Ekološki i zakonodavni aspekti zagađenja jadranskog priobalja

Dr. Branko Bošnjaković

International Consultant, Tannay,

Švicarska

Red. profesor, Tehnički fakultet,

Sveučilište Rijeka

Pregled predavanja

• Naftno zagađenje: ozbiljna prijetnja (poluzatvorenom) moru

• Od uzroka do učinka

• Pravni instrumenti i pribori protumjera

• Zaključak i preporuke

Zagađenje kopnenog i morskog okoliša naftnim ugljikovodicima

• Glavni izvori zagađenja:

- Izlijevanje s kopna

- Pomorska plovidba

- Naftna eksploracija i proizvodnja

- Depozicija tvari iz atmosfere

- Incidentna izlijevanja nafte

- Ugljikovodici kao posljedica prirodnih procesa

Doprinosi zagađenju naftom

• Razlikuju se od mora do mora• Sjeverno more:- Izlijevanja rijekama 45-60%- Offshore eksploracija i proizvodnja 20-30%- Depozicija iz atmosfere 10%• Incidentna izlijevanja (oil spills) su značajna u Baltiku• Opća slika naftnog zagađenja u Europskim morima je

fragmentirana i nepotpuna, ne postoji pouzdana procjena općih trendova

Trendovi incidenata na moru

• Dramatski incidenti izljeva nafte privlače pažnju javnosti i uzrokuju smetenost

• 1970. – 2001.:

- 1183 incidenta s izlijevom od 7-700 tona nafte

- 410 incidenata s izlijevom od >700 tona nafte

- učestalost i veličina izljeva očito se smanjuju

Broj incidenata >700 tona nafte

Incidenti s >700 tona nafte –totalna količina izljeva

Mjesta izabranih incidenata

Uzroci naftnih incidenata

• Većina izljeva iz tankera potječu iz rutinskih operacija (natovarivanje, istovarivanje)

• Većina tih « operativnih » incidenata predstavlja male izljeve, u 92% slučajeva <7 tona nafte

• Incidenti uslijed sudara ili nasukavanja obično imaju veće posljedice, u 20% slučajeva izljeve iznad 700 tona nafte

Uzroci incidenata s >7 tona izljeva, 1974. – 2001.

Uzroci incidenata s 7-700 tona izljeva, 1974. – 2001.

Uzroci incidenata s >700 tona izljeva, 1974. – 2001.

Naftovodi na kopnu i moru• Uzmah proizvodnje i transporta nafte u Rusiji i

Srednjoj Aziji, dvije trećine izvozi se u Europu• 2002. g.: 86 Mt tankerima, 61 Mt naftovodom• Porast naftovoda, plinovoda i terminala u Baltiku

(Primorsk, Vysotsk,…) uzrokovao je nemir i parlamentarne intervencije u Finskoj i Švedskoj

• Planovi za naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan od Kaspijskog do Sredozemnog mora ponukali su multinacionalnu tvrtku Danone da se povuče od investicija u eksploataciju mineralne vode u dolini Borjomi u Kavkazu zbog rizika zagađenja

Od uzroka do učinkaOkvir DPSIR za izvješćivanje o pitanjima okoliša i resursa

integrira ekološke, gospodarske i socijalne dimenzije i komponente

• Driving forces D = ljudske djelatnosti (na pr. proizvodnja, transport, distribucija, potrošnja energije)

• Pressures P= pritisci (na pr. emisije zagađenja)• State S = stanje resursa/okoliša (na pr. kakvoća mora ili

slatke vode, tla)• Impacts I = učinak na ekosustav, stanovnike, ekonomiju• Response R = odgovori društva (mjere zaštite,

spriječavanje neželjenih događaja, intervencije)

DPSIR – klasični feed-back lanac

DPSIR

DPSIR integrira okoliš u gospodarske sektore

Raniji rad usmjeren na pritiske, stanje i učinke

Novi izazovi:- Jedna djelatnost (D) može doprinijeti raznim učincima- Jedan učinak (I) moze biti uzrokovan od više djelatnosti

(D)- Učinke (I) valja izraziti u smislu okolišnih, ekonomskih i

socijalnih troškova- Sve protumjere (R) – zakonodavne, tehničke,

institucionalne, ekonomske – imaju svoje okolišne, socijalne i gospodarske implikacije

DPSIR lanac u jadranskom priobalju

• Iscrpljive studije ne postoje• Glavne djelatnosti (D) i izvori ( u svim obalnim

zemljama Jadrana!):- Kopnene djelatnosti (industrije, rafinerije,

naftovodi, promet, turizam, incidenti na kopnu)- Pomorski promet (naftni otpadi i balastne vode)- Incidenti s izljevima nafte na moru- Naftna eksploracija i (buduća?) offshore

proizvodnja

DPSIR: pritisci i stanje

• Nepotpuna slika zagađenja ugljikovodicima u Jadranskom moru

• Dobriš II Report 1998.: « …ne postoje izvješća o nafti u morskoj vodi Sredozemlja, gdje se na 40-tak lokacija (naftovodnih terminala, rafinerija, offshore platformi) pretovaruje godišnje 550 Mt sirove nafte i 150 Mt naftnih prerađevina ».

Sudbina naftnih izljeva na moru

• Ponašanje nafte na moru zavisi o svojstvima tvari u pitanju

• Raspadanje uvjetovano sljedećim procesima:- Širenje/rasprostranjivanje- Evaporacija- Disperzija- Emulzifikacija- Rastapanje- Oksidacija- Sedimentacija- Biodegradacija

Glavni procesi raspadanja nafte

Brzina eliminacije nafte s morske površine

DPSIR: Impacts (Učinci)• Perzistentni zaostaci glavnim su razlogom za primarne

učinke naftnih incidenata:- Fizičko zagađenje plaža- Smanjivanje životinjskih i biljnih populacija, naročito

ptica- Gubitak ulova riba i školjakaNe postoji jasan dokaz neopozive štete morskim

resursima. No vrlo ozbiljna i dugoročna šteta može nastupiti u pojedinim gospodarskim i socijalnim sektorima (ribarstvo, marikultura, turizam) ako je tržišno povjerenje potreseno.

Erika, 12.12.1999.

Prestige, studeni-prosinac 2002.

Troškovi naftnih incidenata• Procjena troškova naftnih incidenata: teško i

nerješeno pitanje, ovisi o « pravilima igre »• Kategorije troškova:- Troškovi čišćenja (clean-up)- Materijalna šteta- Gubitak zarade i radnih mjesta- Eksterni troškovi koji nisu internalizirani jer

nema pravne osnove za traženje odštete (ekološki ili estetski čimbenici)

Podaci o troškovima incidenata• Primjeri najskupljih naftnih akcidenata:

- Exxon Valdez (Alaska, 1989): cleanup 2500 M US$, totalno(+ kazne i sudske kompenzacije) 9500 MUS$

- Amoco Cadiz (Francuska, 1978): 282 M US$ (pola za sudske troškove i kamate)

- Braer (UK,1993): 83 M US$

- Sea Empress (UK, 1996): 37 M US$

- Nakhodka (Japan, 1997): > 200 M US$

- Erika (Francuska, 1999): > 300 M US$

Troškovi incidenta vs. tonaža tankera

Čimbenici za troškove incidenta• Čimbenici za troškove cišćenja (clean-up):- Tip nafte ili naftnog proizvoda- Volumen izljeva- Lokacija incidenta- Brzina izljeva- Cišćenje na moru ili na obali- Doba godine- Kvaliteta planiranja i organizacija intervencije• Socijalni i ekonomski troškovi zavise o značaju

područja: ribarstvo, marikultura, turizam, priroda

DPSIR: Responses (odgovori)

• Tipovi i kategorije instrumenata i mehanizama:

- Preventivne mjere (smanjuju vjerojatnost i veličinu budućeg zagađenja)

- Reaktivne mjere (smanjuju i ublažuju posljedice zagađenja)

- Zakonodavni/regulatorni, tehnički, institucionalni, ekonomski instrumenti

Razina i polje pravnih instrumenata

• Globalni ugovori i konvencije

• Regionalne konvencije i protokoli(UNECE)

• Sporazumi o regionalnim morima

• Zakonodavstvo Europske Unije

• Državno zakonodavstvo

Globalni ugovori i konvencije• UN Convention on the Law of the Sea (1982)• International Convention for the Safety of Life at Sea

(SOLAS, 1974)• International Convention for the Prevention of Pollution

from Ships (MARPOL, 1973) with Annex I: Prevention of Pollution by Oil

• International Convention on Oil Pollution Preparedness, Response and Cooperation (OPRC, 1990)

• International Convention on Civil Liability for Oil Pollution Damage (CLC 1969, 1992)

• International Convention on the Establishment of an International Fund for Compensation for Oil Pollution Damage (Fund Convention, 1971, 1992)

Regionalne konvencije/protokoli• Environmental impact assessment (EIA) in a

transboundary context (Espoo, 1991)• Protection and use of transboundary watercourses and

international lakes (Helsinki I, 1992) • Transboundary effects of industrial accidents (Helsinki

II, 1992)• Access to information, public participation in decision-

making and access to justice in environmental matters (Aarhus, 1998)

• Protocol on Strategic Environmental Assessment SEA (SEA, Kiev 2003)

• Protocol on Civil Liability for Damage Caused by Industrial Accidents on Transboundary Waters (Kiev 2003)

Sporazumi o regionalnim morima

• Barcelona Convention on the Protection of the Mediterranean Sea Against Pollution (1976)

• Protocol for the Protection of the Mediterranean Sea Against Pollution from Land-based Sources(1980,1996)

• Protocol Concerning Cooperation in Combating Pollution of the Mediterranean Sea by Oil and other Harmful Substances in Cases of Emergency (1976)

• Protocol Concerning Mediterranean Specially Protected Areas (SPA Protocol, 1982, 1995)

• Adriatic- Ionian Initiative (2000)?

Zakonodavstvo EU• EIA Directive (1985, 1997)• SEA Directive (2001)• Public Participation Directive (proposal 2001)• Directive on Port State Control (2000)• Directive on classification societies• Erika I package (strengthen directives; accelerate

timetable for phasing out single hull tankers worldwide)• Erika II package (create European Maritime Safety

Agency; information system to monitor traffic; improve compensation for victims of oil spills)

Državno zakonodavstvo Hrvatske

• Zakon o zaštiti okoliša (1994)• Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (PUO,

1997)• Uredba o standardima kakvoće mora na morskim

plažama (1996)• Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja

mora u RH (1997)• Zakon o morskim lukama (1995, 2000)• Odluke o tehničkim pravilima Hrvatskog registra

brodova – spriječavanje zagađivanja (1994)

Otpadna ulja i zauljene vode• MARPOL 73/78: luke (Rijeka), remontna brodo-

gradilišta (Viktor Lenac), naftni terminali (INA, Omišalj) trebaju imati uređaje za prihvat, obradu i odlaganje naftnog otpada i zauljenih voda

• Kvarner: ne postoje zadovoljavajući uređaji za prihvat, postojeći kapacitet Rafinerije INA je tehnički ograničen

• Postojeći (ugovorni) sustav i visina naknade troškova ne stimuliraju korištenje uređaja

• 1999.-2000.: nagli pad (70%) prihvata naftnog otpada i zauljenih voda, koje « nestaju » u moru

Manjkavosti međunarodnog zakonodavstva i implementacije

• Namjerno čišćenje tankova i puštanje otpadnih ulja na moru ostaje uobičajeno u morskim vodama EU unatoč zabrani po pravilima MARPOL-a

• Ključni manjak: u prinudnoj provedbi postojećih odredbi, uz relativno niske kazne

• Konvencije o civilnoj odgovornosti i kompenzaciji su kontraproduktivne: smanjuju demotivaciju za zagađivanje, jer ograničavaju osobnu odgovornost zagađivača i osiguravaju kolektivnu kompenzaciju

• Prijedlog EC: brodovi koji zagađuju morske vode EU biti će počinitelji kaznenog djela

PUO i predostrožnost• Naftno zagađenje – na moru i kopnu – često je vezano

uz djelatnosti koje podliježu pravilima PUO• Postupak PUO mora biti proveden prije nego što se

autorizira novi projekt ili proširena djelatnost kao na pr. naftovod s terminalom, uzimajući u obzir alternativna rješenja i njihove posljedice

• PUO nije samo tehnička studija, nego postupak koji omogućuje informaciju i sudjelovanje javnosti, a isto tako i susjednih država ako predložena djelatnost može dovesti do značajnih prekograničnih učinaka

Pravni instrumenti: zaključak• Postojeći relevantni instrumenti za zaštitu

priobalja od zagađenja su brojni, fragmentirani i često nezadovoljavajući, po koncepciji i provedbi

• « Zatrpavanje ugovorima » vodi do proliferacije autonomnih i polu-autonomnih pravnih režima i institucija, s odgovarajućom fragmentacijom državnih uprava i agencija

• Informacija nije organizirana na način da korelira znanstvene i ekološke podatke sa socijalnim i gospodarskim nalazima i potrebama

• Pristup javnosti informaciji i procesu uzimanja odluka je daleko od zadovoljavajućeg stanja

Preporuke 1• Državno i međunarodno zakonodavstvo o zaštiti mora

od zagađenja i o opremljenosti luka uređajima za prihvat otpada i zauljenih voda treba se strogo primijeniti poticajnim i represivnim mjerama

• Zakonodavstvo o PUO treba se u cijelosti primijeniti prije konačnih odluka o naftovodu JANAF, uključujući i propise Aarhuške konvencije o sudjelovanju javnosti

• Espoo konvenciju treba primijeniti u slučaju naftovoda, zbog njegovog prekograničnog karaktera, a posebice zbog očekivanog povećanja tankerskog prometa na Jadranu

• PUO treba detaljno procijeniti i usporediti ekološke, socijalne i gospodarske posljedice alternativnih rješenja za pojedine sektore (energetiku, turizam,…)

Preporuke 2• Nadležna tijela Hrvatske trebaju dati visoki prioritet

ubrzanom preuzimanju propisa EU o zaštiti priobalja o sigurnosti tankera i prihvatu otpada i zauljenih voda

• Hrvatska bi trebala uzeti inicijativu – zajedno s drugim obalnim državama – da Jadran dobije status PSSA (Particularly Sensitive Sea Area) pod konvencijom MARPOL i/ili status MSPA (Mediterranean Specially Protected Area) pod Barcelonskom konvencijom

• Zemlje članice Jadransko-Jonske Inicijative trebale bi koristiti iskustva Baltika (HELCOM) s ciljem da stvore Komisiju za zaštitu jadranskog morskog okoliša.