Embed Size (px)
DESCRIPTION
f
Citation preview
EKONOMIKA POMORSKIH SUSTAVA
I KOLOKVIJ
PITANJA ZA VJEŽBU
1. POMORSTVO MOŽEMO ODREDITI KAO: ____________________________________
___________________________________________________________________
2. POMORSKO GOSPODARSTVO UKLJUČUJE (NABROJATI BAREM 5):
A) ________________________________________
B) ________________________________________
C) ________________________________________
D) ________________________________________
E) ________________________________________
F) ________________________________________
G) ________________________________________
H) ________________________________________
I) ________________________________________
3. OPISATI MEĐUODNOS IZMEĐU RAZVITKA POMORSTVA I GOSPODARSTVA:
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
4. OPISATI DJELATNOST MORSKOG BRODARSTVA I NAVESTI NJENE NOSITELJE:
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
5. MORSKE LUKE SE PRI OBAVLJANJU VLASTITE DJELATNOSTI KORISTE:
A) ____________________________________________________________
B) ____________________________________________________________
C) ____________________________________________________________
D) ____________________________________________________________
6. OPISATI DJELATNOST BRODOGRADNJE:
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
7. DA BI SE POJAVA SMATRALA SUSTAVOM POTREBNO JE ODREDITI KOJE SASTAVNICE:
A) ____________________________________________________________
B) ____________________________________________________________
C) ____________________________________________________________
8. NAJZNAČAJNIJE ODREDNICE SUSTAVA SU (NABROJATI BAREM 5):
A) ________________________________________
B) ________________________________________
C) ________________________________________
D) ________________________________________
E) ________________________________________
F) ________________________________________
G) ________________________________________
H) ________________________________________
9. NAJZNAČAJNIJA NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI SUSTAVNI PRISTUP SU (NABROJATI
BAREM 4):
A) ________________________________________
B) ________________________________________
C) ________________________________________
D) ________________________________________
E) ________________________________________
F) ________________________________________
G) ________________________________________
10. PREMA DEFINICIJAMA SUSTAVA I POMORSTVA, POMORSKI SUSTAV MOŽEMO ODREDITI
KAO:
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
11. S OBZIROM NA KARAKTER ELEMENATA SUSTAVA MOGUĆE JE RAZLIKOVATI KOJE TRI
VRSTE SUSTAVA?
A) ____________________________________________________________
B) ____________________________________________________________
C) ____________________________________________________________
12. ELEMENTE SUSTAVA POMORSKOG PROMETA MOGUĆE JE DEFINIRATI U KOJA DVA
SMISLA?
A) ________________________________________
B) ________________________________________
13. KOJE DJELATNOSTI ČINE HORIZONTALNU STRUKTURU SUSTAVA POMORSKOG PROMETA?
A) ________________________________________
B) ________________________________________
14. KOJI SU VERTIKALNI NIVOI SUSTAVA POMORSKOG PROMETA?
A) ________________________________________
B) ________________________________________
C) ________________________________________
D) ________________________________________
E) ________________________________________
15. KOJE PROMETNE GRANE ČINE HORIZONTALNU STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA?
(NABROJATI BAREM 5)
A) ________________________________________
B) ________________________________________
C) ________________________________________
D) ________________________________________
E) ________________________________________
F) ________________________________________
G) ________________________________________
H) ________________________________________
I) ________________________________________
16. KOJE SU DVIJE NAJVAŽNIJE ZNAČAJKE I ODREDNICE POMORSKOG SUSTAVA KOJE
OTEŽAVAJU NJEGOVO IZUČAVANJE I USMJERAVANJE PREMA ŽELJENOM CILJU?
A) _________________________________________
B) _________________________________________
17. NAKON ISKRCAJA TERETA S BRODA TERETOM SE MOŽE RUKOVATI NA KOJA TRI NAČINA?
A) _________________________________________
B) _________________________________________
C) _________________________________________ 18. S ASPEKATA EKONOMSKE I ORGANIZACIJSKE TEORIJE MOGUĆE JE PROCES UPRAVLJANJA
REALIZIRATI KROZ ČETIRI FAZE:
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
C) ______________________________________________
D) ______________________________________________
19. NAJZNAČAJNIJI SEGMENT UPRAVLJANJA JE ___________________________, A ONO
MOŽE BITI:
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
20. PROCES DONOŠENJA ODLUKA ODVIJA SE U OVIM FAZAMA (NABROJATI BAREM 4):
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
C) ______________________________________________
D) ______________________________________________
E) ______________________________________________
F) ______________________________________________
G) ______________________________________________
21. NOSITELJI CILJEVA POMORSKOG SUSTAVA SU:
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
C) ______________________________________________
D) ______________________________________________
EKONOMIKA POMORSKIH SUSTAVA
II KOLOKVIJ
PITANJA ZA VJEŽBU
1. KOJE DVIJE POVIJESNE POJAVE SU IMALE SNAŽAN UTJECAJ NA RAZVITAK MORSKOG
BRODARSTVA?
A) ____________________________________
B) ____________________________________
2. S ASPEKTA ORGANIZACIJE POMORSKO-PRIJEVOZNOG PROCES, TE EKONOMIKE
BRODARSTVA, TERETNO BRODARSTVO SE DIJELI PREMA NAČINU ISKORIŠTAVANJA NA:
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
C) ______________________________________________
3. KARAKTERISTIKE LINIJSKOG TERETNOG BRODARSTVA:
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
C) ______________________________________________
D) ______________________________________________
E) ______________________________________________
4. PREMA ZEMLJOPISNOM OBUHVATU PUTNIČKO BRODARSTVO MOŽE BITI:
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
5. PODSUSTAVI PUTNIČKOG BRODARSTVA SU:
A) ______________________________________________
B) ______________________________________________
6. PODJELU LUKA MOGUĆE JE IZVRŠITI S OBZIROM NA (NABROJATI BAREM 4):
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
E) _______________________________________________
F) _______________________________________________
7. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET DIJELE SE NA:
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
8. LUKA JE NOSITELJ SLJEDEĆIH TRIJU FUNKCIJA:
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
9. KOJI SU NAJZNAČAJNIJI ČIMBENICI UTJECAJA NA VELIČINU GRAVITACIJSKE ZONE LUKE:
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
10. KOJA SU DVA ZAHTJEVA S KOJIMA SE NEPREKIDNO SUSREĆU TERETNE LUKE U PROCESU
OBLIKOVANJA VLASTITE RAZVOJNE KONCEPCIJE?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
11. ŠTO TREBA IMATI PUTNIČKI TERMINAL ZA TRAJEKTE (NABROJATI BAREM 3):
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
12. KOJE DVIJE FUNKCIJE DEFINIRAJU TERETNU LUKU (TERETNI TERMINAL)?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
13. OPISATI POMORSKO OTPREMNIŠTVO KAO DJELATNOST?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________.
14. KOJE SU DVIJE KATEGORIJE POSLOVA POMORSKOG OTPREMNIKA?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
15. ŠTO SPADA U KATEGORIJU OSNOVNIH POSLOVA POMORSKIH OTPREMNIKA (NABROJATI
BAREM 3)?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
E) _______________________________________________
16. ŠTO SPADA U KATEGORIJU OSTALIH POSLOVA POMORSKIH OTPREMNIKA (NABROJATI
BAREM 3)?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
17. ČIME SE BAVI POMORSKA AGENCIJA KAO GOSPODARSTVENA DJELATNOST?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________.
18. PODJELA POSLOVA POMORSKOG AGENTA:
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
19. BRODOGRADNJA KAO SASTAVNICA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE IMA POSEBICE VAŽNO
MJESTO ZBOG TOGA ŠTO (NABROJATI BAREM 4)?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
E) _______________________________________________
F) _______________________________________________
20. ZAŠTO JE BRODOGRADNJA VAŽNA ZA NACIONALNO GOSPODARSTVO (NABROJATI BAREM
4)?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
E) _______________________________________________
F) _______________________________________________
G) _______________________________________________
H) _______________________________________________
21. NABROJATI PODSUSTAVE BRODOGRADNJE:
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
22. DEFINIRATI NAUTIČKI TURIZAM:
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________.
23. DEFINIRATI I OPISATI MARINU:
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________.
24. S OBZIROM NA OTVORENOST TRŽIŠTU MARINE MOGU BITI:
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
25. PODJELA MARINA PREMA NAČINU GRADNJE MOŽE SE IZVRŠITI NA:
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
26. KOJE DJELATNOSTI ČINE RIBARSTVO?
A) _______________________________________________
B) _______________________________________________
C) _______________________________________________
D) _______________________________________________
Kako se dijele troškovi iskorištenosti kapaciteta?1.Apsolut.fiksni trošk.,2.relativno f.t.
Pročelje luke je popis svih luka s kojima određena luka održava redovne linijske veze.
U ranom feudalizmu razvoj luka pada.
Hansa je savez lučih gradova.Bit saveza je bila suradnja među lukama.
Vrsta definicija luke:A)enciklopedijskog karaktera,B)zakonskog kar.,C)doktrinarnog k.
Osnovne prirodne značajke koje determiniraju razvoj luke:
A)dubina mora uz obalu, B)prostornost kopna u lučkom području
Što je tarifa?A)U užem smislu označavaju sistematski pregled određenih davanja,odno-
sno cijena,B)U širem smislu obuhvaćaju sve propise i uvjete na temelju kojih se utvrđuju
davanja, odnosno cijene.
Načela tarifne politike:A)načelo ekonomičnosti,B)načelo konkurentnosti,C)načelo
platne sposobnosti,D)načelo vrijednosti robe(u izravnoj je vezi s prethodnim načelom)
Funkcije luke su:A)prometna funkcija,B)trgovačka,C)industrijska
Vrste tarifa:A)proporcionalne,B)diferencijalne,C)preferencijalne.
Veličina gravitacijske lučke zone ovisi o:A)privrednoj razvijenosti zaleđa i kopn.prom.
infrastr.kojom je luka povezana sa zaleđ.,B)razvijenosti i opremljen.luke,C)pročelju luke
Metode za određivanje gravitacijske lučke zone:A)geografsko-geometrijska,B)kopn-
eno tarifna,C)metoda stvarnih troškova prijevoza kopnenim prometnicama,D)metoda na
temelju ukupnih troškova prijevoza,E)metoda ocjenjivanja logističkih elemenata.
Da bi se mogla obavljati prom.funkc.u lukama potrebno je udovoljiti kojim zahtjev?
A)adekvatni prekrcajni kapaciteti u lukama,B)kopn.povezanost sa zaleđem,C)pom.veze.
Oblici trgovačke funkcije luke:A)kupoprodaja robe,D)dodatni zahvati na robi koji
povećavaju tržišnu vrijednost robe.
Kapaciteti luke su:A)lučka infrastr.,B)lučka suprastr.,C)lučki uređaji i plovni objekti
Rajonizacija se provodi u lukama za kontejnerski promet i RO-RO promet,tj. primje-
njuje se uglavnom za generalni teret.
Specijalizacija luke je vezana je za određena teh.rješenja, a znači orijentaciju jedne
luke ili određenog dijela luke za prekrcaj ili manipulaciju samo jedne vrste tereta.
Prednosti specijalizacije luka?A)specijalizirani prekrcajni uređaji mogu prekrcati znat-
no veće količine tereta,B)suvremena i specijalizirana oprema u luci omogućava brži i
efikasniji prekrcaj broda,C)smanjenje broja zaposlenih radnika za obavljanje lučkog rada,
D)Org.poslovanja specijaliziranih luka daje veće mogućnosti za primjenu kibernetike.
Nedostaci specijalizacije luke:A)velika početna ulaganja u infrastr.i suprastr.,B)Takve
luke veoma se teško prilagođavaju poremećajima i promjenama na tržištu,C)Specijal.
luke traže visokokvalificirane kadrove koje je prilično teško naći.
Lučka politika je skup mjera kojima pomorska država regulira i determinira razvoj
svoga lučkog sustava, odnosno pojedinih luka u sastavu tog sustava.
Poslovna politika je skup mjera kojima sama luka djeluje na svoj položaj i povećava
svoju važnost na prometnome tržištu.
Vrste mjera poslovne politike:A)vanjske(eksterne)mjere i B)unutrašnje(interne)mjere.
Oblici upravljanja u lukama:A)nacionalno kontrolirane lukeB)luke koje kontrolira drž.
ili pokrajina,C)luke pod grad.upravom,D)luke s autonomnom administr.,E)privatne luke.
Vrste planova u lučkom razvojnom planiranju?A)kratkoročne.,B)srednjor.,C)dugor.
Pokazatelj ekonomičnosti poslovanja(formula):E=Q(količina ili vrijednost
proizvodnje,usluga)/Tr(troškovi).
Ovisno o veličini koeficijenta ekonomičnosti poslovanje može biti? A)ekonomično
(E>1), B)neekonomično (E<1), C)na granici ekonomičnosti (E=1).
Pokazatelj proizvodnosti u luci(formula):P(proizvodnost)=Količina(vrijednost)
učinaka/Količina(vrijednost)uloženog rada.
Koji su ekonomski pokazatelji uspješnosti poslovanja?A)produktivnost,
B)ekonomičnost, C)rentabilnost.
Koji troškovi najviše opterečuju lučko poslovanje?Fiksni.
Što je mikroplaniranje?To je plan svake luke posebno, treba ga uskladiti sa općim
planom razvoja cijelog lučkog sustava.
Kapaciteti skladišta se mjere?A)četvornim metrima,B)kubnim metrima
Podzone gravitacijske lučke zone?A)neposredna,B)nacionalna,C)tranzitna
Četiri čimbenika relevantna za razvoj luke?A)prirod.-geograf.položaj luke,B)prirod.
karakteristike luke,C)tehnička pogodnost luke,D)carinski režim luke,E)politički odnosi
Analiza lučkog prometa vrši se:A)po pravcima kretanja,B)vrstama teretaC)u odnosu
na konkurentne luke.
Uloga luka u gospodarskom i prometnom sustavu?A)središta koordinacije prometnih
grana koje se u njima sastaju,B)robno-prometna središta preko kojih se obavlja transfer
tereta između prom.grana i unutar luka i regiona,C)„amortizeri“za neutralizaciju neravn-
omjernosti u prevoženju pojedinim prom.granama i u distribuciji roba i prom.na tržištu.
Hanzeatski savez je trajao od 13. do 16. stoljeća.
Industrijska funkcija luke je da roba ide u lučko skladište gdje se prerađuje,dorađuje,
ili na neki drugi način oplemenjuje.
Nabroji vrste slobodnih zona u lukama:A)slobodne trgovačke,B)slobodne industrijske
Glavne grupe sudionika u lučkom poslovanju:A)tijela uprave čija je nadležnost vez-
ana za lučki transport,B)privredne subjekte koji obavljaju privredne djelatnosti.
Lučka skladišta dijelimo prema:A)lokaciji,B)načinu izgradnje,C)namjeni,tj.vrsti ter.
Prednosti i nedostatci tranzitnog tržišta lučkih usluga su:•Prednosti:A)čisti devizni
priliv,B)manji fiksni troškovi,C)bolja mogućnost zapošlj.lučkih kapaciteta,•Nedostaci:
A)najnesigurnija grav.zonaB)najjača konkure.,C)problemi kod planiranja budućeg prom.
Osnovne lučke djelatnosti su(nabroji4):A)davanje veza,B)ukrcaj,C)iskrcaj,D)slaganje.
Uzroci specijalizacije luka:A)da bi luke pozitivno obavljale svoju zadaću u prom.lancu,
B)da bi mogle uspješno poslovati,odnosno opstati s obzirom na konkurentne luke.
Što je profitabilnost?Veličina prinosa na ukupno angažiranu imovinu(sredstva)u poslov.
Prednosti industrijske funkcije u lukama?A)povećava se promet i zaposlenost brodara
i luka,B)olakšava se i povećava uključenje države u međunarodnu razmjenu,C)pozitivno
se utječe na privredni razvoj i povećanje nacionalnog dohotka,D)povećavaju se kokuren-
tne sposobnosti industrije smještene u lukama prema istovrsnim industrijama smještenim
u unutrašnjost zemlje,E)uvode se nova tehničko-tehnološka rješenja.
Prema klasifikaciji znanosti u Hrv. u koje se znanstveno područje svrstava tehnologija prometa i kako se definira? Tehnologija prometa prema klasifikaciji znanosti u Hrv. svrstava se u tehničko znanstveno područje, a može se definirati kao znanost koja se temelji na izučavanju tehničkih sredstava, prirodnih bogatstava, ljudskih potencijala i društvenih sadržaja u adekvatnu svladavanju prostorno-vremenskih razlika u prijevozu ljudi, dobara i prijenosu vijesti. Znanstveno se razvija kao opća i specijalna. Zaokruži netočno: Sustav determinističkog tipa je:
a) krut b) određen c) vjerojatan d) elastičan e) točan f) određen ulaz ne daje uvijek isti izlaz g) predvidiv
Što je opća teorija sustava? Opća teorija sustava je znanstvena disciplina koja se bavi izučavanjem sustava i zakonitostima koje vladaju u sustavu. Polazišta opće teorije sustava jesu uzajamna povezanost elemenata u sustavu, svaki element teži postizanju cilja, sustav iz okoline crpi energiju, materiju i informacije, neulaganje energije dovodi sustav u stanje entropije, ostvarenje ciljeva osigurava se putem procesa regulacije itd. Sustavni pristup izučavanju pojava temelji se na sljedećim načelima: načelo kompleksnosti (složenosti)-sustav je cjelina sastavljena od dijelova manje složenosti(podsustava), načelo integralnosti(cjelovitosti)-prilikom oblikovanja podsustava treba se rukovoditi funkcioniranjem cjeline, načelo dinamičnosti(promjenjivosti)-kod upravljanja sustavom treba zadržati nepromjenjive odnose između ključnih elemenata sustava, načelo interdisciplinarnosti-omogućuje cjelovito sagledavanje sustava itd. Objasni podsustav morskog brodarstva. Morsko brodarstvo je gospodarstvena djelatnost kojoj je svrha i cilj organizirani prijevoz putnika i robe morem. Morsko brodarstvo može se promatrati kao cjelovita djelatnost ili kao pojedine podvrste te djelatnosti ako imaju posebno istaknute posebnosti. U tehnološkom smislu osnovni kriterij za podjelu morskog brodarstva su: predmet prijevoza, tipovi broda, način iskorištavanja brodova, i zemljopisni prostor djelovanja. U ekonomskom smislu kriteriji su: tip tržišta, formiranje cijene pomorskog prijevoza(vozarine), organizacija djelatnosti i ekonomski uvjeti poslovanja. S obzirom na predmet prijevoza morsko brodarstvo dijeli se na dvije osnovne skupine: putničko i teretno brodarstvo Što je predmet prijevoza linijskog teretnog brodarstva? Koji je osnovni ugovor o prijevoznim uslugama? Predmet prijevoza linijskog brodarstva je generalni teret koji je često objedinjen u kontejnerima. Okupljanje tereta olakšava planiranje iskoristivosti brodskog prostora i ubrzava postupke ukrcaja i iskrcaja broda. Osnovni pisani ugovor za prijevozne usluge u linijskom brodarstvu obično je teretnica. Koji element horizontalne i vertikalne strukture čine teretne luke? Vertikalna:tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska, ekološka, pravna Horizontalna:1.prekrcaj, skladištenje 2.ukrcaj 3.iskrcaj U čemu se očituje važnost brodogradnje kao podsustava pomorskog i industrijskog sustava?
Opskrbljuje svjetsku trgovačku mornaricu novim prijevoznim kapacitetima, opskrbljuje ratnu mornaricu novim plovilima, gradeći plovne objekte omogućuje razvitak pomorsko-prijevozne djelatnosti i poslova koji su značajni za odvijanje pomorskog prometa, utječući na odnos ponude i potražnje brodskog prostora- utječe i na visinu vozarina, utječe na oblikovanje svjetskih cijena novih brodova- standardnih rokova isporuke i uvjeta plaćanja, propulzivno djeluje na razvitak metalne i metaloprerađivačke industrije i ostalih grana industrijske proizvodnje. Što je pomorsko otpremništvo i koje poslove uključuje? Pod pojmom otpremništva(špedicije) podrazumijeva se specijalizirana gospodarska djelatnost koja se bavi organiziranjem otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u vezi. Pod poslovima međunarodnog otpremništva podrazumijevaju se poslovi organiziranja:otpremanja robe iz vlastite u strane zemlje(izvozno otpremništvo), dopremanje robe iz stranih u vlastitu zemlju(uvozno otpremništvo), provoženje robe između stranih zemalja preko vlastite zemlje(tranzitno ili provozno otpremništvo) te obavljanje drugih propisanih poslova i radnji u vezi s otpremanjem, dopremanjem ili provoženjem( tranzitiranjem) robe Kako se dijele agenti prema poslovima i objasni? Lučki agent- je brodarev pomoćnik koji djeluje u lukama u kojima brodar nema svoje sjedište ili poslovne jedinice. Bavi se lučkom agenturom, što znači da obavlja poslove vezane za prihvat i otpremu broda u luci, kao i sve administrativne i komercijalne poslove u svezi s iskorištavanjem broda. Lučki agent zastupa brodara, posreduje između njega i naručitelja prijevoza, te na taj način postaje i agent posrednik. Svi poslovi lučkog agenta obavljaju se u luci u kojoj se brod nalazio, nalazi ili će se nalaziti, pa je stoga ovaj naziv najprikladniji za takvu vrstu pomorskog agenta. Agent posrednik- je osoba koja se bavi isključivo poslovima posredovanja u sklapanju ugovora o iskorištavanju pomorskih brodova ili posredovanju pri kupoprodaji, gradnji ili remontu brodova, ili posredovanju pri pribavljanju posade za brodove. Agent posrednik može djelovati i u unutrašnjosti zemlje i ne mora imati podružnice u lukama. Agent tereta je posebna vrsta agenata koji djeluje u ime i za račun osoba zainteresiranih za robu Agent tereta zastupa krcatelja ili primatelja tereta u odnosima s brodarima i drugim osobama. U praksi agent tereta djeluje tijekom preuzimanja tereta, pojavljuje se u ime primatelja, za njega plaća vozarinu i uskladištenje tereta, te upućuje teret krajnjem korisniku. Pomorski agent takvu djelatnost može obavljati samo kada te osobe imaju interese zajedničke interesima njegova nalogodavca-brodara, u ime i za račun kojega nastupa. Agent osiguravatelja- je stručna osoba koja je ovlaštena preuzimati obveze u ime i za račun osiguravatelja, te zaključivati ugovore o osiguranju. Funkcija ovog agenta je posredovanje i zastupanje u poslovima pomorskog osiguranja. Takvi se agenti bave i zastupanjem osiguravatelja zbog šteta na brodu i teretu, u slučajevima kada osiguranje pokriva odgovornost brodara prema trećim osobama, a tiče se broda, posade ili prijevoza tereta Objasni vertikalnu i horizontalnu strukturu podsustava pomorske agencije. Polazna osnova za uspostavljanje vertikalne strukture je organizacijska razina koja u osnovi predstavlja podjelu osnovnog cilja na parcijalne. U horizontalnoj strukturi nalaze se poslovi koji su okosnica djelatnosti pomorske agencije a to su ponajprije: poslovi posredovanja, zastupanja, pomaganja i ostali poslovi. Budući da je pomorska agencija gospodarstvena djelatnost, u strukturi podsustava je vrlo značajna ekonomska razina, a u jednoj mjeri i pravna razina kojom se reguliraju okviri nacionalnog i međunarodnog prava.
Koje djelatnosti uključuje eksploatacija morskih resursa kao podsustav pomorskog sustava i što razlikuje ribarstvo i ribolov? Eksploatacija morski bogatstva uključuje niz raznovrsnih djelatnosti: ribarstvo, marikulturu, iskorištavanje algi, izdvajanje morske soli, desalinizaciju morske vode, eksploataciju nafte, plina i ruda iz podmorja, vađenje pijeska itd. Ribarstvo je pomorsko gospodarstvena djelatnost koja obuhvaća ribolov, uzgoj morskih organizama, te preradu i trgovinu ribom i ribljim proizvodima. Ribolov je specifična djelatnost morskog ribarstva i to ponajprije ulova ribe, vađenja školjki i koralja. Glavna ribolovna sredstva su ribarski brodovi, ribarski alati i metode ribolova, a osnovna je zadaća istraživanja utvrđivanje promjena koje one svojim djelovanjem izazivaju u sastavu i životu ribljih naselja. Marikultura je djelatnost uzgoja morskih organizama koji može biti intenzivan, poluintenzivan i ekstezivan. Za uzgoj su posebno pogodne tuna, cipal, lubin, lovrata, rakovi i kozice, školjke, puževi, kamenice, alge i dagnje.Akvakultura je grana ribarstvene djelatnosti uzgoja organizama u moru, proizvodnji organizama koji žive pod djelomičnom ili potpunom kontrolom čovjeka. To je više disciplinarna znanstvena djelatnost- biologija, tehnologija genetike i ekonomija. Koje su značajke nautičkog turizma kao podsustava pomorskog sustava? Nautički turizam je grana turizma koja svoju djelatnost temelji na uporabi plovila i infrastrukturi sportsko-rekreacijskih organizacija( nautički centri, marine klubovi) a glavna je aktivnost krstarenje, a zatim i drugi oblici rekreacije(sport, ribolov, ronjenje, jedrenje na dasci i dr.) Plovila se iznajmljuju pojedinačno ili u flotilama ploveći pod vodstvom flotile po određenom planu i programu.Redovito se unajmljuju na određeno vrijeme(time charter) i plaćaju vremenskim obveznicama(time charter). Što je pomorsko dobro i što znači integralni pristup upravljanju njima? Pomorsko dobro je osnovna pretpostavka i preduvjet razvitka svih gospodarskih i negospodarskih djelatnosti na obalnom području RH. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH i ima njezinu osobnu zaštitu, a upotrebljava se i/ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom. Integralno upravljanje obalnim i morskim područjem je trajan i prilagodljiv proces upravljanja resursima u cilju postizanja održivog razvoja. Koje konvencije reguliraju i uspostavljaju odgovarajuće standarde s aspekta zaštite morskog okoliša kao podsustava pomorskog sustava ? Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s pomorskih brodova MARPOL 73/78 (prilozi IV, V, VI) te rezolucije Skupštine IMO(međunarodna pomorska organizacija) A720(17) na koje se odnosi i prilog VI-sprečavanje onečišćenja mora s pomorskih brodova Koja su glavna načela Europske lučke politike? Sloboda nuđenja usluga i sloboda plovidbe, slobodan izbor prijevoznika, sloboda i poštena konkurencija, usklađeni tehnički, tehnološki i ekonomski uvjeti poslovanja pomorskih subjekata. Ukidaju se svi oblici državnih poticaja. 4 temeljne smjernice Europske lučke politike: a) autonoman položaj lučkih uprava b) slobodna i ravnopravna utakmica između morskih luka c) pokriće svih troškova od strane korisnika luke d) spriječavanje diskriminacije Prednosti i nedostaci OFF SHORE tehnologije! Pri izgradnji off shore terminala potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete: -lokacija s dovoljnom dubinom mora i dobrim klimatskim i hidrografskim uvjetima,
-postojanje manje luke u blizini, kojoj se može lako prići i koja može poslužiti kao sklonište -morsko dno bez abrazije i stijena, koje se naglo ne spušta i gdje dubine nisu prevelike za postavljanje potrebnih instalacija -dovoljna morska površina-prostor za manevriranje, prilaženje i napuštanje pristana
1
EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA
EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA - POSEBNA ZNANSTVENA
DISCIPLINA KOJA POMOČU SUVREMENIH METODA ISTRAŽIVANJA
OBJAŠNJAVA EKONOMSKE ZAKONITOSTI U POMORSKOM
PRIJEVOZU. ODLIKUJE SE USKOM SPECIJALNOŠĆU I POSEBNOM
DINAMIKOM.
EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA JE ZNANSTVENA
DISCIPLINA KOJA SE IZDVAJA IZ:
EKONOMIKE PROMETA
EKONOMIKE BRODARSTVA
EKONOMIKE POMORSTVA
EKONOMIKA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA:
PROUČAVA DRUŠTVENU REPRODUKCIJU NA RAZINI
OSNOVNIH ORGANIZACIJSKIH OBLIKA I GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
EKONOMIKA PROUČAVA PROŠIRENU REPRODUKCIJU
EKONOMIKA SE SLUŽI KONKRETNIM POJMOVIMA (cijena,
trošak …)
CILJ EKONOMIKE MISLI JE POSTIZANJE OPTIMALNIH
EKONOMSKIH UČINAKA U MIKROEKONOMSKOJ JEDINICI,
ODNOSNO NA RAZINI MAKROEKONOMIJE
EKONOMIKA UNUTAR ODREĐENE ORGANIZACIJSKI NIŽE
EKONOMSKE JEDINICE PROUČAVA KONKRETNE
EKONOMSKE POJAVE I NJIHOVU POVEZANOST S TRŽIŠTEM I
VIŠIM ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA GOSPODARSTVA.
2
MORSKO GOSPODARSTVO – ORGANIZIRANA DJELATNOST
PRIJEVOZA LJUDI I ROBE MORSKIM PUTOVIMA
PREDMET EKONOMIKE MORSKOG BRODARSTVA JE
PROUČAVANJE PROCESA DRUŠTVENE REPRODUKCIJE KOJI SE
ODVIJA U GOSPODARSKOJ DJELATNOSTI MORSKOG
BRODARSTVA, POLAZEĆI OD 2 PREMISE:
PROMATRANJE RADA KAO EKONOMSKOG RADA
PROMATRANJE REZULTATA RADA KAO UPOTREBNE
VRIJEDNOSTI
EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA ISPITUJE ODNOSE IZMEĐU
TROŠKOVA (RASHODA) I VOZARINSKIH REZULTATA (PRIHODA) I
TO NE ODVOJENO VEĆ POVEZANE SA NACIONALNOM I
SVJETSKOM PRIVREDOM
ZADACI EKONOMIKE MORSKOG BRODARSTVA:
PROUČAVANJE MORSKOG BRODARSTVA KAO
GOSPODARSKE DJELATNOSTI I POMORSKOPRAVNOG
PROCESA KAO POSEBNOG RADNOG PROCESA RADI
UTVRĐIVANJA POSEBNIH I OPĆIH EKONOMSKIH
ZAKONITOSTI
PROVJERAVANJE REZULTATA ZNANSTVENOG
ISTRAŽIVANJA I DOPUNJAVANJE S PRAKTIČNIM
ISKUSTVIMA (EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA KAO
ZNANSTVENA, TEORIJSKA DISCIPLINA I NASTAVNA,
PRAKTIČNA DISCIPLINA)
3
PROMET I POMORSTVO
SUSREĆEMO SE S POJMOM PROMETA U 3 RAZLIČITA SMISLA:
1. PROMET ZNAČI ODNOSE MEĐU LJUDIMA, PA SE GOVORI
O DRUŠTVENOM PROMETU, TJ. PROMETU MEĐU
PRIJATELJIMA,
2. PROMETA OBUHVAĆA EKONOMSKI PROMET,
3. PROMET PODRAZUMIJEVA PRIJENOS LJUDI, DOBARA,
VIJESTI, IDEJA ILI ENERGIJE S MJESTA NA MJESTO.
OSNOVNE PODIJELE PROMETA:
NA TRANSPORT
NA TRANSPORT I KOMUNIKACIJE
TRANSPORT JE DJELATNOST KOJOM SE POMOĆU POSEBNIH
TEHNIČKIH SREDSTAVA I OSOBITE ORGANIZACIJE
SVLADAVAJU PROSTORNE UDALJENOSTI PRENOSEĆI LJUDE,
DOBRA I ENERGIJU S MJESTA NA MJESTO.
KOMUNIKACIJA U PROMETNOM SMISLU OZNAČUJU ONU
DJELATNOST KOJOM SE RAZNOVRSNIM TEHNIČKIM
SREDSTVIMA ORGANIZIRANO PRENOSE VIJESTI, SLIKE,
IDEJE I OBAVJEŠTENJA.
OSNOVNI ELEMENTI PRIJEVOZNE DJELATNOSTI:
1. POSEBNO KVALIFICIRANI LJUDSKI RAD
2. POSEBNO PRIJEVOZNO SREDSTVO
3. POSEBAN PRIJEVOZNI PUT
4. PREDMET PRIJEVOZA
4
SVAKI OD OVIH ELEMENATA SUŽAVA IZBOR PRIJEVOZNE
DJELATNOSTI DOK ODREĐENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA I
PRIJEVOZNOG PUTA DEFINIRAJU VRSTU PRIJEVOZA.
PROMET I POMORSTVO SU VAŽNE GOSPODARSKE
DJELATNOSTI, MOŽDA NAJVAŽNIJE U DANAŠNJEM PRIVREDNOM I
DRUŠTVENOM RAZVITKU SVIJETA.
POJAM MORSKOG BRODARSTVA
OSNOVNI ELEMENTI PRIJEVOZNE DJELATNOSTI
1. POSEBNO KVALIFICIRANI LJUDSKI RAD
2. POSEBNO PRIJEVOZNO SREDSTVO
3. POSEBAN PRIJEVOZNI PUT
4. PREDMET PRIJEVOZA
OSNOVNI ELEMENTI POMORSKOG PRIJEVOZA
(PREMA DEFINICIJI DA JE MORSKO BRODARSTVO, KAO
ORGANIZIRANA PRIJEVOZNA DJELATNOST, PROCES PREMJEŠTANJA
LJUDI I STVARI MOREM, UZ SUDJELOVANJE POSEBNO
KVALIFICIRANIH LJUDI, MORSKIM BRODOVIMA)
1. POMORCI I DRUGI DJELATNICI BRODARA,
2. BRODOVI PRIJEVOZNO SREDSTVO
3. MORE PROMETNI (PRIJEVOZNI) PUT
4. LJUDI (PUTNICI) I STVARI (ROBA) - PREDMET POMORSKOG
PRIJEVOZA
SPECIFIČNOSTI MORSKOG BRODARSTVA
1. MORE - VELIKI PLOVNI PUT KOJI POVEZUJE CIJELI SVIJET
2. MORE - PRIRODNI PROMETNI PUT KOJI NE ZAHTJEVA
POSEBNA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU
3. MORSKI BRODOVI - JEDINA PRIJEVOZNA SREDSTVA KOJA
ODJEDNOM PREVOZE STOTINE TISUĆA TONA TERETA
5
PREDNOSTI I NEDOSTACI MORSKOG BRODARSTVA
PREDNOSTI
1.VELIKI INDIVIDUALNI KAPACITETI PRIJEVOZNIH
SREDSTAVA
2.OGROMNI UKUPNI KAPACITETI CIJELE PROMETNE GRANE
3. MALI TROŠKOVI PRIJEVOZNOG PUTA
4. NISKA CIJENA PRIJEVOZA
5. PRILAGODLJIVOST (ELASTIČNOST) POTREBAMA
6. DUGI VIJEK TRAJANJA
7. KOMFOR (PUTNIČKO BRODARSTVO)
NEDOSTACI
1. MALA BRZINA
2. POTREBA GOMILANJA VELIKIH KOLIČINA TERETA
3. OSJETLJIVOST NA VREMENSKE NEPOGODE
6
EKONOMSKO ZNAČENJE MORSKOG BRODARSTVA
1. NAJVAŽNIJA (GOTOVO MONOPOLNA) PRIJEVOZNA
DJELATNOST U MEĐUNARODNOM ROBNOM PROMETU
2. NAJEKONOMIČNIJA (NAJJEFTINIJA) PRIJEVOZNA
DJELATNOST U NACIONALNOM I MEĐUNARODNOM
ROBNOM PROMETU
PODJELA
- kriterij geografskog obuhvata
1. PREKOMORSKO (OCEANSKO)
2. OBALNO (Kabotažno)
- prema kriteriju predmeta prijevoza
1. PUTNIČKO BRODARSTVO
2. TERETNO BRODARSTVO, teretno se dijeli na:
a). SLOBODNO BRODARSTVO
b). LINIJSKO BRODARSTVO
c). TANKERSKO BRODARSTVO
(na ovaj se način dijele BRODARI I BRODOVI)
MORE KAO PROMETNI PUT OSNOVNE KARAKTERISTIKE I
ZNAČENJA MORSKOG BRODARSTVA PROISTJEČU POGLAVITO
IZ OSOBITOSTI MORA KAO PRIJEVOZNOG PUTA:
MORE JE KAO PRIRODNI FENOMEN OGROMNO (od 510 mil
km2 površine zemlje, 361 mil. km
2 je more ili 70,82%)
MORE JE KAO PRAVNI FENOMEN SLOBODNO
MORE JE KAO EKONOMSKI FENOMEN NAJJEFTINIJE
7
PRIRODNE POJAVE I UVJETI KOJI OGRANIČAVAJU KORIŠTENJE
MORA KAO PROMETNOG PUTA:
1. RAZLIČITI METEOROLOŠKO I KLIMATSKI UVJETI
2. LEDENE SANTE
3. VELIKE RAZLIKE IZMEĐU PLIMA I OSEKA
4. NEDOVOLJNE DUBINE MORA
5. JAKE MORSKE STRUJE
PRAVNA OGRANIČENJA
1. OBALNO MORE :
UNUTRAŠNJE MORSKE VODE + TERITORIJALNO MORE
2. OTVORENO MORE
MORSKE LUKE
UZAJAMNI RAZVOJ LUKA I BRODARSTVA
KROZ POVIJEST MIJENJA SE FIZIONOMIJA I MORSKOG
BRODARSTVA I MORSKIH LUKA
INTENZIVAN RAZVITAK NAKON 2. SVJ. RATA
KONCENTRACIJA TERETA U MANJEM BROJU LUKA
UKUPAN SVJ. LUČKI PROMET (2X POMORSKI PROMET)
1913 oko 500 mil. tona
1950 oko 1 mlrd. tona
1980 - 1990 7-8 mlrd. tona
2000 oko 10.2 mlrd. tona 1913 X 20
2009 oko 12 mlrd. tona
USPJEŠNOST POSLOVANJA LUKE OGLEDAVA SE:
1. BRZINA PREKRCAJA
2. VISINA LUČKIH NAKNADA
3. PROMET (TERET PRIVLAČI TERET)
8
TRGOVAČKA MORNARICA
DEFINICIJA - ZAJEDNIČKI NAZIV ZA SVE BRODOVE KOJI NISU
RATNI
EKONOMSKA DEFINICIJA (MORSKO BRODARSTVO KAO
GOSPODARSKA DJELATNOST) - CJELOKUPNO BRODOVLJE KOJE SE
KAO OSNOVNO PRIJEVOZNO SREDSTVO UPOTREBLJAVA ZA
PRIJEVOZ PUTNIKA I/ILI TERETA MOREM
TRGOVAČKU MORNARICU ČINE SVI BRODOVI KOJI PREVOZE
PUTNIKE ILI TERET (TRGOVAČKI BRODOVI) I ZA TE USLUGE
NAPLAĆUJU PREVOZNINU
RAZVOJ TRGOVAČKE MORNARICE U 20. ST. (5 RAZDOBLJA):
1. DO POČETKA I. SVJETSKOG RATA
2. RAZDOBLJE I. SVJETSKOG RATA
3. RAZDOBLJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
4. RAZDOBLJE POSLIJE II. SVJETSKOG RATA
AD.1.
- SMANJENJE UDJELA JEDRENJAKA I POVEĆANJE
UDJELA PAROBRODA
- POČETAK PRIMJENE DIESEL - MOTORA (1912. PRVI
BROD SELANDIA MOTOR IZRAĐEN U TVORNICI
BURMEISTER & WEIN)
AD.2.
- POVEĆANJE BT (OD 49. MIL. BT 1914. NA 51 MIL. BT
- SMANJENJE UDJELA JEDRENJAKA
AD.3.
9
- VRIJEME DALJNJEG UNAPREĐIVANJA TRGOVAČKE
MORNARICE
- UKUPNI KAPACITETI POVEĆANI ZA 19 MIL. BT (
GODIŠNJE OKO 1,6%)
- NESTAJU JEDRENJACI
AD.4.
- RAČUNA SE OD 1939. DO 1948.
- 1939. 29.793 BRODA 68,5 MIL. BT
- 1948. 29.340 BRODA 80,3 MIL. BT
- OD 1941-1945 UNIŠTENO OKO 27 MIL. BT
- INOVACIJE U TEHNICI I TEHNOLOGIJI GRADNJE
BRODOVA (TIP BRODA LIBERTY) – ZAVARIVANJE
(UMJESTO ZAKIVANJA) BRODSKOG TRUPA
AD.5.
- BRŽE I DUBLJE STRUKTURNE PROMJENE
- EVOLUCIJA I REVOLUCIJA U RAZVOJU
- PROMJENE U PRIJEVOZU I PUTNIKA I TERETA
- PROMJENE U VEZI S POGONOM BRODOVA (NOVO
POGONSKO GORIVO NAFTA UMJESTO UGLJENA)
- 1914. - 97% PAROBRODA KORISTE UGLJEN
- 1959. – 10.2% UGLJEN, 89.8% NAFTA
- OD 1959. STATISTIKE NE OBJAVLJUJU PODATKE ZA
UGLJEN
FAKTOR LJUDSKOG RADA U MORSKOM BRODARSTVU
ČOVJEK - NEPOSREDNI IZVRŠILAC POJEDINAČNOG RADNOG
ZADATKA JE NAJVAŽNIJI ČIMBENIK ORGANIZIRANE
LJUDSKE DJELATNOSTI
10
- STRUČNOST I ZAINTERESIRANOST RADNIKA TREBA
SE OCIJENIT SA TEHNOLOŠKOG, ORGANIZACIJSKOG
I EKONOMSKOG ASPEKTA
POČECI RAZVOJA MORSKOG BRODARSTVA :
- TRGOVCI SU VLASNICI I KAPETANI BRODOVA
- U FEUDALIZMU (16.ST.) TRGOVINA SE ODVAJA OD
BRODARSTVA, JAVLJA SE ZANIMANJE BRODARA
- U 19.ST. DJELATNOST MORSKOG BRODARSTVA POSVE
SE ODVAJA OD DJELATNOSTI TRGOVINE I RAZVIJA SE KAO
SAMOSTALNA GOSPODARSKA DJELATNOST - POSLJEDICA
NAPRETKA U GRADNJI BRODOVA
DANAS - ODVOJENE SU FUNKCIJE UPRAVLJANJA I RUKOVANJA
BRODSKIM POGONOM I FUNKCIJE UPRAVLJANJA
BRODOM I PLOVIDBOM (KOD JEDRENJAKA I PRVIH
PAROBRODA TE SU FUNKCIJE BILE OBJEDINJENE)
- DVOVALENTNOST PALUBE I STROJA U OBRAZOVANJU
I STRUČNOSTI POMORACA PRIDONOSI RACIONALNOJ
ORGANIZACIJI
POSEBNE VRSTE DJELATNOSTI MORSKOG BRODARSTVA
VRSTE MORSKOG BRODARSTVA ODREĐUJU SE PREMA
TEHNOLOŠKIM I EKONOMSKIM KRITERIJIMA
U TEHNOLOŠKOM SMISLU KRITERIJI SU:
PREDMET PRIJEVOZA
TIPOVI BRODOVA
NAČIN ISKORIŠTENJA BRODOVA
GEOGRAFSKI PROSTOE DJELOVANJA
11
KRITERIJI U EKONOMSKOM SMISLU:
TIP TRŽIŠTA
FORMIRANJE CIJENA
ORGANIZIRANJE DJELATNOSTI
OSTALI EKONOMSKI UVJETI POSLOVANJA
PREMA PREDMETU PRIJEVOZA:
1. PUTNIČKO BRODARSTVO
2. TERETNO BRODARSTVO
1. PUTNIČKO BRODARSTVO
DIJELI SE NA:
- prema ekonomskom i organizacijskom kriteriju -
- LINIJSKO
- TURISTIČKO
- prema geograskom obuhvatu -
- KABOTAŽNO
- PREKOMORSKO
2. TERETNO BRODARSTVO
DIJELI SE NA:
- SLOBODNO (TRANMPRESKO) BRODARSTVO
- LINIJSKO
- TANKERSKO
SLIČNO SE DIJELE I BRODARI:
- PUTNIČKI
- TERETNI
BRODOVI I TERETI- LINIJSKI BROD (LINE SHIP) I LINIJSKI
TERET (LINE COMMODITY);
TRAMPA I BULK BROD (TRAMPA, BULK SHIP), BULK TERET
(BULK CARGO);
TANKER (TANKER, CRUDE CARIER i sl.) I
TEKUĆI TERET (LIQUID CARGO, OIL CARGO)
12
PUTNIČKO BRODARSTVO
POJAVLJUJE SE U NOVIJE DOBA, POJAVOM PAROBRODA
PRED II SVJETSKI RAT PRAVE SE VELIKI PEKOOCEANSKI
LINIJSKI PUTNIČKI BRODOVI (NATJECANJE ZA “PLAVU
VRPCU NAJBRŽEG BRODA”) :
VELIKA BRITANIJA – QUEEN MARY i QUEN ELISABETH
NJEMAČKA – EUROPA i BREMEN
FRANCUSKA – NORMANDIE i ILE DE FRANCE
TALIJA – REX i COUTE DI SAVOIA
PO ZAVRŠETKU RATA GRADE SE LINIJSKI PUTNIČKI
BRODOVI, ALI MANJI
’60 GODINA NASTAJE PREKRETNICA -GRADE SE BRODOVI ZA
KRUŽNA PUTOVANJA (CRUISE SKIPS) I TRAJEKTI (FERRY
BOAT) I HIDROKRILCI
PUTNIČKA MORNARICA SVJETA OKO 2,5% UKUPNE
SVJETSKE TRGOVAČKE MORNARICE
13
SLOBODNO (TRAMPERSKO) BRODARSTVO
(TRAMP SKIPPING)
OSNOVNA I NAJSTARIJA VRSTA MORSKOG BRODARSTVA
POSEBNOSTI SE ODNOSE NA TEHNOLOGIJU, EKONOMIJU I
PRAVNE ODNOSE I VRSTE ORGANIZACIJE POMORSKOG
PRIJEVOZA
POSEBNOSTI SU :
NAČIN KORIŠTENJA BRODOVA
DJELOVANJE TRŽIŠTA NA VISINU VOZARINA
VRSTE TERETA
TIPOVI BRODOVA
ORGANIZACIJA I POSLOVANJE PODUZEĆA
REDOVNO SE ISKORIŠTAVAJU PUNI PRIJEVOZNI
KAPACITETI ZA JEDNO ILI VIŠE PUTOVANJA (VOYAGE
CHARTER i CONSECUTIVE VOYAGE CHARTER) ILI ZA
ODREĐENO VRIJEME (TIME CHARTER)
U NOVIJE VRIJEME SE KORISTE OPĆI BRODARSKI
UGOVORI O PRIJEVOZU TERETA (CONTRACTS OF
AFFREIGHTMENT, GENERAL CARRYING CONTRACTS ili
QUANTITY CONTRACTS)
PUTOVANJE BRODA NIJE UNAPRIJED VEZANO ZA
ODREĐENE PRAVCE PLOVIDBE – MOGUĆNOST
PRILAGOĐAVANJA POTREBAMA POTROŠNJE
(FLEKSIBILNOSTI i MNOGOSTRANOST)
KOD KORIŠTENJA BRODOOVA PRISUTNA JE POJAVA
NEKORISNE PLOVIDBE (PLOVIDBA U BALASTU), TO JE
GUBITAK U KORIŠTENJU VREMENSKOG KAPACITETA
BRODA (POSLJEDICA FLEKSIBILNOSTI)
14
VISINA VOZARINA OVISI O KVANTITATIVNIM
ODNOSIMA PONUDE I POTRAŽNJE BRODSKOG
PROSTORA
VOZARINA SE UGOVARA ZA SVAKI UGOVOR O
KORIŠTENJU BRODA (ZA PUTOVANJE ILI VRIJEME),
AOVISI O TRENUTNIM TRŽIŠNIM UVJETIMA
POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA IZVEDENA JE IZ
POTRAŽNJE ODREĐENE ROBE KOJA JE PROSTORNO
UDALJENA OD MJESTA PROIZVODNJE I PONUDE,
ODNOSNO POTRAŽNJE
POMORSKO PRIJEVOZNI PROCES IMA SMJER POTRAŽNJA
ROBE POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA VISINA
VOZARINA (POSTOJI I SEKUDARNI POVRATNI PROCES,
VISINA VOZARINE DJELJUJE NA POTRAŽNJU BRODSKOG
PROSTORA):
POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA GOTOVO JE
NEELASTIČNA U ODNOSU PREMA PROMIJENAMA
VOZARINA (PREMA ISKUSTVIMA)
OSNOVNI ČINILAC KOJI DJELUJE NA VISINU VOZARINA
JE POTRAŽNJA ZA VRSTAMA ROBA (IZ TOGA JE
IZVEDENA POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA)
VAŽAN ČINILAC KOJI DJELUJE NA VOZARINE JE
REAGIRANJE PONUDE NA POTRAŽNJU BRODSKOG
PROSTORA
OSNOVNI TERET JE MASOVNI SUHI SIPKI TERET (BULK
CARGO). GLAVNI TERETI: Fe RUDA, UGLJEN, ŽITARICE,
FOSFAT I BOKSIT
TIPOVI BRODOVA
KLASIČNI TRAMPER I NOVI LIBERTY BROD,
15
VIŠENAMJENSKI BROD (ALL ILI MULTI PURPOSE SHIP)
VELIČINA 10.000 DO 15.000 DWT I BRZINA 12-14 ČV.
BULK BRODOVI ( BULK CARRIERS) – NOSIVOST 20.000 DO
150.000 DWT, BRZINA OKO 15 ČV., NAJVEĆI ZA Fe RUDU
PODUZEĆA U SLOBODNOM BRODARSTVU – NIJE BITNA
VELIČINA, KONCENTRACIJA KAPITALA I SLOŽENA
ORGANIZACIJA NAJVAŽNIJI SU BROKERI I DJELOVANJE
BURZE ŠTO STVARA TRANSPARENTNOST TRŽIŠTA
16
LINIJSKO BRODARSTVO
POSEBNOSTI LINIJSKOG BRODARSTVA:
1. U LUCI UKRCAJA OBIČNO SE NUDI DIO KAPACITETA (A NE
CIJELI)
2. PONUĐENI BRODSKI KAPACITET ODNOSI SE NA VIŠE
RAZLIČITIH VRSTA TERETA I VIŠE KRCATELJA
3. POSTOJI STALAN, ZA DULJE VRIJEME ODREĐENI PRAVAC
PLOVIDBE (VIŠE LUKA ISKRCAJA I LUKA UKRCAJA)
4. POVEZIVANJE LUKA OBAVLJA SE U ODREĐENIM
VREMENSKIM RAZMACIMA (RED PLOVIDBE)
5. ODREĐENU LINIJU BRODA DRŽI SA VIŠE BRODOVA
KARAKTERISTIKA SU:
o STALNOST I KVALITET PRIJEVOZA
o NEMA PLOVIDBE U POLASKU - LINIJSKO PUTOVANJE
OBRAČUNAVA SE U POLAZNOM I POVRATNOM
SMJERU (OUT I HOME VOYAGE ILI TRIP) KAO KRUŽNO
PUTOVANJE (ROUND VOYAGE ILI TRIP) "PRAZNI HOD"
OVISI O KORIŠTENJU BRODSKOG PROSTORNOG (A NE
VREMENSKOG) KAPACITETA
UGOVOR O PRIJEVOZU JE TERETNICA (BILL OF LADING)
o TERETNICA SE IZDAJE PREMA POTVRDI O UKRCAJU
(ČISTA ILI NEČISTA) - KONAČNI PISMENI OBLIK
POMORSKOPRIJEVOZNOG (VOZARINSKOG) UGOVORA
O LINIJSKOM BRODARSTVU
ISPRAVE PRI PRIJEVOZU
o ZAKLJUČNICA - UGOVOR O REZERVIRANJU BRODSKOG
PROSTORA IZMEĐU BRODARA I KRCATELJA,
PREDUGOVOR ZA LINIJSKI PRIJEVOZ ODREĐENIM
BRODOM
17
o PRIJAVA UKRCAJA - OBAVIJEST KRCATELJA
o NALOG ZA UKRCAJ - BROD UKRCAVA TERET PREMA
PRIJAVI UKRCAJA
o POTVRDA O UKRCAJU - IZDAJE KAPETAN ILI ČASNIK
BRODA (MOŽE BITI ČISTA ILI NEČISTA)
LINIJSKI UVJETI POMORSKOG PRIJEVOZA:
o TROŠKOVE UKRCAJA I ISKRCAJA (ŠTIVADORSKI
TROŠKOVI) SNOSI BRODAR - UTJEČE NA VISINU
LINIJSKIH VOZARINA
o ODNOSI PONUDE I POTRAŽNJE NE UTJEČU DIREKTNO
NA VISINU VOZARINE
o PROCJENA POTRAŽNJE JE DUGOROČNA (SLOBODNO
BRODARSTVO KRATKOROČNO, TRENUTNO)
o VISINU VOZARINSKIH STAVOVA ODREĐUJU -
TROŠKOVI LINIJSKOG PUTOVANJA BRODA,
KORIŠTENJE KAPACITETA (PREMA DUGOROČNO
PROCJENJENOJ POTRAŽNJI) I DOBITAK (TROŠAK
KAPITALA)
o PROMJENE VOZARINA BITNO UTJEČU NA PROMJENU
POTRAŽNJE, TJ. POTRAŽNJA LINIJSKOG BRODSKOG
PROSTORA JE ELASTIČNA NA PROMJENE VOZARINA
o SPECIFIČNOSTI PONUDE LINIJSKOG BRODARA
o PONUDA BRODSKOG PROSTORA PRILAGOĐAVA SE
PREMA DUGOROČNO PREDVIDLJIVOJ POTRAŽNJI (U
SKLADU SA PONUDOM DRUGIH LINIJSKIH BRODARA U
LINIJSKIM KONFERENCIJAMA)
o KOD PADA POTRAŽNJE PONUDA DUŽE VRIJEME
OSTAJE NEPROMJENJENA, KOD KRATKOROČNO
POVEĆANE POTRAŽNJE REAGIRA SE POVEĆANJEM
18
KAPACITETA LINIJE SLOBODNOG BRODARSTVA
(UGOVOR NA VRIJEME, TIME CHARTER)
BRODOVI
o KLASIČNI - BRODOVI SA DVIJE ILI VIŠE PALUBA
(MEĐUPALUBLJA ZA SMJEŠTAJ TERETA), BRZINA 12-24
ČVORA
o SUVREMENI - KONTEJNERSKI, RO-RO, PALLETE SHIP
ORGANIZACIJA PODUZEĆA - VELIKO PODUZEĆE, SLOŽENE
ORGANIZACIJE, FINANCIJSKI JAKO
19
TANKERSKO BRODARSTVO
JAČI RAZVOJ U NOVIJE VRIJEME
TANKERI SE OBIČNO ISKORIŠĆUJU U PUNOM KOLIČINSKOM
PUTOVANJU ZA JEDNO ILI VIŠE UZASTOPNIH PUTOVANJA
(DAJE SE NA KORIŠTENJE NA ODREĐENO VRIJEME KAO
SLOBODNO BRODARSTVO
PLOVIDBENI PRAVCI U PRIJEVOZU NAFTE GOTOVO SU
STALNI (SLIČNOST SA LINIJSKOM PLOVIDBOM)
POSEBNA KARAKTERISTIKA - JEDNOSMJERNOST
PLOVIDBENIH PRAVACA (NEMA TERETA U POVRATNOM
PRAVCU - PLOVIDBA U BALASTU)
POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA IZVEDENA JE IZ
POTRAŽNJE MANJEG BROJA (ZAPRAVO JEDNE) ROBA
TANKERSKI BRODAR JE NAJČEŠĆE PROIZVOĐAČ I
PRODAVALAC NAFTE (30-40% SVJETSKE TANKERSKE
MORNARICE JE U VLASNIŠTVU NAFTNIH DRUŠTAVA, A 20-
30% NAFTNA DRUŠTVA IMAJU DUGOROČNE UGOVORE)
VOZARINE - RAČUNAJU SE KAO TROŠKOVI PRIJEVOZA, A NE
KAO PRODAJNE CIJENE PRIJEVOZNIH USLUGA
o VOZARINE SE PRIKAZUJU NA OSNOVU WORLD SCALE
(WORLD WIDE TANKER NOMINAL FREIGHT SCALE,
SVJETSKA TANKERSKA VOZARINSKA SKALA), A
IZRAČUNATE SU NA BAZI TROŠKOVA PRIJEVOZA KOJE
IMA INDUSTRIJA PRERADE NAFTE NA TEMELJU
TROŠKOVA BRODARA. SLUŽE KAO TEMELJ
PRORAČUNA
TERETI - OGRANIČEN BROJ TERETA (SIROVA NAFTA, CRUDE
OIL, NAFTNI DERIVATI, OIL PRODUCTS, UKAPLJENI PLIN,
LIQUIFIED GAS, KEMIKALIJE, CHEMICAL PRODUCTS)
BRODOVI
20
o BRODOVI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE,
o BRODOVI ZA PRIJEVOZ NAFTNIH DERIVATA,
o BRODOVI ZA PRIJEVOZ UKAPLJENOG PLINA (LNG I LPG
TANKERI),
o BRODOVI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA
o KOMBINIRANI BRODOVI (RASUTI I TEKUĆI TERET: O/O
I OBO BRODOVI)
ORGANIZACIJA PODUZEĆA - UZ SUDJELOVANJE NAFTNOG
POLIGOPOLA PREVLADAVAJU VELIKI, FINANCIJSKI JAKI,
DOBRO ORGANIZIRANI BRODARI
o PROMJENE U ORGANIZACIJI DONOSI AUTOMATIZACIJA
o SMANJENJE BROJA RADNIKA UZ VEĆU STRUČNOST I
MNOGOSTRUKA ZNANJA
21
POMORSKO TRŽIŠTE
PROIZVODNJA SE REALIZIRA PRODAJOM UZ POMOĆ NOVCA
(NOVAC- SPECIFIČNA ROBA KOJA SLUŽI KAO OBLIK VRIJEDNOSTI)
TRŽIŠTE - SLOŽEN SUSTAV ODNOSA IZMEĐU PONUDE I
POTRAŽNJE ODREĐENIH VRSTA ROBA I USLUGA
TIPOLOGIJA TRŽIŠTA ODREĐUJE SE NA BAZI:
- PREDMETA RAZMJENE (ROBA ili USLUGE)
- PROSTORNOG OBUHVATA (SVJETSKO, NACIONALNO,
REGIONALNO, LOKALNO)
- STUPNJA KONKURENTNOSTI (ODNOS PONUDE I
POTRAŽNJE)
SEGMENTIRANJE TRŽIŠTA - INTENZITET RAZLIKE U POTRAŽNJI
TRŽIŠTE POKAZUJE ODNOSE IZMEĐU PONUDE (prodaje) I
POTRAŽNJE (kupnje) KOJI SE NA ODREĐENOM, GEOGRAFSKI
DEFINIRANOM TIPU TRŽIŠTA NAJLAKŠE DEFINIRAJU U
NEPOSREDNOM KONTAKTU PRODAVAOCA (PONUDE) I KUPCA
(POTRAŽNJE)
PREMA STUPNJU KONKURENTNOSTI - STRUKTURA TRŽIŠTA:
KONKURENTNO TRŽIŠTE PONUDA = POTRAŽNJA
MONOPOLNO TRŽIŠTE PONUDA > POTRAŽNJE
MONOPSONO TRŽIŠTE POTRAŽNJA > PONUDE
22
POMORSKO TRŽIŠTE (shipping market)
SLOŽEN SUSTAV ODNOSA IZMEĐU PONUDE I POTRAŽNJE
BRODARSKOG PROSTORA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA i/ili
TERETA, NOVIH BRODOVA, RABLJENIH (polovnih) BRODOVA I
DOTRAJALIH BRODOVA.
PODJELA:
- TRŽIŠTE ZA PRIJEVOZ PUTNIKA i/ili TERETA
- TRŽIŠTE NOVIH BRODOVA
- TRŽIŠTE RABLJENIH BRODOVA
- TRŽIŠTE DOTRAJALIH BRODOVA
TRŽIŠTE GOSPODARSKE DJELATNOSTI je tržište prodaje proizvoda ili
usluga za djelatnosti, pa je POMORSKO TRŽIŠTE:
- TRŽIŠTE MORSKOG BRODARSTVA
- TRŽIŠTE MORSKE BRODOGRADNJE
TRŽIŠTE BRODSKOG PROSTORA (POMORSKO TRŽIŠTE U NAJUŽEM
SMISLU) - IMA MEĐUNARODNI KARAKTER
POTRAŽNJU NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU BRODSKOG PROMETA
KVANTIFICIRA I KVALIFICIRA MEĐUNARODNA POMORSKA
TRGOVINA (international seabone track), a PONUDU SVJETSKA
TRGOVAČKA MORNARICA (world merchant marine)
ELEMENTI TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA SU:
- MEĐUNARODNA POMORSKA TRGOVINA
- SVJETSKA TRGOVAČKA MORNARICA<
ANALIZA BRODSKOG PROSTORA NE MOŽE SE ODVOJITI OD
ANALIZE POTRAŽNJE ROBE KOJA SE PREVOZI KAO TERET U TOM
BRODSKOM PROSTORU.
23
VELIČINA POTRAŽNJE BRODSKOG PROSTORA U TRŽIŠNOJ
STRUKTURI UTJEČE NA VISINU VOZARINE, A POTRAŽNJA
ROBE UTJEČE NA CIJENU TE ROBE.
ELASTIČNOST POTRAŽNJE - VELIČINA UTJECAJA POTRAŽNJE
NA CIJENU ROBE, ODNOSNO NA CIJENU PRIJEVOZA
ELASTIČNOST POTRAŽNJE U POMORSKOM PRIJEVOZU ROBE
OVISI O:
a) ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE ROBE KOJA SE PREVOZI
b) ELASTIČNOSTI POMORSKOPRIJEVOZNE POTRAŽNJE
PREMA MOGUĆIM SUPSTITUTIMA
KOLIČINA UKUPNE POMORSKE TRGOVINE (QPE)
UKUPNA KOLIČINA POTRAŽNJE
UKUPNI PRIJEVOZNI KAPACITET TRGOVAČKE MORNARICE (Ktm)
UKUPNA PONUDA NA TRŽIŠTU
BRODSKOG PROSTORA
Kte - PONUDA JE DEFINIRANA DVOZNAČNO:
- KOLIČINSKI KAPACITET
- VREMENSKI KAPACITET
QPT - POTRAŽNJA JE DETERMINIZIRANA:
- KOLIČINOM PREDMETA
- DUŽINOM POMORSKOG PUTA
ponuda = Kpm = Qtm . Dx potražnja = Qpt
. D
D - prosječna dužina morskog puta koji u određenom vremenu zahtjeva
pomorska trgovina
Dx - dužina morskog puta koja se u određenom vremenu može postići
brodovima određene brzine
24
OPTIMALNA RAVNOTEŽA POTRAŽNJE I PONUDE:
tmxtmpt KDQDQ
D
D
Q
Qx
tm
pt (PRIJEVOZNI KOEFICIJENT pRK) ili
Qtm (Količinski kapacitet brodova)=prk
Qpt
EKVIVALENTNE RAZMJENE SU TEORIJSKE PRETPOSTAVKE
REALNI SU ODNOSI VEĆE ILI PONUDE ILI POTRAŽNJE, pa se
RAZLIKUJE:
- TRŽIŠTE BRODARA i
- TRŽIŠTE KRCATELJA
- TRŽIŠTE BRODARA - ODNOSI VELIKE POTRAŽNJE (lack of tonage
on the market)
- TRŽIŠTE KRCATELJA - ODNOSI VELIKE PONUDE (over tonage on the
market)
ODNOSI PONUDE I POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU BRODSKOG PROSTORA
STALNO SE MIJENJAJU, A NEPRESTANI TRŽIŠNI PROCES
SMJENJIVANJA POZITIVNIH I NEGATIVNIH RAZDOBLJA NAZIVA SE
TRŽIŠNIM FLUKTUACIJAMA ILI TRŽIŠNIM OSCILACIJAMA.
RAZLIKUJU SE:
- REDOVNE (CIKLIČKE) FLUKTUACIJE
- SLUČAJNE (POVREMENE, KRATKOTRAJNE, IZVANREDNE)
- SEZONSKE OSCILACIJE
- TRŽIŠNI CIKLUS (mjerna jedinica tržišne pluktuacije) - STALNO
ODVIJANJE ODREĐENIH FAZA U ISTOM SLIJEDU
25
VREMENSKA DIMENZIJA TRŽIŠNOG CIKLUSA ODREĐUJE SE
DVOSTRANO, KAO:
- VREMENSKO TRAJANJE POJEDINOG CIKLUSA
- VREMENSKA RAZLIKA U POJAVI POJEDINIH IZRAZITIH
CIKLIČKIH PROMJENA
OPĆA TEORIJA RAZLIKUJE TRI OSNOVNA PRIVREDNA CIKLUSA U
VEZI NJIHOVOG TRAJANJA:
1. DUGOROČNI (50-godišnje razdoblje) - 20 godina ekspanzije, deset
godina
2. SREDNJOROČNI (10-godišnje razdoblje, investicijski ciklusi ili
JUNGLAROVI CIKLUSI)
3. KRATKOROČNI (3-4 godine) poslovni ciklusi (KITCHENOVI
ciklusi)
- DUGOROČNI PRIVREDNI CIKLUSI ODRAŽAVAJU SE NA
TRŽIŠTE MORSKOG BRODARSTVA
- KRATKOROČNI PRIVREDNI CIKLUSI - NEPOSREDNO SE
ODRAŽAVAJU NA TRŽIŠTE MORSKOG BRODARSTVA (posebno
slobodno i tankersko)
OSNOVNI POKAZATELJ POZITIVNIH I NEGATIVNIH CIKLUSA NA
TRŽIŠTU BRODSKOG PROSTORA (PONUDA) JE VISINA VOZARINA.
POVEĆANJE VOZARINA - VRIJEME POLETA I KONJUNKTURE
SMANJENJE VOZARINA - VRIJEME USPORAVANJA I DEPRESIJE
PRIVREDNE POJAVE NAJBOLJE SE OČITAVAJU NA TRŽIŠTU, PA SE
GOVORI O TRŽIŠNIM CIKLUSIMA (PRIVREDNI CIKLUSI ILI
KONJUNKTURNI CIKLUS)
26
TRŽIŠNI CIKLUSI NA TRŽIŠTU MORSKOG BRODARSTVA POSLIJE II.
SVJETSKOG RATA:
- odmah poslije rata do 1948 - KONJUNKTURA
- 1948 - 1950 - PRVA POSLIJERATNA DEPRESIJA
- 1950 - 1952 - KOREJSKI RAT - KONJUNKTURA (slučajni tržišni ciklus)
- 1952 - 1954 - DEPRESIJA - KOREJSKA DEPRESIJA (negativni dio
slučajnog tržišnog ciklusa)
- 1954 - 1956 - KONJUKCIJA
- 1957 - 1968 - DEPRESIJA (KONJUNKTURNI UZLET 1963 - 1965)
- 1969 - 1974 - KONJUNKCIJA
- 1975 - 1978 - DEPRESIJA
- 1979 - 1981 - KONJUNKCIJA
- 1982 - 1986 - DEPRESIJA
- 1986 - 1988 - KONJUNKCIJA
- 1988 - 1990 - DEPRESIJA
- 1990 - 2000 - PROMJENJIVO
27
TRŽIŠTE TRAMPERSKOG (BULK) BRODSKOG PROSTORA
NAJSTARIJI I NAJPOZNATIJI TIP TRŽIŠTA BRODSKOG
PROSTORA
U PROSTORNOM (GEOGRAFSKOM) SMISLU TRŽIŠTE
SLOBODNOG
BRODARSTVA NAJŠIRI JE TIP TRŽIŠTA
NAJKONKURENTNIJI TIP TRŽIŠTA
ZNAČAJKE TRŽIŠTA TRAMPERSKOG BRODSKOG PROSTORA:
- RELATIVNO MNOGO BRODOVA KONKURIRA ZA
TERETERELATIVNO VELIKOG BROJA KRCATELJA
- NEMA IZDVOJENIH I ORGANIZIRANIH SKUPINA BRODARA
I KRCATELJA KOJE BI JAČE KONTROLIRALE TRŽIŠTE
- RELATIVNO JE JEDNOSTAVAN I NEOMETAN PRISTUP
TRŽIŠTU I UKLJUČIVANJE U TRŽIŠTE
OSNOVNI POKAZATELJ TRŽIŠNIH KRETANJA I OSCILACIJA JE
CIJENA ROBE ILI USLUGE KOJA SE KUPUJE ILI PRODAJE
VOZARINE I NJIHOVA KRETANJA SU TEŽIŠTE U ODREĐIVANJU
ZNAČAJKI POJEDINIH TIPOVA TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA
TRŽIŠTE SLOBODNOG BRODSKOG PROSTORA JE
NAJKONKURENTNIJI TIP TRŽIŠTA MORSKOG BRODARSTVA I IMA
POSEBNO IZRAŽENE TRŽIŠNE OSCILACIJE VOZARINE SE VEĆINOM
UTVRĐUJU KAO REZULTAT ODNOSA PONUDE I POTRAŽNJE.
INDIVIDUALNI BRODAR TREBA PONUDU NA TRŽIŠTU
PRILAGODITI KRETANJU VOZARINA - VEĆA PONUDA U VRIJEME
POVEĆAVANJA VOZARINA I OBRATNO MANJA PONUDA U
VRIJEME NIŽIH VOZARINA
28
PROMJENE VOZARINA DJELUJU I NA PROMJENE POTRAŽNJE.
VISINA VOZARINA POKAZUJE KVANTITATIVNE ODNOSE PONUDE
I POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU SLOBODNOG BRODSKOG PROSTORA
VOZARINA JE FUNKCIJA ODREĐENE POTRAŽNJE I PONUDE. (TO SU
POSEBNO VOZARINE U BRODARSKIM UGOVORIMA NA VRIJEME)
ANALIZA TRŽIŠTA SLOBODNOG BRODSKOG PROSTORA VRLO JE
SLOŽENA, JER SE ODNOSI NA TIP SVJETSKOG TRŽIŠTA VISOKOG
STUPNJA KONKURENTNOSTI, TE JE USKO VEZANA UZ OSTALE
TIPOVE POMORSKOG TRŽIŠTA, KOJA SU DIO UKUPNIH SVJETSKIH
GOSPODARSKIH KRETANJA
PORED ANALIZA NEOPHODNA JE PROGNOZA BUDUĆIH TRŽIŠNIH
KRETANJA
(POSLOVNA POLITIKA BRODARA - da li kapacitete iskorištavaju putem
ugovora o najmu ili za putovanje)
29
TRŽIŠTE LINIJSKOG BRODSKOG PROSTORA
TRŽIŠTE LINIJSKOG BRODSKOG PROSTORA RAZVIJALO SE KAO
POSEBAN TIP TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA USPOREDO S
LINIJSKIM TERETNIM BRODARSTVOM.
U PROSTORNOM SMISLU TOJE TRŽIŠTE (kao cjelina svih regionalnih
linijskih tržišta) MANJE OD TRŽIŠTA SLOBODNOG BRODSKOG
PROSTORA, A VEĆE OD TRŽIŠTA TANKERSKOG BRODSKOG
PROSTORA
U POGLEDU KONKURENTNOSTI IMA MONOPOLISTIČKE, TJ.
OLIGOPOLISTIČKE ZNAČAJKE PONUDA JE JAČA JER BRODARI
NASTUPAJU KAO POVEZANE I ČVRSTE ORGANIZACIJE, A NA
STRANI POTRAŽNJE SU MNOGOBROJNI, MEĐUSOBNO NEPOVEZANI
KRCATELJI
KOD ODREĐIVANJA STUPNJA KONKURENCIJE TREBA SE
RAZMOTRITI MOGUĆNOST SUPSTITUCIJE (Kod linijskog brodarstva to
je zračni prijevoz i slobodno brodarstvo)
MONOPOLISTIČKI (OLIGOPOLISTIČKI) KARAKTER TRŽIŠTA
LINIJSKOG BRODARSTVA POSEBNO SE ISTIČE KROZ BRODARSKE
KONFERENCIJE I PULOVE (UDRUŽENJA LINIJSKIH BRODARA)
CILJ KONFERENCIJA - DONOŠENJE ZAJEDNIČKIH TARIFA RADI
OGRANIČAVANJA MEĐUSOBNE KONKURENCIJE I POVEĆANJA
MEĐUSOBNE SURADNJE
I. Konferencija - 1875. sporazum britanskih linijskih brodara na liniji London -
Calentra
Prednost konferencija - pozitivna razvojna i regulativna funkcija
30
Nedostatak - nejednak položaj pojedinih konkurencijskih brodara
(punopravni i pridruženi članovi)
- kantelno - monopolistička funkcija u odnosu na krcatelje i
brodare ne članove konferencija (autsajderi)
1970. godina - prekretnica u djelovanju konferencija i slabljenje njihovog
utjecanja
- geopolitička struktura svijeta i pojave suvremenih transp.
tehnologija
Udruženja brodara su - pul, međunarodni konferencijski sporazumi, sporazumi
o zajedničkoj linijskoj službi i džentlmenski sporazumi
PUL - UDRUŽENJE LINIJSKIH BRODARA DOGOVORENO UNUTAR
ODREĐENE KONFERENCIJE RADI BOLJE RASPODJELE TERETA I/ILI
VOZARINA (postoji pul tereta, vozarinski pul i mješoviti pul)
S GLEDIŠTA BRODARA PUL ZNAČI BOLJE POSLOVANJE UZ MANJI
RIZIK, A ZA KRCATELJA TO JE POVEĆANJE MONOPOLA BRODARA
MEĐUKONFERENCIJSKI SPORAZUM - POVEZUJE VIŠE LINIJSKIH
KONFERENCIJA U JEDNO UDRUŽENJE
TO ZNAČI VIŠI OBLIK ORGANIZIRANJA I POVEZIVANJA INTERESA
NA STRANI PONUDE
SPORAZUMI O ZAJEDNIČKOJ LINIJSKOJ SLUŽBI
- POVEZUJU DVA ILI VIŠE BRODARA RADI POVEĆANJA
FREKVENCIJE LINIJSKE SLUŽBE NA ODREĐENOM PRAVCU
DŽENTELMENSKI POSAO - DOGOVORI IZMEĐU AUTSAJDERA I
ČLANICA KONFERENCIJA - PRIJE
31
DANAS - SPORAZUM LINIJSKIH BRODARA KOJI DJELUJU NA
ODREĐENOJ LINIJSKOJ SLUŽBI (VOZARINE,
KAPACITETI, UVJETI POSLOVANJA)
1974 (Ženeva) - KODEKS VLADANJA LINIJSKIH KONFERENCIJA I
JAČANJE KONTEJNERIZACIJE - SMANJUJE SE DJELOVANJE
KONFERENCIJA I PULOVA, A POJAVLJUJU SE NOVE SNAGE
(NACIONALNI MONOPOLI) I KONZORCIJI LINIJSKIH BRODARA U
PRIJEVOZU KONTEJNERA
LINIJSKE VOZARINE SU STABILNIJE I IMAJU MANJE CIKLIČKE
PROMJENE
32
TRŽIŠTE TANKERSKOG BRODSKOG PROSTORA
- JASNE TIPOLOŠKE ODNOSE DOBILO SE POSLIJE II. SVJ. RATA
- OD 1950 - 1978 - tankerska mornarica je rasla po stopi od 8,6% - 1950
tankeri su zauzimali 20%, a 1978 48% teretne trgovačke mornarice
- PROSTORNI OBUHVAT - NAJMANJI U ODNOSU NA OSTALE
TIPOVE TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA:
- ROBA KOJA SE PREVOZI - NAFTA I NAFTNI PROIZVODI
- PLOVIDBENI PRAVCI - samo nekoliko
- STUPANJ KONKURENTNOSTI JE NAJVAŽNIJI KRITERIJ
ODREĐIVANJA TIPOLOŠKE POSEBNOSTI TOG TRŽIŠTA
- IZDVOJIO SE IZ TRŽIŠTA TRAMPERSKOG BRODSKOG PROSTORA
KAD JE NAFTA POSTALA NAJVAŽNIJI TERET SUVREMENOG
BRODARSTVA
- KARAKTERISTIKA TRŽIŠTA - MEĐUNARODNA, EKONOMSKA I
VERTIKALNA KONCENTRACIJA KAPITALA U PROIZVODNJI I
PRERADI NAFTE POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I PRERAĐIVAČA
NAFTE JAKA MEĐUNARODNA SPREGA IZMEĐU KORISNIKA
POMORSKOPRIJEVOZNIH USLUGA I BRODARA RAZVIJA SE TZV.
INDUSTRIJSKO BRODARSTVO
- RAZLIKUJU SE 2 OBLIKA TRŽIŠTA, 2 ELEMENTA U NJEGOVU
DJELOVANJU:
60-70% - ZATVORENI DIO TRŽIŠTA (vlastita organizacija i
dugoročni ugovori)
30-40% - OTVORENI DIO TRŽIŠTA (open freight market)
- OLIGOPOLISTIČKI KARAKTER TRŽIŠTA - velik dio tankerskog
brodarstva je dio ogranizacije jakog naftnog oligopola
33
- SLOBODNI DIO TRŽIŠTA (relativno malen) OBILJEŽEN JE JAKOM
MEĐUSOBNOM KONKURENCIJOM BRODARA ŠTO IH ČINI
SLABIJIMA I NEJEDNAKIM U ODNOSU NA OLIGOPOLNO
ORGANIZIRANU POTRAŽNJU
34
POKAZATELJI DINAMIKE POMORSKOG TRŽIŠTA
- NAJVAŽNIJI POKAZATELJ DINAMIKE TRŽIŠTA BRODSKOG
PROSTORA JE DINAMIKA VOZARINA
- VOZARINA (cijena pomorsko prijevozne usluge) OZNAČAVA DODIRNU
TOČKU SUPROTNIH INTERESA PONUDE I POTRAŽNJE
- TIPOLOGIJA TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA ZAHTJEVA DA SE
VOZARINSKA DINAMIKA ANALIZIRA POSEBNO ZA POJEDINE
TIPOVE TRŽIŠTA
VOZARINSKI INEKSI TEMELJE SE NA FORMULI
(Laspeyresova formula)
0
1
0
0
rq
rq
V
VI - razlika vozarina u određenom vremenu
(razlikuju se mjesečni i godišnji vozarinski indeksi)
- VOZARINSKI INDEKSI SE REDOVNO RAČUNAJU I JAVNO
OBJAVLJUJU:
- norveški - NORWEGIAN SHIPPING NEWS
- britanski - GENERAL COUNCIL OF BRITTISH SHIPPING
- njemački - STATISTICHES BUNDESAHT (Shipping )
- američki - MARITIME RESEARCH
VOZARINSKI INDEKSI IZRAČUNAVAJU SE:
- ZA VOZARINE PO PUTOVANJU BRODA (ZA TRŽIŠTE
SLOBODNOG BRODSKOG PROMETA): a) pojedinačne
b) opće
- ZA VOZARINE NA VRIJEME (PRIKAZ CIJELOG POMORSKOG
TRŽIŠTA)
35
FORMIRANJE VOZARINA U MORSKOM BRODARSTVU
OPĆENITO O POMORSKIM VOZARINAMA
VOZARINA
- NAKNADA BRODARU ZA UČINJENU POMORSKO
PRIJEVOZBU USLUGU
- CIJENA POMORSKOPRIJEVOZNE USLUGE
- ODREĐUJE SE U VEZI SA STRUKTUROM POMORSKOG
TRŽIŠTA I ODNOSIMA PONUDE I POTRŽNJE
- TO JE TRŽIŠNA CIJENA - KONKURENTNA, MONOPOLNA,
MONOPSONA CIJENA POMORSKO PRIJEVOZNE USLUGE
(administrativni ili planski utjecaj na vozarine je zanemariv)
- PORED ODNOSA PONUDE I POTRAŽNJE BRODSKOG
PROSTORA NA VISINU VOZARINA DJELUJU I:
- izvedenost tržišta brodskog prostora iz robnog tržišta
- kretanje cijena roba i usluga
- protekcionističko djelovanje nekih zemalja
- TRŽIŠTE PRIJEVOZNIH USLUGA JE KOMPLEKSNO I
IZVEDENO TRŽIŠTE, TO JE ODREĐENO ROBNO TRŽIŠTE
NA KOJEMU SU MJESTO PROIZVODNJE (PONUDE) I
POTROŠNJE (POTRAŽNJE) PROSTORNO UDALJENI
U ZAKLJUČENOM POMORSKO PRIJEVOZNOM UGOVORU BRODARI
VODE RAČUNA O:
- IZNOSU VOZARINE
- VREMENU NASTANKA OBVEZE
- VREMENU PLAĆANJA VOZARINE (to može biti vrijeme potpisa
pomorskoprijevoznog ugovora ili bilo koje drugo vrijeme do predaje
tereta u odredišnoj luci)
36
- u pravilu (ako nije drugačije dogovoreno vozarina se plaća kad brod
dođe u odredišnu luku i spreman je teret predati primaocu u ispravnom stanju. -
rizik gubitka vozarine do predaje tereta snosi brodar
- BRODAR MORA VODITI RAČUNA DA U UGOVORU O
POMORSKOM PRIJEVOZU BUDE SASVIM JASNO ODREĐENO
"VRIJEME KAD SE VOZARINA SMATRA ZARAĐENOM"
(uobičajena klauzula - smatra se da je vozarina zarađena poslije ukrcaja tereta)
- O TOME SE TREBA VODITI RAČUNA I KOD UPOTREBE
STANDARDIZIRANIH I OPĆE POZNATIH FORMULARA UGOVORA:
- GENCON (BIMCO)
- PONASBA MULTIFORM
VOZARINE U SLOBODNOM BRODARSTVU
TRŽIŠTE SLOBODNOG BRODARSTVA JE NAJKONKURENTNIJI TIP
TRŽIŠTA, PA SE I VOZARINE FORMIRAJU PREMA TRŽIŠNIM
ZAKONITOSTIMA U ODNOSIMA PONUDE I POTRAŽNJE
- RAZLIKUJE SE VIŠE POSEBNIH TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA
(po tipovima i kapacitetima brodova, po vrstama tereta, po pravcima prometa) -
POSEBNE KARAKTERISTIKE U ODREĐIVANJU VOZARINA -
RAZLIKUJU SE:
- VOZARINE ZA PUTOVANJE BRODA
- VOZARINE ZA VREMENSKO KORIŠTENJE BRODA
- ZAKUPNINE ZA VREMENSKO KORIŠTENJE GOLOG BRODA
VOZARINE ZA PUTOVANJE (voyage freights)
- najobičniji i najbolji pokazatelj tržišne dinamike
- donju granicu oscilacije određuje interes i odluka brodara
37
POMORSKI BRODAR KOJI PRODAJE BRODSKI PROSTOR ZA
PUTOVANJE KOD DEFINIRANJA VOZARINA UZIMA U OBZIR
NEKOLIKO RAZINA VOZARINA:
(koje djeluju na razvojnu i poslovnu politiku)
- vozarine koje stimuliraju gradnju novih brodskih kapaciteta
- vozarine koje potiču diversifikaciju poslovanja
- vozarine koje prisiljavaju na povlačenje dijela brodskih kapaciteta
- vozarine koje prisiljavaju na povlačenje kapitala
OBIČNO SE RAZLIKUJU 3 OSNOVNE RAZINE VOZARINA:
1. POTICAJNE ZA NASTAVAK POSLOVANJA
2. POTICAJNE ZA RASPREMU
3. POTICAJNE ZA POVLAČENJE KAPITALA IZ MORSKOG
BRODARSTVA
U BRODARSKOM UGOVORU NA VRIJEME VOZARINSKI STAV
ODREĐUJE SE U ODREĐENOJ VALUTI PO ODREĐENOJ
VOZARINSKOJ JEDINICI (obično ili , težina ili prostor)
- REDOVNO SE UGOVARA BROD U PUNOM TEŽINSKOM
KAPACITETU (PUNA NOSIVOST)
PUNA NOSIVOST ZA PRIJEVOZ TERETA JE PROMJENJIVA VELIČINA
- KORISNA NOSIVOST - RAČUNA SE ZA SVAKO ZAKLJUČENO
PUTOVANJE
KORISNA NOSIVOST - TEORIJSKA UKUPNA NOSIVOST
BROD - ONO ŠTO BROD MORA NOSITI (gorivo, voda, hrana, oprema,
potrošni materijal)
Interes brodara - što veća korisna nosivost (nosivost na koju se plaća vozarina),
ali nikad ne smije biti na štetu sigurnosti plovidbe - razlika između
administracije (čarteringa) i kapetana broda
38
- ugovara se srednja NEPOTPUNO UTVRĐENA KOLIČINA TERETA
ZA VISINU VOZARINA VAŽAN JE I NAČIN UTVRĐIVANJA
(MJERENJA) PREVEZENE KOLIČINE TERETA I KOLIČINA TERETA PO
KOJOJ ĆE SE OBRAČUNAVATI I NAPLATITI VOZARINA.
razlikuje se UKRCANA I ISKRCANA KOLIČINA TERETA
OBIČNO SE ISKRCANA KOLIČINA TERETA UZIMA KAO OSNOVA
OBRAČUNA VOZARINE
UKRCANA KOLIČINA TERETA OZNAČAVA SE O TERETNICI
VOZARINA ZA PUTOVANJE MOŽE SE PLATITI UNAPRIJED ILI NA
ODREDIŠTU, A MOŽE SE UGOVORITI I PLAĆANJE ZA VRIJEME
TRAJANJA PUTOVANJA, MOŽE SE UGOVORITI PLAĆANJE U
RATAMA
BRODARSKI UGOVORI NA VRIJEME - UGOVARA SE DNEVNA
VOZARINA (DAILY HIRE) ILI MJESEČNI VOZARINSKI STAV PO TONI
NOSIVOSTI BRODA NA LJETNOJ VODENOJ LINIJI (MONTHLY HIRE
RATE SHIP'S SUMMER DEADWEIGHT TONAGE)
- Plaćanje se obično vrši ili mjesečno ili svakih 15 dana
- Često se ugovara posebni dodatak na vozarinu za podmirenje troškova broda
iz posljednje luke iskrcaja do luke predaje broda - bonus na poziciju broda ili
bonus za putovanje u balastu
UGOVOR ZA KORIŠTENJE BRODA BEZ POSADE
- smatra se uzimanjem broda u zakup, pa se plaća ZAKUPNINA. Najpoznatiji
ugovor o zakupu broda je BARECON A (BRIMCO) - predviđa plaćanje
zakupnine jednom mjesečno (mogućnost naplate 10% kamate ako se ne plati u
predviđenom roku)
39
VOZARINE U LINIJSKOM BRODARSTVU
NA VISINU VOZARINA DJELUJE:
- ODNOS PONUDE I POTRAŽNJE
- POVEĆANJE TROŠKOVA POSLOVANJA
TRŽIŠTE LINIJSKOG BRODARSTVA JE ZATVORENI TIP TRŽIŠTA
(MONOPOL NA STRANI PONUDE - brodovi) - VEĆI UTJECAJ (kroz
konferencije) NA POVEĆANJE VOZARINA
VOZARINSKI STAVOVI RAZRAĐENI SU U OBLIKU TARIFA (TARIFNI
VOZARINSKI STAVOVI ZA JEDINICU POMORSKO PRIJEVOZNE
USLUGE)
RAZLIKUJE SE 2 TIPA LINIJSKIH TARIFA:
1. GRUPNA ROBNA TARIFA (class tariff)
2. POJEDINAČNA ROBNA TARIFA (commodity tariff)
Ad. 1. - UTVRĐUJU SE ZA ODREĐENE SKUPINE TERETA (od 6 do 50
skupina tereta)
Ad. 2. - ZA SVAKU VRSTU TERETA POSEBNO
KONFERENCIJSKE TARIFE DIJELE SE NA: (POSEBNI SLUČAJEVI)
- TOČNO UTVRĐENE I OTVORENE VOZARINSKE STAVOVE
(fixed and open rates TRAMPERI)
- TARIFE S DVOJNIM VOZARINSKIM STAVOVIMA (dual rate
tariff SAD)
IZRAČUNAVANJE I IZRAŽAVANJE VOZARINSKIH STAVOVA U
LINIJSKIM TARIFAMA:
1. VOZARINSKI STAV PO TEŽINI W (weight)
metrička tona (1000 kg) ili duga tona (1016 kg) ili američka kratka tona
(907 kg)
40
2. VOZARINSKI STAV PO PROSTORU M (measurement)
m3 ili prostorna tona (40 stopa kubičnih) ili prostorna tona (50 stopa
3)
3. ALTERNATIVNI VOZARINSKI STAV PO TEŽINI ILI PO
PROSTORU W/M - PO IZBORU BRODARA
4. U % OD VRIJEDNOSTI ROBE - ZA VRIJEDNE TERETE
5. TROJAKI VOZARINSKI STAV - PO TEŽINI, PO PROSTORU ILI
- % AD VALOREM - OSNOVU ODREĐUJE BRODAR
6. VOZARINSKI STAV PO GLAVI ILI PO KOMADU TERETA (npr.
stopa ili automatski)
7. VOZARINSKI STAV ZA VELIKE PREDMETE PREMA
POSEBNOM DOGOVORU (as per agreement)
CILJEVI KOJI SE POSTIŽU ODREĐIVANJEM TARIFA:
- SMANJENJE ILI UKLANJANJE KONKURENCIJE MEĐU
LINIJSKIM BRODARIMA
- VOZARINSKI STAVOVI DA BUDU VEĆI OD GRANIČNIH
TROŠKOVA
- POSTIZANJE MAKSIMALNE USPJEŠNOSTI I RENTABILNOSTI
POSLOVANJA U DUGOM ROKU
VOZARINSKI STAV NE MOŽE SE ODREDITI METODOM
KALKULACIJE KAO U MATERIJALNOJ PROIZVODNJI, JER:
- NIJE JEDNOSTAVNO ODGOVORITI ŠTO JE JEDINICA
POMORSKO PRIJEVOZNE USLUGE (za jedno putovanje zaključi se
mnogo različitih pomorsko prijevoznih usluga po vrsti tereta i dužini
41
puta) - ne mogu izračunati direktni troškovi, ni opći troškovi brodara,
broda i putovanja
- kao OBRAČUNSKA JEDINICA (nosilac troškova i vozarina) uzima
se LINIJSKO PUTOVANJE BRODA KAO SINTEZA
POJEDINAČNIH USLUGA NA TOM PUTOVANJU - tako se može
izračunati vozarinski stav po jedinici tereta (težinska ili prostorna tona)
KRITIKA NAČELA "WHAT TRAFFIC CAN BEAR":
- odnosi brodara i krcatelja ZA I PROTIV!
Pored načela "What traffic can bear" postoje i drugi jednostavniji načini
izračunavanja konferencijskih tarifa
I način - uvođenje jedinstvenog vozarinskog stava za jedinicu brodskog
količinskog kapaciteta (prostornog ili težinskog) neovisno o vrsti
tereta (ovaj način isključuje konkurentne mogućnosti pojedinih
vrsta roba, već samo uključuje količinski kapacitet - nepovoljno
za volumensku i tešku robu - diskriminatorski za razmjenu roba
nižih cijena)
- računanje za pojedine vrste tereta u odnosu prema direktnim
troškovima pomorskog prijevoza
- računanje za pojedine robe prema stvarnim direktnim
troškovima i dodatka za podmirivanje indirektnih troškova
putovanja broda
II način - zadovoljava brodara, ali diskriminira prijevoz tereta s visokim
direktnim troškovima. Ovaj način traži stalne korekcije.
III način - računanje prema korištenju kapaciteta broda u prethodnom
razdoblju + stvarni direktni troškovi za svaku vrstu tereta.
Nedostaci: - nema opće prihvatljivog kriterija za raspodjelu
indirektnih troškova
- nije točan
42
- zato se koristi načelo "WHAT TRAFFIC CAN BEAR"
- pa se tu vodi računa o realnim tržišnim kretanjima robe
koja se prevozi
- zadovoljavaju se krcatelji
VOZARINSKI STAVOVI O LINIJSKIM TARIFAMA IZRAČUNATI SU
PREMA POSEBNIM PRIBLIŽNIM KALKULACIJAMA
U PRAKSI SE PRI IZRADI TARIFA UZIMAJU U OBZIR 2
OSNOVNA NAČELA:
1. PODMIRENJE UKUPNIH TROŠKOVA LINIJSKOG PUTOVANJA
BRODA UZ ODREĐENU RENTABILNOST (COST BASED
PRICING SYSTEM)
2. RAZVRSTAVANJE VOZARINSKOG STAVA NA
POJEDINAČNE TARIFNE STAVOVE PREMA VRIJEDNOSTI
TERETA (WHAT THE TRAFFIC CAN BEAR)
- TU JE VIŠE ISTAKNUTO ISKUSTVO I VJEŠTINA NEGO
EGZAKTNE KALKULACIJSKE METODE
SADRŽAJ KONFERENCIJSKIH TARIFA (RAZLIKUJE SE OD JEDNOG
DO DRUGOG POMORSKOPRIJEVOZNOG PRAVCA I KONFERENCIJE),
ALI SADRŽE:
UVODNE NAPOMENE (NAZIV KONFERENCIJE, POPIS
BRODOVA, LUKA I SL.)
OPĆENITO O UVJETIMA KORIŠTENJA (POJAM LOKALNOG
KRCATELJA, ODREĐIVANJE VOZARINSKE JEDINICE, UVJETI
PLAĆANJA, TERETNICA, OPIS TERETA)
UVJETI RADA U KONFERENCIJSKIM LUKAMA I ZNAČENJE
KLAUZULA U TERETNICI U TIM LUKAMA (LUČNE STANICE)
VOZARINSKI STAVOVI ZA ODREĐENE VRSTE TERETA
43
DOPLACI NA TARIFNI STAV I FAKTOR TEČAJNOG
IZRAČUNAVANJA
KONTEJNERSKI PRIJEVOZ
LINIJSKE TARIFE UGLAVNOM SU DUGOROČNO DOGOVORENE,
PREDVIĐA SE DOPLATAK NA VOZARINSKI STAV
- PRIVREMENI DODATAK NA VOZARINSKI STAV DA BI SE UBLAŽIO
UTJECAJ PRIVREMENOG POVEĆANJA DIJELA TROŠKOVA
PUTOVANJA BRODA
3 NAJČEŠĆA OSNOVNA DOPLATKA:
1. DOPLATAK ZBOG ZAKRČENOSTI LUKE (DO 50% OSNOVNOG
TARIFNOG STAVA)
2. DOPLATAK ZBOG POVEĆANJA CIJENA GORIVA
3. DOPLATAK ZBOG ZATVARANJA SUESKOG KANALA
- UKIDA SE POŠTO SE POVEĆANA VRSTA TROŠKA VRATI U
NORMALU
KONTEJNERSKE TARIFE - SLIČNA NAČELA KAO KONFERENCIJSKE
TARIFE
2 OSNOVNA TIPA PRIJEVOZA KONTEJNERIMA
- 1 KONTEJNER - TERET JEDNOG KRCATELJA
(FUL CONTAINER LOAD FCL) - 1 TERETNICA
- 1 KONTEJNER - TERET VIŠE KRCATELJA
(LESS THAN LOAD LCL) - VIŠE TERETNICA
ZA FCL NIŽE TARIFE, NEMA STIVADORSKIH TROŠKOVA
ZA LCL TARIFA PREMA KONFERENCIJSKIM TARIFAMA
44
ZNAČAJKE KONTEJNERSKIH TARIFA:
DEFINIRANJE POMORSKOG I OSTALOG DIJELA VOZARINE
DEFINIRANJE RAZLIČITIH VOZARINSKIH STAVOVA I
OSTALIH
TROŠKOVA INTEGRIRANOG PRIJEVOZA
OPIS TERETA SLOŽENOG U KONTEJNERE
TROŠKOVI PREDAJE TERETA
NAČIN NA KOJI SE RAČUNA VOZARINSKI STAV
OBVEZE LINIJSKOG BRODARA S OBZIROM NA JEDINSTVENU
TERETNICU INTEGRIRANOG PRIJEVOZA
KLASIFICIRANJE VOZARINA ZA FCL I LCL
ODREĐIVANJE VOZARINSKOG STAVA ZA FCL BEZ OBZIRA
NA VRSTU TERETA
TARIFE ZA PRIJEVOZ GENERALNOG TERETA TEGLENICAMA (LASH
I SEABEE)
LASH TARIFE - AMERIČKOG BRODARA - PRUDENTRAS LINE
SEABEE TARIFE - AMERIČKOG BRODARA - LYHOS LINE
SLIČNE SU KONTEJNERSKIM TARIFAMA
POSEBNO SE OBRAĐUJU:
- ODGOVORNOST ZA KRCANJE I SLAGANJE U TEGLENICE
- LUKA ISKRCAJA I UVJETI PREDAJE
- ODGOVORNOST ZA UKRCANI TERET
- TARIFNI STAVOVI ZA POJEDINE VRSTE TERETA NA ODREĐENIM
PLOVIDBENIM PRAVCIMA
45
VOZARINE U TANKERSKOM BRODARSTVU
SLIČNOST I RAZLIKE SA SLOBODNIM BRODARSTVOM
SLIČNOST - VOZARINE SE UGOVARAJU U BRODARSKIM
UGOVORIMA NA PUTOVANJE
VOZARINSKI STAV PO JEDINICI KOLIČINE TERETA I U
BRODARSKIM UGOVORIMA NA VRIJEME KAO MJESEČNI
VOZARINSKI STAV PO NOSIVOSTI ILI KAO DNEVNA VOZARINA
RAZLIKE - VOZARINE SE IZRAŽAVAJU U POSEBNIM TABLICAMA
(SKALAMA)
OSNOVNA TABLICA TANKERSKIH VOZARINA JE WORLDSCALE WS
- SADRŽI VOZARINSKE STAVOVE ZA PUTOVANJE STANDARDNOG
BRODA UZ STANDARDNE UVJETE
- U US$ PO 1 LOUP TONI TERETA
- W/S = 100
VOZARINSKI STAVOVI U BRODARSKIM UGOVORIMA NA
PUTOVANJE ZA TANKERE RAZLIČITIH VELIČINA ZAKLJUČUJU SE
U ODNOSU PREMA OSNOVNOM STAVU U W/S
U W/S PREDVIĐAJU SE VRLO MALE STOJNICE (OD 72 SATA ZA
CIJELO PUTOVANJE)
U TANKERSKOM BRODARSTVU UPOTREBLJAVAJU SE NAJČEŠĆE
POSEBNI TISKANI FORMULARI ZA BRODARSKE UGOVORE NA
PUTOVANJE ILI VRIJEME
FORMULARI ZA BRODARSKE UGOVORE NA PUTOVANJE
INTERTANK VOY 1976 INTERTANKO
A6BA II
46
TANKER VOYAGE C/P 1984 ASBA
BEEPEEVOY 2 1983 BRITISH PETROLENA TANKER CO
SHELLVOY 1980 SHELL INTERNATIONAL PETROLEUM
FORMULARI ZA BRODARSKE UGOVORE NA VRIJEME
SUPPLYTIME 1975 BINCO
INTERTANKTIME 1980 INTERNATIONAL ASSOCIATION OF
INDEPENDENT OURNESS
SHELLTIME SHELL INTERNATIONAL PETROLEUM 1984
ASBATANKTIME - ASBA
BEEPEETIME BRITISH PETROLEUM TANKER (BP)
ZNAČAJKE VOZARINA U TANKERSKOM BRODARSTVU
- VOZARINE SE ODMJERAVAJU PREMA WORLDSCALE
- UPOTREBLJAVA SE MALI BROJ STANDARDIZIRANIH FORMULARA
ZA BRODARSKE UGOVORE NA PUTOVANJE I VRIJEME
- KRATKA STOJNICA U LUKAMA UKRCAJA I ISKRCAJA
- UGOVORI SA NAJVEĆIM DIJELOM PRIVATNOG PORIJEKLA,
IZDAJU IH KORISNICI POMORSKO PRIJEVOZNE USLUGE
(MONOPOLNO TRŽIŠTE)
47
VOZARINE U PUTNIČKOM BRODARSTVU
RAZLIKUJU SE LINIJSKE I TURISTIČKE POMORSKO PRIJEVOZNE
USLUGE
LINIJSKE POMORSKO PRIJEVOZNE USLUGE
- PREKOMORSKI PRIJEVOZ PUTNIKA
- PRIJEVOZ PUTNIKA U TURISTIČKE POMORSKOPRIJEVOZNE
USLUGE - NUŽNA PUTOVANJA - VEZANO JE UZ TURISTIČKO
TRŽIŠTE
VOZARINE U PUTNIČKOM BRODARSTVU UTVRĐENE SU OBIČNO U
TARIFAMA ZA SVAKU KLASU
ELEMENTI PUTNIČKIH TARIFA
- VOZARINA ZA PUTOVANJE U ODREĐENOJ KLASI BRODA
- DODATNA VOZARINA ZA VIŠE PRTLJAGE
- VOZARINA ZA PRIJEVOZ AUTOMOBILA
- RAZNE POPUSTE ILI DODATKE
48
TARIFE I TARIFNA POLITIKA
TARIFA (ARAPSKA RIJEČ OBJAVA)
- SISTEMSKI PREGLED DAVANJA (CIJENA) - U UŽEM SMISLU
- PROPISI I UVJETI NA TEMELJU KOJIH SE UTVRĐUJU DAVANJA (U
ŠIREM SMISLU)
DONOSILAC TARIFE MORA SE PRIDRŽAVATI NAČELA:
JEDNAKOSTI PRIMJENE
TRAJNOSTI
JASNOĆE
ISTOVRSNOSTI
STALNOSTI USLUGE
NAČELA TARIFNE POLITIKE
- EKONOMIČNOST
- KONKURENTNOST
- PLATEŽNE SPOSOBNOSTI I VRIJEDNOSTI ROBE
VRSTE TARIFA: PROPORCIONALNE
DIFERENCIJALNE - DEGRESIVNE
- PROGRESIVNE
PREFERENCIJALNE
TROŠKOVI ĆE SE ANALIZIRATI S GLEDIŠTA
- RAČUNOVODSTVA I KALKULACIJE (VRSTE, MJESTA I NOSIOCI)
- STUPNJA KORIŠTENJA KAPACITETA (FIKSNI I VARIJABILNI)
- OPTIMALNE EKONOMIČNOSTI I RENTABILNOSTI (GRANIČNI
(MARGINALNI) TROŠKOVI)
49
GLAVNE VRSTE, MJESTA I NOSIOCI TROŠKOVA U
MORSKOM BRODARSTVU
VRSTE TROŠKOVA - ANALIZA PO VRSTAMA TROŠKOVA
ODGOVARA NA PITANJE KAKAV JE TROŠAK NASTAO (UZIMA SE U
OBZIR PRIRODA I PODRIJETLO TROŠKA)
TO SE ODNOSI NA:
- TROŠKOVE ZA MATERIJAL
- TROŠKOVE ZA TUĐE USLUGE
- TROŠKOVE ZA OS-A (AMORTIZACIJU)
- TROŠKOVE LJUDSKOG RADA (RADNA SNAGA)
- TROŠKOVE U VEZI S UGOVORNIM I ZAKONSKIM OBVEZAMA
- TROŠKOVI ZA MATERIJAL (MATERIJALNI TROŠKOVI)
U MORSKOM BRODARSTVU GLAVNI SU TROŠKOVI ZA GORIVO I
MAZIVO, BRODSKI POTROŠNI MATERIJAL, TROŠKOVI ZA
PREHRANU POMORACA I DR.
TROŠKOVI ZA GORIVO - VAŽNI S EKONOMSKOG GLEDIŠTA
TROŠKOVI ZA MAZIVO - VAŽNI S TEHNOLOŠKOG ASPEKTA
TEHNOLOŠKI OPTIMUM - EKONOMSKI OPTIMUM
BRODSKI POTROŠNI MATERIJAL - IZISKUJE SE KOD POJEDINIH
BRODARA (KONOPI, ČELIK, PLATNA ZA PREKRIVANJE SKLADIŠTA
NA BRODSKOM
TROŠKOVI ZA TUĐE USLUGE - TROŠKOVI ZA REDOVNO I
INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE BRODA I LUČNI TROŠKOVI,
STIVADORSKI TROŠKOVI (TROŠKOVI TERETA) AGENCIJSKI I
ŠPEDITERSKI TROŠKOVI
50
REDOVNO ODRŽAVANJE - RAZNI POPRAVCI - VAŽAN ČIMBENIK
OPTIMIZACIJE UČINAKA I USPJEŠNOSTI POSLOVANJA
DOKOVANJE - ČIŠĆENJE PODVODNOG DIJELA BRODA
INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE - VEZANO UZ KLASU BRODA
(OBNAVLJA SE SVAKE 4 GODINE) - SPOSOBNOST BRODA DA
UDOVOLJAVA TEHNIČKIM I TEHNOLOŠKIM ZAHTJEVIMA
POMORSKE PLOVIDBE I POMORSKOG PRIJEVOZA - SVJEDODŽBA O
KLASI BRODA
TI SE TROŠKOVI KALKULATIVNO OBRAČUNAVAJU TIJEKOM 4
GODINE KOLIKO KLASA VRIJEDI
LUČKI TROŠKOVI - TROŠKOVI ŠTO IH BROD IMA TIJEKOM
BORAVKA U LUCI (PILOTAŽA, NEMORSKI PRIREZ, ODREZ, LUČKE
TAKSE ZA KORIŠTENJE OBALE, TONAŽU, ZA SVJETIONIKE
VISINA LUČKIH TROŠKOVA OVISI O VELIČINI BRODA, VELIČINI
BRODSKOG PROMETA I O CIJENAMA SAME LUKE
STIVADORSKI TROŠKOVI - NAJVEĆI I NAJVAŽNIJI U OVOJ SKUPINI
TROŠKOVA, ALI I U UKUPNIM TROŠKOVIMA LINIJSKE PLOVIDBE.
AGENCIJSKI TROŠKOVI - NAKNADA BRODSKOM AGENTU
51
TROŠKOVI POMORSKOG PRIJEVOZA
OPĆENITO O TROŠKOVIMA U MORSKOM BRODARSTVU
UČINAK PROIZVODNOG PROCESA JE U FUNKCIONALNOJ VEZI S
POTROŠENIM ELEMENTIMA U PROIZVODNOM PROCESU (LJUDSKI
RAD I OSTALI PREDMETI RADA)
REPRODUKCIJSKO TROŠENJE ILI REPRODUKCIJSKA POTROŠNJA -
RAZLIKUJE SE EKONOMSKO (U NOVČANIM JEDINICAMA) I
TEHNOLOŠKO TROŠENJE (FIZIČKA JEDINICA KOLIČINE RADA)
MORSKO BRODARSTVO (USLUŽNA DJELATNOST) NE PROIZVODI
NOVE PROIZVODE, ALI NEPRESTANO REPRODUCIRA
POMORSKOPRIJEVOZNU USLUGU KAO KORISNI UČINAK KOJI
UVJETUJE KORISNOST I VRIJEDNOST NOVIH PROIZVODA
TROŠKOVI U MORSKOM BRODARSTVU SU U NOVCU IZRAŽENI
UTROŠCI SREDSTAVA, MATERIJALA I TUĐIH USLUGA KOJI SE
UČINE RADI OSTVARENJA POTPUNE POMORSKOPRIJEVOZNE
USLUGE
ANALIZA TROŠKOVA - VAŽAN ELEMENT SVAKE EKONOMSKE
ANALIZE
TROŠKOVI POMORSKOPRIJEVOZNE USLUGE PROMATRAJU SE SA 2
GLEDIŠTA:
1. GLEDIŠTA POMORSKOG BRODARA
2. KORISNIKA POMORSKOPRIJEVOZNE USLUGE
52
AMORTIZACIJA - OTPISIVANJE VRIJEDNOSTI OSNOVNIH
SREDSTAVA NA TERET TROŠKOVA OSTVARENIH
POMORSKOPRIJEVOZNIH UČINAKA U ODREĐENOM VREMENU
- GLAVNO OSNOVNO SREDSTVO JE BROD (I NAJVREDNIJE)
- UZROCI SMANJIVANJA VRIJEDNOSTI BRODA - FIZIČKO I
FUNKCIONALNO (EKONOMSKO) TROŠENJE
NAČINI OBRAČUNA AMORTIZACIJE
- NA OSNOVI NABAVNE VRIJEDNOSTI BRODA
- NA OSNOVI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI BRODA
- PROGRESIVNI OBRAČUN
- REGRESIVNI OBRAČUN
- SLOBODNI OBRAČUN
TROŠKOVI LJUDSKOG RADA - BRUTO NAKNADE ZA ULOŽENI RAD
ZAKONSKE I UGOVORNE OBVEZE - NAJVAŽNIJE SU PREMIJE
OSIGURANJA
ANALIZA TROŠKOVA PO MJESTIMA (PO PODRUČJIMA
ODGOVORNOSTI) - ODGOVOR NA PITANJE GDJE JE NASTAO
TROŠAK, TKO JE NAJODGOVORNIJI ZA NASTANAK TROŠKA
RAŠČLANJIVANJE SE VRŠI NA DIREKTNE I INDIREKTNE
DIREKTNI - SNIMAJU SE NA FINALNOM PROIZVODU
INDIREKTNI - NE MOGU SE SNIMATI PO POJEDINIM USLUGAMA
(PROIZVODIMA), ONI SE PO KALKULACIJSKIM METODAMA OPET
PREBACUJU NA FINALNE PROIZVODE I USLUGE
DIREKTNI TROŠKOVI - SNIMAJU SE I PRATE PO POJEDINIM
BRODOVIMA
53
INDIREKTNI TROŠKOVI - SLUŽBE BRODARA NA KOPNU I POMOĆU
RAZNIH "KLJUČEVA" PREBACUJU SE NA KALKULACIJE
POMORSKOPRIJEVOZNIH USLUGA POJEDINOG BRODA
ANALIZA TROŠKOVA PREMA NOSIOCIMA
NOSIOCI TROŠKOVA U MORSKOM BRODARSTVU SU
POMORSKOPRIJEVOZNE USLUGE (POMORSKOPRIJEVOZNE
USLUGE VEZANE SU UZ TROŠENJE ODREĐENIH ELEMENATA
TIJEKOM POMORSKOPRIJEVOZNOG PROCESA, A VRIJEDNOST
POTROŠENIH ELEMENATA ULAZI U VRIJEDNOST REALIZIRANE
POMORSKOPRIJEVOZNE USLUGE)
OBRAČUNAVAJU SE:
- TRAMPERSKA POMORSKOPRIJEVOZNA USLUGA
- TANKERSKA POMORSKOPRIJEVOZNA USLUGA
- LINIJSKA POMORSKOPRIJEVOZNA USLUGA
- TIME CHASTER
54
FIKSNI, VARIJABILNI I GRANIČNI TROŠKOVI U MORSKOM
BRODARSTVU
PODJELA FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI - PREMA STUPNJU
KORIŠTENJA KAPACITETA
FIKSNI - NE MIJENJAJU SE SA STUPNJEM KORIŠTENJA KAPACITETA
(OVISE O VREMENU TRAJANJA PROIZVODNOG PROCESA I
POSTOJANJU KAPACITETA)
VARIJABILNI - OVISNI O VELIČINI PROIZVODNJE
U BRODARSTVU JE OVAJ POJAM VEZAN UZ STUPANJ
ISKORIŠTENJA KAPACITETA BRODA
PRIJEVOZNI KAPACITET BRODA - RAZLIKUJE SE:
- KOLIČINSKA - ODREĐEN JE VELIČINOM BRODA, KOLIČINOM
TERETA KOJU BROD PREVEZE
- VREMENSKI - ODREĐEN JE BRZINOM BRODA POTREBNO VRIJEME
ZA PRIJEVOZ TERETA
- UKUPNI - KOLIČINSKI + VREMENSKI
TONSKE MILJE - IZRAŽAVA SE UČINAK POMORSKOG PRIJEVOZA
TONA - MJERILO KOLIČINE PREVEZENOG TERETA
MILJA (1952 m) - MJERILO DUŽINE PRIJEĐENOG MORSKOG PUTA
PRIJEVOZNI KAPACITET BRODA (K) =QV
Q - KOLIČINSKI KAPACITET BRODA
V - BRZINA BRODA
55
VREMENSKI KAPACITET BRODA - BROJ DANA U ODREĐENOM
VREMENU U KOJEM SE MOŽE KORISTITI BROD ODREĐENOG
PRIJEVOZNOG KAPACITETA
- RAZLIKUJE SE: INVENTARSKI KAPACITET
TEHNIČKO RASPOLOŽIVI KAPACITET
EKSPLOATACIJSKI KAPACITET
PODJELU NA FIKSNE I VARIJABILNE TROŠKOVE NAJBOLJE JE
IZVRŠITI PREMA OVISNOSTI TROŠKOVA O STUPNJU KORIŠTENJA
KOLIČINSKOG KAPACITETA BRODA
VARIJABILNI - PREKRCAJNI TROŠKOVI
- AGENCIJSKE PROVIZIJE
- DIO LUČKIH TROŠKOVA
- SVI OSTALI TROŠKOVI KOJE NA PUTOVANJU BRODAR IMA S
TERETOM
SVI OSTALI TROŠKOVI KOJI DIREKTNO ILI INDIREKTNO TERETE
ODREĐENO PUTOVANJE BRODA SU FIKSNI TROŠKOVI
GRANIČNI TROŠKOVI - PROSJEČNI VARIJABILNI TROŠKOVI
IZAZVANI POSLJEDNJIM POVEĆANJEM KOLIČINE PROIZVODA
SLOJ - RAZLIKA IZMEĐU POJEDINIH STUPNJEVA ZAPOSLENOSTI
PROSJEČNI VARIJABILNI TROŠKOVI IZAZVANI U NEKOM SLOJU
PROIZVODNJE SU DIFERENCIJALNI TROŠKOVI - GRANIČNI
TROŠKOVI SU DIFERENCIJALNI TROŠKOVI U POSLJEDNJEM SLOJU
56
PROIZVODNJA SE MOŽE POVEĆAVATI DOK SU GRANIČNI
TROŠKOVI NIŽI OD GRANIČNOG PRIHODA (ODNOSNO PRODAJNE
CIJENE)
OVI TROŠKOVI NISU POSEBNI VAŽNI U MORSKOM BRODARSTVU I
TO ZBOG:
- POJAM "GRANIČNOG TROŠKA" PODRAZUMIJEVA ODREĐENI
REZERVNI KAPACITET, A KOLIČINSKI SE KAPACITET OBIČNO
ISKORIŠTAVA BEZ REZERVE
- FINANCIJSKI REZULTAT PUTOVANJA BRODA NIJE OVISAN SAMO
O STUPNJU KORIŠTENJA KAPACITETA, NEGO OVISI O
VOZARINSKOJ VRIJEDNOSTI TERETA
57
MODEL UKUPNIH TROŠKOVA PUTOVANJA BRODA
PUTOVANJE BRODA - ODREĐENA POMORSKOPRIJEVOZNA
USLUGA JE "PROIZVOD" MORSKOG BRODARSTVA - BITNO - TAJ SE
"PROIZVOD" U ISTO VRIJEME PROIZVODI I TROŠI
PUTOVANJE BRODA - KAO POTPUNA I JEDINSTVENA
POMORSKOPRIJEVOZNA USLUGA SINTEZA JE 2 POSEBNE FAZE
(RAZLIČITO DEFINIRANE I FUNKCIONALNO OVISNE O RAZLIČITIM
ELEMENTIMA)
UKUPNO VRIJEME TRAJANJA PUTOVANJA BRODA (DANA)
= VRIJEME BORAVKA BRODA U LUKAMA + VRIJEME PLOVIDBE
POMORSKOPRIJEVOZNI UČINAK ODREĐENOG PUTOVANJA JE
ODREĐENA KOLIČINA TERETA (Q) PREVEZENA NA ODREĐENOJ
DUŽINI MORSKOG PUTA (D)
JEDINICA ZA POMORSKOPRIJEVOZNU USLUGU JE TONSKA MILJA
TROŠKOVI PUTOVANJA BRODA = UKUPNI TROŠKOVI
"PROIZVODNJE"
OPTIMIZACIJA TROŠKOVA PUTOVANJA BRODA
58
OPTIMIZACIJA TROŠKOVA - TREBA USKLADITI
- ODNOS TROŠKOVA U FAZI BORAVKA BRODA U LUKAMA I U FAZI
PLOVIDBE
- SUPROTNOSTI IZMEĐU DJELOVANJA FIKSNIH I VARIJABILNIH
TROŠKOVA
- SUPROTNOSTI IZMEĐU DVOFUNKCIONALNOSTI BRODA KAO
SKLADIŠTA U LUKAMA I PRIJEVOZNOG SREDSTVA U PLOVIDBI
- SUPROTNOSTI DJELOVANJA OSNOVNIH ELEMENATA
PRIJEVOZNOG KAPACITETA BRODA - VELIČINE I BRZINE BRODA
UKUPNI I PROSJEČNI TROŠKOVI PUTOVANJA BRODA, TJ. NJIHOV
OPTIMUM (MINIMUM) JE FUNKCIJA
DVA VANJSKA ELEMENTA D i Nq
DVA UNUTARNJA ELEMENTA V i Q
OPTIMIZACIJA TROŠKOVA PUTOVANJA BRODA JE TRAŽENJE
NAJPOVOLJNIJIH ODNOSA IZMEĐU TA 4 ELEMENTA
EMPIRIJSKA ISKUSTVA
- VEĆA DUŽINA MORSKOG PUTA - BRŽI BROD
- VEĆA BRZINA PREKRCAJA U LUKAMA - BRŽI BROD U PLOVIDBI
- VEĆI, DOBRO OPREMLJENI, SKUPI BROD - VEĆA BRZINA I
OBRATNO
BRODAR MOŽE DJELOVATI NA V i Q, PA SE U PRAKSI TRAŽI
NAJPOVOLJNIJA BRZINA (EKONOMSKA BRZINA) I OPTIMALNA
VELIČINA BRODA
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA U MORSKOM
BRODARSTVU
59
OSNOVNI POKAZATELJ USPJEŠNOSTI POSLOVANJA:
- PROIZVODNOST
- EKONOMIČNOST
- RENTABILNOST
PROIZVODNOST RADA
PROIZVODNOST RADA JE ODNOS VELIČINE PROIZVODNJE
(KOLIČINSKI ILI VRIJEDNOSNO IZRAŽENE) I UTROŠAKA
(TROŠKOVA) RADNE SNAGE
R
QPr
U MORSKOM BRODARSTVU R
DQPr
ili
R
Q (NATURALNI
POKAZATELJ)
a - KOLIČINA PREVOZNOG TERETA
D - DUŽINA MORSKOG PUTA
R - BROJ ZAPOSLENIH
ili R
VP r
r - (VRIJEDNOSNI POKAZATELJ)
EKONOMIČNOST
60
- NAJBOLJE IZRAŽEN POKAZATELJ USPJEŠNOSTI POSLOVANJA S
EKONOMSKOG GLEDIŠTA - UZ MINIMALNE TROŠKOVE POSTIĆI
MAKSIMALNE UČINKE U NOVCU
1. u
p
kT
CE
Ek - ekonomičnost
Cp - prodajna cijena
Tu - ukupni troškovi
2. ili Q
CE u
k
Cl - cijena koštanja proizvodnje
Q - ukupna proizvodnja
1. PROIZVODITI UZ ŠTO NIŽE TROŠKOVE I DA SE PROIZVODI
PRODAJU UZ ŠTO VIŠU CIJENU
NABAVA + PROIZVODNJA ŠTO NIŽI, PRODAJA ŠTO VIŠA
(UVAŽAVA VANJSKE (NABAVA I PRODAJA) I UNUTRAŠNJE
ELEMENTE) (CILJ SMANJENJE TROŠKOVA PROIZVODNJE I
POVEĆANJE PRODAJNE CIJENE MARKETINŠKA KONCEPCIJA)
2. SAMO UNUTARNJI ELEMENTI PROIZVODNOG PROCESA
CILJ POSLOVANJA - MINIMALNI TROŠKOVI PROIZVODNJE
(MINIMALNA CIJENA KOŠTANJA POJEDINAČNOG PROIZVODA ILI
USLUGA)
U MORSKOM BRODARSTVU PRIMJENJUJU SE OBA POKAZATELJA
EKONOMIČNOSTI
61
ODNOS IZMEĐU PRODAJNE CIJENE PROIZVODA I TROŠKOVA
PROIZVODNJE
u
rk
T
VE
Vr - ukupna vozarina pomorskoprijevozne usluge
Tu - ukupni troškovi pomorskoprijevozne usluge
vozarine i troškove pomorskoprijevozne usluge DEFINIRA SE KAO
UKUPNU VOZARINU I TROŠKOVE JEDNOG PUTOVANJA
EKONOMIČNOST JE MJERA RACIONALNOG DJELOVANJA SVIH
TRIJU OSNOVNIH FUNKCIJA - NABAVA, PRODAJA
POMORSKOPRIJEVOZNA USLUGA PUTOVANJA
- NABAVA UZ NAJNIŽE CIJENE
- POMORSKI PRIJEVOZ UZ NAJNIŽE TROŠKOVE
- PRODAJA (VOZARINE) UZ NAJVEĆE PRIHODE
m
u
kT
TE
Tu - ukupni troškovi pomorskoprijevozne usluge
Tm - realizirane tonske milje
EKONOMIČNOST JE CIJENA KOŠTANJA POMORSKOPRIJEVOZNE
USLUGE PO 1 TONSKOJ MILJI
NEDOSTATAK - CIJENA KOŠTANJA Tm - CIJELO PUTOVANJE
- TONSKE MILJE Tm - SAMO FAZA PLOVIDBE
62
OVAJ POKAZATELJ SLUŽI KAO KOMPARATIVNI POKAZATELJ ZA
USPOREĐIVANJE EKONOMIČNOSTI NA JEDNOJ RELACIJI ILI PAK
ZA USPOREĐIVANJE ISTOG BRODA U RAZLIČITIM RAZDOBLJIMA
NA TROŠKOVE BRODA, ODNOSNO NA CIJENU KOŠTANJA A TIME I
NA EKONOMIČNOST UTJEČU:
- VELIČINA I STUPANJ OPREMLJENOSTI BRODOVA
- VRSTA POGONA I POGONSKOG GORIVA
- BRZINA
- RAZINA PLAĆA POMORACA
- EKONOMSKO-POLITIČKE MJERE I ELEMENTI GOSPODARSKOG
SISTEMA
63
OPTIMALNA VELIČINA BRODA S ASPEKTA
EKONOMIČNOSTI
U EKONOMIKU BRODARSTVA POZNATO PRAVILO
- ŠTO VEĆI BROD - TO EKONOMIČNIJI BROD
RAZLOG - SVI FIKSNI TROŠKOVI PO TONI NOSIVOSTI SU NIŽI ŠTO
JE BROD VEĆI
(NIŽA AMORTIZACIJA, KAMATI NA KREDITE, OSIGURANJE,
TROŠKOVI REDOVNOG I INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA, PLAĆE,
RELATIVNO NIŽI TROŠKOVI POGONA)
OPTIMALNA VELIČINA S GLEDIŠTA EKONOMIČNOSTI IPAK
POSTOJI, A OVISI O DVA VANJSKA ČIMBENIKA - DUŽINI RELACIJE I
LUČKOJ NORMI
VELIK BROD NA KRATKOJ RELACIJI I U UVJETIMA NISKIH LUČKIH
NORMI (BROD JE SKLADIŠTE VIŠE NEGO PRIJEVOZNO SREDSTVO)
BIT ĆE PREVELIK I MANJE EKONOMIČAN OD ODGOVARAJUĆEG
MANJEG BRODA - OBRNUTO MALI BROD NA DUGOJ RELACIJI I U
UVJETIMA VELIKIH LUČKIH NORMI JE MANJE EKONOMIČAN OD
ODGOVARAJUĆEG VEĆEG BRODA
POSTAVLJA SE PITANJE OPTIMALNE VELIČINE BRODA S GLEDIŠTA
EKONOMIČNOSTI NA ZADANU RELACIJU I ZADANU LUČKU
NORMU
MATEMATIČKI SE IZRAŽAVA
VELIČINA BRODA JE VARIJABLA KOJA UVJETUJE EKSTREMNU
VRIJEDNOST, ODNOSNO MINIMUM JEDINIČNIH TROŠKOVA KAO
FUNKCIJE
64
FORMULA ZA OPTIMALNU NOSIVOST BRODA NA ODREĐENOJ
RELACIJI I PRI ODREĐENOJ LUČKOJ NORMI JE:
064V
NDKo
- OPTIMALAN KAPACITET BRODA PROPORCIONALAN JE S
DUŽINOM RELACIJE - VEĆA RELACIJA OPTIMALAN VEĆI
KAPACITET
- VEĆA LUČKA NORMA ILI KRAĆE VRIJEME BORAVKA BRODA U
LUCI - OPTIMALNI KAPACITET NA ODNOSNOJ RELACIJI VEĆI
- Vo - OPTIMALNA BRZINA EKONOMIČNOSTI - TO ZNAČI DA
OPTIMALNI KAPACITET BRODA NA ODREĐENOJ RELACIJI UZ
ODREĐENU LUČKU NORMU IMA I SVOJU OPTIMALNU BRZINU
(NAJMANJI TROŠKOVI PO TONI PREVEZNOG TERETA)
NAJEKONOMIČNIJI BROD NA NEKOJ RELACIJI I UZ UVJETE RADA
NA OSNOVI ODREĐENE LUČKE NORME JE BROD OPTIMALNE
VELIČINE I BROD S GLEDIŠTA EKONOMIČNOSTI
65
OPTIMALNA BRZINA BRODA S GLEDIŠTA EKONOMIČNOSTI
PRIJEVOZNA SPOSOBNOST BRODA (OSIM O NOSIVOSTI I
ZAPREMINSKOM KAPACITETU) OVISI I O BRZINI
BRZINA BRODA UTJEČE NA TROŠKOVE PRIJEVOZA (POSEBNO
TROŠKOVE GORIVA)
OPTIMALNA BRZINA BRODA S GLEDIŠTA EKONOMIČNOSTI JE
BRZINA KOD KOJE SE POSTIŽU NAJNIŽI TROŠKOVI, TJ. NAJNIŽA
CIJENA PO JEDINICI PRIJEVOZNOG UČINKA ILI PO 1 tm
Tf >2Tg - brod plovi brzinom manjom od optimalne
Tf<2Tg - brod plovi brzinom većom od optimalne
Tf=Tg - V0=V - zaključuje se:
-ŠTO VEĆI FIKSNI TROŠKOVI TO JE VEĆA OPTIMALNA BRZINA
(VEĆE BRZINE VEĆIH BRODA JER Tf RASTE KOD VEĆIH BRODOVA,
A PORAST V NE UTJEČE NA Tf)
- NIŽA CIJENA GORIVA OPTIMALNA BRZINA VEĆA
KOD ODREĐIVANJA OPTIMALNE BRZINE BRODA S GLEDIŠTA
EKONOMIČNOSTI MORA SE UVAŽAVATI ODNOS IZMEĐU PORASTA
BRZINE I POVEĆANJA SNAGE STROJA I NJEGOVE CIJENE KOJOM SU
ODREĐENI GLAVNI FIKSNI TROŠKOVI (AMORTIZACIJA,
OSIGURANJE, KAMATE) - DIO FIKSNIH TROŠKOVA BRODA KOJI
NEPOSREDNO ZAVISE OD SNAGE STROJA (OD BRZINE) POVEĆAVA
SE OTPRILIKE U PROPORCIJI SA V3.
ZAKLJUČCI
66
- BRZINA IMA MANJI UTJECAJ NA EKONOMIČNOST NEGO
VELIČINA BRODA
- OPTIMALNA BRZINA KAO PRECIZNO UTVRĐENA BRZINA JE
TEORETSKA KATEGORIJA (U PRAKSI JE OPTIMUM OKO 2-3 MILJE)
NA BRZINU BRODA KAD SE RAČUNA UKUPNO PUTOVANJE BRODA
UTJEČE ODNOS IZMEĐU VREMENA PLOVIDBE I STAJANJA -
TEORETSKI OPTIMALNA BRZINA SE KREĆE IZMEĐU DVIJE
KRAJNOSTI OD V0=0 I V0=max
V0 - BROD NE PLOVI
Vmax - BROD NIJE U LUCI
PRAKTIČNI ODNOS PLOVIDBE I STAJANJA
60:40 U KORIST PLOVIDBE I 40:60 U KORIST STAJANJA
67
RENTABILNOST
RENTABILNOST - ODNOS IZMEĐU UKUPNOG FINANCIJSKOG
REZULTATA (DOBITI, AKUMULACIJE) I SREDSTAVA ANGAŽIRANIH
U PROIZVODNOM PROCESU
FINANCIJSKI REZULTAT - DRUŠTVENI PROIZVOD
(DOHODAK+AMORTIZACIJA)
DOHODAK (NOVOSTVORENA VRIJEDNOST) ILI DOBIT
ANGAŽIRANOST SREDSTAVA (UPOTREBA ELEMENATA
PROIZVODNJE)
PROMATRA SE ILI OPĆENITO I POSEBNO - RAZLIKUJE SE
DUGOROČNA I KRATKOROČNA ANGAŽIRANOST ELEMENATA
PROIZVODNOG PROCESA -
DUGOROČNO - POKAZUJE RENTABILNOST INVESTICIJA
KRATKOROČNO - POKAZUJE RENTABILNOST PROIZVODNJE
RENTABILNOST INVESTICIJA S
CCR
kp
i
100)(
RENTABILNOST PROIZVODNJE k
kp
pC
CCR
100)(
Cp - prodajna cijena, Ck - cijena koštanja
S - angažirana poslovna (osnovna, obrtna) sredstva
Rp>Ri (ako su razlike izrazito visoke onda je izrazito niska Ri, pa je greška
poslovne politike produženje ciklusa obrtaja kapitala)
68
RENTABILNOST U MORSKOM BRODARSTVU
S
TUR ur
i
100)( i
u
ur
pT
TUR
100)(
RENTABILNOST S ASPEKTA TRŽIŠNE EKONOMIJE NAJVAŽNIJI
POKAZATELJ EKONOMSKE USPJEŠNOSTI
RENTABILNOST BRODOVA I BRODARSKIH PODUZEĆA - ODRAZ JE
SITUACIJE NA POMORSKOM TRŽIŠTU
REALNA SLIKA RENTABILNOSTI BRODOVA, BRODARSKIH
PODUZEĆA ILI CIJELE TRGOVAČKE MORNARICE - RAČUNA SE
RENTABILNOST U DUŽIM RAZDOBLJIMA (BAREM 1 CJELOVIT
PRIVREDNI CIKLUS)
MJEŠOVITO BRODARSKO PODUZEĆE - RENTABILNOST CIJELOG
PODUZEĆA I SVAKE POJEDINE DJELATNOSTI
U TU SVRHU - ŠTO REALNIJE UTVRDITI VRIJEDNOST SVAKOG
BRODA, RAČUNATI RENTABILNOST ZA SVAKO PUTOVANJE I ZA
ODREĐENA RAZDOBLJA - DALJE SE MJERI RENTABILNOST SVAKE
DJELATNOSTI I CIJELOG PODUZEĆA
ANALIZA REZULTATA - PODUZIMANJE ODGOVARAJUĆIH MJERA U
CILJU UKLANJANJA NEDOSTATAKA I POBOLJŠANJA REZULTATA
- MJERE - POVIŠENJE VOZARINA, SKRAĆIVANJE TRAJANJA
PUTOVANJA, PREBACIVANJE BRODOVA NA DRUGE RELACIJE,
PRODAJA BRODOVA
- CILJ - POSTIĆI ŠTO VEĆI FINANCIJSKI REZULTAT
69
KOD RAČUNANJA RENTABILNOSTI U MORSKOM BRODARSTVU
POSEBNO JE VAŽNO UTVRDITI OSTVARENI FINANCIJSKI
REZULTAT PREMA VLASTITIM I POSUĐENIM SREDSTVIMA
U PROBLEMATICI RENTABILNOSTI VAŽNA PITANJA SU:
- OPTIMALNA VELIČINA BRODOVA
- OPTIMALNA BRZINA BRODOVA
OPTIMALNA VELIČINA BRODOVA
ŠTO JE BROD VEĆI TO JE RENTABILNIJI (VEĆA EKONOMIČNOST
BRODA U KOMBINACIJI S ODREĐENOM PRODAJNOM CIJENOM
PRIJEVOZNE USLUGE DAJE I VEĆU RENTABILNOST),
AKO SE IZUZMU UTJECAJI VANJSKIH ČIMBENIKA DUŽINA
RELACIJE I LUČKA NORMA
DOKAZANO - OPTIMALAN BROD SA ASPEKTA AKONOMIČNOSTI
NA ODREĐENOJ RELACIJI I U UVJETIMA ODREĐENE LUČKE
NORME JE OPTIMALAN I SA ASPEKTA RENTABILNOSTI
OPTIMALNA BRZINA BRODA
UTJECAJ BRZINE BRODA NA POJEDINE ELEMENTE PROIZVODNOG
PROCESA IZ KOJIH REZULTIRA VEĆA ILI MANJA RENTABILNOST
- POVEĆANJE BRZINE VEĆI OBRTAJ BRODA I POVEĆANJE UKUPNE
TONAŽE KOJA SE MOŽE PREVESTI U ODREĐENO VRIJEME -
POVEĆANJE BRZINE PREKO POVEĆANIH PRIHODA JE POZITIVAN
UČINAK ZA RENTABILNOST
- VEĆA BRZINA JE RELATIVNO SNIŽAVANJE OSNOVNIH FIKSNIH
TROŠKOVA PO 1 TONI TERETA NA ODREĐENOJ RELACIJI
- POVEĆANJE BRZINE ZNAČI POVEĆANJE Tg I t0 - za V3
70
- POVEĆANJE BRZINE JE I POVEĆANJE SNAGE STROJA, TJ.
POVEĆANJE CIJENE STROJA I SMANJENJE KORISNE NOSIVOSTI
BRODA
- POVEĆANJE BRZINE - POVEĆANJE VELIČINE TRUPA BRODA
- POVEĆANJE BRZINE BRODA NEGATIVNO DJELUJE NA
RENTABILNOST PREKO KATEGORIJE Tf KOJI SU FUNKCIJA SNAGE
STROJA I OPREME BRODA
ZAKLJUČAK: SVAKA BRZINA U ODREĐENIM TRŽIŠNIM UVJETIMA
DAJE RAZLIČITI FINANCIJSKI REZULTAT
OPTIMALNA BRZINA S GLEDIŠTA RENTABILNOSTI
- POSTIŽE SE NAJVEĆA POZITIVNA RAZLIKA IZMEĐU PROIZVODA I
TROŠKOVA, OSTVARUJE SE NAJVEĆI FINANC. REZULTAT U
ODNOSU NA ANGAŽIRANA SREDSTVA
OPTIMALNA BRZINA Vor>NEGO S ASPEKTA EKONOMIČNOSTI Voe
TRGOVAČKA ILI KOMERCIJALNA BRZINA JER JE ONA
PROMJENJIVA FUNKCIJA RAZINE VOZARINA
ZAKLJUČCI:
- VEĆA VOZARINA VEĆA Va
- DANI U STAJANJU DJELUJU NA V0 DVOJAKO
L RASTE SMANJENI V0
MANJI BROJ DANA U LUCI (POVEĆANJE LUČKE NORME) -
POVEĆANJE V0
- VEĆA CIJENA GORIVA MANJA V0 I OBRATNO
Vop>Ube - OVISNO O VOZARINAMA
Vor=Ube KAD Tu=Vu ILI KAD JE DOBITAK=0
Skripta za kolokvije iz kolegija
EKONOMIKA BRODARSTVA
Nositelj kolegija : Alen Jugović
1
Ekonomika morskog brodarstva
• Ekonomika morskog brodarstva je posebna znanstvena disciplina koja pomoću suvremenih
metoda istraživanja nastoji objasniti ekonomske zakonitosti u pomorskom prijevozu.
• Ekonomika je znanstvena disciplina koja unutar određene organizacijski niže ekonomske
jedinice proučava konkretne ekonomske pojave i njihovu povezanost s tržištem i višim
organizacijskim oblicima privrede.
• Ekonomika morskog brodarstva je znanstvena- teorijska i nastavna- praktična disciplina.
Teorijska komponenta nastoji neprestano proširivati nove ekonomske spoznaje o morskom
brodarstvu, a praktična se bavi provjerom rezultata dobivenih znanstvenim istraživanjem. Pri
tome zahtjeva da polazište znanstvenih istraživanja budu aktualni problemi u brodarstvu,
• Morsko brodarstvo je opće prihvatljiv naziv za organiziranu djelatnost prijevoza ljudi i
dobara morskim putovima i pri tome ispituje odnose između troškova i prihoda djelatnosti.
Predmet ekonomike morskog brodarstva jest proces društvene reprodukcije , a njeno
proučavanje polazi sa dva stajališta: 1)promatranje pomorsko prijevoznog procesa kao
ekonomskog rada i promatranja rezultata takvog rada kao uporabne vrijednosti i 2)
promatranje radnog procesa u vezi s odnosima troškova uloženih u tom procesu i cijena
proizvoda ili usluge.
• Promet je ukupnost svih privrednih djelatnosti koje se organizirano bave prijevozom ljudi,
stvari, energije. Tehnologija prometa obuhvaća cjelokupan proces prijevoza(ukrcaj,
uskladištenje, prijevoz, iskrcaj). Pomorsko prijevozni proces obuhvaća više tehnoloških
procesa :
1)ukrcaj predmeta prometa u polaznoj luci,
2) pomorski prijevoz i
3) iskrcaj u odredišnoj luci.
2
• Pomorski prijevoz u užem smislu jest aktivnost premještanja ljudi i stvari brodovima ,
morem od luke ukrcaja do luke iskrcaja, a u širem smislu obuhvaća i aktivnosti u lukama
vezane uz ukrcaj i iskrcaj predmeta prijevoza. Osnovna organizacija morskog brodarstava
jest pomorsko brodarsko poduzeće-brodar, tj. fizička ili pravna osoba koja se bavi
iskorištavanjem brodova kao sredstava za prijevoz ljudi i dobara.
• Osnovne karakteristike morskog brodarstva su : 1) more kao veliki prometni put povezuje
cijeli svijet 2) more kao prirodni prometni put ne zahtjeva posebna ulaganja u infrastrukturu,
3) morskim putem se mogu prevoziti stotine tisuća tereta. Prve dvije karakteristike su
posljedica prirodnih geografskih uvjeta dok je treća karakteristika uvjetovana fizičko-
tehnološkim svojstvima mora kao prometnog puta i broda kao prijevoznog sredstva.
• Morsko brodarstvo je najvažnija prijevozna djelatnost i najekonomičnija je prijevozna
djelatnost u nacionalnom i međunarodnom robnom prometu. Svaku prijevoznu djelatnost
određuju 4 osnovne karakteristike : kvalificirana radna snaga(pomorci i ostala radnici),
prijevozno sredstvo-brod, prijevozni put-more i predmet prijevoza-ljudi i dobra.
• Morsko se brodarstvo na temelju veličine broda, geografskog obuhvata morskih putova i
posebnih kvalifikacija dijeli na: 1) morsko brodarstvo duge plovidbe, 2) morsko brodarstvo
obalne plovidbe, 3) morsko brodarstvo male obalne plovidbe, 4) morsko brodarstvo
nacionalne obalne plovidbe i 5) morsko brodarstvo lokalne plovidbe.
• Prema kriteriju geografskog obuhvata morsko se brodarstvo dijeli na prekomorsko-oceansko
i obalno-kabotažno brodarstvo, a u organizacijskom smislu prema kriteriju predmeta
prijevoza morsko brodarstvo se dijeli na putničko i teretno brodarstvo. Teretno brodarstvo se
s obzirom na formiranje vozarina, djelovanje tržišta, različite ekonomske uvjete poslovanja,
organizaciju poslovanja može podijeliti na slobodno, linijsko i tankersko brodarstvo. Ista ta
podjela važi i za brodove- linijski, tramperi i tankeri. Tereti se dijele na suhe sipke, generalne
i tekuće terete.
3
More kao prometni put
• More je veliki prometni put, od ukupne Zemljine površine 70,8% zauzima more pa se
sukladno s tim ¾ međunarodne robne razmjene odvija morem. Prednost mora kao
prometnog medija su i niska ulaganja u infrastrukturu. Jedina infrastrukturna ulaganja
odnose se na gradnju i održavanje luka, signalnih i ostalih uređaja na morskom putu što more
čini najekonomičnijom vrstom prijevoza.
• Nedostaci- prirodne pojave i uvjeti koji ograničavaju korištenje mora kao prometnog pravca
su : različiti klimatski i meteorološki uvjeti, ledene sante u nekim morskim područjima-
Baltik, Antarktik… velike razlike između plime i oseke, nedovoljne dubine mora za sigurnu
plovidbu većih brodova, jake morske struje.
• Korištenje broda kao sredstva za rad zahtjeva neprestanu kontrolu tehnoloških rješenja pri
krcanju tereta i putnika, pa se krcanje kontrolira prema utvrđenim pravilima o minimalnom
nadvođu, odnosno maksimalnom gazu broda. Ta pravila su donesena na Međunarodnoj
konferenciji o teretnim linijama 1966.
Tehnološke karakteristike morskih brodova
• Tri osnovne tehnološke karakteristike su plovnost, pokretljivost i veličina broda.
PLOVNOST je svojstvo broda da zajedno s ukrcanim teretom pluta po površini mora.
Plovnost ovisi o visini gaza-podvodni dio broda, što je on veći plovnost broda je manja.
POKRETLJIVOST – svojstvo broda da se u plovnom stanju morem može kretati određenom
brzinom, brzina broda je dužina morskog puta koju brod prođe u jednom satu i izražava se u
čvorovima. VELIČINA BRODA- količinski kapacitet broda tj. količina tereta koja se može
ukrcati na brod a da se pri tome ne premaši maksimalna dopuštena vodena liniju-gaz, jer što
više krcamo brod, on uranja dublje u more i njegov gaz se povećava. Količinski kapacitet
ograničavaju dva elementa težina predmeta i prostor koji zauzima taj teret. Veličina broda u
pogledu težine izražava se u težinskim tonama-dwt, a veličina brodskog prostora u m3.
Stalan odnos između ta dva elementa zove se brodski faktor slaganja.
Trgovačka mornarica je zajednički naziv za sve brodove koji nisu ratni, odnosno za brodove koji
prevoze putnike i teret i za tu uslugu naplaćuju vozarinu.
4
Posebne vrste djelatnosti morskog brodarstva
U tehnološkom smislu za podjelu morskog brodarstva na posebne vrste osnovni kriteriji su :
predmet prijevoza , tipovi broda, način iskorištavanja brodova i geografski prostor djelovanja. U
ekonomskom smislu takvi su kriteriji tip tržišta , formiranje cijena pomorskog prijevoza –
vozarine, organizacija djelatnosti… u vezi s predmetom prijevoza treba razlikovati PUTNIČKO
i TERETNO brodarstvo. putničko brodarstvo je posebna vrsta morskog brodarstva koja
kontinuirani koristeći se posebnim brodovima obavlja pomorski prijevoz putnika. Prema
organizacijskim i ekonomskim kriterijima može se podijeliti na linijsko i turističko,a po
geografskom obuhvatu na kabotažno i prekomorsko.
TERETNO BRODARSTVO
Teretno brodarstvo kao najveći i najvažniji dio morskog brodarstva dijeli se na slobodno-
trampersko brodarstvo, linijsko i tankersko brodarstvo.
SLOBODNO TRAMPERSKO BRODARSTVO- osnovna je i najstarija vrsta morskog
brodarstva. Posebnosti ove vrste odnose se na tehnologiju, ekonomiju, pravne odnose i vrstu
organizacije pomorskog prijevoza. Najvažnije posebnosti su : način korištenja brodova,
djelovanje tržišta na visinu vozarina, vrste tereta, poslovanje poduzeća… u slobodnom se
brodarstvu redovito iskorištavaju puni prijevozni kapaciteti brodova (brodski ugovor, voyage
charter) za jedno ili više putovanja na određeno vrijeme. Putovanje broda nije unaprijed vezano
za određene pravce plovidbe, već se plovidbeni pravac slobodno i posebno ugovara, pa brodovi
prevoze onaj teret za koji se može postići najbolja vozarina. Nevezanost za određene pravce
omogućava slobodnom brodarstvu brzu prilagodbu trenutnim promjenama na tržištu. Vozarina
se posebno ugovara u svakom pojedinačnom zaključku o korištenju broda, a njena trenutna
visina ovisi o trenutnim tržišnim odnosima. Potražnja brodskog prostora na tržištu slobodnog
brodarstva je gotovo neelastična u odnosu prema promjenama vozarina. Potražnja za vrstama
robe koje čine osnovne terete brodara je glavni činilac koji djeluje na visinu vozarina(potražnja
robe-potražnja brodskog prostora-vozarina). Drugi važan činilac je reagiranje ponude na
određenu potražnju brodskog prostora. Ako je potražnja brodskog prostora veća od ponude svih
5
brodara u prometu, onda se mogu ponuditi brodovi u raspremi, a da se stimulira ponuda brodova
u raspremi potrebno je određeno povećanje vozarina. Ponuda brodskog prostora za razliku od
potražnje uvelike reagira na promjene vozarine ali sa zakašnjenjem. Osnovni tereti u slobodnom
brodarstvu su masovni suhi sipki tereti(bulk-tereti, željezna ruda, ugljen, žitarice, boksit, šećer,
koks…). Tipovi brodova – klasični tramper, modernije izdanje liberty broda tzv. višenamjenski
brodovi, relativno jeftini, sa 1 ili 2 palube, skromnom opremom za prekrcaj tereta , kapaciteta od
10000 do 15000 dwt, brzine od 12 do 14 čvorova. U suvremenoj mornarici karakteristični su
bulk-brodovi, građeni za krcanje i prijevoz suhih tereta , brzine od 15 čvorova veće nosivosti i
brodovi za prijevoz ruda-nosivosti od 20000 do 150000 dwt. Velikim se brodovima ostvaruje
ekonomičniji prijevoz jer se troškovi prijevoza po toni tereta smanjuju što je veći brod.za
uspješnost poslovanja malih poduzeća u slobodnom brodarstvu važne su velike i jake
organizacije pomorskih mešetara, agenata i pomorskih burzi.
LINIJSKO BRODARSTVO – karakteristike:
• Linijski brod u određenoj luci ukrcaja rijetko nudi cijeli količinski kapacitet, nudi samo dio, a
ponuđeni dio ne odnosi samo na jednu vrstu tereta i na jednog krcatelja nego na više vrsta i
krcatelja
• Linijski brod ima stalan, odnosno za dulje vrijeme određen plovidbeni pravac. Linijski brodar
ne održava pomorski prijevoz samo jednim brodom, nego skupinom brodova.
• Dugoročno povezivanje određenih luka ukrcaja i iskrcaja obavlja se u određenim
vremenskim razmacima.
Linijsko putovanje broda redovito se obračunava u polaznom i povratnom smjeru kao kružno
putovanje, pa se osnovne luke iskrcaja u polaznom smjeru obično pojavljuju kao luke ukrcaja u
povratnom smjeru. Prazni hod najviše ovisi o tome koliko je prosječno iskorištenje kapaciteta u
oba smjera kružnog putovanja. Osnovni pisani ugovor u linijskom brodarstvu obično je teretnica,
izdaje se na temelju potvrde o ukrcaju koju izdaje zapovjednik broda. U linijskom pomorskom
prijevozu troškove ukrcaja i iskrcaja snosi brodar, a kako su troškovi ukrcaja i iskrcaja tj.
stivadorski troškovi visoka stavka u strukturi ukupnih troškova broda odražavaju se na visinu
vozarina. Osim troškova linijskog putovanja na vozarine utječe i prosječno korištenje kapaciteta,
6
s tim da su vozarine puno osjetljivije na promjene u osnovnim troškovima putovanja, nego na
kratkoročne promjene u potražnji. Što se tiče ponude, ukoliko dođe do smanjenja potražnje za
brodskim prostorom, ponuda brodara će duže ostati nepromijenjena , suprotno tome kod
kratkoročnog povećanja potražnje za brodskim prostorom, ponuda reagira privremenim
povećanjem kapaciteta linije putem brodarskih ugovora na vrijeme.
Linijsko brodarstvo karakteriziraju suhi, pakirani tereti. Standardizirane jedinice takva tereta jesu
palete, kamionske prikolice, kontejneri, teglenice… ostali tereti su pakirani u sanducima,
vrećama, kartonima i sl. Brodovi se dijele na klasične i suvremene linijske brodove.
Karakteristike klasičnih brodova- imaju 2 ili više paluba, više brzih dizalica, 2 dizalice za teške
terete, brzinu od 17 do 21 čvorova, imaju posebne prostore za prijevoz rashlađenog , odnosno
smrznutog tereta. Suvremeni brodovi jesu posebni tipovi kontejnerskih brodova, te mnogi tipovi
kombiniranim brodova za prijevoz kontejnera i nekontejneriziranoga suhog sipkog tereta. za
prijevoz vozila s teretom upotrebljavaju se ro/ro brodovi. Linijski brodar redovito je veliko
poduzeće, financijski i reproduktivno jako, složene organizacije…
TANKERSKO BRODARSTVO
Jači i brži razvoj ove vrste brodarstva opaža se u novije vrijeme. Razvoj tankerske mornarice nije
bio jednoličan, oscilacije je izazivala cijena nafte. Tankersko brodarstvo promatralo se najčešće
u vezi s razvojem slobodnog brodarstva-zbog sličnosti u ugovorima , a nešto rjeđe u vezi s
linijskim zbog sličnosti u održavanju plovidbe na ustaljenim pravcima. Tankeri se obično koriste
u punom količinskom kapacitetu za jedno ili višeuzastopnih putovanja, odnosno daju se na
korištenje na određeno vrijeme, slično kao i brodovi u slobodnom brodarstvu. Međutim za
razliku od fleksibilnosti u mjenjanju prometnih pravaca u slobodnom brodarstvu, plovidbeni
pravci u prijevozu nafte gotovo su stalni, određeni između zemalja proizvođača i zemalja
prerađivača nafte(između područja najvećih nalazišta nafte i područja najvećih rafinerija nafte).
U prijevozu naftnih derivata plovidbeni putevi nisu tako čvrsto određeni kao u prijevozu sirove
nafte. Ukrcajne luke u prijevozu sirove nafte gotovo su konačno određene jer se rijetko nalaze
nova nalazišta, naprotiv mnogo su češće promjene lokacije velikih rafinerija u novim područjma
velike potražnje naftnih derivata. Posebna karakteristika tankerskog brodarstva u odnosu na
slobodno i linijsko je jednosmjernost redovitih plovidbenih pravaca, tj. u obrnutom smjeru
tankeri redovito plove bez tereta-u balastu.
7
U pogledu djelovanja ponude i potražnje brodskog prostora na visinu vozarina često se ne pravi
razlika između tankerskog i slobodnog brodarstva. Međutim razlike u vozarini, u vezi s
djelovanjem ponude i potražnje na tankerskom tipu tržišta, jasno su uočljive i posebnost su
tankerskog brodarstva. Potražnja brodskog prostora izvedena je iz potražnje manjeg broja robe,
odnosno jedne jedine vrste robe-nafte. Pomorskim prijevozom nafte najčešće se koriste
prerađivači nafte, dakle na svjetskoj razini nekoliko jakih transnacionalnih kompanija izrazito
oligopolnog karaktera. Oligopol prerađivača nafte izravno utječe na ponudu tankerskog brodskog
prostora jer se pojavljuje kao jak tankerski brodar. Posljednjih godina 30 do 40% ukupne
svjetske tankerske mornarice bilo je u vlasništvu naftnih kompanija. Naftni oligopol u kojem se
ističe 6 najjačih tvrtki British Petroleum, Chevron, Exxon, Mobil, Royal Dutch Shell i Texaco
imao je isključivu poziciju u potražnji i vrlo jaku poziciju u ponudi tankerskog brodarskog
prostora pa je nezavisnim tankerskim brodarima ostalo vrlo malo prostor za djelovanje na visinu
vozarine u skladu sa svojim ekonomskim interesima.
U pogledu tereta koji se prevoze u najširem smislu govori se o jednoj vrsti tereta, no u novije
vrijeme taj se teret specificira pa se govori o 4 vrste tereta: sirova nafta, naftni derivati, ukapljeni
plin i kemikalije. U vezi s glavnim vrstama tereta razvili su se i specijalni tipovi brodova 1)za
prijevoz sirove nafte, 2) za prijevoz naftnih derivata, 3) za prijevoz ukapljenog plina i 4) za
prijevoz kemikalija. Kombinirani brodovi koji se koriste za prijevoz suhih i tekućih tereta(engl.
Oil-bulk-ore) OBO carrieri obično se spominju među tankerima jer u normalnim tržišnim
uvjetima služe prije svega za prijevoz nafte. Brodovi tankerskog brodarstva prije svega ističu se
veličinom jer sa povećanom većinom smanjuje se i trošak prijevoza po jedinici tereta. međutim
veliki brodovi uključuju i niz negativnosti (veliki gaz, nemogućnost pristajanja u mnogim
lukama, nemogućnost prolaza kroz morske kanale…). Veliki tankeri i do 500000 dwt ULCC
ultra large crude carrier gradili su se do 1973 kada su se prestali naručivati usljedom naftne krize.
Veličina i organizacija poduzeća u tankerskom brodarstvu vezane su za gradnju velikih tankera.
Gradnja velikih brodova izuzetno je skupa što njihovo korištenje čini manje fleksibilnijim pa su
povećani rizici poslovanja. U uvjetima kada je današnje brodarstvo podsustav proizvodnje,
prerade i potrošnje malim i financijskim slabim organizacijama teško je uspjeti u tankerskom
brodarstvu pored naftnog oligopola i velikih dobro organiziranih tankerskih brodara.
8
Troškovi u morskom brodarstvu
Troškovi u morskom brodarstvu su u novcu izraženi utrošci sredstava, materijala i tuđih usluga
koji se učine radi ostvarenja potpune pomorsko-prijevozne usluge.
Vrste troškova - analiza po vrstama troškova odgovara na pitanje kakav je trošak (uzima se u
obzir priroda i podrijetlo troška) , mjesto nastanka troška i nositelj troškova. Prema prirodi i
podrijetlu troškove dijelimo na :
• troškove za materijal
• troškove za tuđe usluge
• troškove za osnovna sredstva (amortizaciju)
• troškove ljudskog rada (radna snaga)
• troškove u vezi s ugovornim i zakonskim obvezama
Troškovi za materijal (materijalni troškovi)
• gorivo - važni s ekonomskog gledišta
• mazivo - važni s tehnološkog aspekta
• brodski potrošni materijal - (konopi, čelik, platna za prekrivanje skladišta...)
• prehranu pomoraca i dr.
Troškovi za tuđe usluge
• redovno i investicijsko održavanje broda, razni popravci - važan čimbenik
optimizacije učinaka i uspješnosti poslovanja, dokovanje, investicijsko održavanje
obavlja se svake 4 godine sposobnost broda da udovoljava tehničkim i tehnološkim
zahtjevima pomorske plovidbe i pomorskog prijevoza - svjedodžba o klasi broda;
• lučki troškovi - troškovi što ih brod ima tijekom boravka u luci (pilotaža, nemorski
prirez, odrez, lučke takse za korištenje obale, tonažu, za svjetionike, visina lučkih
troškova ovisi o veličini broda, veličini brodskog prometa i o cijenama same luke;
9
• stivadorski troškovi (troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta) agencijski i špediterski
troškovi, najveći i najvažniji u ovoj skupini troškova, ali i u ukupnim troškovima
linijske plovidbe.
• agencijski troškovi - naknada brodskom agentu, djeluju kao predstavnici interesa
brodara, posreduju u sklapanju ugovora o gradnji novih brodova, kupovanju i
prodavanju rabljenih brodova, djeluju pri zaključivanju ugovora o pomorsko-
prijevoznoj usluzi i pronalaženju tereta
Amortizacija
• otpisivanje vrijednosti osnovnih sredstava na teret troškova ostvarenih pomorsko-
prijevoznih učinaka u određenom vremenu
• najvažnija i najvrednija sredstva za rad u morskom brodarstvu su brodovi, pa i
amortizacija brodova ima najveći udio amortizaciji osnovnih sredstava
• uzroci smanjivanja vrijednosti broda - fizičko i funkcionalno (ekonomsko) trošenje
• načini obračuna amortizacije:
1) na osnovi nabavne vrijednosti broda-najjednostavniji način obračuna
2) na osnovi tržišne vrijednosti broda
3) progresivni obračun
4) regresivni obračun
5) slobodni obračun
• za obračun amortizacije na osnovi nabavne vrijednosti broda potrebno je znati nabavnu
vrijednost-cijenu broda, vrijednost dotrajalog broda određenog za rezalište i predviđeni
broj godina aktivnog korištenja broda
Troškovi ljudskog rada
• bruto naknade za uloženi rad radnika i službenika zaposlenih u poduzećima morskom
brodarstvu
Zakonske i ugovorne obveze
• zakonom propisani doprinosi i porezi, kamate na kredite za osnovna sredstva, premije
osiguranja i sl.
10
Analiza troškova - važan element svake ekonomske analize
Troškovi pomorsko-prijevozne usluge promatraju se sa 2 gledišta:
1. gledišta pomorskog brodara
2. korisnika pomorsko-prijevozne usluge
U raščlanjivanju troškova po mjestima ili po područjima odgovornosti treba odgovoriti na
pitanje gdje je nastao trošak, tko je najodgovorniji za nastanak troška. Raščlanjivanje troškova
po mjestima nastanka vezano je uz podjelu troškova na direktne i indirektne. Direktni su oni
troškovi koje je ekonomski opravdano i tehnički moguće snimati i pratiti neposredno na
finalnom rezultatu proizvodnog procesa. Indirektni - ne mogu se snimati po pojedinim uslugama
(proizvodima), ali se po kalkulacijskim metodama opet prebacuju na finalne proizvode i usluge.
Fiksni, varijabilni i granični troškovi u morskom brodarstvu
Podjela fiksni i varijabilni troškovi čini se prema stupnju korištenja kapaciteta. Fiksni troškovi -
ne mijenjaju se sa stupnjem korištenja kapaciteta (ne ovise o količini proizvodnje, nego o
vremenu trajanja proizvodnog procesa i postojanju određenih kapaciteta). Varijabilni troškovi-
oni koji nastaju ovisno o veličini proizvodnje. U morskom brodarstvu je ovaj pojam vezan uz
stupanj iskorištenja kapaciteta broda.
Ukupni fiksni troškovi i prosječni fiksni troškovi
020406080
100
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Količina
Troškovi
$FC
AFC
11
Treba razlikovati 3 prijevozna kapaciteta broda :
• količinski kapacitet boda - određen je veličinom broda, količinom tereta koju brod
preveze u jednom putovanju (izražava se u jedinicama težine i prostora)
• vremenski - određen je vremenom koje brod treba da bi prevezao teret u jednom
putovanju, odnosno brzinom broda
• ukupni kapacitet- količinski + vremenski
prijevozni kapacitet broda (K) = QV
Q - količinski kapacitet broda
V- brzina broda
Granični troškovi - prosječni varijabilni troškovi izazvani posljednjim povećanjem količine
proizvoda. Proizvodnja se može povećavati dok su granični troškovi niži od graničnog prihoda
(odnosno prodajne cijene).
Model ukupnih troškova putovanja broda
U izražavanju modela ukupnih troškova putovanja broda koristi se formula :
T = Tg + Tp + Tb + To + Tl
gdje je T - ukupan troškovi putovanja broda
Tg - troškovi goriva u plovidbi i u luci
Tp - troškovi rada-radne snage
Tb - troškovi broda
To – troškovi održavanja
Tl – lučki troškovi
12
FEEDER SERVIS Svoj nastanak feeder servis prvenstveno ''duguje'' globalizaciji svjetske trgovine i racionalizaciji u
brodarstvu koja je uzrokovala nastanak velikih kontejnerskih brodova(s više od 6000 TEU i bržih od
22 čvora). Radi svoje veličine oni ne mogu ticati velik broj luka prije svega zbog velikih fiksnih
troškova broda, kao i zbog neadekvatne opremljenosti luka. Ovi brodovi plove na glavnim svjetskim
pomorskim pravcima, preko Atlantika i Pacifika ili oko svijeta, te pristaju u malo velikih, ali
efikasnih luka. Tako su u Mediteranu nastale dvije glavne luke, koje tiču takvi brodovi, tzv. luke
matice, to su Malta i Gioia Tauro, dok iz mnogobrojnih tradicionalnih luka, u koje su uključene i sve
jadranske luke, plove feederi. Ti brodovi tzv. feederi (kapaciteta od 100 do 1.500 TEU), preuzeli su
funkciju sakupljanja tereta u kontejnerima iz manjih luka do glavnih luka. Oni "hrane" velike
brodove, a opremljeni su potrebnom opremom tako da su neovisni od one kojom raspolažu luke koje
tiču, i dovoljno brzi da prate dinamiku kretanja matica. Feederi ne tiču mnogo luka, iako bi time
popravili svoj račun, ali bi to bilo na štetu brzine kretanja robe. Prednost tog sustava je prilagođena
izvoznicima i uvoznicima, jer nije potrebna selekcija ishodišta i odredišta. Kad brod - kontejner -
roba, stigne do glavne luke, više nema problema doći do bilo kojeg odredišta u svijetu. U klasičnom i
znatno skupljem sustavu trebalo je tražiti brodara i brod, koji ide iz jedne luke do konačnoga
odredišta, a tu je glavni problem bila neredovitost. Danas je svjetski standard da su odlasci
prilagođeni jednoj proizvodnoj dinamici, feeder odlazi točno na određeni dan u jednu i dolazi u
glavnu luku, i bez obzira na odredište.
13
Skripta za drugi kolokvij
POMORSKI PROMET
Pomorski promet je rezultat pomorskoprijevoznog procesa u smislu prevezenih količina tereta i
broja putnika. Obično se pomorski promet dijeli na pomorski putnički promet i pomorski teretni
promet. Za prekomorski se prijevoz putnika dugo vremena nisu upotrebljavali posebni putnički
brodovi , nego su se putnici prevozili trgovačkim brodovima koji su prevozili teret. Unatoč
razvoju posebnih brodova za prijevoz putnika pomorski prijevoz je istisnut zbog sve veće
upotrebe zračnog prijevoza u svrhu međunarodnog prijevoza putnika. Pomorski teretni promet,
odnosno promet robe morskim putovima, osnovni je cilj, zadaća i rezultat djelovanja morskog
brodarstva kao privredne djelatnosti. Ukupan pomorski teretni promet dijeli se na promet suhog
i promet tekućeg tereta(nafta i naftni derivati). Promet suhog tereta dijeli se na promet sipkog i
generalnog tereta.
POMORSKO TRŽIŠTE
Tržište je područje na kojem se pod utjecajem ponude i potražnje razmjenjuje roba po cijeni koja
se formira kao jedinstvena cijena. S gledišta predmeta tržišne razmjene proizlazi podjela na
tržište roba i tržište usluga. Kao kriteriji tipologije tržišta , osim predmeta razmjene obično se
uzimaju prostorni obuhvat (lokalno, međunarodno i svjetsko) i stupanj konkurentnosti tržišta.
Struktura tržišta, odnosno stupanj konkurentnosti tržišta mjeri se po težini-snazi ponude i
potražnje. Ako su ponuda i potražnja podjednako velike govori se o konkurentnom tržištu, ako je
ponuda veća govori se o monopolnom tržištu, a ako je pak potražnja veća od ponude, riječ je o
monopsonom tržištu.
Neovisno o kojemu je tržištu riječ - slobodnoga, linijskog ili tankerskog brodarstva, na proces
formiranja ravnotežne cijene i količine snažno utječe tržišna struktura, koja se odnosi na
konkurentno okruženje u kojemu djeluju kupci i prodavatelji dobara ili usluga. Obično se
prepoznaju četiri temeljne tržišne strukture, a to su savršena konkurencija, monopol,
monopolistička konkurencija i oligopol.
14
Tržište brodarskog prostora je određeno geografsko područje gdje su potražnja i ponuda
pomorskoprijevoznih usluga uspoređene, međusobno suprostavljene i gdje je utvrđena cijena
pomorskog prijevoza. Pomorsko tržište definira se kao ukupnost svih brodova i korisnika
prijevoznih usluga koji u određenom vremenu nude, odnosno traže raspoloživi brodski prostori
radi ugovaranja prijevoza tereta morskim putem po vozarinama koje se formiraju na osnovi
djelovanja ponude i potražnja, te drugih učinaka.
U širem smislu pomorsko tržište može se definirati kao složen sustav odnosa između ponude i
potražnje brodskog prostora za prijevoz putnika i tereta, novih brodova, rabljenih brodova i
dotrajalih brodova. Tako razlikujemo: tržište brodskog prostora za prijevoz putnika i tereta,
tržište novih brodova, tržište rabljenih brodova i tržište dotrajalih brodova. Pomorsko tržište
može se također shvatiti kao tržište morskog brodasrtva i tržište morske brodogradnje.
Potražnju na međunarodnom tržištu brodarskog prostora kvantificira i kvalificira međunarodna
pomorska trgovina, a ponudu svjetska trgovačka mornarica. Dakle, svjetska mornarica i
međunarodna pomorska trgovina su elementi tržišta brodarskog prostora.
Određena potražnja brodarskog prostora za prijevoz tereta uvijek je posljedica potražnje
određene robe. Određena veličina potražnje brodarskog prostora u svakoj tržišnoj strukturi utječe
na visinu vozarine, a određena potražnja robe pak utječe na cijenu te robe. Veličina utjecaja
potražnje na cijenu robe, odnosno na cijenu prijevoza mjeri se elastičnošću potražnje robe,
odnosno elastičnošću potražnje prijevozne usluge. Odnos između elastičnosti potražnje robe
koja se prevozi i elastičnosti potražnje brodarskog prostora razlikuje se za svaku vrstu robe,
odnosno tereta. elastičnost potražnje za pomorskim prijevozom ovisi o : a) elastičnosti potražnje
robe koja se prevozi kao teret prema mogućim supstitutima i b) elastičnosti pomorskoprijevozne
potražnje prema mogućim supstitutima. Općenito se veća elastičnost potražnje robe ili usluga
može očekivati ako za tu robu ili usluge postoje dobri supstituti. Veća neelastičnost potražnje
može se očekivati u slučaju male konkurencije dobrih supstituta.
15
TRŽIŠTE BRODARSKOG PROSTORA
Tržište brodarskog prostora dijeli se na tržište tramperskog-bulk brodarskog prostora, linijskog i
tankerskog brodarskog prostora.
TRŽIŠTE TRAMPERSKOG-BULK BRODARSKOG TERETA
Najpoznatiji je i najstariji tip tržišta brodarskog prostora. Tramperi i bulk brodovi susreću se na
svim morskim plovnim putovima i u svim morskom lukama. Tržište tramperskog brodarstva
najkonkurentniji je tip tržišta brodarskog prostora, pa se često uspoređuje sa teorijskim modelom
tržišta slobodne konkurencije. Karakteristike ovo tipa tržišta su :
• Relativno mnogo brodova konkurira za terete relativno velikog broja krcatelja
• Nema izdvojenih i organiziranih skupina brodara i krcatelja koje bi jače
kontrolirali tržište
• Relativno je jednostavan i neometan pristup tržištu i uključivanje u tržište
Na strani ponude imamo relativno mnogo slobodnih brodara, među kojima je mnogo malih i
skromno organiziranih brodara, a na strani potražnje imamo mnogo malih industrijskih i
trgovačkih poduzeća koja povremeno zatrebaju brodarski prostor i manji broj velikih
industrijskih sustava kojima stalno treba brodski prostor za prijevoz velike količine sirovina i
gotovih proizvoda. Tržišna je cijena najbolji pokazatelj složenih odnosa ponude i potražnje , tako
u brodarstvu vozarine imaju središnje mjesto u određivanju karakteristika pojedinih tipova
tržišta. Trampersko tržište najbliže je teorijskom modelu slobodne konkurencije jer se vozarine
većinom utvrđuju kao rezultat odnosa ponude i potražnje. Djelovanje slobodnog brodara na
takvom tržištu svodi se na njegovu veću ili manju mogućnost prilagođavanja kretanju tržišnih
vozarina.
Individualni brodar treba ponudu na tržištu prilagoditi kretanju vozarina - veća ponuda u vrijeme
povećavanja vozarina i obratno manja ponuda u vrijeme nižih vozarina. U slučaju potražnje kada
vozarine rastu potražnja pada , a pri manjim vozarinama jasno potražnja za brodskih prostorom
raste.
16
U slobodnom brodarstvu postoji više vrsta ugovora kojima se ugovaraju i posebne vozarine:
• Vozarine u brodarskim ugovorima na vrijeme
• Vozarine u brodarskim ugovorima za jedno ili više putovanja
• Vozarine u općim brodarskim ugovorima o pomorskom prijevozu
• I dalje segmentirane vozarine prema vrstama terete, veličini broda…
U obradi podataka o tržišnim kretanjima jedan je od prijeko potrebnih i ujedno najsloženijih
zadataka prognoziranje budućih kretanja vozarina na tržištu slobodnog brodarstva.
Poslovanje na ovom tržištu je vrlo rizično ako brodar sve svoje brodarske kapacitete iskorištava
za pomorski prijevoz ugovoren ugovorima na putovanje, rizik se smanjuje sklapanjem ugovora
na vrijeme.
TRŽIŠTE LINIJSKOG BRODARSKOG PROSTORA
Tržište linijskog brodarskog prostora razvilo se kao poseban tip tržišta usporedo s linijskim
teretnim brodarstvom, kao posebnom vrstom morskog brodarstva. U prostornom smislu ova
vrsta tržišta shvaćena je kao cjelina svih regionalnih linijskih tržišta, vrlo je veliko ali ipak
zaostaje za širinom i veličinom tržišta slobodnog brodarstva.
U pogledu konkurentnosti ima monopolističke, tj. Oligopolističke značajke - ponuda je jača jer
brodari nastupaju kao povezane i čvrste organizacije, a na strani potražnje su mnogobrojni,
međusobno nepovezani krcatelji. Kod određivanja stupnja konkurencije treba se razmotriti
mogućnost supstitucije (kod linijskog brodarstva to je zračni prijevoz i slobodno brodarstvo).
Monopolistički (oligopolistički) karakter tržišta linijskog brodarstva posebno se ističe kroz
brodarske konferencije i pulove (udruženja linijskih brodara). Cilj konferencija - donošenje
zajedničkih tarifa radi ograničavanja međusobne konkurencije i povećanja međusobne suradnje.
Pul - udruženje linijskih brodara dogovoreno unutar određene konferencije radi bolje raspodjele
tereta i/ili vozarina (postoji pul tereta, vozarinski pul i mješoviti pul). S gledišta brodara pul
17
znači bolje poslovanje uz manji rizik, a za krcatelja to je povećanje monopola brodara.
Udruženja brodara – pul su međunarodni konferencijski sporazumi, sporazumi o zajedničkoj
linijskoj službi i džentlmenski sporazumi.
Međukonferencijski sporazum - povezuje više linijskih konferencija u jedno udruženje, to znači
viši oblik organiziranja i povezivanja interesa na strani ponude.
Sporazumi o zajedničkoj linijskoj službi povezuju dva ili više brodara radi povećanja frekvencije
linijske službe na određenom pravcu.
Džentelmenski posao - sporazum linijskih brodara koji djeluju na određenoj linijskoj službi
(vozarine, kapaciteti, uvjeti poslovanja)
1974 (Ženeva) - kodeks vladanja linijskih konferencija i jačanje kontejnerizacije - smanjuje se
djelovanje konferencija i pulova, a pojavljuju se nove snage (nacionalni monopoli) i konzorciji
linijskih brodara u prijevozu kontejnera
Linijske vozarine su stabilnije i imaju manje cikličke promjene.
TRŽIŠTE TANKERSKOG BRODSKOG PROSTORA
Tržište tankerskog brodarskog prostora izdvojio se iz tržišta tramperskog brodskog prostora kad
je nafta postala najvažniji teret suvremenog brodarstva.
Prostorni obuhvat ove vrste tržišnog prostora je najmanji u odnosu na ostale. Tipove tržišta
brodskog prostoru tankerskom brodarstvu dijelimo prema:
• Robi koja se prevozi - nafta i naftni proizvodi
• Plovidbenim pravcima - samo nekoliko
Najvažniji kriterij određivanja tipološke posebnosti ovog tipa tržišta je stupanj konkurentnosti.
Oligopolistički karakter tankerskog brodarstva temelji se na činjenici da je velik dio tankerskog
brodarstva i tankerske trgovačke flote zapravo dio organizacije jednog jakog naftnog oligopola.
18
Karakteristike tržišta
• međunarodna, ekonomska i vertikalna koncentracija kapitala u proizvodnji i preradi nafte
• povezivanje proizvođača i prerađivača nafte
• jaka međunarodna sprega između korisnika pomorsko-prijevoznih usluga i brodara
• razvija se tzv. Industrijsko brodarstvo
Razlikuju se 2 oblika tržišta, 2 elementa u njegovu djelovanju: 40-50% - zatvoreni dio tržišta
(vlastita organizacija i dugoročni ugovori), a 40-50% - otvoreni dio tržišta (open freight market)
• oligopolistički karakter tržišta - velik dio tankerskog brodarstva je dio organizacije
jakog naftnog oligopola
• slobodni dio tržišta (relativno malen) obilježen je jakom međusobnom konkurencijom
brodara što ih čini slabijima i nejednakim u odnosu na oligopolno organiziranu
potražnju.
Tržište tankerskog brodarstva obilježava vrlo tijesna povezanost proizvodnje, prijevoza morem,
prerade i distribucije sirove nafte i naftnih derivata. Tankersko tržište nije klasično tržište jer
klasičnog odnosa ponude i potražnje na njemu gotovo da i nema.
Pod pojmom ponude tankerskog brodarstva podrazumijeva se ukupnost svih pojedinačnih
brodskih kapaciteta namijenjenih prijevozu tekućeg tereta koji se nude u određenom vremenu, po
određenoj cijeni, držeći sve ostale varijable konstantnima. Struktura ponude na svjetskom
tankerskom tržištu sastoji se od brodskih kapaciteta za prijevoz sirove nafte, naftnih prerađevina,
kemikalija/ulja, kemikalija, kombiniranih brodova i ostalih vrsta brodova specijaliziranih za
prijevoz tekućeg tereta.
Pojam potražnje tankerskog brodarstva definira se ukupnom količinom tekućeg tereta što se želi
prevesti brodskim kapacitetima koje je netko voljan I sposoban kupiti u određenom vremenu, po
određenoj cijeni, držeći sve ostale varijable konstantnima. Potražnju svjetskoga tankerskog
brodarstva određuje ukupna količina tekućeg tereta izraženoga u milijunima MT koji se želi
prevesti u međunarodnoj plovidbi.
19
Pokazatelji dinamike pomorskog tržišta
Kako je pomorsko tržište, odnosno tržište brodarskog prostora, složeno i dinamično teško je za
njega naći jedinstven pokazatelj dinamike. Kao najprikladniji pokazatelj dinamike tržišta
brodarskog prostora uzima se vozarina. Vozarina je cijena pomorsko prijevozne usluge i
predstavlja dodirnu točku između suprotnih interesa ponude i potražnje. Vozarinski indeks i
njegove promjene mogu se prihvatiti kao najbolji pokazatelj dinamike tržišta brodarskog
prostora.
Većina vozarinskih indeksa temelji se na poznatoj Laspeyresovoj formuli:
I = Σ q * V ri I- vozarinski indeks
Σ q * V ro Vri- vozarina u "i" vremenu
Vro- vozarina u osnovnom vremenu
q- veličina prometa u osnovnom vremenu
Od važnijih pomorskih indeksa treba spomenuti:
• norveški - NORWEGIAN SHIPPING NEWS
• britanski - GENERAL COUNCIL OF BRITTISH SHIPPING
• njemački - STATISTICHES BUNDESAHT (Shipping )
• američki - MARITIME RESEARCH
20
Formiranje vozarina u morskom brodarstvu
Vozarina je naknada brodaru za učinjenu pomorsko-prijevoznu uslugu tj,cijena pomorsko-
prijevozne usluge. Određuje se u vezi sa strukturom pomorskog tržišta i odnosima ponude i
potražnje.
Vozarina je tržišna cijena , a izražava se kao konkurentna, monopolna, monopsona cijena
pomorsko prijevozne usluge. Vozarina kao tržišna cijena ne formira se samo na osnovi odnosa
ponude i potražnje, već i na osnovu djelovanja drugih čimbenika od kojih prvenstveno treba
spomenuti
• izvedenost tržišta brodskog prostora iz robnog tržišta
• kretanje cijena roba i usluga
• protekcionističko djelovanje nekih zemalja
• tržište prijevoznih usluga je kompleksno i
Izvedeno tržište je određeno robno tržište na kojemu su mjesto proizvodnje (ponude) i
potrošnje (potražnje) prostorno udaljeni.
Pri zaključenom pomorsko prijevoznom ugovoru brodari vode računa o:
• iznosu vozarine
• vremenu nastanka obveze
• vremenu plaćanja vozarine (to može biti vrijeme potpisa pomorsko-prijevoznog ugovora
ili bilo koje drugo vrijeme do predaje tereta u odredišnoj luci)
U pravilu ako nije drugačije dogovoreno vozarina se plaća kad brod dođe u odredišnu luku i
spreman je teret predati primaocu u ispravnom stanju.cijeli rizik od gubitka vozarine do vremena
predaje tereta snosi brodar. Kako bi spriječio gubitka vozarine brodar mora voditi računa da u
ugovoru o pomorsko-prijevoznoj usluzi bude točno određeno vrijeme od kada se vozarina smatra
zarađenom. Vozarina se smatra zarađenom poslije ukracaja tereta, bez obzira na to jesu li teret i
brod izgubljeni.
21
Standardiziranih i opće poznati formulari ugovora:
• gencon (izdaje bimco, ugovor na putovanje)
• fonasba multiform
Vozarine u slobodnom brodarstvu
Tržište slobodnog brodarstva je najkonkurentniji tip tržišta, pa se i vozarine formiraju prema
tržišnim zakonitostima u odnosima ponude i potražnje. Razlikuje se više posebnih tržišta
brodskog prostora
• po tipovima i kapacitetima brodova
• po vrstama tereta,
• po pravcima pomorskog prometa
U slobodnom brodarstvu treba razlikovati:
• vozarine za putovanje broda
• vozarine za vremensko korištenje broda
• zakupnine za vremensko korištenje golog broda
• vozarine za putovanje (voyage freights-najobičniji i najbolji pokazatelj tržišne dinamike)
Pomorski brodar koji prodaje brodski prostor za putovanje kod definiranja vozarina uzima u
obzir nekoliko razina vozarina koje djeluju na razvojnu i poslovnu politiku)
• vozarine koje stimuliraju gradnju novih brodskih kapaciteta
• vozarine koje potiču diversifikaciju poslovanja
• vozarine koje prisiljavaju na povlačenje dijela brodskih kapaciteta
• vozarine koje prisiljavaju na povlačenje kapitala
U ekonomskoj literature obično se razlikuju 3 osnovne razine vozarina:
• poticajne za nastavak poslovanja
• poticajne za raspremu
• poticajne za povlačenje kapitala iz morskog brodarstva
22
U brodarskom ugovoru na putovanje vozarinski stav određuje se u određenoj valuti po
određenoj vozarinskoj jedinici (kao mjerilo vozarinske jedinice uzima se težina i prostor). u
ugovorima na putovanje ugovara se brod u punom težinskom kapacitetu-punoj nosivosti.
Puna nosivost za prijevoz tereta je promjenjiva veličina zove se korisna nosivost - računa se za
svako zaključeno putovanje.
U brodarskom ugovoru na vrijeme vozarina se ugovara kao dnevna vozarina ili mjesečni
vozarinski stav po toni nosivosti broda na ljetnoj vodenoj liniji. Plaćanje se obično vrši ili
mjesečno ili svakih 15 dana. Često se ugovara posebni dodatak na vozarinu za podmirenje
troškova broad iz posljednje luke iskrcaja do luke predaje broda - bonus na poziciju broda ili
bonus za putovanje u balastu
Najpoznatiji ugovor o zakupu broda je BARECON A (BRIMCO) - predviđa plaćanje zakupnine
jednom mjesečno (mogućnost naplate 10% kamate ako se ne plati u predviđenom roku).
Vozarine u linijskom brodarstvu
Na visinu vozarina u linijskom brodarstvu osim odnos ponude i potražnje još više djeluje
povećanje troškova poslovanja . Linijski tip tržišta morskog brodarstva je zatvoreni tip tržišta jer
se na strani ponude nalaze linijski brodari organizirani u konferencije, te imaju veći utjecaj na
formiranje linijskih vozarina.
U linijskom brodarstvu vozarinski stavovi razrađeni su u obliku tarifa. Dobro organizirani
brodari na strani ponude (konferencije i pulovi) i brojni mali krcatelji na strani potražnje dobra
su osnova za formiranje linijskih vozarina u obliku tarifnih vozarinskih stavova za određenu
jedinicu pomorsko-prijevozne usluge. Razlikujemo 2 tipa linijskih tarifa:
• grupna robna tarifa (class tariff), utvrđuje se za određene skupine tereta • pojedinačna robna tarifa (commodity tariff), za svaku vrstu tereta posebno
23
Treba spomenuti i podjelu vozarinskih stavova u konferencijskim tarifama na točno utvrđene i
otvorene vozarinske stavove, te konferencijske tarife s dvojnim vozarinskim stavovima.
Vozarinski stavovi u linijskim tarifama izračunavaju se i izražavaju na razne načine, a najvažniji
su :
• vozarinski stav po težini
• vozarinski stav po prostoru
• alternativni vozarinski stav po težini ili po prostoru
• za terete velike vrijednosti vozarinski stav se može ugovoriti u postocima od vrijednosti
robe
• trojaki vozarinski stav, po težini, po prostoru i po vrijednosti
• vozarinski stav po glavi - u prijevozu životinja, odnosno po komadu tereta - u prijevozu
automobile
• vozarinski stav za velike predmete , kao što su lokomotive , vagoni, automobili…
Ciljevi koji se postižu određivanjem tarifa:
• smanjenje ili uklanjanje konkurencije među linijskim brodarima
• vozarinski stavovi postavljaju se tako da budu veći od graničnih troškova
• postizanje maksimalne uspješnosti i rentabilnosti poslovanja u dugom roku
Vozarinski stav ne može se odrediti metodom kalkulacije kao u materijalnoj proizvodnji, jer nije
jednostavno odgovoriti što je jedinica pomorsko prijevozne usluge (za jedno putovanje zaključi
se mnogo različitih pomorsko prijevoznih usluga po vrsti tereta i dužini puta). Zbog te
specifičnosti ne mogu se izračunati direktni troškovi, ni opći troškovi brodara, broda i putovanja
za svaku pojedinačnu uslugu. Kao obračunska jedinica (nosilac troškova i vozarina) uzima se
linijsko putovanje broda kao sinteza svih pojedinačnih usluga na tom putovanju - tako se može
izračunati prosječan vozarinski stav po jedinici tereta (težinskoj ili prostornoj toni).
Načelo "what traffic can bear” i primjena tog načela u linijskim tarifama praktično znači da se
za vrednije terete povećava vozarinski stav kako bi se nadoknadila razlika za smanjene
vozarinske stavove za manje vrijedne terete.
24
Postoje još tri načina izračunavanja konferencijskih tarifnih stavova koji su jednostavniji od
primjene načela “what traffic can bear” :
• uvođenje jedinstvenog vozarinskog stave za jedinicu brodskog kapaciteta, neovisno o
vrsti robe
• računanje vozarinskih stavova za pojedine vrste robeu određenom odnosu prema
direktnim troškovima pomorskog prijevoza te robe
• računanje vozarinskih stavova za pojedine vrste tereta prema stvarnim direktnim
troškovima i određenog dodatka za podmirenje indirektnih troškova putovanja broda.
U praksi se pri izradi linijskih tarifa uzimaju u obzir dva osnovna načela : podmirenje ukupnih
troškova linijskog putovanja broad uz određenu rentabilnost I razvrstavanje tako dobivenog
prosječnog vozarinskog stava na pojedinačne tarifne stavove prema vrijednosti tereta.
Vozarine u tankerskom brodarstvu U obliku i načinu formiranja vozarina u tankerskom brodarstvu postoji određena sličnost, ali i
određene razlike u odnosu prema obliku i načinu formiranja vozarina u slobodnom brodarstvu.
Sličnost se sastoji u tom što se tankerske vozarine ugovaraju posebno u brodarskim ugovorima
na putovanje kao vozarinski stav po jedinici količine tereta i u brodarskim ugovorima na vrijeme
kao mjesečni vozarinski stav po dwt nosivosti ili kao dnevna vozarina. Razlika je pak u tome što
se tankerske vozarine izražavaju u odnosu prema osnovnim vozarinama i vozarinskim stavovima
izračunatim u posebnim tablicama-skalama. Osnovna je tablica tankerskih vozarina Worldscale,
koja sadrži vozarinske stavove za putovanje standardnog broda uz standardne uvjete. Ti se
vozarinski stavovi izražavaju u američkim dolarima po jednoj engleskoj toni tereta. U vezi s
formiranjem vozarina treba spomenuti i vrlo kratke stojnice koe su predviđene u kalkulacijama
osnovnih vozarinskih stavova u Worldscale. Predviđaju se stojnice od 72 sata za cijelo
putovanje, pa svaki duži boravak tankera u luci smanjuje ekonomsku uspješnost putovanja
tankera.
25
26
Brodski ugovori na putovanje, odnosno standardizirani tiskani formulari tih ugovora (GENCON-
BIMCO, MULTIFORM-FONASBA) dijele se prema vrstama tereta, pa tako postoje ugovori za
prijevoz nafte i naftnih derivata.
Brodski ugovori na vrijeme- od standardiziranih ugovora na vrijeme za prijevoz nafte i naftnih
derivata treba spomenuti SUPPLYTIME, INTERTANKTIME, SHELLTIME,
ASBATANKTIME i BEEPEETIME.
ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7
146
INFO- 983 UDK: 656.615: 65.012.4Primljeno/Received: 2006-04-11 Stručni rad/Professional Paper
ORGANIZACIJA I RAZVOJ POMORSKO-PUTNIČKIH LUKA
ORGANIZATION AND DEVELOPMENT OF SEE PASSANGER PORTS
Alen Jugović*, Blanka Kesić*, Igor Jakomin**Pomorski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska*
Fakultet za pomorstvo i promet, Sveučilište u Ljubljani, Portorož, Slovenija**Faculty for Maritime Studies, University of Rijeka, Rijeka, Croatia*
Faculty for Maritime Studies and Traffic, University of Ljubljana, Portorož, Slovenia*
S a ž e t a kPomorsko-putnički promet u svijetu u posljednjem je desetljeću
u značajnoj ekspanziji. Suvremeni putnički terminali preduvjet su optimalnog odvijanja i razvijanja linijskog pomorsko-putničkog prometa i kružnih putovanja. Odgovarajuće dimenzioniran i organiziran pomorsko-putnički terminal je i preduvjet razvijanja brojnih komplementarnih djelatnosti vezanih uz pomorsko-putnički promet, prvenstveno je promotor oplemenjivanja turističke ponude i razvitka turizma. Iz takvih spoznaja proizlazi potreba sustavnog i znanstveno utemeljenog istraživanja organizacije pomorsko-putničkih luka kako bi se na temelju znanstvenih činjenica stvarale najvažnije pretpostavke za povećanje kvalitete ponude, racionalizacije poslovanja i razvoja pomorsko-putničkih luka. Poslovanje koje će voditi stvaranju pomorsko-putničkih luka koje će biti nositelji determiniranja urbane i razvojne strategije cjelokupnog lučkog sustava. Dugačka i razvedena obala Republike Hrvatske jedan je od najvažnijih prirodnih resursa. Razvijanje svih oblika pomorsko-putničkog prometa i izgradnje modernih putničkih luka generator je vrednovanja primorskog položaja Republike Hrvatske.
A b s t r a c tIn the last decade sea passenger traffic in the world is in
significant expansion. Modern sea passenger port terminals are prerequisite for optimal functioning and development of liner sea passenger traffic and cruises. Adequately organized sea passenger terminals are also a condition for developing numerous activities connected to sea passenger traffic. Above all promotes the improvement of tourist offer and tourism. This understanding reflects the need for systematic and scientifically based research of sea passenger ports organization in order to make the most important assumptions for increasing offer, management rationalization and development of sea passenger ports. This type of management leads to create a sea passenger ports which will be a bearers of well structured urban and developing strategy of port system. Long and abounding coast of Croatia is one of its basis important natural resources. Development of all forms of sea passenger traffic and construction of sea passenger ports is the basis for proper evaluation of maritime status of Republic of Croatia.
1. UVODPomorsko-putničke luke jedan su od bitnih
preduvjeta za razvitak prometa, turizma i gospodarskih djelatnosti u funkciji turističke ponude i zadovoljenja potreba putnika za transportom. Optimalan razvitak putničkoga lučkog sustava moguće je ostvariti jedino pravilno vođenom lučkom politikom usklađenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike. Posebnost je luka u tome da nisu same sebi svrha, već su u funkciji korisnika usluga, pa za njihovo poslovanje i razvitak trebaju biti zainteresirani svi koji od luka imaju koristi.
Porast prosječne veličine putničkog broda i ukupne veličine putničke mornarice odrazio se i na pomorskoputničke luke. Takav kvalitativan i kvantitativan zamah postavio je pred luke koje su u funkciji putničkog prometa zahtjev za
izmjenom fizionomije i načina ponašanja. Od klasičnih putničkih luka nastali su suvremeni putnički terminali koji moraju zadovoljiti potrebe i brodara i putnika. To su terminali čija se funkcija ne iscrpljuje u prihvatu broda, već se proširuje na kvalitetan prihvat putnika, udobnost za vrijeme boravka putnika na terminalu te efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana.
Izgradnju pomorsko-putničkog terminala kojim se proširuje proizvodni program luke treba u prvom redu sagledavati s makro-ekonomskog aspekta jer propulzivno utječe na razvitak niza komplementarnih djelatnosti. Propulzivnost pomorsko-putničkih terminala toliko je opsežna u regionalnom razvitku da malo koja svjetska regija nije iskoristila prirodne uvjete koje joj omogućuje geoprometni položaj.
Alen Jugović, Blanka Kesić, Igor JakominOrganizacij a i razvoj pomorsko-putničkih luka
Informatologia 40, 2007, 2, 146–152
ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7
147
2. TENDENCIJE KRETANJA U SVJETSKOM POMORSKO-PUTNIČKOM PROMETU
Optimalno opslužiti brod znači osigurati odgovarajuće suprastrukturne kapacitete. Suprastrukturni kapaciteti na suvremenom putničkom terminalu (trajektnom ili za kružna putovanja) moraju biti tako dimenzionirani i profilirani da omogućavaju brzu protočnost putnika i vozila te da se u njima osigura potreban komfor za putnike, a to su /1/:
1) ponuda (usluge) u lukama: protočnost, rasprostranjenost, popratni sadržaji, sadržaji ponude i pristupačnost;
2) ljubaznost osoblja, gostoljubivost i srdačnost poslužitelja različitih usluga;
3) sposobnost i organiziranost ljudi zaposlenih na radnim mjestima (carina, policija);
4) usluge i servisi (usluge popravka, mehaničarske usluge, benzinske crpke);
5) ugostiteljski objekti i restorani; 6) stajališta za osvježenje i odmor, odmarališta,
moteli, hoteli, mjenjačnice; 7) dobro opskrbljene prodavaonice, trgovine,
samoposluge; 8) javni WC-i i sanitarni čvorovi uz prometnice; 9) parkirališta (veličina, dovoljan broj mjesta,
pristupačna cijena);10) dodatni sadržaji za putnike (kina, zabavne
igre).
Na crtežu 1 prikazuje se simulacija suvremenoga pomorsko-putničkog terminala. Da bi takav terminal opravdao uložena sredstva
i da bi se optimalno koristili instalirani kapaciteti, potrebno je zadovoljiti i određene zahtjeve iz makrookruženja čime se osigurava tržište lučkih usluga, odnosno privlače putnički tokovi u te luke.
Osnovni uvjeti su /2/:
� dobra prometna povezanost (povezanost prometnica);
� dobra povezanost s mjestima i njihova ekonomičnost (sati puta);
� prometna mreža ("u najkraćem vremenu najsigurnije do cilja");
� razgranata mreža prometnica/brodskih linija;� povezanost i integriranost različitih vrsta i
grana prometa;� kvalitetno obavješćivanje;� brzina odvijanja prometa;� učestalost veza; � prohodnost, protočnost, nesmetano odvijanje, i
normalni tijek prometa.
Zahtjevi makrookruženja, povećanje svjetskih pomorskoputničkih tokova i inovacije u brodarstvu promijenili su sliku svjetskoga pomorskoputničkog tržišta pa se luke, kao važan segment odvijanja i regulacije pomorskog prometa, moraju prilagođavati novonastalim uvjetima. Proces prilagođavanja starih ili izgradnja novih modernih luka ovisi o prostornim i ekonomskim mogućnostima same luke, a često je otežan ili limitiran određenim čimbenicima važnim za razvoj i poslovanje luke, odnosno krutošću samoga lučkog sustava kao gospodarskog subjekta. Svako prilagođavanje suvremenom brodarstvu skupo je
Crtež 1: Izgled suvremenoga višenamjenskoga putničkog terminalaIzvor: Kesić, B., Jugović, A.: Nova trajektna i putnička luka Zadar, Lučka uprava Zadar, 2003.
Alen Jugović, Blanka Kesić, Igor JakominOrganizacij a i razvoj pomorsko-putničkih luka
Informatologia 40, 2007, 2, 146–152
ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7
148
i teško, u pitanju je ne samo visina investicijskog ulaganja već i rentabilnost eksploatacije skupih obala, prekrcajnih rampi i mostova, što ovisi o stupnju iskorištenosti kapaciteta, odnosno o stupnju koncentracije putničkog prometa.
3.ORGANIZACIJA POMORSKOPUTNIČKIH LUKA
Karakteristike, prometni kapacitet, namjena i izgled putničke luke ovise o brodovima koji se na terminalima očekuju. U svijetu se razlikuju luke/terminali namijenjene za:� brodove u linijskom prijevozu� brodove za kružna putovanja.
Navedena podjela luka vezana je uz organizacijski aspekt poslovanja luka u čijem se fokusu nalazi putnik kao predmet transportiranja. Postoji još jedna podvrsta pomorskoputničke luke, a to je nautička luka ili marina. Marina predstavlja primarni objekt nautičkog turizma, izgrađen, rekonstruiran, proširen ili moderniziran u cilju pružanja svih usluga sudionicima raznih vidova turističke i zabavne navigacije na moru /3/.
3.1. Organizacija luke za linijski prijevoz putnika
S obzirom na karakteristike i vrstu brodova u linijskom putničkom brodarstvu bit će definirana i organizirana putnička luka sa svim potrebnim objektima i sadržajima. Linijski putnički promet dijeli se na klasične putničke brodove, RO-RO putničke brodove i vrlo brze putničke brodove, a osnovna i najveća razlika između tih brodova je u predmetu prijevoza /4/. Iako je ta distinkcija značajna za linijski putnički promet i glavna je značajka prepoznatljivosti vrste prijevoza u putničkom brodarstvu, u organizaciji putničkih luka ona je gotovo zanemarena. Razlog tome je što je većina pomorsko-putničkih luka profilirana za prekrcaj i opskrbljivanje svih podvrsta linijskoga putničkog brodarstva, tj. luke su organizirane kao višenamjenski terminali. Do te je svestranosti došlo zbog velikih troškova izgradnje pomorsko-putničke luke i nefleksibilnosti takvih investicija jer jednostavno je bilo nemoguće pri svakom značajnijem razvoju putničkih brodova izgraditi novu luku. Nametnula se potreba izgradnje specijaliziranih putničkih terminala i uređaja (automatizirane rampe, mostovi i sl.) unutar jedne luke koji će biti sposobni primiti i odgovoriti na sve zahtjeve putničkog brodarstva i potražnje za pomorsko-putničkim prijevozom. Razvoj putničkih
brodova podjednako zahtijeva razvoj kapaciteta pomorskih luka koje, ako žele sudjelovati u putničkom brodarstvu, moraju odgovoriti na izazove koje takvi brodovi predstavljaju.
Na terminalima za linijski putnički promet, posebno su značajne površine za smještaj cestovnih vozila, pristupne ceste, rampe posredstvom kojih se obavlja ukrcaj i iskrcaj s broda te kontakt sa sredstvima drugih prometnih grana. Stoga su u prednosti lokacije u blizini grada ili one u blizini terminala ostalih prometnih grana. Najznačajnija je komunikacija s cestovnim prometom jer je koncepcija RO-RO putničkih brodova (trajekata) zasnovana na mogućnosti raspolaganja putnika automobilom tijekom čitavog putovanja. Kako bi se pojednostavio ukrcaj/iskrcaj, tj. komunikacija putnika koji putuju bez vozila između pomorskih i kopnenih terminala, u suvremenim putničkim lukama postavljeni su putnički (natkriveni) pokretni mostovi (slično kao na aerodromima). Njima je omogućen izravan protok putnika iz terminala u brod i obrnuto. Ovakav režim rada posebno je učinkovit u lukama za međunarodni promet radi lakše i brže policijske i carinske kontrole. Na shemi 1 prikazana je struktura suvremene višenamjenske putničke luke.
Organizacijsku razinu linijskoga pomorskoga putničkog prometa u pravilu čine velika brodarska poduzeća, s mogućnošću znatnih investicijskih ulaganja u brodovlje, koja su najčešće ustrojena kao dionička društva. U državama gdje je održavanje linijskih veza između obale i otoka općedruštveni interes, brodari su često državna poduzeća (npr. “Jadrolinija” u Republici Hrvatskoj).
Organizacijska struktura putničkoga linijskog brodara složenija je od klasične prijevozne funkcije s obzirom da na putničkim brodovima treba osigurati uvjete za ponudu ugostiteljskih i ostalih usluga putnicima, što višestruko povećava potrebu za “bijelim osobljem” i razvijenom nabavnom funkcijom.
3.2. Organizacija luke za kružna putovanjaU novije vrijeme u svijetu, zbog ekspanzije
međunarodnih kružnih putovanja, razvijaju se specijalizirani terminali za tu vrstu prometa.
Dosadašnji razvitak luka/terminala za kružna putovanja rezultat je /5/: � progresivnog rasta standarda država zapadne
i sjeverne Europe, Sjeverne Amerike i u zadnje vrijeme Japana, Južne Koreje, Singapura i Tajlanda; /6/
Alen Jugović, Blanka Kesić, Igor JakominOrganizacij a i razvoj pomorsko-putničkih luka
Informatologia 40, 2007, 2, 146–152
ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7
149
� � �
�
Shema 1: Simulacija suvremenoga putničkog terminala u luci ZadarIzvor: Kesić, B., Jugović, A.: Nova trajektna i putnička luka Zadar, Lučka uprava Zadar, 2003.
� angažiranja turoperatora koji prije negoli ustanove itinerar žele definirati dva parametra: 1) ekonomske, tehnološke, kulturološke i
infrastrukturne pogodnosti luke ukrcaja i ticanja i
2) postojanje dovoljne platežne potencijalne potražnje.
Tek tada slijedi intenzivna medijska propaganda tijekom duljeg razdoblja, a to predmnijeva upoznavanje s programom putovanja s aspekta pogodnosti i sadržaja, uz nezaobilazno naglašavanje novog iskustva u životu suvremenog čovjeka koje se stječe takvim putovanjem. Dakle, terminal za kružna putovanja uvjet je bez kojeg se ne može zamisliti komercijalno iskorištavanje određenog prostora.
Dosadašnje iskustvo turističkih organizatora na tržištu kružnih putovanja upućuje na to da je ulaganje u terminal osnova ekonomskog vrednovanja kulturne baštine i manifestacija borbe za prestiž u odnosu prema konkurentnoj luci /7/.
Funkcija luke za kružna putovanja je dvojaka ovisno o tome radi li se o /8/:polaznoj luci (engl.
home port) za kružna putovanja i 1) luci ticanja (engl. port of call).
Luke ticanja su luke koje spadaju u jednu od turističkih destinacija koje brod na kružnim putovanjima u sklopu svog itinerara (programa putovanja) namjerava posjetiti. Od takvih luka se očekuje da udovolje sljedećim osnovnim zahtjevima: 1) prihvate brodove na kružnim putovanjima, 2) osiguraju carinske i policijske formalnosti, 3) organiziraju izlete na okolna znamenita mjesta ili raznovrsne lokacije (muzeji, restorani, kockarnice i sl.), 4) usluge i servisi za popravak i opsluživanje broda, 5) ugostiteljski objekti, restorani i prodavaonice.
Iako se ovi zahtjevi čine brojni i sveobuhvatni, oni su ipak puno manji od zahtjeva koje mora zadovoljiti ‘’polazna luka’’ za kružna putovanja. Polazna luka, osim što mora optimalno poslužiti brod, mora omogućiti putnicima i brodovima dodatne sadržaje i usluge kao što su /9/:� dobra povezanost sa svim prometnim granama
i učestalost veza (cesta, željeznica, brodske linije i dr.);
Alen Jugović, Blanka Kesić, Igor JakominOrganizacij a i razvoj pomorsko-putničkih luka
Informatologia 40, 2007, 2, 146–152
ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7
150
� prostor za parkiralište osobnih vozila i autobusa;
� budući da putnici dolaze s udaljenih emitivnih tržišta, najčešće zrakoplovom, neophodno je da terminal bude lociran u blizini zračne luke;
� kako putnici mogu biti u situaciji da dulje čekaju na početak putovanja (raniji letovi, razgledavanje grada i sl.), terminali se ponudom sadržaja i vizualnim doživljajem oblikuju na način da turisti već i boravak na terminalu doživljavaju kao sastavnicu turističkog proizvoda;
� u prednosti su lokacije terminala u centru grada jer su turistima na raspolaganju i sadržaji u samom gradu pa će zahtjevi za osiguranjem turističkih usluga na terminalu biti manji, a sama ponuda raznovrsnija i kvalitetnija;
� siguran i stalan vez.
Kružna putovanja su oblik prijevozne i turističke usluge. Turistička usluga se odnosi na turističke destinacije s djelatnostima koje pridonose kvaliteti usluge u toj destinaciji (sportsko-rekreacijski sadržaji, trgovine, banke, kockarnice, muzeji, kulturne znamenitosti i dr.). Turističke agencije specijalizirane su za organizaciju kružnih putovanja, a raspolažu razgranatom mrežom poslovnica koja omogućava kvalitetnu pokrivenost emitivnog tržišta jedne svjetske regije ili čak nekoliko svjetskih regija. Zbog takvog rasporeda emitivnih i receptivnih tržišta te relativno velike udaljenosti, agencija će u pravilu ponuditi i organizirati prijevoz zrakom do i od luke polazišta.
Prijevoznu ili prometnu funkciju kružnog putovanja obavlja brodarsko poduzeće koje je specijalizirano upravo za taj vid brodarske djelatnosti. Ono stavlja na raspolaganje brod i posadu, a u manjoj mjeri može obavljati i prodajnu funkciju, ali je to najčešće prepušteno turističkoj agenciji. Nositelji prijevozne funkcije osim specijaliziranih brodara mogu biti brodarska poduzeća koja se bave drugim oblicima pomorskog prijevoza ili multinacionalne kompanije čiji je predmet poslovanja industrija zabave i slobodnog vremena (primjerice Disney kompanija). Važan element prijevozne funkcije u proizvodnji kompletne turističke usluge su i putničke luke ili terminali koji predstavljaju “vrata” koja vode do turističke destinacije. Turistička destinacija obuhvaća najrazličitije turističke sadržaje koji predstavljaju motiv dolaska turista.
Organizacija kružnih putovanja predstavlja se kao kompleksan proizvod brodarstva, lučkih
djelatnosti, kopnenog i zračnog prometa, opskrbljivača brodova, kulturoloških ustanova, ugostiteljskih objekata, trgovine, turističkih i pomorskih agencija te drugih poduzetnika. Ona predstavlja međuovisnost i interakciju pomorskog prometa (brodovi i luke) i turizma (turistička destinacija i zabava).
3.3. Organizacija turističke luke – marineTuristička luka je specijalizirana luka u
kojoj se obavlja promet nautičkih turista i koja raspolaže kompleksom suvremeno izgrađenih i organiziranih objekata, uređaja i djelatnosti za prihvat, smještaj i održavanje plovila nautičkog turizma. Turističke luke predstavljaju primarni turistički objekt nautičkog turizma izgrađen ili rekonstruiran, proširen ili moderniziran u cilju pružanja svih usluga sudionicima raznih vidova turističke i zabavne navigacije na moru, rijekama i jezerima /10/.
Prevladavajući tip turističke luke u svijetu je marina pa stoga ona predstavlja primarnu turističku luku i to iz jednostavnog razloga što se samo u marini zadovoljavaju najrazličitije potrebe i želje nautičara. Zbog složenosti nautičke usluge te svrhovite potrebe njene organizacije i smišljene politike nautičkog turizma, očigledan je proces usavršavanja i unapređivanja svih turističkih luka u marine. Marina je, dakle, prihvatna postaja nautičara koja mora imati, ovisno o kategoriji, sljedeće elemente: privezište u moru i na suhom, sposobnost pružanja logističkih usluga na vezu i u okrugu marine, sposobnost pružanja kvalitativnih tehničkih i servisnih usluga, trgovačku ponudu, ugostiteljske sadržaje te parkiralište za vozila. Osim ovih osnovnih elementa, za uspješan rad marine značajne su sljedeće komparativne prednosti:� lokacija uz poznata turistička naselja ili uz
nacionalne parkove� dobra prometna povezanost.
Prema organizaciji i tipovima gradnje marine u svijetu razvrstavaju se na /11/ : � američki tip,� atlantski tip i� mediteranski tip.
Američki tip marine karakterističan je po jednostavnoj (i standardnoj), kvalitetnoj i relativno jeftinoj izgradnji, funkcionalnom razmještaju sadržaja, dobroj opremljenosti i efikasnoj organizaciji poslovanja.
Alen Jugović, Blanka Kesić, Igor JakominOrganizacij a i razvoj pomorsko-putničkih luka
Informatologia 40, 2007, 2, 146–152
ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7
151
Atlantski tip marina, kao i sve europske marine, u arhitektonskom smislu nema jedinstveni model izgradnje. Te su marine slabije opremljene i u prosjeku imaju manji kapacitet od američkih.
Mediteranski tip karakteriziraju relativno manje kopnene površine s čvrstom gradnjom infrastrukturnih objekata. Vezane su uz turističko naselje ili su često njegov dio. Posjeduju ograničen broj vezova i namijenjene su pretežito gostima u ljetnoj sezoni koji kraće borave u luci.
Motivi dolaska turista u nautičko-turističku luku su, primjerice, dobava i opskrba gorivom i namirnicama, radovi na plovnoj jedinici, sklanjanje od nevremena ili oluja, odmor, rekreacija, poduzimanje kraćih ili dužih izleta, obavljanje sportskih aktivnosti na moru, kupanje i ribarenje, najam jahte i motornih čamaca i sl. Bez obzira koji motiv imali turisti (korisnici marine) za dolazak u marinu, jedna je činjenica uvijek ista, a to je da je njihov dolazak spontan (neorganiziran) i da ima obilježja rekreacije.
ZAKLJUČAKPomorsko-prijevozne usluge putnika u
linijskom prometu i na kružnim putovanjima obilježene su ovim procesima:� intenzivan porast potražnje;� koncentracija brodskih linija na manji broj
luka;� uvođenje raznovrsnih usluga namijenjenih
putnicima;� porast kvalitete usluga namijenjenih
putnicima;� smanjenje broja brodara na nekoliko velikih
(pojedini brodari tijekom pedesetih godina toliko su se ekonomski razvili da su imali snagu i moć odrediti pravce kretanja dobara i ljudi);
� izgradnja suvremenih putničkih luka (prema uzoru na zračne luke);
� proširenje sadržaja i organizacija dodatnih aktivnosti u luci i izvan nje.
Prekomorski linijski prijevoz putnika danas se smanjuje zbog jake konkurencije prijevoza putnika zračnim putovima jer po tražnju za takvom vrstom prijevoza ljudi na dugim prometnim pravcima zado voljava mnogo bolje, brže i djelotvornije. Zbog toga su danas rijetki brodari specijalizirani isključivo za prekomorski linijski prijevoz putnika. Suvremeni putnički brodari koji djeluju u prekomorskom linijskom prijevozu putnika upot punjuju takvo djelovanje
drugim oblicima i vrstama morskog brodarstva, proši rujući ga i na prijevoz putnika u kabotaži i organizaciju turističkih putovanja.
U godinama što slijede treba očekivati češću pojavu većih i bogatije opremljenih putničkih prostora, posebice u odnosu na postojeće manje RO-RO putničke brodove koji su se proteklih godina uobičajeno sretali na jadranskim putničkim prugama od obale prema otocima. Očekivani razvoj linijskog prometa u skoroj budućnosti ponajprije će ovisiti o tehnološkom razvoju brodova i luka te njihovoj međusobnoj tehnološkoj i organizacijskoj usklađenosti. Povećanje jediničnih prijevoznih kapaciteta prati porast opsega i kvalitete usluga namijenjenih putnicima. Raznovrsnost, opsežnost i kvaliteta tih usluga na današnjim putničkim brodovima i putničkim terminalima pridonijet će porastu potražnje za pomorskoprijevoznim uslugama.
Malo je trendova koji se po značenju mogu mjeriti s promjenama u dužini i kapacitetu te s cjelokupnim razvojnim kretanjima osnovnog proizvoda kružnih putovanja - brodova za kružna putovanja. Razvoj brodova za kružna putovanja jedan je od glavnih mehanizama koji je potaknuo rast i razvoj ‘’crusinga’’. Brodarske kompanije i dalje ulažu milijarde američkih dolara u nove, veće, sigurnije i luksuznije brodove kako bi bile spremne odgovoriti na konkurentske izazove i ostvariti sklad između količine ponude i potražnje.
Svi sudionici kružnih putovanja (lučke vlasti, brodari, turistički agenti, ponuđači usluga, lokalna zajednica) moraju se prilagoditi, međusobno surađivati i ponašati kao partneri u zajedničkom poslu kako bi namirili sve veće potrebe i zahtjeve putnika na kružnim putovanjima. Propusti samo jednog partnera mogu ostaviti loš dojam na turističku destinaciju, dok uspješno realizirana kružna putovanja mogu prerasti u biznis koji može postati pokretačka snaga gospodarskog i društvenog razvoja konkretne turističke destinacije i svih subjekata u proizvodnji usluge kružnih putovanja.
Kružna putovanja u svijetu u stalnom su porastu i ne može se nazrijeti nijedan razlog koji bi ubuduće djelovao na suprotan smjer kretanja, odnosno na usporavanje rasta. Razumljivo je da će oscilacija biti jer su i kružna putovanja pod utjecajem cikličkih kretanja, ali će trend biti uzlazan.
Alen Jugović, Blanka Kesić, Igor JakominOrganizacij a i razvoj pomorsko-putničkih luka
Informatologia 40, 2007, 2, 146–152
ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7
152
Bilješke: /1/ Holjevac Avelini, I.: Upravljanje kvalitetom u turizmu
i hotelskoj industriji, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija 2002., str. 159.
/2/ Kesić, B.: Ekonomika luka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2003.
/3/ Šamanović, J.: Nautički turizam i menadžment marina, Visoka pomorska škola u Splitu, Split, 2002., str. 60.
/4/ RO-RO brodovi su, za razliku od drugih dviju vrsta, sposobni osim putnika prevoziti i prijevozna sredstva na kotačima kao što su automobili, kamioni, motori, kamp prikolice i vagoni
/5/ Mrnjavac, E.: Promet u turizmu, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2002., str. 29.
/6/ Japan je još uvijek neosvojeno tržište s obzirom da Japanci ne teže za godišnjim odmorom, a ako se i odluče za odmor, on nije dulji od tjedan dana.
/7/ Za primjer valja navesti izgradnju terminala u luci La Valleta na Malti, gdje je isti izgrađen za potrebe kružnih putovanja. Tijekom 1991. godine, zbog rata u Perzijskome zaljevu, Sredozemlje je postalo zona visokog rizika. Mnogobrojni turisti odustali su od posjeta Sredozemlju, ali unatoč tome vlada Malte nije ni u jednome trenutku posumnjala u ispravnost odluke o završetku izgradnje pomorskoputničkog terminala.
/8/ Kesić, B., Jugović, A.: Nova trajektna i putnička luka Zadar, Lučka uprava Zadar, 2003.
/9/ Ibidem/10/ Jadrešić, V.: Nautički turizam, Pedagoška akademija,
Zadar, 1978., str. 24./11/ Baričević, H.: Promet u turizmu, Visoka škola za
turizam, Šibenik, 2003., str. 91.
Literatura: 1. Alderton, M. P: Port Management and Operations,
London, Hong Kong, 1999. 2. Dulčić, A.: Nautički turizam i upravljanje lukom
nautičkog turizma, Sveučilište u Splitu, EKOKON, Split.
3. Kesić, B., Jugović A.: Desetogodišnji plan razvoja lučkog sustava RH 2001.-2011., Zagreb, 2003.
4. Statistics 04 – The Year book for passenger shipping traffic, Ship Pax, Švedska, 2004.
5. www.jadrolinija.hr 6. www.medcruise.com 7. www.miamidade.com 8. www.mmtpr.hr 9. www.strategis.ic.gc.ca
Alen Jugović, Blanka Kesić, Igor JakominOrganizacij a i razvoj pomorsko-putničkih luka
Informatologia 40, 2007, 2, 146–152
