EKONOMIJA ZA MENADERE

EKONOMIJA ZA MENADERE

UVOD

Ekonomija za menadere bavi se primjenom ekonomske teorije i metoda analize znanosti o odluivanju radi ispitivanja kako neka organizacija moe najefikasnije postii svoje namjere ili ciljeve.

Ekonomska teorija (mikroekonomija i makroekonomija)

Mikroekonomija je izuavanje ekonomskog ponaanja samostalnih jedinica kod

donoenja odluka (pojedinci,potroai do poduzea)

Makroekonomija je prouavanje ukukpne ili agregatne razine proizvodnje,dohotka, zaposlenosti,potronje,investicija i cijena

Znanosti o odluivanju (ekonometrija i matematika ekonomija)

Matematika ekonomija se koristi da se formaliziraju (tj.izraze u obliku jednadbi) ekonomski modeli koje ekonomska teorija pretpostavlja.

Ekonometrija se koristi da bi se primjenile statistike metode na stvarne podatke u svrhu ocjenjivanja modela koje ekonomska teorija pretpostavlja.

Funkcionalna podruja prouavanja poslovnog odluivanja

Ukljuuju raunovodstvo,financije,marketing,upravljanje ljudskim potencijalom i proizvodnjom.

Te discipline izuavaju poslovno okruenje u kojem poduzee djeluje i kao takve pruaju podlogu za donoenje poslovnih odluka.

TEORIJA PODUZEA

Poduzee je organizacija koja kombinira i organizira sredstva radi proizvodnje dobara i/ili usluga za prodaju.

Tri osnovna proizvodna faktora su:1)rad (ljudski) 2) kapital 3) zemljite

(kombiniranje i organiziranje)

Poduzea s obzirom na vlasnitvo mogu biti:

Inokosna (vlasnik pojedinac)

Partnerska (vlasnik dvojica ili vie pojedinaca)

Korporacije (vlasnici dioniari)

Primjer:poduzea u SAD proizvode 80% svih proizvoda i usluga koji se troe u SAD.

Ostatak proizvode vladine ustanove i neprofitne organizacije.

Svrha poduzea:Poduzea postoje jer utede koje se stvaraju u proizvodnji i raspodjeli osiguravaju velike koristi poduzetnicima,radnicima i drugim vlasnicima sredstava.

Drugim rijeima za poduzetnika bi bilo vrlo skupo i nedjelotvorno za svaki korak u procesu proizvodnje sklapati ugovore sa radnicima i vlasnicima kapitala.

Poduzee takoer tedi na porezima na promet i izbjegava kontrole cijena i druge vladine propise koji se odnose na transakcije meu poduzeima.

U dananjim uvjetima privreivanja poduzee ne nastavlja sve vie neodreeno rasti jer postoji granica u menaderskoj sposobnosti da efikasno kontrolira i upravlja poslovanjem poduzea dok ono postaje sve vee i vee.

Do neke toke poduzee moe svladati te interne nedostatke velikog obujma ili disekonomije opsega osnivanjem odreenog broja samostalnih odjela (tj.decentralizacijom)

Sa sve veim udaljavanjem najvieg menadmenta od poslovanja svakog odjela izaziva dovoljnu disekonomiju opsega da ograniava rast poduzea.

Nadalje poduzee e dosei toku u kojoj trokovi ponude dodatnih usluga unutar poduzea premauju trokove nabave tih usluga od drugih poduzea.

Primjer:neka visoko tehnika usluga koju poduzee moe samo privremeno trebati

Cilj i vrijednost poduzea

Cilj poduzea je da maksimizira bogatstvo ili vrijednost poduzea.

Vrijednost poduzea (PV) dana je sadanjom vrijednou svih oekivanih buduih profita poduzea.

Budui se profiti moraju diskontirati na sadanjost jer dolar profita u budunosti je manje vrijedan od dolara profita u sadanjosti.

Vrijednost poduzea daje izraz:

PV=je sadanja vrijednost svih oekivanih buduih profita poduzea

su oekivani profiti u svakoj od n promatranih godina

r = je odgovarajua diskontna stopa koja se upotrebljava da se nae sadanja vrijednost buduih profita.

to je rizik poslovanja vei diskontna stopa mora biti vea i obrnuto.

Budui da su profiti poduzea jednaki ukupnom prihodu umanjenom za ukupne trokove vrijednost poduzea moemo prikazati:

TR (ukupni prihod) -ovisi o prodaji ili potranji za proizvodnjom poduzea

ili odlukama poduzea o cjenama njihovih proizvoda

TC (ukupni trokovi)-ovisi o tehnologiji proizvodnje i cijenama faktora (rad,kapital,

zemljite)

r (diskontna stopa) -ovisi o zamjetljivim rizicima poduzea i o trokovima

pozajmljenih sredstava.

Ogranienja u poslovanju poduzea:

Pri nastojanju da poduzee ostvari svoj cilj (maksimizira bogatstvo ili vrijednost poduzea) nailazi na mnoga ogranienja.

Ogranienja se odnose na sredstva i pravne propise.

Ogranienja s obzirom na sredstva su:

ogranienost raspoloivih faktora

tvorniki i skladini prostor

koliina raspoloivih fondova i kapitala za odreene projekte ili zadatke

Zakonska ogranienja su:

zakon o minimalnim plaama

zdrastveni i sigurnosni standardi (socijalna zatita)

standardi zagaivanja okoline (ekologija)

Optimizacija-znai da je primarna namjera ili cilj poduzea da maksimizira bogatstvo ili vrijednost poduzea uz ogranienja na koja nailaze

Postojanje tih ogranienja suava raspon mogunosti ili slobode djelovanja poduzea i ograniava vrijednost poduzea na razinu niu od one koja bi postojala da tih ogranienja nema

Drutvo namee ogranienja poduzeima radi modificiranja njihova ponaanja i osiguranja vee koegzistentnosti sa irim drutvenim ciljevima.

Alternativne teorije poduzea:

Imamo dvije alternativne teorije poduzea:

model maksimizacije prodaje

Prema ovom modelu menaderi modernih korporacija nastoje maksimizirati prodaju,nakon to je postignuta prikladna stopa profita koja zadovoljava dioniare.

2) model maksimizacije korisnosti za menadere

Prema vanjskim istraivanjima postoji jaka korelacija izmeu plaa rukovodeeg osoblja i prodaje poduzea ali ne izmeu plaa i profita u tom smislu razvijen je model korisnosti za menadere

Ovaj model pretpostavlja da su dolaskom moderne korporacije (gdje je razdvojena uloga vlasnitva od menadementa) menaeri vie zainteresirani za svoju korist nego za maksimizaciju profita korporacije.

Korist menadera mjeri se u jedinicama njihovog prihoda,veliini njihova osoblja, raskonim uredima i sl.

Danas se smatra da menaderi nisu u stanju maksimizirat profite ve da mogu traiti samo neki zadovoljavajui cilj u podruju prodaje,profita i slino.

Alternativne teorije poduzea pretpostavljaju druge ciljeve poduzea ali maksimizacija profita ili vrijednosti poduzea predvia ponaanje poduzea tonije od bilo koje alternativne teorije.

NARAV I SVRHA PROFITA

Poslovni profit je razlika izmeu prihoda poduzea i eksplicitnih raunovodstvenih trokova

Eksplicitni trokovi su stvarni izdaci iz blagajne poduzea da se nabave ili uzmu u zakup faktori koji su im potrebni za proizvodnju.

Ovi izdaci ukljuuju:

-nadnice unajmljenom radu

-kamapte za pozajmljeni kapital

-rentu za zemlju ili zgrade

-izdatke za sirovine

Pojam poslovnog profita moe se koristiti za raunovodstvene i porezne svrhe

Ekonomski profit je jednak razlici izmeu prihoda poduzea i njegovih eksplicitnih

trokova i implicitnih trokova.

Implicitni trokovi odnose se na vrijednost faktora koje poduzee posjeduje i upotrebljava u vlastitim proizvodnim procesima.

Ekonomski profit se upotrebljava da bi se dolo do ispravnih investicijskih odluka.

TEORIJA PROFITA

1.Teorija objanjenja profita rizikom

Prema ovoj teoriji poduzea zahtjevaju natprosjene povrate (tj.ekonomske profite) da bi ula na takva podruja s natprosjenim rizikom

(primjer:istraivanje nafte)

2.Frikcijska terorija profita

Frikcijska teorija profita objanjava porijeklo profita posebnim situacijama koje se izmjenjuju

Jedan broj poduzea pri niskim profitima (npr 5%) ispada iz proizvodnje (ispadaju najslabiji u pojedinoj industrijskojgrani

Obrnuto jedan dio potroaa pri visokom profitu ulazi u proizvodnju.Jer visoki profiti privlae mnoge ulagae.Time raste ponuda to obara cijenu. (proizvoda)

to je specijalizacija vea u podruju opreme i ljudi to je tee napustiti odreenu industrijsku granu.

aktuelna prosjena stopa > od prosjene

profitne stope

+

11%

ispod prosjena profitna stopa -

5%

11,5% visoke profitne stope

6,5% niske profitne stope

primjer:velika ulaganja u izgradnju tankera do naftne krize 1973 godine

3.Monopolska teorija profita.

Neka poduzea sa monopolskom snagom mogu smanjiti proizvodnju i traiti vie cijene nego u uvjetima savrene konkurencije zaraujui na taj nain profit

Zbog ogranienog ulaska u tu industriju ta poduzea mogu ak dugorono nastaviti ostvariti profite

U zapadnom svijetu zabranjeno je monopoliziranje.Ne smije se ograniavati ponuda i ne moe se dizati cijena.

4.Inovacijsku teoriju profita

Inovacijska teorija profita tvrdi da je profit nagrada za uvoenje uspjene inovacije.

5.Teorija profita na temelju menaderske efikasnosti

Ova terojapoiva na tome na opaanju poduzea koja su sa iznad prosjenom efikasnou (uspjenim menadmentom) ostvarila iznad prosjene profite

Dok je prosjeno poduzee imalo dugoronu tendenciju ostvarivanja samo normalnog povrata na svoje proizvode.

Dvije firme proizvode isti proizvod,jedna bolje plasira svoj proizvod zato to ima uinkovitiji menadment.

Ralamba:Ekonomski profiti mogu proizai iz jednog ili kombinacijom faktora (kombinacijom preuzimanja rizika,frikcijskih odstupanja,monopolske moi,uvoenja inovacija ili menaderske efikasnosti).

Profiti esto nastaju zbog kombinacije faktora

Primjer:sluaj sa Aplle Computer Company

SVRHA PROFITA

Visoki profiti znak su da potroai ele vie proizvoda te industrije (oni poduzeima daju poticaj da proire proizvodnju kao i da dugotrajno vie poduzea ue u tu proizvodnju

Nii profiti (ili gubici) znae da potroai ele manje te robe i/ili da metode proizvodnje nisu djelotvorne.

Dakako profitini sustav nije savren i vlade se u privredama slobodnog poduzetnitva esto mijeaju da bi promijenile njegovo djelovanje i uinile ga sukladnijim irokim drutvenim ciljevima

TEORIJA POTRANJE

Individualna potranja za dobrom

Potranja za dobrom proistjee iz volje i sposobnosti potroaa da dobro i kupi

(volja=ovisi o elji ili potrebi,sposobnost=ovisi o odgovarajuoj kupovnoj moi)

Prema teroji potranje,koliina dobra koja se potrauje je funkcija cijene dobara, dohotka potroaa,cijene povezanih dobara (komplementi ili suspstituti) i ukusa potroaa.

U funkcionalnom se obliku moe izraziti kao:

Qdx=f *(Px* I* Py*T)

Qdx=koliina dobra ih x koju pojedinac potrauje u odreenom vremenskom

razdoblju (godina,mjesec,tjedan,dan )

Px=jedinina cijena dobra x

I =dohodak potroaa

Py=cijena povezanih dobara (komplemenata ili supstituta)

T =ukusi potroaa

Koliina dobra koju potrauje pojedinac ovisi o:

Px=jedinina cijena dobra

Poveanjem cijene dobra uglavnom dolazi do pada prodaje

Smanjivanjem cijene dobara uglavnom dolazi do poveanja prodaje

I = dohodak potroaa

Ako poraste dohodak potroaa,oni obino kupuju veu koliinu glavnine dobara

Takva dobra nazivamo Normalnim dobrima (u normalna dobra spadaju:cipele,meso, filmovi,putovanja,izobrazba,automobili,stanovanje)

Veina dobara su normalna dobra.

Postoje neke robe ili usluge ija prodaja pada usprkos porastu dohotka potroaa.

Kada npr potroau poraste dohodak on se rijee odluuje za krumpir,hamburger jer si sa poveanom razinom dohotka moe priutiti odreske i drugu visoko kvalitetnu hranu.Ta jeftina hrana su za potroaa Inferiorna dobra

Py=cijene povezanih dobara

Ako se cijena aja (supstituta kave) povea potroai e nabavljati vie kave

Ako se cijena eera (komplementa kave) smanji ljudi e nabavljati vie kave

Ralamba:U teoriji potranje koliina dobra koja se potrauje u nekom vremenskom razdoblju poveava se smanjenjem cijene tog dobra,poveanjem dohotka potroaa,poveanjem cijene supstituta i smanjenjem cijene komplemenata i poveanim ukusima (sklonostima) potroaa za to dobro.

Inverzni odnos izmeu cijene i koliine dobara koja se potrauje u jedinici vremena predstavlja raspored individualnih potranja za tim dobrom a grafiki prikaz pripadajuu krivulju individualne potranje.

Inverzni odnos cijene dobra i koliine koja se potrauje u nekom razdoblju naziva se zakonom potranje.

Px Efekt supstitucije-smanjivanje cijene dobra (Px) uvjetuje

rast potranje (Qdx) iz raloga to dobrom x supstituira

drugo dobro u potranji.

Efekt dohotka-kad cijena dobra (Px) padne,potroa

moe

kupiti vie dobra sa danim dohotkom.

Smanjenjem Px zbog efkekta supstitucije i efekta

dohotka

vodi poveanju Qdx (dx je negativn o nagnuta)

Qdx

Ako se povea dohodak potroaa ili cijena supstituta ,ako se smanji cijena komplementarnog dobra ili pak povea preferencija za tim dobrom krivulja se mie u desno,obrunto od toga je micanje krivulje u ljevo

Rezultat promjene cijene dobara predstavlja promjenu potraivane koliine

Rezultat promjene dohotka,cijene povezanih dobara i ukusa predstavlja promjenu potranje

TRINA KRIVULJA POTRANJE

U funkcionalnom obliku trinu krivulju potranje moemo iskazati kao:

QDx=F(Px,N,IPy,T)

Px=jedinina cijena dobra x

N=broj potroaa na tritu ibenici ije se vrijednosti

I =dohodci potroaa uzimaju kao konstante pri

Py=cijene povezanih dobara (komplementi i supstituti) grafikom prikazu krivulje

T=ukusi potroaa potranje

(U sluaju kad individualni potroai donose neovisne odluke) =Trina krivulja potranje je vodoravni zbroj individualnih krivulja potranje svih kupaca na tritu.

Meutim to nije uvjek sluaj jer imamo efekt skupine i efekt snoba.

Efekt skupine-javlja se kod potroaa koji ele biti u trendu.Pojava efekta skupine

smanjit e nagib trine krivulje potranje u odnosu na nagib trine krivulje potranje dobivene vodoravnim zbrajanjem individualnih krivulja potranje.

Efekt snoba -javlja se kod potroaa koji ele biti posebni.(smanjujui trendovsku potranju).Pojava efekta snoba poveati e nagib trine krivulje potranje u odnosu na nagib krivulje dobiven vodoravnim zbrajanjem individualnih krivulja potranje.

osoba 1 osoba 2 trite

Px Px Px

2 2 2

1 1 - 1

Odx Qdx Qdx

1 2 1 3 1 5

POTRANJA S KOJOM SE SUOAVA PODUZEE

Potranja s kojom se suoava poduzee ovisi o:

veliini trita,odnosno o granskoj potranji

organizacijskom obliku grane

broju poduzea u toj grani

S obzirom na broj proizvoaa u odnosnoj (toj) grani koji proizvode isti proizvod postoje etri trine situacije.(odnosno etri razliite vrste strukture trita)

1.Monopol

Monopol je oblik organizacije trita u kojem samo poduzee prodaje proizvod koji nema bliskih supstituta.Ulazak u industriju je vrlo teak.

Monopol danas je vrlo rijedak a kada postoji obino je rezultat dravnih privilegija vezanih uz dravnu regulativu.Primjeri monopola u RH su HPT,HEP,javni prijevoz i druga javna komunalna poduzea.

2.Savrena konkurencija oznaava trinu situaciju u kojoj se javlja veliki broj poduzea koji proizvode homogene (identine) proizvode.

Svako od poduzea je nedovoljno veliko da bi svojim svjesnim djelovanjem moglo utjecati na cijenu proizvoda.

(drugim rijeima poduzee moe prodati bilo koju koliinu proizvoda bez naruavanja prodajne cijene na tritu.

Savrena konkurencija je oblik organizacije trita suprotan monopolu.Ovaj oblik organizacije je vrlo rijedak.

(Primjer je prodaja penice u SAD-u)

Veliina zemalja koja danas posluju mogu se svrstati u organizacijske oblike Oligopol i Monopolistiku konkurenciju.

3.Oligopol je oblik trine situacije u kojoj nekoliko(mali broj) poduzea u jednoj grani proizvode homogen ili standardiziran proizvod (npr cement, elik, kemikalije) ili pak heterogen ili diferenciran proizvod (automobil,cigarete i bezalkoholna pia)

Najizraajnije obiljeje oligopola je meuovisnost poduzea unutar takve grane.

Promidbena aktivnost (reklamiranje,oglaavanje) jednog poduzea izaziva brz odgovor drugog poduzea (oponaanje reklame).

Oligopol je vrlo esto prisutan na malim tritima.Na hrvatskom tritu postoji jako puno oligopolistike konkurencije.

(poduzea se na utrb potroaa koji najvie stradava dogovaraju o cijeni)

Kod nas je primjer cement i kemikalije

Oligopol je inae vrlo est oblik trine organizacije u proizvodnom sektoru gospodarstva.

4.Monopolistika konkurencija-je vrlo est oblik trine organizacije

U monopolistikoj konkurenciji postoji veliki brojpoduzea koji prodaju heterogene ili diferencirane proizvode.

Monopolistika konkurencija sadri elemente monopola i savrene konkurencije

Elementi savrene konkurencije proizlaze iz injenice da u grani postoji veliki broj poduzea.

Element monopola proizlazi iz injenice da se proizvod svakog poduzea unekoliko razlikuje od proizvoda drugih poduzea

Svako poduzee ima odreeni stupanj kontrole nad cijenama svojih proizvoda meutim s obzirom da su proizvodi u grani vrlo slini taj stupanj kontrole je vrlo ogranien.(malo poveanje cijene uzrokuje veliko smanjenje prodaje)

Monopolistika konkurencija je vrlo esta u uslunom sektoru gospodarstva

(primjer veliki broj benzinskih crpki i brijanica na nekom podruju koje prodaju sline ali ne i indentine proizvode i usluge.)

Kod nas je najizraajniji primjer kafia i njihova knkurencija.

Napomena:U svim oblicima organizacije trita (osim u savrenoj konkurenciji) poduzee se suoava sa opadajuom krivuljom potranje.

Na pomicanje krivulje potranje poduzea utjeu:

-promjena dohotka potroaa

-broj potroaa na tritu (veliina trita)

-cijene povezanih dobara

-ostali imbenici

Ostali imbenici:

a)oekivanje cijena u budunosti

razna promidbene aktivnosti (pogotovo kod oligopola)

raspoloivosti kredita

vrsti dobara

Krivulja potranje s kojom se suoava poduzee pomaknuti e se udesno (za istu cijenu rasta prodaje) ako potroai:

oekuju vie cijene u budunosti

ako poduzee poduzme uspjenu promidbenu kampanju

ako uvede ili pojaa prodaju na kredit

Krivulja potranje s kojom se suoava poduzee pomaknuti e se ulijevo

ako potroai:

oekuju nie cijene u budunosti

ako konkurenti snize cijene svojih proizvoda

ako konkurenti poduzmu uspjenu promidbenu aktivnost

ako konkurenti poveaju prodaju na kredit

Vrste dobra:

Potranja za proizvodima poduzea takoer ovisi o vrsti dobara koje poduzee prodaje.

Imamo trajna dobra i kratkotrajna dobra.

Prodaje li poduzee trajna dobra (kao to su automobili,strojevi za pranje,hladnjaci- dobra koje potroai koriste vie godina nakon kupnje ili dobra koja se mogu uskladititi suoiti e se s nestabilnijim potranjom od poduzea koja prodaju kratkotrajna dobra.Uzrok nestabilnosti lei u injenici da potroai mogu poveanjem izdataka za popravke trajnog dobra (automobil,stroj za pranje) odgoditi kupnju novog dobra do pojave pozitivnih trendova (poveanja dohotka ili do povoljnih kreditnih uvjeta)

Potroai takoer mogu pribjei smanjivanju zaliha koje se mogu uskladititi.

Ralamba:

Potranja za dobrom s kojom se suoava poduzee ovisi:

cijeni dobra

veliini trita (broju potroaa)

dohotku potroaa

cijeni povezanih dobara

ukusima

ostali imbenici

cijenovnim oekivanjima

promidbenim potezima poduzea

kreditima

konkuretskim cijenama i reklami

FUNKCIJA POTRANJE S KOJOM SE SUOAVA PODUZEE

Moemo je u lineranom obliku izraziti kao:

Qx=potraivana koliina dobara x s kojom se u nekom razdoblju suoava poduzee

Px=cijena dobara x

I=dohodak potroaa

Py=cijena povezanih dobara

N=broj potroaa na tritu

Vrijednost parametara a dobiti e se ocjenjivanjem

IZVEDENA POTRANJA PODUZEA ZA FAKTORIMA PROIZVODNJE

Potranja s kojom se suoava poduzee odrediti e vrstu i koliinu faktora ili sredstava koje poduzee treba kupiti ili unajmiti kako bi proizvelo robu ili usluge.

S obzirom da potranja poduzea za faktorima ili sredstvima na taj nain ovisi o potranji za robom ili uslugama koje poduzee proizvodi,potranja poduzea jest izvedena potranja.

Definicija (Potranja poduzea za faktorima proizvodnje (ili proizvoakim dobrima)

izvedena je iz potranje za finalnim proizvodima koji su koritenjem tih faktora i proizvedeni.

to je vea potranja za proizvodima nekog poduzea,to je i vea potranja tog poduzea za faktorima ili sredstvima neophodnim za proizvodnju roba i usluga.

Potranja poduzea za proizvoakim dobrima kao to su kapitalna oprema i uskladitene sirovine manje je stabilna od potranje poduzea za kratkotrajnim sirovinama.

Ralamba:Postoje razni oblici potranje za dobrom:

Trina potranja za dobrom

Potranja s kojom se suoava poduzee

Izvedena potranja poduzea za faktorima proizvodnje

CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE

Elastinost je mjera osjetljivosti koja pokazuje za koliko se promijeni potraivana koliina s obzirom na promjenu cijene

Cjenovna elastinost potranje moe se promatrati kao cjenovna elastinost potranje u jednoj toci i kao luna cjenovna elastinost.

CJENOVNA ELASTINOST U JEDNOJ TOCI

Cjenovna elastinost potranje u jednoj toci iskazuje se kao omjer postotne promjene potraivane koliine dobara i postone promjene njegove cijene.(uz pretpostavku da su ostale varijable u funkciji potranje konstantne)

Gdje oznaavaju apsolutne promjene koliine i cijene

EMBED Excel.Sheet.8

P A

Ep>1 (apsolutna potranja je elastina)

4 C

Ep=1 (jedinina elastinost u geometrijskom

3 D sreditu)

2 E

Ep1 smanjenje cijene ima za posljedicu:

-poveanje ukupnog prihoda (uvjetovano velikim poveanjem potraivane koliine)

-pozitivan granini prihod

Ako je potranja jedinino elastina /Ep/=1 smanjenje cijene ima za posljedicu

-ukupni prihod ostaje nepromijenjen

-granini prihod je maksimalan

Ako je potranja neelastina /Ep/1 Ep=1 Ep0) je pozitivan.

Normalna dobra-su praksi iroko definirana dobra kao to su hrana odjea,stanovanje, zdrastvena zatita,izobrazba i razonoda.

Za hranu ,odjeu i stanovanje Ei je pozitivan ali malen tj 01

Za zdrastvenu zatitu,izobrazbu i razonodu Ei e biti najvjerojatnije >1

Ova dobra su definirana kao luksuzna dobra.

Kod inferiornih dobara (usko definirana dobra) poveanje dohotka ima za posljedicu smanjenje potranje za dobrom je negativan a time je Ei0

Tipini predstavnici inferiornih dobara su;brano,parizer,svinjetina i grah.

(potranja za tim dobrima otpada s porastom dohotka jer si potroai mogu priutiti skuplje proizvode)

Visoka elastinost javlja se kod luksuznih dobara i kod proizvoda gdje postoje supstituti

Niska elastinost javlja se kod inferiornih dobara i kod proizvoda gdje nema supstituta.

Poznavanje dohodovne elastinosti potranje od osobite je vanosti za poduzee iz razloga:

- poduzee nastupa pod razliitim ekonomskim uvjetima (gospodarski rast,recesija)

na dohodovnu neelastinu potranju gospodarski rast ili recesija nee imati veeg utjecaja

potranja za luksuznim dobrima znaajno e rasti s poveanjem gospodarske aktivnosti a padati u razdoblju recesije

-trita u kojem se poduzee plasira svoj proizvod

koje kategorije potroaa najee kupuju proizvod

medij za upuivanje najprikladnijih promidbenih poruka.

Poduzea koja prodavaju ivotne namirnice manje su osjetljiva na gospodarske aktivnosti.

UNAKRSNA CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE

Unakrsna cjenovna elastinost potranje Exy je odreena omjerom postotne promjene potranje dobra x (Qx) i postotne promijene cijene dobra y (Py) pod pretpostavkom da su sve ostale varijable u funkciji potranje konstantne (ukljuujui i cijenu dobra x)

Unakrsna cjenovna elastinost u jednoj toci

Izraunava se po formuli

Vrijednost izraza (Qx/(Py daje ocjenjeni koeficijent a4 stoga se formula moe izraziti kao:

kao i kod cjenovne i dohodovne elastinosti unakrsna cjenovna elastinost poprima razliite vrijednosti zavisno od toga dali cijena dobra pada ili raste.

Problem se rijeava lunom unakrsnom cjenovnom elastinou potranje.

Luna unakrsna cjenovna elastinost.

Gdje se indeksi1 i 2 odnose na poetne i na konane razine koliine i cijene.

Odnosi

Ako je Exy pozitivna, dobra x i y su supstituti (jer e poveanje cijene od Py imati za posljedicu porast koliine dobra x (Qx)

Primjer Kava-aj/kava-kakao/maslac-margarin/coca cola-pepsi

Ako je Exy negativna,dobra x i y su komplementi jer poveanje cijene Py ima za posljedicu smanjenje koliine dobara x i y (Qx i Qy)

Primjer Kava-eer/kava-lag/hot dog-senf/automobil-benzin/

a)dobra se zamjenjuju-visoko pozitivna elastinost

b)dobra se nadopunjavaju-negativna elastinost

Ako je unakrsna cjenovna elastinost izmeu aja i kave vea nego izmeu aja i kakaoa moe se zakljuiti da je aj bolji supstitut kave,a kakao neto loiji

Ako je vrijednost Exy oko nule x i y su neovisna dobra.

Primjer:takvu elastinost moemo oekivati izmeu piva i knjiga,olovaka i krumpira, automobila i slatkia i sl.

Unakrsna cijenovna elastinost potranje u poduzeima se koristi:

1) za utvrivanje posljedica promjene cijene jednog proizvoda na potranju za ostalim proizvodima iz vlastitog asortimana.

2) pri odreivanju grane u koje spadaju pojedini proizvodi

Primjer ako je velika i pozitivna unakrsna elastinost izmeu Mercedes Benza i

BMW oni pripadaju istoj grani (proizvodnji automobila)

MEUNARODNA KONVERGENCIJA UKUSA

Meunarodna konvergencija ukusa je novija pojava.U dananjem svijetu opaa se brza konvergencija ukusa.

Meunarodnoj konvergenciji ukusa pogoduju:

Razvoj veza i komunikacija

povean opseg putovanja

Posljedice brze konvergencije ukusa

Globalna proizvodnja

Globalni marketing

U budunosti se moe oekivati ubrzanje meunarodne konvergencije ukusa radi informatike revolucije i meusobnog mjeanja i obogaivanja razliitih kultura.

To e znatno utjecati na poslovanje poduzea irom svijeta.

Primjer:Ukusi u SAD utjeu na ostatak svijeta (traperice,coca-cola)

Otatak svijeta utjee na ukuse u SAD (francuski parfemi)

TEORIJA IZBORA POTROAA

Ukusi potroaa-krivulja indiferencije

Krivulja indiferencije opisuje ukuse potroaa

S porastom dohotkarastu aspiracije,odnosno sklonosti kupovanju kvalitetnijih dobara

Nacrtana je familja krivulja indiferencije:

Radi jednostavnosti pretpostavimo da potroa troi sav svoj dohodak

Qy na dobra x i y.

4 A H Karakteristike krivulje indiferencije:

E 1.toke na istoj krivulji pruaju isto zadovoljstvo (U1=a=b=c)

U3 2.toke na viim krivuljama indiferencije (U2 i U3) pruaju veu

2 B korist ili zadovoljstvo

U2 3.Krivulje daju ordinalnu (rang) a ne kardinalnu mjeru korisnosti

C Znamo da je U3>U2>U1 ali ne i kolika je ta razlika

U1 4.Krivulje indiferencije negativno su nagnute i ne mogu se presjecati

jer uz veu potronju potronju dobra x potroa mora smanjiti

1 2 4 Qx potronju dobra y kako bi se zadrao na istoj krivulji indiferencije.

tj zadrao istu razinu zadovoljstva.

Krivulja indiferencije povezuju razliite kombinacije dobara x i y koje potroau pruaju jednaku korist

ili zadovoljstvo.

Granina stopa supstitucije naziva se koliina dobra y koje se potroa voljan odrei za dodatnu jedinicu dobra x

Financijsko ogranienje (ogranienje potroaa-budetska linija)

Ogranienja s kojim se suoava potroa moe se grafiki prikazati budetskom linijom. (ogranienje je limitiranje)

Pretpostavimo li da potroa sav svoj dohodak troi na dobra x i y.Budetska linija povezuje razliite kombinacije dobara x i y koje potroa moe kupiti uz poznati dohodak i cijenu dobara

Qy A Budetski pravac

6 pretpostavimo da je dohodak potroaa

M=6 $ a cijena proizvoda Px i Py=1$

3 C Potroa ako cijeli svoj iznos troi na

Uz na dobra x i y moe kupiti ili 6x ili 6y

B (toka Ai B) a duina koja ih spaja

3 6 Qx zove se budetski pravac

Toka potroake ravnotee

Toka potroake ravnotee se postie onda kada uz dani dohodak i cijenu dobara potroa ostvaruje maksimalnu korist ili zadovoljstvo.

Potroa maksimalnu korist ili zadovoljstvo postie onda kada uz budetsko ogranienje dostigne najviu krivulju indiferencije

Primjer:toka potroake ravnotee je toka C (potroa je u ravnotei kada troi

3X i 3 Y) tj. u toki gdje je budetska linija tangenta na krivulju indiferencije Uz

Izvoenje krivulje potranje za dobrom

Krivulja potranje za dobrom X izvodi se iz toaka potroake ravnotee koje nastajupromijenom cijene tog dobra dok su dohodak potroaa i cijene dobra y konstantni

Qy

Za M=6$ Py=1$,Px=2$ (budetska linija AB)

6 A potroa je u toki C u ravnotei (troi 1x i 4y)

4 C G Za M=6$ Py=1$,Px=1$ (budetska linija AD)

3 . E potroa je u ravnotei u toki E (troi 3x i 3y)

Za M=6$ Py=1$ Px=0,67 (budetska linija AF)

B F potroa je u ravnotei u G (troi 4,5x i 3y)

1 3 4,5 6 D 9 Qx

Px

.2 C

1 E G

EFEKT DOHOTKA I EFEKT SUPSTITUCIJE

Pod efektom supstitucije razumijeva se da se smanjenjem cijene dobra x ima za posljedicu supstituciju dobra y,dobrom x

Pod efektom dohotka razumjeva se da se smanjenjem cijene dobra x poveava realni dohodak kojim potroa moe kupiti vie dobara x

U praksi je efekt supstitucije obino mnogo vei od efekta dohotka.Razlog lei u tome da potroa obino troi tek manji dio dohotka na samo jedno dobro.U tom sluaju ak i velika promijena cijene jednog dobra,nee imati za posljedicu veliki efekt dohotka.

Nasuprot tome ako dobro ima mnogo dobrih supstituta,efekt supstitucije moe biti velik.

TEORIJA TROKOVA

1.kategorija trokova

Ukupni trokovi-odnose se na ukupnu promatranu koliinu a izraunavaju se na temelju umnoka jedinine cijene i koliina.

Odnosno to je zbroj svih trokova koji mogu nastati ili koji se mogu povezati uz

odreenu poslovnu aktivnost.

TC=total coast

Primjer:troak goriva odreenog broja plovila jednak je umnoku cijene i koliine,dok je troak funkcioniranja jedne luice jednak zbroju svih trokova kao npr izgradnja luice,uvanje luice,odravanje struje i vode.

Prosjeni troak je troak jedinice u nekoj masi jedinica a dobije se tako da se podjeli troak s brojem jedinica

Krivulja prosjenih trokova ima tendenciju

ATC pada s porastom koliina.(broj jedinica u toj

masi

Q

Krivulja trokova

U praksi trokovi ne mogu biti

linearni,mogu biti progresivni i

regresivni

REGRESIVNO

PROGRESIVNO

2.kategorija trokova (po dinamici poslovanja)

Fiksni ili stalni trokovi su ona vrsta trokova koja se ne mijenja bez obzira na razinu proizvodnje,tj bez obzira na broj jedinica uz koji se vezuje taj troak

(Fiksni trokovi su oni trokovi koji se u promatranom razdoblju ne mogu brzo promijeniti)

Npr:troak rasvjete luica je nepromijenjiv u odnosu na broj plovila u luici.

Varijabilni ili promjenjivi trokovi su vrsta trokova koja se mijenja s brojem jedinica

(Varijabilni trokovi su oni trokovi koji se mogu lako mijenjati u vrlo kratkom razdoblju

Npr:troak vode u sanitarnom voru luice biti e vei ako ima vie brodova u luici

3.kategorija trokova (podjela s obzirom na rok promatranja)

Ova podjela je vrlo vana jer se podjela trokova na fiksne i varijabilne relativizira

Naime ako je fiksni troak ona vrsta troka koja se ne mijenja ili se ne eli promijeniti u nekom roku,onda sasvim sigurno u dovoljno dugom roku i takav troak moe biti varijabilnog karaktera.(primjer izgradnja broda u predvienom roku od 15 mjeseci)

Dugi rok-VC (razdoblje u kojem su svi faktori varijabilni)

Kratki rok VC (razdoblje u kojem je barem jedan faktor fiksan

FC

Dugi rok je definiran kao razdoblje u kojem su svi faktori varijabilni.

Prema tome u dugom roku svi trokovi su varijabilni (poduzee ne susree nikakve fiskne trokove

Primjer:U nekim uslunim djelatnostima (kao to je kemijsko ienje) dugi rok moe imati samo nekoliko tjedana ili mjeseci,dok u drugim sluajevima koji su kapitalno intenzivirani (dugi rok moe iznositi nekoliko godina)

TC-ukupni trokovi

FC-fiksni trokovi

VC-varijabilni trokovi

ATC-prosjeni ukupni trokovi

AFC-prosjeni fiksni trokovi

AFV-prosjeni varijabilni trokovi

ATC=AFC+AVC

Ukupni trokovi mogu se promatrati kao zbroj dviju vrsta trokova

TC=FC+VC U praksi trokovi ne mogu biti

TC TC ne mogu biti linearni,mogu

VC progresivni i regresivni

TC

FC AFC

AVC

Q

FUNKCIJA KRATKORONIH TROKOVA (Ukupnih i jedininih)

Funkcija ukupnih trokova

Ukupni fiksni trokovi (TFC) -su ukupne obveze poduzea po razdoblju za sve fiksne faktore.Oni ukljuuju:

plaanje kamate na posueni kapital,

izdatke za zakup postrojenja i opreme

poreze na imovinu

plae koje su prema ugovoru fiksne

Ukupni varijabilni trokovi (TVC) -su ukupne obveze poduzea po razdoblju za sve varijabilne faktore koje poduzee koristi.

Varijabilni faktori su svi oni faktori koje poduzee u kratkom rok moe vrlo lako varirati.

U varijabilne trokove su ukljuena:

-davanja za sirovine,gorivo,

-amortizacija (koja se odnosi na koritenje postrojenja i opreme,

-veina trokova rada,

-porezi na promet

Ukupni trokovi (TC) jednaki su zbroju ukupnih fiksnih trokova (TFC) i ukupnih varijabilnih trokova (TVC)

Funkcije jedininih trokova

Prosjeni fiksni trokovi (AFC) jednaki su odnosu izmeu ukupnih fisnih trokova (TFC) i razine proizvodnje Q

Prosjeni varijabilni trokovi (AVC) jednaki su odnosu izmeu ukupnih varijabilnih trokova (TVC) i razine proizvodnje

Prosjeni ukupni trokovi (ATC) jednaki su odnosu ukupnih trokova (TC) i razine proizvodnje (Q)

Granini trokovi (MC) izraavaju promjenu ukupnih trokova (((C) ili promjenu ukupnih varijabilnih trokova (((VC) po jedinici promjene proizvodnje

Granini troak nam kazuje koliko e se poveati ukupni troak ako se proizvodnja povea za jednu jedinicu.

Ovaj podatak je vaan pri donoenju odluke o isplativosti poveanja proizvodnje s obzirom na zahtjev da prirast trokova mora biti vei od prirasta prihoda,odnosno od prodajne cijene proizvoda

Primjer:u zoni do 7 jedinica (brodova) isplati se poveati proizvodnju sve dok su granini trokovi manji od cijene proizvoda.MC