Učinkovitost hrvatskog sustava prostornog uređenja

Primjer Šibensko-kninske županije

Usporedba učinkovitosti prostornog uređenja do 1990-ih i nakon osamostaljenja Hrvatske – primjer Šibensko-kninske županije

Aktualna pitanja u hrvatskom prostornom uređenju

Uvod Planiranje na lokalnoj razini ima

dugu tradiciju

Šibenski statut (13. – 16. st.)

Statut grada Skradina (14. st.)

Institucionalizacija planiranja na regionalnoj i nacionalnoj razini javlja se između dva svjetska rata

U većini zemalja nakon II. svj. rata (Vresk, 1990)

Izvor: http://www.vodovodsib.hr/ONama/PovijesniPregled/GradSibenik.aspx

ZAKON PROPISANI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Zakon o urbanističkom i

regionalnom prostornom planiranju

1961.

regionalni prostorni plan

urbanistički plan (program, generalni plan, detaljni plan) i urbanistički projekt

Zakon o prostornom uređenju i

korištenju građevinskog zemljišta

1973.

razvojni planovi (republički, regionalni i općinski prostorni plan, urbanistički plan i

prostorni plan područja posebne namjene)

provedbeni planovi (provedbeni/detaljni urbanistički plan, urbanistički projekt i plan

uređenja manjeg naselja)

Zakon o prostornom planiranju i

uređivanju prostora

1980.

prostorni plan društveno-političke zajednice (općine, gradske zajednice općina);

generalni urbanistički plan; prostorni plan područja posebne namjene

provedbeni planovi (provedbeni urbanistički plan i plan uređenja manjeg naselja)

mogućnost donošenja: regionalni prostorni plan, plan infrastrukturnog pojasa,

urbanistički projekt

Zakon o prostornom uređenju

1994.

Strategija i Program prostornog uređenja Države

prostorni planovi: PP županije i Grada Zagreba, PP područja posebnih obilježja, PP uređenja

općine i grada, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja

Zakon o prostornom uređenju i

gradnji

2007.

državna razina: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja Republike

Hrvatske te prostorni planovi područja posebnih obilježja

područna (regionalna) razina: prostorni plan županije/Grada Zagreba te PPPPO

lokalna razina: prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine, urbanistički

plan uređenja i detaljni plan uređenja

Izvor: Radeljak, 2012

Tab. Glavni dokumenti prostornog uređenja propisani zakonskim aktima od 1961.

Zakon o prostornom uređenju, 2013. –prostorni planovi

Državna razina: Državni plan prostornog razvoja prostorni planovi područja posebnih obilježja urbanistički plan uređenja državnog značaja

Područna (regionalna) razina prostorni plan županije i Grada Zagreba urbanistički plan uređenja županijskog značaja

Lokalna razina prostorni plan uređenja grada/općine generalni urbanistički plan urbanistički plan uređenja

Razvojna razdoblja planiranja nakon II. svj. rata

1945. – 1975. sredinom 1970-ih dovršena izrada prvog republičkog

prostornog plana u primjeni novi Zakon o prostornom uređenju iz 1973.

1975. – 1992. krajem razdoblja donesen drugi prostorni plan Hrvatske neovisnost, tranzicija, novi upravno-teritorijalni ustroj

1992.

makrorazina (republička/državna), mezorazina(makroregionalna i regionalna) i mikrorazina (lokalna).

Šibensko-kninska županija

• 3 subregije (šibenska, kninska, drniška)

• od druge polovice 20. stoljeća u velikoj mjeri funkcionalno i fizionomski preobražen prostor

Šibensko-kninska županija

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Location_Croatia_Europe.png

Sl. Suvremeni teritorijalno-administrativni ustroj Šibensko-kninske županije

Razdoblje 1945. – 1975.

Obilježja planiranja

Republička i (makro)regionalna razina

zakoni o prost. planiranju/uređenju

1961. i 1973.

izrada (makro)regionalnih prostornih

planova; prvi republički PP 1974.

razvoj metodologije integralnog

planiranja

planiranje nove razvojne okosnice u

jadran. području

težnja rastu kombinacijom industrije i

turizma

Sl. Prostorni plan SR Hrvatske iz 1974. godine – koncepcija prostornog razvoja do 2000. godine

Izvor: Prostorni plan SR Hrvatske godina 2000: završni izvještaj, Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove SR Hrvatske, Zagreb, 1974.

Sl. Koordinacioni regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana 1972. godine – usmjerenje prostornog razvoja

prikazana su žarišta (krugovima) i okosnice (strelicama) razvoja, a točkasta linija predstavlja granicu regije Gornji Jadran

Izvor: Koordinacioni regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana: završni izvještaj, Urbanistički institut SR Hrvatske, Urbanistični inštitut SR Slovenije, Rijeka, 1972.

Primjer: Detaljni plan Šibenik-Srima, 1971.

Izrađen u sklopu Projekta Gornji Jadran

u turističkoj zoni predviđena izgradnja: 3 hotelska kompleksa (7.200 kreveta),

4 kampa (1.800 kreveta),

dodatnih sadržaja (zabavni i kupališni centri, dućani, itd.).

nakon izgradnje svih turističkih kapaciteta ostvarivalo bi se 1.084.000 noćenja, s oko 360.000 dnevnih posjetitelja.

Za usporedbu:

Šibensko-kninska županija 2014.

4.552.929 noćenja

- od toga cijeli Grad Vodice 1.001.667

http://gdjesi.com/item/prodaja-gradevinskog-zemljista-vodice-srima/

Razdoblje 1945. – 1975.

Izvor: http://www.sibenik.hr/poduzeca-i-ustanove/tef-d.d.

Dominantni procesi u prostoru:

gradnja i razvoj naselja na jadranskoj obali

industrijalizacija i turistički razvoj s koncentracijom stanovništva u priobalnom pojasu

deagrarizacija i emigracija iz zagorskog dijela i s otoka

Izvor: Solaris 1967., http://pogledaj.to/arhitektura/najbolji-hrvatski-hoteli-su-%E2%80%93-socijalisticki/

Razdoblje 1945. – 1975.

Obilježja planiranja

Lokalna razina

regulacijski planovi i osnove u počecima

poslijeratnog planiranja

donošenje odluka koje zamjenjuju urbanističke

planove i urbanističkih planova

provedbu planova osiguravaju općinske službe

izradom urbanističkih uvjeta izgradnje na temelju

provedbenih planova te izdavanjem građevinskih

dozvola

izrada razvojnih i provedbenih planova uglavnom u

gradskim naseljima

nerazvijene općine – poteškoće u organizaciji

urbanističkih službi

prostornoplanska dokumentacija neujednačena s

obzirom na metodološki pristup, sadržaj, razvojne

koncepcije i usklađenost sa Zakonom iz 1973.

planiranje više obilježava izrada statičnih

dokumenata, a manje dinamično usmjeravanje

razvojaSl. M. Kovačević, Z. Strižić, B. Rašica, Regulatorna osnova Zadra, 1945./6.

Izvor: http://kgalovic.blogspot.com/2013/07/arhitekt-milovan-kovacevic.html, prema: Arhitektura br. 1, 1947.

Razdoblje 1975. – 1992.SREDIŠTE MAKROREGIJE

SREDIŠTE REGIJE MANJE REGIONALNO SREDIŠTE

OSTALA SREDIŠTAOPĆINA

SPLIT (uključujućiOMIŠ, TROGIR –podjela funkcija)

SINJIMOTSKIMETKOVIĆ –KARDELJEVO (uključujući OPUZEN – podjela funkcija)

SUPETARHVARVISMAKARSKA

VRGORAC

ZADAR BENKOVACBIOGRAD NA MORUOBROVACPAG

ŠIBENIK KNIN DRNIŠ

DUBROVNIK KORČULALASTOVO

Sl. Izvadak iz planiranog sustava središnjih naselja u SR Hrvatskoj, Izvor: Prostorni plan SR Hrvatske 1989., NN 12/89

Obilježja planiranja

Republička i (makro)regionalna razina

zakon o prostornom planiranju 1980.

pripreme i izrada PP ZO Split; drugi PP Hrvatske

1989.

izrađeni prostorni planovi za nacionalne parkove

česta nepovezanost društveno-ekonomskog i

prostornog planiranja, nepoštivanje planova, ali i

neracionalan pristup korištenju prostora u

planovima

težnja optimalnom i racionalnom korištenju

prostora, razvoju policentričnog sustava i jačanju

primorske okosnice razvoja države

Razdoblje 1975. – 1992.

Dominantni procesi u prostoru:

urbanizacija, industrijalizacija i turistički razvoj, konc. stan. u priobalnom pojasu

deagrarizacija i emigracija iz zagorskog dijela i s otoka

monocentričan razvoj općina s dominacijom općinskih središta, posebno u zagorskom dijelu

Šibenik gubi na značenju kao regionalno središte

bespravna izgradnja uz značajnu devastaciju prostora

Obilježja planiranja

Lokalna razina

općinski prostorni planovi (samo za općinu Drniš

je bio na snazi)

težnja policentričnom razvoju jačanjem lokalnih

središta

brojni urbanistički planovi neravnomjerno

raspoređeni u prostoru

neracionalno zauzimanje prostora za građevinska

zemljišta u prostornoplanskoj dokumentaciji u

nerazvijenim područjima

neprovođenje sustavnog uređenja građevinskog

zemljišta u obalnom području, nedovoljan nadzor

gradnje i zaštite obalnog prostora

Sl. Prostorni plan općine Knin 1989. godine – sustav središnjih naselja s raspodjelom stanovništvaIzvor: Prostorni plan općine Knin, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1989:46.

Sl. Prostorni plan općine Šibenik (prijedlog) 1990. godine – sustav središnjih naselja s raspodjelom stanovništvaIzvor: Prostorni plan općine Šibenik, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1990:40a.

▫ Neovisnost, Domovinski rat, tranzicija

▫ Reorganizacija upravno-teritorijalnog ustroja 1992/1993:

Do 1990ih – 102 općine

Sada: 20 županija i Grad Zagreb (JRS)

556 JLS (gradovi i općine)

Broj stanovnika između 240 (Civljane) i 792 875 (Grad Zagreb)

Razdoblje nakon 1992.

Obilježja planiranja

Državna i regionalna razina

zakoni o prostornom uređenju 1994. , 2007., 2013.

raspad velikih planerskih institucija; pad interdisciplinarnosti

1995. osnovan županijski Zavod za PU –problem formiranja nove stručne ekipe

Strategija (1997.) i Program (1999.) PU RH

županijski prostorni plan 2002.

daljnja težnja uravnoteženom razvoju i policentričnom sustavu naselja, boljoj povezanosti kvalitetnijom prometnom i komunalnom infrastrukturom, zaustavljanju negativnih demografskih procesa

prevlast interesa kapitala i tržišta u odnosu prema prostoru

pretjerana gradnja bez dovoljnog nadzora, posebno u obalnom pojasu

Izvor: Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1999.

VELIKE OPĆINE do 1990-ih GRADOVI I OPĆINE 2014.

DRNIŠ Grad Drniš i 3 općine (Promina, Ružić, Unešić)

KNIN Grad Knin i 5 općina (Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje)

ŠIBENIK 3 grada (Skradin, Šibenik, Vodice) i 7 općina (Bilice, Murter – Kornati,Pirovac, Primošten, Rogoznica, Tisno, Tribunj)

Tab. Teritorijalno-administrativni ustroj na području današnje Šibensko-kninske županije do 1990-ih godina i u suvremenom razdoblju

Razdoblje nakon 1992.

Dominantni procesi u prostoru:

društveno-ekonomske promjene u razdoblju tranzicije

negativni gospodarski i demografski trendovi pogoršani ratnim posljedicama

nova, usitnjena, upravno-teritorijalna organizacija

nastavak devastacije prostora, intenzivna gradnja osobito turističkih i objekata sekundarnog stanovanja, često izvan zakona

Razdoblje nakon 1992.

Obilježja planiranja

Lokalna razina

nedovoljna zaštita prostora kao resursa

izrada i donošenje prostornih planova gradova i

općina

PPU općina i gradova često usmjereni na

određivanje građevinskih područja

brojnost provedbenih planova na području

šibenske subregije

strukturna slabost zagorskih općina

Zapadna Istra

kontinuitet izrade prostornih planova različitih razina i prostornih obuhvata u zapadnoj Istri – nekadašnjim općinama Rovinj, Poreč i Buje od sredine 1960-ih

postojanje stajališta o potrebi usmjeravanja razvoja, izgradnje i uređenja prostora putem prostornih planova

(Hrvatin i Grgurević, 2007)

Zapadna Istra

nova administrativna podjela (18 općina/gradova) –izrada, donošenje i realizacija planova postala složenija

(Hrvatin i Grgurević, 2007)

Izvor: http://i50.tinypic.com/2qtllhw.jpg

Izvor: http://cache.virtualtourist.com/1435007-Travel_Picture-Croatian_coast.jpg

Apartmanizacija i betonizacija

Apartmanizacija – raširena, obijesna gradnja neukusnih, neprikladnih objekata za stanovanje

(Žanić, 2004)

Izvor: http://www.tportal.hr/tema?keywords=betonizacija

Izvor: http://www.touristmaker.com/countries/croatia.html

Betonizacija - pretjerano, opasno, bezobzirno i/ili nezakonitobetoniranje velikih razmjera

(Žanić, 2004)

Izvor: http://www.croportal.net/novosti/Grad_Dubrovnik_Betonizacija_Lokruma-1458981

Apartmanizacija i betonizacija

spomenuti termini povezuju se s gradnjom marina,hotela, plaža, lokala, ali ponajviše s izgradnjomstanova za odmor (Miletić, 2006)

Apartmanizacija i betonizacija

3 vala u izgradnji stanova za odmor (vikendaštva):

nakon 2. svjetskog rata (1950e, 60e, 70e) - depopulacija manjih obalnih i otočkih naselja, stare napuštene kuće i gospodarski objekti jeftino se prodaju gradskom stanovništvu, adaptacija u vikendice

1970e, 80e – intenzivna izgradnja kuća za odmor (domaći vlasnici)

odmor i rekreacija obitelji i prijatelja

novi val – od kasnih 1990ih, intenzivna izgradnja zgrada s apartmanima (domaći i strani vlasnici)

tržište nekretninama i iznajmljivanje

(Opačić, 2009)

http://www.ezadar.hr/clanak/bitka-za-zimmer-frei

Rješenja

Legalizacija

Nekoliko “generacija”

propisa o legalizaciji

Rušenje

? Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/7584/Default.aspx

Izvor: http://www.sportallrounder.com/darts/wp-content/uploads/2012/01/benidorm-car-hire.jpg

Izvor: http://images.costasur.com/images/upload/benidorm-1461-H-600.jpg

Literatura i izvori Koordinacioni regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana: završni izvještaj, Urbanistički institut SR Hrvatske, Urbanistični

inštitut SR Slovenije, Rijeka, 1972.

Hrvatin, D., Grgurević, O., 2007: Kontinuitet procesa izrade prostornih planova na području zapadne Istre, Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 15 (2), 250-259.

Marić, J. , 2009: Prostorno planiranje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Geoadria 14 (1), 87-140.

Miletić, G.-M., 2006: Stavovi lokalne javnosti o nekim socijalno-ekologijskim posljedicama izgradnje stanova za odmor naotoku Viru, Društvena istraživanja 5 (1-2), 43-60.

Opačić, V. T., 2009: Recent Characteristics of the Second Home Phenomenon in the Croatian Littoral, Hrvatski geografskiglasnik 71 (1), 33-66.

Priopćenje, Dolasci i noćenja turista u 2014., 4.3.2., www.dzs.hr.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1999.

Prostorni plan općine Knin, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1989.

Prostorni plan općine Šibenik, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1990.

Prostorni plan SR Hrvatske godina 2000: završni izvještaj, Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove SR Hrvatske, Zagreb, 1974.

Radeljak, P., 2012: Prostorno planiranje na području Šibensko-kninske županije od druge polovice 20. stoljeća, Sociologija i prostor 50 (3), 345-377.

Vresk, M., 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju, Školska knjiga, Zagreb.

Zakon o prostornom uređenju,NN 153/13.

Žanić, I., 2004: Nove stvarnosti i njihovi akteri. Kako i zašto nastaju riječi i tko je za to “kriv”, Politička misao 41 (1), 74-91.

Banfield, E. C., 1959: Ends and Means in Planning, International SocialScience Journal 9 (3) (reprinted).

Etzioni, A., 1967: Mixed-Scanning: A “Third” Approach to Decision-Making, Public Administration Review, 27 (5), 385-392.

Lindblom, C. E., 1959: The Science of “Muddling Through”, Public Administration Review, 19 (2), 79-88.

Analizu poslati do utorka, 29. ožujka 2016. u 16 sati na radeljak@geog.pmf.hr prema pitanjima:

Koji je cilj planiranja prema danom teorijskom pristupu? Po Vašem mišljenju, koje su prednosti i nedostaci danog teorijskog

pristupa? Na odabranom primjeru opišite kako navedeni pristup može biti

relevantan za praksu prostornog planiranja danas i primijeniti se u rješavanju problema u planiranju.

Analiza treba biti duga do 2 stranice teksta standardnog formata (Times New Roman, veličina fonta 12, prored 1,5, obostrano poravnanje)

U srijedu, 23. ožujka 2016. – diskusija o prednostima i nedostacima pojedinih pristupa te primjerima problema u prostoru u čijem rješavanju bi bio koristan određeni pristup