PROJEKT JADRAN

3.4. Izuzetne visine razine mora i poplavljivanje jadranskog priobalja

Mareografska mjerenja kao važan segmentmonitoringa klimatskih promjena i

operativnog oceanografskog sustava

Mirko Orlić i Mira PasarićGeofizički odsjek PMF-a, Zagreb

Nenad Leder, Srđan Čupić, Nenad Domijan,Hrvoje Mihanović i Marko MlinarHrvatski hidrografski institut, Split

BAKAR

ZADAR

SPLIT- luka, - Marjan

PLOČE

DUBROVNIK

ROVINJ

Postaja Godina

HHI - Split

Dubrovnik 1954.

Ploče 2002.

Split - luka 1947.

Zadar 1991.

Rovinj 1955.

GO PMF - Zagreb

Bakar 1929.

IOR - Split

Split - Marjan 1952.

Mreža stalnih mareografa na istočnoj obali Jadrana

Mareografska postaja BakarBAKARSKI ZALJEV

mehanički: 1929. - digitalni: 2003. –radarski: 2004. -

Mareografska postaja Bakar,usporedba mjerenja (2005.)

Vodostaj (mehanički)

Vod

osta

j (ra

dars

ki)

R = 0.995

Vela Luka

Stari Grad

Ist2008.

2006. & 2007.

Povremena mareografska mjerenja

Mareografska postaja Bakar,srednje godišnje i višegodišnje vrijednosti

Mareografska postaja Bakar,trend srednje razine mora

05.03.1992.

30.12.2000.

Karakteristične visine razine mora, mareografska postaja Dubrovnik

05.03.1992.

26.11.1969.

Karakteristične visine razine mora, mareografska postaja Split

17.02.2008.

01.12.2008.

Karakteristične visine razine mora, mareografska postaja Zadar

18.02.2008.

26.11.1969.

Karakteristične visine razine mora, mareografska postaja Rovinj

Poplava sjevernog i srednjeg Jadrana, 1/12/2008.

Registracije s mareografske postaje Bakar, 1/12/2008.

Priopćenje za tisak, 1/12/2008.

Obavijest Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izdana 1. prosinca 2008.

U ponedjeljak 1. prosinca 2008. godine na mareografskoj postaji u Bakru zabilježen je u 8 sati i 17 minuta vodostaj koji za 117 cm premašuje srednju morsku razinu. To je najveći vodostaj zabilježen od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru. Nekoliko je mogućih čimbenika koji su doprinijeli ovako visokoj morskoj razini. Prve analize jasno ukazuju na važnost dvaju faktora: jedan je od njih tzv. olujni uspor, tj. podizanje morske razine uslijed djelovanja niskog tlaka zraka i olujnog južnog vjetra, a drugi su plimne oscilacije koje su bile u maksimumu jutros u 8 sati. Još jedan mogući čimbenik je stojni val Jadrana koji je mogao biti pobuđen prije dva dana i također pridonijeti visokom vodostaju, ali o važnosti ovog posljednjeg znat ćemo za nekoliko dana nakon što se provede detaljnija analiza. Tendenciji da se visoki vodostaji pojavljuju sve češće i sa sve većim iznosom mogao bi pridonositi i porast morske razine vezan uz klimatske promjene, čiji je tipičan iznos u Jadranu 1 mm/god.

Dnevne novine, 2/12/2008.

Poplava Malog Lošinja, 15/8/2008.

Mareografski zapisi, 15/8/2008.

Europska regulativa

• 2000/60/EC (direktiva o vodama)• 2007/60/EC (direktiva o poplavama)• 2008/56/EC (direktiva o moru)

‘Flood’ means the temporary covering by water of land not normally covered by water. This shall include floods fromrivers, mountain torrents, Mediterranean ephemeral watercourses, and floods from the sea in coastal areas…

1. Preliminary flood risk assessment (…based on available orreadily derivable information, such as records and studies onlong term developments, in particular impacts of climate changeon the occurrence of floods…) → 22 December 20112. Flood hazard maps and flood risk maps → 22 December 20133. Flood risk management plans (… focusing on prevention, protection, preparedness, including flood forecasts and earlywarning systems…) → 22 December 2015

Obnovljeni projekt ‘Jadran’ treba se zasnivati ne samo nareaktivnom nego i na proaktivnom pristupu!