj uključeni svi januarski podaci u periodu od 2011 – 2016. godine. Izvještaji svih timova šalju se koordinatoru za IWC koji ispred Ornitološkog društva „Naše ptice” obrađene podatke šalje u svjetsku bazu Wetlands International.


100

Mapa istraživanog područja


Međunarodni cenzus ptica vodenih staništa u BiH organizuje se od 1998. godine. Međutim, ovaj rad analizira podatke u periodu od 2011-2016. godine kada je definisana metodologija u skladu sa uputstvima iz Wetlands International. U navedenom periodu ukupno je zabilježeno 69 vrsta. Od ovog broja 48 vrsta spadaju u prave vodene vrste, dok se 21 vrsta nalazi na dodatnom spisku vrsta koje su tokom zime vezane za vodu.


101

Znanstveni naziv vrsteGODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Gavia arctica 1 1

Gavia stellata 4

Tachybaptus ruficollis 396 1929 829 694 1002 904

Podiceps cristatus 452 60 371 457 457 384

Podiceps nigricollis 2 11 2

Phalacrocorax carbo 3031 3210 3805 2256 1632 3712

Phalacrocorax pygmeus 566 1866 288 121 313 386

Nycticorax nycticorax 12 1

Ardea purpurea 4 2

Ardea cinerea 784 1402 1380 620 597 866

Casmerodius albus 131 279 181 82 25 68

Egertta garzetta 9 2 4 1 3

Botaurus stellaris 5

Platalea leucorodia 3 2 29 1 2

Cygnus olor 110 299 199 77 13 98

Anser anser 13 10 1 16

Anser albifrons 31 43

Anser fabalis 44 8

Tadorna tadorna 8 14 3 10

Aix galericulata 3 2

Anas penelope 85 79 214 1179 199 545

Anas strepera 162 121 51 2670 222 125

Anas acuta 6 60 36 3 35

Anas crecca 1255 1107 1211 985 1868 2310

Anas clypeata 2 4 2 379 1

Anas platyrhynchos 7711 12264 8355 7458 8962 7062

Netta rufina 6 27

Aythya ferina 2435 429 436 501 1202 361

Aythya nyroca 39 51 13 21 289

Aythya fuligula 217 70 671 1406 667 1187


102


2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Aythya marila 50 1 127 158

Bucephala clangula 86 145 40 14 5 99

Mergus merganser 459 92 74 91 150 47

Rallus aquaticus 1 3

Fulica atra 13059 11438 5737 19421 19424 23983

Gallinula chloropus 2 53 65 43 215 162

Tringa ochropus 3 64 18 1

Actitis hypoleucos 1 14 1 1 2

Vanellus vanellus 224 3 157 38 55

Scolopax rusticola 18

Gallinago gallinago 31 1

Lymnocryptes minimus 16

Larus canus 5

Larus michahelis 1279 1199 1151 1314 4126 2377

Larus melanocephalus 6

Chroicocephalus ridibundus 822 1274 582 720 532 809

Hydrocoloeus minutus 2

Rissa tridactyla 2

Haliaeetus albicilla 12 8 2 8 7

Circus aeruginosus 14 20 10 2 15

Circus cyaneus 9 17 6 7 7

Alcedo atthis 23 41 33 4 1 7

Buteo buteo 289 48 105 206

Buteo lagopus 4

Aquila chrysaetos 2

Accipiter gentilis 13 4 5 4

Accipiter nisus 17 7 4 13

Falco tinnunculus 23 2 7

Falco columbarius 2 3

Falco peregrinus 9 1


103


2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Asio otus 6

Asio flammeus 4

Anthus pratensis 6 8

Anthus spinoletta 243 2 4 8

Motacilla alba 10 72 20 34 17

Motacilla cinerea 5 10 4 8 2

Troglodytes troglodytes 19 21 23 18

Cinclus cinclus 26 21 35 76 55

Emberiza schoeniclus 148 3 2 2

33 446 37 757 26 975 40 429 42 395 46 418

Tabela 1: Pregled zabilježenih vrsta po sezonama od 2011-2016. godine.

Sa izuzetkom 2013. godine koja je sa 26. 975 jedinki ujedno i najslabija sezona, od 2011. do danas kroz sve sezone bilježen je blagi porast broja ptica. Najveći broj ptica evidentiran je 2016. godine 46. 418 primjeraka.

Najveći broj vrsta, 53 evidentiran je 2013. godine. Vrstama najsiromašnija sezona je iz 2011. godine, kada nisu popisivane vrste sa dodatnog spiska, tako da navedena sezona nije mjerodavna za navedenu analizu.

Pregled broja ptica po sezonama Pregled broja vrsta po sezonama

0

10000

20000

30000

40000

50000

2016201520142013201220110

10

20

30

40

50

60

201620152014201320122011


104

Brojnost većine vrsta kroz analizirani period je konstantna. Anas strepera, koja je redovna, ali malobrojna zimovalica, tokom 2014. godine zabilježila je najveće pozitivno odstupanje od zimskog prosjeka za ovu vrstu, kao i mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) 2012. godine, dok je liska (Fulica atra) u 2013. godini imala najveći pad brojnosti u odnosu na sezonski prosjek.

Za pregled brojnog stanja ptica po lokalitetima uzete su najznačajnije akvatorije na kojima su svake sezone, uz manja odstupanja, radili isti timovi sa istom metodologijom i pristupom, tako da su i podaci za analizu najrelevantniji. Na svim lokalitetima kroz sve sezone brojno stanje ptica varira sa manjim odstupanjima oko srednje vrijednosti za svaki lokalitet. Drastično odstupanje zabilježeno je samo na Hutovom blatu tokom 2013. godine kada je na ovom lokalitetu izbrojano samo 3599 primjeraka. Tokom 2016. godine na Hutovom

Tokom analiziranog perioda zabilježeno je osam vrsta koje su tokom najmanje jedne sezone imale više od 1500 jedinki. Najbrojnija vrsta u IWCu, izuzev sezona 2012. i 2013. je liska (Fulica atra), koja je sa 23. 983 primjerka zabilježila maksimum u sezoni 2016. Poslije liske sa značajnijom brojnošću, ističe se gluvara (Anas platyrhynchos), koja je sa 12. 264 primjeraka bila najbrojnija vrsta 2012. godine. Preko 1000 jedinki u svim sezonama u analiziranom periodu imali su još samo morski galeb (Larus michahelis) i veliki vranac (Phalacrocorax carbo).


2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Fulica atra 13 059 11 438 5737 19 421 19 424 23 983

Anas platyrhynchos 7711 12 264 8355 7458 8962 7062

Larus michahelis 1279 1199 1151 1314 4126 2377

Phalacrocorax carbo 3031 3210 3805 2256 1632 3712

Anas strepera 162 121 51 2670 222 125

Aythya ferina 2435 429 436 501 1202 361

Anas crecca 1255 1107 1211 985 1868 2310

Phalacrocorax pygmeus 566 1866 288 121 313 386

Tabela 2. Pregled vrsta koje su tokom analziranog perioda bilježile preko 1500 jedinki


105


2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Rijeka Bosna 7060 6761 6075 3627 4970 7713

Rijeka Pliva 963 1830 2124 2416 2027 1326

Rijeka Neretva 1274 2275 1033 2335 3944 3867

Livanjsko polje 4477 2306 4326 2855 3194 1781

Hutovo blato 11 131 10 776 3599 24 623 23 405 26 319

Tabela 3. Pregled brojnog stanja ptica po lokalitetima.

blatu evidentirano je 26.319 primjeraka, odnosno više od polovine svih popisanih močvarica na IWCu u BiH iz te sezone po čemu se ovaj lokalitet izdvaja kao za ptice najznačajnije vodeno stanište u Bosni i Hercegovini.

Zaključci

Na rezultate IWCa utiču brojni faktori među kojima se izdvaja: broj obučenih timova i materijalnih sredstava za rad, lični pristup brojanju, metereološke prilike, narušavanje staništa, uznemiravanje, lov i krivolov. Od 2011. godine do danas, uglavnom su pokrivani isti lokaliteti, na kojima je radio isti tim ornitologa, sa istom metodologijom i pristupom u radu. Poznato je da tokom ekstremno hladnih zima iz sjevernijih dijelova Evrope u naše krajeve dolazi veći broj ptica, što se manifestuje većim brojem jedinki po lokalitetima, ali i većim diverzitetom. Poređenjem osnovnih parametara IWCa: broj jedinki po sezonama, broj vrsta po sezonama, brojno stanje unutar vrsta tokom različitih sezona i broj jedinki po najznačajnijim lokalitetima ustanovljeno je da su najveća odstupanja po svim parametrima u najvećem procentu zavisna od promjena nastalih na Hutovom blatu. Prema izvještaju tima koji je kroz sve sezone bio uključen u popis ptica na ovom lokalitetu, tokom 2013. godine zbog izostanka kontrole krivolova izuzetno je pojačan lovni pritisak što je rezultovalo smanjenjem brojnog stanja ptica u ovoj sezoni. Na svim drugim lokalitetima u ovoj sezoni bilježeni su dobri rezultati. I po broju vrsta 2013. godina bila je rekordna. Uvođenjem nove rendžerske službe od 2014. godine na Hutovu i povećanjem kontrole krivolova, broj ptica na ovom lokalitetu drastično je porastao pa se svake godine od tada na ovom lokalitetu bilježe


106

rekordi. Lovni pritisak očigledan je i kroz analizu promjene brojnog stanja liske (Fulica atra) najbrojnije vrste IWCa u BiH. Liska je u 2013. godini pretrpila enormni pad brojnosti, da bi u kasnijim sezonama počela da bilježi rekorde što je u direktnoj korelaciji sa promjenama lovnog pritiska na Hutovom blatu. Liska je ujedno i vrsta koja se na ovom lokalitetu najviše lovi. Za razliku od Hutovog blata, na ostalim velikim lokalitetima (rijeka Bosna, rijeka Pliva, rijeka Neretva i Livanjsko polje), prema izvještajima saradnika, nije bilo slučajeva uznemiravanja ptica, tako da su promjene brojnog stanja vrsta i jedinki kroz različite sezone uslovljeni promjenama metereoloških faktora.

Poslije gnijezdećeg perioda, za sve vodene vrste koje zimu provode kod nas, ovaj period je od izuzetnog značaja. Tokom hladnih zimskih dana sa ekstremnim niskim temperaturama, kada led okuje vodenu površinu, količina dostupne hrane se smanjuje, a ptice su prinuđene na značajna pomjeranja i prelazak dugih distanci usljed čega troše ogromne količine energije. Povećanjem lovnog pritiska i drugim faktorima uznemiravanja ptice dodatno troše dragocijenu energiju zbog čega nerijetko ugibaju zbog iscrpljenosti. Stanje na najznačajnijim vodenim površinama, ukazuje na neophodnu zakonsku zaštitu lokaliteta na kojima se okuplja najveći broj ptica, potrebe za edukacjom lovaca, ribolovaca, rekreativaca i svih ljudi koji tokom hladnih zimskih dana na bilo koji način koriste vodena staništa na kojima se okuplja veliki broj ptica.

Pored lovnih aktivnosti, najznačajniji ugrožavajući faktori vodenih ptica su narušavanje staništa uzrokovanih izgradnjom vodenih akumulacija, melioracija vlažnih zemljišta, izmještanje riječnih tokova, odvođenje vode za potrebe hidrocentrala, betoniranje riječnih obala, nekontrolisano odlaganje sekundarnog otpada. Najbolji negativni primjer narušavanja staništa u BiH su ribnjaci Bardača, na kojima je promijenjena namjena korišćenja, isušeni su i pretvoreni u poljoprivredno zemljište usled čega na njima iz sezone u sezonu bilježimo konstantno mali broj jedinki i vrsta.

IWC, s obzirom na dužinu trajanja, broj saradnika, količinu prikupljenih podataka o pticama i vodenim staništima, ima izuzetan značaj za ornitologiju BiH kao i za zaštitu velikog broja vrsta, što ukazuje na potrebe za kontinuiranim radom u budućnosti, unapređenje pristupa radu, uključivanje


107

većeg broja ornitologa i pokrivanje novih rijeka, jezera, močvara i drugih do sada neistraživanih vodenih staništa.

Autor se zahvaljuje svim ornitolozima saradnicima i svim učesnicima koji su pružili doprinos u Zimskom cenzusu ptica vodenih staništa u navedenom periodu.

Abstract

The winter counting of birds in water habitats in Bosnia and Herzegovina is being organized every year since 1998. In the beginning it covered the upper and middle flow of river Bosna, and was later expanded to the whole territory of Bosnia and Herzegovina covering the most representative water habitats. Since 2011 IWC is organized every year with the same intensity with minor deviations. This publication represents a comparative analysis of obtained results of winter counting of birds in water habitats in Bosnia and Herzegovina during the five year period. During this period, the most birds were counted in the season of 2016, when a total of 46.418 birds were recorded in all habitats.

This number becomes even more significant, if it is noticed that results from the river Drina are not included in the total number, because the ornithologists from Serbia counted in this area. In this season’s counting, more than half of the total number were coot (Fulica atra) that noticed a record number of 23 983 birds since the IWC was implemented in Bosnia. Ornithological reserve

„Hutovoblato” recorded a peak in 2016, and with 26 319 birds this is the most important aquatic territory in Bosnia and Herzegovina. If we consider that methodology of counting, habitats and enumerators are mainly constant, the weather conditions have the greatest impact on obtained results of IWC during the census, as well as disturbance of birds by hunters and poachers, disruption of water habitats etc.

Key words: IWC, Winter census, comparative review, aquatic birds


108

LiteraturaDervović, I. 2005: Rezultati januarskog brojanja vodenih ptica 1998-2005. Bilten

Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 43-45.

Dervović, I. 2006: Rezultati zimskog prebrojavanja ptica močvarica u Bosni i

Hercegovini u 2006. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini,

2(2): 20-22.

Dervović, I. 2007: Izvještaj o januarskom prebrojavanju vodenih ptica u 2007.

godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 47.

Dervović, I. & Kotrošan, D., 2011/2012: Rezultati zimskog brojana ptica močvarica

u Bosni i Hercegovini u 2011. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i

Hercegovini, 7-8(7-8): 44-55.

Gilissen, N., Haanstra, L., Delany, S., Boere, G. and Hagemeijer, W. 2002. Numbers

and distribution of wintering waterbirds in the Western Palearctic and Southwest Asia

in 1997, 1998 and 1999. Results from the International Waterbird Census. Wetlands

International Global Series No. 11, Wageningen, The Netherlands.

Kotrošan, D., Dervović, I., 2010: Rezultati zimskog brojanja ptica močvarica u Bosni


u Bosni i Hercegovini, 6(6): 23-45.

Simić, D. & Tucakov, M., 2003: Brodski venzus ptica vodenih staništa tokom

zimovanja na velikim rekama: iskustva i smernice. Ciconia 12: 142-151.

Topić, G. & Kotrošan, D., 2011/2012: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica

vodenih staništa u Bosni i Hercegovini 2012. godine. Bilten Mreže posmatrača

ptica u Bosni i Hercegovini,7-8(7-8): 56-73.

Topić, G., 2013: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni

i Hercegovini 2013. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini,

9(9): 14-39.


109

Zidarčac Tichodroma muraria u Bosni i Hercegovini : „širenje tržišta“Tichodroma muraria in Bosnia and Herzegovina: „market expansion”

Sažetak: U radu se daje pregled svih poznatih opažanja zidarčeca Tichodroma muraria u Bosni i Hercegovini. Negovo rasprostiranje je mnogo šire nego to pokazuje karta na web stranici IUCN. Zbog specifičnog habitata (vertikalne stijene) autor predlaže povezivanje sa alpinistima radi prikupljanja dodatnih podataka o opažanjima.

Ključne riječi: Tichodroma muraria, Bosna i Hercegovina, alpinisti

AutorJasminko Mulaomerović

OrganizacijaOrnitološko društvo „Naše ptice”Semira Frašte 6, 71 000 SarajevoBosna i Hercegovinaptice.ba


110

Kad se govori o pticama u Bosni i Hercegovini, obično se polazi od starih zapažanja Otmara Reisera i negovih saradnika koje je S. Obratil objedinio u nekoliko radova objavljenih u Glasniku Zemaljskog muzeja. Za zidarčeca Tichodroma muraria navedeni su sljedeći lokaliteti (Obratil, 1966): Travnik, Sarajevo i okolica (Sarajevsko

polje, Vogošća, Nahorevo, izvor Mošćanice, Han Bulog, Skakavac, Paljanska Miljacka),Treskavica, Konjic, Prenj (Osobac, Tisovica), Blagaj (vrelo Bune), Mostarsko blato (izvor Lištice), Čapljina (Dračevo), Hutovo (Donje Blato).

U periodu od početka pa do kraja 20. stoljeća postoji samo jedan jedini podatak o zidarčecu i to sa planine Vranice (Obratil, 1983). Nije naveden lokalitet nego transekti koji obuhvataju Prokoško jezero, Krstac, Nadkrstac i Loćikau. Obzirom da zidarčec preferira vertikalne stijene, najvjerovatniji je lokalitet kompleks stijena ispod vrhova Vranice (Krstac i Nadkrstac).

U novije vrijeme zidarčec je opažen na 9 lokaliteta:

Lokalitet Datum opažanja Broj opaženih ptica

Mrkonjić Grad, Okrugla 2. 12. 2001. 1 ptica (Gašić, 2001)

Blagaj, stijena iznad vrela Bune 7. 3. 2002. 1 ptica

Sutjeska, Vratar 16. 4. 2002. 3 ptice (Surina, 2002)

Čvrsnica, Diva Grabovica 27. 8. 2006. 1 ptica (Mulaomerović, 2006)

Podveležje, Svinjarinski do 20. 12. 2013. 1 ptica

Visočica, Puzim 16. 6. 2015. 2 ptice

Vlašić, Paklarske stijene 6. 11. 2015. 2 ptice

Visočica, Spionik 8. 7. 2016. 3 ptice

Treskavica, Oblik 9. 7. 2016. 1 ptica

Žepče, Želeća zima 2007./2008. i 2009. 5 (4) ptice (Drocić & Drocić, 2010)

Zidarčac (Tichodroma muraria)


111

Zenica, Babina rijeka - Po sjećanju zidarčac je bilo opžen i u Babinoj rijeci kod Zenice, na stijeni koju tamošnji alpinisti koriste za vježbanje, ali je to bilo u vremenu kad podatke o pticama nismo unosili u naše terenske dnevnike.

Kanjon Vrbasa, HE „Bočac“ – Zidarčac je prema kazivanju R. Gašića vrlo čest u klisurama oko HE „Bočac“ (Gašić, 2001).

Prema datumima kad je opažana, ova ptica je gnjezdarica u BiH, a maže se zaključiti da nastanjuje i mediteranski i kontinentalni dio zemlje. Očito je da treba obratiti više pažnje i detaljine pregledati vertikalne stijene, posebno u Unutrašnjim Dinaridima.

Nabrojani lokaliteti upućuju na mnogo širi areal rasprostranjenja ove ptice nego što to pokazuje karta rasprostranjenja koja je dostupna na starnici IUCN-a i na kojoj bi granicu areala ove ptice u Bosni i Hercegovini trebalo značajno pomjeriti prema sjeveru.

Na kraju domaća imena koja su korištena u upotrebljenoj literaturi pokazju četiri različita naziva: zidarčec (Mulaomerović), brzelj zidarčec (Obratil), puzgavac (Gašić), puzgavac litičar (Drocić) upućuju na potrebu izrade domaće nomenklature za ptice.

*

Posljednje zapažanje sa Treskavice me je zapravo potaklo na jednu aktivnost koju bi i domaći ornitolozi mogli organizirati. Ptice je opazilo dvoje alpinista Danijela Berbić i Miralem Husanović iz Banovića, dok su penjali tzv. Centralnu smijer u stijeni Oblika. Obzirom da sam član njihovog društva i da su znali za moj interes odmah su me informisali o opažanju zidarčeca i alpske galice Pyrrhocorax graculus (čak uputili na moguću jamu u kojoj se gnijezde). Slične aktivnosti, ali iz svog ugla, napravili su slovenački istraživači šišmiša intervjuisanjem alpinista o mogućem viđenju šišmiša u pukotinama stijena. Nedavno su pozvali ornitologe (sa kratkim uputstvom objavljenim u časopisu Svet ptic) da zabilježe moguće seobe šišmiša dok posmatraju ptice (posebno noćnog šišmiša Nyctalus noctula jer je veličine ptice) (Presetnik, 2016). Možda bi i bosansko-hercegovački ornitolozi, zbog svoje malobrojnosti, trebali razmisliti o sličnim akcijama među planinarima i posebno alpinistima


112

u slučaju zidarčeca. Tu se prije svega misli planine Velež, Čvtsnivu. Lebršnik, Maglić i Romaniju u čijim su stijenam ispenjani brojni alpinistčki smjerovi.

*

Zahvaljujem se Ilhanu Dervoviću za podatke sa Visočice, Vlašića i vrela Bune.

Rasprostranjenost zidarčeca u Bosni i Hercegovini


113

Abstract

The paper gives an overview of all known observations of Tichodroma muraria in Bosnia and Herzegovina. Its spread is much wider than it is shown in map on the website of IUCN. Due to its specific habitat (vertical rocks), the author proposes associating with alpinists in order to collect additional data on observations.

Keywords: Tichodroma muraria, Bosnia and Herzegovina, alpinists

LiteraturaDrocić, N., S. Drocić, 2010. Zimski nalaz puzgavca litičara (Tichodroma muraria)

u Želećoj kod Žepča. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, VI, 6:

65-66.

Gašić, B., 2001. Rezultati novih istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia,

10: 108-127.

Mulaomerović, J., 2006. Wallcreeper Tichodroma muraria. Acrocephalus, 27,

130/131: 177.

Obratil, S., 1966. Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine (I dio).

Glasnik Zemaljskog muzeja, Prirodne nauke, Nova serija, V: 191-268.

Obratil, S., 1983. Struktura i dinamika populacija ptica (Aves) nekih ekosistema na

planini Vranici. Glasnik Zemaljskog muzeja, Prirodne nauke, Nova serija, 22: 95-114.

Presetnik, P., 2016. Navadni mračnik : spremljajte njegovo selitev. Svet ptic, 22, 2:

20-21.

Surina, B., 2002. Wallcreeper Tichodroma muraria. Acrocephalus, 23, 112: 107.

http://www.iucnredlist.org/details/22711234/0


115

AutorJasminko MulaomerovićOrganizacijaOrnitološko društvo „Naše ptice”Semira Frašte 6, 71 000 SarajevoBosna i Hercegovinaptice.ba

Ptice na markama Bosne i HercegovineBirds on the postage stamps of Bosnia and Herzegovina

Sažetak: Bosna i Hercegovina ima tri poštanske oprave od kojih svaka izdaje poštanske marke. Distrikt Brčko bi, također, mogao izdavati svoje poštanske marke, ali oni to ne rade jer naprosto ne znaju. Kod sva tri izdavača ptice su bile zastupljene u nekoliko izdanja. Na posteru će biti dat pregled izdanja po godinama, vrstama izdanja te vrstama ptica. Bit će prikazane i neke mogućnosti koje poštanske marke ili druge vrste izdanja pružaju ornitolozima u njihovim promotivnim aktivnostima.

Ključne riječi:

Abstract

Bosnia and Herzegovina has three postal dresses each issuing postage stamps. Brčko District would also be able to issue its own stamps, but they do not do that because they simply do not know how. In all three publishersthe birds were represented in several editions. The poster will give an overview of the issue for years, the types of issues and types of birds. It will be shown some features that stamps or other types of editions provide to ornithologists in their promotional activities.

Key words:


117

Prstenovački kamp za praćenje migracija ptica Vransko jezeroBird ringing camp for monitoring bird migrations Vransko Lake

Sažetak: Prstenovanje ptica na području Vranskog jezera se provodi već četrdesetak godina dok se neprekidno provodi od 2001. godine kada su se počeli održavati ljetni ornitološki kampovi. Ornitološki kamp na Vranskom jezeru utemeljilo je Hrvatsko ornitološko društvo u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Vransko jezero. Kamp se održava za vrijeme trajanja jesenskih migracija ptica. Osim značajnog znanstvenog doprinosa razumijevanju selidbenih puteva ptica izniman je edukativni karakter kampa kojeg svake godine posjeti sve veći broj ornitologa, promatrača ptica, lokalnih stanovnika te posjetitelja Parka prirode Vransko jezero.

Od 2015. godine kampom koordinira Ornitološko društvo „Brgljez kamenjar“ koje okuplja amaterske i profesionalne ornitologe, ovlaštene za prstenovanje ptica od strane Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Rezultati dugogodišnjeg prstenovanja na Vranskom jezeru ukazuju da je Vransko jezero od velike međunarodne važnosti u selidbenim putevima ptica kao odmorište i hranilište oko 140 različitih vrsta ptica selica.

AutorIvana Ribić, dipl. ing. biologije, stručna suradnica za edukacijuOrganizacijaJU Park prirode Vransko jezeroK.P. Svačića 2, Biograd na MoruHrvatskapp-vransko-jezero.hr


118

Koriste ga ptice iz cijele Srednje, Sjeverne i Istočne Europe koje dalje sele preko Sredozemlja u sva tri smjera: preko Španjolske, Italije i Grčke.

U 15 godina kontinuiranog rada prstenovano je ukupno 292 956 ptica od kojih je 180 različitih vrsta. Najznačajnije među njima su trstenjaci koji čine 28 % od broja ukupno prstenovanih ptica.

Veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus), trstenjak rogožar (Acrocepha-lus schoenobaenus) i trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus) najbrojniji među prstenovanim trstenjacima, ukazali su da hrvatska obala predstavlja raskrižje za ptice selice koje koriste jugozapadne i jugoistočne i centralne mediteranske putove. Na Vranskom jezeru zabilježeni su crnobradi popić (Prunella atrogularis) i voljić žbunjar (Hippolais caligata) 2007. godine, prvi nalazi tih dviju vrsta u Hrvatskoj, te rijetke vrste Hrvatske poljski trstenjak (Acrocephalus agricola) i azijski zviždak (Phylloscopus collybitus). Zanimljivi su i nalazi križanaca plavetne i bijele sjenice te lastavice i piljka.Ključne riječi: Vransko jezero, prstenovanje ptica, ornitološki kamp, migracije ptica, selidbeni

putevi

UVOD

Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj, smješteno između dva poviješću bogata grada i središta županija Zadra i Šibenika, pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok prateći morsku obalu od koje je mjestimice udaljen samo jedan kilometar. Uz donji tok delte Neretve, jedino je preostalo močvarno područje u mediteranskoj Hrvatskoj, a čini ga neobičan spoj mediteranskog krša i močvarnog područja. Ono je zapravo krško polje ispunjeno boćatom vodom te predstavlja kriptodepresiju. Po svojim specifičnim karakteristikama jedinstveno je u Hrvatskoj i Europi. Odlikuje se velikom biološkom i krajobraznom raznolikošću te je jedno od najvrjednijih staništa ptica močvarica u Hrvatskoj.

(


119

Bogata povijesna i kulturna baština ovog područja daju mu dodatnu vrijednost i značaj te potrebu za zaštitom. Vransko jezero, veličine 30 km2, s okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode 1999. godine čineći tako 57 km2 zaštićenog područja.

Dominantna karakteristika, ujedno u ornitološkom smislu najvrijedniji i najzanimljiviji dio Parka prirode, je Posebni ornitološki rezervat smješten u njegovom sjeverozapadnom dijelu, proglašen ptičjim rezervatom još 1983. godine. Prostire se na 8,8 km2, a ostatak je nekadašnje deseterostruko većeg močvarnog područja znanog kao „Vedro blato” koje je melioracijskim kanalima i prokopavanjem kanala Prosika u 18. stoljeću dovedeno na rub opstanka skupa sa živim svijetom u njemu. Iako čini samo mali preostali dio nekadašnje močvare te manji dio današnjeg Vranskog jezera i Parka prirode, odlikuje se velikom bioraznolikošću, posebno bogatstvom ptičjih vrsta. Gusti pojas trske koji se pruža u neprekinutom sloju nekoliko kilometara upravo je ono što privlači brojne ptice na Vransko jezero.

Panorama Vranskog jezera © Arhiva PP VJ


120

U Parku prirode Vransko jezero ukupno je zabilježeno 257 različitih vrsta ptica, od kojih 102 vrste gnijezde u Parku ili neposrednoj okolici, oko 140 vrsta koriste Park kao odmorište i hranilište, a zimuje oko 75 vrsta ptica (Radović etal., 2004).

Prstenovački kamp

Prstenovanje ptica na području Parka prirode Vransko jezero se provodi već četrdesetak godina (Radović etal., 2004). dok se u kontinuitetu provodi od 2001. godine kada su se počeli održavati redovni ljetni ornitološki kampovi. Ornitološki kamp na Vranskom jezeru je utemeljilo Hrvatsko ornitološko društvo u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Vransko jezero. Prstenovački kamp je unaprijeđen 2004. godine izgradnjom Ornitološke postaje „Vransko jezero“ u samom Ornitološkom rezervatu čime su ostvareni izvrsni uvjeti za kontinuirano održavanje ornitološkog kampa ali i za edukaciju lokalnog stanovništva, učenika, studenata i posjetitelja Parka te razmjenu iskustava ornitologa iz Hrvatske i regije. Od 2015. godine kampom koordinira Ornitološko društvo „Brgljez kamenjar“ koje okuplja amaterske i profesionalne ornitologe, ovlaštene za prstenovanje ptica od strane Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Ornitološka postaja © Ana Katalinić Ornitološka postaja © Ana Katalinić

Tijekom prstenovačkih kampova najčešće su korištene metode lova pomoću zvukovnog vaba, metode emitiranja pjeva tijekom noći i jutra što povećava efikasnost lova ptica. Ptice se love pomoću vertikalnih ornitoloških mreža postavljenih na nekoliko lokacija u tršćaku Ornitološkog rezervata. Nakon što


121

ih ornitolozi izvade iz mreža, nose ih na Ornitološku postaju gdje određuju vrste ptica uz pomoć ključeva za ptice, određuju spol i starost ako je to moguće, mjere njihovu težinu i duljinu krila te potom stavljaju prstenje. Kampovi se održavaju u prosjeku sto dana godišnje te obuhvaćaju period jesenskih migracija ptica pri čemu se prikupe podaci koji nam govore o važnosti Vranskog jezera u selidbenim putevima ptica. Podaci dobiveni prstenovanjem ptica na Vranskom jezeru uvelike su doprinjeli određivanju razdoblja selidbe ptica preko Hrvatske.

Rezultati prstenovačkog kampa

Prema rezultatima dobivenim prstenovanjem ptica jasno je da je Vransko jezero dio selidbenog sustava koji pokriva Sjevernu, Srednju, Istočnu, Jugozapadnu i Jugoistočnu Europu, zatim cijelo Sredozemlje i Afriku, a vjerojatno i Zapadnu Aziju te Bliski i Srednji istok. Vransko jezero kao hranilište i odmorište koriste ptice iz cijele Srednje, Sjeverne i Istočne Europe koje se sele preko Sredozemlja kroz sva tri glavna smjera:

1. ZAPADNI SMJER – ide preko Sjeverne Italije (zaobilazi Jadransko more) uz obalu Sredozemlja preko Gibraltara u Afriku;

2. PREKOJADRANSKI SMJER – preko Jadranskog mora i Italije, vjerojatno dalje u 2 smjera (preko Južne Italije i Sicilije te preko Korzike i Sardinije) prelijeću Sredozemlje;

3. JUGOISTOČNI SMJER – niz obalu Jadrana i preko Balkana do Male Azije i Bliskog istoka (Radović etal., 2004).

Od 2001. godine ukupno je prstenovano 180

Ilustrirani prikaz mjesta prstenovanja i nalaza ptica u Europi koje obitavaju na Vranskom jezeru. Položaj Vranskog jezera je označen zelenom bojom, područja na koja ptice odlaze s jezera su označena plavom bojom a područja s kojih dolaze crvenom bojom (Radović etal., 2004).


122

Graf 1: Odnos broja prstenovanih lastavica i ukupnog broja prstenovanih ptica.Relation between the number of ringed swallow and the total number of ringed birds.

Graf 2: Odnos broja vrsta prstenovanih s više od 2000 jedinki i ukupnog broja prstenovanih ptica. The ratio of number of species ringed by more than 2,000 number ringed bird individuals and the total number of ringed birds.

Ostale vrsteLastavice

22%

78%

Vrste >2000 jedinkiOstale vrste

9%

91%

različitih vrsta ptica s ukupnim brojem prstenovanih jedinki 292956. Najbrojnija prstenovana ptica je lastavica koja obuhvaća 22 % od ukupnog broja prstenovanih ptica (Graf 1.), za njom slijede trstenjak cvrkutić, veliki trstenjak, trstenjak rogožar, siva grmuša, španjolski vrabac te crnokapa grmuša. Prstenovane vrste ptica s brojem jedinki većim od 2000 (15 vrsta) čine 91% od ukupnog broja prstenovanih ptica te pripadaju redu pjevica (Passeriformes), osim vodomara Alcedo atthis koji je najbrojnija prstenovana nevrapčarka (Graf 2.).

Redni broj VRSTA BROJ

1 Lastavica (Hirundo rustica) 64 415

2 Trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus) 50 119

3 Veliki trstenjak (A. arundinaceus) 28 900

4 Trstenjak rogožar (A. schoenobaenus) 28 867

5 Siva grmuša (Sylvia borin) 26 298

6 Španjolski vrabac (Passer hispaniolensis) 22 200

7 Crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla) 12 337

8 Žuta pastirica (Motacilla flava) 7465

9 Zviždak (Phylloscopus collybitus) 5906

10 Crnoprugasti trstenjak (A. melanopogon) 3539


123

Najvažnije ptice, ujedno i najbrojnije u prstenovanju, su trstenjaci koji u velikom broju koriste Vransko jezero kao odmorište tijekom migracija. Oni čine 38% od ukupnog broja prstenovanih ptica (Graf 3.). Prstenovano je 7 različitih vrsta trstenjaka: poljski trstenjak Acrocephalus agricola, veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus, trstenjak žbunjar Acrocephalus dumetorum, crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon, trstenjak mlakar Acrocephalus palustris, trstenjak rogožar Acrocephalus schoenobaenus i trstenjak cvrkutić Acrocephalus scirpaeceus . Veliki trstenjak, Acrocephalus arundinaceus, trstenjak rogožar, A. schoenobenus i trstenjak cvrkutić A. scirpaceus, najbrojniji među prstenovanim trstenjacima, ukazali su da hrvatska obala predstavlja raskrižje za ptice selice koje koriste jugozapadne i jugoistočne i centralne mediteranske putove.

Redni broj VRSTA BROJ

11 Crvendać (Erithacus rubecula) 3505

12 Vodomar (Alcedo atthis) 3442

13 Plavetna sjenica (Parus caeruleus) 3399

14 Sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus) 3035

15 Močvarna strnadica (Emberiza schoeniclus) 2074

Tablica 1. Prstenovane vrste ptica s brojem jedinki većim od 2000 (15 vrsta) u razdoblju od 2001. -2015.Ringed birds with a number of individuals more than 2000 (15 species) in the period 2001 -2015.

Graf 3.: Odnos broja prstenovanih trstenjaka i ukupnog broja prstenovanih ptica.Relation between the number of ringed Acrocephalus warblers and the total number of ringed birds.

TrstenjaciOstale vrste

38%

62%


124

1. Lastavica, Hirundo rustica, je gnjezdarica selica Vranskog jezera najbrojnije prisutna tijekom jesenskih migracija. U tršćaku Vranskog jezera, osim gnijezdeće populacije, noće i gnjezdarice okolnih naselja pa im se broj penje na više tisuća ptica. Najbrojnija je prstenovana ptica na Vranskom jezeru s ukupno 64415 prstenovanih jedinki. Ujedno je najbrojnija prstenovana ptica u Hrvatskoj, a uz rode, prve su prstenovane ptice na našem tlu (Kralj etal., 2013). Nalazi prstenovanih lastavica pokazuju da veći dio lastavica koje sele preko

Lastavice (Hirundo rustica) © N. Fressel

Ilustracija selidbenog puta lastavica koje sele preko Vranskog jezera. Illustration of swallow migration routes that migrate over Vransko lake. Jelena Kralj

Pregled nekoliko najbrojnijih prstenovanih vrsta i zanimljivih nalaza prstenovačkih kampova:


125

Vranskog jezera lete na zimovanje u središnju Afriku prelijetajući Jadran, te barem dio populacije, potom leti u smjeru zapada preko Španjolske (Radović etal., 2004).

2. Trstenjak cvrkutić, A. scirpaceus, najzastupljenija je vrsta prstenovanih trstenjaka s ukupno 50119 prstenovanih jedinki. Najbrojniji su među prisutnim trstenjacima na Vranskom jezeru te je vjerojatno i najbrojnija gnjezdarica tršćaka. Za vrijeme selidbe preko Vranskog jezera procjenjuje se broj od 100 000 jedinki. Nalazi prstenovanih ptica upućuju da trstenjaci cvrkutići koji sele preko Vranskog

Ilustracija selidbenog puta trstenjaka cvrkutića. Ilustration of A. scirpaceus migration routes .J. Kralj

Trstenjak cvrkutić (A. scirpaceus) © I. Lolić


126

jezera većinom potječu iz Istočne Europe te najvećim dijelom sele sjeverozapadno preko Sjeverne Italije, zaobilazeći Jadran te dalje preko Španjolske u Afriku (Radović etal., 2004).

3. Crnoprugasti trstenjak, A. melanopogon, među trstenjacima jedina je zimovalica na Vranskom jezeru. Procjenjuje se da zimujuća populacija broji oko 600 jedinki. Preletnica je, vjerojatno i gnjezdarica na što upućuju povremeni ulovi neizmitarenih ptica početkom kolovoza. Naime, karakteristično je za ovu vrstu trstenjaka da se mitari prije jesenje selidbe, tijekom kolovoza. Zimujuća populacija stiže tijekom listopada (Radović etal., 2004).

4. Crnobradi popić, Prunella atrogularis, te Voljić žbunjar, Hippolais caligata prstenovani su na Vranskom jezeru 2007. godine te su ujedno prvi nalazi navedenih vrsta u Hrvatskoj. Uobičajena geografska rasprostranjenost crnobradog popića je umjerena i subarktička Azija

Crnobradi popić. (P. atrogularis) © I. Lolić

Poljski trstenjak (A. agricola) © I. Lolić Lastavica (H. rustica) © I. Lolić


127

sa zimujućom populacijom u južnoj Aziji. Vrlo je rijetka skitalica u Europi. Voljić žbunjar je uobičajeno rasprostranjen u sjevernoj i srednjoj Aziji sa zimujućom populacijom u Indiji (Svensson i Grant, 1999). Rijetke vrste Hrvatske poljski trstenjak, A. agricola i azijski zviždak, Phylloscopus collybitus također su zabilježeni i prstenovani na Vranskom jezeru. Ukupno je prstenovano 12 jedinki poljskog trstenjaka, prvi puta 2004. godine, a zatim 2006., 2007., 2009. ,2013., 2014. i 2015. godine. Jedna ptica azijskog zviždaka je prstenovana 2007. godine. Zanimljivi su i nalazi križanaca plavetne i bijele sjenice te lastavice i piljka.

Abstract

Bird ringing in the Nature Park Vransko Lake has been running for forty years while is carried out continuously since 2001, when the summer ornithological camp started. Ornithological camp on the Vransko Lake was established by the Croatian Ornithological Society in collaboration with the Public Institution Nature Park Vransko Lake. The camp is being held during the autumn migration of birds. In addition to significant scientific contributions to the understanding migration routes of birds is an exceptional educational character of the camp which an increasing number of ornithologists, bird watchers, local residents and visitors to the Nature Park Vransko Lake visit every year. Since 2015, the camp is coordinated by Ornithological Society „Brgljez Kamenjar” which brings together amateur and professional ornithologists, authorized for bird ringing by the Institute for Ornithology of the Croatian Academy of Sciences and Arts (CASA). The results of bird ringing on the Vransko Lake indicate that Vransko Lake is of great international importance to bird migratory routes as resting and feeding site for about 140 different species of migratory birds. Birds from all over the Central, Northern and Eastern Europe, which continues to migrate across the Mediterranean in all three directions: across Spain, Italy and Greece, are using Vransko Lake for resting and feeding. Total of 292,956 birds, of which 180 different species, are ringed in 15 years of continuous work. The most important among them are warblers that make up 28% of the total number of ringed birds on the Vransko Lake. Great Reed warbler, Acrocephalus arundinaceus, Sedge Warbler, A. schoenobenus and


128

Reed Warbler A. scirpaceus, the most numerous among ringed warblers, have pointed out that the Croatian coast is a crossroads for migratory birds that use the southwestern and southeastern and central Mediterranean paths. First record of Black-throated Accentor, Prunella atrogularis and Booted warbler, Hippolais caligata in Croatia was documented on the Vransko Lake in 2007, as well as following rare species: Paddyfield warbler, A. agricola and Chiffchaff, Phylloscopus collybitus. Interesting records are hybrids of Eurasian blue tit and Azure tit and Swallows and Common house martin.

LiteraturaRadović D., Tutiš V., Kralj J: Inventarizacija i valorizacija ornitofaune Parka prirode

Vransko jezero. Elaborat. HAZU, 2014.

Kralj J., Barišić S., Tutiš V., Ćiković D., 2013: Atlas selidbe ptica Hrvatske. HAZU.

Zagreb

Svensson L., Grant P., : Buird guide. COLLINS, 1999.

Nova turistička atrakcija Centar za promatranje ptica Nijemci

Općina Nijemci www.opcina-nijemci.comwww.promatranje-ptica.com

Prepoznavši vrijednosti svoga kraja i posebnosti prirodnog okruženja, odnosno uvažavajući činjenicu da na njenom području obitava oko 100 vrsta ptica, Općina Nijemci je prije više od dvije godine započela s realizacijom EU projekta Centar za promatranje ptica Nijemci i uspješno završila provedbu. Projekt je sufinanciran u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.- 2013. Od ukupne vrijednosti projekta 1.222.904,95 eura, EU sufinanciranje iznosi 999.835,84 eura ili 81,75% dok preostali dio financira Općina Nijemci. Provedba projekta trajala je 18 mjeseci.

Pod sjenama stoljetnih hrastovih šuma Spačvanskog bazena uz rijeke Bosut i Spačvu, posjetiteljima se uz mogućnosti riječnog avanturizma, panoramskih izleta brodom, kušanja odlične tradicijske hrane, nudi nova turistička ponuda

„promatranje ptica“. U sklopu projekta opremljen je Centar za promatranje ptica, uređeno je izletište Sopotac s dječjim igralištem, promatračnicom…

Napravljen je i arboretum, uređene su pristupne ceste za one koji se ne žele voziti brodom, pripremljeni su bicikli i čamci za iznajmljivanje…

Posebno su realizirani brojni edukativni sadržaji i obuka lokalnih ljudi, malih i srednjih poduzetnika na području razvoja novih turističkih proizvoda, kako bi utjecali i potaknuli budući razvoj ukupne turističke ponude Centra, ali i cijelog kraja. Zajedno s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije, partnerom na projektu Centar za promatranje ptica Nijemci, proveden je program Mladi čuvari prirode koji je posebno bio usmjeren na edukaciju učenika petih i šestih razreda osnovne škole. Osnovni je cilj edukacije bio upoznati mlade s osnovama promatranja ptica i ponašanjem u prirodi kao i biološkom raznolikošću ovoga kraja.

Također, namjera je bila i utjecati na podizanje razine svijesti o važnosti očuvanja prirode i okoliša te aktivno uključivanje djece u programe zaštite prirode i okoliša na županijskoj razini.

Ovim projektom općina Nijemci dobila je novi kvalitetan turistički proizvod koji objedinjuje atrakcije njenoga kraja, a posjetiteljima omogućuje upoznavanje prirodnog i tradicijskog blaga Srijema s naglaskom na očuvanju biološke raznolikosti i održivog razvoja.

New tourist attraction Bird watching centre Nijemci

Recognizing the value of its region and the specific features of its natural environment, and given the fact that its territory is inhabited by around 100 species of birds, the municipality of Nijemci began its project – Bird watching centre Nijemci a more than two years ago. This project, which was successfully completed, was co-financed under the Regional Competitiveness 2007-2013 Operational Programme. The total project value was 1,222,904.95 EUR, EU co-financing amounted to 999,835.84 EUR, or 81.75%, while the remainder was financed by the municipality of Nijemci. The project was implemented in 18 months.

Besides river adventure tourism, scenic boat trips, and traditional food tasting, visitors can now enjoy a new tourist attraction — birdwatching — under the

shade of the ancient Spacva basin’s oak trees along the Bosut and Spacva rivers. The project included outfitting the Birdwatching Centre and renovating the Sopotac excursion centre along with its playground and observation post... An arboretum was also built, access roads were renovated for those not keen on boating, and there are also bicycles and boats for rent...

Special attention has been paid to numerous educational programmes and the training of locals and small and medium enterprises in the development of new tourist products in order to promote and encourage the future development of both the Centre and the region as a tourist attraction. Together with of the Vukovar-Srijem County’s Protected Natural Resource Management Institution, the project partner in the Nijemci Birdwatching Centre, a programme called Young Nature Keepers has been executed, which focuses on the education of fifth and sixth graders. The main goal of the programme was to introduce young people to the basics of birdwatching, behaviour in nature, and the biodiversity of the area. It was also intended to promote and raise awareness of the importance of preserving nature and the environment, as well as getting children actively involved in environmental protection at the county level.

This project has given the municipality of Nijemci a new, high-quality tourist product that includes the attractions of the area, and allows visitors to explore the natural and traditional treasures of Srijem, focusing on the conservation of biodiversity and sustainable development.


133

Ornitofauna općine NijemciOrnithofauna municipality Nijemci

Sažetak: U sklopu projekta „Centar za promatranje ptica Nijemci“ izrađena je studija o vrstama ptica koje se nalaze na području Općine Nijemci. Studija je izrađena je na temelju gotovo jednogodišnjih promatranja ptica na području općine Nijemci. Promatranja su izvršena jednom mjesečno, u periodu od rujna 2014. do lipnja 2015. godine tako da su obuhvatila sezonu gniježđenja, proljetnu i jesensku seobu, te zimovanje. Istraživanjem je utvrđeno ukupno 89 vrsta od kojih 87 vrsta pripada autohtonim svojtama, a dvije vrste su alohtone, tj. vjerojatno ili sigurno su odbjegle iz zarobljeništva.

Ključne riječi: ornitofauna, općina Nijemci, promatranje ptica

AutoriMaksima VujnovićAdrian TomikDora HomanTibor MikuskaMarina GrgićOrganizacijaHrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirodeGundulićeva 19a, Osijek, Rebuplika Hrvatskaptice.hr


134

UVOD

U rujnu 2014. godine započet je projekt „Centar za promatranje ptica Nijemci“ sufinanciranog u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007 – 2013. Cilj projekta „Centar za promatranje ptica Nijemci“ je doprinijeti rastu i razvoju turizma, razvoju malog i srednjeg poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta u Općini Nijemci i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Osim toga, nastoji se postići unapređenje javne turističke infrastrukture u cilju razvoja i promocije novih turističkih proizvoda Vukovarsko-srijemske županije, kao što je Centar za promatranje ptica, te promocija nove destinacije za promatranje ptica na domaćem i inozemnom tržištu. (www.promatranje-ptica.com, 2016.)

Projekt „Centar za promatranje ptica Nijemci“ uključuje i edukaciju grupe ljudi koja se, osim za turističke vodiče, obučava i za vodiče u promatranju ptica, trasiranje staze za promatrače ptica, izradu i postavljanje odgovarajućih informativnih ploča duž staze za promatrače ptica, te izradu studije o vrstama ptica koje se nalaze na području Općine Nijemci. Ovaj dio projekta povjeren je Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode. Stoga cilj ove studije je utvrditi kvalitativan sastav faune divljih vrsta ptica koje se mogu promatrati na području Općine Nijemci.

Opis područja

Općina Nijemci je najveća jedinica samouprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja površinom od 223,81 km2 zauzima 9,16 % površine županije. Smještena je na jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije, na području koji se tradicionalno naziva Srijem. Sa sjeverne strane Općina graniči s općinama Tomopojevci i Stari Jankovci, sa zapadne strane s gradom Otokom, s južne strane s općinama Drenovci, Vrbanja i Bošnjaci, te s istočne strane graniči s općinom Tovarnik i AP Vojvodinom (Republika Srbijom). Općina obuhvaća prostor i slijedeća naselja: Nijemci, Đeletovci, Donje Novo Selo, Apševci, Podgrađe, Vinkovački Banovci i Banovci. Sjedište općine je u Nijemcima. (Karta 1.)


135

Područje općine Nijemci karakterizira reljef neznatnih visinskih razlika. Razlika između ekstremnih visinskih točaka (najviša se nalazi na 112,1 metara nadmorske visine sjeverno od Banovaca, a najniže na 79,6 metara nadmorske visine) iznosi ukupno 32,5 m. Reljefna struktura i osnovne reljefne karakteristike područja općine Nijemci proizlaze iz odnosa viših lesnih zona, lesnih ravnjaka tj. vukovarskog ravnjaka koji se nalazi na manjem sjevernom dijelu općine; i aluvijalnih ravni u kojima se nalaze brojni vodotoci i šumske površine, a koje se nalaze na većem južnom dijelu općine. Najveći dio Općine se nalazi na visini manjoj od 90 metara nadmorske visine.

Klima na području Općine Nijemci je umjereno kontinentalna. Najhladniji mjesec je siječanj sa – 0,7 °C, a najtopliji je srpanj sa 21,6 °C. Prosječna godišnja količina padalina u 15-godišnjem razdoblju iznosila je svega 692 mm. Najveća količina oborina padne tijekom jeseni 228 mm (30,2 %), zatim u proljeće 193 mm (25,5 %), u ljeto 179 mm (23,7 %) i u zimi 156 mm (20,6 %). U vegetacijskom periodu padne 435 mm padalina, odnosno 57,5 % godišnje količine. Na području Općine Nijemci najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera.

Prostor Općine karakteriziraju najvećim dijelom poljoprivredne (44,8 %) i šumske površine (47,3 %) od njih je najznačajnija Spačvanska šuma. Šume, livade, pašnjaci i agrikulturni krajobraz su mjesta od velike važnosti za različite vrste ptica jer predstavljaju mjesta gdje ne pronalaze uvjete za život. (www.opcina-nijemci.com)

Metode

Ova studija izrađena je na temelju gotovo jednogodišnjih promatranja ptica na području općine Nijemci, pri čemu su svi glavni tipovi staništa bili uključeni u istraživanje. Promatranja su izvršena jednom mjesečno, u periodu od rujna 2014. do lipnja 2015. godine tako da su obuhvatila sezonu gniježđenja, proljetnu i jesensku seobu, te zimovanje.


136

Fauna ptica je istraživana pomoću standardnih ornitoloških metoda–linijskim transektima i prebrojavanjima u točci. (Mikuska i sur. 2007) Točne lokacije promatranih vrsta su zabilježene pomoću GPS uređaja. Također su pri promatranjima korišteni odgovarajući dalekozori (Minox 10 x 42) i teleskopi (Minox 25 x 60). Za vrijeme istraživanja bilježene su i potencijalne lokacije za postavljanje informativnih ploča i poučnih staza.

Na temelju sakupljenih podataka izrađen je popis divljih vrsta ptica koje su zabilježene na području općine Nijemci. Svakoj vrsti je pridružen odgovarajući status slijedećih kategorija:

1. Gnjezdarica stanarica — vrsta se redovito gnijezdi, ali nije selica;2. Gnjezdarica selica — vrsta se redovito gnijezdi i poduzima redovite

seobe prema zimovalištima;3. Selica — vrsta se redovito viđa tijekom proljetne ili jesenske seobe;4. Zimovalica — vrsta se redovito viđa tijekom zime;5. Rijetka — vrsta se viđa neredovito i u manjim brojevima.

Kombinacija gore navedenih statusa je dana samo u slučaju kod selica i zimovalica (kombinacija 3, 4) — kod vrsta kod kojih većina populacije seli preko naših krajeva, ali dio populacije ostaje na zimovanju u našim krajevima.

Nacionalni status ugroženosti temeljen je Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013), a zaštite na Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) i odgovarajućih pravilnika.

Rezultati

Fauna ptica općine Nijemci sastoji se od ukupno 89 vrsta od kojih 87 vrsta pripada autohtonim svojtama, a dvije vrste su alohtone, tj. vjerojatno ili sigurno su odbjegle iz zarobljeništva (Tablica 1).

Od ukupno 89 zabilježenih vrsta njih 59 (66,3 %) gnijezdi na području općine Nijemci s tim da 25 vrsta predstavlja stanarice, a ostalih 34 predstavljaju gnjezdarice selice. Daljnjih 24 vrsta (26,9 %) predstavljaju selice, a 41 vrsta se može vidjeti tijekom zimovanja, s tim da šest vrsta (6,7 %) predstavljaju prave


137

zimovalice koje u naše krajeve dolaze iz sjevernih krajeva Europe i zapadne Azije i koje se u pravilu ne mogu opažati tijekom ostalih godišnjih doba.

Od 87 zabilježenih vrsta njih 14 (15,7 %) se nalazi na Crvenom popisu ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013). Od navedenog broja pet vrsta je ugroženo (EN), četiri vrste imaju status osjetljivih vrsta (VU), a daljnih pet vrsta je gotovo ugroženo (NT). 73 vrste imaju najmanje zabrinjavajući status (LC).(Slika 3.) Za dvije vrste, fazana i domaćeg goluba koji je pobjegao iz zarobljeništva, status ugroženosti nije određivan.

Status pojedinih vrsta ptica zabilježenih na području općine Nijemci

Status ugroženosti vrsta ptica zabilježenih na području općine Nijemci (prema Tutiš i sur. 2013)

Znanstveno ime Hrvatsko imeStatuszaštite

Status ugroženosti

Direktiva o pticama

Status u općini Nijemci

Cygnus olor Crvenokljuni labud - LC Zimovalica

Anas platyrhynchos Divlja patka - LC Stanarica

Anas crecca Kržulja - LC, LC Zimovalica

Phasianus colchicus Fazan - - Stanarica

Tachybaptus ruficollis Mali gnjurac - LC - Gnjezdarica selica

Phalacrocorax carbo Veliki vranac - NT - Selica, Zimovalica

Icobrychus minutus Čapljica voljak SZ LC Selica

Nycticorax nycticorax Gak SZ NT Selica

Ardeola ralloides Žuta čaplja SZ EN Selica

Egretta garzetta Mala bijela čaplja SZ VU Selica

Egretta alba Velika bijela čaplja SZ EN Selica, Zimovalica

Ardea purpurea Čaplja danguba SZ EN Selica

Zimovalica

Selica

Gnjezdarica selica

Stanarica

2524

6

34

LCNT VU EN

45

5

73


138


Status ugroženosti

Direktiva o pticama


Ardea cinerea Siva čaplja - LC - Selica, Zimovalica

Ciconia ciconia Bijela roda SZ LC Gnjezdarica selica

Ciconia nigra Crna roda SZ VU Gnjezdarica selica

Platalea leucorodia Žličarka SZ EN Selica

Haliaeetus albicilla Štekavac SZ VU Stanarica

Milvus migrans Crna lunja SZ EN Gnjezdarica selica

Circus cyaneus Eja strnjarica SZ LC, LC Selica, Zimovalica

Buteo buteo Škanjac SZ LC - Stanarica

Accipiter nisus Kobac SZ LC - Stanarica

Accipiter gentilis Jastreb SZ LC - Stanarica

Falco tinnunculus Vjetruša SZ LC - Gnjezdarica selica

Gallinula chloropus Mlakuša - LC Gnjezdarica selica

Fulica atra Liska - LC Selica, Zimovalica

Vanellus vanellus Vivak - LC Selica

Larus michahellis Galeb klaukavac - LC - Selica

Columba palumbus Golub grivnjaš - LC Gnjezdaricaselica

Streptopelia decaocto Gugutka - LC Stanarica

Streptopelia turtur Grlica - LC Gnjezdaricas elica

Cuculus canorus Kukavica - LC - Gnjezdarica selica

Asio otus Mala ušara SZ LC - Stanarica

Tyto alba Kukuvija SZ NT - Stanarica

Athene noctua Sivi ćuk SZ NT - Stanarica

Upupa epops Pupavac SZ LC - Gnjezdarica selica

Alcedo atthis Vodomar SZ NT Selica, Zimovalica

Merops apiaster Pčelarica SZ LC - Gnjezdarica selica

Picus canus Siva žuna SZ LC Stanarica

Dendrocopos major Veliki djetlić SZ LC - Stanarica

Alauda arvensis Poljska ševa - LC Gnjezdarica selica

Galerida cristata Kukmasta ševa - LC - Selica, Zimovalica

Riparia riparia Bregunica SZ VU - Selica

Hirundo rustica Lastavica SZ LC - Gnjezdarica selica


139


Status ugroženosti

Direktiva o pticama


Delichon urbicum Piljak SZ LC - Gnjezdarica selica

Anthus spinolettaPlaninska trepteljka

SZ LC - Selica, Zimovalica

Anthus trivialis Prugasta trepteljka SZ LC - Selica

Motacilla alba Bijela pastirica SZ LC - Gnjezdarica selica

Motacilla flava Žuta pastirica SZ LC - Gnjezdarica selica

Erithacus rubecula Crvendać SZ LC - Stanarica

Luscinia megarhynchos Slavuj SZ LC - Gnjezdarica selica

Phoenicurus ochruros Mrka crvenrepka SZ LC - Gnjezdarica selica

Saxicola rubicola Crnoglavi batić SZ LC - Gnjezdarica selica

Turdus merula Kos - LC Stanarica

Sylvia nisoria Pjegava grmuša SZ LC Gnjezdarica selica

Sylvia atricapilla Crnokapa grmuša SZ LC - Gnjezdarica selica

Sylvia communis Grmuša pjenica SZ LC - Gnjezdarica selica

Sylvia curruca Grmuša čevrljinka SZ LC - Selica

Acrocephalus schoenobaenus Trstenjak rogočar SZ LC - Selica

Acrocephalus palustris Trstenjak mlakar SZ LC - Gnjezdarica selica

Acrocephalus arundinaceus Veliki trstenjak SZ LC - Gnjezdarica selica

Regulus regulus Zlatoglavi kraljić SZ LC - Zimovalica

Troglodytes troglodytes Palčić SZ LC - Zimovalica

Muscicapa striata Muharica SZ LC - Selica

Ficedula albicollisBjelovrata muharica

SZ LC Gnjezdarica selica

Parus major Velika sjenica SZ LC - Stanarica

Cyanistes caeruleus Plavetna sjenica SZ LC - Stanarica

Aegithalos caudatus Dugorepa sjenica SZ LC - Stanarica

Sitta europaea Brgljez SZ LC - Stanarica

Lanius excubitor Veliki svračak - LC - Zimovalica

Lanius collurio Rusi svračak - LC Gnjezdarica selica

Pica pica Svraka - LC Stanarica

Garrulus glandarius Šojka - LC Stanarica

Corvus frugilegus Gačac - LC Selica, Zimovalica

Corvus cornix Siva vrana - LC - Stanarica


140


Status ugroženosti

Direktiva o pticama


Corvus corax Gavran - LC - Stanarica

Sturnus vulgaris Čvorak - LC Gnjezdarica selica

Passer domesticus Vrabac - LC - Stanarica

Passer montanus Poljski vrabac - LC - Stanarica

Fringilla coelebs Zeba - LC - Gnjezdarica selica

Fringilla montifringilla Sjeverna zeba - LC - Zimovalica

Linaria cannabina Juričica - LC - Selica, Zimovalica

Carduelis carduelis Češljugar SZ LC - Gnjezdarica selica

Carduelis chloris Zelendur SZ LC - Gnjezdarica selica

Carduelis spinus Čižak SZ LC - Zimovalica

Serinus serinus Žutarica SZ LC - Gnjezdarica selica

Coccothraustes cocco-thraustes Batokljun SZ LC - Gnjezdarica selica

Emberiza citrinella Žuta strnadica SZ LC - Gnjezdarica selica

Emberiza calandra Velika strnadica - LC - Gnjezdarica selica

Vrste pobjegle iz zarobljeništva

Columba livia f. domestica E Domaći golub

Tablica 1: Popis vrsta ptica uočenih na području Općine Nijemci.

Zaključak

Za potrebe projekta „Centar za promatranje ptica Nijemci” koji je započet u rujnu 2014. godine Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode provedeno je istraživnje ornitofaune na području općine Nijemci. Istraživanje je provedeno od rujna 2014. do lipnja 2015. godine te je tako obuhvaćena sezonu gniježđenja, proljetna i jesenska seobu, te zimovanje. Svakoj zabilježenoj vrsti dodjeljen je status gniježđenja, zaštite (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 80/13) i ugroženosti (prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, Tutiš i sur. 2013).

Istraživanjem je zabilježeno 89 vrsta ptica, od toga 87 autohotnih i dvije alohtone vrste. 59 zabilježenih vrsta gnijezdi na području općine Nijemci, a od toga 25 vrsta su gnjezdarice stanarice, a 34 su gnjezdarice selice dok su 24 vrste selice. 41 vrsta pripada skupini zimovalica od čega su šest vrsta prave zimovalice, tj. mogu se vidjeti samo tijekom zimskim mjeseci.


141

Na crvenom popisu ptica Hrvatske nalazi se 14 vrsta. 5 vrsta ima status ugrožene vrste (EN), 4 status osjetljive vrste (VU), a 5 je gotovo ugroženo (NT). Ostalih 73 vrste pripada kategoriji najmanje zabrinjavajućih vrsta (LC). Status nije određivan za 2 alohtone vrste, domaćeg goluba (Columba livia domestica E) koji je pobjegao iz zatočeništva i fazana (Phasianus colchicus).

Abstract

As part of the project „Bird watching centre Nijemci” which began in September 2014 Croatian Society for Bird and Nature Protection conducted research on the ornithofauna in municipality of Nijemci. The study was conducted from September 2014 to June 2015 and it included breeding season, spring and autumn migrations and wintering. Every recorded bird species was assigned breeding status, protection status (according to Law of Nature Protection NN. 80/13) and threat status (according to the Red Book of Croatian birds, Tutiš et al. 2013).

The study found a total of 89 species of which 87 belongs to indigenous species and two species are allochthon. 59 recorded species breeding in the area of Nijemci, of which 25 species are breeding resident and 34 are breeding migratory. 24 birds species are migratory and 41 species belongs to wintering birds, of which 6 species can be seen only during winter months.

There are 14 species on the Red List of Croatian birds. 5 species have status endangered species (EN), 4 status of vulnerable (VU), and 5 is nearly threatened (NT). The remaining 73 species belong to the category of least concern (LC). (Tutiš et al. 2013) Status was not assessed for 2 allochthonous species, Feral pigeon (Columba livia domestica E) which escaped from captivity and the Pheasants (Phasianus colchicus).


142

LiteraturaMikuska, T., Fenyosi, L, Tomik, A., Eichner, K., Mikuška, A., Šalić, V. 2007: Protokol

za praćenje stanja (monitoring) ptica (Aves) u aluvijalnim nizinama kontinentalnog

dijela Hrvatske, In: Purger, J. Jenő 2007: Priručnik za istraživanje bioraznolikosti

duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu, Pečuh.

Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. 2013: Crvena knjiga ugroženih

ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni zavod za zaštitu

prirode, Zagreb.

Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine 80/13, Klasa: 011-01/13-01/149, Urbroj:

71-05-03/1-13-2, Zagreb, 24. lipnja 2013. Republika Hrvatska

http://www.promatranje-ptica.com

http://www.opcina-nijemci.com


143

AutorNebojša Jerković1Mijo Vukušić2Organizacija

1Obrazovna grupa ZrinskiSelska cesta 119, 10 110 Zagreb, Hrvatska

2Modro zelena zadrugaAnte Starčevića 12, 20 350 Metković, Hrvatska

Obilježja područja NATURA 2000 u Delti NeretveCharacteristics of Natura 2000 in the Neretva Delta

Sažetak: Neretva je najveća rijeka na istočnoj obali Jadranskog mora koja je na svom donjem dijelu sliva formirala deltu s velikim vodnim potencijalom koji generira iznimnu bioraznolikost koja je definirana ekološkom mrežom NATURA 2000. To je područje očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000031 Delta Neretve i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000031 Delta Neretve (Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15). Čovjek je tisućljećima mijenjao deltu pretvarajući močvare u obradivo tlo, gradeći naselja i prometnice, prilagođavajući deltu Neretve svojim potrebama, ne mareći za dalekosežne posljedice svojih aktivnosti. Jedan od najvećih problema vezanih održivost postojećeg stanja bioraznolikosti, je zaslanjenost površinskih i podzemnih voda i nedostatak vode. Morska voda dolazi Neretvom sve do Metkovića i rijeke Krupe u BiH.

Sustav navodnjavanja vodom iz Neretve uzvodno od Metkovića, izgrađen u vrijeme bivše države, danas je dobrim dijelom zapušten i funkcionalno neprihvatljiv. Na područje delte Neretve su zaostali predjeli najvrjednijih ostataka močvarnih područja Mediterana s boćatim lagunama, koje su rijetkost u današnjoj Europi i oni su kao takvi vrijedni zaštite. Od nekadašnjih dvanaest rukavaca i šest jezera, danas, su nažalost ostale samo vodonatapne akumulacije


144

(rukavci) i jedan centralni vodotok korita Neretve koji sve više poprima odlike kanala. Kanal (vodotok rijeke Neretve) je većim dijelom godine zaslanjen i služi kao dokaz neučinkovitog upravljanja. Močvarna područja delte Neretve su važna s aspekta zaštite od poplave okolnih naselja jer ima sposobnost retencije značajne vodene mase, dok filtrirane hranjive tvari i specifični mikroklimatski uvjeti potiču razvoj održivih poduzetničkih aktivnosti i različitih oblika turizma. Racionalnom upotrebom pesticida i umjetnih gnojiva poboljšala bi se kvaliteta vode tala, što je preduvjet opstojnosti postojeće bioraznolikosti.

Ukupno je do danas zabilježeno 311 vrsta ptica, od kojih je 116 gnjezdarica (35 vodarica), a sa 45 vrsta slatkovodnih riba, koje su zabilježene u vodama Neretve, od kojih je 17 vrlo uskog područja rasprostranjenosti i više od 30 vrsta riba bočatih te morskih staništa.

U ovom radu bit će prezentirane posljedice nesustavnog upravljanja zaštićenim područjima u Delti Neretve, razvoja poljoprivrede u delti Neretve bez jasne strategije, kao i drugih antropoloških utjecaja poput onečišćenja voda, zaslanjenja zemljišta te poremećaja vodnog režima uslijed vodno gospodarskih zahvata i izgradnje hidro energetskih postrojenja na području Bosne i Hercegovine (projekt „Gornji horizonti“) i nestanka obilježja delte. Također će se istaknuti potreba primijene koncepta prekograničnog integralnog upravljanja koji podrazumijeva racionalno iskorištavanje vodnih resursa, planiranje i upravljanje vodnim resursima na znanstvenoj i stručnoj osnovi, izbjegavanje konflikata između interesnih skupina, značajno učešće zainteresiranih strana i stanovništva u procesu planiranja i upravljanja te jačanje institucionalnih, financijskih i drugih mehanizama koji mogu pomoći očuvanju i održivom razvoju delte Neretve.

Ključne riječi: delta Neretve, NATURA 2000, koncept integralnog upravljanja, bioraznolikost

Uvod

Voda u delti Neretve je više od H2O. Naime, osim kemijskog, biološkog aspekta vodnog resursa u delti Neretvi jako bitan element predstavlja količina i modeli korištenja vodnog resursa koji je limitirajući čimbenika za mnoge životne aktivnosti u prostoru. Model racionalnog i održivog upravljanja


145

vodnim resursima u Jadranskom slivu dat je kroz integrirani dokument Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom. Plan nudi rješenja za sve korisnike prostora koji zavise ili koriste resurs vode za svoje egzistencijalne ili sekundarne potrebe.

Uspostava ravnoteže korištenja vodnih resursa u slivu zahtjeva multisektorski pristup svih dionika. Budući da voda postaje limitirajući čimbenik razvoja, razumljiva je briga i bojazan ekologa da se razvoj područja ne kreira na račun prirode i biodiverziteta. Brigu pokazuju ornitolozi koji ukazuju na europsku direktive i međunarodne konvencije koje je Hrvatska potpisala, čiji je cilj dugoročno očuvaju močvarna staništa i s njima vezane biološka raznolikost sukladno NATURA 2000.

Zemljopisne odlike prostora Delte Neretve i metode rada

Delta Neretve u geografskom smislu počinje nizvodno od Počitelja u BiH, gdje se s lijeve strane u obliku Hutovog blata i Deranskog jezera izdvaja prvo nizinsko područje. Slijedi drugo nizinsko područje s desne obale Neretve kod Metkovića, na kojem se u trokutu Gabela – Podgrede – Kula Norinska razvilo močvarno područje Vidsko blato. Treće nizinsko proširenje razvilo se u trokutu Metković – Opuzen – jezero Kuti na lijevoj obali Neretve. Četvrto nizinsko područje pripada današnjem aktivnom dijelu Delte na području između Ploča, Krvavca i Lovorja.

Ukupno nizinsko područje Delte Neretve zaposjeda oko 170 km2. Pod zaštitom je oko 90,3 km2, od čega oko 82,4 km2 pripada Parku prirode „Hutovo blato“ (koji osim nizinskog zaposjeda i dio rubnog krškog područja). Najveći dio od preostalih 16,2 km2 pripada zaštićenim dijelovima prirode „Prud“ (250 ha),

„Orepak“ (100 ha), „Pod gredom“ (587 ha), „Modro oko i jezero Desne“ (145 ha), te „Ušće Neretve“(416,5 ha). Geopolitički Delta Neretve je podijeljena granicom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pri čemu Bosni i Hercegovini pripada oko 30 % nizinskog područja Delte, a Republici Hrvatskoj oko 70 % ili ukupno oko 120 km2. Pod zaštitom je oko 90,3 km2, od čega oko 82,4 km2 pripada Parku prirode „Hutovo blato“.


146

Hrvatski dio Delte Neretve u cijelosti pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a pet zaštićenih dijelova prirode kojima se upravlja prema Planu upravljanja pripadaju gradovima Ploče, Opuzen i Metković te općinama Kula Norinska i Slivno:

¾ Ušće Neretve potpada pod upravu Grada Opuzena i Općine Slivno ¾ Modro oko i jezero Desne potpada pod upravu Grada Ploča i Općine

Kula Norinska ¾ Orepak potpada pod upravu Općine Kula Norinska ¾ Pod gredom potpada pod upravu Grada Metkovića ¾ Prud potpada pod upravu Grada Metkovića

Međunarodni status područja

Slika 1.: Pet zaštićena područja u Delti Neretve s granicama administrativnih jedinica (izvor:DZZP)


147

Delta Neretve sadrži najveće i najvrijednije ostatke sredozemnih močvara u Hrvatskoj i jedno je od malobrojnih takvih područja preostalih u Europi. Delta Neretve je uvrštena u Ramsarski popis Konvencije o zaštiti vlažnih područja od međunarodne važnosti, te u ekološku mrežu NATURA 2000. Delta se također kvalificira za Posebno zaštićeno područje od sredozemne važnosti (SPAMI) u okviru Protokola o zaštićenim područjima u Sredozemlju Barcelonske konvencije o zaštiti Sredozemnog mora.

Uz međunarodne konvencije (8) čiji je potpisnik RH, upravljanje zaštićenim

Slika 2.: Pregledna satelitska karta zaštićenih područja obuhvaćeni Planom upravljanja


148

područjima u Delti Neretve mjerodavni su zakonski i pod zakonski akti (32) između kojih se posebno ističe (1) Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), (2) Zakon o poljoprivredi (NN 149/09) kao i (32) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima) i Direktiva Vijeća 79/409/EEZ o očuvanju divljih ptica (Direktiva o pticama) temeljem kojih se utvrđuje ekološka mreža Europske unije NATURA 2000.

NATURA 2000

NATURA 2000 je ekološka mreža Europske Unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Ekološka mreža je sustav najvrijednijih područja za ugrožene divlje svojte i stanišne tipove, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna komunikacija populacija koje u njima žive. Ovaj program koji čini osnovu zaštite prirode u EU proizlazi iz Direktive o pticama i Direktive o staništima.

Na europskoj razini ekološka mreža je sastavni dio sljedećih propisa:

¾ Direktiva Vijeća 92/43/EEZ. o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima) i Direktiva Vijeća 79/409/EEZ o očuvanju divljih ptica (Direktiva o pticama) temeljem kojih se utvrđuje ekološka mreža Europske unije NATURA 2000,

¾ Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) kojom se utvrđuje europska ekološka mreža - Smaragdna mreža (Emerald Network).

Svaka zemlja članica EU doprinosi stvaranju mreže NATURA 2000 određivanjem Područja posebne zaštite (Special Protection Areas - „SPA”) za ptice i Posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation – „SAC”) za ostale divlje svojte i stanišne tipove.

Područja moraju biti odabrana tako da osiguraju opstanak divljih svojti i stanišnih tipova navedenih u dodacima direktiva. U područjima NATURA 2000 potrebno je definirati i provoditi mjere upravljanja koje će osigurati dobro stanje vrsta i staništa radi kojih je zaštićeno.


149

Za cjelokupno područje Delte Neretve od 50-ih godina 20. stoljeća pa do danas zabilježeno je veliko bogatstvo i raznolikost ptičjih vrsta, njih 314. Za ušće Delte Neretve od posebne je važnosti kao gnjezdarica morski kulik (Charadrius alexandrinus) koji gnijezdi u vrlo malom broju svega 2-4 para (Radović et al. 2003). Izumrle vrste gnjezdarica su Kudravi nesit (Pelecanus crispus), mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), žuta čaplja (Ardeola ralloides), patka njorka (Aythya nyroca), čakora (Oxyura leucocephala), štekavac (Haliaetus albicilla). Rijetke i ugrožene vrste su Botaurus stellaris, Circus aeruginosus, Porzana porzana, P. pusilla, P. parva, Clamator glandarius, Panurus biarmicus.

Preletnice i Zimovalice Lymnocryptes minimus, Numenius. phaeopus, Haematopus ostralegus, Himantopus himantopus, Recurvirostra avosetta, Larus genei.

Unutar Delte i na njenom širem području nalazi se još 12 manjih područja i speleoloških objekata koji su također vrednovani kao dijelovi ekološke mreže u kategoriji važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove: Špilja na Maloj Žabi (HR2000158), Vištičina jama (HR2000189), Jama u Predolcu (HR2000748), Izvor - špilja kod bunkera (HR2000749), Izvor Bijeli Vir (HR2000750), Pukotina u tunelu polje Jezero (HR2000751), Izvor - špilja kod kapele Sv. Mihovila (HR2000752), Baćinska jezera (HR2000945), Laguna Parila (HR3000160), Ušće Neretve (HR4000012), Jezero Vlaška (HR4000013) i Malostonski zaljev (HR4000015).


150


1. Delta Neretve (HR5000031)

Međunarodno važna područja za ptice:

Ciljevi očuvanja:

¾ divlje svojte

Tablica 1.: Veličina populacija i status kvalifikacijskih vrsta ptica Delte Neretve (G – gnijezdeće populacije, Z – zimujuće populacije)

Ostale vrste s Dodatka 1 Direktive o pticama:

mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), gak (Nycticorax nycticorax), žuta čaplja (Ardeola ralloides), velika bijela čaplja (Egretta alba), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), čaplja danguba (Ardea purpurea), žličarka (Platalea leucorodia), zmijar (Circaetus gallicus), eja strnjarica (Circus cyaneus), mali sokol (Falco columbarius), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis), crnoglavi galeb (Larus melanocephalus), mali galeb (Larus minutus), dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), crna čigra (Chlidonias niger), ušara (Bubo bubo), leganj (Caprimulgus europaeus), vodomar (Alcedo atthis), zlatovrana (Coracias garrulus), primorska trepteljka (Anthus campestris), rusi svračak (Lanius collurio).

Hrvatsko ime Znanstveno ime Status Populacija

bukavac Botaurus stellaris G 45

čapljica voljak Ixobrychus minutus G 150

eja močvarica Circus aeruginosus G 7-8

riđa štijoka Porzana porzana G 4-5

siva štijoka Porzana parva G >5

mala štijoka Porzana pusilla G >9

oštrigar Haematopus ostralegus P 30-60

morski kulik Charadrius alexandrinus G 2-3

crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon Z 3000 – 6000

sivi svračak Lanius minor G 80-100

brkata sjenica Panurus biarmicus G 30-40


151

Ostale vrste značajne na nacionalnom nivou: pozviždač (Numenius phaeopus).

Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove:

Ciljevi očuvanja:

¾ divlje svojte ¾ mrjestilište riba i prehrana mlađi ¾ endemične svojte riba jadranskog sliva

NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip

1110 Sprudovi koji su djelomično pod morem

1310 Salicornia i drugi jednogod. halofiti na muljevitim obalama

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

A.2.1. Izvori

A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

H.1. 8310 Kraške špilje i jame

K.1. 1130 Estuariji

K.2. 1150* Obalne lagune

¾ podzemna fauna

Kao međunarodno važno područje za ptice i kao međunarodno važno područje za ostale divlje

svojte i stanišne tipove cijelo područje Delte predloženo je kao potencijalno Natura 2000 područje -Područje europske razine važnosti (SCI), te Područje posebne zaštite (SPA).

Hrvatsko ime Znanstveno ime

primorska uklija Alburnus albidus

čepa Alosa fallax

neretvanski vijun Cobitis narentana

Radovićev glavoč Knipowitschia radovici

primorska paklara Lethenteron zanandreai

morska paklara Petromyzon marius

glavočić crnotrus Pomatoschistus canestrinii


152

2. Ušće Neretve (HR4000012)

¾ stanišni tipovi

NKS šifra NATURA šifra stanišni tip

1110 Sprudovi koji su djelomično pod morem

1140 Muljevite i pješčane plićine

1310 Salicornia i drugi jednogodišnji halofiti na muljevitim obalama

A.2.1. Izvori

A.4.1 Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

H.1. 8310 Kraške špilje i jame

K.1. 1130 Estuariji

K.2. 1150* Obalne lagune

D.3.2.1.1. Termofilne poplavne šikare

K.1. Estuarij

K.2. Obalne lagune

NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip

K.2. 1105 Obalne lagune

2 . Laguna Parila (HR3000160)

Ciljevi očuvanja:

¾ divlje svojte ¾ mrjestilište riba i prehrana mlađi ¾ stanišni tipovi

3 . Jezero Vlaška (HR4000013)

Ciljevi očuvanja:

¾ - divlje svojte ¾ - mrjestilište riba ¾ -stanišni tipovi

NKS šifra NATURA šifra stanišni tip

K.2. 1105 Obalne lagune


153

Diskusija

Razlozi ugroženosti pojedinih zaštićenih područja

Osim glavnih razloga ugroženosti šireg područja Delte Neretve koji su povezani kako s različitim oblicima korištenja cijelog uzvodnog sliva Neretve i sliva Trebišnjice tako i s korištenjem cijelog prostora Delte od strane lokalnog stanovništva, svako pojedino zaštićeno područje ima i svoje specifične razloge ugroženosti. Dok se glavni razlozi ugroženosti šireg područja Delte u načelu trebaju otklanjati kroz suradnju svih čimbenika na slivu Neretve i Trebišnjice, te kroz programe održivog razvoja lokalne zajednice, specifične razloge ugroženosti treba u načelu otklanjati kroz aktivnosti institucija Republike Hrvatske zaduženih za zaštitu prirode, za zaštitu voda i za upravljanje prostornim razvitkom.

Slika 3.: Granice područja ekološke mreže i 5 zaštićenih područja na području Delte Neretve (DZZP)


154

Noviji nepovoljni utjecaji na području delte Neretve vezani su uz slijedeće djelatnosti:

Posebni ihtiološko-ornitološki rezervat-jugoistočni dio Delte Neretve (ušće Neretve)

¾ melioracije močvarnih površina; ¾ sječa trske radi formiranja novih plantaža; ¾ pretvaranje dijela tršćaka u jaruge čime ptice selice gube svoja odmarališta; ¾ isušivanje dijela tršćaka čime Delta gubi svoju značajnu ekološku funkciju

prirodnog pročišćavanja voda i mrjestilišta riba; ¾ devastacija okoliša divljom gradnjom, uništavanjem pojasa caklenjače,

vađenjem pijeska, izgradnjom autokampa; ¾ pojačavanjem onečišćenja voda uzvodnim antropogenim aktivnostima

(otpadne vode naselja i industrije), a posebno intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom u slivnom području Male Neretve (umjetna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja) i

¾ nekontrolirani lov i ribolov.

Posebni ihtiološko-ornitološki rezervat-jugoistočni dio Delte Neretve (ušće Neretve)

Sastav ihtiofaune u Delti Neretve je u zadnjih dvadeset godina značajno promijenjen i u pogledu pojedinih vrsta i njihove brojnosti, a najveće promjene su vezane uz bježanje pojedinih ribljih vrsta iz uzgajališta i uz zatopljavanje mora uslijed klimatskih promjena.

Značajni krajobraz Modro oko i jezero uz naselje Desne

Nekontroliranom urbanizacijom, odnosno širenjem naselja na svojim rubovima, te širenjem poljoprivrednih površina i na prostoru zaštite i u njegovom rubnom području.

Prostor posebnih ornitoloških rezervata Orepak, Pod gredom i Prud danas su ugrože-ni osim

izvanjskih razloga još i sječom i paljenjem trske, melioracijskim zahvatima koji ulaze i unutar područja zaštite, gradnjom infrastrukturnih i drugih zahvata (ceste, pristani), zatrpavanjem vodenih površina, te nekontroliranim lovom i ribolovom.


155

Zaključci

Dolina Neretve od Metkovića do ušća na kojoj se nalaze promatrana zaštićena područja, Ušće Neretve, Modro Oko i jezero Desne, Orepak, Pod Gredom i Prud, već je desetljećima promijenjena djelovanjem čovjeka. Zahvaljujući niskom terenu i brojnim manjim vodotocima i jezerima cijelo je područje prekriveno velikim dijelom močvarnom ali i vodenom vegetacijom. Najveći dio nekadašnjih staništa nalazi se tu i danas. Isto je i s florom i faunom. Većina biljaka koja je nekad tu rasla nalazi se i danas, samo su neke postale izuzetno rijetke npr. amfibijske vrste Fimbristylis bisumbellata, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, dok su se neke raširile, npr. neofitske korovno-ruderalne vrste Paspalum paspalodes, Bidens subalternans, Eleusine indica, Eleusine tristachya. Osnovno je da postoje razlike između stvarnog stanja staništa, flore i faune na terenu, i stanja koje se vodi u službenim dokumentima nadležnih institucija. Zbog toga, u narednim fazama potrebno je provesti potrebna istraživanja vezana za staništa, floru i faunu. Opisano stanje staništa flore i faune treba uskladiti s rezultatima provedenih istraživanja.

Abstract

Neretva is thelargest river on the east coast of the Adriatic Sea. Neretva is on the lower part of the basin formed by the delta of large water potential which generates exceptional biodiversity which is defined by Natura 2000.

This is an area of conservation important for birds (POP) HR1000031 of Neretva River Delta and areas of conservation important for the species and habitat types (POVS) HR5000031 of Neretva River Delta (Regulation on the ecological network (OG 124/13 and 105/15).

People and inhabitants are during thousands of years changed the delta converting wetlands into arable land, building settlements and roads, adjusting the Neretva river delta to their needs, not caring for the far-reaching consequences of their activities.


156

One of the biggest problems related to the sustainability of the current state of biodiversity, is salinity of surface and ground water and lack of water. Sea water comes to Neretva all the way to Metkovic and Krupa river in BiH. Irrigation water system from the Neretva river upstream of Metković, was build in the former state (Yugoslavia), but today is largely neglected and functionally unacceptable. In the area of Neretva Delta there are remain regions of the most valuable wetlands in the Mediterranean with brackish lagoons, which are rare in today’s Europe and like that, there are worthy of protection.

From the former twelve channels and six lakes, today, there are unfortunately only water accumulation (pins) and a central watercourse of the Neretva, which is increasingly taking on the characteristics of the channel. The channel (watercourse of the river Neretva) is mainly the diaphragm, salted and serves as proof of inefficient management.

Wetlands of Neretva Delta are important in terms of protection from flooding of surrounding villages and areasaround river, because it has the capacity of retention significant amount of water, while filtered nutrients and specific microclimate conditions encourage the development of sustainable business activities and various forms of tourism. Rational use of pesticides and fertilizers would improve the water quality of soil, which is a precondition for the existence of the existing biodiversity. From today so far it was recorded 311 species of birds, of which 116 nesting birds (35 waterbirds), with 45 species of freshwater fish, which are recorded in the waters of the Neretva River, 17 of which are very narrow distribution area and more than 30 species of fish and marine crustaceans habitats.

This paper will be presentingmany consequences that are resault of unsystematic management in protected areas of the Neretva Delta, the development of agriculture in the Neretva Delta without a clear strategy, and other anthropological influences such as water pollution, soil salinity and disturbance of the water regime due to water management project and the construction of hydroelectric power plants in Bosnia and Herzegovina (project

„Upper horizons”) and power characteristics of the delta.


157

It will also highlight the needs to apply the concept of cross-border integrated management which involves the rational use of water resources, planning and management of water resources in the scientific and professional basis, avoiding conflicts between interest groups, meaningful participation of stakeholders and the population in the process of planning and management, and strengthen the institutional, financial and other mechanisms that may help to preserve and sustainable development of the Neretva Delta.

Keywords: Neretva River Delta, Natura 2000, the concept of integrated management,

biodiversity

LiteraturaElektroprojekt d.o.o, Zagreb, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Zagreb,

2010. Projekt upravljanja Neretvom - Konačni nacrt plana upravljanja Y1 I67.00.02

G01.0

OIKON, Kartiranje staništa Hrvatske 2000.

Ramsarska konvencija o vlažnim staništima, Guidelines on Management Planning

for Ramsar Sites and Other Wetlands, (prvobitno usvojene kao prilog Rezoluciji

5.7. Petog sastanka Konferencije ugovornih stranaka), Kushiro, Japan, lipanj 1993.,

http://www.ramsar.org/key_mgt_guide.htm

Radović, D. i sur., Nacionalna ekološka mreža – Važna područja za ptice u

Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. str. 1-84., 2005.

Trenc, N. i Zelenika, M., Gospodarenje vodama u Delti Neretve, Studija, Državni

zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.

Viskanić, P., Boitani, L. i Blaskovic, H., Smjernice za izradu plana upravljanja. Projekt

očuvanja krških ekoloških sustava, Ministarstvo kulture, Hrvatska 2005.

Erceg, J., 1998. Pregled vodnog gospodarstva na području delte

Neretve. Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i istočnu Europu. Ured u

Hrvatskoj (REC-Metković).

Eko plan d.o.o., 2013. Prostorni plan područja posebnih obilježja za područje

od značaja za Hercegovačko-neretvansku županiju“Park prirode Hutovo blato“za

razdoblje 2013.-2023. Mostar

Eko plan d.o.o., 2013. Plan upravljanja za Park prirode Hutovo blato. Mostar


158

Ćukteraš, M., Glamuzina B., Marević I., Perspektive ekoturizma u slijevu rijeke

Neretve Zbornik radova s međunarodne konferencije o turizmu i okolišu ICTE

2010., Sarajevo, 2010.

Erceg, J., Pregled vodnog gospodarstva na području delte Neretve, Regionalni

centar zaštite okoliša za Srednju i istočnu Europu, Ured u Hrvatskoj (REC-Metković),

1998.

Glamuzina, B., Neretvansko ribarstvo - povijest i perspektive, Ribe i ribarstvo

Neretve, Zbornik radova s međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, Sveučilište

u Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanska županija, 2010., 1998.

Glamuzina, M., Delta Neretve – promjene agrarnog pejzaža u Delti Neretve, Savez

geografskih društava Hrvatske, Zagreb 1986.

Jasprica, N., Biljni svijet u Delti Neretve, Rukopis. str. 1-30, 2006.

Juračić, M., O nastanku i promjenama delte rijeke Neretve, U: Dubrovnik


159

Trogodišnje istraživanje zimskog boravka ptica u slivu rijeke TrebišnjiceThree-year research on winter census of birds in the basin of river Trebišnjica

Sažetak: Područje sliva rijeke Trebišnjice uključeno je u međunarodnu akciju Zimskog prebrojavanja ptica vodenih staništa. (International Waterbird Census – IWC) koje se održati u periodu januara mjeseca. Centar za održivi razvoj i ekologiju CORIE iz Trebinja, sprovodi akciju posmatranja zadnje tri godine: 2014., 2015. i 2016. Aktivnosti na nivou cijele Bosne i Hercegovine sprovodi se u koordinaciji sa Ornitološkim društvom „Naše ptice” iz Sarajeva

Terenska istraživanja su vršena na slivnom prostoru rijeke Trebišnjice, na samom vodotoku, kao i na dvije akumulacije Bilećko i Trebinjsko jezero. U radu je učestvovalo 6 posmatrača članova društva i 30–tak učenika osnovnih i srednjih škola. Tokom terenskog rada uočene su brojni znaci uznemiravanja ptica od strane krivolovaca. Pokrenuta je inicijativa o većoj zaštiti ptica vodenih staništa od strane ribočuvarske službe. Najbrojnije vrste ptica koje su uočene bile su: Podiceps cristatus, Larus michahellis i Chroicocephalus ridibundus, dok je među najrijeđim vrstama bila Ardea cinerea.

Ključne riječi: sliv Trebišnjice, ptice, posmatranje, zaštita

AutorAleksandar VukanovićOrganizacijaCentar za održivi razvoj i ekologiju CORIE TrebinjeAleksina međa bb, 89000 TrebinjeBosna i Hercegovina


160

UvodCilj međunarodnog Zimskog prebrojavanja ptica močvarica (International Waterfowl Census –IWC) je organizirati i provesti monitoring svih ptica močvarica na svijetu putem redovitih standardnih prebrojavanja. Veličina ptičjih populacija, njihova sezonska rasprostranjenost i trendovi populacija omogućuju objektivnu procjenu značaja močvarnih područja od međunarodnog ili nacionalnog značaja (npr. Scott and Rose 1996., Stumberger 1999.) i služe kao temelj za kriterije Ramsarske konvencije. U ovom radu predstavljamo rezultate trogodišnjeg sveobuhvatnog prebrojavanja močvarica na rijeci Trebišnjici.

Sliv rijeke Trebišnjice

Sve do šesdesetih godina 20. vijeka, rijeka Trebišnjica bila je najveća ponornica u Evropi, a možda i u svijetu. Složen sistem međusobno povezanih riječnih tokova, ukupne dužine 326 km, pružao se od izvora Dobra voda na Čemernu do ušća Dubrovačke rijeke u Jadransko more i ušća Krupe u Neretvu. Na tom putu, najveća evropska ponornica tekla je naizmjenično ponirući i izvirući, tako da je lokalno stanovništvo, ne uviđajući vezu, svakom njenom izdanku davao posebno ime. Dio toka od Dobre vode do jezera Klinje nosi naziv Vrba, a od ovoga mjesta do ponora u Gatačkom polju, Mušnica. Podzemni tok Mušnica probija se kroz masiv planine Babe i izvire iz Viline pećine u Cerničkom polju pod nazivom Ključka rijeka. Ključka rijeka površinski otiče tokom dužine od oko 300 m i nestaje u ponoru na drugoj strani Cerničkog polja. Nakon podzemnog toka od oko 14 km, voda se pojavljuje na povremenim vrelima Obod i Baba Jama, u Fatničkom polju. Ova voda formira kratak površinski tok koji se najvećim dijelom gubi u ponoru Pasmici, na južnom obodu polja. Podzemni tok otiče kroz visoku krašku zaravan i izbija na vrelima Trebišnjice, sada potopljenim Bilećkim jezerom.

Sušica je vodotok razvijen na trijaskim dolomitima, sa površinom sliva od oko 485 km2. Izvire iz pećine u selu Vučija i nakon kratkog toka prima veće pritoke Zaslapnicu i Kunski potok. Manje pritoke Sušice su Trebolj, Mirotinj, Jazina i periodični tok Šanik. Od najudaljenijeg kraka riječnog sistema Sušice,


161

izvora Zaslapnice, do ušća u kompenzacioni bazen „Gorica” kod Jazine, dužina vodotoka iznosi oko 12 km. Prema P. Milanoviću (2006), Sušica je bujični tok sa velikim varijacijama proticaja, od 0,2 m3/s do preko 150 m3/s.

Brova i Zmijinac su kratki, periodski tokovi sa izvorištima na obodu Ljubomirskog polja. Prema P. Milanoviću (2006), Brovom u Ljubomirsko polje dotiče oko 0,12 m3/s, a ukupni dotok u polje se procjenjuje na 1,0 m3/s. Značajne varijacije proticaja kao i velike količine proluvijalnog nanosa staloženog u polju, upućuju da Brova i Zmijinac pripadaju kategoriji bujičarskih tokova.

Bilećko jezero nalazi se na nadmorskoj visini od 289 m do 330 m, kota uspona je 400 m. Jezerski bazen ima zapreminu od 1 280 miliona m³, koji uz maksimalnu denivelaciju od 52 m predstavlja korisnu zapreminu akumulacije od 1 100 miliona m³. Dubina jezera kod brane Grančarevo je 104 m, a na izvoru kod Bileće 70m. Površina jezera je 27,64 km². Bilećko jezero formirano je u potopljenom dijelu doline Trebišnjice od izvora do Grančareva na dužni od 18 km. Dolinski dio gdje se nalazi jezero morfološki nije jedinstven, na sjeverozapadu prostire se Miruško proširenje koje se prema jugoistoku sužava I prelazi kod Kosjereva u usku kanjonsku dolinu do Grančareva. Hidrografski režim jezera zavisi od prirodnih faktora (njima je ranije bio određen režim rijeke Trebišnjice) I načinom iskorištavanja akumulacijskih voda.

Druga akumulacija Trebinjsko ili Goričko jezero, podignuta je uz gravitacionu branu Gorica, visine 33 m. Iza brane formirana akumulacija dužina 15 km, ukupne zapremine 15,6 miliona m³ i korisne zapremine 9,3 miliona m³.Tok rijeke Trebišnjice kroz sam grad Trebinje je regulisan hidroakumulacijama I branam, tako da tokom godine nemamo velike varijacije voda. Trebamo napomenuti, da je tokom ljetnih mjeseci vodostaj rijeke dosta plići. Tokom ljetnjih mjeseci navedeni lokaliteti su prepuni šetača, kada je uznemiravanja ptica intenzivno.

Nizvodno od grada, većim dijelom betonirano korito Trebišnjice omogućava njeno oticanje tokom čitave godine kroz opštinu Trebinje, navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, rad PHE Čapljina, kao i zadovoljavanje ostalih potreba za vodom.


162

Metode rada

Zimsko prebrojavanje održavano je u periodu od 08-24. Januara za tri godine: 2014, 2015 i 2016. Metode prebrojavanja opisane su u npr. Stumberger (1997 - 2002). Ptice su brojane na samoj rijeci, kao i na različitim vodenim površinama uz rijeku, poput kanala, ribnjaka, jezera i pojedinim pritokama. Dio rijeke Trebišnjice od male brane i vodotok kroz sami grad u dužini od 4 km pređen je pješke, dok je na ostalim dijelovima prebrojavanje obavljeno uz pomoć automobile i pješačenjem. Veći dio ptica močvarice su bile izbrojane na rijeci, dok površine Bilećkog i Trebinjskog jezera nisu u cijelosti obuhvaćene. Što se tiče vremenskih uslova neposredno prije i za vrijeme prebrojavanja, može se reći da je zima u prvoj polovini januara bila blaga i bez snijega, a vodene površine su većinom bile odmrznute tj. bez leda.

Rezultati i zaključak

Prebrojavanje ptica u slivu rijeke Trebišnjice u protekle tri godine sprovode članovi Centra za održiv razvoj i ekologiju CORIE iz Trebinja, koji su prebrojavanje izvršiti na većem broju lokaliteta. CORIE je također pozvao zainteresovane da učestvuju u prebrojavanju, uz napomenu da im ovo može biti prvi korak ka upoznavanju ili pak usavršavanje u razlikovanju određenih ptičijih vrsta. Na terenu su mogli naučiti i tehnike prebrojavanja i vidjeti kako izgleda jedan terenski dan sa ekipom CORIE-a. Prebrojavanje je obavljalo 6 promatrača članova Centra za održivi razvoj i ekologiju CORIE i 30-tak učenika osnovnih i srednjih škola iz Trebinja i Bileće. Na rijeci Trebišnjici, ptice su brojane duž njenog prirodnog toka od 4 km dužine, kao i periodično duž njenog betoniranog korita. Za akumulaciju Trebinjsko jezero možemo reći da je pokriven sa prebrojavanjem u cijelosti. To nije slučaj sa akumulacijom Bilećko jezero, zbog njene velike površine i nepristupačnih obala možemo reći da je bio djelomično pokriven tj. obala uz Crnogorsku stranu granice nije bilo obuhvaćeno prebrojavanjem. Istovremeno, ptice su bile brojane na 6 najvažnijih vodenih površina duž rijeke Trebišnjice, te na dvije akumulacije: Bilećko i Trebinjsko jezero. Rezultati prebrojavanja su prikazani u tabelama: 1,2,3,4,5 i 6. komparacijski za sve tri godine.


163

Latinski naziv Domaći naziv 2014. 2015. 2016.

Podiceps cristatus Ćubasti gnjurac 91 95 90

Phalacrocorax carbo Veliki vranac 52 54 49

Larus michahellis Galeb klaukovac 55 63 65

Chroicocephalus ridibundus Riječni galeb 136 131 133

Accipiter gentilis Jastreb kokošar 1 2

Tabela 1.Bilećko jezero motel Vidikovac

Tabela 2. Bilećko jezero

Tabela 3. Trebišnjica (željeznički most)


Tachybaptus ruficollis Mali gnjurac 5 5 28

Podiceps cristatus Ćubasti gnjurac 293 284 271


Ardea cinerea Siva čaplja 33 31 8


Chroicocephalus ridibundus Riječni galeb 156 156 142





Fulica atra liska 11 18 17

Gallinula chloropus Barska kokica 23 47 51




Fulica atra Liska 6 9 8



Ardea cinerea Siva čaplja 1 1

Tabela 4. Trebišnjica (Bregovački bazen)


164

Tokom terenskog rada uočene su brojni znaci uznemiravanja ptica od strane krivolovaca. Ptice su na pojedinim lokalitetima bile dosta preplašene, u preletima i na najmanji znak prisustva čovjeka, što ukazuje da su prethodnih dana bile ugrožene od strane lovaca i krivolovaca.Uz obalu i priobalje nađene su brojne čaure, što neposredno, ukazuje na lov na ptice. Pokrenuta je inicijativa da se ribočuvari više angažuju na zaštiti ptica vodenih staništa. Takođe, lovočuvari su spremni preduzeti veće mjere zaštite i nadgledanja prostora oko riječnog sliva što do sada nije bila praksa. Najbrojnije vrste ptica koje su posmatranje uočene bile su: Podiceps cristatus, Larus michahellis i Chroicocephalus ridibundus, dok je među najrijeđim vrstama bila Ardea cinerea. Može se uočiti iz tabela na osnovu komparativnog pregleda da nema velikih odstupanja u broju vrsta i veličini populacije u prateće 3 godine. Ovim monitoringom je utvrđena brojnost i sastav ornitofaunističkih populacija, a takva saznanja omogućavaju zaštitu, konzervaciju i planiranje valorizacije ovog prirodnog potencijala u okviru održivog razvoja.Raspolažući sa podacima o brojnosti i zastupljenosti ptičjih populacija, te statusu pojedinačnih vrsta u prostor sliva rijeke Trebišnjice, omogućuje se razvoj nove turističke ponude

Latinski naziv Domaći naziv 2014 2015 2016




Casmerodius albus Velika bijela čaplja 3

Tabela 5. Trebinjsko jezero (Perovića most)

Tabela 6. Trebinjsko jezero (Lastva)

Latinski naziv Domaći naziv 2014 2015 2016


Phalacrocorax carbo Veliki vranac - 11 12


Anas crecca Patka krža 13 13 17

Anas platyrhynchos Divlja patka 72 54 61




165

(tzv. posmatranje ptica), koja bi mogla postati još jedna u nizu turističkih ponuda grada Trebinja i šireg područja.

Abstract

The area of basin of river Trebišnjica has been involved in international action of Winter Waterbird Census - IWC which will be held in January. Center for sustainable development and ecology CORIE from Trebinje is conducting the action of birdwatching for the last three years: 2014, 2015, and 2016. Activities within the entire Bosnia and Herzegovina is conducted in coordination with Ornithological Society „Naše ptice” from Sarajevo.

Field research were done in the basin of the river Trebišnjice, on the theriverrun as well as on two lakes Bilećko and Trebinjsko. 6 birdwatchers who are the members of society and around 30 students from elementary and high schools participated in the this work. During the fieldwork a number of traces of bird disturbance by poachers was discovered. The initiative for higher conservation of waterbirds was launched by warden service. The most abundant species were: Podiceps cristatus, Larus michahellis and Chroicocephalus ridibundus, while the least common was Ardea cinerea.

Key words: basin of river Trebišnjica, birds, watching, protection

LiteraturaMilanović P. (2006). Karst Istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja. Asocijacija

speleoloških organizacija Srbije, Beograd.

Milićević M., Jarić D. (1995). Hidroenergetski potencijal Republike Srpske. Zbornik

radova sa naučnog simpozijuma, Geografsko društvo RS, Banjaluka.

Rose, P.M. & D.A. Scott (1997). Waterfowl Population Estimates. 2nd edition.

Wetlands International Publ. 44,

Stumberger, B. (1997-2002). Results of the Midwinter Waterfowl Counts in January

1997 – 2002 in Slovenia. Acrocephalus.

BirdLife International (2004) Threatened Birds of the world 2004. CD-ROM.

Cambridge, UK: BirdLife International.


167

Čudesni svijet ptica

Fotografije Čudesnog svijeta ptica dio su portreta hrvatske ornitofaune, jedne od najbogatijih i najraznolikijih u Europi. S 385 ukupno zabilježenih vrsta ptica, od kojih je 231 vrsta gnjezdarica. No, koliko uistinu vrijedi ovo obilje ptičjih vrsta, još i više ilustrira činjenica da se u Hrvatskoj gnijezdi 100 vrsta ptica ugroženih na razini Europe,što je više nego u drugim malim i srednje velikim državama.Globalna ekološka neravnoteža uznemirila je plahi ptičji svijet. Zagađenje okoliša, nestajanje močvara i šuma te opsežne poljodjelske mjere glavni su pokretači eko-alarma za ptica u Hrvatskoj.

Ako vjerujemo da ptice od svega ovoga mogu odletjeti, vrijeme je da se upitamo što mi to znamo o njima. Ali, tko od nas uopće razumije let ptice? Tko je kadar ponoviti djelić neke ptičje pjesme? Tko od nas zna nabrojiti boje vodomarova perja? Jesmo li u stanju samo i pojmiti putanju nekog selidbenog leta? Možemo li dosegnuti ptičju eleganciju i raskoš, začudnu preciznost i brzinu, izdržljivost i potpunu predanost životu, bilo što od onoga poradi čega im se divimo?

Čudesni svijet ptica prigoda je za šezdeset i pet ptičjih životnih priča, isto toliko estetskih užitaka, ali i poziva u pomoć upućenih iz najrazličitijih ptičjih staništa diljem Dalmacije.


168

Stoga, uđimo u Čudesni svijet ptica i dopustimo njegovim fotografijama da nas obuzmu. Da nas dotakne treptaj vremena uhvaćen kamerom, da nas ljepota što izbija iz njegovih prizora pozove iz naše uskosti i poduči nas onome što ptice znaju, a mi zaboravljamo – da smo jedno s prirodom.

Foto lov

Uvijek sam u svojim druženjima s prirodom tražio mjesta na kojima će mi ona otkriti nešto o sebi. Do danas sam naučio kako postati dio njezine tajne, osobito tajne ptičjega svijeta, kako osjetiti blizinu tih plahih bića, njihovu neposrednu prisutnost.

Kad izaberem mjesto odakle ću ih promatrati, pritajim se, maskiram i ostanem posve tih. Tako se opustim u tom kutku prirode da često poželim da to potraje vječno, da se dan ne završi. Ne smeta mi tada ni hladnoća ni vrućina, ni kiša ni mraz, ni ukočenost ni neudobnost. Nikad mi zbog toga nije bilo teško rano ustati ili čekati kasne popodnevne sate. Nisu mi teško padala ni duga pješačenja, ni noćenja na terenu... Što me pri tom nadahnjuje, ljubav, strast, znatiželja ili nešto čemu nema imena, ni sam ne znam.

Obično me pitaju: zašto baš ptice, zašto si baš njih odabrao? Kao da sam ja birao! Prije će biti da su one birale i izabrale mene. Ako uistinu jesu, hvala im velika na tome. Jer, evo, ni sebi ne umijem objasniti što to ova bića imaju i zašto me toliko očaravaju. A imaju, zasigurno, ono „nešto”. Što se iza toga krije, ne znam, ali je veoma, veoma snažno. Razmišljam – valjda taj let, nevjerojatne boje, skrb za potomstvo, ta njihova savršena gnijezda, raskošan pjev, pa te nevjerojatno duge selidbe, začudno savršena orijentacija... A možda sve to skupa.

Družeći se tako s njima, učio sam o njima i pretočio to u ovu knjižicu. Želio bih vam njome bar malčice približiti dio života i navika ptica iz naše Dalmacije. Da, listajući je, doživite dio šarenila njihova svijeta te i sami osjetite ono „nešto” što meni ne da mira, zbog čega dočekujem novi dan, novi foto lov i povratak kući s dijelom te priče – ali samo u fotoaparatu.


169

O autoru

Autor Ivica Lolić respektabilno je ime na hrvatskoj ornitološkoj sceni i u svijetu fotografije. Njegov promatrački talent, entuzijazam i ljubav prema prirodi dočekali su afirmaciju i na znanstvenom i na fotografskom polju: osim što je angažiran kao stručni suradnik Zavoda za ornitologiju HAZU i sudionik u mnogim znanstvenim projektima, Ivica Lolić zapaženo promiče i popularizira znanost o pticama senzibilizirajući javnost za potrebu zaštite ornitofaune i ekologiju uopće, što je prezentirao i u nekoliko TV emisija o pticama.

Zahvaljujući Lolićevu istančanu osjećaju i golemu iskustvu, stjecanima tijekom više od triju desetljeća neposredna druženja s osjetljivim ptičjim svijetom, njegov terenski rad i vještina nemaju mnogo domaćih konkurenata – prateći selidbe i populacijske trendove ptica, sam prstenuje i do 10 000 jedinki godišnje diljem Hrvatske.

Premda se fotografijom bavi kao prirodnim nastavkom svoga terenskoga znanstvenog rada, Lolić je prezentacijom svojih fotografija ubrzo pokazao njihov stvarni, mnogo veći, domašaj. Put od ilustriranja raznih znanstvenih, znanstveno popularnih i sportskih publikacija: Geo, Lovački vjesnik, Dobra kob, Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Otvoreno more te raznih brošura, kalendara, planinarskih vodiča i mnogih web stranica, doveo ga je do samostalnih izložba fotografija ptica te konačno i knjige s fotografijama popraćenima veoma sadržajnim i poučnim tekstovima.


171

Informatička podrška u ornitološkim procesimaIT support in ornithological processes

Sažetak: Razvoj IT tehnologije omogućio je svim granama nauke jednostavnije provođenje naučno-istraživačkih procesa, bilježenje rezultata, njihovu analizu, te vizualizaciju velike količine podataka na razumljiv način. Za potrebe ornitološkog društva „Naše Ptice“ ContentBA je izradio cjelokupan IT sistem koji obuhvata hardversku infrastrukturu, jedinstvenu bazu podataka, Web stranicu, smartphone aplikacije i multimedijalnu AppleTV aplikaciju. Sistem je namijenjen sa jedne strane olakšavanju naučno-istraživačkih procesa,

„OnLine“ bilježenje rezultata rada i opservacija na terenu u jedinstveni sistem, prikaz unesenih informacija za dalju analizu, te u konačnici prezentiranje rezultata naučnim radnicima cijelog svijeta. Pored naučnog aspekta sistem omogućava prezentiranje ornitološkog društva široj javnosti, prikaz ostvarenih rezultata rada kao i popularizaciju ornitologije kao nauke. Informatizacijom ornitološkog društva „Naše ptice“ na ovaj način se otvara prostor da se kroz multimedijalne sadržaje koje generiše ornitološko društvo ostvari popularizacija života ptica u BiH, razumijevanje njihovih životnih potreba, smanjenje lova i drugih vrsta ugrožavanja, kao i dodatni prihodi koji će pomoći u radu i napretku kako društva tako i ornitološke nauke u BiH i šire.

Ključne riječi:

AutoriDženan SmajićDalibor IlićOrganizacijaContentBA


172

Abstract

The development of IT technology made it possible to all branches of science simpler implementation of scientific research process, recording the results, analysis and visualization of large amounts of data in an understandable way. For the purposes of the Ornithological Society „Our Birds” ContentBA create the entire IT system covering hardware infrastructure, central relational database, Web site, smartphone applications and multimedia AppleTV application. The system is designed to facilitate scientific research process, „online” recording results and observations from the field, display the information for further analysis, and finally present the results to scientists around the world.

In addition to the scientific aspects, system allows presenting Ornithological Society, actual operating results and the dissemination of ornithology to the general public. Computerization of Ornithological Society „Our Birds” in this way opens up the space to the multimedia content generated by the Ornithological Society to realizes popularization of bird life in BiH, understanding their needs, reducing hunting and other species endangerment, as well as additional revenues that will help work and the progress of both society and ornithological science in Bosnia and Herzegovina and beyond.

Key words:

Organizatori 5. ORNITOLOŠKOG FESTIVALA su Ekološka udruga „LIJEPA NAŠA” - Čapljina, OPĆINA ČAPLJINA i Ornitološko društvo „NAŠE PTICE“ - Sarajevo.

5. ORNITOLOŠKI FESTIVAL su podržali: Federalno ministarstvo kulture i športa, Općina Čapljina, Vlada HNŽ-a, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, te MAVA, CEPF i EuroNatur u okviru projekata „Towards a functioning system of stop-over and wintering sites along the Adriatic Flyway – Phase 3 (AF3)“ i „Hutovo Blato Nature Park and Mostarsko Blato as Safe Breeding, Stop-Over and Wintering Sites for Birds“

BOSNA I HERCEGOVINAFederacija Bosne i HercegovineFederalno ministarstvo kulture i sportaFederalno ministarstvo kulture i športaFederalno ministarstvo kulture i sportaFederal Ministry of Culture and Sports

Vlada Hercegovačko-neretvanske županijeVlada Hercegovačko-neretvanskog kantona

BOSNA I HERCEGOVINAFederacija Bosne i Hercegovine

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Documents

Ekološka udruga „LIJEPA NAŠA” 5.OrnitološkI festival · Bosne i Hercegovine, u Hercegovačko–neretvanskoj županiji na teritoriju općina Čapljina i Stolac, a s ostatkom