Nostradurus Zagrebaki

EKONOMIJA ZAJEDNICE I

DEMOKRATSKO DRUTVO

1. Izdanje

Predgovor 1. izdanju

Ova knjiga je namijenjena svim starosnim grupama, obinim ljudima, revolucionarima i svima koji ele

napraviti dobre promjene u drutvu. Svrha objave je tona edukacija o temeljnim ekonomskim i drutvenim odnosima u jednoj dravnoj zajednici radi poticanje na razmiljanje kako uiniti ivot boljim.

Najbitnije je podizanje kompetentnost (razinu znanja) ljudi tj. prvenstveno biraa da bi isti mogli kvalitetno procjenjivati to je dobro, a to loe za njih same ili za cijelo drutvo.

Ekonomija zajednice poznata je u strunim krugovima kao makroekonomika. Ona je kljuna. Pogrene politike odluke u sferi ekonomije zajednice prvenstveno vode u financijske, a kasnije i gospodarske probleme koji se najvie odraze na prosperitet velike veine stanovnika.

Interes velike veine stanovnika se moe zatiti samo preko demokratskih odluka tih istih ljudi. A, da bi oni mogli shvatiti kako e se njihove odluke reflektirati na njihov ivot, moraju poznavati upravo osnove ekonomije zajednice.

Znanje koje se ovdje iznosi je prikupljeno oieno je od obmanjujuih ekonomskih i politikih teorija te se u jednostavnim primjerima pokazuje njegova tonost i istinitost. I to je u biti najvanija svrha izdanja ove knjige. Obrana od utjecaja strunih prodavaa pogrenih rjeenja je jedino mogua uz ispravnu temeljnu edukaciju.

U drugom dijelu se bavimo analizom javnog interesa i ouvanja demokracije.

Sadraj ove knjige ili njegovi dijelovi su potpuno besplatni za daljnje umnaanje i koritenje bez navoenja imena autora. Zabranjeno je mijenjati sadraj.

Zahvaljujem se mnogim forumaima (Somied, Erdedi, Winetuo, Jung-fu, Stojan Nenadovi, korisnik8563, itd.) koji su mi pomogli da skupim ovo znanja i da ga podijelim sa vama.

Nostradurus Zagrebaki , 17.07.2015.

Sadraj

Uvod 5

1. Osnovne zakonitosti u ekonomskoj zajednici 6

1.1 Nejednaka razmjena kod stalne koliine predmeta razmjene 7

1.2 Nejednaka razmjena u kombinaciji sa ujednaenom kod stalne koliine predmeta razmjene 9

1.3 Nejednaka razmjena kod poveanja koliine predmeta razmjene 10

1.4 Nejednaka razmjena kod manjeg poveanja koliine predmeta razmjene 13

1.5 Nejednaka razmjena djelomino ponitena selektivnim dodavanjem predmeta razmjene 16

1.6 Nejednaka razmjena potpuno ponitena selektivnim dodavanjem predmeta razmjene 19

1.7 Nejednaka razmjena kod znatnog poveanja koliine predmeta razmjene 21

1.8 Nejednaka razmjena kompenzirana pozajmicom kod stalne koliine predmeta razmjene 23

1.9 Analiza primjera razmjene 28

1.10 Usporedba primjera i stvarne ekonomije 28

1.11 Osobne financije 29

1.12 Financiranje zajednice 31

2. Demokratsko drutvo 32

2.1 Zamke demokracije 32

2.1.1 Znanje demosa naroda 32

2.1.2 Javni interes 33

2.1.3 Predstavljanje naroda 33

2.1.4 Sankcije i kazne u demokraciji 34

2.2 Drutveno ureenje i zatita javnog interesa 34

2.3 Socijalno raslojavanje u demokratskom drutvu 35

2.4 Principi izigravanja demokracije i javnog interesa 36

2.4.1 Donoenje pogrenih rjeenja 36

2.4.2 Ukidanje dobrih rjeenja 36

2.4.3 Uvoenje promjena koje vode u pojaavaju socijalno raslojavanje 37

2.4.4 Pogodovanje krupnom kapitalu 37

2.4.5 Loe provoenje zatita okolia i dozvoljavanje trovanje zemlje vode i zraka 37

2.4.6 Dozvoljavanje drugim dravama ili privatnim tvrtkama da besplatno koriste resurse drutva 37

2.4.7 Neprocesuiranje kriminalnih aktivnosti 37

2.4.8 Korupcija pogodovanje 37

2.4.9 Unitavanje drutvenih tvrtki i ne osnivanje novih 38

2.4.10 Dozvoljavanje promocija (irenje) ideja protivnih javnom interesu 39

3. Prilozi 31

3.1 Politika korupcija 40

3.1.1 Lani borci protiv korupcije 40

3.1.2 Borba protiv politike korupcije put u bolje drutvo 41

3.1.3 Primjeri politike korupcije 41

3.1.4 to nam je initi? 42

3.1.5 Primjena direktne demokracije 42

3.2 Sloboda i drutvo blagostanja 43

3.2.1 Apsolutna sloboda 43

3.2.2 Organizirano drutvo 43

3.2.3 Raslojavanje u drutvu 44

3.2.4 Drutvo blagostanja 44

3.2.5 Porezi u drutvu 46

3.2.6 Kvaliteta i standard ivota 46

3.2.7 irenje drutva 46

3.2.8 Vladanje drutvom 47

3.2.9 Zakljuci 47

3.3 Lana dilema: Politika desnica ili ljevica 48

3.3.1 Lano lijeve stranke 48

3.3.2 Desnica 51

3.3.3 Jedinstvo i prosperitet 51

3.4 Balansirani proraun i porezna politika 52

3.5 Drutveni vodi 52

Pogovor 56

Uvod

to odreuje kvalitetu ivota svakog pojedinca u zajednici? To je mogunost prvenstveno opstanka uz to manje rada i do to boljeg ivota. Vie faktora utjee na krajnji rezultat:

Klima

Zemaljski resursi voda, ume, polja, rudno blago, biljni i ivotinjski svijet, energija

Organiziranost ljudi

Tehnoloka razvijenost

Oneienje okoline

Mogunost obrane od neprijatelja

Raspodjela plodova rada

Svaki faktor od poetka je bitan za kvalitetu ivota pojedinaca u zajednici. Sve faktore moemo lako objasniti osim raspodjela plodova rada. Razlog za to nije u nedokuivosti tog znanja, nego u njegovom namjernom skrivanju od velike veine. Kako posljednji u nizu, on takoer odreuje kvalitetu ivota, ali na nain da se nekim pojedincima kvaliteta ivota umanjuje da bi se nekim pojedincima kvaliteta ivota podigla.

Tokom povijesti se promijenilo mnogo drutvenih ureenja. Meutim, pitanje raspodjele plodova rada ostaje i dalje aktualno. Pravednu raspodjelu plodova rada je teko postii, pogotovo ako to niti nije tema kojom se bavi drutvo. Put ka boljem drutvu je mogu tek shvaanjem uzroka tj. naina kako se razvija nejednakost tj. razliita raspodjela plodova rada.

Prvi korak u tome je razumijevanje stvaranja klasa (skupina pojedinaca) koje imaju odreene privilegije u odnosu na prosjene lanove zajednice. To se moe postii privolom veine, silom (porobljavanjem, kolonizacijom) ili manipulacijom preko zakona. I moda je manipulacija preko zakona najbolja verzija za odranje sustava koji stvara nejednakost i rui kvalitetu ivota mnogih pojedinaca. U zakonu moe ozakonjen klasni sustav, premda moe isto tako biti i deklarativno besklasni sustav sa odredbama koje omoguavaju neravnomjernu raspodjelu plodova rada.

Osnovni princip neravnomjerne raspodjele plodova rada je da se uvijek daje manje vlastitih plodova rada u zamjenu za vie tuih plodova rada. Razmjena plodova rada bitno utjee na razliitu kvalitetu ivota. Jasno je da ljudi koji nisu sposobni da se sami skrbe za sebe moraju uzimati tue plodove rada. To znai da zajednica radnu nesposobnost mora poravnati oduzimanjem dijela plodova rada od ljudi koji su radno sposobni. Radna nesposobnost moe biti posljedica uroene mane, ozljede, bolesti ili starosti. Ipak radno nesposobni nisu ti koji bitno kvare raspodjelu plodova rada (ako izuzmemo one koji su svoju radnu nesposobnost pretvorili u unosan posao). Moemo vidjeti kako robna razmjena (trgovina) lako vodi u neravnomjernu raspodjelu plodova rada kada su u pitanji potpuno radno sposobni.

Kada bi svaki pojedinac mogao postii potpunu neovisnost od drugih i dijeliti (razmjenjivati) svoje vikove proizvodnje sa drugima, on bi tada bio slobodan od iskoritavanja drugih. Svatko bi mogao stvoriti to mu treba za ivot. Problem je to danas ne postoji tehnoloka razvijenost koja bi to omoguila.

Specijalizacija proizvodnje roba i usluga za sobom vue obaveznu robno-uslunu razmjenu. I bez obzira da li se u razmijeni koristi novac (univerzalno sredstvo razmjene) ili ne, razmjena (trgovina) lako stvara neravnomjernu raspodjelu plodova rada. To je znatno lake kada je u pitanju robno-novana razmjena.

Prvi dio knjige e se baviti temeljnim zakonitostima u robno-novanoj razmjeni i pokazivanjem kako je razmjena ta koja stvara preraspodjelu plodova rada te kao posljedicu socijalnu razliitost pojedinaca bez obzira na njihovu radnu sposobnost. Specijalizacija i razmjena mogu, umjesto da oekivano poboljaju kvalitetu ivota lanova zajednice, u konanici stvoriti suprotne efekte. Razumijevanje kako nastaju loi efekti u zajednici je prvi korak na putu za kasnije donoenje ispravnih rjeenja.

Izrada temeljnog udbenika makroekonomike i demokracije nije teak zadatak, ako se ima sve bitne injenice. Zbog toga je mogue napisati takav udbenik i bez (loe) slubene naobrazbe. Ostaje samo pitanje slubene prihvaenosti takvog udbenika. Kako ova knjiga namjerava biti izvor ispravnog znanja, sigurno je da e se nai na udaru mnogih nekompetentnih znanstvenika i onih koji se smatraju strunjacima.

1. Osnovne zakonitosti u ekonomskoj zajednici

Ekonomija zajednice se razlikuje od ekonomije pojedinca ili poduzea u meupovezanosti subjekata razmjene. Meupovezanost u unutranjem novanom poslovanju moemo prikazati u slijedeim jednostavnim primjerima.

1.1 Nejednaka razmjena kod stalne koliine predmeta razmjene

Zamislimo da imamo malu zajednicu od troje djece. Svako dijete ima na poetku odreeni broj pikula: Stjepan 12, Svemir 5 i Petra 9. Ukupan broj pikula je 26 te se on ne mijenja tokom razmjene.

Slika 1

Sada zamislimo da Stjepan daje dvije pikule Svemiru, Svemir tri pikule Petri, a Petra 5 pikula Stjepanu.

Slika 2

Nakon te razmjene Stjepan ima 15, Svemir 4, a Petra 7 pikula. Moemo vidjeti to e se dogoditi dalje, ako se eli nastaviti sa razmjenom u istim koliinama.

Slika 3

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikuledaje 5pikula

Stjepan15 pikula

Svemir4 pikule

Petra7 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikuledaje 5pikula

Stjepan nakon nove razmjene ima 18, Svemir 3, a Petra 5 pikula. Idemo nastaviti istu razmjenu.

Slika 4

Dobivamo slijedee stanje.

Slika 5

Sada Stjepan ima 21, Svemir 2, a Petra 3 pikule. Idemo nastaviti jednako. Svemir ne moe dati tri pikule Petri dok ne dobije barem 1 pikulu od Stjepana. A Petra ne moe dati 5 pikula Stjepanu dok ne dobije barem dvije pikule od Svemira. Razmjena je sada uvjetovana i prvim potezom Stjepana.

Ukupan broj pikula u zajednici je i dalje isti (26), ali je razmjena zapala u manji problem koji svojom inicijativom moe rijeiti Stjepan. Stjepan je u razmjeni poveao broj pikula za 9, Svemir je smanjio za 3, a Petra smanjila za 6. Stjepanova dobit u pikulama je jednaka zbroju gubitka pikula Svemira i Petre. 9=3+6. On ima najvie pikula te on nema nikakav uvjet da bi obavio svoju razmjenu.

Slika 6

Nakon nove razmjene Svemir e imati 1 pikulu. Dvije dobiva od Stjepana i tri daje Petri (2+2-3=1). Petra e imati isto jednu pikulu. Tri dobiva od Svemira i 5 daje Stjepanu (3+3-5=1). Stjepan e imati 24 pikule. Dvije daje Svemiru i 5 dobiva od Petre (21-2+5=24).

Slika 7

Stjepan18 pikula

Svemir3 pikule

Petra5 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikuledaje 5pikula

Stjepan21 pikula

Svemir2 pikule

Petra3 pikule

Stjepan21 pikula

Svemir2 pikule

Petra3 pikule

daj

e 2

pikule

daje 3

pikuledaje 5pikula

Stjepan24 pikule

Svemir1 pikula

Petra1 pikula

Razmjena pikula je i dalje mogua uz Stjepanovu inicijativu. Meutim, Petra vie ne moe dati 5 pikula. Stjepan e dati Svemiru dvije pikule te e Svemir imati 3 pikule koje e onda dati Petri. Petra sa te 3 pikule ima ukupno 4 i samo 4 moe dati Stjepanu. Idemo u razmjenu.

Slika 8

Nakon nove razmjene Svemir vie nee imati pikula. Dvije dobiva od Stjepana i 3 daje Petri (1+2-3=0). Petra e isto nee imati pikula. Tri dobiva od Svemira i 4 daje Stjepanu (1+3-4=0). Stjepan e imati 26 pikula. Dvije daje Svemiru i 4 dobiva od Petre (24-2+4=26). Na slijedeoj slici (9) se moe vidjeti novo stanje.

Slka 9

Premda Svemir i Petra nemaju pikula, razmjena pikula je i dalje mogua uz Stjepanovu inicijativu. Meutim, Petra vie ne moe dati 5 pikula, a niti Svemir vie ne moe dati 3 pikule. Stjepan e dati Svemiru dvije pikule te e Svemir imati samo te dvije pikule koje e onda dati Petri. Petra e imati te dvije pikule te ih moe dati Stjepanu. Idemo u razmjenu.

Slika 10

Nakon nove razmjene nema promjene u posjedu. Moemo zakljuiti slijedee:

Stjepan vie ne moe poveavati broj pikula jer ih ima sve

Svemir i Petra vie nemaju pikule i samo ih u trenutku razmjene na kratko posjeduju.

Na poetku je Stjepan imao navie, a Svemir je imao najmanje pikula.

Stjepan je poveavao svoj broj pikula iz razloga jer je uvijek manje davao, nego je primao.

Svemir i Petra su ostali bez pikula jer su ih stalno vie davali nego primali.

Dva posljednja zakljuka se lako mogu provjeriti tako da se napravi drugaija razmjena. Uvijek e onaj tko u razmjeni radi sa dobitkom u razmjeni poveavati posjed pikula, a oni koji u razmjeni rade sa manjkom e smanjivati posjed pikula. Oni koji bi imali jednak broj danih i primljenih pikula, bi zadrali jednak posjed pikula (bilo koji ukljuujui i nulu). I to se dogaa Svemiru i Petri na slici 10. gdje oni bez obzira na broj novih razmjena zadravaju svoje stanje na nuli.

Stjepan24 pikule

Svemir1 pikula

Petra1 pikula

daj

e 2

pikule

daje 3

pikuledaje 4pikule

Stjepan26 pikula

Svemir0 pikula

Petra0 pikula

Stjepan26 pikula

Svemir0 pikula

Petra0 pikula

Ima jo jedan vaan zakljuak:

U ovoj razmjeni nitko nije stvorio dug prema nikom jer nije bilo posuivanja, a niti nije ni bilo uvjetovanja da se zadri jednak broj pikula.

1.2 Nejednaka razmjena u kombinaciji sa ujednaenom kod stalne koliine predmeta razmjene

Moemo pokazati kako bi ila drugaija razmjena sa istim poetnim stanjem. U ovom sluaju e Petra jednako primati i davati pikule. Stjepan e vie davati nego primati, a Svemir e vie primati nego davati pikula.

Slika 11 Slika 12

Slika 13 Slika 14

Slika 15 Slika 16

Slika 17 Slika 18

Svi zakljuci koje smo ve naveli su se potvrdili. U ovoj sluaju je Svemir primao vie pikula, a davao manje. Nije skupio sve jer je Petra primala i davala isto te nije mijenjala broj pikula u posjedu. Svemir ima toliko vie pikula koliko ih Stjepan ima manje.

Pitanje koje bi svako dijete postavilo je: Zato djeca nisu to ravnomjernije razmijenila pikule i ili razmjenjivale jednak broj pikula? Zato se poslije situacije na slici 13 nije nastavila ujednaena razmjena kao na slici 19.

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daj

e 4

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan

10 pikula

Svemir7 pikula

Petra9 pikula

daj

e 4

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan8 pikula

Svemir9 pikula

Petra9 pikula

daj

e 4

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan6 pikula

Svemir11 pikula

Petra9 pikula

daj

e 4

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan4 pikula

Svemir13 pikula

Petra9 pikula

daj

e 4

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan2 pikule

Svemir15 pikula

Petra9 pikula

daj

e 4

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan0 pikula

Svemir17 pikula

Petra9 pikula

daj

e 4

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan0 pikula

Svemir17 pikula

Petra9 pikula

daj

e 2

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Slika 19

Prvo bi djeca morala znati koliko svatko od njih ima pikula te onda odluiti da li neki trebaju davati vie nego to primaju, da neki trebaju primiti vie nego to daju ili da neki trebaju davati jednako koliko primaju. To bi vodilo prema veoj jednakosti djece u vezi posjeda pikula. A kad se postigne priblina jednakost, dalje bi je odravali jednakomjernom razmjenom (jednako davanje i primanje) pikula.

Naravno, ta ujednaenost se moe pretvoriti u nejednakost im se izgubi balans u davanju i primanju.

1.3 Nejednaka razmjena kod poveanja koliine predmeta razmjene

Zamislimo da sada imamo malu zajednicu od troje djece i proizvoaa pikula. Svako dijete ima na poetku odreeni broj pikula: Stjepan 12, Svemir 5 i Petra 9. Ukupan broj pikula na poetku je 26.

Slika 20

Sada zamislimo da Stjepan daje dvije pikule Svemiru, Svemir tri pikule Petri, a Petra 5 pikula Stjepanu. Proizvoa pikula e svakom djetetu dati po dvije nove pikule u ciklusu razmjene.

Slika 21

Svemir e nakon prve razmjene i primanja poklona imati: 5-3+2+2=6 pikula. Stjepan e imati: 12-2+5+2=17 pikula. Petra e imati: 9-5+3+2=9 pikula. Novo stanje nakon prve razmjene je na slici 22.

Stjepan8 pikula

Svemir9 pikula

Petra9 pikula

daj

e 2

pikule

daje 2

pikuledaje 2pikule

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

Slika 22

Nastavimo sa razmjenom i primanjem poklonjenih pikula jo nekoliko puta.

Slika 23

Slika 24

Slka 25

Stjepan17 pikula

Svemir6 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan27 pikula

Svemir8 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan32 pikule

Svemir9 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan22 pikule

Svemir7 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

Slika 26

Slika 27

Slika 28

Ovakva razmjena sa poklonom ima prednosti. U 7 razmjena je izostao manjak pikula kod Svemira i Petre. Petra je ostala na istom broju pikula. Svemir ih je poveao za 7 na ukupno 12. A najveu koliinu pikula je skupio Stjepan. Poklanjanje pikula u ovom primjeru je rezultiralo osim izostankom smanjenja koliine pikula u posjedu i sa viestruko veim posjedom pikula od poetnog (kod Stjepana). Ukupan broj pikula je povean za 42 (7 puta po 2+2+2) to sa poetnih 26 daje ukupno 68. 12+47+9=68.

Nejednaka razmjena sa ujednaenim dodavanjem predmeta razmjene u ovom primjeru je pomogla nekim sudionicima da ne ostanu bez predmeta razmjene, ali je nekome pomogla da znatno povea koliinu predmeta u posjedu. Ako bi se razmjena nastavila, razlike u posjedu predmeta razmjene e biti sve vee i vee.

Stjepan37 pikula

Svemir10 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan47 pikula

Svemir12 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan42 pikule

Svemir11 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon2 pikule

poklon2 pikule

Proi

zvo

api

kula

1.4 Nejednaka razmjena kod manjeg poveanja koliine predmeta razmjene

Moemo ponoviti primjer nejednake razmjene uz manje dodavanje predmeta razmjene. Zamislimo da imamo istu malu zajednicu od troje djece i proizvoaa pikula. Svako dijete ima na poetku odreeni broj pikula: Stjepan 12, Svemir 5 i Petra 9. Ukupan broj pikula na poetku je 26.

Slika 29

Sada zamislimo da Stjepan daje dvije pikule Svemiru, Svemir tri pikule Petri, a Petra 5 pikula Stjepanu. Proizvoa pikula e svakom djetetu dati po jednu novu pikulu u ciklusu razmjene.

Slika 30

Svemir e nakon prve razmjene i primanja poklona imati: 5-3+2+1=5 pikula. Stjepan e imati: 12-2+5+1=16 pikula. Petra e imati: 9-5+3+1=8 pikula. Novo stanje nako prve razmjene je na slici 31.

Slika 31

Nastavimo sa razmjenom i primanjem poklonjenih pikula jo nekoliko puta.

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan16 pikula

Svemir5 pikula

Petra8 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Slika 32

Slika 33

Slika 34

Slika 35

Stjepan20 pikula

Svemir5 pikula

Petra7 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan24 pikule

Svemir5 pikula

Petra6 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan28 pikula

Svemir5 pikula

Petra5 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan32 pikule

Svemir5 pikula

Petra4 pikule

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Slika 36

Slika 37

Slika 38

Slika 39

U ovom trenutku Petra vie nema pikula te vie nee moi smanjivati broj svojih pikula. Umjesto 5 davati e Stjepanu na dalje samo etiri pikule. Tri dobiva od Svemira, a jednu od proizvoaa pikula. Svemiru e i dalje dobivati dvije pikule od Stjepana i jednu od proizvoaa pikula. Stjepan je do sada u svakom krugu razmjene poveavao posjed pikula za 4. Meutim na dalje e poveavati samo za tri. etiri pikule dobiva od Petre, jednu od proizvoaa pikula i dvije daje Svemiru 4+1-2=3. Napravimo jo par slijedeih razmjena.

Stjepan36 pikula

Svemir5 pikula

Petra3 pikule

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan40 pikula

Svemir5 pikula

Petra2 pikule

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan44 pikule

Svemir5 pikula

Petra1 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan48 pikula

Svemir5 pikula

Petra0 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 4pikule

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Slika 40

Slika 41

Sada Svemir i Petra vie ne mijenjaju broj pikula nakon razmjene, a Stjepan stalno poveava posjed pikula upravo za koliinu poklonjenih pikula. Zbog toga to daje manje nego to prima pikula, u sluaju kada se se broj pikula poveava, Stjepan postie najveu dobit. Raunski gledano izgleda kao da sve poklonjene pikule na kraju zavre kod Stjepana.

1.5 Nejednaka razmjena djelomino ponitena selektivnim dodavanjem predmeta razmjene

Zadnja dva primjera (1.4 i 1.5) su pokazala da dodavanje pikula moe rijeiti problem gubitka pikula koji je posljedica nejednake razmjene. Moemo napraviti poseban primjer koji bi rijeio gubitak pikula i ostvario minimalni dobitak pikula. Poinjemo od poetnog stanja. Opet imamo malu zajednicu od troje djece i proizvoaa pikula. Svako dijete ima na poetku odreeni broj pikula: Stjepan 12, Svemir 5 i Petra 9. Ukupan broj pikula na poetku je 26.

Slika 42

Sada zamislimo da Stjepan daje dvije pikule Svemiru, Svemir tri pikule Petri, a Petra 5 pikula Stjepanu. Stjepan daje dvije, a prima 5 pikula. On e u razmjeni poveati broj pikula. Zbog toga mu Proizvoa pikula ne treba pokloniti pikule. Svemir daje tri, a prima dvije pikule. Ona tokom razmjene smanjuje broj pikula za jednu. Da bi imao jednu pikulu u dobiti, Proizvoa pikula e mu trebati pokloniti dvije pikule. Petra daje peti, a prima tri pikule. Ona tokom razmjene smanjuje broj pikula za dvije. Da bi bila imala jednu pikulu dobiti, Proizvoa pikula e joj trebati pokloniti tri pikule.

Stjepan51 pikule

Svemir5 pikula

Petra0 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 4pikule

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan54 pikule

Svemir5 pikula

Petra0 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 4pikule

poklon

1 pikula

poklon1 pikula

poklon1 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

Proi

zvo

api

kula

Slika 43

Stjepan e nakon prve razmjene i primanja poklona imati: 12+5-2=15 pikula. Svemir e imati: 5+2-3+2=6 pikula. Petra e imati: 9+3-5+3=10 pikula. Novo stanje nakon prve razmjene je na slici 44.

Slika 44

Nastavimo sa razmjenom i primanjem poklonjenih pikula jo nekoliko puta.

Slika 45

Slika 46

Stjepan21 pikula

Svemir8 pikula

Petra12 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan18 pikula

Svemir7 pikula

Petra11 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan15 pikula

Svemir6 pikula

Petra10 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

Ve nakon tri kruga razmjene (slika 43 do 46) je vidljivo da je je nejednaka razmjena uz kompenzaciju omoguila da sve troje djece ostvare dobitak pikula u razmjeni. Stjepan je i bez poklona ostvarivao vei dobitak od druge djece. Proizvoa pikula je poklanjao 5 pikula. Svemir i Petra su imale po jednu pikulu dobitka, a Stjepan 3 po svakom ciklusu razmjene. Profit djece u pikulama je bi jednak broju poklonjenih pikula. Ovo je vaan zakljuak. Meutim, profit nije ujednaen meu djecom. Nastavimo sa jo nekoliko razmjena.

Slika 47

Slika 48

Slika 49

Slika 50

Stjepan33 pikule

Svemir12 pikula

Petra16 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan30 pikula

Svemir11 pikula

Petra15 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan27 pikule

Svemir10 pikula

Petra14 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

Stjepan24 pikule

Svemir9 pikula

Petra13 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

2 pikule

poklon3 pikule

Proi

zvo

api

kula

to due traje razmjena to svako dijete poveava broj pikula. Stjepan je imao tri puta vie dobiti u pikulama od Svemira i Petre i njegova koliina pikula puno bre raste. Djelomino ponitenje gubitka i stvaranje minimalnog dobitka preko selektivnog poklanjanja kod Svemira i Petre je ostvareno, ali to razmjena dulje traje, zbog razliitosti u dobiti pikula, omjeri broja pikula u posjedu postaju sve vei. A to je posljedica to je dobit u pikulama neravnomjerna (premda jednaka broju dodanih pikula). Ovo je drugi vaan zakljuak. Neravnomjerno rasporeena dobit sa vremenom vodi u velike razlike u posjedu ak i kada je poklanjanjem poniten gubitak onih koji su ga imali. Da li to znai da bi veu ujednaavanje mogli postii tek kada bi poklanjanjem postigli da sve troje djece imaju jednaku dobit u pikulama? Poetna razlika u pikulama bi se zadrala, ali bi imala manju vanost kada svako dijete bude imalo mnogo pikula.

1.6 Nejednaka razmjena potpuno ponitena selektivnim dodavanjem predmeta razmjene

Djelominim ponitavanjem neravnomjerne razmjene smo postigli da djeca ne rade sa gubitkom pikula, ali je sa vremenom dolo do velike razlike u posjedu pikula. Moemo napraviti poseban primjer koji bi rijeio gubitak pikula i izjednaio dobitak pikula. Poinjemo od poetnog stanja. Opet imamo malu zajednicu od troje djece i proizvoaa pikula. Svako dijete ima na poetku odreeni broj pikula: Stjepan 12, Svemir 5 i Petra 9. Ukupan broj pikula na poetku je 26.

Slika 51

Sada zamislimo da Stjepan daje dvije pikule Svemiru, Svemir tri pikule Petri, a Petra 5 pikula Stjepanu. Stjepan daje dvije, a prima 5 pikula. On e u razmjeni poveati broj pikula. Zbog toga mu Proizvoa pikula ne treba pokloniti pikule. Svemir daje tri, a prima dvije pikule. Ona tokom razmjene smanjuje broj pikula za jednu. Petra daje peti, a prima tri pikule. Ona tokom razmjene smanjuje broj pikula za dvije. Najveu dobit ostvaruje Stjepan i to tri pikule. Da bi Svemir ostvario dobit od tri pikule, dok normalno radi gubitak od jedne pikule, Proizvoa pikula mu mora dati 4 pikule (-1+4=3). Da bi Petra ostvarila dobit od tri pikule, dok normalno radi gubitak od dvije pikule, Proizvoa pikula joj mora dati 5 pikule (-2+5=3).

Slika 52

Stjepan e nakon prve razmjene i primanja poklona imati: 12+5-2=15 pikula. Svemir e imati: 5+2-3+4=8 pikula. Petra e imati: 9+3-5+5=12 pikula. Novo stanje nakon prve razmjene je na slici 53.

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

4 pikule

poklon5 pikula

Proi

zvo

api

kula

Slika 53

Poslije slijedee razmjene e biti ova situacija.

Slika 54

A nakon jo 5 razmjena e biti ova situacija. Svako dijete e poveati broj pikula za 15.

Slika 55

I sada to due traje razmjena to svako dijete poveava broj pikula. Svakom djetetu se jednako poveava koliina pikula. Izjednaavanje dobiti u pikulama preko poklanjanja pikula koje e stvoriti jednaku dobit je rezultiralo relativnim smanjenjem razilka u posjedu pikula. Premda je razlika u posjedu pikula ostala ista, ona je u odnosu na ukupni broj pikula u posjedu postala sve manja i manja kako idu ciklusi razmjene. Stjepan i dalje ima 7 pikula vie od Svemira, a Petra i dalje ima 3 pikule manje od Stjepana. Umjesto da izjednaavamo posjed pikula, u ovom primjeru smo omoguili svima da jednako poveavaju posjed pikula to dugorono vodi ka sve manjim relativnim razlikama.

Proizvoa pikula je davao ukupno 9 pikula, a svako od troje djece je ostvarivalo dobit od 3 pikule. Zbrojena dobit djece je jednaka broju poklonjenih pikula. U primjeru 1.2 smo imali stalnu koliinu pikula te smo ujedjaenost posjeda pikula mogli rijeiti samo preraspodjelom pikula i ujednaenjem razmjene pikula. Kada imamo mogunost dodavati pikule, tada se ujednaenost moe postii ujednaavanjem dobiti u razmjeni to dugorono rezultira sve veom relativnom jednakosti u posjedu pikula. Preraspodjela pikula nije potrebna. Rjeenje je bilo samo u ujednaavanju dobiti pikula preko selektivnog poklanjanja. Ovo je jo jedan vaan zakljuak. Da je ista koliina poklonjenih pikula bila jednako raspodijeljena na svako djetete, rezulat bi bio slian primjeru 1.3. Kada bi svako dijete dobivalo puno vie poklonjenih pikula, omjer razlike u dobiti

Stjepan15 pikula

Svemir8 pikula

Petra12 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

4 pikule

poklon5 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan18 pikula

Svemir11 pikula

Petra15 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

4 pikule

poklon5 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan33 pikule

Svemir26 pikula

Petra30 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

4 pikule

poklon5 pikula

Proi

zvo

api

kula

pikula pojedine djece bi sa vremenom napravio jednak omjer u posjedu pikula. Relativni omjer bi ostao isti. Utjecaj uveanja broja pikula moemo pokazati novim primjerom.

1.7 Nejednaka razmjena kod znatnog poveanja koliine predmeta razmjene

Zamislimo da sada imamo malu zajednicu od troje djece i proizvoaa pikula. Svako dijete ima na poetku odreeni broj pikula: Stjepan 12, Svemir 5 i Petra 9. Ukupan broj pikula na poetku je 26.

Slika 56

Sada zamislimo da Stjepan daje dvije pikule Svemiru, Svemir tri pikule Petri, a Petra 5 pikula Stjepanu. Proizvoa pikula e svakom djetetu dati po osam novih pikula u ciklusu razmjene.

Slika 57

Svemir e nakon prve razmjene i primanja poklona imati: 5-3+2+8=12 pikula. Stjepan e imati: 12-2+5+8=23 pikule. Petra e imati: 9-5+3+8=15 pikula. Novo stanje nakon prve razmjene je na slici 58.

Slika 58

Nastavimo sa razmjenom i primanjem poklonjenih pikula jo nekoliko puta.

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

8 pikula

poklon8 pikula

poklon8 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan23 pikule

Svemir12 pikula

Petra15 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

8 pikula

poklon8 pikula

poklon8 pikula

Proi

zvo

api

kula

Slika 59

Slika 60

Slika 61

Slika 62

Svemir je u svakom ciklusu razmjene ostvarivao poveanje broja pikula za 7 (8+2-39), Stjepan za 11 (8+5-2), a Petra 6 (8+3-5). Omjeri u dobiti pikula sa vremenom postaju skoro jednaki omjerima posjeda pikula jer poetna koliina pikula postaje nebitna u ukupno broju. Ujednaenost posjeda pikula se ne postie, ve samo omjer posjedovanja pikula koji ovisi o dobiti pikula koja se ostvaruje. Promjenom u dobiti bi se postepeno promijenili i omjeri u posjedu pikula.

Stjepan34 pikule

Svemir19 pikula

Petra21 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

8 pikula

poklon8 pikula

poklon8 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan45 pikula

Svemir26 pikula

Petra27 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

8 pikula

poklon8 pikula

poklon8 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan56 pikula

Svemir33 pikule

Petra33 pikule

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

8 pikula

poklon8 pikula

poklon8 pikula

Proi

zvo

api

kula

Stjepan67 pikula

Svemir40 pikula

Petra39 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

poklon

8 pikula

poklon8 pikula

poklon8 pikula

Proi

zvo

api

kula

1.8 Nejednaka razmjena kompenzirana pozajmicom kod stalne koliine predmeta razmjene

Zamislimo da sada imamo malu zajednicu od troje djece i banku. Svako dijete ima na poetku odreeni broj pikula: Stjepan 12, Svemir 5 i Petra 9. Banka u poetku nema pikule. Ukupan broj pikula na poetku je 26.

Slika 63

Sada zamislimo da Stjepan daje dvije pikule Svemiru, Svemir tri pikule Petri, a Petra 5 pikula Stjepanu. Stjepan daje dvije pikule Svemiru i dobiva 5 od Petre te ostvaruje 3 pikule dobiti koje polae u banku na tednju. Banka dobiva polog od 3 pikule od Stjepana i pozajmljuje jednu pikulu Svemiru. On gubi jednu pikulu u razmjeni jer daje 3 Petri, a prima samo dvije od Stjapana. Banka preostale 2 pikule pozajmljuje Petri. Ona gubi dvije pikule u razmjeni je Daje 5 pikula Stjepanu, a prima 3 pikule od Svemira.

Slika 64

Sva Stjepanova dobit u pikulama pretvorena u pozajmice Svemiru i Petri kojima su oni kompenzirali gubitak pikula u razmjeni. Stanje u posjedu pikula se nije promijenilo, ali se pojavio dug. Svemir je duan jednu, a Petra dvije pikule Banci. Banka je duna Stjepanu 3 pikule koje je on poloio. U ovom jednostavnom primjeru banka nee stvarati nikakav profit od svog djelovanja. Nakon ciklusa razmjene te Stjepanovog polaganja tednje i pozajmice Svemira i Petre banka uope nema pikula u posjedu. Ona ima dug prema Stjepanu i potraivanja oda Svemira i Petre. Banka je tu obavila funkciju posrednika. U stvarnom svijetu je uloga banke mnogo drugaija i pozajmica se vraa uveana za kamate..

U ovom primjeru je vidljiva povezanost novanog toka. Stjepan je morao svu svoju dobit poloiti u banku da bi banka mogla pozajmicom kompenzirati gubitak Svemira i Petre. Stjepan vie ne posjeduje ostvareni dobitak u pikulama, nego samo obeanje banke da e mu pikule vratiti. Napravimo nekoliko slijedeih razmjena sa kompenziranom pozajmicom.

Slika 65

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

pozajmica

1 pikula

dug 1 pikula

polog3 pikule

tednja 3pikule

pozajmica 2 pikule

dug 2 pikule

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

pozajmica

1 pikula

dug 2 pikule

polog3 pikule

tednja 6pikula

pozajmica 2 pikule

dug 4 pikule

Bank

a

Slika 66

Slika 67

Slika 68

Slika 69

U ovom primjeru ve nakon 6. razmjene dug Svemira i Petre prema Banki prelazi koliinu pikula koju posjeduju. Svemir ima 5 pikua, a ve sad duguje 6. Petra ima 9 pikula, a ve sada duguje 12. Stjepan ima 12 pikula i tednju tj. dug banke od 18 pikula. Banka i dalje nema pikule u posjedu, ali ima ve sada nenaplativa potraivanja od Svemira i Petre.

to ne valja u ovom primjeru? Banka pozajmljuje Svemiru i Petri premda oni nemaju mogunost da vrate pozajmicu. Tj. neko vrijeme posjeduju vie pikula nego to im je ukupan dug. Mmeutim, oni trajno rade sa

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

pozajmica

1 pikula

dug 3 pikule

polog3 pikule

tednja 9pikula

pozajmica 2 pikule

dug 6 pikule

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

pozajmica

1 pikula

dug 4 pikule

polog3 pikule

tednja 12pikula

pozajmica 2 pikule

dug 8 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

pozajmica

1 pikula

dug 5 pikula

polog3 pikule

tednja 15pikula

pozajmica 2 pikule

dug 10 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

pozajmica

1 pikula

dug 6 pikula

polog3 pikule

tednja 18pikula

pozajmica 2 pikule

dug 12 pikula

Bank

a

gubitkom u razmjeni i jasno je da im kompenziranje tog duga pozajmicom od banke nije nikakvo rjeenje. Takoer je pitanje zato Stjepan polae dobit u banku koja je onda posuuje Svemiru i Petri koji je nisu u mogunosti vraati. U stvari, da Stjepan ne polae dobit, Svemir i Petra ne bi imali naina da pokriju gubitak preko pozajmice. Ali isto tako da sve troje djece ne ostvaruje profit u pikulama, ne ni bilo potrebe da netko od njih pozajmljuje pikle. Jer bez profita u pikulama sa jedne strane, nema ni gubitka u pikulama sa druge strane. Nejednaka razmjena ima posljedice koje se ne mogu kompenzirati pozajmicom onima koji stalno stvaraju manjak u razmjeni. Dug koji se tako stvara stalno raste i ne moe se vratiti. Ukupan broj pikula ostaje isti. tednja u banci nije poveala broj pikula (kapital). Dug banke prema tediama sa vremenom (kada dug zajmoprimaca preraste njihov posjed pikula) postaje praktino neotplativ. Banka je pozajmicama samo prikrivala problem nejednake razmjene. Dug Svemira i Petre bi postao otplativ tek kada bi Stjepan u razmjeni poeo raditi gubitak, a Svemir i Petra dobitak. Dobitak koji bi ostvarili bi davali banci za otplatu duga, a banka bi omoguavala Stjepanu da manjak u razmjeni nadomjesti dizanjem ranije poloene tednje. Kako bi Stjepanov manjak bio jednak dobiti Svemira i Petre kojom oni vraaju dug banci, tako ne bi dolazilo do promjene stanja u posjedu pikula. Moemo taj reverzni proces pokazati primjerom koji se nastavlja od slike 69.

Slika 70

Slika 71

Slika 72

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

otplata duga

1 pikula

dug 4 pikule

podizanje3 pikule

tednja 12pikula

otplata duga 2 pikule

dug 8 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

otplata duga

1 pikula

dug 3 pikule

podizanje3 pikule

tednja 9pikula

otplata duga 2 pikule

dug 6 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

otplata duga

1 pikula

dug 2 pikule

podizanje3 pikule

tednja 6pikula

otplata duga 2 pikule

dug 4 pikule

Bank

a

Slika 73

Slika 74

U primjeru otplate duga smo doli do momenta kada je Stjepan potroio svu predhodnu tednju, a Svemir i Petra su vratili dug. Banka je tu bila samo posrednik. Isti proces je mogao biti pokrenut i bez banke. Razlika je samo to bi Petra i Svemir tokom gubitka smanjivali svoj posjed pikula, a tokom vraanja ga poveavali.

to bi se dogodilo da se nastavi dalje na isti nain? Svemir i Petra bi mogli poeti tedjeti, a Stjepan bi morao uzimati pozajmicu.

Slika 75

Slika 76

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

otplata duga

1 pikula

dug 1 pikula

podizanje3 pikule

tednja 3pikule

otplata duga 2 pikule

dug 2 pikule

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

otplata duga

1 pikula

dug 0 pikula

podizanje3 pikule

tednja 0pikule

otplata duga 2 pikule

dug 0 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

polog1 pikula

tednja 1 pikula

pozajmica3 pikuledug 3pikule

polog 2 pikule

tednja 2 pikule

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

polog1 pikula

tednja 2 pikule

pozajmica3 pikuledug 6pikule

polog 2 pikule

tednja 4 pikule

Bank

a

Slika 77

Slika 78

Slika 79

Stjepanov dug je sada vei od posjeda pikula. Kao u poetku ovog primjera, pokazalo se da bez obzira na poetni posjed pikula, da se stalni gubitak pikula ne moe kompenzirati pozajmicom. A kada se stvori dobitak pikula kod jednog ili dvoje djece, tada neko drugo dijete ima manjak pikula u razmjeni.

Banka ne pomae djeci jer se svaka pozajmica mora vratiti i to iz razmjene koja donosi dobit u pikulama. A to znai da neka druga djeca moraju imati gubitak kada je stalna koliine predmeta razmjene. Banka je svojim djelovanjem takorei sakrila uzrok problema te produila razmjenu do trenutka kada je svima oito da oni koji ne ostvaruju dobit u razmjeni nisu u stanju vratiti kredite i da e bankrotirati. U stvarnom svijetu to znai rasprodaju gubitak sve preostale imovine radi namirenja duga.

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

polog1 pikula

tednja 3 pikule

pozajmica3 pikuledug 9pikula

polog 2 pikule

tednja 6 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

polog1 pikula

tednja 4 pikule

pozajmica3 pikuledug 12pikula

polog 2 pikule

tednja 8 pikula

Bank

a

Stjepan12 pikula

Svemir5 pikula

Petra9 pikula

daje

2

pikule

daje 3

pikule daje 5pikula

polog1 pikula

tednja 5 pikule

pozajmica3 pikuledug 15pikula

polog 2 pikule

tednja 10 pikula

Bank

a

1.9 Analiza primjera razmjene

U primjerima 1.1 do 1.8 smo pokazali povezanost i rezultate razmjene pikula. Kod stalne koliine pikula imamo slijedee zakljuke:

Svaka nejednaka razmjena je zavravala loe po djecu koja su ostvarivala gubitke u razmjeni Banka nije mogla pomoi. Nejednakost vodi u akumulaciju pikula kod svih koji rade sa dobiti. Oni koji imaju jednako davanje

i primanje e odrati svoj posjed pikula. Ukupan broj pikula je stalan te akumulacija pikula ima svoju granicu.

Ujednaenje razmjene (uz preraspodjelu posjeda pikula) je jedino dugorono stabilno rjeenje

Kada postoji dodavanje pikula imamo slijedee zakljuke:

Kada se svima dodaje malo, neka djeca i dalje mogu da rade sa gubitkom pikula. Preduvjet da bi to bilo dobro rjeenje bi bio ujednaena razmjena ili malena dobit .

Nejednakost u razmjeni vodi ka pojavi akumulacije pikula. Brzina akumulacija pikula je odreena brzinom dodavanja pikula, ali nije limitirana krajnjim iznosom.

Umjesto ujednaenja razmjene se moe koristiti i selektivno poklanjanje radi izjednaenja dobiti u pikulama (primjer 1.6).

Manje dobro rjeenje za udjednaenje je jednakomjerno poklanjanje vee koliine pikula (primjer 1.7) jer i dalje omoguuje stvaranje nejednakosti.

Najloije rjeenje je poklanjanje pikula kojima se samo pokrivaju gubitci jer se time omoguava onima koji rade dobit u pikulama da znatno poveaju svoj posjed u odnosu na one kojima se pokrivaju gubitci pikula (primjer 1.5).

Omoguava se da stvori dobit u pikulama koja ne mora imati kao posljedicu gubitak pikula kod druge djece tj. kod barem jednog djeteta.

Nejednakost u razmjeni nije problem kada se radi o jednom ciklusu razmjene. Ona postaje pravi problem kada se nejednaka razmjena ponavlja i ima za rezultat gubitak pikula. Sa pravom se postavlja pitanje kako se uope dolo do nekog poetnog posjeda pikula, ako provoenje razmjene ima za rezultat njihov gubitak. I koji je smisao razmjene? Stvari e postati jasnije, ako se primjer razmjene pikula zamijene stvarnom ekonomijom.

1.10 Usporedba primjera i stvarne ekonomije

Moemo izvui usporednice ove djeje razmjene i stvarne ekonomije zajednice i otkriti koje efekte stvara poveznost u razmjeni u stvarnoj ekonomiji. Ve smo izvukli zakljuke na stranici 8 i poglavlju 1.9. Poveznice su sljedee.

Razmjena pikula Prava ekonomijapikule novci

davanje pikula kupnja usluga ili proizvoda - rashoddobivanje pikula prodaja usluga ili proizvoda- prihod

dobivanje vie pikula od danih financijski pozitivno poslovanjedobivanje manje pikula od danih financijski negativno poslovanje

izjednaenje dobivenih i danih pikula poslovanje bez financijskog gubitka ili dobitka

Iz zakljuaka dobivenih iz razmjene pikula se moe vidjeti u sluaju stalne koliine predmeta razmjene da kada jedno od djece eli imati sve vie pikula, da e se u isto vrijeme pikule morati smanjivati kod jednog barem djeteta (primjer na slikama 11 do 18) ili vie djece (primjer na slikama 1 do 9).

U pravoj ekonomiji to (prevedeno na novac) znai da kada jedan subjekt (osoba ili firma) eli pozitivno poslovati tada na drugoj strani jedan ili vie subjekata mora raditi sa financijskim gubitkom. Moramo napomenuti da ovaj zakljuak vrijedi u realnoj zajednici kada je protok novca iz inozemstva u zajednicu jednak protoku novca iz zajednice u inozemstvo te kada se ne ubacuje nova koliina novca. Takvo stanje se nazivamo konstantna (nepromijenjena) koliina novca. Loa karakteristika sustava

konstantne koliine novca se ogleda upravo u tome to novana uteda, koja je posljedica pozitivnog poslovanja, kod nekih mora kod drugih stvoriti isto toliki novani manjak.

U pravoj ekonomiji poduzea i ljudi ne mogu stalno poslovati sa financijskim gubitkom. Kada potroe financijske rezerve (rezerve novca na nuli) oni mogu troiti samo to prihoduju. Meutim, postoje trokovi koje se ne moe pokrivati prihodom jer njihovi iznosi nisu u potpunoj volji subjekta. Tu pripadaju trokovi ivota te trokovi koje namee zajednica radi uea u pokrivanju trokova zajednikih slubi. Ako subjekt ne uspije pokriti sve trokove ni nakon minimiziranja varijabilnih trokova morati e eventualno privremeno prodati dio imovine i pronai drugi posao ili na kraju, kada ostane bez imovine, poeti primati pomo od zajednice. Subjekt je time pao u siromatvo.

Siromatvo, koje smo ovdje konstatirali, je posljedica postizanja stalnog negativnog financijskog rezultata. Postojanje neizbjenih trokova u realnoj ekonomiji spreava pojedince da ih usklade sa svojim prihodima. Takoer, kako smo iz primjera sa pikulama vidjeli, da bi dobit jednih postojala, a da pri tome za posljedicu nema financijski gubitaka kod drugih mora postojati ubacivanje pikula (novca). U primjeru 1.5 je to poklanjanje samo ponitava gubitak, a primjer 1.6 uz vee dodavanje se izjednaava i dobit. Bez dodavanja novca se ne moe ni teoretski zamisliti kompenzacija ostvarene dobit da ona ne ne stvori nekome gubitak. Osim to kompenzacija mora biti minimalno jednaka ostvarenoj dobiti, ona se mora dati onima koji su radili sa financijskim gubitkom. Ovo je dobar uvod u objanjenje osobnih financija.

1.11 Osobne financije

Osobne financije nisu neto to bi svaki pojedinac mogao staviti u eljeno stanje jer osobne financije nisu samo posljedica djelovanja pojedinca, nego i posljedica meuzavisnosti u sustavu. Samim time to je nekome neto prihod, a drugome to isto rashod, sasvim logino je da postizanje da su svaije financije dugorono pozitivne mora postojati ve gore spomenuti uvjet dodavanja novca. Pokazali smo to primjerom 1.5, 1.6. i 1.7. Ako sliku 2 prevedemo u kune dobivamo slijedeu situaciju.

Slika 80

Stjepan ne treba nita mijenjati jer ostvaruje dobit od 3 kune. Ako Svemir pokua rijeiti svoje osobne financije i umjesto da potroi 3 kune kod Petre potroi samo jednu on e biti jednu kunu u dobiti. Meutim, Petra koja bi primila jednu kunu, ne moe troiti vie od jedne kune jer time ide u gubitak pa troi samo jednu kunu. Time Petra ne smanjuje svoj posjed kuna. Na kraju Stjepan prima samo jednu, a ne 5 kuna od Petre. Ako on potroi dvije kune kod Svemira, raditi e sa gubitkom, osim ako ne potroi samo jednu kunu. Svemir koji je namjeravao raditi sa jednom kunom dobiti, na kraju radi bez dobiti. Krajnji rezultat je da nitko ne radi sa novanom dobiti.

Slika 81

Jednostavni primjer je pokazao da bez dodavanja novca, kada se svi rukovode pravilom u osobnim financijama da ne rade sa gubitkom da tada razmjena zavrava tako da nitko ne radi novanu dobit. Gornji primjer je mogao zavriti i sa drugom koliinom kuna u opticaju da je Svemir odluio da troi toliko koliko prima od Stjepana (dvije kune). Tada bi i Petra i Stjepan mogli troiti dvije kune. I u tom sluaju nitko ne radi sa novanom dobiti.

Stjepan12 kuna

Svemir5 kuna

Petra9 kuna

troi

2

kune

troi 3

kune

troi 5kuna

Stjepan12 kuna

Svemir5 kuna

Petra9 kuna

troi

1

kunu

troi 1

kunu

troi 1kunu

Slika 82

Osobne financije ne objanjavaju kako e se postii tednja. tednja jednih te rad bez gubitka drugih se teoretski moe pojaviti tek kada postoji poveanje koliine novca u opticaju. Novac koji dolazi u zajednicu bi morao pokrivati gubitke onih koji bi ih inae stvorili. U slijedeem primjeru predstavljamo zanimljiv primjer. Umjesto da oni koji imaju gubitak dobivaju novce za pokrie gubitka, oni svoje robe i usluge ponu prodavati u inozemstvu da bi pokriti gubitak.

Slika 83

Budui da postoji dotok novca od 5 kuna u zajednicu, mogue je da potujui pravila osobnih financija svi rade sa dobitkom. Stjepan prima 5, a troi dvije kune te je tri kune na dobitku. Svemir prima dvije kune od Stjepana i dvije kune iz inozemne prodaje, a troi 3 kune te je jednu kunu u dobiti. Petra prima 3 kune od Svemira i 3 kune iz inozemne prodaje, a troi 5 kune te je jednu kunu u dobiti.

U primjeru na slici 83. treba pojasniti od kuda dolaze kune inozemnim kupcima tj. kako se moe pojaviti vie kuna od onih koje postoje. Te kune se mogu stvoriti tako to inozemni kupac vlastiti novac promijeni u sredinjoj banci HNB koja je zaduena za likvidnost domaeg trita. Sredinja banka e na ime dobivene strane valute, stranom kupcu stvoriti nove kune. A strani kupac e ih kupovinom kod Svemira i Petre ubaciti u promet. Prodane robe i usluge e zavriti na stranom tritu. To znai da se izgubio odnos izmeu novostvorene robe i novostvorenog novca jer se ne nalaze na istom tritu.

Pogledajmo drugu mogunost da se stvori viak novca i ostvari pozitivno poslovanje svih. Primjer na slici 85 je skoro identian, ali ne zahtijeva inozemno trite. Umjesto inozemnog trita, sredinja banka stvara nove kune i troi ih kod Svemira i Petre na usluge i robe koje e se dalje javno koristiti. Npr. izgradnja kole, ceste, mosta, usluge obrazovanja, lijeenja, itd.

Slika 84

I sada novonastale kune nisu u odnosu prema novonastaloj robi i uslugama jer su robe i usluge van prometa. U primjeru na slici 84 su Petra i Svemir stvorili robe i usluge koje se javno koriste u naoj zajednici i pri tome ostvarili poveanje koliine novca. Ostvarili smo dvije potrebne stvari u dravi. U primjeru na slici 83 smo ostvarili samo jednu dobru stvar poveali koliinu novca. Loa stvar je to smo tu jednu stvar mogli

Stjepan12 kuna

Svemir5 kuna

Petra9 kuna

troi

2

kune

troi 2

kune

troi 2kune

Stjepan12 kuna

Svemir5 kuna

Petra9 kuna

troi

2

kune

troi 3

kune troi 5kuna

troi2 kune

troi

3 kune

Inoz

emno

tri

te

Stjepan12 kuna

Svemir5 kuna

Petra9 kuna

troi

2

kune

troi 3

kune troi 5kuna

troi2 kune

troi

3 kune

Sred

inj

aba

nka

ostvariti i bez prodaje robe i usluga u inozemstvu. Naime, ako se dobivene devize koriste za plaanje robe koja se uvozi, tada se moraju prvo kune zamijeniti u sredinjoj (centralnoj) banki za devize i onda te devize iskoristiti za uvoz. Pri tome e se zamijenjene kune maknuti iz prometa. Polog stranog novca bi morao stalno rasti da bi se poveavala koliina kuna u dravi.

Pri tome si moramo postaviti pitanje: Ako mi nismo znali stvoriti novac prema primjeru na slici 84, kako su svoj novac stvorile strane drave koje kupuju nae proizvode i usluge prema primjeru sa slike 83 jer njihov novac ostaje deponiran kao podloga za izdavanje naih kuna i ostaje van prometa.

Pitanje novog novca u opticaju je bitan dio razmiljanja o osobnim financijama. Objanjenje osobnih financija mora sadravati kljunu stvar kako novi novac ulazi u opticaj i kako djeluje na osobne financije.

1.12 Financiranje zajednice

Iz poglavlja 1.11 o osobnim financijama smo nauili da nam je potrebno poveanje koliine novca jer inae svaka tednja novca (stvaranje profita) mora da na drugoj strani urodi sa jednakim financijskim gubitkom. Za razliku od drugih subjekata, javne slube ne trebaju u svom djelovanju ostvarivati profit, ve je dovoljno poslovanje bez dobitka, ali i bez gubitka.

Neutralno poslovanje javnih slubi u sluaju kada nema dodavanja nove koliine novca bi opet za posljedicu imalo da bi jedan dio subjekata realnog sektora stvarao gubitke kada bi dio njih radio sa zadranim profitom. U tom sluaju imamo nekoliko mogunosti:

A) Ostati e sadanje rjeenje tako da se se gubitak u javnih slubi financira zaduivanjem svih stanovnika. To zaduivanje naravno ne moe biti ni teoretski otplativo, ako drava nema vie izvoza, nego uvoza u visini koja prelazi tekue kamate na dug.

B) Gubitak koji bi inae stvorio dio realnog sektora e se nadoknaivati preko izvoza veeg od uvoza (emisije domaeg novca preko depozita u stranoj valuti). Ovo se danas zagovara kao jedino rjeenje.

C) Javni sektor e raditi sa gubitkom koji e financirati emisijom novca iz sredinje banke uz balansiranu vanjsku robnu razmjenu. Gubitak javnog sektora e biti dobit realnog sektora!

Varijanta A i B

Zagovornici ovih varijanti tvrde da e uspjeti rijeiti da drava ne stvara gubitak i da e to biti podloga da se krene u varijantu B. Varijanta B naravno ne moe biti rjeenje za sve drave to smo pokazali na primjeru osobnih financija. Zamislimo samo da je svaka osoba jedna drava. Zagovaranje tog rjeenja je prebacivanje problema nekome drugom. Neke (mnoge) drave e sigurno raditi bez dovoljnog dotoka novca. A dugorono to vodi u financijske probleme tih drava te migraciju njihovih stanovnika u potrazi za boljim ivotom. Stvara se nestabilnost i provodi ekonomsko iskoritavanje drugih do neizdrivosti.

Sada se postavlja pitanje: Kako i zato drutvo ne rjeava tekuu varijantu A gdje je posljedica pozitivnog poslovanja jednih negativno poslovanje drugih? ini se da se ne eli rijeiti jer ovaj sistem tako omoguava da oni koji imaju dovoljno visoko pozitivno poslovanje da ostvareni viak potroe na otkup imovine ljudi i firmi koje rade sa gubitkom. To znai da svoju financijsku uspjenost pretvaraju u poveanje vlastite imovine. Drugi ljudi je naravno time gube. Sustav koji sada imamo pogoduje uspjenima da preuzimaju imovinu ostalih. Samo preuzimanje na kraju nije rjeenje jer sustav mora i dalje imati gubitnike da bi postojali dobitnici. Pitanje je samo: tko su ti koji e uvijek moi imati gubitke da bi uspjeni ostali uspjeni?

Varijanta C

Ova mogunost ostaje kao jedina koja vodi u stabilni financijski sustav na cijelom svijetu. Meutim, jasno je da emisija novca zavrava u rukama najuspjenijih te da tako malobrojni najuspjeniji imaju i dalje realne anse da se sa vremenom pretvore u vlasnike svega u dravi. Varijanta C bi tako lako spasila dravne financije, ali ne bi spasila privatne. To se vidi iz primjera 1.3 do 1.7. Varijanta C mora imati i rjeenje pravednije raspodjele plodova rada inae se ne razlikuje bitno od rjeenja A i B.

2. Demokratsko drutvo

Demokracija podrazumijeva vladavinu naroda demosa. Narodna vlast bi trebala raditi u svom interesu za interes naroda. A narod ine svi pripadnici drutva. Demokratska vlast bi stoga trebala raditi u interesu svih u dravi. Raditi u interesu svih takoer znai i ne raditi pogodovanje pojedincima ili interesnim grupama na tetu javnom interesu.

2.1 Zamke demokracije

Demokracija na prvi pogled zvui dobro jer se temeljnim zakonom (ustavom) svima garantiraju ista prava i obveze. Meutim, moe li postojati deklarativno demokratsko drutvo koje odstupa od zatite javnog interesa, kao temeljnog interesa svih te tako stvarno biti nedemokratsko? Kako se takva situacija moe dogoditi? Pretpostavke ouvanja demokratskog drutva su:

Narod ima znanje da prepozna pojave koje nisu u javnom (narodnom) interesu.

Predstavnici naroda koji vre dunosti e raditi samo za javnu korist (interes)

Postoji mehanizmi direktnog djelovanja naroda protiv djelovanja suprotnog javnom interesu

Postoje sankcije (kazna) za djelovanje protiv javnog interesa

Postoji jednaka socijalna reprezentativnost predstavnika naroda kao to je sam narod

2.1.1 Znanje demosa - naroda

Znanje naroda je kljuno za ouvanje demokratskog drutva. Ako narod ima znanje tada ne moe biti manipuliran od bilo koga (strunjaka i predstavnika naroda). Bez pravog znanja u narodu je mogue da je svaka inicijativa dobra, ako je prihvati narod.

Teze:

Ako narod nema pravo znanje, najvea vjerojatnost je da se u drutvu dogaati pogrene odluke

Ako se u drutvu dogaaju pogrene odluke, tada i predstavnici naroda ne djeluju u javnom interesu

Ako djelovanje protiv javnog interesa nije sankcionirano, to e potaknuti snage koje djeluju protiv javnog interesa na daljnje djelovanje ne samo protiv javnog interesa, nego i ruenje svih mehanizama koji tite javni interes.

Djelovanje protiv javnog interesa moe biti sankcionirano jedino ako je prepoznato od naroda. Narod je taj koji bira svoje predstavnike. Ako sam narod iz neznanja ne prepoznaje loe djelovanje izabranih predstavnika, on ih nee moi zamijeniti sa boljima. Narod bez pravog znanja nee moi razlikovati loe i dobre predstavnike naroda. I ne samo to. Narod bez znanja ne moe niti znati koje je drutveno ureenje najbolje za javni interes (njegov vlastiti interes).

Jedino rjeenje za postizanje pravog demokratskog drutva je da narod bude obrazovan tonim informacijama. ak i da netko pone da djeluje u najboljem interesu naroda (demosa), zato obino treba vie vremena da se pokau rezultati, mogao bi biti smijenjen od tog istog naroda jer on to ne bi mogao odmah prepoznati zbog vlastitog neznanja.

Trebao bi postojati objektivan udbenik demokracije. Samo je pitanje, da li e ga i kako e ga objaviti oni koji su drutvo odveli daleko od prave demokracije? A da je sve savreno, tada takvog udbenika niti ne bi trebalo. Postoji i pitanje kompetentnosti za izradu takvog udbenika. Jer ako je slubena znanost i kolstvo odgojilo pojedince koji su stvorili nedemokratsko drutvo, to bi znailo da je izostala njihova kompetencija za to gradivo. Slubena znanost i kolstvo su zakazali i time to narod nema znanje za zatitu svog interesa. Zar nije uloga znanosti i kolstva da obrazuju ljude za zatitu prvenstveno javnog interesa? Ako to ne radi, tada radi i protiv samih znanstvenih i kolskih ustanova. Jer znanost i kolstvo takoer pripadaju javnom interesu.

2.1.2 Javni interes

Javni interes je irok pojam koji obuhvaa drutveno korisne objekte, djelatnosti, propise, ustanove, drutveno ureenje i drugo. U demokratskom ureenju bi bilo normalno da javnost (narod) moe direktno odluivati to je javni interes, a to je povreda javnog interesa. Osobito ako vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Pa i direktno izjanjavanje naroda o svom interesu ili njegovoj povredi je takoer javni interes tog naroda. Izostanak tog mogunosti izjanjavanja je povreda javnog interesa.

Od izjanjavanja to je u interesu javnosti je moda vanije izjanjavanje to je krenje javnog interesa. Ima li itko drugi nego narod biti pozvaniji da oduuje da li je ili nije prekren javni interes? Jer ako se javni interes odreuje politikom odlukom, tada se i direktnom politikom odlukom moe javnost izjasniti da li je prekren javni interes.

Kada sve moe biti prekren javni interes? Uvijek kada rezultat odluke (ili zakona) pogoduje pojedincima ili nekoj interesnoj skupini te radi tetu velikoj veini. Krenje javnog interesa u odlukama (zakonima) se naziva politika korupcija. To znai da svako drutvo u kojem je javni interes ugroen postoji politika korupcija. Borba protiv politike korupcije je u stvari borba za zatitu javnog interesa. Javni interes tj. interes naroda je najbolje zatien kada bi narod direktnom politiko odlukom moe izglasati da je prekren javni interes tj. poinjena politika korupcija te time staviti van snage odluke koje kre javni interes.

Zato dolazi do krenja javnog interesa tj. stvaranja politike korupcije? Kljuni faktor je to postoje mnogi pojedinci koji ele iskoristiti odreene pogodnosti prvenstveno radi zadovoljenja svojih interesa bez obzira na tetu javnom interesu. I ne samo to ele iskoristiti pogodnosti, oni ih ele pretvoriti u zakone zajednice. Oni ele prvenstveno iskoristiti zajednicu za svoj interes. U nekim demokratskim dravama se posao pretvaranja privatnih interesa u odluke i zakone pretvorio u legalan posao (lobiranje). Javni interes im vie nije nikakav faktor u poslu.

esto se javnim novcem potpomae privatni sektor. Da li je zbilja javni interes da se potie jaanje privatnog sektora? Da li se time sugerira da jaanje privatnog sektora jaa javni interes? Kako svima u dravi moe pomoi jaanje neke privatne firme? Zato se isti novci ne iskoriste za stvaranje tvrtke u javnom vlasnitvu pa da ona dalje radi sa profitom? Ve po svom karakteru je jasno da davanje javnog novca za potrebe poticanja manjeg broja privatnih poduzetnika predstavlja pogodovanje to je definicija politike korupcije. Statistika otkriva da su milijarde kuna potroene u RH na razne poticaje i da je krajnji globalni rezultat jako lo. Niti je to globalno pomoglo javnom niti privatnom sektoru. Kljuna stvar u svemu je financijska isplativost posla. Analizu smo napravili u poglavlju 1.11 - Osobne financije. Zakljuak je da za pozitivnu financijsku bilancu subjekata i javnih financija mora biti rijeen i dotok novca (bez duga). Ako se to ne postigne, financijske potpore privatnom sektoru su isti ekonomski promaaj. Drutvene posljedice obraujemo u poglavlju 2.2 - Drutveno ureenje i zatita javnog interesa.

2.1.3 Predstavljanje naroda

Narod u demokratskom drutvu svoje interese moe ostvariti direktnim odluivanjem (referendum) ili preko izabranih predstavnika naroda. No zaboravlja se da izabrani predstavnici trebaju reprezentirati i socijalnu strukturu drutva, a ne samo spolnu na koja se esto forsira. Velika je vanost reprezentativnosti naroda u predstavnikom tijelu. Kada je predstavniko tijelo socijalno reprezentativno ono e sigurno bolje brinuti sa ouvanje interese svih socijalnih skupina te e biti manja vjerojatnost da se poini politika korupcija i ide na tetu javnog interesa.

Ako nema socijalne reprezentativnosti, mogue je da e predstavnici naroda biti ljudi koji su postigli viu naobrazbu te imaju bolji materijalni poloaj. Ako se u procesu izbora dozvoljava koritenje privatnih sredstava za promociju, jasno je da oni koji su imuniji imaju prednost ve u startu. To samo po sebi nije problem, ali moe lako da vodi ka stvaranju posebne skupine ljudi koje moemo nazvati (politika) elita. U dobrom demokratskom drutvu bi se elita trebala brinuti o ouvanju i jaanju javnog interesa. Meutim, sa vremenom se moe lako dogoditi da se elita pone brinuti vie za svoj, nego za javni interes. Ako narod nema znanje da prepozna loe djelovanje elite, tada predstavnici naroda mogu preko politike korupcije stvarati pogodovanja pojedincima ili interesnim grupama. Ako pri tome ne postoje niti mehanizmi za direktno djelovanje protiv politike korupcije niti kazne, jasno je da je eliti otvoren put za transformaciju drutva ka manje demokratskom. Velika je vjerojatnost i da e elita pokuati maknuti iz upotrebe to vie alata demokratske kontrole. Primjeri su ukidanje raznih zakona i neprocesuranje kaznenih dijela. Kljuni uzrok za sve je naravno neznanje naroda kako da provede i zatiti vlastiti javni interes. U staroj Grkoj su ljude koji se nisu zanimali za politiku (javni interes) nazivali idiotima. Jer, ako se pojedinac ne zanima za javni interes, lako moe izgubiti prava koja je imao. A da bi svatko mogao dobro braniti zajedniki interes, mora biti o tome na neki nain ispravno obrazovan. Ako postoji elita koja eli natetiti javnom interesu, sigurno je da e i udbenici o demokraciji biti loi i neupotrebljivi za poboljanje demokracije u drutvu.

Elita se lako moe pretvoriti iz zatitnika javnog interesa u manipulatora koji e staviti na prvo mjesto svoje interese i interese onih koji ih financiraju. Ima vie faktora koji pogoduju takvom razvoju dogaaja:

osobni interes pojedinca ili grupe

slabo znanje naroda

mogunost stvaranja interesnog pogodovanja preko izmjene odluka i zakona

homogenost elite (slinost u interesima i socijalnom statusu)

mogunost postizanja velike osobne koristi preko korupcije

izostanak drutvene kontrole i sankcija

dozvoljavanje obnaanja vodeih mandata tokom dueg perioda

donacije privatnih tvrtki

Oigledno je da e osobni interes pojedinca uvijek biti prisutan. Mjere koje bi onemoguile elitu da manipulira moraju sadravati slijedee:

narod treba obrazovati minimalnim znanjem kojim e moi obraniti i zatiti svoje interese.

uvesti dobru borbu protiv politike korupcije

dehomogenizirati predstavnike naroda zahtijevanjem jednake socijalne zastupljenosti kao u narodu

kontrolirati porijeklo imovine

skratiti duinu obnaanja mandata te produenje posebno uvjetovati

izjednaiti reklamnu kampanju svih kandidata na izborima, ograniiti osobne donacije te potpuno zabraniti donacije tvrtki ili organizacija

U poglavlju 2.1 smo nabrojali to je potrebno postii za ouvanje demokratskog drutva. Moemo konstatirati da danas u Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedna od pretpostavki ouvanja demokratskog drutva. Za to je naravno odgovorna elita koja se smjenjuje na vlasti. Meutim, pravi uzrok koji je omoguio to dogaanje je izostanak pravog znanja o demokratskom vladanju. Od loeg i pogrenog znanja sve polazi. Tada narod lako povjeruje zavaravajuim politikim teorijama i ideologijama. Jedino to je sigurno da postoje ljudi koji e uz besplatno ili uz odreenu naknadu plasirati ideje koje idu protiv javnog interesa (interesa svih).

2.1.4 Sankcije i kazne u demokraciji

Svako drutvo bi trebalo imati nain da ispravi mogue greke u ouvanju javnog interesa i da sankcionira sve koji su radili protiv javnog interesa. Uz to naravno mora biti razvijen i sustav otkrivanja povrede javnog interesa. Izostanak jasnog i brzog mehanizma kontrole zatite javnog interesa u nekom drutvu moe upuivati na uznapredovalu politiku korupciju. Naravno, sankcije su potrebne, tek kada je dolo do povrede javnog interesa. Osim kod odluivanja predstavnika naroda moe se takoer dogoditi povreda javnog interesa i kod direktnog odluivanja. Preduvjet za to je loe znanje biraa ili koritenje zavaravajue manipulacije u informiranju. Naravno da tada nema smisla kanjavati birae, ali ima smisla kazniti one koji su navodili birae da pogrean odabir (onaj koji je kasnije doveo do tete javnom interesu).

2.2 Drutveno ureenje i zatita javnog interesa

Ako se radi o demokratskom drutvu, oigledno je da je takvom drutvu treba biti javni interes na prvom mjestu. Zbog toga bi demokratsko drutvo trebalo odabrati drutveno ureenje koje najbolje titi javni interes. Ako se izabere drutveno ureenje kojemu je temeljna osnova privatni interes on e biti u sudaru sa javnim interesom i velika je vjerojatnost da e mnogi uspjeni pojedinci ili privatne tvrtke pokuati preuzeti djelatnosti i imovinu javnog sektora. To je oekivano jer zaraeni kapital moraju negdje ulagati. A najbolje ulaganje je u one poslove koji imaju veliku javnu potranju. Imamo sluajeve ulaganja u zatvore, tramvajska vozila, preistae otpadnih voda, energetiku, distribuciju, luke, aerodrome, vodovod, izvore pitke vode, itd. Takav oblik preuzimanja poslova javnog sektora radi poveanja dobiti uspjenih privatnih tvrtki se naziva javno privatno partnerstvo ili koncesija. Manje agresivni modeli su iznajmljivanje tipa leasing ili prodaja javnih objekata te iznajmljivanje tih istih.

Pitanje je kako je drutvo ostalo bez novca i dopustilo da se na javnom interesu stvara profitabilni posao za imune ulagae? Nije li izdavanje vlastitog novca trebala biti jedan od vanijih javnih interesa? Zato bi demokratsko drutvo odustalo od vlastitog interesa te omoguilo manjini da iskoritava veinu i postaje sve bogatije? Da li je to moda posljedica toga to je poduzetna i bogata manjina uloila novac u odreene narodne predstavnike i politike stranke kako bi ti isti kasnije preko promjena zakona (politikom korupcijom) sprijeili zajednicu da izmeu ostalog i samostalno izdaje vlastiti novac? Oigledno je da je profit od privatnog izdavanja novca kljuan razlog za borbi protiv javnog interesa u toj domeni. Ako izdavanje novca doe iskljuivo u javne ruke, tada javni sektor moe pokriti sve trokove. Izdavanje novca je tu samo sredstvo za dobivanje uea lanova zajednice u ostvarenju javnog interesa. To uee ne moe biti beskonano te tako i izdavanje novca ima svoju granicu iznad koje izdani novac poinje da rui vlastitu vrijednost.

Izdavanje novca u privatnim rukama postoji kao neogranieno izdavanje kredita. Na taj nain se neupuenim ljudima ini da ne postoji izdavanje novca. Meutim, kako je koliina kredita raste, tako raste i zarada od kamata na izdani kredit. Da bi se ta zarada kreditorima otplatila, mora se uzimati sve vei i vei kredit. Kako novac za kamatu (zaradu) nikad nije izdan, tako i takav nain izdavanja novca stvara ekonomsko iskoritavanje (bez kraja) od strane izdavaa kredita.

Da javne institucije provode ovakvu praksu, sigurno je da bi je narod radio pritisak na svoje predstavnike da se ta praksa ukine. To sigurno ne bi bio javni interes jer je okrenut protiv interesa velike veine. Ako je zaraivanje na kreditima (kamatarenje) protiv interesa velike veine, oigledno je da je tu praksu treba ukinuti. Premda banka daje kamatu deponentima novca i time proiruje bazu onih koji imaju svoj interes od tog posla, statistika pokazuje da najvei dio tednje ima mali broj pojedinaca te da na kraju to ne moe biti javni interes.

Koritenje kredita privatnih banaka u drutvu je protivno javnom interesu (zajednikom interesu svih). Jasno je to kada shvatimo da pored onih koji ostvare tednju i dobit na drugoj strani moraju postojati oni koji su se zaduili za istu iznos te tednje i dobiti uveanu za kamate te da je nee moi vratiti. To mogu biti pojedinci, tvrtke, ali i sama zajednica. Svi oni su osueni na gubitak svoje imovine pa tako i zajednica. Pa naravno da gubitak zajednike imovine ne moe biti od javnog interesa.

Ponovno preuzimanje izdavanja novca bez stvaranja duga je javni interes koji bi mogao imati za posljedicu da se mnoge dosadanje privatne djelatnosti pretvore (otkupe) u drutvene. Javni interes bi se mogla proiriti, a korist bi imali svi. Tu se postavlja pitanje: da li je javni interes vaniji od privatnog interesa malobrojnih bogataa. Da li je drutvo tu da bi uglavnom sluilo bogatima ili drutvo postoji da bi sluilo svima. Tu dilemu mogu rijeiti samo tono obrazovani lanovi drutva. I to je osnovna dunost svakog lana da se ispravno obrazuje da bi bio koristan sebi i drugima.

2.3 Socijalno raslojavanje u demokratskom drutvu

Socijalno raslojavanje ne moe biti interes svih u demokratskom drutvu. To znai da socijalno raslojavanje nije javni interes. Pogotovo to je krajnji rezultat socijalnog raslojavanja da velika veina ima sve manje posjeda, dok u isto vrijeme sve manji broj ljudi ima sve vie.

Socijalno raslojavanje je najee dugotrajna pojava i najee na samom kraju narod shvati da je izigran. Princip socijalnog raslojavanja je jednostavan i bazira se na tome da odreena grupa ljudi unutar zajednice trajno postie visoku dobit od svoje djelatnosti te je dalje ulae u visokoprofitabilne poslove. Moemo to nazvati i sposobnou zgrtanja bogatstva. Kapitalizam je drutveno ureenje u kojem je sposobnost zgrtanja bogatstva temeljna vrlina.

U poglavlju 1 - Osnovne zakonitosti u ekonomskoj zajednici smo na jednostavnim primjerima pokazali kako nastaje je akumulacija novca, a posljedino tome i akumulacija bogatstva. Zadnja knjiga koja govori o tome je Kapital 21 stoljea Tomasa Piketty-a. On je analizirao statistike podatke i zakljuio da je vei prinos od kapitala nego od rada stvorio prelijevanje bogatstva u ruke malog broja bogatih kapitalista. A zakljuak knjige je da je potrebno uvesti progresivni porez na kapital (imovinu). Ta je knjiga dobila veliku popularnost. Meutim, moemo zakljuiti i da se tom knjigom skriva injenica da je postignuto socijalno raslojavanje bilo protiv (javnog) interesa svih u demokratskom drutvu i da kapitalizam kao ureenje slui prvenstveno interesima bogate manjine. Knjiga Tomasa Piketty-a je dobar primjer kako se za dobru zaradu promoviraju ideje koje nisu u javnom interesu. Jer bez obzira na odlinu analizu, autor u zakljuku predlae loe rjeenje. Tim rjeenjem se zadrava socijalno raslojavanje i pokuava ga se ograniiti progresivnim oporezivanjem. Progresivno oporezivanje ne moe smanjiti socijalno raslojavanje, nego samo proiriti broj neto manje bogatih umjesto manjeg broja super bogatih. Slinih ideja da se povea broj manje bogatih, a smanji mogunost ekstremnog bogaenja imamo i od naih domaih autora. Gospodin Pak Kainari je u svojem rjeenju predloio da se poduzetnicima ogranii broj radnika na 100.

2.4 Principi izigravanja demokracije i javnog interesa

Temeljni i osnovni principi izigravanja javnog interesa te izigravanja vladavine naroda (demokracije) su:

donoenje novih rjeenja (odluka, zakona, sporazuma) koja e se dugorono pokazati pogrenima i tetnima za javni interes.

Vodi se pogrena makroekonomska i vanjska politika

Izdavanje novca se preputa u privatne ruke (privatnim bankama)

Ne rjeava se stalni negativan rezultat u vanjskotrgovinskoj razmjeni

Sva dobra rjeenja se zabranjuju ili ukidaju bez ikakve zamjene.

Favoriziraju se rjeenja koja vode u socijalno raslojavanje

Pogoduje se krupnom kapitalu

Loe se provodi zatita okolia i dozvoljava trovanje zemlje vode i zraka

Dozvoljava se drugim dravama ili privatnim tvrtkama da besplatno koriste resurse drutva

Ne procesuira se kriminalna aktivnost

Radi se korupcija pogodovanje

Ne osnivaju se i unitavaju drutvene tvrtke

Dozvoljava se promocija (irenje) ideja protivnih javnom interesu

itd.

2.4.1 Donoenje pogrenih rjeenja

To je temeljni princip izigravanja javnog interesa i demokracije koji je poznat skoro svima. Princip produkcije niza pogrenih rjeenja se bazira na primjeni nestabilnog makroekonomskog modela. Kljune odrednice tog modela su:

Preputanje izdavanja novca privatnim bankama

Ne rjeava se stalni negativan rezultat u vanjskotrgovinskoj razmjeni

Dozvoljava se veliko socijalno raslojavanje (kao posljedica loe podjele plodova rada)

Nemogue uz gornje postavke donositi bilo kakva rjeenja na drugim poljima jer ove postavke vode u bankrot drutva i postepeno preuzimanje imovine i resursa drave u ruke bogatih domaih i stranih pojedinaca i tvrtki. Kada se uspostavi ovakav makroekonomski model, sve druge odluke u drutvu u konanici nemaju mogunost da se pokazu ispravnima. To je model ekonomskog osiromaenje velike veine u drutvu. Time je 100% protiv javnog interesa i odranja demokracije. Zajednika narodna imovina e se rasprodati i postati privatna. Narod e postati ovisan o volji bogatih pojedinaca. To nikako nije vladavina naroda nego teko iskoritavanje i izigravanje demokracije koje zavrava u ekonomskom porobljavanju.

2.4.2 Ukidanje dobrih rjeenja

Ukidanje mnogih dobrih rjeenja se najee provodi pod raznim izlikama:

Nepotrebnosti

Slobodi trgovine

Poveanja koristi za drutvo

Poveanja zaposlenosti

Olakanja ivota

Racionalizacije i optimizacije

Korisnosti

Stabilnosti

itd.

Mnoga dobra rjeenja se ukinu tako rei preko noi. A posljedice koje se jave kasnije, teko se povezuju sa tim promjenama. Osobito, ako je provedeno mnogo raznih promjena.

2.4.3 Uvoenje promjena koje vode u pojaavaju socijalno raslojavanje

Sigurno je da poveano socijalno raslojavanje ne moe biti interes svih, a pogotovo ne veine koja e najvie osjetiti poveanje socijalnih razlika. Budui da je poveanje socijalnih razlika krajnji rezultat mnogih odluka koje idu protiv javnog interesa i da do poveanja socijalnih razlika dolazi postepeno, teko se vidi direktna veza izmeu uzroka i posljedice. To olakava uvoenje loih promjena i onemoguava laku detekciju tonog uzroka.

2.4.4 Pogodovanje krupnom kapitalu

Pogodovanje stranom krupnom kapitalu se obino radi zbog transfera tehnologije. To je donekle opravdano jer donosi korist drutvu. Meutim, ugovor bi morao biti tako sklopljen da privatna tvrtka ostvaruje dobit u robi (proizvodu) ili domaoj valuti kojom se mogu kupiti robni vikovi umjesto u devizama. Razlog tome je to isplata zarade stranom poslovnom partneru u devizama vodi u smanjenje deviznih rezervi te u sluaj negativne vanjskotrgovinske bilance do problem nabave robe iz uvoza.

Osim spomenutog transfera tehnologije, esto se govori samo o stranom ulaganju pri emu se rauna da e se pri obavljanju djelatnosti poveati zaposlenost i dijelom napuniti dravni proraun od naplaenih poreza. Meutim, takva ulaganja bi imala smisla, ako bi to povealo izvoz te iz izvozne dobiti namirila i dobit ulagaa. To je naravno mogue i dogaa se, ali se esto dogaa i da strani ulaga ostvaruje dobit bez izvoza i jo sa velikim uvozom. Ukupni ekonomski rezultat je u tom sluaju protiv javnog interesa. Novac se tada odljeva iz drutva i kasnije e se za posljedicu pojaviti besparica i financijska kriza koja e unazaditi ivotni standard i poveati broj nezaposlenih, poveati siromatvo, poveati socijalne razlike i poveati naputanje zemlje u potrazi za boljim ivotom.

2.4.5 Loe provoenje zatita okolia i dozvoljavanje trovanje zemlje vode i zraka

Preputanje poduzetnike aktivnosti uglavnom privatnicima, kojima je p