Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje

EKONOMIKA PRIMARNE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U FEDERACIJI BiH – III DIO

1. UVOD Imaju�i u vide ono što se dešava u daljem i bližem okruženju, Bosna i Hercegovina se nalazi pred velikim zadatkom i izazovom koji se ogleda u remodeliranju privrednog i društvenog sistema. U okviru tog privrednog sistema poljoprivreda i ruralni razvoj imaju posebnu važnost. Radi toga, Federacija Bosne i Hercegovine preduzima �itav niz razli�itih organizacionih, institucionalnih i ekonomskih mjera, kako bi ostvarila zacrtana opredjeljenja. Iz takve orijentacije i proizlazi potreba izu�avanja svih aspekata razvoja poljoprivrede, u �emu ekonomika poljoprivrede i mjere agrarne politike imaju svoje mjesto i zna�aj. Proizvodnja hrane od uvijek je bilo važno pitanje kojem se pridavala posebna pažnja. Ona obuhvata proces od sjetve na njivi do stola potroša�a. Taj složen, prirodno visokozahtjevan proces i relativno dug put proizvodnje hrane, prema prirodi tehnoloških i ekonomskih veza, može se podijeliti na tri segmenta i to:

a) primarnu poljoprivrednu proizvodnju koja obuhvata proces rada na njivi i u štali,

b) industriju prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i sirovina1 , i c) promet poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Ne gube�i iz vida važnost svakog od ta tri segmenta i njihovu kauzalnost, �injenica je da se druga dva nadovezuju i nadogra�uju na poljoprivrednu proizvodnju, iz �ega proisti�u, pa odatle i proizilazi presudna važnost primarne proizvodnje u ukupnoj proizvodnji hrane. U prilog ovoj �injenici ide i saznanje da prehrambena industrija (sekundarni) i promet poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (tercijarni sektor) mogu�nosti da realiziraju zacrtano. Sa porastom znanja i tehni�ko-tehnoloških mogu�nosti raste i spoznaja preferiranja djelatnosti proizvodnje hrane i o�uvanja posebno vrijednih prirodnih resursa, neophodnih za �ovjekov opstanak i kvalitet življenja. Danas potroša�i sve manje kupuju proizvode koji direktno dolaze iz poljoprivredne proizvodnje, a sve više od prehrambene industrije. Sve ve�a zaposlenost žena i sve manje vremena za pripremanje hrane u doma�instvu, uz porast standarda, vode nas ka potrošnji gotovih jela. U takvim proizvodima smanjuje se udio rada poljoprivrednika i doma�ice, a raste udio troškova prehrambene industrije u cijeni proizvoda. Taj udio prehrambene industrije u Evropi prije tri godine je iznosio 70%, a u SAD oko 90%. Takav na�in, posebno u razvijenim zemljama svijeta postaje poslovna orijentacija i masovna pojava u proizvodnji, potrošnji i distribuciji. Me�u proizvo�a�ima je nastala jaka konkurencija koja ide u pravcu diferncijacije proizvoda, pri tom se koristi mo� medija radi pridobijanja potroša�a i radi na „marki“ proizvoda, kao sinonima kvaliteta. Masovna industrijska proizvodnja guši i potiskuje zanatski na�in rada, a mali broj velikih preduze�a odra�uje 90% prometa. Formiraju se nacionalni pa i internacionalni lanci restorana i hotela. Prerada, promet i ugostiteljstvo postaju vlasništvo malog broja mo�nih vlasnika koji time upravljaju, a i name�u svoja pravila. Tehni�ko-tehnološki progres vodi proizvodnju hrane u nagle promjene koje se ogledaju u primjeni strategije ubrzanog rasta uz primjenu inovacija, istraživanja i upotrebu

1 Obuhvata prehrambenu industriju i industriju proizvodnje sto�ne hrane, jakih alkoholnih pi�a, doradu i preradu duhana.

2

marketinških metoda. To zapošljava sve više ljudi u preradi i komercijalizaciji proizvoda, s jedne, a sve manje u sektoru poljoprivrede, s druge strane. Takve tendencije su dominantne u sistemu proizvodnje hrane razvijenih zemalja svijeta, a zasnivaju se na nezamjenljivoj ulozi primarne poljoprivredne proizvodnje. Specifi�nost poljoprivredne proizvodnje je što se odvija u širokom prostoru koji se obi�no naziva seoska sredina i još dominantno, pod „otvorenim nebom“. Ta „prirodna sredina“ u kojoj se nalaze poljoprivredne površine sa svim biljnim, životinjskim i tehni�kim potencijalom �ine neophodni ambijent za proizvodnju hrane. �ovjek od nje živi i u njoj organizira svoj život u ekonomskom, socijalnom i kulturnom pogledu. Radi poboljšanja uslova življenja uvode se dodatne (dopunske) privredne djelatnosti (turizam, ugostiteljstvo, industrija) na selu. To zna�i, da se iznalazi rješenje za jedan nov „nepoljoprivredni“ dohodak i da tu ubudu�e ne bude samo poljoprivredna sredina. Razvoj se odvija u nekoliko pravaca: P r v o, tendencija napuštanja poljoprivrednih gazdinstava i odlazak u gradove.

D r u g o, nastojanje �lanova gazdinstva da se zaposle u drugim privrednim granama van poljoprivrede. Smanjuje se broj radno sposobnih na selu, a to vodi do promjena proizvodnog programa i obima poljoprivredne proizvodnje, nastaje era dijeljenja posjeda (part–time farm). Prelazi se iz domena ekonomike poljoprivrednog gazdinstva u sferu ekonomike seoskog doma�instva.

T r e � e, ostaje mali broj gazdinstava koja se isklju�ivo bave poljoprivrednom proizvodnjom. Na ra�un onih iz predhodna dva pomenuta pravca, ova gazdinstva pove�avaju svoj posjed, uvode nove tehnologije i znanja. Nastaju robni proizvo�a�i tržišno orijentisani i stanje na selu socio-ekonomski postaje još složenije. Potrebno je u�i u dublju analizu svih tih složenih pojava na selu, naglasiti da je poljoprivredna proizvodnja, i uz to sistem proizvodnje hrane, zna�ajno uslovljen demografskim, socijalnim, ekonomskim i politi�kim dešavanjama u seoskom doma�instvu, seoskom prostoru i drušvu u cjelini. Iz toga proizilazi:

1. Poljoprivreda je segment privrede i društva, te je usko povezana sa njihovim razvojem;

2. U širem smislu, proizvodnja hrane je izuzetno složen sistem sastavljen od primarne proizvodnje, poljoprivredno-prehrambene industrije i prometa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Svaki od ovih podsistema �ini jednu zasebnu cjelinu tog sistema i u ekonomici ih je potrebno prou�avati zasebno.

3. Poljoprivreda �ini istaknut prostor djelatnosti u ukupnoj proizvodnji hrane, uslovljen osobinama sredine i snagom ekonomske mo�i društva da ga u�ine socio - ekonomski prihvatljivim.

Navedeno upu�uje na zaklju�ak, da je i ovu oblast potrebno prou�iti sa svih aspekata radi boljeg razumijevanja, upoznavanja zakonitosti u njenom razvoju, te njenog doprinosa privredi i društvu u cjelini. 1.1. Ekonomika poljoprivrede Kao najstarija ljudska djelatnost, poljoprivreda je bila predmet interesovanja umnih ljudi. O tome postoje pisani dokumenti stari oko dvije i po hiljade godine – Ksenophan (427-355. p.n.e.). Smatra se da su ekonomiku poljoprivrede, kao nau�nu disciplinu, osnovali fiziokrati, francuski ekonomski pisci iz XVIII vijeka. Prema fiziokratima prirodni

3

poredak je zadan za sva vremena i vrijedan za sve ljude. Prema tom shvatanju, zemlja je izvor svih bogatstava, a poljoprivreda ih uve�ava. U XVIII vijeku se javlja i Adam Smith (1723-1790) koji istražuje prirodu i uzroke bogatstva naroda, produbljuje u�enje o zemljišnoj renti, dobiti, zakupu i nadnicama poljoprivrednika. Arthur Young (1741-1820) zastupa na�elo po kojemu najprije treba upoznati praksu najboljih farmera i na temelju tih iskustava davati preporuke. On je poznat po analiti�kom principu pristupa u istraživanjima, pa ga mnogi zbog toga smatraju ocem savremene agrarne ekonomije. U Njema�koj se javlja plejada agrarnih buržoaskih pisaca me�u kojim se posebno isti�u Thaera (1752-1828) i Tunena (1783-1850). Oni su mišljenja, da agrarna politika daje na�ela po kojima treba da rade nosioci agrarne politike u razvoju poljoprivrede. Tu spadaju pitanja prou�avanja posjedovnih odnosa, zakonske mjere, tehnika unapre�enja proizvodnje, politika obrazovanja, oblici udruživanja u poljoprivredi i organizacije poljoprivrednog preduze�a. U Francuskoj je ekonomika poljoprivrede dio agroekonomije koja prou�ava razvoj poljoprivredne proizvodnje. �inioci koji djeluju na njen razvoj grupisani su u dvije skupine:

a) prirodni uslovi (zemljište, klima, voda i dr.) i b) ekonomski (cijene, radna snaga, kapital, krediti, tržište i dr.).

Po njihovom mišljenju, ekonomika poljoprivrede prou�ava vanjske i unutarnje �inioce vezane za proizvodnju, korištenje prirodnog bogatstva, poljoprivredno stanovništvo, ulogu države i sl. Po�eci ekonomije poljoprivrede u SAD datiraju od prije dva stolje�a. I u bivšoj Jugoslaviji taj proces ima toliki vijek. Prema Vladimiru Stipeti�u ekonomika poljoprivrede je znanost koja prou�ava djelovanje op�ih zakonitosti politi�ke ekonomije i ekonomike proizvodnje u poljoprivredi. 1.2. Specifi�nosti razvoja poljoprivredne proizvodnje Poljoprivredna proizvodnja se zbog svojih specifi�nosti znatno razlikuje od drugih privrednih grana. Njene specifi�nosti se ogledaju u: a) vezanosti procesa za prirodnu sredinu i b) odvijanju biološkog i biohemijskog procesa koji zahtijeva odgovaraju�u tehnologiju. Tehnološki proces u drugim granama proizvodnje, u najkra�em, zahtijeva tri elementa: sirovinu, mašine i energiju. U poljoprivredi biljka sama uzima mineralne materije iz zemlje kao svoja hraniva i uz pomo� Sun�eve energije stvara plod. Razli�ita tla nisu jednako bogata tim hranivima pa zbog toga postoji i razli�ita plodnost zemljišta. Fizi�ka i hemijska svojstva tla definišu proizvodne mogu�nosti za odre�ene kulture. Nauka svakim danom sve više upoznaje proizvodna svojstva tla, iznalazi bolja sredstva i agrotehniku kojima se pove�ava njihova proizvodna mogu�nost. No, iako rastu ta znanja i mogu�nosti, prirodna plodost tla ostaje kao veoma važan ograni�avaju�i faktor za proizvodno opredjeljenje i ostvarene ekonomske rezultate. Tlo kao sirovinska baza i supstrat za gajenje biljaka je nepokretno, te zbog toga je unaprijed odre�eno mjesto za proizvodnju. Ono je širok poljoprivredni prostor kojeg treba proizvodno organizovati, izgraditi i opremiti. Pored toga, poljoprivredne površine su veoma razli�ite po nadmorskoj visini, reljefu i ekspoziciji. Zbog toga u ovoj djelatnosti nije mogu�a prostorna koncentracija proizvodnje izabrana prema nekim drugim

4

pogodnostima (ekonomskim, tržišnim i dr.). To pred ovu proizvodnju postavlja specifi�an zadatak i traži dodatna sredstva koja nisu potrebna u drugim proizvodnim granama. Iz re�enog proizilazi zaklju�ak da se „sirovina“ u poljoprivredi po svojoj rasprostranjenosti, i mogu�nosti pristupa u korištenju, odražava na proizvodnu orijentaciju i prinos, a što je posebno važno, na ekonomiku proizvodnje. Biljka je jedina „fabrika“ koja pretvara neorganske u organske materije. Ona uzima mineralne materije iz tla i CO2 iz vazduha te ih uz pomo� Sun�eve energije pretvara u organske proizvode. Ta mogu�nost biljke da nastaje, živi i razvija se radi proizvodnje hrane za ljude i životinje, podliježe svim biološkim zakonitostima. Za sve to je potrebno imati odgovaraju�e uslove i za svaku fazu njenog životnog puta potrebno je odre�eno vrijeme. Za proizvodnju u drugim djelatnostima taj proces obavlja odgovaraju�a mašina. Za obavljanje procesa stvaranja organske materije – fotosinteze, neophodna je Sun�eva energija koja je unaprijed data sa ve�im iznosom na ekvatoru, a smanjuje se prema polovima. Položaj direktno uti�e na energiju, a indirektno na formiranje klime. To se odražava na geografsku rasprostranjenost biljnih vrsta i životinjskog svijeta. Prema tim uticajima, u BiH postoje izražena tri klimatska podru�ja i to: mediteransko, kontinentalno i planinsko. Na godišnju, sezonsku i dnevnu koli�inu sun�eve energije ne može se uticati, ali s druge strane, ona je neophodan faktor procesa proizvodnje koji ne stvara nikakve troškove i ne tereti proizvodnju. Zbog toga treba izna�i optimalnu zastupljenost i raspored kulturnog bilja na prostoru države. Na tim se osnovama zasniva potreba regionalnog planiranja. Krajnji rezultat procesa poljoprivredne proizvodnje je proizvod – plod koji zahtijeva posebnu pažnju, od na�ina berbe, transporta, režima �uvanja i prerade, jer je organskog porijekla i zbog toga podložan kvarenju. Samo sa posebnom opremom i objektima se mogu o�uvati njegova svojstva i do potroša�a dostaviti kvalitetan i zdrav proizvod. Svaka drušvena zajednica je zainteresovana za obezbje�enje dovoljne i kvalitetne koli�ine hrane u cilju smanjenja vlastitih ekonomskih, socijalnih i drugi implikacija. Proces poljoprivredne proizvodnje sadrži niz ekonomskih implikacija kao što su:

a) proizvodni ciklusi, b) vrijeme proizvodnje i vrijeme rada, c) reprodukcija, d) poljoprivredni rad i e) poljoprivreda kao dio privrede

Proizvodnja u poljoprivredi se odvija u sezonskom dijelu godine ili više godina. Pojedine proizvodne operacije se trebaju obaviti u odgovaraju�em trenutku razvoja biljke i vremenskih prilika. Svako odstupanje od optimalnih rokova donosi posljedice koje se ogledaju u kvalitetu proizvoda, obimu proizvodnje ili, pak, dovodi u pitanje ukupnu proizvodnju, što se naj�eš�e ne može otkloniti radom izvan pomenutog roka. To zahtijeva obezbje�enje kapitala, drugih sredstava i radne snage u ta�no odre�enom roku. Takva servilnost ima svoju cijenu. Kod višegodišnjih zasada neophodno je obezbijediti ulaganja od 2-3-4 godine, te �ekati puno plodonošenje 6-8 godina, uz redovno održavanje i njegu, da bi se stekli uslovi povrata investicije. To zna�i da je kapital dugoro�no angažovan (oko 20 godina) sa dosta rizika i neizvjesnosti te malim koeficijentom obrta, pa se zbog toga to nerado radi. Skoro istovjetan je slu�aj u sto�arstvu gdje treba izgraditi privredne objekte, nabaviti odgovaraju�u opremu i nakon stvaranja tih uslova nabaviti ili uzgojiti priplodna grla za

5

ostvarivanje odre�ene proizvodnje. Osim toga, u ovakvoj proizvodnji (višegodišnji zasadi i priplodna grla) postoji odre�enja postupnost u ostvarivanju prinosa; oni su po�etno mali, rastu do pune proizvodnosti, nakon �ega opadaju. Vrijeme proizvodnje u poljoprivredi je definisano biološkim svojstvima odre�ene kulture i svojstvima sto�ne vrste, pa se zbog toga ne može skratiti. Utrošeno radno vrijeme tokom proizvodnog ciklusa se ne podudara sa vremenom poljoprivredne proizvodnje. To dovodi do poteško�a u organizaciji ljudskog i mašinskog rada; nastaju „špice“ rada i intervala niskih potreba do „mrtve sezone“. Te smjene sezona rada i nerada su više vezane za biljnu proizvodnju nego za animalnu. Raznovrsniji proizvodni program omogu�ava bolje korištenje raspoloživog rada. Posljedice neravnomjerne zaposlenosti mehanizacije i opreme u ovoj proizvodnji, smanjuju njihovu iskorištenost i poskupljuju proizvod, a bez njih nije mogu�e u optimalnom roku obaviti odre�ene proizvodne procese. Iskazane specifi�nosti poljoprivredne proizvodnje, te upitne mogu�nosti da se reprodukuje i bude kapitalno akumulativana, dovode je u nepovoljniji položaj u odnosu na druge privredne grane. Zbog toga, a i niza nepomenutih razloga, prvobitno poljoprivredno gazdinstvo je bilo, i nerijetko još uvijek ostalo, autarhi�no, zatvoreno i u�aureno u proizvo�a�ko-potroša�ku jedinicu radi opstanka i nezavisno od vanjskog svijeta. Ekonomski razvoj mijenja tu formu gazdinstva, ono se polako otvara za repromaterijal i tržište, postepeno prihvata tehnološko-tehni�ki napredak i pove�ava obim proizvoda. Te promjene dovode do slabljenja veza izme�u gazdinstva i doma�instva. Gazdinstvo postaje robni proizvo�a�, a doma�instvo podmiruje svoje potrebe na tržištu. Ovakav željeni razvoj ima pozitivan tok u povoljnim ekonomskim i politi�kim prilikama. Izuzetne situacije, posebno izražene ekonomske krize i ratna stanja, promijene smjer kretanja ovog procesa, pa zbog toga poljoprivrednici nisu spremni za nagle promjene i olako prihvatanja novih rješenja. I to je jedno od specifi�nih svojstava poljoprivrednih gazdinstava i pristupa u proizvodnji hrane. Rad �ovjeka je izuzetno važan proizvodni resurs, jer od njegovog znanja i mogu�nosti da rješava probleme zavisi korištenje raspoloživih faktora za proizvodnju. I ovaj resurs (ljudski) se može unaprijediti obrazovanjem. Neophodno je ista�i da poljoprivrednik treba da ima široka znanja iz razli�itih obasti, od osnova iz biotehni�kih nauka, preko agronomskih i tehnoloških znanja, oblasti ekologije, tehnike i poznavanja mehanizacije, opreme, elektrotehnike, gra�evinarstva, pejzažne i vrtne umjetnosti, vo�enja knjigovodstvene evidencije, izrade kalkulacija pa do izrade biznis planova, t.j. ekonomike poslovanja. U literaturi2 se navodi podatak, da jedan radnik na poljoprivrednom gazdinstvu obavlja više od 200 raznovrsnih poslova. U uslovima brzog tehni�ko-tehnološkog napretka on mora biti informisan o nau�nim dostignu�ima i mogu�nostima primjene inovacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Iz ovdje navedenih razloga, razvijene zemlje svijeta organizuju stru�nu poljoprivrednu službu sa zadatkom da prenosi potrebna znanja i uvodi inovacije u proizvodnu praksu. U drugim proizvodnim djelatnostima, po pravilu, obim potrebnog znanja je manji jer se radi o ve�oj specijalizaciji proizvodnje, pa je zbog tog tamo mogu�a ve�a „koncentracija“ znanja pogotovo u velikim tvrtkama. I po ovome je poljoprivreda specifi�na. Preduzetništvo je poseban oblik rada i tako�e veoma važan �inilac proizvodnje u savremenim uslovima. Preduzetnici su spremni i sposobni pokrenuti, organizovati, uspješno voditi i razvijati neku proizvodnu djelatnost, uz stalne inovacije, preuzimaju�i pri tom odre�ene poslovne rizike. Njih manjka u poljoprivrednoj proizvodnji da pokrenu

2 Defilippis J. (2002): Ekonomika poljoprivrede, str. 24.

6

odre�ene djelatnosti, organizuju bolje korištenje raspoloživih resursa, primjenjuju inovacije, a i da preuzmu odre�ene rizike nepovoljnih prirodnih i tržišnih utjecaja. Ekološki sistem �ini zajednica biljnog i životinjskog svijeta, uzevši i �ovjeka, i abioti�ne okoline. Na�elo tog sistema je samoregulacija. U tome sistemu �ovjek igra posebno negativnu ulogu i ugrožava ne samo svoj opstanak ve� i opstanak svih drugih živih bi�a na planeti. Ako se izna�e rješenje da se to „razumno“ bi�e zaustavi u svojoj sve ja�oj degradaciji životne sredine, ima�emo budu�nost. Prema postoje�im procjenama, Zemljinu površinu �ine: 11% oranice, 25% prirodne livade i pašnjaci, 32% šume i 32% neplodno tlo (pustinje i zale�ene površine). �ovjek je kroz poljoprivrednu proizvodnju uzeo najve�i dio ekološkog sistema na zemlji, potiskuju�i sve ono što nije podre�eno proizvodnji hrane, �ime mijenja životnu sredinu. Melioriše zemljište, isušuje bare i mo�vare, pospješuje eroziju i na taj na�in mijenja biljni i životinjski svijet, a time i klimu. Radi pove�anja proizvodnje po proizvodnoj jedinici, nekontrolisano vrši hemizaciju i na taj na�in zaga�uje zemlju, vodu i zrak. Tako mijenja uspostavljene odnose ekološkog sistema i prijeti promjeni uspostavljene ravnoteže. 1.3. Poljoprivredna proizvodnja i prirodni uslovi Iz dosad re�enog proizilazi, da se poljoprivredna proizvodnja odvija u prirodnim uslovima sredine. Najvažnija tri elementa prirodne sredine su: zemljište, klima i voda. Za razliku od drugih ljudskih djelatnosti, u poljoprivredi je zemljište osnovni preduslov za proizvodnju. Na njemu se biljke ukorjenjuju, a iz njega uzimaju hranjive materije neophodne za život, rast i razvoj. Nauka je pronašla na�ine uzgoja biljaka bez zemlje, pomo�u hidropona ili u internom supstratu, ali su skupi i još uvijek nemaju širu primjenu. Stoga zemlja ostaje kao osnovni i najjeftiniji supstrat u poljoprivrednoj proizvodnji. Neophodno je ista�i da su zemljišne površine za poljoprivrednu proizvodnju ograni�ene, a bez njih nema te proizvodnje. Znaju�i za njihov višestruki zna�aj, ljudi su ratovali za odre�ene teritorije, a, nažalost, to �ine i danas. Druge privredne djelatnosti i industrije su nešto umanjile zna�aj zemlje, ali je, ipak, proizvodnja hrane preokupacija svih zemalja, a nekih i strateško opredjeljenje. Klimatske prilike odre�enog zemljišnog prostora su tako�e važan uslov za odvijanje procesa poljoprivredne proizvodnje. Zajedni�ko djelovanje svjetlosti, toplote i padavina definiše klimatsko podru�je u kojemu se razvijaju prilago�eni biljni i životinjski svijet, pa i sam �ovjek. Preko tih klimatskih elemenata se direktno uti�e na geografsku rasprostranjenost živih bi�a. Svjetlost i toplota su odnjegovali biljke dugog i kratkog dana, a temperatura uslovljava njihov život:

a) ako je temperatura manja od 0 oC prestaje aktivan život biljaka, a b) ve�e temperature daju aktivan život.

Usljed razli�itog djelovanja intenziteta svjetlosti i dužine dana na zemlji postoje:

1. biljke umjerenog pojasa sa temperaturom od 5 do 10 oC, 2. subtropsko bilje sa temperaturom od 5 do 20 oC, i 3. tropsko bilje koje uspijeva na temperaturama ve�im od 20 oC.

Naša zemlja pripada umjerenom pojasu sa jasnom diobom na dva podru�ja: dominantno kontinentalno klimatsko podru�je i manji dio koji pripada pod mediteransko klimatsko podru�je. Granica poljoprivredne proizvodnje, mjerena nadmorskom visinom, doseže do

7

1000 m. Iznad te nadmorske visine uglavnom su prirodni pašnjaci na kojima se još uvijek može organizovati poljoprivredna proizvodnja. Voda prestavlja neophodni elemenat procesa proizvodnje, bez kojeg je nemogu� opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Bez vode biljka ne bi mogla uzimati hranjive materije iz zemlje za svoj rast i razvoj. Istraživanjima je dokazano da je za proizvodnju jednog grama suhe materije zrna žitarice neopodno da biljka uzme 200-400 grama vode. Za dobijanje ploda u biljnoj proizvodnji neophodno je da isti pro�e kroz sve njene razvojne faze, a za sve to je potrebna odre�ena koli�ina vode. Poljoprivreda naj�eš�e ima posljedice od manjka ili viška vode. Više posljedica ova proizvodnja trpi od nedostatka potrebnih koli�ina vode neophodnih za realizaciju svih razvojnih faza tokom vegetacije. Posljedica toga je smanjeni obim i kvaliteta proizvoda, a u drasti�nim slu�ajevima i ugibanje biljke. Drugi slu�aj s vodom u poljoprivredi je kada je ima previše. To je uglavnom posljedica poplava koje proizvodnju otežavaju, smanjuju ili je potpuno uništavaju. Prostorni i vremenski raspored padavina zavisi od geografskog položaja. U umjerenoj klimatskoj zoni je u ljetnjem periodu obi�no nedostatak padavina, a na Mediteranu je to još naglašenije, pa nastaju sušni periodi. Što je zemlja razvijenija, ima ve�e materijalne mogu�nosti da na poljoprivrednom zemljištu reguliše vodni režim i tako ovu proizvodnju u�ini manje zavisnom od prirodnih nepogoda. Problem sa vodom je poznat od davnina, kao i agrotehni�ke mjere koje su radile stare civilizacije. 1.4. Korištenje prirodnih uslova Prirodni uslovi su izuzetno važni za poljoprivrednu proizvodnju i njene ekonomske rezultate. Nau�no-tehni�ki napredak je omogu�io �ovjeku bolje prilago�avanje proizvodnje datim uslovima, odnosno, smanjio uticaj prirodnih uslova. Zahvaljuju�i tome postoje dva na�ina za njihovo rješavanje.

P r v o, to je rad na mijenjanju prirodne sredine kroz ublažavanje datih ograni�enja u obradi tla sa mo�nim mašinama, zatim razvijena hemijska industrija koja omogu�ava dodavanje neophodnih komponenti i zaštitnih sredstava za postizanje visokih prinosa te preduzimanje odgovaraju�ih agrotehni�kih mjera i dr. Na klimu kao element prirodne sredine se može najmanje uticati i to se �ini kroz proizvodnju u zatvorenom prostoru.

D r u g o, jeste prilago�avanje datim prirodnim uslovima kroz: stvaranje boljih sorti i pasmina za efikasnije korištenje datih ograni�avaju�ih �inilaca, odabir u zastupljenosti odgovaraju�ih proizvodnji, rejonizaciju podru�ja i sl. U oba ova slu�aja se nastoji smanjiti rizik, neizvjesnost te uticaj ograni�enja prirodnih uslova. Za o�ekivati je da �e razvoj nauke omogu�iti odre�ena poboljšanja, ali do granica koje je priroda postavila. 1.5. Proizvodne mogu�nosti kulturnog bilja i doma�ih životinja Proizvodne mogu�nosti biljaka i životinja su važan �inilac u poljoprivrednoj proizvodnji i njima treba posvetiti punu pažnju radi ostvarivanja željenih rezultata. Na njihove proizvodne mogu�nosti uti�u dvije skupine �inilaca:

a) vanjski (znanje, prirodni uslovi, primjena biotehni�kih i tehni�kih dostignu�a) i b) unutarnji (biološki kapacitet)

8

Znanje zauzima prvo mjesto jer omogu�ava upravljanje proizvodnim procesima na najbolji mogu�i na�in, te se tako koriste svi ostali �inioci za postizanje najboljih rezultata. Razvoj nauke dovodi do novih saznanja i proizvodnih postupaka te iznalaženja boljih sorti kulturnog bilja i pasmina doma�ih životinja. Na drugom mjestu po važnosti u pove�anju proizvodnje u poljoprivredi su prirodni uslovi i mogu�nost da se otkloni ili smanji njihov negativan uticaj. To se uglavnom postiže izborom kultura i njihovim prostornim razmještajem. Tre�i po važnosti �inilac je primjena potrebnih biotehni�kih i tehni�kih dostignu�a. Neophodno je ukazati na porast ulaganja po zaposlenom u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Rast vrijednosti stalnih sredstava po zaposlenom je sustigao rast u drugim privrednim granama, a negdje �ak i više od toga. Biološki kapacitet, odre�en genetskom konstrukcijom sorte biljke i pasmine životinje, odre�uje njihove osobine i proizvodni potencijal. Ambijent sredine odre�uje izražaj mogu�nosti genetskog potencijala. U razvijenim zemljama svijeta vlada mišljenje, da se u poljoprivredi koristi svega 55- 60% genetskog potencijala. Iako ima još puno tog neiskorištenog proizvodnog potencijala, nauka i dalje koristi metode selekcije, ukrštanja i genetskog inžinjeringa radi pronalaženja novih sorti biljaka i pasmina životinja sa ve�im i boljim proizvodnim mogu�nostima. Bez obzira na razli�ita mišljenja u vezi s tim, treba o�ekivati da �e se ta istraživanja nastaviti.

9

2. CILJ PROJEKTA Proizvodnja hrane predstavlja izuzetno važno privredno i politi�ko pitanje svake zemlje. Zbog toga se u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, ovoj privrednoj grani u posljednjim godinama posve�uje pažnja i daje strateški zna�aj. Takvim pristupom se stvaraju znatno bolji uslovi i omogu�ava da i ova privredna grana da svoj doprinos razvoju zemlje i smanjenju posljedica globalne ekonomske krize na našu zemlju. No, dosad ura�eno nije bilo dovoljno pa je potrebno još više preduzeti kontinuirano �itav niz ekonomskih i drugi mjera i aktivnosti na svim nivoima vlasti. Osim toga, integrativni procesi pristupanje EU zahtijevaju pripreme sektora i ispunjavanja veoma strogih propisima predvi�enih uslova. Jedan od važnijih poslova za rješavanje pomenutih, i u prethodnom periodu nagomilanih pitanja, je i projekat „Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje i mjere agrarne politike u FBiH“. Istraživanjem �e se dobit uvid u postoje�e stanje raspoloživih resursa sektora, na�in korištenja, iskorištenost i proizvodnost, s jedne, te dohodovnost najvažnijih poljoprivrednih proizvodnji u datim ekonomskim i drugim okvirima, a na osnovu dobijenih rezultata bi�e dati prijedlozi rješenja. Vode�i se time, Projektom su definirani slijede�i ciljevi:

a) dobivanje dokumenta sa objektivnim podacima o stvarnom dohodovnom stanju za istraživane proizvodnje,

b) predlaganje mjera i aktivnosti koje treba poduzeti na poboljšanju stanja, c) prognoziranje pozitivnih efekata za ciljane grupe proizvo�a�a, d) sagledavanje sektorskog doprinosa hrane ukupnom razvoju zemlje, e) priprema sektora za uvo�enje knjigovodstva na odabranim individualnim

porodi�nim gospodarstvima, i f) pripremanje i strukturna preobrazba sektora za njegovo integriranje u EU.

Sve to skupa �e doprinijeti (direktno i indirektno) ostvarivanju ve�eg obima proizvodnje i sticanju dohotka sa postoje�im i novim robnim proizvo�a�ima, obezbijediti rast proizvodnje i ponude, uspostaviti stabilnost cijena, podstaknuti izvoz i smanjiti negativnu vanjskotrgovinsku bilansu poljoprivredno–prehrambenih proizvoda, podstaknuti ruralni razvoj, te �uvati resurse i prirodnu sredinu. Pored toga, u zna�ajnijoj mjeri podmiri�e se prehrambena industrija sirovinama doma�eg porijekla, zaposliti zna�ajan broj nezaposlenih, doprinijeti ruralnom razvoju i smanjenju priliva stanovništva u gradove, dati doprinos razvoju ukupne privrede i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Iz svega re�enog se može izvu�i zaklju�ak, da je glavni cilj ovog projekta pove�anje poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti, uspostava njene ekonomske održivosti i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita u FBiH, odnosno BiH. U dostizanju postavljenih ciljeva, bit �e vršeno sažimanje velikog broja pokazatelja u manji broj indikatora na osnovu njihovih osobina3. Da bi se to valjano uradilo, potrebno je slijede�e: 3 Osobine (svojstva) dobrog indikatora su:

� suština (odražava aspekt nekog cilja), � nezavisnost na razli�itim nivoima (da odražava dokaz za dostignu�a razvoja razli�itih nivoa istoga

cilja), � �injeni�nost (da indikator bude lišen sumnje i oslobo�en subjektivizma), � vjerojatnost (da se evidentirane promjene mogu pripisati ovom projektu) � lako dobivanje podataka (lako dostupni, mogu�e ih je sakupiti uz razumne napore i troškove), � da ima bazu (polaznu ta�ku radi usporedbe).

10

� identifikovati indikatore (pove�ati obim proizvodnje), � specificirati ciljnu grupu (veli�inu posjeda, broj grla), � definisati koli�ine (koliko takvih gazdinstava pove�ava obim proizvodnje), � odrediti kvalitetu proizvoda (da se o�uva i poboljša postoje�i), � odrediti vremenski period potreban za realizaciju promjena, � odrediti lokacije (proizvodna podru�ja).

Pored tako decidno odre�enih obilježja u obzir se uzimaju i klju�ni �initelji koji imaju dominantan uticaj na odabrane parametre �ije obrazloženje slijedi.

A/ Rezultati � kvantitativni

� kvalitativni � pove�ani dohodak � iskorištenost resursa � zapošljavanje � ruralni razvoj � prostorna raspore�enost stanovništva itd

B/ Koristi

� direktne � indirektne

C/ Vremensko razgrani�enje

� kratkoro�no � srednjoro�no � dugoro�no

Prilikom realizacije Projekta bit �e decidno odre�eni izvori podataka sa naznakama njihove dostupnosti, pouzdanosti i zna�ajnosti;

o je li mogu�e podatke dobiti iz postoje�ih izvora, o jesu li ti podaci pouzdani i ažurni, o da li je potrebno njihovo specijalno prikupljanje, te o da li korisni efekti opravdavaju troškove.

11

3. METODIKA I PREDMET ISTRAŽIVANJA 3.1. Metodski pristup Radi ostvarenja postavljenih ciljeva ovog projekta ura�eno je sljede�e:

• odre�ena su zna�ajna proizvodna podru�ja po rejonima u FBiH i iz njih uzeta poljoprivredna gazdinstva za pra�enje odabranih proizvodnji,

• neophodni podaci za ovo istraživanje prikupljeni su putem ankete, intervjua, konsultacija sa stru�nim ljudima, te korišteni i drugi dopunski na�in,

• tokom istraživanja edukativno je ra�eno sa proizvo�a�ima o zna�aju sortre i pasmine u proizvodnji, korištenu odgovaraju�e agrotehnike i zootehnike, o potrebi vo�enje knjigovodstvene evidencije, poslovnom organizovanju i povezivanj na istraživanim gazdinstvima, pa i šire,

• redovno su pra�ena gazdinstva odabrana za istraživanje, • kontrolisani su prikupljeni podaci (normativno, proizvodno, cjenovno) radi

dobijanja što boljeg uvida u postoje�e stanje, • podatke sa terena su prikupljalji istaknuti stru�njaci sa autoritetom, • imao se uvid u primijenjenu tehniku i tehnologiju proizvodnje, • ura�ene su obra�unske kalkulacije za svaku odabrano gazdinstvo i proizvodnju

pojedina�no, zajedni�ke za odre�ene grupe proizvo�a�a i njihov prosjek, • analizirati postoje�e stanje na gazdinstvu po �iniocima proizvodnji, nastale

promjene, njihovu uzroci i zna�aj, • ograni�enja i njihov uticaj na proizvodno–ekonomske rezultate i gazdinstva u

cjelini, i • na osnovu svega toga iskazani dobijeni rezultati i dat predlog mjera

ekonomske politike za poboljšanje postoje�eg stanja. Tokom istraživanja došla je do punog izražaja potreba da se uvede knjigovodstvena evidencija na poljoprivrednim gazdinstvima, bar onim koji su robni proizvo�a�i kakva se primjenjuje kod zemalja �lanica EU, sistem FADN metode4. Tada �e svi uniformno prikupljeni podaci biti definisani, po jedinstvenoj metodici obra�eni i na taj na�in obezbijediti njihova potpuna valjanost, uporedivost unutar zemlje pa i EU. To bi ujedno bila kvalitetna priprema za uvo�enje pilot aktivnosti za kasnije knjigovodstvene evidencije na odabranim – reprezentativnim poljoprivrednim gazdinstvima. Za dobivanja pokazatelja o ekonomici proizvodnje i položaju pojedinih linija poljoprivrednih proizvodnji na gazdinstvima neophodno je prikupiti relevantne podatke. Oni su prethodno definisani, prikupljeni uglavnom anketiranjem, po utvr�enoj metodologiji. Ovdje su dati samo neki važniji elementi koje je obuhvatila anketa, a ona je sa svim svojim detaljima data u prilozima ovog Izvještaja.

4 FADN = mreža knjigovodstvenih podataka sa farmi (engl. Farm Accountancy Data Network).

12

A N K E T A Broj ankete ______ Šifra ______ Datum anketiranja___________ Podatke prikupio ____________________ I OSNOVNI PODACI O GAZDINSTVU 1. �lanovi gazdinstva 2. Makro i mikro lokacija 3. Struktura površine posjeda 4. Sto�arstvo (broj grla) 5. Poljoprivredne mašine 6. Privredni objekti (zgrade) 7. Kratkoro�ne i dugoro�ne obaveze 8. Planirane promjene na gazdinstvu 9. Koje promjene u kom obimu II EKONOMSKA POVOLJNOST GAZDINSTVA 1. Udaljenost od op�ine, škole, ambulante idr. 2. Put do gazdinstva 3. Ima li javnog prijevoza do centra op�ine 4. Prohodnost puta u zimskom periodu 5. Snabdijevanje vodom, strujom 6. Ima li pogona prehrambene industrije III UPRAVLJANJE GAZDINSTVOM 1. Kako je izvršen izbor dominantne proizvodnje na gazdinstvu 2. Radi li se ra�un o proizvodno-ekonomskim pokazateljima 3. Ako se iz upisane evidencije izvodi ra�un, ko to radi 4. Da li bi bilo korisno voditi knjigovodstvenu evidenciju na gazdinstvu 5. Da li bi prihvatili edukaciju i upustva za vo�enje knjigovodstvenih podataka na gazd. 6. Ima li ZZ na vašem podru�ju i koji oblici saradne postoje 7. Je li �lan porodice u nekom udruženju (koje) 8. Ima li edukacije (obuke) proizvo�a�a 9. Postoji li Stru�na poljoprivredna služba (SPS) IV KOME PRODAJETE PROIZVODE V KOJA SU OGRANI�ENJA ZA VE�U PROIZVODNJU VI ŠTA PREDUZIMATE DA BI UNAPRIJEDILI PROIZVODNJU VII DETALJNE KALKULACIJE (sa naturalnim i vrijednosnim pokazateljima) za a) Biljna proizvodnja po kulturama b) Animalna proizvodnja po vrstama i kategorijama stoke

13

Tokom perioda istraživanja, ra�ene su odre�ene promjene u anketi s ciljem boljeg uvida i prilago�avanju stanju na terenu. Radi dobijanja što realnije slike stanja sa terena o konkurentskoj sposobnosti poljoprivrede FBiH, pored ovog istraživanja, ra�en je i projekat Dosadašnja poljoprivredna politika i njen budu�i utjecaj na razvoj sektora hrane u Federaciji BiH. U tu svrhu korištena je koristiti metodu pod nazivom Matrica (tabela) za analizu politika (Policy analysis matrix - PAM). Ova metoda omogu�ava ocjenu efikasnosti korištenja ograni�enih resursa (zemljišta, kapitala, radne snage), ta da utvrdi u kojoj je mjeri sektor (ili privredni subjekt) subvencioniran ili dodatno oporezovan. Metoda omogu�ava da se na osnovu mikroekonomskih pokazatelja (strukture troškova – budžeta preduze�a – registrovanog poljoprivrednog gazdinstva) ocjeni efekat sektorskih politika. 3.2. Predmet istraživanja Istraživanjima su obuhva�ene najvažnije poljoprivredne proizvodnje na odabranim porodi�nim gazdinstvima zna�ajnih proizvodnih podru�ja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Njihov izbor je izvršen na osnovu usvojenih doma�ih i stranih strateških i programskih proizvodnih opredjeljenja sektora u FBiH. Osim toga, korištena su dosadašnja saznanja, iskustva i spoznaje stru�njaka, te ona do kojih su došli �lanovi istraživa�kog tima. Poznato je, da je u RBiH posljednji Popis stanovništva, doma�instava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava ura�en 1991. godine. U ovom minulom vremenu su nastale zna�ajne promjene, u�inile su podatke popisa irelevantnim, te na taj na�in oslabile podlogu za ovo istraživanje. Zbog toga je u ovom projektu korištena metoda slu�ajnog, ili bolje re�eno, ciljanog izbora uzorka za odabrane proizvodnje. Podaci o odabranim proizvodnjama, te broju gazdinstava u uzorku po kantonima i ukupno dati su u sljede�em tabelarnom pregledu za istraživanu godinu.

Tabela 3/1. Odabrane proizvodnje za istraživanje ekonomike poljoprivrede

po kantonima FBiH za proizvodnu 2010. godinu

Proizvodnja Uslovi za gazdinstva Kanton Gazdinstava

BILJNA PROIZVODNJA ŽITA 11 Pšenica merkantilna � 3 ha PK TK 4 Pšenica sjemenska Registro PK 1 Kukuruz zrno � 3 ha PK TK USK 6 INDUSTRIJSKO BILJE 8 Duhan – sorta virginia � 0,5 ha PK 2 Duhan – sorta berley � 0,5 ha PK 2 Soja � 3 ha PK TK 4 POVR�E Krompir sjemenski K-10 USK 3 VO�E 8 Šljiva � 1 ha TK 2 Jabuka � 1 ha TK 2 Jagoda na otvorenom � 0,2 ha TK 2 Malina � 0,2 ha TK 2

14

GROŽ�E 9 Grož�e stono � 1 ha HNK ZHK 4 Grož�e vinsko � 1 ha HNK ZHK 4 Lozni rasadnik Registrovan HNK 1 STO�ARSTVO Govedarstvo-ravni�arska 20 a) farna 3 – 5 krava Silaža PK TK USK 9 b) farma oko10 krava Silaža - TK USK 5 c) farma 15 - 30 krava Silaža PK TK USK 6 Govedarstvo- plan. podr. 7 a) farna 3 – 5 krava Suha hrana K-10 2 b) farma 10 krava Suha hrana K-10 3 c) farma 15-30 krava Suha hrana K-10 2 Priplod. junice 20 grla Registro USK 2 Tov junadi � 15 grla PK TK USK 6 Ov�arstvo-mlijeko 6 a) farna 50 – 80 grla Ne nomadski K-10 2 b) farma 100 - 150 grla Ne nomadski K-10 2 c) farma 250 grla Ne nomadski K-10 2 Ov�arstvo-meso 13 a) farna 50 – 80 grla Ne nomadski USK HNK 4 b) farma 100 - 150 grla Ne nomadski USK HNK 4 c) farma 250 grla Ne nomadski USK HNK 5 Svinjarstvo Krma�e 5-25 grla Registrovano PK 4 Tov svinja � 30 grla PK 2 Peradarstvo Tov pili�a 9.500 PK 1 Koke nesilice 7.500 PK 1 18-o sedmi�ne pilenek t.l. 10.000 PK 1 18-o sedmi�ne pilenek l.l. 5.000 PK 1

Zbog nedostatka knjigovodstvenih podataka, za potrebe ovog istraživanja, pored podataka prikupljenih anketiranjem i intervjuom, korišteni su raspoloživi podaci iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Jedinstvenog registra doma�ih životinja Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, kantona, udruženja, veterinarskih stanica, te statisti�ki podaci, studije, projekti, programi i sl. Kod izbora gazdinstava za anketiranje po kantonima, pored ostalih, pomogli su službenici kantonalnih ministarstava poljoprivrede, zaposleni u regionalnim poljoprivrednim zavodima, stru�nim poljoprivrednim službama i zemljoradni�kim zadrugama. Obavljene su konsultacije i sa stru�njacima iz drugih nevladinih doma�ih i me�unarodnih organizacija, a koji se bave ovom problematikom. Kao podloga za taj izbor korišteni su dobijeni podaci od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o plasmanima sredstava podsticaja u proteklih nekoliko godina po pojedinim namjenama i kantonima. Na prikupljanju podataka sa terena, metodom anketiranja i intervjua, radili su stru�ni ljudi sa tih podru�ja, koji dobro poznaju stanje na terenu. Potrebna stru�na podrška pružena je anketarima od kadrova sa Fakulteta. Prije rada na terenu, izvršena je priprema anketara (edukacija), obavljen razgovor od strane glavnih istraživa�a na Projektu radi što kvalitetnijeg i potpunijeg prikupljanja podataka, te evidentiranja i drugih zapažanja. Ukazano je na potrebu izgradnje povjerenja i uspostavljanja saradnje sa porodi�nim poljoprivrednim gazdinstvima na sadašnjem i zacrtanom, budu�em radu. Nakon sprovedenog anketiranja, izvršen je uvid u prikupljene podatke, provjeren njihov kvalitet i obavljene potrebne korekcije u skladu sa tehnološkim i drugim proizvodnim i iskustvenim normama. Nakon toga pristupilo se obradi podataka, primjeni kalkulativne

15

metode, metodama analize i pore�enja za odabrane proizvodnje, te interpretaciji dobijenih rezultata. Vrijednost proizvodnje dobijena je kao ukupan zbir umnožaka koli�ina glavnih i sporednih proizvoda i njihovih ostvarenih ili procijenjenih cijena. Na visinu vrijednosti proizvodnje direktno su se odrazili: ostvareni obim proizvodnje, kvalitet proizvoda, ostvarena cijena proizvoda, iznos podsticaja Federacije, kantona i op�ine, ekonomska pogodnost gazdinstva u pogledu stanja infrastrukture, prera�iva�kih pogona i tržišta. Obim proizvoda i cijena proizvoda �ine klju�ni dio u tome. Troškovi proizvodnje predstavljaju nov�ani izraz svih utrošaka – inputa odre�enog procesa proizvodnje. To zna�i, da je primijenjen ekonomski princip utvr�ivanja ukupnih troškova, koji obuhvata sve eksplicitne i implicitne troškove radi prikazivanja realnog stanja. Dohodak odabrane proizvodnje na gazdinstvu predstavlja razliku izme�u vrijednosti proizvodnje galvnih i sporednih proizvoda i podsticaja, s jedne strane, i direktnih i pripadaju�ih indirektnih troškova, s druge strane. 3.3. Realizacija istraživanja Ideja o projektu „Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje i mjere agrarne politike u FBiH“ nastala je još 2004. godine. Njena prakti�na primjena krenula je 2007. nakon redovno provedene procedure u desetom mjesecu. Prethodno ste�ena znanje i iskustvo istraživa�a sa konsultovanjem najnovih literaturnih izvora �inili su podlogu za uspješan rad na realizaciji povjerenog i prihva�enog posla. Dosadašnja istraživanja kod nas su se uglavnom odnosila na ekonomiku poslovanja u poljoprivrednim preduze�ima i zemljoradni�kim zadrugama (pravnim subjektima). Glavna dva razloga zbog kojih se tako radilo: a) preferiranje socijalisti�kog sistema ure�enja društva i b) raspoloživost knjigodstvenih podataka pravnih lica. Privatna poljoprivredna gazdinstva nisu predstavljala podru�je interesovanja do iza ovog agresorskog rata na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Tokom rata nastala je i tranzija društva iz socijalisti�kog u tržišno društveno ure�enje. Naslije�eno stanje i dalje zapostavljanje sektora u privrednom pogledu, �inilo je glavnu prepreku za ozbiljnije izdvajanje budžetskih sredstava kojima bi se rješavala važna pitanja u poljoprivrednoj proizvodnji. Osim toga, neophodne su bile i promjene kod relevantnig organa države o važnosti i ulozi sektoru. Objektivno, postojale su i otežavaju�e okolnosti zemlje izašle iz rata, politi�ke i pravno neru�ene države optere�ene sa posljedicama globalne krize. U BiH je dominiralo privatno vlasništvo u poljoprivrednoj proizvodnji (oko 96% obradivih površina i 99% sto�nog fonda). Takav proizvodni potencija u tržišnim uslovima privre�ivanja je zahtijevao sasvim druga�iji, bolji tretman od društvene zajednice. Desile su se, o�ekivane i za sektor opravdane zna�ajne pozitivne promjene, posebno iskazane u resornom ministarstvu Federacije. Gradi se neophodan i sektoru prikladan ambijent (izdvajaju finansijska sredstva, regulativa, institucije, služte itd.) za brži razvij poljoprivredne proizvodnje zasnovane na privatnom vlasništvu.

16

Izdvajanja iz Budžeta FBiH za poljoprivredu od 3% i sljede�i pomak na 6% (koji još nije zaživio), omogu�avaju državi da uti�e na njen budu�i razvoj. Otvara se mogu�nost, što prije nije bilo, da se u to uklju�i i nauka kao nezaobilazni dio u utvr�ivanju postoje�eg stanja i iznalašenju rješenja kroz davanje prijedloga za njegovo rješavanje. Rade se neophodni strateški dokumenti, stru�ni i drugi projekti i programi. Jedan od njih je i stru�ni projekat Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje sa relevantnim podacima o uspješnosti poslovanja poljoprivrednih gazdinstava u FBiH, koje se temelji na postoje�im outputima i inputima. Kod poljoprivrednih gazdinstava u Bosni i Hercegovini nije mogu�e egzaktno utvrditi neophodne ekonomske pokazatelje jer nema knjigovodstvene evidencije kao podloge za to. Primjereno datom trenutku i postoje�e stanju iznalaze se prihvatljiva rješenja koja daju odre�ene rezultate. Kod teorijskih mogu�nosti u pristupu utvr�ivanja ekonomike primarne proizvodnje postoje sistemu obra�una troškova prema:

a) stvarnim troškovima, b) standardnim troškovima i c) varijabilnim troškovima.

U ovom projektu je primijenjen na�in ra�unanja cjelovite (op�e) ekonomike proizvodnje pomo�u stvarnih troškova5 dopunjen sa sistemom obra�una prema standardnim troškovima.

5 Zbog nedostatka knjigovodstvene evidencije na gazdinstvu, podaci su prikupljani anketiranjem, a kasnije vršena usporedba i korekcija sa standardnim utrošcima.

17

4. O�EKIVANI REZULTATI Realizacijom predvi�enih poslova iz ovog projekta, FMPVŠ, a time i sve druge nadležne institucije i organi Vlade FBiH, dobit �e rezultate istraživanja koji pokazuju proizvodno–ekonomsko stanje posmatranih porodi�nih poljoprivrednih gazdinstava za odabrane najvažnije proizvodnje. Istraživanjima se došlo do željeni informacija o: ostvarenom obimu proizvodnje po proizvodnoj jedinici, primijenjenoj agrotehnici, cijenama inputa i outputa, profitabilnosti odre�ene proizvodnje, konkurentnosti, iskorištenosti resursa i dr. Osim toga, Projekat �e na kraju istraživanja dati:

• ostvarene rezultate (naturene i vrijednosne) po istraživanim proizvodnjama, • neophodnost boljeg organizovanja i poslovnog povezivanja izme njih i

prera�iva�a, • proizvodnu orijentaciju i prijedlo za mjere ararne politike u cilju racionalnijeg

korištenja raspoloživih resursa u poljoprivredi, • realno odre�ivanje zna�aja pojedinih proizvodnji unutar njihove oblasti, • dobivanje pouzdanih podloga za predlaganje mjera agrarne politike u

doma�em i me�unarodnom kontekstu, • dobivanje uvida o cijenama inputa i outputa u poljoprivredi, • utvr�ivanje realnih mogu�nosti da istraživana gazdinstva postanu i (ili) ostanu

tržišni proizvo�a�i, • odgovor zašto se stiglo samo do nivoa na kojem se poljoprivreda sada nalazi i

nije otišla dalje, itd. Dobiveni rezultati �e koristiti, ne samo FBiH, nego i BiH u cjelini, za vo�enje adekvatne i jedinstvene politike u ovom sektoru. Primjena nauke i struke omogu�ava objektivno sagledavanje postoje�e stanje i dati osnovu za njihovo rješavanje radi ostvarenja željenog cilja. To treba da bude konkretan doprinos rješavanju postoje�ih problema u ovoj gospodarskoj grani, jer ona kakva je sada, predstavlja odre�enu ko�nicu razvoja društva i predstavlja breme privrednom sistemu. To je put uklju�ivanja sektora u privredni razvoj zemlje, i njegovog osposobljavanja za ulazak u WTO i EU. Ovaj projekat ima stru�ni, pa i nau�ni zna�aj jer omogu�ava uklju�enje nau�nih i obrazovnih institucija i pojedinaca u utvr�ivanju i iznalaženju rješenja.

18

5. POLJOPRIVREDA U PRIVREDNOM I DRUŠTVENOM RAZVOJU ZEMLJE Poljoprivreda je najstarija ljudska djelatnost proizašla iz potrebe da se preživi, borbe za biološki opstanak. Njeni po�eci su vezani za obradu zemlje od strane lovaca i nomada. Tokom �itavog razvojnog puta �ovje�anstva, poljoprivreda ga je pratila i postala neodvoji dio privrede. Bez ove djelatnosti se ne može, unato� ostvarenom tehni�ko-tehnološkom napretku. Njen zna�aj se ogleda i u ekonomskoj ulozi društvenog razvoja i kulture. Taj dugi period od pojave zemljoradnje do danas može se predstaviti u tri etape:

p r v a, naturalna proizvodnja, d r u g a, po�eci industrijalizacije i t r e � a, industrijska etapa.

Prva etapa je najduže trajala i obuhvata period od po�etka zemljoradnje do industrijske revolucije u Engleskoj, krajem XVIII vijeka. U obavljanju proizvodnje korištena su primitivna oru�a, neselekcionisane biljke i pripitomljene životinje. Za vrijeme te etape desila su se tri društvena odnosa: prvobitna zajednica, robovlasni�ko društvo i feudalizam. Veliki broj stanovnika bavio se poljoprivredom, jer je ona bila temelj egzistencije. Zadatak im je bio da podmire sa proizvodnjom potrebe u hrani i odijevanju, te da proizvedu potreban repromaterijal i podmladak u sto�arstvu. Druga etapa je zapo�ela krajem XVIII vijeka kada se proizveo jeftin �elik i plug, izumila žetelica, osigurala primjena parnih mašina i željeznice, dobili i drugi izumi koji su doveli do promjena u poljoprivredi. Najvažnije promjene se ogledaju u sljede�em:

a) industrija postaje mjesto zapošljavanja velikog broja poljoprivrednika, b) veliki broj stanovnika koji rade u drugim djelatnostima, treba ih prehraniti, a

smanjio se broj stanovnika koji sami sebe hrane iz vlastite proizvodnje, c) smanjuje se demografski pritisak na poljoprivredno zemljište, pove�ava se

posjed, raste produktivnost rada, proizvodi se za tržište i nastoji se ostvariti dohodak i tako pove�ati standard života,

d) nastaju prostorne migracije stanovništva, formiraju se industrijski bazeni kao nova civilizacija (urbana) za razliku od one seoske (ruralne).

Tre�a, industrijska etapa u razvoju poljoprivrede i društva zapo�ela je sa pronalaskom motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, razvojem hemijske industrije za proizvodnju �ubriva i zaštitnih sredstava, lijekova za zaštitu zdravlja životinja, te sa biološkim otkri�ima novih sorti i pasmina, te njihova primjena. Zapo�ete socio-ekonomske promjene se ubrzano mijenjaju i smanjuje se broj poljoprivrednog stanovništva. Sve je manji broj stanovnika koji se bave primarnim djelatnostima, a raste broj stanovnika vezan za sekundarne (bave se preradom proizvoda primarne djelatnosti) i tercijalne (uslužne) djelatnosti. Pokazatelj stanovništva po djelatnostima je dobar indikator stepena društvene razvijenosti. Produktivnost rada u poljoprivredi raste zahvaljuju�i boljoj tehni�koj opremljenosti i primjeni produktivnijih biljnih sorti i pasmina stoke. Danas u svijetu jedan poljoprivrednik hrani 10 i više nepoljoprivrednih stanovnika. Nažalost, nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju se sporo industrijaliziraju, pa je zbog toga produktivnost i proizvodnost kod njih, a i u svijetu još uvijek niska. Od po�etka industrijske revolucije pred kraj XVIII vijeka pa do kraja 2000. godine, u tim zemljama se još uvijek nije

19

udvostru�ila produktivnost. Prema tom pokazatelju, nerazvijene zemlje imaju onu produktivnost koju su razvijene zemlje imale 1850-1860. godine. Razvijene zemlje su razvile koherentni lanac od primarne proizvodnje (poljoprivrede) preko sekundarne (prerade) do tercijarnog sektora (prometa). Oni su na taj na�in iskoristili sve tehnološke i ekonomske prednosti sistema povezivanja. No iz toga se jasno vidi da primarna proizvodnja uslovljava i diktira razvoj sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Zbog te �injenice i snage njenog uticaja, razvijene zemlje svijeta poljoprivredi posve�uju zasluženu i nezaobilaznu pažnju na svom razvojnom putu. Na taj na�in te zemlje poljoprivredu integriraju u svoj sistem privrednog razvoja te ona postaje njihov nerazdvojni dio. Napokon, prošlo je puno vremena i u zemljama razvijenog svijeta da bi se shvatilo da privredne djelatnosti �ine jednu cjelinu privrednog sistema, te da od zatvorenih djelatnosti nema mogu�nosti za uspješan razvoj. Sve te privredne promjene u razvijenim zemljama su uticale na ure�enost prostora. Pre�ašnje intenzivne migracije iz sela u grad su jenjavaju jer se razvio sitem transporta i sredstava. Uslovi življenja na selu su u razvijenim zemljama bolji i prihvatljiviji za stalni život. Tamo nije više jedini izvor prihoda poljoprivreda nego se razvija polivalentna ekonomija. Danas se odre�eni broj stanovnika vra�a iz grada da živi na selu. Prestaje jednosmjerno kretanje stanovnika iz sela u grad i dešava se dvosmjerno kretanje stanovnika. Prije je selo ruraliziralo grad, a sad grad urbanizira selo. U uslovima u kojim poljoprivredni proizvo�a� ostvaruje dohodak koji �e mu omogu�iti odgovaraju�i životni standard, postoji njegova razvojna motivisanost i spremnost za ulaganja. Danas se veli�ina poljoprivrednog gazdinstva ne mjeri samo po površini posjeda nego i po koli�ini uloženog kapitala u savremene tehnologije proizvodnje. Osim toga, pokazatelj uspješnog gazdinstva je i prisutnost savremenog metoda upravljanja, otvorenost za inovacije te prihvatanje rizika i neizvjesnosti. To je proizvodnja zasnovana na savremenim nau�nim dostignu�ima i njihovoj primjeni, a ne poljoprivreda zasnovana na tradicijskim iskustvima. Obrazovanost i znanje je uslov za razumijevanje, prihvatanje i primjenu tehni�ko–tehnološkog napretka, te povezivanja i iznalaženja rješenja. Ekologija u svemu tome zauzima važno mjesto. Koncept „održivog razvoja“ se zasniva na me�ugeneracijskoj solidarnosti i pravednosti. Razvoj je „održiv“ ako se raspoloživa bogatstva kao ljudski, kapitalni i prirodni resursi ne smanjuju, pa �ak i prihvata koncept apsolutne rijetkosti (ograni�enja). Poznati su primjeri iz prakse kako poljoprivreda ugrožava životnu sredinu i narušava privrednu ravnotežu. Tu se prije svega misli na hemizaciju i GMO. Kako pomiriti imanentnu težnju kapitala za pove�anjem zarade sa „održivim razvojem“. Tu se pojavljuje još jedan problem. Sve je manje površina za proizvodnju hrane, a sve je ve�i broj stanovnika i porast potreba u hrani. Rješenje se vidi u pove�anju proizvodnje po jedinici površine, a to traži pove�anje inputa. Zbog toga savremeni razvoj proizvodnje tendira ka „održivoj poljoprivredi“ i sa time se nagovještava �etvrta epoha društvenog razvoja sa obilježjima koja još uvijek nisu egzaktno definisana:

- održivo upravljanje zemljištem, - održivi sistem ishrane biljaka i - integralna zaštita biljaka.

Trebat �e još dosta vremena da bi se preciznije odredila tehnika i praksa koja bi bila u skladu sa „održivom proizvodnjom“.

20

5.1. �inioci procesa proizvodnje Ekonomika ima zadatak da sa datim sredstvima postigne postavljeni cilj. Tu je i neizbježno pitanje „kakva su sredstva potrebna za ostvarenje zadanog ekonomskog cilja“? Kako god da postavljamo pitanje o tom problemu, sve se svodi na odnose izme�u sredstava i cilja. U oblasti poljoprivrede sredstva za proizvodnju se svode na tri �inioca:

a) zemljište (tlo), b) rad i c) kapital

Danas do izražaja dolazi i sve više dobija na zna�aju još jedan, po redu �etvrti �inilac, a to je upravljanje procesom proizvodnje. Njihov pojedina�ni zna�aj je odre�en stepenom razvoja društva, poljoprivrede i samog gazdinstva. 5.1.1. Zemljište kao �inilac procesa proizvodnje Zemljište je osnovni resurs u poljoprivrednoj proizvodnji, a pritom se posebno misli na obradive površine6. Kod analiziranja zemljišta kao resursa ve�ina autora obuhvata sve poljoprivredne površine, a to zna�i i pašnjake iako se zna da su to površine koje nisu ta�no definisane i naj�eš�e se ekstenzivno koriste. Osim toga, u BiH te površine nisu jasno razgrani�ene sa šumskim zemljištem, niti su umanjene za površine krša koji je u zna�ajnoj mjeri zastupljen u planinskim podru�jima FBiH. Odnos izme�u poljoprivredne površine i ukupnog broja stanovnika odre�ene zemlje predstavlja pokazatelj proizvodnog resursa po potroša�u hrane. Kada se stavlja obradiva površina u odnos sa brojem aktivnih poljoprivrednika, radi se o pokazatelju površine po zaposlenom koji proizvodi hranu. Podaci o tome dati su u sljede�oj tabeli.

Tabela 5/1. Obradiva površina po poljoprivredniku i stanovniku

Obradivih ha po stanovniku 1991. godine

Obradivih ha po poljoprivredniku 1996. godine

Evropa 0,28 Svijet 1,2 Hrvatska 0,42 Evropa 6,9 BiH 0,40 Australija 19,6 Slovenija 0,34 Sjeverna Amerika 12,8 Italija 0,21 Srednja Amerika 12,8 Ma�arska 0,50 Južna Amerika 4,3 Bivši SSSR 12,3 Afrika 1,0 Azija 0,5

Izvor: Podatak preuzet iz Defilipis J.: Ekonomika poljoprivrede, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 54 i 55.

Bosna i Hercegovina je po posljednjem popisu iz 1991. godine imala relativno zadovoljavaju�u površinu obradivog zemljišta po stanovniku. No, nakon toga su nastale zna�ajne promjene u broju stanovnika, namjeni korištenja zemljišta i politi�kom ustrojstvu države. Iako nema pouzdanih podataka o tom pokazatelju u sadašnje vrijeme, ipak se sa velikom sigurnoš�u može tvrditi da FBiH ima znatno manju površinu

6 “Obradive površine” prema definiciji FAO su oranice i vrtovi, vo�njaci, vinogradi i livade.

21

obradivog zemljišta po stanovniku danas nego što je imala BiH 1991. godine, jer se najve�i dio tog zemljišta nalazi u RS. Svijet je siromašan sa obradivim površinama jer ih je imao svega 1,2 ha po poljoprivredniku u 1996. godini. Naro�ito siromaštvo ovim zemljištem je u Aziji i Africi gdje je velika naseljenost. Taj pokazatelj ima danas još manju vrijednost jer se broj stanovnika u svijetu pove�ao, a obradiva površina u ve�ini zemalja smanjila. Treba ista�i i �injenicu da je radna snaga u poljoprivredi direktno povezana sa privrednim razvojem zemlje. U privredno razvijenim zemljama opada broj zaposlenih u poljoprivredi i zbog toga �e u narednom periodu rasti privredni razvoj koji se mjeri pokazateljem obradivih površina po poljoprivredniku. Taj odnos se uzima i kao indikator privredne razvijenosti zemlje, odnosno razvijenosti poljoprivrede. U Evropi se obradiva površina poslije Drugog svjetskog rata smanjuje iz više razloga: jer su bile najzastupljenije površine, odljev radne snage, napuštenje zemljišta, ubrzana izgradnja (gradovi, industrijske zone, autoceste i dr.), poticanje napuštanja obrade zemljišta od ve�ine zemalja EU zbog viškova poljoprivrednih proizvoda (naro�ito žitarica), sve više površina se koristi za turizam i rekreaciju, zaštita prirode, pove�anje površina pod šumama itd. Za razliku od razvijenih zemalja svijeta u kojima se nastavlja tendencija smanjenja obradivih površina, u siromašnim zemljama zbog neizhranjenosti, demografskog pritiska i finansijske slabosti vlada „glad za zemljom“. Zbog toga se vrši kr�enje šuma, meliorisanje zemljišta i pretvaranje neplodnog u obradivo tlo. Za najbolji primjer u takvom pristupu se uzima Azija. Iz re�enoga se može izvu�i zaklju�ak da u razvijenim zemljama svijeta opada proizvodna funkcija tla, a u siromašnim raste. 5.1.2. Radna snaga i poljoprivredna proizvodnja Sa porastom stepena društvenog razvoja, smanjuje se udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu zemlje. Taj proces se naziva deagrarizacija zemlje, a podrazumijeva smanjenje radne snage u poljoprivredi. Na tu pojavu i njen intenzitet uti�e odre�eni broj �inilaca koji se mogu svrstati u tri grupe:

a) Mogu�nost zapošljavanja van poljoprivredne djelatnosti koja zavisi od stepena i brzine društvenog razvoja, odre�uje strukturu tražene radne snage

b) Položaj poljoprivrede u privrednom sistemu zemlje: struktura posjeda i dohodovnost proizvodnje, riješenost statusnih pitanja i dr.

c) Socijalno-psihološi �inioci: stanje zadovoljstva, infrastruktura isl. Svi pomenuti �inioci uti�u na brzinu, obim i na�ine deagrarizacije i to je u razvijenom svijetu postala zakonitost; npr. Belgija, Velika Britanija i SAD zapošljavaju svega oko 2% ukupne radne snage. Najve�i udio poljoprivrednog stanovništva nalazi se u Africi (56,7%) i Aziji (55,4%). Sasvim je drugi slu�aj u Evropi gdje ima samo 7,9% poljoprivrednog stanovništva, a Sjeverna i Srednja Amerika imaju 11,4%. Prema podacima FAO-a (1990) u razvijenim zemljama svijeta živi 4,3% ukupnog poljoprivrednog stanovništva, a od njihovog stanovništva poljoprivredom se bavi samo 8,2%. Zemlje u razvoju imaju 95,7% svjetskog poljoprivrednog stanovništva ili 56,5% njihovog stanovništva. Više podataka o tome dato je u narednoj tabeli.

22

Tabela 5/2. Udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu

Kontinent 1975. 1980. 1985. 1990. 1997. Indeks 1975. = 100

Ukupno 52,8 50,8 48,7 46,6 46,0 87,1 Evropa bez SSSR-a 16,8 13,7 11,3 9,3 8,0 47,6 SSSR 22,8 20,0 16,2 13,0 16,6 72,8 Sjeverna i Srednja Amerika 13,2 12,2 11,4 10,8 9,4 71,2 Južna Amerika 33,4 28,7 25,8 23,1 19,3 57,8 Azija 67,9 65,7 62,9 59,8 58,6 86,3 Afrika 71,5 68,7 66,0 63,2 58,9 82,4 Okeanija 21,0 19,6 17,9 16,4 19,4 92,4

Izvor: FAO, Production Yearbook, god. 44, 1990. i god. 51, Rim, 1997.

Prikazani brojevi u tabeli pokazuju velike razlike kod udjela aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu nerazvijenih i razvijenih zemalja. Osim toga, Evropa je taj udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva sa 16,8% u posmatranom periodu od 22 godine smanjila za 8,8% i svela na svega 8%, a Afrika kao izrazito poljoprivredan kontinent sa 71,5% smanjila za 12,6% i svela na 58,9 %. Indeksni poeni potvr�uju ovu konstataciju da je Evropa smanjila aktivno poljoprivredno stanovništvo više od polovine (52,4%), a Afrika je smanjila za samo 17,6%. Najmanje pozitivne promjene od svih kontinenata su nastale u Australiji i to za svega 7,6 indeksnih poena.

Udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu nekih kontinenata (1975–1997)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1975. 1980. 1985. 1990. 1997.

Europa SSSR Sjeverna i Srednja Amerika Afrika

Izneseni podaci pokazuju da postoji negativna korelacija izme�u privredne razvijenosti zemlje i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. Nerazvijene zemlje imaju oko 300 US $ nacionalni dohodak, a visoko u�eš�e poljoprivrednog stanovništva (Ruanda 91,3%, Burundi 91,3%, Nigerija 87,2%). Srednje razvijene zemlje imaju udio poljoprivrednog stanovništva do 30%, a razvijene zemlje sa visokim nacionalnim dohotkom ima udio poljoprivrednog stanovništva manji od 10%. Društveno–ekonomska struktura stanovništva SR Bosne i Hercegovine po popisima nakon Drugog svjetskog rata zna�ajno se izmijenila. Podaci o tome dati su u narednoj tabeli.

23

Tabela 5/3. Površina, broj stanovnika i njihova društveno–ekonomska struktura prema popisima u BiH

Izvor: SG SR BiH 1991., str. 42 i 46. Dati podaci u tabeli pokazuju da se u posmatranom periodu od 60 godina broj stanovnika pove�ao za 2,2 puta. U deset godina kra�em periodu se broj doma�instava uve�ao za 3,6 puta, a broj �lanova doma�instva smanjio sa 5,83 na 4,00. Aktivno stanovništvo je smanjilo svoj udio u ukupnom stanovništvu za 5,2% od 1948. do 1981. godine. U istom tom periodu radno sposobno u ukupnom stanovništvu je pove�alo svoj udio za 11%, a aktivno u radno sposobnom smanjilo za 2,1%. Ovo smanjenje je vjerovatno nastalo zbog promjena u metodologiji jer u 1981. godini nisu obuhva�ena lica koja rade u inostranstvu. Udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu se zna�ajno smanjilo sa 71,8 na 17,3% i zbog toga je SR BiH prešla iz nerazvijenih zemalja u srednje razvijene. Gradsko stanovništvo se relativno pove�alo za 21,9%, a u apsolutnom broju sa 367 na 1.493 hiljade (za �etiri puta). Nerazvijene zemlje obi�no imaju agrarnu prenaseljenost, višak radne snage �ija je grani�na vrijednost rada (produktivnost) blizu ili jednaka nuli. Zbog te nezaposlenosti na selu da se smanjiti broj radno sposobnih ljudi i da se to ne odrazi na smanjenje obima primarne poljoprivredne proizvodne. Problem agrarne naseljenosti bio je predmet istraživanja zna�ajnog broja autora. Iako na prvi pogled ti prora�uni ne izgledaju složeno, �itav niz nepoznanica se javlja u tome: veli�ina parcele i posjeda, raspoloživa stalna sredstva, primijenjena tehnologija, proizvodna svojstva biotehni�kih sredstava, prirodni uslovi, razvijenost tržišta, ekonomska pogodnost, oblik organizovanja, sistem finansiranja itd. Pored radne sposobnosti, odre�enu ulogu igra i pripadanost spolu. Druga raspoloživa snaga u porodici (djeca, doma�ice, starije osobe) obi�no u�estvuje u obavljanju poslova na gazdinstvu. Sve to zajedno ima svoju ulogu, doprinos i odražava se na ostvarene proizvodne rezultate.

7 Nisu uklju�ena lica koja rade u inostranstvu i �lanovi porodice koji su sa njima. 8 Stanovništvo u zemlji

P o k a z a t e l j i 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. Površina km2 51.200 51.564 51.129 51.129 51.129 51.129 51.129 Broj stanovnika u 000 1.890 2.324 2.564 2.847 3.278 3.746 4.1247 Stanovnika na km2 36,9 45,1 50,1 55,7 64,1 73,3 80,7 Doma�instava u 000 ... 398 498 565 706 849 1.031 Lica po doma�instvu ... 5,83 5,15 5,04 4,64 4,42 4,00 Aktivno u ukupnom stanovništvu - - 42,9 42,5 39,2 36,7 38,7 Radno sposobno u ukupnom stanov. - - 53,9 58,2 56,5 58,9 64,9 Aktivno u radno sposobnonih stano. - - 79,6 73,0 69,3 62,3 58,68 Poljoprivredno u ukupnom stan. - - 71,8 62,2 50,2 36,5 17,3 Gradsko u ukupnom stanovništvu - - 14,3 16,3 21,0 27,9 36,2

24

Tabela 5/4. Ukupno i poljoprivredno stanovništvo u BiH prema aktivnosti i starosti, po popisu 1981. godine

Ukupno 0 – 14 15 – 49 50 – 64 65 i više Nepoznato Ukupno 3941316 1099444 2121500 466407 248299 5666 Aktivno 1484780 2445 1249929 180558 49289 2559 Lica sa li�nim primanjima 249310 2639 42195 113007 93534 574 Izdržavano 2207226 1094365 832010 172842 105476 2533 Poljoprivredno 682786 139384 325782 140057 77048 515 Aktivno 339824 2445 202755 89489 44875 260 Izdržavano 342962 136939 123027 50568 32173 255

Izvor: SG SR BiH 1991. str. 47. U BiH i F BiH nema novijeg pouzdanog podatka od popisa iz 1981. godine, jer svi podaci iz 1991. nisu publikovani. Ovi podaci pokazuju da u ukupnom stanovništvu aktivno �ini 37,7%; lica sa li�nim primanjima 6,3% i izdržavano 56,0%. Poljoprivredno stanovništvo u to vrijeme je �inilo 17,3% ukupnog stanovništa od �ega je 49,8% bilo aktivno a 50,2% izdržavano.

Stanovništvo u BiH prema starosti u 1981. godini

0-1428%

15-4954%

50-6412%

Nepoznato0%

65 i više6%

Poljoprivredno stanovništvo u BiH prema starosti u1981. godini

50-6421%

65 i više11%

Nepoznato0%

15-4948%

0-1420%

5.1.3. Kapital kao �inilac poljoprivredne proizvodnje Prehrambene potrebe stanovništva rastu te se zbog toga name�e potreba pove�anja proizvodnje. Proizvodnja je zavisno promjenljiva funkcija jer zavisi od varijabli: zemljišta, radne snage, kapitala i upravljanja. Kako je rije� o kapitalu, onda je potrebno više pojašnjenja o njegovom uticaju na poljoprivrednu proizvodnju. Ako po�emo od pretpostavke da je postoje�e pogodno poljoprivredno zemljište ve� angažovano u tu proizvodnju, a stvarno stanje su pove�ane potreba za hranom, onda se postavlja pitanje, odakle (koji su to novi izvori)? Pove�anje poljoprivrednih površina je mogu�e samo uz tehni�ke zahvate (privo�enja kulturi kr�enjem, hidrotehni�kim i tehni�kim mjerama) koji zahtijevaju zna�ajna finansijska sredstva. Osim toga, neohodna su i nau�na istraživanja radi iznalaženja još boljih proizvodnih svojstava bioloških proizvodnih materijala biljnog i animalnog porijekla, boljeg tehni�ko-tehnološkog procesa i �uvanja proizvoda. Sve to zajedno traži kapital kao neophodni �inilac procesa proizvodnje i društvenog razvoja. Iako ima dovoljno radne snage na selu, sigurnija budu�nost se gradi pove�anjem produktivnosti proizvodnje. To zna�i da je potrebno ulaganje u mehanizaciju i tehnološku opremu. Svijetu su poznati slu�ajevi gdje je radna snaga izgradila terase zemljišta, sisteme za navodnjavanje i odvodnjavanje jer je bilo radne snage na pretek. Sjeverne obale

25

Sredozemlja su poznate po izgra�enim terasama na kršu sa donesenom zemljom gdje su stvarale obradive površine. U Aziji su izra�eni sistemi za navodnjavanje. U 1996. godini svijet je navodnjavao 15,6% obradivih površina, a u Aziji 30,9% što je �inilo 71,4% svih, u to vrijeme navodnjavanih površina.9 Sasvim obrnut slu�aj je u Evropi, gdje je industrijalizacija odigrala klju�nu ulogu i mehani�ka energija �ini 80% i više ukupno potrebne energije u poljoprivredi. Radi pore�enja daje se i stanje u Latinskoj Americi, gdje je u poljoprivredi 62% energije iz ljudskog rada, 13% od zaprežnih životinja i 20-25% iz mehani�kih sredstava. Na Dalekom Istoku je 72% ljudske energije, 23% zaprežnih životinja, a u Africi se oko 86% energije za poljoprivrednu proizvodnju podmiruje iz ljudskog rada. Sa mehani�kom energijom u proteklom periodu je išla i viša primjena vješta�kog �ubriva i zaštitnih sredstava. Pove�ani su genetski potencijali kulturnog bilja i pasmina stoke. Iz svega što je ovdje re�eno, proizilazi da raste uloga kapitala i iznos potrebnih sredstava za stalna i obrtna sredstva u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Pokazatelji iz zemalja EU idu u prilog konstataciji da kod kretanja �inioca procesa proizvodnje (zemljište, ljudski rad i kapital), stopa rasta kapitala je najve�a. U proteklom periodu od trideset godina (1965-1995) poljoprivredne površine u zemljama EU su se smanjivale. Još ve�e smanjenje je zabilježeno kod utroška ljudskog rada u poljoprivredi tih zemalja. Sasvim obrnut slu�aj je kod tendencije utroška kapitala. On je imao ve�u stopu pove�anja u posmatranom periodu nego što je zabilježena stopa pada kod smanjenja poljoprivrednih površina i radne snage. Zahvaljuju�i pove�anom ulaganju kapitala došlo je do zna�ajnijeg pove�anja poljoprivredne proizvodnje. Kapital je pove�ao produktivnost ljudskog rada i proizvodnost po proizvodnoj jedinici i ukupno. Uneseni kapital je izazvao promjene u ponašanju poljoprivrednog proizvo�a�a, pove�ao trošak koji dovodi do pove�anog obima proizvodnje, tržišne orijentacije proizvo�a�a, ve�eg prihoda i u kona�nici do dohotka. Kapital (novac) kao univerzalna vrijednost ljudske imovine zahtijeva ekonomski pristup pitanju opravdanja ulaganja. Proizvo�a� je u ulozi donosioca odluka kod kapitalnih ulaganja pri izboru proizvodnje, tehnologije i uvo�enja inovacija, sve sa ciljem dobijanja proizvoda koji je kvalitetom, te cijenom i rokom isporuke konkurentan na tržištu. Zna�ajniji prodor kapitala u poljoprivredu na ovim prostorima je zapo�eo nakon Drugog svjetskog rata formiranjem društvenih poljoprivrednih dobara koja su kasnije prerasla u kombinate. Osim njih, kapital je stigao i u zemljoradni�ke zadruge koje su sa kombinatima �inile krupnu društvenu proizvodnju. Takav pristup je uve�ao vrijednost stalnih sredstava u društvenoj proizvodnji, te su se po ostvarenim prinosima izjedna�ili ili potpuno približili rezultatima koje su u to doba ostvarivale razvijene zemlje svijeta. Tored toga, takva ulaganja su sa iznosom amortizacije i obavezama po kreditima uticala na ekonomske rezultate poslovanja. U to vrijeme je vrijednost stalnih sredstava po zaposlenom u društvenom sektoru dostigla vrijednost zaposlenih u privredi. Danas je taj slu�aj sasvim druga�iji, nepovoljniji, jer je radno mjesto u poljoprivredi 5-10 puta jeftinije nego u drugim djelatnostima. Privatna poljoprivredna gazdinstva su bila zapostavljena u politi�kom smislu i kapitalno. Zbog toga su ona stagnirala pa i nazadovala u organizacionom, tehni�kom i tehnološkom pogledu. Nakon ovog zadnjeg rata ta gazdinstva se preferiraju, svim raspoloživim, ali za stvarne promjene još uvijek nedovoljnim sredstvima. Treba biti objektivan pa kazati da su u�injeni zna�ajni pomaci vrijedni pažnje, ali se o�ekivalo više.

9 Evropa je 1991. godine navodnjavala 12,3% obradivih površina, Sjeverna i Srednja Amerika 11,3%, Južna Amerika 8,3%, Afrika 6,0% i Australija 4,7%.

26

Napokon i na privatnim gazdinstvima FBiH, odnosno BiH zapo�inju procesi supstitucije tri najvažnija �inioca procesa proizvodnje: smanjuju se obradive poljoprivredne površine i radna snaga, a rastu kapitalno intenzivne proizvodnje (vo�njaci, vinogradi, proizvodnja u zatvorenom prostoru i animalna proizvodnja). Osim toga, uveden je princip otvorenog tržišta za poljoprivredne proizvode i inpute, te na taj na�in se ovu proizvodnju uvodi u jedinstveni privredni sistem zemlje. 5.2. Upravljanje kao �inilac proizvodnje Upravljanje tako�e predstavlja važan �inilac procesa poljoprivredne proizvodnje. Njega �ini zbir znanja iz oblasti biotehni�kih i tehnoloških podru�ja, agroekonomskih, socioloških, psiholoških i dr. za uspješno vo�enje gazdinstva i poljoprivredne proizvodnje, a koja je još više optere�ena sa problemima od drugih privrednih djelatnosti. Tome se treba još dodati da se puno toga zna�ajno treba mijenjati u odnosu na postoje�e stanje, pored poboljšanja postoje�eg i kreiranja novih rješenja. To je najstarija privredna djelatnost koja je imala, a i danas ima, zadatak da prehrani �ovjeka, te da pored te humane uloge obavi i zada�u stvaranja dohotka. Biološka svojstva samog procesa proizvodnje, obezbje�enje hrane kao uslova za biološki opstanak �ovjeka, o�uvanje životne sredine i racionalnog korištenja resursa sa nezaobilaznom potrebom oplodnje kapitala kao izvora bogatstva, zahtijeva mnogo više znanja za rad i upravljanje od onoga što današnji najve�i broj ljudi perceptuira o toj djelatnosti. Uvriježeno je mišljenje i praksa da ekonomski položaj pojedinca i djelatnosti daje i odre�uje mjesto na hijerarhiskoj ljestvici uticaja koje se povezuje sa znanjem. Tehni�ko–tehnološki napredak u poljoprivredi zahtijeva dosta dug vremenski period i zna�ajna materijalna sredstva da bi se napravili primjetni pozitivni pomaci. Iako se smatra da su po�eci privredne djelatnosti u poljoprivredi nastali prije 12 hiljada godina, dostignuti proizvodni rezultati su doskora bili veoma skromni. Na tom svom razvojnom putu, poljoprivredna proizvodnja je prošla kroz tri i ušla u �etvrtu tehnološku epohu i to:

1. je dala kolo (oblik pakovanja tereta), prvobitne (po�etne) alate, pripitomila odre�eni broj životinja, uvela i kultivisala biljnu proizvodnju,

2. nastala nakon pojave industrijske revolucije na kraju 18. i po�etkom 19. vijeka n.e. Ogleda se u proizvodnji jeftinog �elika, parnoj mašini i zna�ajnom broju mehani�kih alatki,

3. u drugoj deceniji 20. vijeka, pronalazak motora sa unutrašnjim sagorijevanjem – traktor, proizvodnja vješta�kih �ubriva, zaštitnih sredstava i hibrida, i

4. nagli razvoj biotehnologije i informatike. Iz datih vremena minulih tehnoloških epoha se jasno vidi dužina njihovog trajanja. Prva je najduže trajala (118 stolje�a), a druge dvije minule i zapo�eta tre�a u svega dva stolje�a. Te, sad ve� nagle promjene su upozorenje svima odgovornim za dešavanja u poljoprivredi naše zemlje da u kratkom roku stvaraju uslove za primjenu novih tehni�ko-tehnoloških dostignu�a jer to zaostajanje ostavlja velike i trajne posljedice. Vrijeme donosi mogu�nosti koje umni i odgovorni pojedinci i društva u cjelini koriste, a ako se to ne u�ini, ono ih sankcioniše jer datu priliku nisu iskoristili na odre�eni ili najbolji mogu�i

27

na�in. Promjene su brze u nau�nim spoznajama i njihova primjena kasni. Ta nova znanja traže korekcije pa i odbacivanja prijašnje proizvodne prakse. Primjer su zaštitna sredstva u biljnoj proizvodnji, koja su u proteklih 35 godina unijela zna�ajne promjene da bi se tek sada saznalo da su štetna po zdravlje i životnu sredinu. Sad su aktuelne „integralna „ i „biološka“ zaštita bilja u biljnoj proizvodnji. Da bi sistem upravljanja donio potrebne rezultate neophodno je njegova tri segmenta, nauku, obrazovanje i primjenu, sastaviti u jednu funkcionalnu cjelinu koja u sinergiji daje željene rezultate. Razvijene zemlje svijeta izdvajaju zna�ajna finansijska sredstva za nau�na istraživanja u poljoprivredi i to na državnom i privatnom nivou. Prije trideset godina u SAD privatni sektor je obezbijedio 65% svih troškova istraživanja u poljoprivredi. Razvijen i snažan privatni sektor je u tome našao svoju ra�unicu i dao puni doprinos za svoju sigurnost u narednom periodu. Mnoge su novo dobijene sorte zašti�ene „patentima“ koje se kroz cijenu sjemena ili sadnice napla�uju. Zaštita patenata u poljoprivredi postaje predmet potpisivanja me�unarodnih konvencija radi zaštite i naknade za u�injene troškove kod sprovedenih nau�nih istraživanja. Ostvareni nau�ni rezultati razvijenih zemalja svijeta nailaze na problem primjene jer se radi o velikom broju proizvo�a�a koji trebaju da usvoje sve složenija znanja iz biotehni�kih i društvenih nauka. Taj problem se još više usložnjava što je sredina manje razvijena. Zbog tog kašnjenja u primjeni nau�nih dostignu�a u praksi u svijetu se tom pitanju posve�uje sve ve�a pažnja. Koriste se razli�iti oblici i metode: pisani i elektronski mediji, razli�iti oblici edukacije, korištenja institucija i službi sve do zakonske regulative. Upravljanje u najširem smislu, pored intelektualne nadgradnje, obuhvata cjelokupnu poljoprivrednu administraciju: katastar poljoprivrednog zemljišta, zemljišne knjige, zavode, službe od nivoa op�ine do ministarstva poljoprivrede. Dobro organizovan i uvezan sistem �ini cjelinu u pra�enju razvoja poljoprivrede kroz pružanje usluga, donošenja mjera agrarne politike i zakonske regulative u skladu sa svojim potrebama i mogu�nostima. Zbog prisutnosti globalizacije uspostavljaju se i razvijaju razli�iti oblici me�unarodne saradnje kroz institucije za nau�no–stru�nu podršku i uskla�ivanje politika poljoprivrednog razvoja.

28

6. MODELI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U poljoprivrednoj proizvodnji model10 je osnovni organizacioni oblik neophodan za ostvarivanje proizvodnje. Rezultat je ambijentalnih prirodnih uslova, materijalnih mogu�nosti koja se mogu angažovati u procesu proizvodnje i socijalnog stanja društva. To zna�i da nije uniforman jer mu forma zavisi od ekonomskih uvjeta i socijalne strukture sredine. Prije je kazano da je obim poljoprivredne proizvodnje uslovljen sa �etiri varijable: poljoprivrednom površinom, radnom snagom, kapitalom i upravljanjem. Dalje se o tome može govoriti kroz produktivnost (plodnost) zemljišta koja odre�uje produktivnost rada. Kapital je involviran u plodnost poljoprivrednog zemljišta (njegovo ure�enje i utrošak repromaterijala) i produktivnost ljudskog rada opremljenog mehanizacijom i drugom opremom za rad. Radna snaga je odre�ena odnosom izme�u broja aktivnih poljoprivrednika i ukupnog stanovništva. Ako se u tom odnosu zamijene mjesta, onda se dobije broj stanovnika koje treba hraniti jedan poljoprivrednik. Kako je zemljište unaprijed data veli�ina, onda proizvodnja treba biti intenzivnija što je poljoprivrednog zemljišta manje po stanovniku i što je ve�a potrošnja hrane po stanovniku. To bi bio „zatvoreni“ model proizvodnje hrane. Me�utim, na svu sre�u, postoji „otvoreni“ model koji podrazumijeva razmjenu sa svijetom na tržištu (izvoz–uvoz) i na taj na�in podmirivanje potreba. Poljoprivredna proizvodnja ima zadatak da podmiri potrebe za hranom. Potražnja hrane je odre�ena: brojem stanovnika koje treba prehraniti u jednoj zemlji i potrošnjom po stanovniku. Razlika izmedu proizvodnje i potražnje predstavlja spoljnotrgovinski bilans (uvoz–izvoz) u otvorenom modelu. Pove�anje proizvodnje i ponudu u datoj zemlji je mogu�e ostvariti na tri na�ina:

a) pove�anjem obradivih površina, b) pove�anjem intenzivnosti proizvodnje i c) u otvorenom modelu uvoziti više hrane.

U svijetu se obim poljoprivredne proizvodnje mjeri preko pokazatelja – pojma „intenzivna“ i „ekstenzivna“ proizvodnja. Kada je mala površina po jedinici rada, rije� je o intenzivnoj proizvodnji i obrnuto. Danas radna snaga nije više glavni izvor energije pa zbog toga razvoj ide u dva pravca:

- pove�anju površine po jedinici rada što vodi ka smanjenju aktivnog poljoprivrednog stanovništva i

- pove�anju mehani�ke radne snage što vodi intenziviranju proizvodnje. Prema razvijenosti proizvodnih snaga u poljoprivrednoj proizvodnji do sada su zabilježena �etiri stadija i to:

1. Manuelno – moti�arski, 2. Sto�ne vu�ne snage, 3. Tradicionalne mehanizacije i 4. Op�e motorizacije.

10 Franc. modele = obrazac, uzorak, kalup, ...

29

Ova �etiri prepoznatljiva tipa proizvodnje u praksi predstavljaju kombinaciju uslovljenu datim prilikama zemlje. Višak kapitala u svijetu uti�e da se zamjenjuje ljudska radna snaga sa mehani�kom energijom. Intenziviranje proizvodnje se ogleda u orijentaciji na sto�arsku proizvodnju jer predstavlja koncentraciju biljne energije. Konverzijom sedam kalorija biljnog materijala (sto�ne hrane) dobija se jedna sto�na kalorija. To zna�i da nema intenzivnog sto�arstva bez razvijene proizvodnje krmiva. Ovo zaslužuje pažnju ako je mogu�e organizovati takvu proizvodnu konverziju unutar granica jedne zemlje. U zatvorenoj ekonomiji se koristi pokazatelj intenzivnosti proizvodnje iz odnosa broja stoke na jedinicu poljoprivredne površine. Sjedinjene Ameri�ke Države (SAD) su poznate po veli�ini obradivih površina po stanovniku (66,1 ha/stanovnik) i što je mali broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva 2% i produktivnost rada u poljoprivredi je izuzetno visoka. Potpuno suprotan model je u Holandiji jer je mala obradiva površina 0,06 ha/stanovniku, 5% aktivnog poljoprivrednog stanovništva, produktivnost rada je vrlo visoka jer se postižu visoki prinosi – intenzivnost. Ako se ima u vidu sadašnje stanje poljoprivredne proizvodnje u FBiH na individualnim gospodarstvima, sa još uvijek velikim brojem neriješenih važnih pitanja ili riješenih na nezadovoljavaju�i na�in, onda ovaj projekt dobiva i na težini zadatka i na odgovornosti u utvr�ivanju postoje�eg stanja i davanju prijedloga za njihovo rješavanje. Ako se tome još doda i složenost situacije u �itavoj privredi i društvu BiH kao cjelini, onda sve ovo postaje još teže, delikatnije i odgovornije.

30

7. POLJOPRIVREDA SVIJETA I EU 7.1. Globalni pogled na statistiku hrane i poljoprivrede Radi boljeg poimanja poljoprivrede EU, dati su osnovni statisti�ki podaci o stanju sektora u svijetu. Iz tih parametara se može, u osnovnim crtama, vidjeti uloga i zna�aj poljoprivrede u privrednom sistemu svijeta. Generalno, socio–ekonomsko stanje u svijetu je sljede�e.

Tabela 7/1. Osnovni podaci o stanju u svijetu (juni 2006)

BLAGOSTANJE Broj stanovnika 2005. u 1000 6 464 750 Per Capita GDP 2004. u $ 5 505 Poljoprivredni GDP/ poljoprivredno stanovništvo 2004. u $ 472 Ukupni izvoz 2004. u milionima $ 8 973 891 Poljoprivredna vanjska pomo� (2001-2003) u 1000 $ 29 932 852 RESURSI Orani�na površina 2003. u 1000 ha 1 402 317 Stalni zasadi 2003. u 1000 ha 138 255 Pašnjaci 2003. u 1000 ha 3 432 834 Goveda i bizoni 2005. u 1000 grla 1 529 110 Ovce i koze 2005. u 1000 grla 1 888 736 Traktora 2003. kom/1000 ha 20 Kombajna i vršalica 2003. kom/1000 ha 3 Proizvodnja mineralnig �ubriva 2003. u 1000 t 155 057 Potrošnja mineralnig �ubriva 2003. u 1000 t 147 917 PROIZVODNJA 2005. u 1000 t Žita 2 227 980 Meso 265 105 Vo�e i povr�e 1 392 253 Korjenasto i gomoljasto bilje 711 682 Mahunja�e 61 706 Uljarice 146 353 Industrijske biljke za proizvodnju še�era 1 533 272 Duhan 6 565 Industrijske biljke za proizvodnju vlakna 28 782

Izvor: Faostat Podaci o na�inu korištenja pojedinih resursa su prikazani na sljede�im grafikonima.

Korištenje pojedinih resursa u svijetu

Korištenje zemljišta (2003)

Oranice12%

Pašnjaci26%

Ostala zemljišta62%

Orani�na površina (2003)

Nenavodnjavana80%

Navodnjavana20%

31

Korištenje vode (2000)

Poljoprivreda70%

Industrija20%

Doma�instva10%

Stvarna imovina poljoprivrede (2002)

Zemljište60%

Stoka24%

Mehanizacija16%

Izvor: Faostat

Zemljište kao prirodni resurs ima trajnu i nezamjenljivu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji, mjesto kao podloga za sve druge privredne aktivnost, neophodan uslov za ljudski opstanak i sredina življenja. Zbog tih i još �itavog niza razloga, treba se prema njoj maksimalno racionalno odnositi, doma�inski ponašati i respektovati. Podaci o svjetskoj proizvodnji hrane, izvozu, uvozu, me�ufaznoj potrošnji repromaterijala i potrošnji za period 2001.-2003. godine, dati su u narednoj tabeli.

Tabela 7/2. Bilansa hrane u svijetu, 2001–2003. u 000 t

Grupa proizvoda Proizvodnja( + )

Izvoz ( - )

Uvoz ( + )

Repromaterijal ( - )

Potrošnja ( = )

Žita 1 879 601 294 688 294 068 936 253 942 728 Povr�e i uljarice 101 722 47 966 45 904 29983 69 577 Še�er i slatkiši 177 427 51 807 48 520 16 312 157 828 Korje. i gomolji 690 714 36 382 41 697 296 581 399 448 Meso 246 462 27 583 26 277 2 015 243 141 Mlijeko 601 879 78 658 74 421 102 869 494 772

Izvor: Faostat Iz podataka o bilansu hrane u svijetu se vidi, da je samo kod korjenastog i gomoljastog bilja uvoz nadmašio izvoz, a kod svih ostalih grupa proizvoda je obrnut slu�aj. Kod žitarica, izvoz je simboli�no ve�i od uvoza za svega 0,2%, povr�a i uljarica 4,5%, še�era 6,8%, mesa 5,0 % i mlijeka 5,7%. Srednja vrijednost, broj stanovnika u svijetu polovinom 2003. godine je bio 6,262 milona (2000. = 6,070 i 2005. = 6,454 stanovnika). Iz podatka o potrošnji hrane iz prethodne tabele i tako dobijenog broja stanovnika se može izra�unati približna potrošnja po stanovniku najvažnijih grupa proizvoda: žita 150 kg, mesa 38,8 kg i mlijeka 79 litara. Prema mogu�nostima stanovništva da podmire svoje potrebe u hrani, svijet je podijeljen na: razvijene zemlje, zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje. Samo odre�eni broj zemalja u svijetu, a to su te razvijene zemlje, podmiruju dnevne potrebe stanovništva u hrani. �ak bi se moglo kazati i da uzimaju višak kalorija, jer se pojavila pretjerana gojaznost stanovništva, koja postaje njihov problem. Za razliku od njih, nažalost, veliki broj stanovnika u svijetu ne podmiruje ni osnovne potrebe u hrani, �ak odre�eni broj i umire zbog nedostatka hrane. Bez obzira na takvo stanje, ipak se dnevna potrošnja kalorija po stanovniku postepeno pove�ala. Taj porast u poslednje 22 godine (1980-2002) iznosi 9,8%. Glavni uzroci takvog stanja se prvenstveno kriju u razli�itoj raspodjeli bogastva u svijetu i porastu stanovništva. Na sljede�em grafikonu je predstavljena dnevna potrošnja kalorija, proteina i masti po stanovniku svijeta.

32

Dnevna potrošna po stanovniku svijeta

2.5492.704 2.798

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

1979-1981 1989-1991 2000-20030

50

100

150

200

250

300

Calorija Proteina (g) Masti (g)

Izvor: Faostat

Raznovrsnost izvora i udjela hrane za podmirenje dnevne potrošnje kalorija je veoma razli�ita u svijetu, ali se kao najvažniji pojedina�no mogu navesti sljede�i, dati u narednoj tabeli.

Tabela 7/3. Hrana za podmirenje dnevnih potreba

u calorijama (2001–2003)

Izvor calorija Dnevna potrošnja Riža 557 Pšenica 521 Kukuruz 147 Sirak 33 Krompir 60 Manioka 42 Še�er 202 Sojino ulje 87 Palmino ulje 50 Mlijeko 122 Životinjske masti 62 Jaja 33 Svinjsko meso 117 Meso peradi 46 Gove�e meso 40 Ov�ije i kozje meso 11

Svega 2.130 Izvor: Faostat

Kada se uradi podjela na svijet i razvijene zemlje svijeta u pogledu u�eš�a pojedinih izvora u podmirenju dnevnih potreba ljudske energije, stanje je sljede�e.

Tabela 7/4. Izvori podmirenja ljudske energije u % (2001-2003)

Izvor Svijet Razvijene zemlje Žita 48 30 Ulja i masti 11 18 Še�er i slatkiši 8 13 Proizvodi životinjskog porijekla 14 22 Vo�e, povr�e i korjenasto bilje 12 9 Mahunja�e 7 8

Svega 100 100 Izvor: Faostat

33

Podaci pokazuju da najve�i dio energije se podmiruje iz žitarica, za svijet skoro jedna polovina, a za razvijene zemlje manje od jedne tre�ine tih potreba. To je i logi�no kada se uzme u obzir kupovna mo� i kvalitet hrane. Stanovništvo razvijenih zemalja svijeta podmiruje te potrebe iz kvalitetnijih i skupljih namirnica hrane, a siromašni iz jeftinijih, a time i lošijih izvora hrane.To je i grafi�ki predstavljeno na narednom grafikonu.

Izvori podmirenja ljudske energije

u svijetu i razvijenim zemljama

01020304050

Žita

Ulja i masti

Še�er i slatkiši

Proizvodi životinjskogporijekla

Vo�e, povr�e i korjenastobilje

Mahunja�e

Svijet Razvijene zemlje 7.2 Poljoprivreda EU Drugi svjetski rat je prinudio Europljane da u�ine nešto radikalno što �e sprije�iti neprijateljstva i razaranja. Prvi korak na tom putu je bilo stvaranje Vije�a Evrope 1949. godine. Nakon toga, šest zemalja (Njema�ka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg) 1951. godine potpisuje sporazum radi stavljanja teške industrije pod zajedni�ku upravu. Te zemlje su u Rimu 25. marta 1957. godine potpisale sporazum o stvaranju Evropske ekonomske zajednice (EEZ), odnosno „zajedni�kog tržišta“. Cilj je bio omogu�iti slobodno kretanje ljudi, roba i usluga preko njihovih granica. Prvi sljede�i važan korak bio je uvo�enje „zajedni�ke poljoprivredne politike“ 30. jula 1962. godine. Pet godina kasnije, zemlje �lanice EEU ukidaju carine za me�usobni uvoz roba i uvode zajedni�ke carinske stope za uvoz iz tre�ih zemalja. Od 1972. godine zajednica radi na monetarnoj stabilnosti koja nakon 30 godina dovodi do uvo�enja zajedni�ke nov�ane jedinice eura. Zajednica se 1973. godine proširuje na devet zemalja, pristupaju joj Danska, Irska i Velika Britanija. Trinaest godina kasnije njima se priklju�uju Španija i Portugal. Vremenom se Zajednica širila da bi danas imala 27 zemalja �lanica, te sa tendencijom daljeg širenja. Ova zajednica europskih zemalja se formirala s ciljem njihovog boljeg tržišnog pozicioniranja, a proizvodnja hrane u tome ima veoma važnu ulogu. Zahvaljuju�i svojoj snazi, organizaciji i odabranom pristupu, zajednica je osigurala uspješan razvojni put i postiže uspjehe na putu ostvarenja strateških ciljeva. Zbog toga je zemljama šire regije postala privla�na za �lanstvo. Zajedni�ka poljoprivredna politika (CAP) zapo�eta još šezdesetih godina prošlog vijeka. Pridonosi multifunkcionalnoj dimenziji poljoprivrednog sektora, u prvom redu: održivoj proizvodnji hrane i drugih neprehrambenih proizvoda, ekonomskom položaju proizvo�a�a, o�uvanju sela, zaštiti okoliša, zapošljavanju u ruralnim podru�jima, i pomaže ekonomsku i socijalnu koheziju izme�u grupa i regija. Zajedni�ka poljoprivredna politika (CAP) ima svoje ekskluzivne nadležnosti u Zajednici. Ona je fokusirana na subvencioniranje proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda u

34

interesu samodostatnosti i sigurnost hrane. Tokom vremena, ta politika se mijenjala i postupno odmicala od direktne podrške, stvaraju�i novu formu sheme pla�anja, uz o�uvanje i upravljanje prirodnim resursima. Kao rezultat sukcesivnih reformi CAP-a, od 1992. godine, direktne subvencije poljoprivrednicima u velikoj mjeri su zamijenjene. Ta promjena se povezuje sa širim ciljevima, a to su standardi u sigurnosti hrane, zdravlje biljaka i životinja, zaštita okoliša, o�uvanje tradicionalnog ruralnog krajolika, ptica i divlja�i. CAP, kao mreža, pruža i financijsku sigurnost poljoprivrednicima od prirodnih katastrofa i životinjskih bolesti. Usmjeravanje potpore prema poljoprivrednicima umjesto proizvoda, smanjuje opasnost da �e trgovina biti iskrivljena, mimo subvencije za izvoz. U zadnje vrijeme se puno radi na ruralnom razvoju i za te namjene se izdvajaju zna�ajna sredstva. Ciljevi politike ruralnog razvoja su:

- poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva; - o�uvanju sredine; - poboljšanje kvalitete života u ruralnim podru�jima i - diverzifikacija ruralne ekonomije.

�itav niz fondova EU je na raspolaganju poljoprivrednicima radi pomo�i. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) je jedan od njih. To je financijski instrument, drugi stup Zajedni�ke poljoprivredne politike (CAP) za ruralni razvoj. Fond pruža podršku za održivi ruralni razvoj u EU putem nacionalnih ili regionalnih programa ruralnog razvoja. Instrumenti budu�e zajedni�ke poljoprivredne politike za finansiranje u periodu 2007-2013. utvr�eni su Uredbom Vije�a br. (EZ) 1698/2005. Prora�un iznosi 77,66 milijardi eura. Ima za cilj ublažavanje razlika izme�u regija EU putem razvoja poljoprivrede. EU je postala primjer u svijetu za rješavanje pitanja proizvodnje hrane. Tome je, moglo bi se re�i, dat strateški zna�aj i zbog toga ova privredna grana njima ne predstavlja teret, niti ko�nicu privrednom i svakom drugom razvoju. Ona je dostignutim rezultatima uzor drugim zemljama za izbor razvojnog puta. Izme�u ostalog, i zbog toga Bosna i Hercegovina �ini odre�ene napore da se u što kra�em roku pridruži toj zajednici. Pokazatelji o ostvarenoj poljoprivrednoj proizvodnji u EU i mogu�nostima sektora, u najkra�im crtama dati su u ovom projektu. Najnoviji dostupni podaci dolaze iz istraživanja provedenih 2008. godine za 2006-2007. i 2009. za 2007-2008. iskazani u zajedni�kim jedinicama zemalja EU, koji prate veli�inu i uspješnost poslovanja poljoprivrednog posjeda11.

11 Najvažnije me�u njima su: godišnja radna jedinica - Annual work unit (AWU), ra�unanje ekonomskih pokazatelja gazdinstva - Economic accounts for agriculture (EAA), evropski sistem ra�una - European system of accounts (ESA), europska jedinica veli�ine - European size unit (ESU), standardne bruto marže - standard gross margin (SGM), anketa o strukturi farme - Farm Structure Survey (FSS), bruto autohtona proizvodnja - Gross indigenous production (GIP), bruto dodana vrijednost - Gross value added (GVA), standardne bruto marže - Standard gross margin (SGM), iskorištenje poljoprivrednih površina - Utilized agricultural area (UAA), osnovno stado - Livestock unit (LU) i dr.

35

7.3. BDP po stanovniku, potrošnja po stanovniku i komparativni nivoi cijena u Europi Dati podaci za ovaj segment su kona�ni rezultati za 2005. i preliminarni rezultati za 2006. i 2007. godinu. Iako se trend pove�anja konvergencije europskih gazdinstava nastavlja, disperzija dohotka je i dalje izuzetno visoka me�u zemljama �lanicama EU, mjerena BDP po stanovniku. U 2007., u Bugarskoj bruto doma�i proizvod (BDP) po stanovniku je bio samo 14% od Luksemburga ili 37% od prosjeka EU-27. Luksemburg, Irska i Holandija isti�u se najvišim BDP po stanovniku u EU, dok Bugarska ima najniži nivo od zemalja �lanica. Fokus komentara je usmjeren prvenstveno na bruto doma�i proizvod (BDP) po stanovniku u 27 zemalja �lanica EU, ali i na nivo pojedine stvarne potrošnje (actual individual consumption – AIC) po stanovniku zemalja i komparativnog indeksa cijena. Nabavna snaga pariteta i srodnih ekonomskih pokazatelja Nabavna snaga pariteta je uz pomo� valuta koje se primjenjuju ponaosob u svakoj zemlji i njihove preobrazbe iz nacionalne valute do umjetne zajedni�ke valute, omogu�ila dobijanje zajedni�kog pokazatelja koji se zove Standardna kupovna mo� (AIC). Na taj na�in se izjedna�ava kupovna mo� razli�itih nacionalnih valuta i omogu�uje smisleni obim usporedbe izme�u zemalja. Na primjer, ako se BDP po stanovniku ili AIC izražene u nacionalnoj valuti svake zemlje koja u�estvuje u pore�enju podijeli sa nabavnom snagom pariteta, rezultati brojki neutraliziraju uticaj razli�itih nivoa cijena i na taj na�in pokazuju stvarni obim BDP-a ili AIC na zajedni�kom nivou cijena. U narednoj tabeli su dati realni relativni pokazatelji o BDP-a i AIC po stanovniku pojedinih zemalja. Stvarna individualna potrošnja je prilago�ena za nivo cijena razlike u svim zemljama, pomo�u pariteta kupovne mo�i. Oni su izraženi u odnosu na prosjek Europske unije (EU–27 = 100). Ako je BDP po glavi stanovnika (ili AIC), obim indeksa odre�enih zemalja ve�i od 100, te zemlje imaju nivo BDP-a (ili AIC) po glavi stanovnika više nego u EU-27 u cjelini. Indekse treba tuma�iti s odre�enim oprezom, jer dozvoljava grešku neke grani�ne vrijednosti. Na primjer, u 2007 indeks BDP po stanovniku za Belgiju je 118, a za Dansku 120. U stvarnosti, ovi podaci nam pokazuju da je BDP po stanovniku ove dvije zemlje sli�ne veli�ine.

Relativni obim BDP-a po stanovniku U lijevom dijelu tabele su prikazane zemlje i relativni obimi (indeksi) BDP po stanovniku. Luksemburg se isti�e po visini BDP po stanovniku, iznad je bilo koje druge zemlje date u tabeli. To je u zna�ajnijoj mjeri zbog sljede�e specifi�nosti: Luksemburg ima veliki broj prekograni�nih radnika u odnosu na svoje prebivalište stanovništva. Oni odlu�uju�e doprinose BDP-a, a nisu uklju�eni u populaciji koja se koristi za izra�unavanje BDP po glavi stanovnika. To ne zna�i da iznos za Luksemburg nije u redu, ali to zna�i da se BDP po glavi stanovnika ne može nekriti�ki koristiti kao ta�an pokazatelj. Druge države �lanice s visokim BDP po glavi stanovnika, 20 % ili više iznad nivoa EU su: Irska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Danska. Slu�aj Irske je posebno zanimljiv, jer pokazuje da je zemlja imala niži BDP po glavi stanovnika nego u ve�ini drugih, starih zemalja �lanica EU. Pozitivan razvoj za Irsku nastavlja se tokom 2005 - 2007. godine

36

Relativna veli�ina potrošnja po stanovniku Obimi indeksa AIC po stanovniku prikazani su u desnom dijelu naredne tabele. AIC po stanovniku obi�no visoko korelirani s BDP-om po stanovniku, jer je u praksi AIC daleko najve�i dio rashoda u BDP-u. Markantna funkcija je, da je AIC po glavi stanovnika znatno više homogena u svim zemljama EU od BDP-a po stanovniku. Iako je jasno, da visok BDP i visoka potrošnja idu ruku pod ruku, ali prema ovom drugom pokazatelju, zemlje postaju manje bogate, u relativnom smislu, ako �emo analizirati potrošnju umjesto BDP-a. Na primjer, vidjeli smo da Luksemburg, Irska i Nizozemska imaju najve�i BDP-a po stanovniku u EU, a njihove relativne koli�ine potrošnje su daleko bliže ukupnom prosjeku nivoa Europske unije.

BDP po stanovniku je važan i koristan indikator za mjerenje stepena ekonomskog blagostanja. Me�utim, to ne treba primijeniti nekriti�ki. Na primjer, ako se namjerava usporediti relativno blagostanje potroša�a po raznim zemljama, onda se usredoto�ite na potrošnju po glavi stanovnika, a ne na BDP. Stvarna individualna potrošnja uklju�uje potroša�ke robe i usluge kupljene u doma�instvima, pored usluga neprofitnih institucija vlasti za zajedni�ku i individualnu potrošnju (n.p. zdravstvene i obrazovne usluge). Drugim rije�ima, AIC pokriva sva dobra i usluge koja se konzumiraju u doma�instvu. S druge strane, postoji tendencija za zemlje s niskim BDP po glavi da imaju nešto bolji parametar AIC. Ovo je slu�aj za ve�inu zemalja u jugoisto�noj Europi, te za neke nove države �lanice, kao što su Latvija, Litva i Rumunija.

Tabela 7/5. Obim pokazatelja po stanovniku 2005–2007 (EU–27 = 100)

Bruto doma�i proizvod (GDP)

Stvarna individualna potrošnja Zemlja

2005. 2006. 2007. 2005. 2006. 2007. Belgija 119 118 118 111 110 111 Bugarska 34 37 37 37 39 40 �eška 76 77 80 69 69 71 Danska 124 123 120 110 112 112 Njema�ka 117 116 115 116 114 112 Estonija 61 65 68 58 61 64 Irska 144 147 150 110 111 114 Gr�ka 93 94 95 100 103 103 Španija 102 104 106 99 100 100 Francuska 111 109 109 114 113 113 Italija 105 103 101 101 101 100 Cypar 91 90 91 90 91 95 Latvija 49 53 55 49 56 61 Litvanija 53 56 60 59 61 66 Luksemburg 254 267 267 151 149 147 Ma�arska 63 64 63 63 63 61 Malta 78 77 77 80 78 77 Holandija 131 131 131 116 117 117 Austrija 125 124 124 116 115 115 Poljska 51 52 53 54 56 57 Portugal 77 76 76 82 82 82 Rumunija 35 38 41 38 42 46 Slovenija 87 88 89 79 78 80 Slova�ka 60 64 67 58 60 64 Finska 114 115 116 101 103 103

37

Svedska 120 121 122 112 112 112 Velika Britanija 122 120 119 134 133 134 Hrvatska 50 52 54 47 48 50 Macedonija 28 29 30 33 34 36 Turska 40 43 44 43 44 45 Island 130 124 119 135 133 132 Norveška 176 184 179 126 127 130 Švajcarska 133 136 137 119 118 118 Albanija 22 23 24 26 27 27 BiH 25 27 29 34 34 36 Crna Gora* 31 35 41 31 38 44 Srbija 32 33 33 38 39 40

Izvor: Eurostat *Za 2007. indeks za Crnu Goru zasniva se na neslužbenim, preliminarnim procjenama BDP-a

Komparativni nivoi cijena u Europi Kao što je objašnjeno prije, grupa indeksa BDP-a i AIC se razlikuje sa nivoom cijena u svim zemljama. Pokaziva� nivoa cijena može biti zanimljiv objekt istraživanja u svojem vlastitom pravu. Island ima daleko najviši nivo cijena u EU, nadmašio je Dansku i Norvešku. Onda do�u Švicarska, zajedno s Irskom, Luksemburgom, Švedskom i Finskom, koje tako�er nadmašuju nivo cijena EU-e za više od 20%. Velika Britanija je nešto ispod toga, a Francuska, Belgija, Italija, Austrija, Nizozemska i Njema�ka, imaju prili�no sli�ne nivoe cijena, malo iznad EU-e. Potrebno je napomenuti, da su komparativni nivoi cijena svih novih �lanica ispod nivoa EU-27, za ve�inu od njih znatno. Kipar, Gr�ka i Španja, oko 10% niže od prosjeka EU. Oko 20 pa do 50 % niže nego EU-27 imaju: Slovenija, Malta, Estonija, Ma�arska, Latvija, Slova�ka, Poljska, �eška, Rumunija i Litva, zajedno s državama kandidatkinjama Hrvatska i Turska. Najniži nivo cijena u Europi se nalaze na jugoistoku: Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska i Makedonija, svi imaju cijenu od polovine nivoa EU-e, a tri posljednje i manje. Njema�ka ima gotovo 3,5 puta ve�i nivo cijena od Bugarske. Ovaj primjer pokazuje da je cijena disperzija izme�u država �lanica Europske unije i dalje vrlo zna�ajna. Me�utim, postoji tendencija ka homogenizaciji nivoa cijena u EU. Osnovni pokazatelj disperzije cijena u EU–27 i svih 37 zemalja dat je u sljede�oj tabeli.

38

Tabela 7/6. Komparativni indeksi cijena na nivou 2005-2007., EU-27=100

Bruto doma�i proizvod

(GDP) Stvarna individualna

potrošnja Zemlja 2005. 2006. 2007. 2005. 2006. 2007.

Belgija 107 108 107 109 109 108 Bugarska 37 38 41 38 39 41 �eška 57 60 62 54 57 58 Danska 138 138 139 146 144 143 Njema�ka 104 103 103 103 103 102 Estonija 60 63 67 59 62 66 Irska 121 120 117 124 125 126 Gr�ka 85 86 86 87 88 89 Spanija 91 91 89 91 91 92 Francuska 110 111 110 109 109 109 Italija 104 103 103 107 106 106 Cypar 88 89 88 91 92 90 Latvija 52 57 64 51 55 61 Litvanija 51 54 57 49 52 55 Luksemburg 114 114 114 123 123 124 Ma�arska 62 60 65 59 57 62 Malta 68 69 69 69 70 69 Holandija 107 107 106 106 105 105 Austrija 106 106 106 106 106 105 Poljska 56 58 61 55 56 58 Portugal 82 81 81 84 84 84 Rumunija 47 50 55 48 50 55 Slovenija 73 75 77 75 76 77 Slova�ka 53 55 61 50 53 59 Finska 117 117 118 123 122 122 Švedska 121 120 119 124 123 123 Velika Britanija. 111 113 114 111 111 112 Hrvatska 63 64 64 64 65 66 Makedonija 36 36 36 38 38 38 Turkska 59 57 60 60 59 64 Island 151 150 158 157 149 153 Norveška 133 133 136 145 145 146 Svajcarska 134 129 122 142 138 130 Albanijaa 42 42 43 42 43 43 BiH 44 45 46 46 47 47 Crna Gora 42 41 44 47 47 50 Srbija 39 41 47 41 43 49

Izvor: Eurostat

7.4. Struktura poljoprivrednih posjeda Cilj zajedni�kih istraživanja Europske unije o strukturi poljoprivrednih posjeda ili kako se još naziva anketa o strukturi farmi (FSS) je, dobivanje podataka u redovitim intervalima, posebno o: korištenju zemljišta, stoci i zaposlenim u poljoprivredi. Ta istraživanja koriste rezultate popisa, a i rade se nakon toga, u intervalima od dvije do tri godine. Dostupni su rezultati istraživanja anketa o strukturi farmi, drugi put provodeni u svim državama �lanicama EU–27. Daju se klju�ni pokazatelji, opis pojedinih trendova i neke korisne informacije u obliku sumarnih tablica i dijagrama.

39

Anketa o strukturi farmi mora pokriti 99% poljoprivredne djelatnosti. Pragovi (jedinice mjere ulaza) su izraženi kao jednostavna mjerenja i svaka država �lanica utvr�uje svoj vlastiti set pragova12. Razli�iti pragovi daju najrelevantnije rezultate na nacionalnom nivou zemalja �lanica, jer ti su pragovi razli�iti za svih 27 država. U sljede�oj tabeli dati su osnovni pokazatelji za sve poljoprivredne posjede u 27 država �lanica, grupisane u dvije skupine na osnovu ekonomske jedinice veli�ine (ESU).

Tabela 7/7. Osnovni podaci o strukturi poljoprivrednih posjeda EU-27, 2005.

Ukupno < 1 ESU

> =1 ESU

< 1 ESU

> =1 ESU Pokazatelj

Apsolutni iznos U % (ukupno=100) Redovna radna snaga (1000 ljudi) 29 706 11 747 17 959 39,5 60,5 Redovna radna snaga (1000 AWU) 11 744 2 843 8 901 24,2 75,8 Vlasnik i zaposlenik (1000) 14 222 6 634 7 588 46,6 53,4 - najmanje 65 godina starosti 4 722 2 523 2 199 53,4 46,6 - još jedan primarno pla�eni posao 4 988 2 875 2 113 57,6 42,4 Sam vlasnik posjeda (1000) 14 479 6 663 7 816 46,0 54,0 Koristi traktor 9 210 3 046 6 164 33,1 66,9 SGM (1000 ESU) 151 801 2 527 149 274 1,7 98,3 Poljoprivredne površine (1000 ha) 171 878 10 260 161 618 6,0 94,0 - vlasnik posjeda 97 519 9 435 88 084 9,7 90,3 Stoka (1000 uslovnih grla) 137 089 3 578 133 511 2,6 97,4

Izvor: Eurostat 2008, FSS U poljoprivredi EU-27 radi 29,7 miliona ljudi i to, na malim posjedima (<1 ESU) je zaposleno 39,5% i na ve�im posjedima (1 i više ESU) 60,5%. Isti taj pokazatelj sveden na godišnju radnu jedinicu (AWU) ima nešto druga�ije vrijednosti, 24,2% je zaposleno na malim posjedima, a razlika od 75,8% na ve�im posjedima13. Ima 14,5 miliona samih (jedini) vlasnika posjeda od kojih 14,2 miliona su i zaposleni na farmi. Razlika izme�u ta dva broja od 0,3 miliona vlasnika, ima primarno zaposlenje i glavna primanja od poslova koje obavlja van posjeda. Koristi usluge traktora 9,2 miliona farmi i to po raspodjeli, mali posjed 33,1%, a veliki 66,9%. Mali posjed, manji od 1 ESU, koristi svega 6% poljoprivrednih površina, veliki posjed, ve�i od 1 ESU, 94% tih površina. Njihov doprinos iskazan u ekonomskoj jedinici veli�ine (ESU) je, kod malog posjeda, 1,7% iako koriste 6% poljoprivredne površine, a ve�a gazdinstava 98,3% ESU sa 94% korištene površine. To konkretno zna�i, da mali posjed daje manji doprinos ekonomskoj jedinici veli�ine nego što ima udio u korištenju proizvodnog resursa (ha poljoprivredne površine). Stoku uzgaja 137,1 miliona farmi i to 2,6% koji ostvaruju manje od 1 ESU, i ostali 97,4% sa više od 1 ESU. 12 Za svaku aktivnost ("poduhvat") kod usjeva i/ili farma, (npr. pšenica, mlije�ne krave ili vinogradi), dobija se standardna bruto marža (SGM), a procjenjuje se na osnovu proizvodnje i regionalnog koeficijenta. Zbir svih vrijednost, za sve aktivnosti na farmi, naziva se ekonomska jedinica veli�ine neke farme. Ekonomska jedinica veli�ine (ESU), 1 ESU = 1200 eura standardne bruto marže (SGM). 13 Razlika proizilazi iz veli�ine jedinica (1 AWU = zaposlenje neprekidno 12 i više mjeseci sa radom od 1800 radnih sati/godišnje, a druga jedinica je manja i nije tako striktno odre�ena).

40

7.5. Radna snaga u poljoprivredi Rezultati istraživanja u EU pokazuju, da je radilo 17,9 miliona ljudi, koji ostvaruju najmanje 1 ESU14, na 7,8 miliona poljoprivrednih gazdinstava u EU-27. Prema raspoloživim podacima za 2005. godinu, EU-27 je imala 14,4 miliona poljoprivrednih gazdinstava, a 7,8 miliona onih koja nisu manja od 1 ESU-a. Veli�ina gazdinstva se mjeri u u jedinicama standardne bruto marže (SGM)15 i godišnjim radnim jedinicama (AWUs)16.

Tabela 7/8. Radna snaga u poljoprivredi EU-27, 2005.

EU radna snaga na farmi bez gazdinstava manjih od 1 ESU

Radna snaga �lanova porodice: 16,1 milijuna od �ega 42% žena

Radna snaga angažovana van gazdinstva (nisu �lanovi porodice)

AWUs: 7,5 miliona AWUs: 2,4 miliona Vlasnika

(posjednika) Supružnici

nositelji Ostali �lanovi

porodice Redovne radne

snage Neredovne radne

snage Osoba: 7,6 miliona, a žena 23%

Osoba: 4,2 miliona, a žena 80%



AWUs: 4,2 miliona AWUs: 1,9 miliona AWUs: 1,4 miliona AWUs: 1,5 miliona AWUs: 0,9 miliona Izvor: Eurostat 2006-2007., Anketa o strukturi farme

Glavnina rada na farmama, veli�ine od barem 1 ESU, ostvarena je od vlasnika imanja i njegovih �lanova porodice. Njihovo u�eš�e u obavljenim poslovima iznosi 89%, a 11% je obavila radna snaga angažovana van posjeda. Prema drugom pokazatelju, u godišnjim radnim jedinicama (AWU), vlasnici i �lanovi njihovih porodica u�estvovali sa 76%, a angažovana radna snaga van posjeda sa 24%. Treba napomenuti, da postotak porodi�ne radne snage zna�ajno varira u zemljama �lanicama EU. Poljska, Irska, Slovenija i Austrija imaju najve�i unos porodi�ne radne snage (svaka s više od 90% ukupno ostvarenih AWU), a �eška i Slova�ka su imali mnogo manji postotak (20% i 16%). Ove razlike proizilaze iz strukture vlasništva u

14 1 ESU = 1200 eura SGM. 15 SGM služi kao osnova za izra�unavanje ekonomske veli�ine farme, iskazuje se u ESU. Farme se dijele prema vrsti proizvodnje i njenom doprinosu ukupnom profitu. SGM je mjera poslovne veli�ine posjeda (farme) bez obzira na njegovu oblast i intenzitet proizvodnje. Ra�una se po ha usjeva ili grlu stoke = vrijednost te proizvodnje minus varijabilni troškovi. Utvr�ena je SGM za 90 biljnih i životinjskih proizvodnji na bazi trogodišnji empirijskih podataka po regionima i iskazuje se u europskoj valuti euru. Postupak izra�unavanja ESU: - utvr�ivanje zastupljenosti proizvodnji na farmi (svih usjeva i stoke), - svaka proizvodnja se iskazuje u svojim jedinicama (ha ili broju grla), - te proizvodne jedinice se množe sa koeficijentom SGM za pretvaranje u ESU, - saberu se SGM na farmi (na�e zbir) i - � SGM/ESU = ekonomska veli�ina farme iskazana u ESU. Farme koje imaju više ESU jedinica (odgovaraju�i prag) se smatraju komercijalnim i one su predmet istraživanja. Zbog velike raznovrsnosti i strukture zemalja EU, odre�eni su pojedina�ni pragovi ekonomske veli�ine farme za svaku zemlju (u ESU za 2008. godinu, zadnja data 19. maja 2009.): Belgija 16 Gr�ka 2 Ma�arska 2 Slovenija 2 Bugarska 1 Španija 2 Malta 8 Slova�ka 8 �eška 4 Francuska 8 Holandija 16 Finska 8 Danska 8 Italija 4 Austrija 8 Švedska 8 Njema�ka 16 Kipar 2 Poljska 2 Irska 2 Estonija 2 Latvija 2 Portugal 2 Velika Britanija 16 Luksemburg 8 Litvanija 2 Rumunija 1 16 1 AWUs = zaposlen duže od 12 mjeseci, a godišnje radi 1800 sati (225 radnih dana po 8 sati dnevno).

41

poljoprivredi. Prema spolu, porodi�nu radnu snagu u pljoprivredi �ine 58% muškarci, a žene 42% . U razdoblju izme�u 2000. i 2007., smanjen je unos poljoprivredne radne snage za 19,5% u EU-27. Ta stopa promjene je manja u EU-15 (-13,4%) nego u ostalim dijelovima EU. Tokom 2007., utrošak ljudskog rada u poljoprivredi i dalje pada u svim državama �lanicama. Izuzetak od toga su Poljska (2,8%), Luksemburg (1,3%) i Irska (0,5%). Najve�e smanjuje je zabilježeno u Litvaniji (-12,4%), Bugarskoj (-10,8%), Latviji (-5,0%), Slova�koj (-4,7%), Ma�arskoj (-4,5%) i Italiji (-4,2%). Ukupno posmatrano, EU je imala smanjenje radne snage u poljoprivredi za 2,2% u 2007. godini. Poljoprivredna gazdinstva EU prema pravnoj osobenosti, grupisana su na: jedini (sam) nositelj vlasništva posjeda 47% (muškarci 36% i žene 11%), supružnici 26% (žene 21% i muškarci 5%) i ostali �lanovi porodice 27% (muškarci 17% i žene 10%). Kod istraživanih 7.816 hiljada poljoprivrednih posjeda 2005. godine u EU-27, vlasnik je i menadžer 91,3%, menadžer nije vlasnik posjeda 7,6% i ostalo 1,1%. Kada se poljoprivredna gazdinstva17 EU-27 razvrstaju prema evropskoj ekonomskoj jedinici (ESU) za 2005. godinu, stanje je sljede�e: od 1 do 8 ESU ima 66% gazdinstava, od 8-16 ESU 12%, od 16 do 40 ESU 11%, od 40 do 100 ESU 7% i 100 i više ESU samo 4%. Uglavnom, manje jedinice nalaze se u novim državama �lanicama, a najviši udio (preko 90%) je u Rumuniji, Litvi, Latviji i Bugarskoj. Najve�e proizvodne jedinice uglavnom se nalaze u Nizozemskoj (32%), Belgiji (23%) i Danskoj (23%).

Zastupljenost poljoprivrednih gazdinstava na osnovu ekonomske veli�ine za EU–27 u 2005. godini

Izvor: Eurostat 2008.

7.6. Starosna struktura vlasnika imanja Vlasnici malih imanja u EU su dominantno starije osobe i obrnuto, vlasnici ve�ih imanja su mla�e osobe. Udio mla�ih vlasnika raste sa pove�anjem veli�ine gazdinstva. Vlasnici gazdinstva veli�ine 40 i više ESU su:

� 78% relativno mla�i ljudi ( 25% mladi ljudi do 35 godina, te 53% starosti od 35 do 55 godina) i

� 22% starije ljudi od 55 godina svega.

17 Bez posjeda �ija je veli�ina manja od 1 ESU.

42

Vlasnici malih gazdinstava, veli�ine 1-2 ESU su: a) stariji ljudi 52% (24% 55- 64 godine, te 28% oni sa 64 i više godina) i b) mla�i ljudi svega 14% (starosti do 35 godina). Zapošljavanje van imanja Od ukupne porodi�ne radne snaga angažovane u 2005. godini, 70% njih isklju�ivo rade na poljoprivrednom gazdinstvu, t.j. nemaju drugi pla�eni posao osim zarade iz poljoprivrede. Svega 30% porodi�ne radne snage ima još jednu pla�enu djelatnost osim rada na poljoprivrednom posjedu. To su uglavnom drugi �lanovi porodice, a ne vlasnici ili njihovi supružnici. Prema visini zarade porodi�ne radne snage zaposlene na drugim poslovima van gazdinstva, kod njih 25% te zarade su dominirale nad primanjima od poljoprivrede, a kod njih 5% ta zarada je bila dopuna (sekundarna) u odnosu na onu koju ostvari radom na gazdinstvu. Mali broj vlasnika posjeda zara�uje van gazdinstva. Od tog broja više je muškaraca (svaki drugi) nego žena (svaka peta) i to su uglavnom mla�e osobe od 54 godine.

Tabela 7/9. Neke važne karakteristike poljoprivrednog posjeda zemalja �lanica EU

Godina 2005. Poljoprivredna gazdinstva

EU-25 EU-27 Promjena RO, BG

Ukupan broj (u 1000) 6.462 7.816 1.354 Pravni status (%) - jedini(sam) nositelj 95,6 96,2 0,6 - zakonito lice 3,4 3,0 - 0,4 - zajedni�ko vlasništvo 1,1 0,9 - 0,2 Zaposlena radna snaga (%) - manje od 1 AWU 48,4 49,0 0,6 - od 1 do 2 AWU 33,3 34,1 0,8 - od 2 do 3 AWU 13,1 12,2 - 0,9 - više od 3 AWU 5,2 4,7 - 0,5 Korištene polj. površine (%) < 5 ha 45,0 50,2 5,2 5 - <20 ha 33,0 30,8 - 2,2 20 - <50 ha 12,0 10,3 - 1,7 50 - <100 ha 6,0 5,0 - 1,0 100 i više ha 4,0 3,7 - 0,3 Ekonomska veli�ine (%) 1 - 8 ESU 59,8 66,3 6,5 8 - 16 ESU 14,1 12,0 - 2,1 16 - 40 ESU 13,1 11,0 - 2,1 40 - 100 ESU 8,5 7,1 - 1,4 > 100 ESU 4,4 3,7 - 1,1 Posebne proizvodnje (%) -organska proizvodnja 1,9 1,6 - 0,3 -proizvodnja u staklenicima 3,0 2,8 - 0,2 Mehanizacija (%) - korištenje traktora 80,7 78,9 - 1,8 - vlastiti traktor 64,4 55,0 -9,4 - mehanizacije za berbu 40,3 40,2 - 0,1 Prihodi od ne poljoprivrede (%) 11,8 16,5 4,7 - turizam 1,5 1,3 - 0,2 - doma�a radinost 0,1 0,1 - - prerada poljopr. proizvoda 3,8 6,8 3,0 - spremanje drva 0,3 0,3 - - akvakultura 0,2 0,2 - - obnovljivi izvori energije 0,5 0,4 - 0,1 - ugovoreni rad 2,0 2,1 0,1 - ostale aktivnosti 3,4 5,3 1,9

Izvor: Eurostat 2008., Anketa o strukturi farme

43

EU-27 bilježi pozitivne rezultate u svom privrednom razvoju, ali sa pridruživanjem Rumunije i Bugarske odre�eni broj ekonomskih parametara je smanjen. Broj poljoprivrednih gazdinstava u EU je pove�an za 21% i to uglavnom sitnih, koja imaju manji posjed poljoprivrednih površina, zapošljavaju malo radne snage (AWU) i spadaju u kategoriju gazdinstava sa najmanjom ekonomskom veli�inom (ESU). Ove dvije zemlje su unijele malo površina na kojima je organizovana organska i proizvodnja u staklenicima, te imaju nižu mehanizaciju rada. Njihova gazdinstva ostvaruju više prihoda od nepoljoprivrede nego što je prosjek, uglavnom preradom poljoprivrednih proizvoda i ostalim manje unosnim poslovima. 7.7. Poljoprivredna površina imanja Farme u EU pokazuju veliku raznolikost prema veli�ini posjeda poljoprivredne površine. Više od polovine (50,2%) svih anketiranih gospodarstava u EU-27 su površine manje od 5 ha, pa farmi površine 5-20 ha 31%, farmi površine 20-50 ha 10%, farmi površine 50-100 ha 5% i 100 i više ha svega 4%. U starim državama �lanicama EU se nalazi 84% krupnih gazdinstava.

Tabela 7/10. Poljoprivredna gazdinstva EU–27 prema veli�ini

korištenja poljoprivrednih površina u 2005. godini

Poljoprivredna gazdinstva u 1000 Zemlja �lanica Ukupno < 5 ha 5-20 ha 20-50 ha 50-100 ha > 100 ha

BE 49.6 11.8 15.0 14.3 6.7 1.8 BG 118.1 96.1 13.7 2.9 1.5 3.8 CZ 26.8 8.9 7.2 4.3 2.1 4.3 DK 48.1 1.5 18.4 12.2 8.6 7.4 DE 371.1 70.6 127.5 88.4 54.2 30.4 EE 13.4 2.5 5.9 2.8 0.9 1.3 IE 125.5 6.0 45.1 50.8 19.6 4.0 EL 678.1 481.1 161.8 28.2 5.5 1.5 ES 959.0 472.0 281.0 109.4 49.3 47.2 FR 527.4 112.5 105.7 109.3 112.9 86.9 IT 1 380.3 928.6 332.1 81.0 25.6 12.9 CY 29.9 24.3 4.5 0.8 0.3 0.1 LV 44.9 6.2 25.1 9.3 2.5 1.9 LT 128.6 28.4 79.8 14.6 3.4 2.5 LU 2.4 0.5 0.4 0.4 0.8 0.4 HU 155.4 83.8 46.1 13.8 5.6 6.0 MT 7.2 7.0 0.2 0.0 0.0 0.0 NL 81.8 23.6 24.8 22.8 8.9 1.8 AT 137.0 30.7 64.7 32.9 7.0 1.7 PL 1 082.7 382.1 583.4 96.5 13.5 7.2 PT 219.3 142.4 54.3 12.3 4.6 5.6 RO 1 236.0 918.2 289.6 14.9 4.6 8.6 SI 60.9 31.0 27.1 2.4 0.2 0.1 SK 12.9 6.4 2.8 1.1 0.6 2.0 FI 70.0 6.0 24.6 26.2 10.6 2.7 SE 66.3 7.5 23.6 16.6 10.8 7.9 UK 183.4 31.1 41.4 40.2 33.1 37.6

7 816.0 3 921.0 2 405. 7 808.3 393.4 287.6 EU-27 100,0 50,2 30,8 10,3 5,0 3,7

Izvor: Eurostat 2006-2007., Anketa o strukturi farme

44

Najve�i udio velikih gazdinstava ima Velika Britanija (20,5%), pa zatim Danska (15,4%) i Njema�ka (8,2). Obrnuto, najve�i udio malih posjeda, do 5 ha poljoprivredne površine, ima Bugarska (81,4%) i Rumunija (74,3%). 7.8. Biljna proizvodnja Prije proširenja, EU-15 je imala 52% gazdinstava (posjeda) koja su se bavila isklju�ivo biljnom proizvodnjom (bez stoke) i 48% gazdinstava koja su uzgajala stoku. Nakon proširenja zajednice na EU-27, smanjio se udio gazdinstava sa isklju�ivo biljnom proizvodnjom na 38%, a pove�ao udio na 62% onih koji uzgajaju stoku. Nastalim promjenama u udjelu za 14% u korist uzgajiva�a stoke, najviše su pridonijele Rumunija i Bugarska. Poljoprivredni posjedi prema glavnoj vrsti biljne proizvodnje u EU-27 2005. godine se dijele na: 1. specijalizirani za proizvodnju žitarica, uljarica i bilja bogatog proteinima sa u�eš�em

od 11%, 2. proizvodnju maslina 8%, 3. proizvodnju krmnog bilja 7%, 4. kombinovanu biljnu proizvodnju 11%, 5. ostala biljna proizvodnja 9% i 6. ostale vrste proizvodnji 54%. Dominantna gazdinstva specijalizirana za proizvodnju žitarica, uljarica i usjeva bogatih proteinima se nalaze u Slova�koj (54%), Danskoj (39%) i Finskoj (38%). Uglavnom tipi�no specijalizirana gazdinstva za masline su zemlje mediteranskog podru�ja (Gr�ka 26%, Španjolska 20% i Italija 19%). Hortikultura je glavna djelatnost u Holandiji (12%), Malti (11%) i Belgiji (9%). Vo�arska proizvodnja je dominatna na Kipru (33%) i Španiji (18%), dok je fond specijaliziranih posjeda za vinogradarstvo u Luksemburgu (15%), Francuskoj (14%), Portugalu (12%) i Italiji (12%). Op�enito, manje specijalizirana "mješovita" gazdinstva su svojstvena novim �lanicama (posebno Rumuniji i Litvaniji). U Švedskoj, 39% gazdinstava se bave op�enito poljoprivrednom proizvodnjom. Podaci o na�inu korištenja poljoprivrednih površina dati su u sljede�oj tabeli.

Tabela 7/11. Poljoprivredna površina prema na�inu korištenja

u EU-27 i veli�ini gazdinstva u 2005. godini

Poljoprivredna površina u 1000 ha prema veli�ini gazdinstva Na�in korištenja poljoprivredne površine Ukupno < 5 ha 5-20 ha 20-50 ha 50-100 ha 100 i > ha

Ukupna površina gazdinstava 198043 12515 30836 31705 31733 91254 Ostale površine 36624 3835 7125 6211 4233 15215 Šumovita podru�ja 26765 2429 5189 4683 3106 11358 Poljoprivredne površine 161419 8680 23711 25494 27500 76039 a)oranice 100114 4560 13934 15350 17803 48472 - žitarice 56576 2885 8837 8348 9138 27368 - suhe mahunja�e 1832 46 155 184 288 1159 - korjenasto bilje 4190 307 709 669 727 1779 - industrijsko bilje 9850 278 790 880 1228 6675 -svježe povr�e, dinje i jagode 1732 303 387 291 247 506 na otvorenom 1629 249 360 281 242 499 u zašti�enom prostoru 103 54 27 10 5 7 -cvije�e i ukrasno bilje 88 33 20 15 10 11 na otvorenom 65 16 15 14 9 11 u zašti�enom prostoru 23 17 5 1 1 - -krmno bilje 17685 529 2302 3826 4521 6507 - ostalo na oranicama 453 11 39 52 78 273 - ugari 7708 168 695 1085 1566 4194 b) stalni pašnjaci i livade 50807 1414 6375 8289 8663 26066

45

c) stalni zasadi 10498 2706 3402 1855 1034 1501 - vo�e i bobi�aste plantaže 2379 568 891 414 204 302 - maslinjaci 4138 1279 1243 602 355 659 -vinogradi 3311 612 1083 750 421 445 -ostalo 670 247 185 89 54 95 EU-27 poljoprivr. površina 100,0 5,4 14,7 15,8 17,0 47,1

Izvor: Eurostat 2008., Anketa o strukturi farme Iz prethodne tabele se vidi da 47,1% ukupne poljoprivredne površine posjeduju velika gazdinstva u EU-27, iako je njihov udio u ukupnom broju gazdinstava svega 3,7%. Na drugoj strani, smanjenjem veli�ine gazdinstva smanjuje se njihov udio u posjedovanju poljoprivredne površine. Najmanja gazdinstva do 5 ha poljoprivredne površine zajedno imaju 5,4% tih površina, a u ukupnom broju gazdinstava u�estvuju sa sa više od jedne polovine (50,2%). Struktura korištenja poljoprivrednih površina (UAA) pokazuje zna�ajnu razli�itost me�u državama �lanicama, zavisno od agro-klimatskih uslova. Prosje�no, ukupnu poljoprivrednu površinu gazdinstava EU-27 koriste za oranice 62,0%, stalne pašnjake i livade 31,4%, stalne zasade 6,5%. Kada se to korištenje analizira prema veli�ini površine posjeda, situacija se nešto mijenja. Mali posjed ima manji udio oranica za 9,5% i stalnih pašnjaka i livada za zna�ajnih 15,1% u odnosu na ukupan prosjek svih posjeda, a ve�i udio stalnih zasada od prosjeka korištenja poljoprivredne površine za 24,7%. Veliki posjedi se posebno isti�u po malom udjelu stalnih zasada (svega 2%). Najve�e u�eš�e u stalnim zasadima kod korištenja poljoprivrednih površina imaju maslinjaci, pa vinogradi i na kraju vo�njaci. Podaci o tome su dati u sljede�oj tabeli.

Tabela 7/12. Struktura korištenja poljoprivrednih površina u EU–27

shodno veli�ini gazdinstva u 2005. godini

Na�in korištenja poljopr. površina u % shodno veli�ini gazdinstva Na�in korištenja poljoprivredne površine Ukupno < 5 ha 5-20 ha 20-50 ha 50-100 100 i >

Poljoprivredne površine 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 a)oranice 62,0 52,5 58,8 60,2 64,7 63,7 - žitarice 35,0 33,2 37,3 32,7 33,2 36,0 - suhe mahunja�e 1,1 0,5 0,7 0,7 1,1 1,5 - korjenate biljke 2,6 3,5 3,0 2,6 2,6 2,3 - industrijsko bilje 6,1 3,2 3,3 3,5 4,5 8,8 - svježe povr�e,dinje i jagode 1,1 3,5 1,6 1,1 0,9 0,7 na otvorenom 1,0 2,9 1,5 1,1 0,9 0,7 u zašti�enom prostoru 0,1 0,6 0,1 0,0 0,0 0,0 -cvije�e i ukrasno bilje 0,1 0,4 0,1 0,1 0,0 0,0 na otvorenom 0,0 0,2 0,1 0,1 0,0 0,0 u zašti�enom prostoru 0,0 0,2 0,0 0,0 0,0 - -krmno bilje 10,9 6,1 9,7 15,0 16,4 8,6 - ostalo na oranicama 0,3 0,1 0,2 0,2 0,3 0,4 - ugari 4,8 1,9 2,9 4,3 5,7 5,5 b) stalni pašnjaci i livade 31,4 16,3 26,9 32,5 31,5 34,3 c) stalni zasadi 6,5 31,2 14,3 7,3 3,8 2,0 - vo�e i bobi�aste plantaže 1,5 6,5 3,8 1,6 0,7 0,4 - maslinjaci 2,6 14,7 5,1 2,4 1,3 0,9 - vinogradi 2,0 7,2 4,6 2,9 1,5 0,6 - ostalo 0,4 2,8 0,8 0,3 0,2 0,1

Izvor: Eurostat 2008., Anketa o strukturi farme i vlastita izra�unavanja. Kada se korištenje orani�ne površine prati prema veli�ini gazdinstva, u�eš�e pojedinih proizvodnji se uglavnom mijenja. Izuzetak u tome �ini proizvodnja žitarica, koja kod svih posjeda, bez obzira na njihovu veli�inu, uzima oko jedne tre�ine oranica. Udio

46

površina za proizvodnju industrijskog bilja u ukupnim oranicama raste sa pove�anjem površine posjeda. Takav je slu�aj i sa površinama pod stalnim pašnjacima i livadama, te u velikom dijelu i sa krmnim biljem. Udio ostalih proizvodnji na oranicama se zna�ajnije ne mijenja sa promjenom veli�ine poljoprivrednog posjeda. Najve�i dio oranica u ukupnoj svojoj poljoprivrednoj površini za zemlje �lanice je u Finskoj (99%), pa Danskoj (93%), Švedskoj (85%) i Ma�arskoj (85%). Više od polovine poljoprivrednih površina je pokriveno stalnim travnjacima u Irskoj (72%), Velika Britanija (59%), Sloveniji (56%) i Luksemburgu (52%). Najve�i udio stalnih zasada je u Gr�koj (27%), na Kipru (26%), Španiji (18%), Italiji (18%) i Portugalu (17%). Najve�i dio orani�ne površine se koristi za proizvodnju žita (57%), stalnih travnjaka (18%) i proizvodnju industrijskog bilja (10%). Na sljede�im grafikonima dat je grafi�ki prikaz strukture obradivih površina, odnosno višegodišnjih zasada u EU–27 za 2005. godinu.

Struktura obradivih površina EU–27 u 2005. godini

Ostalo0%

Ugar8%

Krmno bil je18%

Svježe povr�e, dinje, lubenice i

jagode2%

Industrijsko bil je10%

Korjenaste i krtolaste bi l jke

4%

Sušene mahunarke

2%

Žitarice56%


Kada se posebno prate površine pod stalnim zasadima prema njihovoj namjeni korištenja, stanje je sljede�e: maslinjaci �ine 38%, vinogradi 32%, vo�e 23%, citrusi 5% i ostalo 2%.

Struktura višegodišnjih zasada

EU–27 u 2005. odini


47

Prema udjelu zemalja �lanica u ukupnom zemljišnom fondu EU, stanje je sljede�e: najviše oranica ima Francuska, pašnjaka i livada Velika Britanija, a najviše stalnih zasada ima Španija. Više podataka o tome dato je na sljede�a tri grafikona.

Orani�ne površine zemalja �lanica

EU–27 u 2005. godini


Stalni pašnjaci i livade zemalja �lanica



Stalni zasadi zemalja �lanica



48

U 2005. godini pod staklenicima je bilo 23.000 ha i u drugim zatvorenim prostorima još 103.000 ha što �ini ukupni zatvoreni proizvodni prostor od 126 hiljada ha u EU-27. Povr�e, dinje i jagode uzgajane su na 81% ovih površina, a preostali dio tih površina korišten je za proizvodnju cvije�a i ukrasnog bilja. Španija i Italija proizvodi 67% povr�a, dinja i jagoda u staklenicima. Što se ti�e cvije�a i ukrasnog bilja, Holandija i Italija �ine 46% od te ukupne površine.

Oranice u staklenicima i drugom zatvorenom prostoru zemalja �lanica EU–27 u 2005. godini


Pored vlastitog zemljišta, koje u prosjeku u�estvuje sa 54,5%, gazdinstva zemalja �lanica uzimaju u zakup još 45,5% poljoprivrednih površina. Što su gazdinstva ve�a, udio zakupljenog zemljišta je ve�i. U prosjeku mala gazdinstva do 5 ha poljoprivredne površine, uzimaju još 10% zemljišta u zakup, a gazdinstva sa 100 i više ha korištenih poljoprivrednih površina, imaju 42% vlastitog i 58% zakupljenog zemljišta.

Korištenje poljoprivrednog zemljišta u

EU–27 prema, 2005. godine


Najve�e u�eš�e zakupljenog zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji se nalazi u Slova�koj (92,4% ), a zatim �eškoj (86,3%) i Bugarskoj (81,6%). Obrnuto, vlastiti posjed zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji dominira u Irskoj (81,6%), Poljskoj (76.6%), Danskoj (75,2%) i Italiji (73,3%).

49

7.9. Proizvodnja krompira Najvažnije svjetske organizacije i vlade su se okupile u 2008. godini radi proglašenja „Me�unarodne godine krompira“. To je u�injeno radi podizanja svijesti o važnosti poljoprivrede u cjelini, a posebno krompira u njoj. Njihov krajni cilj je rješavanje pitanja od globalnog interesa, uklju�uju�i glad, siromaštvo i zaštite životne sredine. Ovo poglavlje je zbog toga došlo na prvo mjesto usjeva i prikazuje dešavanja u vezi njegove proizvodnje, cijene i potrošnje u EU–27. U proizvodnoj 2007. godini EU-27 je zasijala ovom kulturom 2.222 hiljade hektara i ostvarila proizvodnju od 6,137.000 vagona. Najviše površina pod krompirom (570 hiljada ha) imala je Poljska, a najve�u proizvodnju Njema�ka 1,160.500 vagona18.

Tabela 7/13. Proizvodnja krompira u EU (2007)

Zemlja Površina u 000 ha

Proizvodnja u vagonima

Prinos t/ha

BE 68 287 800 42,3 BG 22 24 200 11,0 CZ 32 82 100 25,7 DK 42 136 100 32,4 DE 276 1 160 500 42,0 EE 10 15 300 15,0 IE 12 45 500 37,0 EL 36 83 000 23,4 ES 88 251 100 28,5 FR 158 636 300 40,2 IT 69 178 200 25,7 CY 6 14 300 26,0 LV 42 63 000 15,0 LT 49 49 300 10,1 LU 1 2 000 31,9 HU 25 53 100 20,9 MT 1 1 900 23,1 NL 157 687 000 43,8 AT 23 61 400 27,1 PL 570 1 122 100 19,7 PT 41 63 900 15,5 RO 276 348 800 12,6 SI 5 15 400 28,7 SK 18 38 200 21,0 FI 28 69 500 25,3 SE 29 79 000 27,7 UK 139 568 400 40,9

EU-27 2222 6 137 000 27,6 Izvor: Eurostat 2008., proizvodnja usjeva Najve�e površine pod krompirom u EU–27 imaju: Poljska 26%, Njema�ka 12%, Rumunija 12%, te Holandija i Francuska po 7%. Ovih pet zemalja daju 64% zasijane površine, a sve ostale zemlje EU-27 svega 36%.

18 Iako je Njema�ka imala manje zasijanih površina pod krompirom od Poljske, ostvarila je ve�i obim proizvodnje u 2007. godini zbog ve�eg prinosa po ha (42-27 = 15 t/ha).

50

Udio pojedinih zemalja u EU–27 u površinama pod krompirom


Prema u�eš�u u ostvarenom obimu proizvodnje redoslijed zemalja u EU-27 je sljede�i: Njema�ka 19%, Poljska 18%, Holandija 11%, Francuska 10% i Velika Britanija 9%. Njihov udio u ukupnoj proizvodnje krompira 2007. godine je 67%, a preostalih 25 zemalja EU-27 daju preostalu tre�inu od 33%.

Udio zemalja EU–27 u proizvodnji krompira


Zbog ostvarenih visokih prinosa, neke zemlje imaju znatno ve�e u�eš�e u proizvodnju krompira nego što participiraju u zasijenim površinama (Holandija, Njema�ka, Francuska, Velika Britanija i dr.). Na drugoj strani su zemlje kod kojih je situacija obrnuta (Rumunija, Poljska itd.) Veli�ina zasijanih parcela na posjedima poljoprivrednih proizvo�a�a u zemljama EU je razli�ita, pa zbog toga ostvarena ukupna proizvodnja nije u srazmjeri sa brojem proizvo�a�a. Kao dokaz, korišteni su podaci za dvije zemlje: Njema�ku i Poljsku. Njema�ka je najve�i proizvo�a� krompira iako se 2005. godine tom proizvodnjom bavilo samo 63.920 gazdinstava. Poljska je iza Njema�ke po ukupnoj proizvodnji krompira, a ima 21,5 puta više gazdinstava proizvo�a�a krompira (1,373.820) i dva puta ve�u zasijanu površinu pod tom kulturom. U sljede�oj tabeli je dat ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava i onih koja proizvode krompir po zemljama �lanicama EU–27 za 2005. godinu.

51

Tabela 7/14. Ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava i gazdinstava koja proizvode krompir (2005)

Poljoprivredna gazdinstva Zemlja �lanica

EU–27 Ukupno Proizvo�a�a krompira

Udio u %

BE 51 540 12 160 24 BG 527 010 139 450 26 CZ 41 670 14 700 35 DK 51 370 2 510 5 DE 389 880 63 920 16 EE 27 740 16 430 59 IE 132 620 3 390 3 EL 833 120 49 530 6 ES 1 069 750 112 570 11 FR 567 140 27 300 5 IT 1 726 130 46 040 3 CY 45 160 3 580 8 LV 128 670 102 620 80 LT 252 940 215 450 85 LU 2 450 350 14 HU 711 520 84 870 12 MT 11 000 2 430 22 NL 80 600 10 460 13 AT 170 350 23 380 14 PL 2 476 240 1 373 820 55 PT 323 920 93 240 29 RO 4 239 190 1 122 890 26 SI 77 170 50 700 66 SK 68 470 25 360 37 FI 70 520 18 540 26 SE 75 260 5 940 8 UK 254 660 11 280 4 EU –27 14 406 090 3 632 910 100 Izvor: Eurostat 2008., Anketa o strukturi farme

Podaci iz prethodne tabele pokazuju da najve�e u�eš�e proizvo�a�a krompira u ukupnom broju gazdinstava svoje zemlje ima Latvija 85%, Litvanija 80%, Slovenija 66%, Estonija 59% i Poljska 55%. Obrnuto od toga, najmanje gazdinstava od ukupnog broja se bavi proizvodnjom krompira u Irskoj i Italiji po 3%, Velikoj Britaniji 4%, Francuskoj i Danskoj po 5%. Veli�ine zasijanih površina znatno se razlikuje me�u zemljama Europske unije. Neke zemlje svoju proizvodnju krompira ostvaruju na velikom udjelu poljoprivrednih gospodarstava sa malim parcelama (do 1 ha). Takve zemlje sa velikim udjelom sitnih proizvo�a�a u EU ima dosta. Prvih pet na toj rang listi su: Latvija sa 81%, Slovenija 75%, Rumunija 73%, Bugarska 70% i Litvanija sa 68%. Sasvim na drugoj strani su one zemlje koje su jasno tržišno orijentirane. U tima zemljama proizvodnja krompira je koncentrisana na malom broju imanja ali sa velikim zasijanim parcelama. U sljede�oj tabeli su dati udjeli površine u % po razredima veli�ine zasijane površine pod krompirom zemalja �lanica EU–27.

52

Tabela 7/15. Udio površine (u %) po razredima veli�ine zasijane površine pod krompirom u EU–27

EU-27 Do1 ha 1-5 ha 5-20 > 20 ha

NL - 5 34 61 UK 1 5 35 59 DK 1 4 20 75 BE 2 21 52 26 SE 4 7 40 49 FR 2 6 36 56 DE 3 7 27 63 IE 6 11 23 60 FI 6 7 41 46 LU 10 27 63 - CZ 9 11 13 67 AT 11 27 51 11 CY 13 38 42 7 ES 25 25 34 16 IT 27 35 27 11 EL 29 41 26 4 SK 34 11 14 41 HU 39 28 17 16 EE 46 25 13 16 PL 57 27 12 4 ML 59 41 - - PT 64 24 7 5 LV 67 18 8 7 BG 60 16 7 7 RO 74 16 4 6 SI 76 17 7 - LT 81 11 5 3 Izvor: Eurostat 2008., Anketa o strukturi farme

Vlastita izra�unavanja Takve zemlje su: Nizozemska koja nema proizvo�a�a krompira na površini manjoj od jednog ha, Velika Britanija i Danska koje takvih proizvo�a�a imaju manje od 1%, Belgija do 2% i Švedska oko 3%.

Udio površine po razredima veli�ine zasijane površine pod krompirom u EU–27

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

NL UK DK BE SE FR DE IE FI LU CZ AT CY ES IT EL SK HU EE PL MT PT LV BG RO SI LT

< 1 ha 1 do 5 ha 5 do 20 > 20 ha

Dugoro�na tendencija proizvodnje krompira u EU (1990-2007), posmatrana preko zasijanih površina ima kontinuiran pad. U tom periodu smanjene su zasijane površine u EU-15 za 38%. U istom tom periodu kod 12 novih �lanica nastalo je smanjenje još više i

53

iznosilo je 60%. Zajedni�ki pokazatelj smanjenja površina pod krompirom u EU-27 iznosi 50% za analizirani period od 17 godina (1990-2007).

Prodajna cijena krompira u EU–22 (EUR/100 kg)

0

10

20

30

40

50

60

EL CY LU RO SE HU MT BG ES DK LT CZ FI UK PT SK DE AT NL LV PL BE

2005 2006 2007 Izvor: Eurostat 2008.

Me�u zemljama �lanicama EU-22, za koje su podaci dostupni u period 2005-2007. godine, proizvo�a�ke cijene su se kretale: od najnižih 10 EUR/100 kg u Belgiji, Poljskoj i Latviji do najve�ih 30 i više EUR/100 kg u Gr�koj, Kipru i Luksemburgu.

Trendovi cijena i proizvodnje krompira u EU

(2000 = 100)

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Indeks cijena Proizvodnja

Izvor: Eurostat 2008. Kada se posmatra indeks kretanja cijena samo u 2007. godini, može se vidjeti da su u prosjeku smanjene: u EU-27 za �etiri, a u EU-15 za dva indeksna poena. Me�utim, isti taj podatak je bio veoma razli�it po zemljama �lanicama EU. Najve�e pove�anje indeksa cijena je zabilježeno u Bugarskoj 42%, Malti 34%, Finskoj 29% i Švedskoj 27%. Na drugoj strani, najve�a smanjenja tog pokazatelja zabilježena su u Belgiji i na Kipru za -18%, u Rumuniji -14% i Španiji -11%. Grafi�ki prikaz postotne promjene indeksa cijena u 2007. godini u odnosu na prethodni period (2000) za EU–27 je dat na sljede�em grafikonu.

54

Indeks cijena u 2007. godini zemalja EU–27, postotna promjena u odnosu na prethodni period

(2000 = 100)

-30 -20 -10 0 10 20 30 40 50

EU-27

EU-15

BG

MT

FI

SE

HU

LU

EE

CZ

UK

IT

SK

AT

LT

FR

GR

DK

NL

LV

SI

PT

DE

PL

IE

ES

RO

CY

BE


Za sastavljanje bilansa krompira, potrebno je uzeti:

a) na jednoj strani proizvedene koli�ine uve�ane za uvoz i b) na drugoj strani njegovo korištenje u zemlji, izvoz i promjena stanja na

zalihama. To korištenje (potrošnja) krompira obuhvata: koli�ine koje su otišle na preradu za proizvodnju skroba, alkohola i dr., kao sjeme, za ishranu i gubici. Najve�i dio krompira troši se za ljudsku ishranu i to u sljede�im zemljama EU: Malti 99%, Njema�koj i Italiji 98%, te Portugalu 91%. Zemlje EU koje se isti�u po maloj potrošnji krompira za ljudsku

55

ishranu, manje od 50% svih raspoloživih koli�ina su: Latvija 43%, Rumunija 47%, Poljska 48% i Francuska 49%. Potrošnja krompira po stanovniku zemalja �lanica EU19 je veoma neujedna�ena i kre�e se od 38 do 144 kg. Obi�no se potrošnja krompira dijeli u tri grupe:

� veliki potroša�i sa više od 100 kg po stanovniku, � srednji potroša�i 60- 100 kg i � mali potroša�i sa manje od 60 kg po stanovniku.

U 2006. godini prema potrošnji krompira (kg/stanovnik), zemlje EU su podijeljene na:

1. velike potroša�e: Litvanija 146, Poljska 125, Irska 122, Latvija 117, Estonija 109 i Velika Britanija 101;

2. srednji potroša�i: 15 zemalja EU (koje nisu pomenute u I i III grupi): od Njema�ke sa 63 do Malte sa 88 kg po stanovniku.

3. mali potroša�i: Bugarska 38, Italija 43, Francuska 47, Austrija 53, Danska 57 i Švedska 60 kg.

U EU ima zemalja koje krompir skoro da ne koriste za sto�nu ishranu. Prema raspoloživim podacima za 2006. godinu, Njema�ka u bilansu potrošnje krompira nema ništa za sto�nu ishranu. Veoma male koli�ine za te namjene troše se u: Italiji i Irskoj oko 1% i Austriji 2%. Za razliku od njih, druge zemlje troše zna�ajne koli�ine krompira za ishranu stoke. Po tome se posebno isti�u: Latvija 27%, Litvanija 23%, Poljska 21% i Rumunija 20%. 7.10. Sto�arstvo Sto�arska proizvodnja u EU je iza biljne proizvodnje. Godine 2005., EU-27 je imala oko 4,8 miliona grla stoke. Ova brojka je za 3% manja u odnosu na podatke iz 2003. Zemlje �lanice EU–27 imaju veoma razli�itu veli�inu farmi iskazanu u broju uslovnih grla (UG) . Prije proširenja, EU–15 je imala 52% gazdinstava bez stoke i 48% gazdinstava koja su uzgajala stoku i to prema veli�ini farme iskazana u broju uslovnih grla: do pet 17%, od 5 do 50 grla 17%, od 50 do 100 grla 7% i 100 i više grla 7%. Nakon proširenja na EU-27, udio farmi koji uzgajaju stoku je 62% i to prema broju uslovnih grla stanje je sljede�e: do pet grla 33%, od 5 do 50 grla 21%, od 50 do 100 grla 4% i 100 i više grla svega 4%. Novih 10 zemalja �lanica EU ima svega 17% posjeda bez stoke i 83% posjeda koja uzgajaju stoku. Prema veli�ini farme (uslovno grlo), sto�arska gazdinstva imaju sljede�u strukturu: do 5 grla 44%, od 5 do 50 grla 37%, od 50 do 100 grla 1% i 100 i više od grla 1%. Dvije �lanice, Bugarska i Rumunija imaju svega 6% gazdinstava koja se isklju�ivo bave biljnom proizvodnjom (bez stoke) i 94% gazdinstava koja uzgajaju stoku i to uglavnom u dvije veli�ine farmi: do 5 uslovnih grla 78% i od 5 do 50 uslovnih grla 16%. Najve�i broj malih gazdinstava po broju uslovnih grla, manje od 5, se nalazi u Rumuniji (978 000), Poljskoj (477 000) i Gr�ka (281 000). U kategoriji najve�ih farmi po broju uslovnih grla, od 100 i više, se nalazi u Francuskoj (64 400), a slijede je Njema�ka (46 700) i Velika Britanija (41 600). Ako se posebno posmatraju farme koje uzgajaju priplodnu stoku, onda onih koji imaju do 5 uslovnih grala ima 54,0%, od 5 do 50 grla 34,1%, od 50 do 100 grla 6,0% i onih koji imaju 100 i više ulovnih grla 5,9%.

19 Nisu dati podaci za Španiju, Kipar, Sloveniju i Finsku.

56

Tabela 7/16. Farme prema broju uslovnih grla priplodne stoke u EU-27, 2005.

Farme prema broju uslovnih grla priplodne stoke (u 1000 ) Zemlja �lanica Ukupno Bez stoke do 5 grla 5 - <50 50 - <100 100 i više

BE 49,6 12,1 4,2 13,1 8,1 12,1 BG 118,1 13,2 73,5 30,0 0,7 0,6 CZ 26,8 6,9 9,0 7,6 0,9 2,3 DK 48,1 17,8 6,5 10,7 2,8 10,3 DE 371,1 101,9 46,4 130,3 45,8 46,7 EE 13,4 3,4 6,1 3,2 0,2 0,4 IE 125,5 3,3 5,5 77,7 24,8 14,2 EL 678,1 314,8 280,9 74,0 6,3 2,1 ES 959,0 673,8 117,8 113,3 26,3 27,8 FR 527,4 186,6 74,2 125,5 76,7 64,6 IT 1380,3 1109,3 136,2 100,1 18,5 16,1 CY 29,9 19,9 7,5 1,8 0,3 0,4 LV 44,9 5,6 25,4 13,1 0,4 0,3 LT 128,6 7,4 58,6 61,7 0,5 0,4 LU 2,4 0,4 0,2 0,5 0,5 0,6 HU 155,4 46,1 75,2 30,9 1,2 2,0 MT 7,2 4,8 1,8 0,3 0,1 0,1 NL 81,8 25,9 6,7 18,6 12,1 18,6 AT 137,0 29,2 24,9 72,3 7,3 3,3 PL 1082,7 172,1 477,3 413,3 13,1 6,9 PT 219,3 52,8 127,2 32,2 3,7 3,4 RO 1236,0 72,0 977,6 183,2 2,3 0,9 SI 60,9 7,2 28,9 23,9 0,6 0,2 SK 12,9 2,9 7,0 1,7 0,2 1,0 FI 70,0 40,2 4,1 19,9 3,8 1,9 SE 66,3 30,3 8,6 17,9 5,4 4,2 UK 183,4 28,9 15,5 72,0 25,4 41,6

7 816,0 2988,9 2606,9 1648,9 288,3 282,9 EU-27 100,0 38,2 33,4 21,1 3,7 3,6

Izvor: Eurostat 2008., Anketa o strukturi farme

Mlije�ne farme su uglavnom nalaze u Luksemburgu (29%), Austriji (27%) i Holandiji (25%). Farme specijalizirane za uzgoj i tov stoke su zna�ajne u Irskoj (50%) i Velikoj Britaniji (20%). Prosje�na veli�ina stada po gazdinstvu u EU se neznatno pove�ala u periodu od dvije godine (2003-2005).

Tabela 7/17. Prosje�na veli�ina stada po gazdinstvu u EU-27 (2003 i 2005)

Grla stoke po gazdinstvu Vrsta stoke

2003.� 2005. Goveda 28,7 29,6 Muzne krave 10,8 11,1 Ostale krave 17,9 18,2 Ovce 98,6 105,3 Svinje 57,7 65,1 Priplodne krma�e 18,2 18,3 Ostale svinje 20 kg 38,8 45,9 Konji 2,7 3,0 Koke nosilice u 1000 0,2 0,2 Brojleri u 1000 0,9 0,8

Izvor: Eurostat 2008., Anketa o strukturi farmi * Bez Poljske i Rumunije.

Distribucija glavnih vrsta stoke me�u državama �lanicama EU u 2005. godini (prema podacima Eurostat-a 2008) je prikazana na sljede�im grafikonima.

57

Distribucija glavnih vrsta stoke u EU-27 u 2005. godini

Goveda u EU - 27

Italija7%

Poljska6%

Velika Britanija

12%

Ostale �lanice24%

Francuska21%

Španija7%

Irska8%

Njema�ka15%

Muzne krave u EU - 27

Njema�ka17%

Francuska16%

Italija8%

Holandija6%

Poljska11%

Rumunija5%

Velika Britanija

8%

Ostale �lanice29%

Ovce u EU - 27

Španija19%

Gr�ka9%

Ostale �lanice16%

Velika Britanija

34%

Rumunija7%

Italija7%

Francuska8%

Koze u EU - 27

Rumunija5% Gr�ka

41%

Ostale �lanice21%

Španija22%

Francuska11%

Svinje u EU - 27

Poljska12%

Holandija7%

Italija6%

Francuska10%

Španija15%

Njema�ka18%

Danska9%Ostale �lanice

23%

Rasplodne krma�e u EU - 27

Ostale �lanice28%

Poljska11%

Holandija7% Francuska

8%

Španija21%

Njema�ka16%

Danska9%

Perad u EU - 27

Velika Britanija

12% Poljska10%

Italija10%

Francuska19%

Španija12%

Njema�ka8%

Ostale �lanice29%

58

7.11. Male proizvodne jedinice Broj grla stoke po farmi, manje od jedinice ekonomske veli�ine 1 ESU je bio veoma mali u EU-15. Primjer: takvih jedinica nema u Holandiji . Me�utim, u zemljama koje su nedavno pristupile Zajednici ima takvih zna�ajan broj. Zbog njihove važnosti u sadašnjem trenutku za neke zemlje �lanice u smislu poljoprivredne proizvodnje, a i socijalnog aspekta, dat je kratak pregled tih posjeda. Na nivou EU-27, od anketiranih 14,5 miliona farmi u 2005. godini, malih jedinice je bile 6,7 miliona (46%), a velikih 7,8 miliona (54%). Te male jedinice u odnosu na ukupno stanovništvo, koriste malo poljoprivrednih površina i imaju mali udio u sto�arskoj proizvodnji, te zbog toga nemaju neki poseban zna�aj, ali se ipak ne mogu zanemarit. One još uvijek zapošljavaju 40% ukupnog broja zaposlenih u poljoprivredi EU-27, odnosno, 24% ukupnog rada mjeren u AWU. Sljede�i tabelarni pregled pokazuje raspodjelu tih malih jedinica izme�u država �lanica, zajedno s nekim od njihovih glavnih obilježja.

Tabela 7/18. Zna�aj malih proizvodnih jedinica po zemljama �lanicama, 2005.

Zemlja �lanica

Broj gazdinstava

jedan nositelj

Stalno zaposleni (radnik)

Stalno zaposleni (AWU)

Poljoprivre. površina (ha)

Uslovnih grla stoke

Udio % u ukupnom broju BE 3,7 2,5 1,2 0,1 0,0 BG 77,9 70,7 63,0 8,9 34,4 CZ 36,7 13,3 6,9 1,0 0,7 DK 0,3 0,2 0,1 0,1 0,0 DE 4,8 3,1 1,4 0,4 0,2 EE 51,7 40,6 24,5 7,9 3,0 IE 5,4 3,9 2,9 1,4 0,3 EL 18,6 15,0 4,3 2,0 0,7 ES 11,2 8,9 5,3 4,5 0,4 FR 7,0 4,4 1,4 0,4 0,2 IT 20,1 16,3 8,2 2,4 0,3 CY 33,8 29,2 9,5 6,2 0,3 LV 65,1 55,1 40,5 23,5 9,5 LT 49,2 41,9 31,4 16,3 13,0 LU 3,5 2,1 0,8 0,3 0,1 HU 78,3 71,0 51,3 5,2 15,6 MT 34,8 30,3 8,6 13,5 1,1 NL 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 AT 19,7 15,4 8,4 17,6 0,7 PL 56,3 46,5 24,5 11,0 3,9 PT 32,3 27,6 21,3 4,8 2,3 RO 71,0 63,9 48,8 25,7 25,3 SI 21,1 17,6 12,8 7,7 3,5 SK 81,2 60,7 33,5 2,1 5,6 FI 0,8 0,5 0,2 0,1 0,0 SE 12,5 10,1 6,4 3,0 2,0 UK 36,1 26,2 14,2 6,2 0,4

Izvor: Eurostat 2008, Anketa o strukturi gazdinstva (FSS) Udio ovakvih posjeda u ukupnom broj je najve�i u Slova�koj (81,2%), zatim Ma�arskoj (78,3%), Bugarskoj (77,9%), Rumuniji (71,0%) i Litvaniji (65,1%). Malih jedinica nema u Holandiji (0,0%), zanemarljivo mali broj ima Danska (0,3%), Finska (0,87%) i Luksemburg (3,5%).

59

Ove male proizvodne jedinice zapošljavaju 71,0% svih zaposlenih u poljoprivredi Ma�arske, 70,7% u Bugarske, 63,9% u Rumuniji i 60,7% u Slova�koj. Od ukupnih poljoprivrednih površina, ovim malim jedinicama pripada svega 25.7% u Rumuniji, 23,5% u Litvaniji, 17,6% i u Austriji i Latviji 16,3%. U Bugarskoj ova gazdinstva posjeduju 34,4% od ukupnog broja ulovnih grla, u Rumuniji 25,3%, Ma�arskoj 15,3% i Latviji 13,0%. Pokazatelj o korisnosti malih proizvodnih jedinica je i što svojim proizvodima podmiruju zna�ajan dio vlastitih potreba. Prema definiciji, gazdinstvo proizvodi uglavnom za vlastitu potrošnju, ako više od 50% vrijednosti kona�ne proizvodnje konzumira za potrebe vlastitog doma�instva.

Udio malih jedinica koje pretežno proizvode

za sopstvene potrebe u 2005. godini

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

SK SI HU LV RO EE BG LT CZ PL CY IT MT PT EL


Proizvo�a�i malih jedinica vrijednost svoje proizvodnje u 12 država �lanica troše više od 50% u vlastitom doma�instvu: Slova�ka 99%, Slovenija 97%, Ma�arska 91%, Latviji 89%, Rumunija 86%, Estonija 85%, Bugarska 78%, Litvanija 73%, �eška i Poljska 57%, Kipar 53% i Italija 52%. Najve�i broj njih se bavi sto�arskom proizvodnjom. Ovdje �e biti pomenute zemlje �lanice po kojima su male proizvodne jedinice prepoznatljive u animalnoj proizvodnji:

- u govedarstvu Bugarska, Rumunija, Latvija i Litvanija, - u ov�arstvu Bugarska, Švedska i Latvija, - u kozarstvu Bugarska, Latvija i Slova�ka, - u svinjogojstvu Bugarska, Rumunija i Ma�arska, - u peradarstvu Rumunija, Ma�arska i Bugarska, - kod uzgoja priplodnih kuni�a i krznara Bugarska, Latvija, Portugal, Rumunija

i Slova�ka, i - po broju košnica Bugarska, Latvija, Belgija i Rumunija.

Najve�i broj vlasnika malih proizvodnih jedinica (53,4%) su starije osobe, sa 65 i više godina. Me�utim, 43% tih vlasnika (nositelja posjeda) imalo je još jednu pla�enu djelatnost kao glavnu okupaciju njihove aktivnosti i izvor zarade, tj. njihova glavna aktivnost nije bila ona na farmi. Detalji o tome po zemljama �lanicama dati su u narednoj tabeli.

60

Tabela 7/19. Vlasnici malih jedinica po zemljama �lanicama, 2005.

Vlasnik posjeda

65 i više godina Glavna aktivnost van posjeda Zemlja �lanica

U�eš�e u % BE 55,6 27,8 BG 46,6 32,5 CZ 23,4 54,5 DK 0,0 100,0 DE 19,7 67,0 EE 33,6 42,0 IE 33,3 59,7 EL 48,3 28,2 ES 54,7 26,6 FR 46,1 36,1 IT 49,1 30,5 CY 26,3 58,6 LV 31,7 38,1 LT 37,8 27,0 LU 0,0 0,0 HU 29,7 39,9 MT 30,8 43,6 NL : : AT 22,4 48,0 PL 24,5 45,7 PT 57,0 27,8 RO 42,3 48,2 SI 41,7 87,7 SK 31,5 43,1 FI 20,0 60,0 SE 23,2 69,5 UK 36,4 44,4 Izvor: Eurostat 2008, Anketa o strukturi gazdinstva (FSS)

7.12. Poljoprivredni ra�uni i cijene Ovo poglavlje daje pregled indikatora na prihode od poljoprivredne proizvodnje i kretanje cijena u poljoprivredi EU. Podaci su izva�eni iz Eurostata, zbirke poljoprivredne statistike: ekonomski pokazatelji (ra�uni) za poljoprivredu (EAA20) i indeksa cijena u poljoprivredi (API) i apsolutnih cijena u poljoprivredi. Poljoprivredni dohodak Pokazatelj, prava realna neto vrijednost uve�ava se za iznos toškova godišnjeg rada po jedinici (AWU). Neto vrijednost izra�unava se oduzimanjem amortizacije iz bruto dodane vrijednosti po osnovnim cijenama i dodaje vrijednost subvencije umanjene za poreze na proizvodnju. 20 EAA koristi se za izra�unavanje prihoda iz poljoprivrednog sektora. Obuhvata poljoprivrednu proizvodnju i usluge nastalih tokom obra�unskog perioda prodaje poljoprivrednih proizvoda ili se koristi za daljnju preradu od strane poljoprivrednih proizvo�a�a, iznos dionica na farmi. Koncepti su prilago�eni i prehrambenoj industriji: primjer. Uklju�uje, ne samo proizvodnju grož�a i maslina, nego i proizvodnju vina i maslinovog ulja od poljoprivrednih proizvo�a�a. Uzima u obzir podatke o me�ufaznoj potrošnji usjeva utrošenih za ishranu stoke, iznos amortizacije.

61

7.13. Najnoviji trendovi u EU Procjenjuje se za EU-27, da je poljoprivredni dohodak pove�an za 5,4% u 2007. godini, nakon pove�anja od 3,3% u 2006. Kretanje tog pokazatelja u 2007. godini je bilo razli�ito na sjeveru i jugu EU-27. Najve�i porast zabilježen je u Litvanij (39,3%), Estoniji (22,5%), �eškoj (20,9%) i Švedskoj (16,5%), a najve�e smanjenje u Rumuniji (-16,7%), Bugarskoj (-8,5%) i Portugalu (-5,0%). Radi boljeg pojašnjenja neophodno je analizirati glavne �inioce koji uti�u na poljoprivredni dohodak21. Realno, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u EU–27 je pove�ana za 4,3% u 2007.godini. Ovaj rast je rezultat pove�anja izlazne vrijednosti: a) biljne proizvodnje (7,8%) i sto�ne proizvodnje (0,6%). Biljna proizvodnja je imala smanjen obim proizvodnje (-1.7%) i pove�anje cijena (10,4%). U animalnoj proizvodnji, obim proizvoda je pove�an za 1,9%, a cijene smanjene za 0,5%. Izlazna vrijednost poljoprivrednih usluga je porasla za 1,0%, a vrijednost sekundarnih aktivnosti je smanjena za 1,0% u odnosu na 2006. godinu Prosje�na vrijednost potrošnje roba i usluga je pove�ana za 5,8% u 2007. godini, nastala uglavnom zbog pove�anja cijena (5,4%). Potrošnja fiksnog kapitala ( iznos amortizacije) je nešto niži (-0,3%) nego u 2006. Iznos ukupnih subvencija je smanjen za 2,8%. Kao posljedica tih zbivanja, poljoprivredni dohodak kao pokazatelj je uve�an za 3,1% u odnosu na 2006.godinu. Kontinuirano smanjenje utroška radne snage u poljoprivredi (-2,2%) ima svoj doprinos, pa indikator pokazuje porast od 5,4%. Bruto dodana vrijednost (BDV) poljoprivrede po proizvo�a�kim cijenama je iznosila 143 milijarde eura u EU–27 za 2007. godinu. Više od 85% ove vrijednosti je nastalo u 15 starih država �lanica (EU–15). Najve�i dio, od oko 70% BDV poljoprivrede u EU-15 je nastalo u Francuskoj, Italiji, Španiji i Njema�koj.

Tabela 7/20. Bruto dodana vrijednosti poljoprivrede

po cijenama proizvo�a�a i subvencije

BDV* po cijenama proizvo�a�a Ukupna subvencija Udio subvencija

u BDV 2000. 2007. 2000. 2007. 2000. 2007.

Zemlja �lanica

U milionima eura BE 2484,0 2346,3 351,2 509,2 14,14 21,70 BG 1634,1 1242,9 5,4 222,8 0,33 17,93 CZ 831,4 1067,9 170,1 844,3 20,46 79,06 DK 2495,5 2486,5 788,8 999,9 31,61 40,21 DE 13570,7 14564,5 5600,7 6445,0 41,27 44,25 EE 137,5 253,9 22,2 125,1 16,15 49,27 IE 1616,7 1932,6 1929,8 1929,1 119,37 99,82 EL 6239,8 6062,5 2134,0 3023,7 34,20 49,88 ES 19225,1 22570,5 4895,2 6692,7 25,46 29,65 FR 23889,7 25544,5 8152,3 9676,6 34,12 37,88 IT 24526,8 24088,4 4794,1 4350,4 19,55 18,06 CY 324,6 338,3 3,0 : 0,92 : LV 182,4 343,4 15,1 248,5 8,28 72,36 LT 394,1 521,1 17,8 264,9 4,52 50,83 LU 102,9 123,6 48,4 64,5 47,04 52,18 HU 1814,5 2082,7 172,2 1089,8 9,49 52,33 MT 64,5 45,1 1,0 20,8 1,55 46,12

21 Glavni �inioci dohotka su: utrošak radne snage, cijene, subvencije i porezi, amortizacija, bruto dodana vrijednost, potrošnja, obim proizvodnje, vrsta proizvodnje (biljna i animalna), poljoprivredne usluge i sekundarne aktivnosti.

62

NL 9052,8 8786,0 408,4 1043,3 4,51 11,87 AT 2126,8 2688,6 1422,4 1637,2 66,88 60,89 PL 4597,5 7186,4 214,4 2639,7 4,66 36,73 PT 2159,9 2211,8 663,7 883,6 30,73 39,95 RO 4121,3 5822,3 228,3 790,6 5,54 13,58 SI 399,4 387,5 64,4 245,6 16,12 63,38 SK 310,7 515,2 235,4 315,7 75,76 61,28 FI 669,7 702,2 1967,3 2140,2 293,76 304,78 SE 1093,5 1323,0 881,9 1050,2 80,65 79,38 UK 7147,4 8119,8 4083,0 4330,0 57,13 53,33

EU-15 116401,5 123550,7 38121,3 44775,8 32,75 36,24 EU-27 131213,5 143357,4 39270,6 51583,6 29,93 35,98

Izvor: Eurostat 2008., Ekonomski ra�uni za poljoprivredu * Bruto dodana vrijednost (BDV) se definiše kao vrijednost proizvodnje umanjena za me�ufaznu potrošnju

Vrijednost svih poljoprivrednih subvencija u EU-27, evidentiranih u 2007. godini, iznosi 51,6 milijardi eura. U�eš�e novih zemalja (koje su pristupile EU-u u periodu 2004 – 2007) u ukupnim subvencijama, koje se daju poljoprivrednim proizvo�a�ima, iznosi 3% u 2000. i 13% 2007. godini. Prosje�an udio subvencija u BDV ER-15 je iznosio 33% u 2000. i 36% u 2007. godini. Isti taj pokazatelj za EU-27 ima vrijednost 30, odnosno 36%. Po zemljama �lanicama, najviše sredstava za subvencije u odnosu na ostvarenu BDV ima Finska. Ona tri puta više izdvaja za subvencije nego što se ostvari BDV iz poljoprivrede. Austrija daje oko dvije tre�ine subvencija na ostvarenu BDV. Od starih zemalja �lanica, najmanje za podsticaje izdvaja Belgija, oko jedne petine od BDV. U ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, usjevi (biljna proizvodnja) u�estvuje sa 51,4%, animalna proizvodnja sa 41,3%, poljoprivredne usluge sa 4,4% i sekundarne aktivnosti (prihodi van poljoprivrede) 2,9%. Više podataka o tome za 2006. godinu dato je narednoj tabeli.

Tabela 7/21. U�eš�e proizvodnji u ukupno ostvarenoj vrijednosti proizvodnje po proizvodnim cijenama, EU-27, 2006.

Proizvodnja U %

Žita 9,6 Uljarice 1,7 Še�erna repa 1,2 Svježe povr�e 8,9 Ukrasno bilje i cvije�e 6,0 Krompir 3,2 Vo�e 6,8 Grož�e 4,8 Maslinovo ulje 1,6 Svega usjevi 51,4 Goveda 8,4 Svinje 10,0 Ovce i koze 1,7 Živina 4,2 Mlijeko 13,4 Jaja 1,9 Svega animalna proizvodnja 41,3 Poljoprivredne usluge 4,4 Sekundarne aktivnosti 2,9 Ukupna vrijednost proizvodnje 100,0

Izvor: Eurostat 2008., Ekonomski ra�uni za poljoprivredu

63

Kod usjeva, po doprinosu u stvaranja vrijednosti proizvodnje, na prvom mjestu su žita, zatim svježe povr�e, pa vo�e i industrijsko bilje. Kod doprinosa u stvaranju vrijednosti proizvodnje u sto�arstvu, na prvom mjestu je mlijeko, zatim svinje pa goveda. Vrijednost me�ufazne potrošnje U EU-27, potrošnja poluproizvoda uzme (pojede) do 58% izlazne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, ra�unate po proizvo�a�kim cijenama22. Najve�a stavka me�ufazne potrošnje u animalnoj proizvodnji je sto�na hrana, koja u razvijenim zemljama �ini oko 39% ukupne vrijednosti me�ufazne potrošnje i veterinarske usluge sa 3%. U ratarstvu, me�ufazna potrošnja u�etvuje u izlaznoj vrijednost proizvoda sa oko 17%: gnojiva i poboljšiva�i plodnosti zemljišta 7%, sredstva za zaštitu bilja 5%, sjeme i sadnice 5%. Energije i maziva u�estvuju u poljoprivredi sa oko 11%, skladištenje (�uvanje) proizvoda 6%, održavanje privrednih objekata 2%, poljoprivredne usluge 7%, amortizacija 2%, ostalo oko 14% od srednje vrijednosti me�ufazne potrošnje. Indeks cijena proizvoda Podaci za 2007. u EU-27 pokazuju, da su cijene poljoprivrednih proizvoda pove�ane: za biljnu proizvodnju 8,6% u odnosu na 2000. godinu, dok su cijene animalnih proizvoda u tom periodu smanjene za 7,2%. Indeks izlaznih cijena poljoprivrednih proizvoda za EU-27 porastao je za 22,6% u nominalnom smislu u odnosu na 2000. Ali, kada se izvrši korekcija za nastalu inflaciju, onda ovaj pokazatelj ima negativnu vrijednost (pad od 0,7%).23 Me�u 27 država �lanica, samo �etiri zemlje (Bugarska, Španjolska, Italija i Slova�ka) bilježe stvarno smanjenje indeksa cijena kod proizvoda ratarstva. Nasuprot tome, indeks cijena kod animalnih proizvoda stvarno je viši nego 2000. godine u Estoniji, Kipru, Latviji, Litvaniji i Velikoj Britaniji. Indeks cijena poljoprivrednih proizvoda u EU-27 imao je porast od 6,5% 2007. u odnosu na 2006. godinu, a pove�anje za 2,8% 2006. u odnosu na 2005. godinu. Podaci o apsolutnim cijenama nekih ratarskih i sto�arskih proizvoda po zemljama �lanicama za 2007. i 2008. godinu prikazani su u narednoj tabeli.

Tabela 7/22. Prodajne cijene poljoprivrednih proizvoda u 2007. i 2008. godini

Eura/100 kg Ratarski proizvodi Animalni proizvodi

Meka pšenica Uljana repica Suncokret Še�erna

repa Krompir Svinje (lake) Svježe kravlje mlijeko

Zemlja �lanica

2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. BE 17,7 16,5 : : 33,2 8,7 99,9 : 33,8 32,1 BG 15,3 16,0 20,3 22,6 22,3 22,6 98,0 111,7 : : CZ 16,5 20,5 26,7 26,9 31,0 14,2 103,9 121,8 : : DK 16,6 20,4 27,9 : : 29,9 81,2 88,8 39,0 35,1 DE 17,9 : 28,7 59,4 29,8 : : : : : EE 18,3 15,6 31,9 : : : : : 26,9 29,7 IE 20,2 12,8 : : : : : : 31,1 31,2 EL 23,5 22,6 : 25,0 22,6 46,2 216,1 216,1 38,7 43,2 ES 20,3 19,0 : 39,4 32,0 22,2 105,7 115,7 35,4 37,9 FR : : : : : : : : : : IT : : : : : : : : : : CY : : : : : 56,0 : : : :

22 Proizvo�a�ke cijene (proizvo�a�ka cijena isklju�uje subvencije umanjene za poreze na proizvode). 23 Ukupna inflacija u EU–27 za period 2000–2007. godina iznosi 23,3% (prosjek godišnje 3,3%).

64

LV 18,9 15,5 27,1 : : 14,1 107,2 130,7 : : LT 18,7 16,2 26,4 : 34,1 18,2 106,5 124,9 29,5 25,0 LU 20,3 14,0 26,6 : 34,3 36,2 : : : 37,7 HU 17,4 15,9 25,2 34,0 : 15,5 103,4 121,5 28,9 32,8 MT : : : : 30,4 24,0 : : 37,3 47,5 NL 19,0 16,1 30,4 : : 8,9 93,3 108,8 34,6 36,4 AT 16,5 13,6 26,0 32,6 42,0 10,6 108,1 124,7 33,8 38,9 PL 18,7 18,3 25,3 : 31,2 11,1 : : 27,5 29,1 PT 17,9 21,6 : 32,5 28,6 17,4 : : 35,9 40,2 RO 18,3 18,0 23,7 25,2 32,0 28,8 111,9 127,8 22,7 23,9 SI : 17,8 : : 27,0 18,5 : : : 32,8 SK 16,3 14,1 24,7 34,1 : 14,4 102,3 122,7 29,0 34,1 FI 16,0 18,9 28,5 : : 22,4 : : 37,9 45,6 SE 20,6 18,6 33,2 : : 25,9 : : 33,0 36,4 UK 16,0 19,1 27,7 : : 18,6 112,5 119,1 26,2 31,6

Izvor: Eurostat 2008. i 2009., Poljoprivredne cijene i indeksi cijena Iz podataka se vidi, da Gr�ka ima najskuplju meku pšenicu, a Bugarska najjeftiniju. Naviše cijene uljarica su u Njema�koj i Estoniji, a najmanje u Bugarskoj, a še�erne repe najve�e u Austriji i najmanje u Bugarskoj. Krompir ima najbolju (najve�u) cijenu na Kipru, a najmanju u Belgiji i Nizozemskoj. Svinje imaju najbolju cijenu u Gr�koj, a najmanju u Njema�koj. Svježe kravlje mijeko postiže najbolju cijenu na Malti, a najmanju u Rumuniji. Sektor mlijeka U EU-27 je 2007. godine otkupljeno 132.513 hiljada tona kravljeg mlijeka, a u narednoj godini 133.395. Otkupljene koli�ine mlijeka i dobijene koli�ine njegovom preradom prikazane su u narednoj tabeli.

Tabela 7/23. Otkup mlijeka i proizvodnja mlije�nih

prera�evina u EU-27 (2007 i 2008)

EU–27 Proizvodnja u 1000 t 2007. 2008.

Indeks 2008/2007

Otkupljeno kravlje mlijeko 132.513 133.395 100,7 Mlije�ni proizvodi 1. Konzumno mlijeko 28.000 32.031 114,4 2. Pavlaka 2.400 2.440 101,7 3. Obrano mlijeko u prahu : : 4. Puter 1.830 1.937 105,8 5. Sir 7.800 8.065 103,4 Izvor: Eurostat 2008. i 2009., Ekonomski ra�uni za poljoprivredu

Najve�i dio sirovine u mljekarskoj industriji je iz EU-15 i to: kod otkupljenog kravljeg mlijeka 85%, proizvedenog konzumnog mlijeka 88%, pavlake 82%, mlijeka u prahu 83%, putera i sira 86%. Najve�i proizvo�a�i svježeg kravljeg mlijeka su: Njema�ka 20%, Francuska 18%, Velika Britanija 10%, Nizozemska i Italija 8%, Poljska 7% itd. Od sakupljenog kravljeg mlijeka najve�i dio ide za proizvodnju sira oko 33%; zatim putera 30%, konzumnog mlijeka 13%, pavlake 12%, ostali svježi proizvodi 5%, mlijeka u prahu 3,5% i za ostale proizvode 3,5%. Sistem podrške poljoprivrednoj proizvodnji u EU se reformiše u cilju iznalaženja boljih rješenja. Intervencije na cijenama proizvoda se smanjuju i preorijentišu se na pla�anja po proizvodnoj jedinici i posjedu.

65

Ciljana cijena Ciljana cijena mlijeka u EU je bila odre�ena kao mjera sa kojom su farmeri vršili usporedbu svojih ekonomskih performansi. Interventne cijene su ra�unate na bazi ciljane cijene i to na onom nivou koji bi farmerima obezbje�ivao razuman nivo cijene mlijeka. Reforme u EU sve manje predvi�aju intervencije na cijene pa je „ciljana cijena“ sad postala samo akademski pojam. Nakon ukidanja te cijene nastale su dvije promjene:

P r v o, uveden je „super prelevman“ koji je predstavljao 115% od ciljane cijene i imao je sljede�e vrijednosti:

1. u 2004/05. godini 33,27 eura /100 kg, 2. u 2005/06. godini 30,91 eura /100 kg, 3. u 2006/07. godini 28,54 eura /100 kg, 4. u 2007/08. godine 27,83 eura /100 kg i period koji slijedi. D r u g o, uvedene su subvencije za „školsko mlijeko“ radi potrošnje tog

proizvoda kod mlade populacije. Ciljana cijena je i ovdje poslužila kao osnova za izra�unavanje olakšica za „školsko mlijeko“:

a. u 2003/04. godini 23,24 eura /100 kg, b. u 2004/05. godini 21,69 eura /100 kg, c. u 2005/06. godini 20,16 eura /100 kg, d. u 2006/07. godini 18,61 eura /100 kg, e. u julu 2007. godine 18,15 eura /100 kg.

Direktna pla�anja farmerima: premija Da bi se kompenziralo smanjenje interventnih cijena, farmeri su u periodu 2004-2007. godine mogli ostvariti pravo na „isplate podrške“ koje se daju po kalendarskoj godini i doma�instvu. Podrška se sastoji iz dva elementa: a) ista premija svima i b) dodatna isplata onima koji proizvode mlijeko po propisanim kriterijima zemalja �lanica EU. Ukupna suma je vezana za utvr�ene kvote. Direktna premija je:

a) 8,15 eura /t za kvotu u 2004. godini b) 16,31 eura /t za kvotu u 2005. godini c) 24,49 eura /t za kvotu u 2006. godini

Predvi�eno je da se pla�anje premije za mlijeko treba završiti do 2007. godine i prelazi se na „jednu isplatu farmi“. Nacionalni gornji iznos novca za te namjene je odre�en za svaku zemlju �lanicu EU i mora se poštovati ta shema. Svaka zemlja ima pravo 10% od tog iznosa redistribuirati prema svome naho�enju. Tržišna stabilnost Radi ostvarivanja tržišne stabilnosti, industrija mlijeka zadržava pravo na mjere koje �e joj održati konkurentnost proizvoda. Neke od tih mjere su:

a) skladištenje putera i sira u odre�eno doba godine „pomo� za proizvodno skladištenje“,

b) pomo� za korištenje putera i pavlake kao sirovine za prehrambenu industriju, c) pomo� za davanje mlijeka u prahu kod ishrane stoke, d) korištenje obranog mlijeka za proizvodnju kazeina i e) izvozne subvencije za plasman proizvoda u zemlje koje nisu �lanice EU.

Mjera javne intervencije radi stvaranja zaliha �e se primjenjivati samo kao krajno rješenje. Još 2004. godine �lanice zemalja EU su se dogovorile da u narednih pet godina

66

(2003/04-2006/07) smanje interventnu cijenu putera za 25% i to u prve tri godine po 7% a u 2007. za 4%. Odre�ene cijene i kvote prema tom dogovoru su:

a. u 2003/04. godini 328,20 eura /100 kg, kvota 70.000 tona b. u 2004/05. godini 305,23 eura /100 kg, kvota 60.000 tona c. u 2005/06. godini 282,44 eura /100 kg, kvota 50.000 tona d. jul 2007.godine 246,39 eura /100 kg, kvota 40.000 tona i 30.000 t za 2008. i

naredne godine. Re�eno je da agencije otkupljuju puter u periodu 1. mart – 31. avgust odre�ene godine. Ako koli�ine proizvoda budu ve�e od praga predvi�enih kvota, onda Komisija EU taj otkup suspendira i otkup vrši putem tenderske procedure. Tako�er, zemlje �lanice EU su se dogovorile da smanje Interventne cijene obranog mlijeka u prahu u naredne tri godine za 15% (godišnje 5%):

� u 2003/04. godini 205,52 eura /100 kg, kvota 109.000 tona � u 2004/05. godini 195,24 eura /100 kg, kvota 109.000 tona � u 2005/06. godini 198,97 eura /100 kg, kvota 109.000 tona � jul 2006. godine 174,69 eura /100 kg, kvota 109.000 tona

Agencije otkupljuju mlijeko u prahu u periodu 1. mart – 31. avgust odre�ene godine. Ako koli�ine proizvoda budu ve�e od praga predvi�enih kvota, onda Komisija EU taj otkup suspendira i otkup vrši putem tenderske procedure. Cijena poljoprivrednog zemljišta U 2007. godini cijena poljoprivrednog zemljišta u zemljama �lanicama je potpuno razli�ita. Najbolju cijenu od 35.000 eura/ha postiže u Nizozemskoj, pa Danskoj 26.000 eura /ha, Luksemburg 18.000 eura/ha, a najniže, bezna�ajno male u Latviji. I raspon rente poljoprivrednog zemljišta je veoma velik. U poznatim poljoprivrednim zemljama �lanicama ima najbolje cijene eura/ha: Danskoj 550, Nizozemskoj 445, Malti 400, pa do zanemarljivo niske u Latviji i Švedskoj.

Cijena poljoprivrednog zemljišta (Euro/ha), 2007.

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

NL DK LU ES FI FR SE LV CZ SK MT LT

Izvor: Eurostat 2008., Ekonomski ra�uni za poljoprivredu 2006-2007.

Poljoprivreda i okolina Komisija EU je 2006. godine usaglasila i propisala 28 agro-ekoloških pokazatelja koji �e se pratiti radi o�uvanja i razvoja životne sredine. Za te potrebe treba:

� pružiti informacije o dešavanjima (promjenama) okoline; � istraživati utjecaj poljoprivrede na okoliš;

67

� procijeniti utjecaj poljoprivredne i politike na upravljanje okolišem farmi; � raspravljati o politici poljoprivrede i okoliša, te o tome informisati; � ilustrirati agro-ekološke odnose široj javnosti.

U ovom dijelu projekta prikazani su: troškovi gnojiva i poboljšiva�a plodnosti tla i troškovi sredstva za zaštitu bilja.

Tabela 7/24. Troškovi* �ubriva i poboljšiva�a tla i

zaštitnih sredstava u zemljama �lanicama

Eura/ha poljoprivredne površine

Eura/ha stalnih zasada na oranicama

Gnojiva i poboljšiva�i tla Zaštitna sredstva Zemlja �lanica

2000. 2005. 2000. 2005. BE 164,6 155,7 218,3 218,0 BG 76,8 41,8 CZ 31,2 26,1 DK 74,2 63,5 62,0 74,2 DE 102,2 72,7 111,6 131,7 EE 9,9 13,1 10,3 IE 76,2 61,8 60,6 67,1 EL 64,7 50,2 72,1 79,2 ES 43,7 38,3 51,9 44,0 FR 98,5 92,3 137,7 IT 68,7 76,9 71,0 65,2 CY : : LV 12,2 : 9,1 LT 34,2 35,8 18,8 LU 77,0 75,3 76,5 92,1 HU 36,0 49,3 39,2 49,1 MT 117,1 123,3 96,9 NL 128,6 125,9 299,7 274,5 AT 33,3 32,5 67,0 59,6 PL 39,2 39,5 27,6 PT 32,4 40,5 37,9 70,6 RO 13,6 32,8 17,5 SI 64,9 53,3 98,7 90,7 SK 24,7 33,5 54,6 61,8 FI 99,1 91,8 22,6 29,8 SE 71,5 64,7 37,9 30,3 UK 76,6 56,9 147,6 147,6

Izvor: Eurostat 2008.- Ekonomski ra�uni za poljoprivredu * Po stalnim cijenama (2000 = 100)

Iz prikazanih podataka u prethodnoj tabeli se vidi, da u prosjeku, troškovi gnojiva i poboljšiva�a plodnosti zemljišta se nisu mijenjali u posmatranom periodu. Na prvom mjestu po izdvojenim nov�anim sredstvima za te namjene je Belgija, pa Nizozemska. Sasvim druga�ija situacija je u novopridruženim �lanicama, gdje se posebno isti�e Estonija. Po visini troškova izdvojenih za zaštitu stalnih zasada na prvom mjestu je Nizozemska, pa zatim Belgija i Velika Britanija. Nove zemlje �lanice se isti�u po malom iznosu troškova za te namjene u odnosu na ostale zemlje EU-15, a posebno u odnosu na pobrojane �lanice.

68

7.14. Navodnjavanje Glavne vrste uticaja na okoliš koje proizlaze iz vode za navodnjavanje su:

� one�iš�enja voda od hranjivih materija i pesticida zbog pove�anog oticanja � štete na mjestima i iscrpljivanje izvorišta od zahvatanja vode za navodnjavanje � zaslanjivanje ili one�iš�enja mineralne vode, podzemnih izvora � ekološki u�inci velikih vodnih transfera povezana s projektima navodnjavanja

U EU–25 (bez Njema�ke) navodnjavano je oko 15,6 miliona ha u 2005, što je oko 13,5% ukupne poljoprivredne površine. Udio navodnjavanih površina je najviši u mediteranskim zemljama: Gr�koj (51%), Italije (43%), Portugal, Malta i Cipar (oko 30%) i Španjiji (23%). U tim zemljama navodnjavanje je bitan element za razli�ite vrste poljoprivredne proizvodnje. U drugim podru�jima EU-e, navodnjavanje se koristi radi otklanjanja posljedica od suše, kao što je slu�aj u Holandiji, koja navodnjavanja oko 36% poljoprivrednih površina.

Udio navodnjavanih u ukupnim površinama (obra�ivane + stalni zasadi)

po zemljama �lanicama EU–27 u 2005. godini

01020304050

60708090

100

BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK

Navodnjavano Bez navodnjavanja

Izvor: Eurostat 2008., Navodnjavanje Intenzitet korištenja vode zavisi ne samo od navodnjavane površine, nego i od vrsti opreme koja se koristi. Prskalice i sistem kap po kap vode za navodnjavanje su manje intenzivna od gravitacije za navodnjavanje, koje još uvijek prevladava u Španjiji, Portugalu i Italiji. Sistem navodnjavanja kap po kap je skuplji od ostalih metoda navodnjavanja i uglavnom se primjenjuje u podru�jima gdje se ostvaruje visoka vrijednost proizvodnje. Intenzivno korištenje voda ima negativan utjecaj na okoliš, te treba voditi ra�una o odnosu koli�ine koja se koristi za navodnjavanje i ukupne raspolažive koli�ine vode. 7.15. Emisije stakleni�kih plinova iz poljoprivrede Klimatske promjene i potreba da se izbjegnu njegove potencijalne posljedice je pitanje prioriteta unutar EU-a. Procjene su da poljoprivreda EU-25 doprinosi emisiji stakleni�kih plinova sa 9,2% (2004). Stranke Protokola iz Kyota dogovorili su smanjenje emisije za 8%, a to treba posti�i u periodu 2008-2012.

69

Stakleni�ki plinovi:

� Ugljendioksid (CO2), �ini 82.7% od ukupne emisije stakleni�kih plinova. Glavni izvor emisije je sagorijevanje fosilnih goriva.

� Metan (CH4), �ini 7,9% od ukupne emisije stakleni�kih plinova. Glavni izvori su otpad, poljoprivreda i isparavanje goriva.

� Azotni oksid (N2O), �ini 8,1% od ukupne emisije stakleni�kih plinova. Glavni izvori su poljoprivreda, industrijski procesi i auto katalizatori.

� Industrijski plinovi �ine 1,4% od ukupne emisije stakleni�kih plinova. Oni se uglavnom koriste u rashladnim i klima ure�ajima.

Emisija metana uglavnom nastaje iz crijevne fermentacije preživara (goveda i ovce) i iz razgradnje gnoja pod anaerobnim uslovima. Emisija azotnog oksida je generirana skladištenjem �ubriva i razgradnjom azota u tlu. Emisije metan i azotnog oksida, usko su povezane sa animalnom proizvodnjom. 7.16. Ruralni razvoj Ovo poglavlje ura�eno je na osnovu podataka o popisu stanovništva i statistike o ruralnom razvoju, na temelju OECD koncept o podjeli regija EU prema njihovom nivou ruralnosti. Popis stanovništva je ura�en 2001. godine, (podaci za Maltu nisu bili dostupni). Regije su razdvojene pomo�u ažuriranog OECD koncepta24 na dva dijela:

- lokalna administrativna jedinica i - regije.

Lokalna jedinica je seoska zajednica, ako je gusto�a naseljenosti ispod 150 stanovnika po km2. Koncept regije razlikuje tri nivoa ruralnosti u zavisnosti od u�eš�a stanovništva koje živi u ruralnom podru�ju lokalnih jedinica. Kriteriji za ta tri podru�ja su:

1. Pretežno ruralna regija: više od 50% stanovništva živi na selu, 2. Ruralna podru�ja: 15-50% stanovništva živi na selu, i 3. Pretežno urbana regija: ima manje od 15% seoskog stanovništva.

Pretežno ruralna regija je dalje podijeljena na dva nivoa:

a) znatno ruralna ako uklju�uje grad s više od 200.000 stanovnika i b) pretežno urbana ako uklju�uje grad s više od 500.000 stanovnika.

Podaci o podjeli stanovništva EU-26, po tipu ruralnosti regija, a na osnovu ura�enog popisa iz 2001. godine, dati su u narednoj tabeli.

24 Lokalne administrativne jedinice- Local administrative unit (LAU 1/2) i Nomenklatura teritorijalnih jedinica za statistiku - Nomenclature of territorial units for statistics (NUTS 3)

70

Tabela 7/25. Stanovništva po tipu regija EU–2625

prema popisu stanovništva 2001.

EU–26 Broj stanovnika U�eš�e u %

1. Pretežno ruralna regija 88.419.855 18,7 2. Znatno ruralna regija 177.043.346 37,5 3. Pretežno urbana regija 206.494.957 43,8 S v e g a 471.958.158 100,0

Izvor: Eurostat 2006-2007. Ve�ina stanovnika EU-26 živi u pretežno urbanim regija (44%), a samo 19% živi u pretežno ruralnim regijama. Samo pet država �lanica imaju više od 50% stanovnika koje živi u pretežno ruralnim regijama, a to su: (Luksemburg, Irska, Slovenija, Finska i Gr�ka), a u šest zemalja (Belgija, Holandija, Velika Britanija, Njema�ka, Italija i Portugal) živi više od polovine stanovništva u pretežno urbanim regijama. Interesantno je napomenuti da svo stanovništvo Luksemburga živi u predominatno ruralnom regionu. Na drugoj strani, po stanovništvu predominantno urbanom se isti�e Belgija (84,8%) i Holandija (83,1%). Uzimaju�i odnos stanovništva prema radnoj sposobnost26, više ljudi u dobi umirovljenja živi u pretežno ruralnim regijama (u�estvuju sa 16,5%) nego u pretežno urbanim regijama (u�estvuju 15,7%). Obrnut je slu�aj kod radno sposobnog stanovništva. Oni u pretežno ruralnim podru�jima imaju udio od 65,9%, a u pretežno urbanim podru�jima udio od 67,9%.

25 Bez podataka o Malti. 26 Tri razli�ite dobne skupine stanovništva:

- do14 godina starosti, - 15–64 godina starosti (radno doba) i - 65 i više godina starosti (umirovljenik).

71

8. OKVIRI ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE U BIH 8.1. Makroekonomsko okruženje Privredna kretanja u posljednje dvije-tri godine bilježe posljedice svih negativnih politi�kih zbivanja u svijetu. Pri tom se naro�ito misli na rat u Afganistanu i Iraku, nuklearne aktivnosti u Sjevernoj Koreji i Iranu, razmještanje naoružanja velikih sila, rast i dostizanje rekordno visokih cijena nafte, promjene vrijednosti ameri�kog dolara i švicarskog franka. Kada se tome još doda globalna recesija koja je u najrazvijenim zemljama svijeta ve� 2008. godine došla do punog izražaja, �ije je trajanje i posljedice nemogu�e odrediti, pogotovo kod preostalih zemalja svijeta. Sve to vodi na zaklju�ak, da je 2008. i protekla polovina 2009. godine bila nadprosje�no bremenita sa stanjem koje je dovelo do stagniranja i recesije u privredi najve�eg broja zemalja u svijetu. U 2010. godini je došla do izražaja ekonomska kriza i u nekim zemljama EU (Gr�ka, Irska, Španiaj, Italija) sa tendencijom daljeg širenja. SAD su došle do kriti�ne ta�ke zaduživa, a o drugim zemljama koje nisu u žiži interesovanje se puno i ne govori. Procesi demokratizacije uzimaju maha, primjer su zemlje sjevera Afrike, što sve zajedno �ini anbijent stanja u svijetu. Da se ne bi stekla sumorna slika, posebno na ovom našem regionalnom prostoru, treba pomenuti i druga�ija, pozitivna dešavanja: potpisivanje sporazuma i ulazak u CEFTA, parafiranje sporazuma i približavanje BiH, Crne Gore i Srbije integraciji u EU, ukidanje viznog režima Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji i nagovještaj da �e se to vrlo brzo desiti Bosni i Hercegovini i Albaniji, ispunjavanje uslova Republike Hrvatske za ulazak u EU, da neke zemlje u svijetu nisu ušle u recesiju i bilježe zna�ajne spope razvoja (Kina, Indija i Brazil) itd. 8.2. Naslije�eno stanje u poljoprivredi BiH Do po�etka posljednjeg agresorskog rata u RBiH (1992) u poljoprivredi su postojala, po vlasništvu, dva sektora: društveni i privatni. Prvi je sektor preferiran i postigao je za to vrijeme zavidne rezultate. Oni se ogledaju u visokoj ostvarenoj proizvodnji po jedinici površine u ratarstvu, stablu i �okotu u vo�arstvu i vinogradarstvu i po grlu u sto�arstvu. Društvena gazdinstva su imala svega 4% obradivih površina i 2% muznih krava, a tržištu su davali oko 30% ukupne poljoprivredne proizvodnje. Iako je privatni poljoprivredni posjed dominirao po vlasništvu u obradivim površinama sa 96%, a u sto�arstvu mjereno preko broja muznih krava sa 98%, on nije bio tržišno orijentisan zbog tadašnjeg samoupravnog socijalisti�kog sistema. Zbog toga je najve�i dio poljoprivrede ostao zapušten, a selo nerazvijeno. RBiH je oko jedne polovine (zavisno od proizvodnje i godine) poljoprivrednih proizvoda obezbje�ivala iz vlastite proizvodnje, a razliku nabavljala sa podru�ja bivše Jugoslavije ili iz inozemstva. Udio sektora u ukupnoj vrijednosti izvoza Republike bio je zanemarlivo mali (2–4%). 8.3. Politi�ko stanje u zemlji Postoje�e politi�ko stanje u BiH se polako mijenja na bolje, ali i dalje nije onakvo kako bi najve�i broj gra�ana želio. Još su prisutne me�unarodne snage sa Visokim predstavnikom kao prvim autoritetom, jer bez njih naša država ne može efikasno

72

funkcionisati. To stanje se direktno odražava na ekonomsku situaciju i razvoj zemlje. Država nema neophodne kompetencije za pove�anje efikasnosti i autoriteta potrebnog za uspostavljanje aktivnije uloge u me�unarodnim odnosima. Zbog toga i postoje poteško�e u spoljnotrgovinskim i drugim ekonomskim odnosima: zajedni�kom nastupu, sistemu carinskih tarifa, harmonizaciji regulative i uspostavljanju institucija. Dominantno zbog toga se, skoro nekontrolisano, pove�ava negativna spoljno–trgovinska bilansa i politi�ka situacija je takva da nema kontinuiranog napretka. Za budu�nost zemlje je bitno i�i putem ispunjavanja uslova za pristupanje EU i u�lanjenja u WTO, korisiti pogodnosti koje postoje na podru�ju Jugoisto�ne Evrope i razvijati odnose sa drugim zna�ajnim trgovinskim partnerima. Poljoprivreda je sastavni dio privrednog sistema FBIH, odnosno BIH, pa se sva dešavanja u okviru toga, pa i šire, veoma jasno odražavaju na njeno ukupno stanje. Slika stanja postaje još blje�a sa spoznajom, da je to najstarija ljudska djelatnost koja je predstavljala oslonac za razvoj drugih privrednih grana, te da nema adekvatnog razumijevanja u vezi sa tim. S druge strane, razvijene zemlje svijeta izdvajaju zna�ajna i za poljoprivredu neophodna finasijska sredstva, kao i za ruralni razvoj, kako bi se održao taj veoma važan privredni sektor. Nigdje u svijetu poljoprivreda nije mogla da ostvari svoju privrednu ulogu bez državne potpore, jer ne daje potrebnu akumulaciju. Poljoprivreda u BiH/FBiH je ostala optere�ena brojnim problemima, mnogo više od ostalih privrednih grana, pa zbog toga su joj potrebne odgovaraju�e mjere agrarne politike, koje �e joj trasirati siguran put i dati mogu�nost razvoja. Iz velikog broja razloga, ona u ovim poratnim godinama ima naslije�en nezavidan položaj, sa razli�itim nijansama u zavisnosti od proizvodnje i podru�ja sa pokazateljima: kolebljivosti, stagnacije, pa i uspjeha. 8.4. Op�i podaci o FBiH U fazi raspada Jugoslavije, RBiH je na osnovu provedenog referenduma 1992. god. sebi odredila put samostalnosti. Krajem 1995. god. prekinut je rat i potpisan Dejtonski sporazum, po kojem je RBiH podijeljena na dva entiteta: Federaciju BiH (FBiH) i Republiku Srpsku (RS) i Distrikt Br�ko (DB). Sporazumom Federacija BiH je podijeljena na 10 kantona koje �ine op�ine. Tako je vlast u FBiH podijeljena na tri nivoa: Entitet, kantoni i op�ine. Radi detaljnijeg uvida u stanje FBiH dati dati su podaci po kantonima.

Tabela 8/1. Površina FBiH i kantona, broj stanovnika

polovinom godine i op�ine u 2010. godini

Kanton Površina km2 Broj stanovnika 2010. Broj stanovnika/ km2 Broj op�ina

Unsko-sanski 4.125,0 288.114 69,8 8 Posavski 324,6 39.886 122,9 3 Tuzlanski 2.649,0 498.549 188,2 13 Zeni�ko-dobojski 3.343,3 400.602 119,9 12 Bosanskopodrinjski 504,6 33.093 65,6 3 Srednjobosanski 3.189,0 254.992 80,0 11 Hercegova�ko-neretvanski 4.401,0 225.930 51,3 9 Zapadno-hercegova�ki 1.362,2 81.707 60,0 4 Sarajevo 1.276,9 423.645 331,8 9 Kanton 10 4.934,9 80.800 16,4 6 Federacija BiH 26.110,5 2.327.318 89,1 78

Izvor: Federacija BiH u brojkama, Sarajevo, 2010. - Stanovništvo, procjena sredinom godine - Vlastita izra�unavanja

73

Najve�u površinu u FBiH zauzima Kanton 10, a najmanju Posavski. Prema broju stanovnika i broju op�ina na prvom mjestu je Tuzlanski kanton, a na posljednjem mjestu Bosanskopodrinjski. Po gustini naseljenosti, sarajevski kanton izrazito prednja�i, a Kanton 10 je na posljednjem mjestu.

Površine FBiH po kantonima 2010. godine (u km2)

Ovaj grafikon ilustrira veliku neujedna�enost veli�ine površine kantona u FBiH. Ako se tome dodaju i razlike u klimatskom uslovima, onda se dobija dovoljno jasna slika o razlikama u proizvodnim potencijalu kantona. Ukupne prilike u Bosni i Hercegovini, entitema, BD i kantonima se u zna�ajnoj mjeri odražavaju na migraciju njenog stanovništva. Stanje migracija stanovništva po pomenutim nivoima vlasti i inozemstvu za BiH u 2010. godini dato je u sljede�oj tabeli.

Tabela 8/2. Saldo migracije stanovništva Bosne i Hercegovine

(01.01. – 31.12.2010.)

Migracija stanovnika BiH FBiH RS DB Inozemstvo Federacija Doseljeni 22.870 18.929 3.596 345 ... Odseljeni 26.781 18.929 4.538 357 2.957 Saldo -3.911 0 -942 -12 -2.957 USK Doseljeni 1.770 1.304 457 9 ... Odseljeni 2.670 1.433 751 9 477 Saldo -900 -129 -294 0 -477 PK Doseljeni 198 95 72 31 ... Odseljeni 323 79 68 32 144 Saldo -125 16 4 -1 -144 TK Doseljeni 3.298 2.245 835 218 ... Odseljeni 3.990 2.77 962 237 314 Saldo -692 -232 -127 -19 -314 ZDK Doseljeni 2.261 1.923 330 8 ... Odseljeni 3.616 2.810 489 17 300 Saldo -1.355 -887 -159 -9 -300 BPK Doseljeni 366 235 131 0 ... Odseljeni 446 297 130 2 17 Saldo -80 -62 1 -2 -17 SBK Doseljeni 1.824 1.661 147 16 ... Odseljeni 2.713 2.209 203 11 290 Saldo -889 -549 -56 5 -290 HNK Doseljeni 2.242 1.905 327 10 ... Odseljeni 2.720 1.948 308 5 459 Saldo -478 -43 19 5 -459 ZHK Doseljeni 510 500 10 0 ...

74

Odseljeni 826 543 15 1 267 Saldo -316 -43 -5 -1 -267 SK Doseljeni 9.816 8.818 951 47 ... Odseljeni 8.643 6.813 1.292 40 489 Saldo 1.182 2.005 -341 7 -489 K-10 Doseljeni 585 243 336 6 ... Odseljeni 843 320 320 3 200 Saldo -258 -77 16 3 -200

Izvor: FZS, Migracija stanovništva, SB 158, Srajevo, 2010. U posmatranoj godini BiH je napustilo 2.957 stanovnika i to vjerovatno mladih, školovanih i kvalifikovanih ljudi, radi potrage za boljim uslovima života. Razvijene zemlje koriste tu mogu�nost kod ovakvih zemalja svijeta za dobijanje uglavnom školovanih i mladih ljudi prema profilu kojeg oni sami odrede. Zemlje „izvoznice“ takvog stanovništva (rasadnici školovanih i mladih ljudi) ne vode dovoljno ra�una o tome i ne �ine sve da takvi njihovu zemlju nenapuštaju. Ovo je za nadležne institucije i odgovorne politi�are pokazatelj da se njihova svodi na li�ne interese, a ne za za društvo u cjelini. Pored tog odlaska visko vrijednih i sposobnih ljudi iz BiH, odnosno FBiH, dešavaju se migracije stanovništva i unutar zemljea. Tokom 2010. godine samo je sarajevski kanton imao pozitivni saldo migracije stanovništva (1.182), a svi ostalih devet kantona FBiH su imali negativan sado. I ovaj podatak dovoljno govori o uslova življenja gra�ana. To što SK, glavni grad i administrativni centar ima pozitivan saldo rezultat je objektivnih okolnosti, a ne subjektivnih zasluga onih koji treba to da omogu�e. Negativan saldo migracije u devet kantona Federacije, u RS i BD je dovoljno alarmantan podatak svim koji su dužni da rade u interesu svojih gra�ana. Najve�i negativan broj je imao ZDK od 1.355 stanovnika, a najmanji BPK od 80. Kod posmatranja ovog podatka potrebno je imati u vidu, izme�u ostalog, i broj ukupnih stanovnika u kantonu. Podaci o saldu migracije stanovnika u FBiH dati su u sljede�em tabelarnom pregledu.

Tabela 8/3. Migracije stanovnika po kantonima u FBiH (01.01.2010. – 31.12.2010)

Kanton Doseljeni Odseljeni Saldo migracija

USK 1.770 2.670 -900 PK 198 323 -125 TK 3.298 3.990 -692

ZDK 2.261 3.616 -1.355 BPK 366 446 -80 SBK 1.824 2.713 -889 HNK 2.242 2.720 -478 ZHK 510 826 -316 SK 9.816 8.643 1.182

K-10 585 843 -258 Izvor: FZS, Migracija stanovništva, SB 158, Srajevo, 2010.

Kretanje stanovništva unutar FBiH predtavlja naglašenu migraciju jer je u njemu u�estvovalo tokom 2010. godine 49.660 stanovnika, što je za njen ukupan broj od oko 2,853 hiljada veliki broj.

75

Me�ukantonalna migracija stanovnika FBiH (30.06.2010. – 31.12.2010.)

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SK K-10

Doseljeni Odseljeni Saldo migracija

Radi još boljeg uvida u migracije stanovnika unutar FBiH, dati su podaci po kantonima za drugu polovinu 2007. godine.

Tabela 8/4. Saldo migracije stanovnika unutar FBiH, po kantonima

(30.06.2007. – 31.12.2007.)

Migracija stanovnika po kantonima FBiH Podru�je Migracija Ukupna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

FBiH Doseljeno 10178 855 41 1372 1669 219 1145 951 214 3557 155 Odseljeno 10178 794 54 1262 1020 69 768 893 259 4919 140 Saldo 0 61 -3 110 649 150 377 58 -45 -1362 15 USK Doseljeno 794 632 0 26 45 1 29 10 1 42 8 Odseljeno 855 632 3 32 21 1 14 5 0 139 8 Saldo -61 0 -3 -6 24 0 15 5 1 -97 0 PK Doseljeno 54 3 11 23 5 0 6 2 0 2 2 Odseljeno 41 0 11 18 3 0 0 0 0 9 0 Saldo 13 3 0 5 2 0 6 2 0 -7 2 TK Doseljeno 1262 32 18 910 121 1 27 18 4 125 6 Odseljeno 1372 26 23 910 69 0 17 18 2 304 3 Saldo -110 6 -5 0 52 1 10 0 2 -179 3 ZDK Doseljeno 1020 21 3 69 507 5 179 24 4 195 16 Odseljeno 1669 45 5 121 507 1 152 70 7 746 15 Saldo -649 -24 -2 -52 0 4 24 -46 -3 -551 1 BPK Doseljeno 69 1 0 0 1 10 1 2 0 54 0 Odseljeno 219 1 0 1 5 10 3 2 0 195 2 Saldo -150 0 0 -1 -4 0 -2 0 0 -141 -2 SBK Doseljeno 768 14 0 17 152 3 412 45 3 86 36 Odseljeno 1145 29 6 27 176 1 412 83 11 339 61 Saldo -377 -15 -6 -10 -24 2 0 -38 -8 -253 -25 HNK Doseljeno 893 5 0 18 70 2 83 445 125 125 20 Odseljeno 951 10 2 18 24 2 45 445 152 245 8 Saldo -58 -5 -2 0 46 0 38 0 -27 -120 2 ZHK Doseljeno 259 0 0 2 7 0 11 152 64 11 12 Odseljeno 214 1 0 4 4 0 3 125 64 11 2 Saldo 45 -1 0 -2 3 0 8 27 0 0 10 SK Doseljeno 4919 139 9 304 746 195 339 245 11 2907 24 Odseljeno 3557 42 2 125 195 54 86 125 11 29047 10 Saldo 1362 97 7 179 551 141 253 120 0 0 14 K-10 Doseljeno 140 0 8 3 15 2 61 8 2 10 31 Odseljeno 155 8 2 6 16 0 32 20 12 24 31 Saldo -15 0 -2 -3 -1 2 25 -12 -10 -14 0

Izvor: FZS, Migracija stanovništva, SB 119, Srajevo, 2008.

76

Iz datog tabelarnog pregleda može se vidjeti, da se isti�u Sarajevski i Zeni�ko–dobojski kanton. Prvi po doseljavanju, a drugi po odseljavanju. Jedan od veoma važnih razloga za migraciju stanovništva je mogu�nost njegovog zaposlenja. Podaci o stanju zaposlenosti u FBiH za posljednje dvije godine i njihovim prosje�nim mjese�nim zaradama po kantonima dati su u narednoj tabeli.

Tabela 8/5. Stanje zaposlenosti i neto pla�e po kantonima i u FBiH

(u 2008. i 2009. godini)

Broj zaposlenih Broj nezaposlenih Udio u % nezaposlenih Neto plate u KM Kanton

i i FBiH 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

USK 34.634 32.794 36.277 38.849 104,7 118,5 685,98 738,85 PK 5.362 5.166 5.436 5.686 101,4 110,1 655,60 697,81 TK 82.993 81.882 85.711 89.250 103,3 109,0 707,10 725,82 ZDK 73.265 70.907 61.521 65.689 84,0 92,6 621,15 660,86 BPK 4.778 4.896 4.164 4.231 87,1 86,4 707,81 713,75 SBK 37.974 37.298 36.482 37.390 96,1 100,2 608,01 650,90 HNK 42.531 42.018 29.403 29.596 69,1 70,4 821,87 891,63 ZHK 13.112 14.310 8.702 9.146 66,4 63,9 616,26 702,24 SK 118.418 119.532 62.475 66.299 52,8 55,5 941,34 972,85 K-10 9.676 9.753 8.464 8.441 87,5 86,5 675,53 755,45

FBiH 422.743 418.556 338.635 354.577 80,1 84,7 751,30 792,08 Izvor: - SG/LJ FBiH 2010.

- Kantoni u brojkama 2010. - Vlastita izra�unavanja

Broj zaposlenih u FBiH se u posmatranom periodu smanjio za 4.187 (0,99%). Taj podatak nije sam po sebe velik ali je u našim prilikam i tekao zna�ajan, jer se negativni tren nastavlja na pove�anju i onako velikog broja nezaposlenih. Udio nezaposlenih u broju zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 80,1 % u 2008. godini, a 84,7% godinu dana kasnije. Po kantonima stanje nezaposlenosti je sljede�e: najmanji udio nezapolenih u broju zapolenih za 2009. godinu ima SK 55,5%, ZHK 63,9% i HNK 70,4%, a najve�u nezaposlenost ima USK 118,5%, PK 110,1i TTK 109,0%. Ako se posmatra taj podatak u posljednje dvije godine (2008-2009) vidi se da je smanjen udio 86,4%) nezaposlenih u tri kantona: ZHK (66,4 na 63,9%), SK (87,5 na 86,5%) i BPK (87,1 na 86,9%). Svi ostali kantoni i Federacija imaju pove�anje tog neželjenog pokazatelja. Prosje�ne mjese�ne pla�e u istom tom periodu iznosila je 751, odnosno 792 KM. Treba napomenuti da postoje razlike u primanjima izme�u kantona u FBiH. SK na na prvom mjestu po iznosu mjese�nih primanja u 2009. godini (972,85 KM), a naniži iznos evidentiran je u SBK (650,90 KM). Oni koji bolje poznaju prilike u društvu znaju da privredne djelatnosti imaju još niža primanja od budžetskih korisnika, nego im ovi drugi popravljaju prosjek što je društveno ne prihvatljivo. Na sljede�em grafikonu je dat prikaz broja zaposlenih i nezaposlenih po kantonima i u FBiH za 2007. godinu.

77

Zaposlenost po kantonima i u FBiH za 2007. godinu

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SK K-10 FBiH

Zaposlenih 2007. Nezaposlenih 2007.

Interesantan je i podatak o prosje�nim mjese�nim primanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine po djelatnostima iz kojeg se puno toga može vidjeti, a još više zaklju�iti. Neka za ovaj komentar sve ostalo bude stavljeno u drugi plan (uslovi rada, rizik, preferiranje, beneficije, prevoz, topli obrok, regres, godišni odmor itd.), a opservacija usredsre�ena na društveni odnos odgovornih za stvaranje ambijenta našeg društvenog razvoja. Ilustraciju tog neodgovaraju�eg, društvene neprihvatljivog stanja daje sljede�i tabelarni pregledu u kojem su prikazani podaci samo za neke djelatnosti.

Tabela 8/6. Prosje�na mjese�ne plata u FBiH za 2009. godinu po djelatnostima

Djelatnosti U KM Poljoprivreda = 100

Ukupno 792,08 137,56 Poljoprivreda, log i djelatnosti 575,74 100,00 Ribarstvo 533,01 92,58 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 591,41 102,72 Štavljenje i obrada kože 346,07 60,11 Proizvodnja hemikalija 757,96 131,65 Proizvodnja mašina i ure�aja 512,59 89,03 Proizvodnja i snabdijevanje elektri�nom energijom 1.447,07 251,34 Zra�ni prijevoz 1.451,56 252,12 Pošta i telekomunikacije 1.329,74 231,01 Finansijsko posredovanje 1.332,99 231,53 Pomo�ne djelatnosti u finansijskom posredovanju 1.469,51 255,24 Istraživanje i razvoj 855,78 148,64 Državna uprava i odbrana 1.123,52 195,14 Obrazovanje 826,60 143,57

Izvor: - SG/LJ FBiH 2010. str. 119-120. - Vlastita izra�unavanja Apsoluti i relativni podatak ove tabele pokazuje da nije stvoren ambijent za razvoj privatnih proizvodnih i uslužnih djelatnosti u FBiH, nego obrnuto. To zna�i, najve�a primanja imaju zaposleni u kompanijama gdje dominira državni kapital i zaposljeni u društvenim institucijama. Zaposleni iz tih branši �ine tre�inu svih zaposlenih sa primanjima ve�im ve�im do dva puata od prosje�nih primanja U FBiH. Finansijski sektor inozemnog privatnog kapitala tako�e koristi sve pogodnosti našeg društva jer su im to omogu�ili odgovorni iz našeg sistema.

78

Još jedan, po društveni razvoj neprihvatljiv pokazatelj je, mala primanja u obrazovanju, istraživanju i razvoju u odnosu na državnu upravu. Ako se na to još doda pokazatelj, da se broj zaposljenih u poljoprivredi 2009. godine nije pove�ao u odnosu na prethodnu godinu, a u obrazovanju se i smanjio za razliku od broja zaposlenih u državnoj upravi koji se pove�ao, onda postaje kristalno jasno da da je pravac društvenog razvoja dobar ali smjer okrenut za 180 stepeni.

Ovde dajemo još jeda važan pokazatelj za ilustraciju prilika i privrednih kretanja u FBiH, a to je ostvareni bruto društveni proizvod (BDP) iskazan u teku�im cijenama (KM i USD). U posmatranom petogodišnjem periodu (2005-2009), iskazan u doma�oj valuti, pove�ao za 39,2 indeksna poena, a kod USD za 55,6% i to sa neujedna�enim promjenama izme�u godina. Ova razlika u indeksnim poena izme�u dvije valute kod porasta BDP je nastala zbog kursnih razlika.

Tabela 8/6. Bruto doma�i proizvod FBiH, teku�e cijene

Izvor: - SG/LJ FBiH 2010., str. 150-151. - Vlastita izra�unavanja

Broj stanovnika FBiH u periodu 2005.–2009. godine se pove�ao za 25.595 ( 0,2%). U tom istom periodu, BDP po stanovniku, iskazan u KM, pove�ao se za 38,9%, a mjeren USD za 55,4%.

Bruto doma�i proizvod u FBiH (2003. – 2009.)

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

BDP u 000 KM

Bruto vrijednost proizvodnje, me�ufazna potrošnja, dodana vrijednost, porezi i subvencije se u me�usobnim odnosima mijenjaju na štetu ili korist BDP. U narednoj tabeli su dati relativni pokazatelj o tim kretanjima.

G o d i n a Federacija B i H

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Indeks

BDP u 000 KM 10.944.905 12.260.855 13.879.168 15.647.032 15.230.561 139,16

BDP u 000 USD 6.958.866 7.862.546 9.709.107 11.706593 10.826.387 155,58

Stanovništvo u 000 2.848 2.845 2.849 2.849 2.853 100,17

BDP po stanovniku u KM 3.843 4.310 4.872 5.492 5.338 138,90

BDP po stanovniku u USD 2.443 2.764 3.408 4.109 3.796 155,38

1 USD = KM 1,5728 1,5594 1,4295 1,3366 1,4068 89,44

79

Tabela 8/7. Struktura vrijednosti proizvodnje u FBiH po teku�im cijenama (2005.–2009.)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Proizvodnja (1+2) u% 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 1. Me�ufazna potrošnja 54,66 54,66 55,26 55,24 50,92 2. Dodana vrijednost 45,34 45,34 44,74 44,76 49,08 3. Bruto doma�i proizvod 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 2.1. Dodana vrijednost 81,54 79,21 79,34 81,28 83,00 2.2 Porezi minus subvencije 18,46 20,79 20,66 18,72 17,00 Izvor: - SG/LJ FBiH 2010., str. 150-151.

- Vlastita izra�unavanja Iz podataka prikazanih u tabeli se vidi da, udio me�ufazne potrošnje (troškovi poslovanja) opadaju, a dodana vrijednost raste, za razliku od pokazatelja koji je zabilježen u prethodnoj godini istraživanja. Osim toga, vidljivo je da u bruto društvenom proizvodu udio poreskih obaveza opada u korist porasta dodane vrijednosti proizvodnje. Kada se posebno posmatra struktura vrijednosti proizvodnje za sektor u kojem se nalazi poljoprivreda onda dobijamo sasvim druga�iju sliku od one date za FBiH.

Tabela 8/8. U�eš�e u bruto doma�i proizvod poljoprivrede, lova i

djelatnosti FBiH po teku�im cijenama (2002–2009)

Struktura u % 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Proizvodnja (1+2) 100 100 100 100 100 100 100 100 1. Me�ufazna potrošnja 52,03 52,66 50,73 51,97 51,63 52,16 54,54 54,30

2. Dodana vrijednost 47,97 47,34 49,27 48,03 48,37 47,84 45,46 45,70 Izvor: - SG/LJ FBiH 2010., str. 170. i 176. - FZS, SB 120, Sarajevo, 2008. - Vlastita izra�unavanja

Iz date tabele se vidi da se u istraživanom periodu u�eš�e troškova proizvodnje pove�alo za 2,27 % (sa 52,03 na 54,30 %). U istom tom razdoblju u�eš�e dodane vrijednosti proizvodnje u bruto vrijednosti proizvodnje se smanjilo za isti taj iznos (2,24 %) i to sa 47,97 na 45,70 %. To jasno pokazuje da su se uslovi privre�ivanja pogoršali za poljoprivredu, lov i njihove djelatnosti i na taj na�in doveli ovu proizvodnju u još lošiji položaj. Za razliku od nje, javna uprava i odbrana, u istom tom periodu, pove�ala je udio bruto dodane vrijednosti u vrijednost proizvodnje. Bruto dodana vrijednost (BDV) i bruto doma�i proizvod (BDP) u FBiH imaju tendenciju rasta za sve djelatnosti posmatrane zajedno u sedmogodišnjem periodu. I posebno posmatrana djelatnost poljoprivrede, lova i šumarstva kao i ribarstva, bilježe porast. Udio vrijednosti poljoprivrede, lova i šumarstva se u istraživanom periodu smanjio za 0,9 % (sa 6,92 na 6,02 %).

80

Tabela 8/9. Bruto dodana vrijednost i bruto doma�i proizvod po teku�im cijenama i djelatnostima FBiH (2003–2009)

U 000 KM Djelatnost 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Poljopri., lov i šum. 564544 640214 634065 683949 728138 812672 790762 Ribarstvo 869 1045 719 1740 2252 2556 3937 Sve djelatnosti 8152717 8710078 9221684 10069984 11482154 13218430 13131911

Usluge finasiranja 234213 260149 327611 380685 480493 -500694 -490685 BDV 7918504 8449929 8894073 9689299 11001661 12717736 12641226 Porezi-subvencije 1770359 1871511 1937194 2457039 2741397 2929296 2589335 BDP 9688863 10321440 10831267 12146338 13743058 15647032 15230561

Udio u % Poljopri., lov i šum. 6,92 7,35 6,87 6,79 6,34 6,15 6,02 Ribarstva 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,02 0,03 Sve djelatnosti 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: - SG/LJ FBiH 2010., str. 170-180. - FZS, SB 120, str. 40, Sarajevo, 2008. - Vlastita izra�unavanja

Privredni razvoj zemlje je direktno zavisan od investicijske aktivnosti koja donosi novu tehnologiju, pove�ava produktivnost i akumulaciju proizvodnje. Investicije i akumulacija su me�usobno direktno povezane, uslovljene, i bez njih nije mogu�e ostvariti privredni, a time i društveni razvoj zemlje.

Tabela 8/10. Isplate za investicije u FBiH (2003–2009)

U 000 KM G o d i n a Djelatnost

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Indeks

a) Pravne osobe 1743843 1930823 2360902 2259162 3478499 4152177 2975969 170,6

- poljopri., lov i šum. 40628 24386 37981 30201 36973 45231 50111 123,3

- ribarstvo 1031 602 1232 646 605 1356 388 37,6

- ostale pravne osobe 1702184 1905835 2321689 2228315 3440921 4105590 2925470 171,9

b) Poljo. gazdinstva 32553 40982 36035 38300 48840 55721 60315 185,2

Sveukupno (a + b) 1776396 1971805 2377247 2297462 3527339 4207898 3036284 170,9

Udio djelatnosti u %

a) Pravne osobe 98,2 97,9 98,5 98,3 98,6 98,7 98,0

- poljopri., lov i šum. 2,3 1,2 1,6 1,3 1,0 1,1 1,7

- ribarstvo 0,1 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0

- ostale pravne osobe 95,8 96,6 96,8 97,0 97,6 97,6 96,3

b) Poljo. gazdinstva 1,8 2,1 1,5 1.7 1,4 1,3 2,0

Sveukupno (a + b) 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: - SG/LJ FBiH 2010., str. 170-180. - FZS, SB 120, str. 40, Sarajevo, 2008. - Vlastita izra�unavanja

Prema izvršenim isplatama za investicije, u periodu 2003.–2009. godina, ukupna masa sredstava se pove�ala za 70,9%. Pravne osobe su zabilježile manji porast za 0,3% od ukupnog prosjeka. U tom istom periodu, poljoprivreda, lov i šumarstvo su imali pove�anje od svega 23,3%, apoljoprivredna gazdinstva su ostvarila pove�anje od 85,2%. Udio djelatnosti u isplatama za investicije smanjen je za pravne osobe poljoprivrede, lova i šumarstva za 0,6% (sa 2,3 na 1,7%), a za poljoprivredna gazdinstva pove�an za 02% ( sa 1,8 na 2,0%) u svim isplatama.

81

Prema osnovnim izvorima finansiranja isplata za investicije za tri posmatrane godine (2005., 2007. i 2009.) iznijeti su podaci za pravne osobe, fizi�ka lica i ukupno. Statistika prati šest najvažnijih izvora finansijskih sredstava koji su prikazani u tabeli.

Tabela 8/11. U�eš�e isplata za investicije po osnovnim izvorima finansiranja

2005., 2007. i 2009. godine u FBiH (organizacioni princip)

P r a v n e o s o b e Izvori finansiranja

Svega Polj. lov i šumar.

Ribar- stvo Ostale

Poljop. gazdin. Ukupno

U 2005. godini Sopstveni 58,7 70,4 36,7 58,5 53,1 58,6 Udružena sredstva 3,4 1,9 - 3,4 - 3,3 Finansijski krediti 24,5 9,3 17,9 24,7 40,0 24,7 Finansijski lizing 5,0 1,5 - 5,1 - 4,9 Fondovi i budžet 3,0 6,0 - 3,0 - 3,0 Iz ostalih izvora 5,4 10,9 45,4 5,3 6,9 5,5 U k u p n o 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 U 2007. godini Sopstveni 49,0 55,0 60,9 48,9 46,1 49,0 Udružena sredstva 3,7 1,0 0,6 3,7 - 3,6 Finansijski krediti 30,8 20,5 24,7 30,9 49,7 31,1 Finansijski lizing 6,3 6,6 8,6 6,3 - 6,3 Fondovi i budžet 6,7 2,9 4,7 6,7 - 6,5 Iz ostalih izvora 3,5 14,0 0,5 3,4 4,2 3,5 U k u p n o 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 U 2009. godini Sopstveni 62,8 71,9 25,5 62,5 55,3 62,6 Udružena sredstva 4,0 7,4 0,0 4,0 0,0 3,9 Finansijski krediti 20,2 13,5 70,4 20,4 41,1 20,7 Finansijski lizing 4,0 1,1 3,6 4,0 0,0 4,0 Fondovi i budžet 2,5 1,4 0,0 2,5 0,0 2,4 Iz ostalih izvora 6,5 4,7 0,5 6,6 3,6 6,4 U k u p n o 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: - SG/LJ FBiH 2007. str. 102-103. - FZS, SB120, Sarajevo, 2008. - Vlastita izra�unavanja

Iz datih podataka u tabeli se vidi da je najve�i udio u ukupno ispla�enim investicijama imaju sopstvena sredstva (vlastito u�eš�e) i to u 2009. godini 62,8%. U istoj toj godini poljoprivreda, lov i šumarstvo je imala iz sopstvenih izvora 71,9%, a ribarstvo svega 25,5%. Poljoprivredna gazdinstva su finansirala investicije u 2009. godini iz vlastitih sredstava sa 55.3%. Finansijski krediti, kao drugi po udjelu izvor sredstava u ukupnim investicijama pravnih lica FBiH, u�estvovali su sa 20,2%%, kod poljoprivrede lova i šumarstva 13,5%, ribarstva 70,4%., a kod poljoprivrednih gazdinstva 41,1%. Pravna lica su još, pored ostvarila sredstva za investicije, iz sredstava udruživanja, lizinga, fondova i budžeta, a gazdinstva nisu imala mogu�nost za njihovo korištenje.

82

Izvori finansiranja pravnih lica i poljoprivrednih gazdinstava u FBiH u 2005., 2007. i 2009. god. 2005.

Udružena sredstva

3%

Finansijski krediti25%

Finansijski lizing5%

Fondovi i budžet

3%

Iz ostalih izvora5%

Sopstveni59%

2005.

Sopstveni53%


Iz ostalih izvora7%

2007.

Sopstveni48%

Iz ostalih izvora4%

Fondovi i budžet

7%Finansijski lizing6%

Finansijski krediti31% Udružena

sredstva4%

2007.

Sopstveni46%


Iz ostalih izvora4%

2009.

Iz ostalih izvora7%

Fondovi i budžet

3%Finansijski lizing4%


Udružena sredstva

4%

Sopstveni62%

2009.

Sopstveni55%


Iz ostalih izvora4%

Sa društvenog stanovišta pravi se odre�ena neravnopravnost izme�u djelatnosti kada nisu odre�eni izvori finansijskih sredstava svima pod istim ili gotovo istim uslovima. U konkretnom slu�aju, radi se o poljoprivrednoj proizvodnji privatnih gazdinstava. Ako se na to doda da su u našoj zemlji komercijalne kamate izuzetno visoke (8-12%), oko �etiri puta ve�e nego što su u zemljama razvijenog svijeta za tu proizvodnju, nerealna su o�ekivanja da ona bude konkurentna proizvodnji sa zna�ajnim povoljnostima koje postoje u razvijenim zemljama. Isto tako, gazdinstva nemaju vlastitih sredstava da finansiraju investicije sa vlastitim u�eš�em od najmanje 50%. Ako se pogledaju ostvarene investicije po tehni�koj strukturi za poljoprivredna gazdinstva, nema troškova prijenosa vlasništva zemljišta, što jasno ukazuje da se ono ne kupuje za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno za okrupnjavanje posjeda gazdinstava. Sve dok imamo tako visok udio komercijalnih kredita u poljoprivrednoj proizvodnji i nedostatak investicionih isplata za kupovinu zemljišta namijenjenog poljoprivrednoj proizvodnji, nema nagovještaja da �e se nešto zna�ajnije pozitivno dešavati u toj privrednoj grani.

83

Prehrambena industrija u FBiH najve�i dio sirovina i materijala nabavlja iz uvoza jer su: a) po cijenama naj�eš�e povoljnije i b) ne proizvode se u našoj zemlji u traženim koli�inama, iako za neke od njih imamo resurse i odre�ene uslove. To zna�i, da naša prehrambena i druge industrije, koje se bave preradom sirovina dobijenih iz poljoprivredne proizvodnje, uglavnom rade na preradi sirovina iz uvoza. Nije naodmet napomenuti i ukazati, da je obaveza naše zemlje da od potrebnih koli�ina goriva u dogledno vrijeme proizvodi 20% biodizela. I drugi iskazani podaci nas upozoravaju i traže da svoje neiskorištene prirodne i ljudske resurse angažujemo i na taj na�in damo svoj doprinos razvoju zemlje u kojoj živimo. Oskudnim vlastitim sredstvima i uzetim me�unarodnim kreditima, kako sa sada radi, pomažemo razvoj drugih zemalja. Naš dosadašnji pristup tom problemu ne daje sliku da �inimo ono što možemo sami da uradimo.

Tabela 8/12. Utrošak sirovina i materijala u prera�iva�koj industriji prema porijeklu (2005-2009)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Sirovine i

materijali Ukupno Iz uvoza Ukupno Iz

uvoza Ukupno Iz uvoza Ukupno Iz uvoza Ukupno Iz

uvoza Proizvodnja hrane i pi�a Pšenica, t 136811 136811 145275 101811 151978 142690 155382 152562 174005 173650 Brašno, t 28543 14848 24235 8717 30036 2306 27385 2885 26133 3074 Svježe povr�e, t 5509 180 9219 603 11174 803 4364 - 3643 922 Svježe vo�e, t 4947 640 1993 - 4191 9 4336 - 3330 216 Sv. mlijeko, hl 745144 - 876649 - 932074 - 1247936 5281 1269749 22996 Svježe meso, t 20921 7802 15024 3272 14017 4785 17068 6353 20886 11214 Še�er, t 15860 15860 15723 15723 17838 17838 18870 18870 19200 19200 Slad, t 7964 7964 8364 8364 8989 8989 8922 8922 7990 7990 Prerada duhana Sir.duhan,t 700 - 1010 - 1290 - 894 222 774 19 Fer.duhan, t 3567 3381 3685 3538 3819 3238 4119 3298 4733 2568 Prerada kože Siro. koža u t 5299 1838 6779 1923 5478 1476 4339 1307 6821 3063 Štavlj. gove�a koža 000 m2 213 213 235 232 53 51 61 59 22 18

Proizvodnja hrane i pi�a u% Pšenica, t 100,0 70,1 93,9 98,2 99,8 Brašno, t 52,0 36,0 7,7 10,5 11,8 Svježe povr�e, t 3,3 6,5 7,2 - 25,3 Svježe vo�e, t 12,9 - 0,2 - 6,5 Sv. mlijeko, hl - - - 0,4 1,8 Svježe meso, t 37,3 21,8 34,1 37,2 53,7 Še�er, t 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Slad, t 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Prerada duhana u% Sir.duhan,t - - - 24,8 2,5 Fer.duhan, t 94,8 96,0 84,8 80,1 54,3 Prerada kože u % Sir. koža, t 34,7 28,4 26,9 30,1 44,9 Štavlj. gove�a koža 000 m2 100,0 98,7 96,2 96,7 81,8

Izvor: - SG/LJ FBiH 2010., str.233. - FZS, SB121, Sarajevo, 2009. - Vlastita izra�unavanja

Podaci u ovoj tabeli pokazuju da je udio sirovina poljoprivredne proizvodnje iz uvoza za našu prera�iva�ku industriju izuzetno velik, kod nekih i cjelokupan. Predstavljeni podaci obezbje�uju informaciju da se prosje�no, u posmatranom periodu o pet godina, preradi 152.690 t pšenice i to iz uvozi 141.505 t pšenice (92,7%) i 11.186 t iz doma�e proizvodnje (7,3%). Godišnje prosje�ne potrebe prera�iva�ke industrije za brašnom iznose 27.266 t, a podmiruje se iz uvoza sa 6.366 t (23,3%) i iz doma�e proizvodnje 20.900 t (76,7%). Kada pšenicu prera�unamo u brašno, onda sve zajedno prera�iva�ka

84

industrija se snabdijeva iz uvoza 81,2%, a iz doma�e proizvodnje 18,8%. To zna�i da ova industrija nema ni jednu petinu ove sirovine iz doma�e proizvodnje. Pored pšenice i brašna, poseban komentara zavre�uje snabdijevanje ove industrije sa svježim mesom. Prema raspoloživim statisti�kim podacima, prera�iva�ka industrija, u posmatranom periodu, godišnje preradi 17.583 t svježeg mesa od �ega je 6.685 t iz uvoza (38%), a iz doma�r prozvodnje 10.898 t (62%). Ako se napravi gruba ra�unica na osnovu pretpostavke da kg mesa ima 30 puta ve�u cijenu od kg pšenice, onda so dobija podatak da, uvezeno meso od 6.685 t je evivalent uvozu pšenice od 200.550 t (6.685 t mesa x 30). To zna�i da u spoljnotrgovinskom bilansu, uvezena koli�ina mesa je ve�a od uvezene koli�ine pšenice za 42%. E ovaj podatak mnogo govori o našim slabostima. Ako i nemamo mogu�nost za podmirivanje svoji potreba u proizvodnji pšenice, to se ne može kazati za proizvodnju mesa. Federacija BiH je dominantno brdsko planinsko podru�je povoljno za sto�arsku proizvodnju. Uz ovaj podatak se zajedno može uzeti i komentar o preradi kože. Prethodna tabela priakazuje stanje utroška ostalim sirovina i materijala u prera�iva�koj industriji (ukupno i iz uvoza).

Utrošak pšenice, brašna, mesa i mlijeka u prera�iva�koj industriji prema porijeklu

Pšenica (t)

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

200000

Ukupno Iz uvoza Ukupno Iz uvoza Ukupno Iz uvoza Ukupno Iz uvoza Ukupno Iz uvoza

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Brašno (t)

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000


2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Svježe meso (t)

0

5000

10000

15000

20000

25000


2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Svježe mlijeko (hl)

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1400000


2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

U sljede�oj tabeli su dati i podaci o proizvodnji odabranih prehrambenih i drugih proizvoda instalisanih kapaciteta prehrambene i druge industrije koje se bave preradom sirovina dobijenih iz primarne poljoprivredne proizvodnje.

85

Tabela 8/13. Proizvodnja odabranih industrijskih proizvoda

G o d i n a Industrijska proizvodnja Jed.

mjere 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Proizvodnja hrane i pi�a Preni�no brašno t 107.055 100.989 106.923 122.629 130.069 133.161 Hljeb t 36.835 36.594 32.986 34.235 38.826 29.534 Tjestenina t 3.436 1.964 1.324 1.177 1.227 1.516 Vo�ni sokovi hl 79.147 86.587 62.011 82.597 69.029 46.436 Marmelade i džemovi t 3.501 2.436 2.330 3.078 1.994 1.374 Konzervirano povr�e t 4.817 5.282 8.319 5.386 3.657 3.495 Svježe meso svih vrsta t 7.428 5.235 2.928 6.540 7.485 6.230 Suhomesnati proizvodi t 581 695 554 1.031 1.417 1.342 Kobasi�arski proizvodi t 7.057 9.521 10.608 13.359 16.798 17.711 Mlijeko hl 411.217 537.118 62.835 64.721 79.936 80.154 Mlijeko u prahu t 539 249 340 411 291 3 Maslac t 346 265 387 307 512 432 Sirevi t 1.222 1.215 1.635 1.952 2.569 2.794 Piva hl 643.850 662.427 718.619 751.437 747.600 642.483 Prirodna vina hl 66.620 49848 23.480 42.375 42.174 32.290 Sto�na hrana t 20.971 23.549 25.118 30.783 39.806 41.135 Proizvodnja duhanskih proizvoda Fermentisani duhan t 1.597 1.073 1.207 1.054 2.663 2.099

Cigarete mil. kom 4.293 4.023 4.537 4.372 2.663 2.099

Proizvodnja tekstila Vuneno predivo t 439 374 389 23 398 60

Izvor: - SG/LJ FBiH, 2006. str. 116. - SG/LJ FBiH, 2008. str. 114. - SG/LJ FBiH 2010., str.230

Komparacijom podataka iz tabela o proizvodnji odabranih industrijskih proizvoda i o utrošku sirovina i materijala u prera�iva�koj industriji uz primjenu tehnoloških normativa i standarda vjerovatno bi se došlo do nešto druga�ijih podataka. Korištena tehnologija, kvalitet materijala i sirovina, motivisanost radnika, nivo organizovanosti i kontrole mogu nas upu�ivati na zaklju�ak, da ima prostora za ostvarivanje još bolih rezultata od iskazanih. Savremena poljoprivreda je u velikoj mjeri zavisna od kapitala. Intenzivna proizvodnja traži kvalitetne repromaterijale, ure�eno zemljište, sistem navodnjavanja, savremenu opremu, mehanizaciju, objekte, razvijenu infrastrukturu povezanu sa prehrambenom i drugom prera�iva�kom industijom. Nema konkurentne proizvodnje bez zna�ajnih kapitalnih ulaganja, a poljoprivrednici u FBiH manjkaju ta sredstava. Novac može sti�i iz doma�ih izvora (vlastita sredstva i uglavnom iz komercijalnih banaka) i stranih ulaganja. Doma�i kreditni izvori su uglavnom komercijalne poslovne banke, za poljoprivredu pa i druge djelatnosti, imaju nepovoljnim uslovima jer daju: kratak grejs i period otplate duga, visoke kamate, ograni�ene iznose sredstava, hipoteka i komplikovane procedure. Mikro kreditne organizacije za poljoprivredu imaju mjese�nu cijenu kapitala kakva je u razvijenim zemljama na godišnjem nivou. Osnovana je razvojna banka u FBiH i u�injen zna�ajan napredak, ali poljoprivreda još nema ni približan tretman kakav ima u razvijenim zemljama koje kreiraju tržišne uslove.

86

Resorno ministarstvo u Federaciji �ini sa svoje strane pozitivne pomake vrijedne pažnje, ali je to još uvije nedovoljno da se ovakva poljoprivredna proizvodnja podigne na neophodni nivo i obezbijedi kontinuitet u mjerama i pozitivnim propisima. Iz sredstava podsticaja subvencioniraju se kamate, daju sredstva za kapitalna ulaganja, ruralni razvoj, sklapaju aranžmani sa Razvojnom bankom Federacije o davanju kredita pod povoljnojim uslovima i dr., ali još uvijek to ne zadovoljva potrebe. Vlada i ostali organi Federacije ne daju poljoprivredi onaj zna�aj koji joj objektivno pripada. Porast cijena energije predstavlja za poljoprivredu još jedan dodatni problem, jer je proizvodnja hrane veliki potroša� goriva. Promjena cijena i ostalih inputa u zadnje vrijeme uti�u na stabilnost proizvodnje i njenu konkurentnost. Taj porast cijena povla�i za sobom inflaciju koja na godišnjem nivou iznosi 9,9% (juni 2007.- juni 2008. godine).27 Monetarna politika u BiH i njena finansijska stabilnost, a time i u Federaciji, vezana je za Centralnu banku BiH (1997. godine). Njom je upravljao valutni odbor (currency board) i inflacija im predstavlja vrlo ozbiljan problem. Pove�anje budžetskih prihoda nije iskorišteno za razvoj zemlje nego u pove�anje potrošnje (administracije, pla�a) bez skorijeg izgleda da se to svede na podnošljivu i u razvijenom svijetu uobi�ajenu praksu. Privatizacija sektora nija ura�ena i Zakon o restituciji imovine nije donešen. Ono što je ura�eno vezano sa primarnom poljoprivrednom proizvodnjom nije dalo o�ekivane efekte. Bivši agroidustrijski komleksi su devastrani, svakim danom dolaze u još gore stanje i imaju male izglede da uspješno budu privatizirani. U bivšim zemljoradni�kim zadrugama nije riješeno pitanje vlasništva i mali su izgledi da bude skoro ura�eno. Bez njih kao najboljeg, u svijetu dokazanog, organizacionog oblika nije realno o�ekivati razvoj usitnjenog posjeda i imati organizovanu poljoprivrednu proizvodnju, bar u tom segmentu spremnu za utakmicu na otvorenom tržištu. Usitnjavanje posjeda se nastavlja što predstavlja poseban problem, suprotan procesima koji se odvijaju u razvijenim zemljama. 8.5. Podsticaji za poljoprivredu u FBiH Federacija BiH je u poratnom periodu u�inila zna�ajne napore da se stvori povoljniji društveni i privredni ambijent. No, te promjene nije mogu�e uraditi u kratkom vremenu i tražiti odre�ena rješenja na nivou entiteta i BiH kao na primjer: a) na upotpunjavanju i harmoniziciji propisa, b) uvo�enju odgovaraju�ih ekonomskih i drugih mjera i aktivnosti radi stvaranja uslova u kojima bi sve raspoložive snage i resurse skladno uklju�ili, formiranje odgovaraju�ih institucija i službi, obrazovanje i organizovanje proizvo�a�a itd., sve do promjene dosadašnjeg mišljenja o selu i seljaku. To je proces koji traži i novac i vrijeme. Ura�eni pozitivni pomaci, hvale vrijedni, su od strane resornog Ministarstva, a i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kod stvaranja boljih uvjeta za robne poljoprivredne proizvo�a�e28. Finansijska izdvajanja za „Podršku poljoprivredi“ su najvažnija, jer predstavljaju prekretnicu društvenog odnosa prema toj djelatnosti. Ta izdvajanja predstavljaju glavnu polugu za promjenu drušvenih odnosa u privrednom sistemu zemlje i motivisanosti gazdinstava za primarnom proizvodnjom. Podaci o izdvojenim sredstvima

27 Agencija za statistiku BiH. 28 Postoje�im zakonom o razvoju poljoprivrede je predvi�eno da se iz Budžeta FBiH izdvaja 3% za njen razvoj. Usvojena Srednjoro�na strategija razvoja poljoprivrednog sektora predvi�a da se iz Budžeta Federacije izdvaja 6% što je zna�ajan pomak vrijedan pažnje. Osim toga, tu je i prvi cjeloviti strateški dokument o razvoju sektora, s predvi�enim najvažnijim projektima, od kojih su neki i pokrenuti.

87

iz Budžeta FBiH za razvoj poljoprivrede u prethodnih pet godina prikazani su u sljede�oj tabeli.

Tabele 8/14. Podsticaji za poljoprivredu utvr�eni Budžetom FBiH (2005–2010)

Godišnje u 000 KM Udio u % Namjena sredstava

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Biljna proizvodnja 9578 9951 5490 4720 6066 34,2 26,4 10,4 9,5 9,3

Animalna proizvodnja 14891 18007 22930 21137 28413 53,2 47,8 43,5 42,3 43,7

Kapitalna ulaganja 1672 3354 12627 18361 10411 6,0 8,9 24,0 36,7 16,0

Regresiranje kamata 440 672 1500 1620 1000 1,6 1,8 2,9 3,3 1,6

Podrška stru�n. institutima 580 150 1150 490 550 2,0 0,4 2,2 1,0 0,8

Participacije i prezentacije 250 - - - - 0,9 - - - -

Uvo�. novih tehnonologija - - - - - - - - - -

Stru�ni projekti - 1220 1010 939 745 - 3,3 1,8 1,9 1,2

Ruralni razvoj - 3386 6512 1537 5950 - 9,0 12,4 3,1 9,1

Organizo. proizvodnje - 150 - - - - 0,4 - - -

Sufinan. osiguranja - - 500 100 200 - - 1,0 - 0,3

Rezerve 589 760 931 1096 11665 2,1 2,0 1,8 2,2 18,0

S v e g a 28000 37650 52650 50000 65000 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor: Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 20/06.

Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 34/07. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 13/08. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 11/09 i 33 /09. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 7 /10 i 17/10. Vlastita izra�unavanja

Najve�i iznos sredstava iz podsticaja za 2010. godinu je namijenjen animalnoj proizvodnji (43,7%), pa onda kapitalnim ulaganjima (16%), biljnoj proizvodnji (9,3%) i ruralnom razvoju (9,1%). Sto�arstvo je u FBiH povuklo 4,7 puta više novca od biljne proizvodnje.29 U periodu od pet posmatranih godina, finansijska sredstva za razvoj poljoprivrede u FBiH su pove�ana za 2,3 puta. Pove�anje sredstava je omogu�ilo oboga�ivanje liste namjene podsticaja što se jasno vidi iz pore�enja po godinama30.To je izuzetno važan pomak u izdvajanjima ali treba o�ekivati nastavak takvog pristupa i to iz najmanje tri razloga:

1. dolazak ljudi koji vra�aju zna�aj poljoprivredi i dostojanstvo poljoprivredniku, 2. da se umjesto dosadašnjih izdvajanja od 3% iz Budžeta FBiH izdvaja 6% jer je

tako odre�eno i usvojeno Strategijom razvoja sektora, i 3. promjene iznosa Budžeta Federacije donose nestabilnost jer on nema kontinuiran i

izvjestan rast.

29 Odgovor o odnosu raspodjele sredstava i njihovim efektima može se o�ekivati iz stru�nog projekta: Poljoprivredna politika i njen budu�i uticaj na razvoj sektora hrane u FBiH. 30 Nerazvijena poljoprivredna proizvodnja zahtijeva još znatno više sredstava za podsticaje, jer to nije ra�eno kontinuirano, pa da na taj na�in nadoknadi ono što je propušteno i što druge zemlje, koje iole drže do tog sektora, izdvajaju višestruko ve�i iznos po proizvodnoj jedinici od FBiH.

88

Podsticaji za animalnu, biljnu proizvodnju i kapitalna ulaganja u FBIH (2006–2010., u 000 KM)

9578 9951

54904720

14891

18007

2293021137

28413

16723354

12627

18361

10411

6066

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Biljna proizvodnja Animalna proizvodnja Kapitalna ulaganja Kada je rije� o podrškama poljoprivredi, korisno je uraditi usporedbu izme�u bruto dodane vrijednosti (BDV) i sredstava dobijenih u obliku subvencija u EU nekih karakteristi�nih njenih �lanica i Federacije Bosne i Hercegovine. Podaci o tim odnosima dati su u narednoj tabeli.

Tabela 8/15. Bruto dodana vrijednost poljoprivrede i subvencije u EU i FBiH

BDV po teku�im cijenama Ukupne subvencije Udio subvencija

u BDV EU ili zemlja 2000. 2007. 2000. 2007. 2000. 2007.

EU-15 u milionima eura 116401,5 123550,7 38121,3 44775,8 32,8 36,2 EU-27 u milionima eura 131213,5 143357,4 39270,6 51583,6 29,9 36,0 FI u milionima eura 669,7 702,2 1967,3 2140,2 293,8 304,7 IE u milionima eura 1616,7 1932,6 1929,8 1929,1 119,4 99,8 SE u milionima eura 1093,5 1323,0 881,9 1050,2 80,6 79,4 UK u milionima eura 7147,4 8119,8 4083,0 4330,0 57,1 53,3 DE u milionima eura 13570,7 14564,5 5600,7 6445,0 41,3 44,2 CZ u milionima eura 831,4 1067,9 170,1 844,3 20,5 79,1 RO u milionima eura 4121,3 5822,3 228,3 790,6 5,5 13,6 BG u milionima eura 1634,1 1242,9 5,4 222,8 0,3 17,9

2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. FBiH u 000 KM 645309 679524 37650 52650 5,8 7,7

Izvor: Eurostat 2008, Ekonomski ra�uni za poljoprivredu FZS, SB 135 Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 13/08.

Vlastita izra�unavanja Prikazani podaci pokazuju da subvencije �ine 36% bruto dodane vrijednosti poljoprivrede EU u 2007. godini. Isti taj podatak po zemljama �lanicama je veoma neujedna�en, od Finske gdje su subvencije tri puta ve�e od BDV do Rumunije u kojoj u�estvuju sa 13,6%. Treba napomenuti da su nove �lanice razli�ito iskoristile sredstva podsticaja. �eška je za sedam godina popravila taj odnos sa 20 na 79%, Rumunija sa 5,5 na 13,6% i Bugarska sa 0,3 na zna�ajnih 17,9%. U 2007. godini FBiH je imala 37,6 miliona KM subvencija na 645,3 miliona bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, lova i pripadaju�ih uslužnih djelatnosti, što predstavlja udio od 5,8%. Isti ovaj pokazatelj godinu dana kasnije iznosi 7,7%. Godišnji pomak od

89

oko 2% je napredak koji nagovještava bolje dane, ali ne i dovoljan da ohrabri proizvo�a�e. Ovaj tempo porasta traži najmanje 15 godina da se postigne odnos koji EU-27 je imala 2007. godine. No, predstoje�i integracioni procesi i pristup fondovima �e to vrijeme skratiti i ranije od date vremenske distance uspostaviti potrebne odnose BDV i subvencija.

Tabela 8/16. Odobrena sredstva podsticaja za „poljoprivredu“ Budžetom FBiH u 2010. godini

Namjena ulaganja Udio u %

1.Proizvodnja 62,69 1.1. Animalna 51,66 1.2. Biljna 11,03 2. Investicije 21,11 3. Stru�ni prijekti 1,54 4. Ruralni razvoj 9,63 5. Ostalo 5,03 S v e g a 100,00

Radi dokumentovanosti podrške poljoprivrednoj proizvodnji, u narednoj tabeli se daje više podataka sa apsolutnim i relativnim pokazateljima za FBiH u 2008. godini.

Tabela 8/17. Detaljni podaci o podsticajima u 2010. godini za animalnu i biljnu proizvodnju

Namjena isplate Planirano U % A) ANIMALNA PROIZVODNJA I PROIZVODNJA RIBE

Kravlje mlijeko (IV kvartal 2009. i dva kvartala 2010) 10 800 000 19,64 Isplata po odluci o gar. cijenama kra. ml. za III kvarata 1 836 722 3,34 Ov�ije i kozje (IV kvartal 2009. i tri kvartala 2008.) 180 000 0,33 Sistem krava tele 600 000 1,09 Tov junadi 2 250 000 4,09 Tov junadi završen u 2009. 300 000 0,55 Tov svinja 1 815 000 3,30 Tov svinja - ciklus 2009. 312 000 0,57 Uzgoj priplodnih junica 2 756 250 5,01 Uzgoj priplodnih ovaca i koza 138 000 0,26 Osnovno stado ovaca i koza 4 500 000 8,18 Uzgoj priplodnih nazimica 120 000 0,22 Gržanje p�elinjeg društva 1 500 000 2,83 Uzgoj 18-mjese�nih pilenki 360 000 0,86 Uzgoj pilenki teških roditeljskih linija 385 000 0,70 Uzgoj pilenki lakih roditeljskih linija 23 000 0,04 Uzgoj ribe 675 000 1,22 S v e g a 28 413 022 51,66 B) BILJNA PROIZVODNJA Proizvodnja hljebnih žita 1 680 000 3,05 Proizvodnja hljebnih žita iz 2009. 66 000 0,12 Proizvodnja uljarica (uljana repica, soja, suncokret) 500 000 0,91 Sirovi duhan u listu (Virginia I-IV klasa) 340 000 0,62 Sirovi duhan u listu ( berley I-IV klasa) 375 000 0,68 Sirovi duhan u listu (hercegova�ki ravnjak) 200 000 0,65 Povr�e za svježe korišt.: krastavac, paprika, paradajz i patlidžan 365 000 0,66

90

Povr�e za indust. preradu: kornišoni, paradajz, paprika i patlidžan 475000 0,74

Proizvodnja heljde, ljekovitog i aromatskog bilja 283 000 0,51 Proizvodnja sjemenskog krompira 500 000 0,91 Vo�njaci zasnovani u jesen 2007. 433 400 0,82 Deklarisane sadnice košti�avog i jabu�astog vo�a 300 000 0,55 Deklarisane sadnice košti�avog i jabu�astog vo�a iz 2009. g. 210 000 0,38 Deklarisane sadnice jagodastog vo�a 78 000 0,14 Deklarisane sadnice jagodastog vo�a iz 2009. g. 85 000 0,15 Deklarisane sadnice bor., brus., ribizle i og. 50 000 0,09 Deklarisane sadnice bor., brus., ribizle i og. 25 000 0,05 Deklarisane sadnice vinove loze 90 000 0,16 Deklarisane sadnice vinove loze iz 2009. g. 54 000 0,10 Kontjnerske presadnice povr�a i ljekovitog bilja 150 000 0,7 5 Ozime krmne kulture iz 2007. 36 896 0,07 S v e g a 6 066 000 11,03 C) Investicioni projekti 2 000 000 3,64 D) Regrasiranja kamata 1 000 000 1,82 E) Sufinansiranje osiguranja 200 000 0,36 F) Stru�ni projekti 745 000 1,35 G) Strategija 100 000 0,18 H) Ruralni razvoj 5 300 000 9,63 G) Rezerve – ostale potrebe 2 765 500 5,03 S v e u k u p n o (A-G) 55 000 000 100,00

Izvor: Odluka, Službene novine FBiH, br /10, str. 23-26. Vlastita izra�unavanja

Planom je predvi�eno da se proizvodnji da 28.420.400 KM. Kod animalne proizvodnje najve�i iznos je dat za proizvodnju kravljeg mlijeka i za pokri�e troškova poskupljenja sto�ne hrane. Za vrijeme istraživanja koje obuhvata ovaj projekat, u narednoj tabeli su dati podaci o namjeni, uslovima i iznosu podrške u FBiH.

Tabela 8/18. Nov�ane podrške primarnoj poljoprivrednoj

proizvodnji u FBiH, za 2010. godinu U 2010. godini Namjena podrške

Uslov Iznos ANIMALNA PROIZVODNJA

Proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka

Isporu�eno regist. Otkupljiva�u najmanje 1.500 l sa 3,5% mm 0,16 KM/l

Ov�ije i kozje mllijeko Isporu�eno 400 l sa 5%, odnosno 600 l sa 3,5% mm 0,33 KM/l

Sistem krava tele najmanje 15 krava i bika �iste pasmine 400 KM/grlo

Tov junadi Da utovi najmanje 5 junadi, ulazana težina do 210 kg, izlaz450-500 kg 300 KM/grlu

Tov svinja Utovi najmanje 30 gla i tov traje najmanje 80 dana, izlaz 90 kg 55 KM/grlu

Priplodne junice Uzgoji najmanje 2 junice 450 KM/grlu

Priplodne ovce i koze Ima najmanje 50 grla ovaca, 25 koza, najviše 300 ovaca, odosno 200 koza 15 KM/grlu

Priplodne nazimice Uzgoji najmanje 2 nazimice 100 KM/grlu

Pilenke t. linije Najmanje 10 000 pilenki 2,50 KM/kljunu

Pilenke l. linije Najmanje 10 000 pilenki 2,00 KM/kljunu Uzgo 18-to sedmi�nih pilenke Najmanje 5 000 pilenki 0,40 KM/kljunu

P�elinja društva Najmanje 30 p�elinjih društava 10 KM/p�el. društvu

91

Uzgoj konz.ribe Morske, slatkovodne ribe 0,75 0,45 KM/kg

BILJNA ROIZVODNJA

Hljebna žita Proizvede najmanje 1 ha, 4 t i preda otkupljiva�u 0,12KM/kg

Proizvodnja uljarica Proizvede najmanje 1 ha, 2 t i preda otkupljiva�u 0,20 KM/kg

Sirovi duhan u listu (virdžinija i berlej)

Proizvede najmanje 3 t i preda otkupljiva�u 1,70 KM/kg

Sirovi duhan u listu (hercegova�ki ravnjak)

Proizvede najmanje 3 t i preda otkupljiva�u 1,50 KM/kg

Povr�e za potrošnju u svježem stanju Najmanje 2 t (krastavac, paradajz, paprika, patlidžan i salata) 0,10 KM/kg

Povr�e za industrijsku preradu Najmanje 2 t (krastavac, paradajz, paprika, patlidžan i salata) 0,10 KM/kg

Heljda, ljekovito i aromatsko bilje Najmanje 0,3 ha 500 KM/ha

Sjemenskog krompira Najmanje 5 ha, 2500 KM/ha Sjemenske pšenice Najmanje 5 ha 750 KM/ha

Deklarisane sadnice košti�avog vo�a Zasnovani u jesen 2009. košti�avoj i jabu�astog vo�a. 0,50KM/kom.

Deklarisane sadnice jagodastog vo�a (jagoda, malina, kupina) U skladu sa Zakonom 0,15 KM/kom.

Deklarisane sadnice jagodastog vo�a (jagoda, malina, kupina) U skladu sa Zakonom 0,15 KM/kom.

Sadnice jagodastog vo�a (malina, kupina) U skladu sa Zakonom za 2009. g. 0,10 KM/kom.

Sadnice jagodastog vo�a (borovnica, brusnica, ribizla i ogrozd) U skladu sa Zakonom 0,50 KM/kom.

Sadnice vinove loze I klase, najmanje. 0,30 KM/kom.

Kontejnerske presadnice povr�a i ljekovitog bilja Najmanje 50000 kom. 0,01 KM/kom

Izvor: Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 7/10. Podaci o planiranoj raspodjeli sredstava za podrške u FBiH u 2008. godini po kantonima prikazani su u narednoj tabeli.

Tabela 8/19. Raspodjela sredstava podrške po oblastima proizvodnje

i kantonima FBiH u 2008. godini

Proizvodnja Ostalo Ukupno Kanton Iznos U % Iznos U % Iznos U %

USK 5273676 23,91 238031 4,2 5511707 19,88 PK 1506128 6,83 789629 13,95 2295757 8,28 TK 4380248 19,86 1410387 24,91 5790635 20,89 ZDK 2143336 9,72 458264 8,1 2601600 9,39 BPK 149276 0,68 121240 2,14 270516 0,98 SBK 1809136 8,2 332575 5,87 2141711 7,73 HNK 1597476 7,24 1453211 25,67 3050687 11,01 ZHK 728556 3,3 538350 9,51 1266906 4,57 KS 1058300 4,8 192938 3,41 1251238 4,51 K-10 3411068 15,46 126295 2,23 3537363 12,76 Svega 22057200 100 5660920 100 27718120 100 U % 79,58 - 20,42 - 100

Izvor: Odluka, Sl.novine FBiH, br 13/08, str. 47 Vlastita izra�unavanja

92

Iznijeti podaci pokazuju da je oko 80% finansijskih sredstava iz podsticaja dato proizvodnji, a za sve ostale namjene 20%. Za proizvodnju od federalnih sredstava najviše je povukao USK 23,9%, TK 19,9% i K-10 15,5%, a ubjedljivo najmanji iznos BPK sa udjelom nešto manjim od 0,7%. Za ostale namjene korištenja podsticaja na prvom mjestu je HNK sa 25,7% pa TK sa 24,9%, na zadnjem mjestu BPK sa 2,1%. Ukupno, od redovnih sredstava za razvoj poljoprivrede najviše je u 2008. godini uzeo TK 20,9%, zatim USK 19,9% i K-10 12,8%, a najmanje BPK, nepunih 1%.

Na raspodjelu sredstava u FBiH, ukupno i po kantonima, najviše su uticali31:

� proizvodni resursi, � ostvareni proizvodni rezultati u prethodnom periodu, � rezultati analize podrške iz prethodnog vremena, � mišljenja i prijedloga kantonalnih ministarstava, � rad, odgovornosti i organizovanosti kantona, � spoljnotrgovinski bilans, � smjernice strateških dokumenata, i dr.

Nadležno ministarstvo je, izme�u ostalog, za stvaranje povoljnijeg ambijenta za poljoprivrednu proizvodnju angažovalo nau�ne i stru�ne institucije radi izrade studija i stru�nih projekata, u cilju dobijanja kvalitetnijih rješenja i utvr�ivanja efekata od sredstava podrške i ostalih mjera agrarne politike. Kao potvrdu da je to pravi pristup neka posluže iskustva svih zemalja razvijenog svijeta i tu nema izuzetka. To je konkretan posao na putu stvaranja dokumenata (stru�nih podloga) na bazi kojih �e resorno Ministarstvo kreirati i predlagati mjere i proizvodnu orijentaciju, koje �e zna�ajnije doprinijeti razvoju sektora, položaju poljoprivrednih gazdinstava i efikasnijem korištenju finansijskih sredstava podsticaja. Sve navedeno treba predstavljati doprinos za robne poljoprivredne poduzetnike (proizvo�a�e) u:

• savladavanju nagomilanh teško�a i priskrbljivanju dobrih proizvodnih rezultata,

• dobivanju potpunih poslovnih informacija u njihovom unutarnjem i vanjskom okruženju,

• donošenju kvalitetnih odluka o izboru i obimu proizvodnji prema mogu�nostima gospodarstva i signalima tržišnog okruženja,

• sihronizaciji izme�u strateških ciljeva u sektoru i opredijeljenosti proizvo�a�a da rade na njihovoj realizaciji sa izgra�enim povjerenjem i

• pra�enju efekata izdvojenih sredstava podrške. Iz relevantnih neophodnih projekata i drugih dokumenata, razvijene saradnje sa nau�nim i stru�nim institucijama, uz korištenje postoje�eg, respekta vrijednog, znanja i iskustva u resornom Ministarstvu, proizilazit �e prijedlozi i mjere koje �e na najbolji mogu�i na�in dati puni doprinos u razvoju sektora. U toj kontinuiranoj borbi za op�i prosperitet društva, u kojem poljoprivredno gazdinstvo �ini osnovnu proizvodnu jedinicu u oblasti proizvodnje hrane, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Vlada FBIH

31 Stru�ni projekti: Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje i mjere agrarne politike u FBiH i Poljoprivredna politika i njen budu�i razvoj zna�ajno �e doprinijeti da se sredstva iz podsticaja u narednom periodu još efikasnije koriste.

93

nalaze se na zadatku da prevedu poljoprivredu iz krize u faze oživljavanja (oporavka) i prosperiteta (razvoja). Postoje�oj poljoprivrednoj proizvodnji je potrebna sve ve�a pomo� države (finansijska, institucionalna i kroz zakonsku regulativu) u stvaranju odgovaraju�ih op�ih uvjeta za odabrane proizvodnje i robne poljoprivredne proizvo�a�e, kako bi oni mogli iza�i i opstati na doma�em i me�unarodnom otvorenom tržištu. Radi podsje�anja, EU-27 izdvaja jednu tre�inu od BDV stvorene u poljoprivredi. FBiH, odnosno BiH zna da bez podrške nema oporavka i razvitka sektora, jer su to �inile zemlje EU od njenog osnutka pa i danas kao i druge uspješne države svijeta. Poljoprivrednim gazdinstvima i onima koji rade u privredno-otežanim uslovima tako�e je neophodna finansijska podrška dohotku radi stvaranja potrebnih uslova za njihov normalan život, rast društvenog standarda i zadržavanja na selu. To je put i jedini mogu�i na�in, provjeren kod uspješnih zemalja, u stvaranju uslova da poljoprivreda koristi svoje resurse i da svoj doprinos skladnom ukupnom privrednom razvoju. Osim toga, neophodno je toj seoskoj populaciji stanovništva pomo�i radi smanjivanja velikih razlika izme�u sela i grada. Zbog toga ta sredstva podsticaja imaju i onu drugu, ništa manje vrijednu, ulogu u smanjivanju razlika življenja stanovništava, a ne samo radi ostvarivanja ve�eg obima proizvodnje. Ako se to ne u�ini, onda poljoprivreda postaje ko�nica za budu�i gospodarski i politi�ki razvoj zemlje, a zna�ajan broj žitelja ove zemlje ostavljeni u nezadovoljavaju�oj društvenoj i ekonomskoj poziciji. 8.6. Poljoprivredno zemljište i tendencije u proizvodnji Po Dejtonskom sporazumu Federaciji pripada 51% (26.116,70 km2) od ukupne površine BiH (51.209,20 km2), a RS i BD 49%. Ako se od te površine Federacije oduzme površina mora (12,2 km2) i sedam jezera (106,2 km2), u FBiH ostaje 25.998,30 km2 kopna. Površina poljoprivrednog zemljišta je 11.330 km2 i �ini 43,4% njene površine ili 43,8% kopna. Poljoprivredna površina i na�in njenog korištenja u proteklih devet godina sa apsolutnim i relativnim pokazateljima prikazani su u sljede�oj tabeli.

Tabela 8/20. Poljoprivredne površine FBiH po kategorijama

korištenja za period 2001. – 2009. godina U 000 ha

Obradiva površina

Godina Oranice Vo�njaci Vinogradi Svega

obra�eno Livade Svega obradivo Pa

šnja

ci

Rib

njac

i

Trs

tici i

ba

re

Uku

pno

2001. 412 43 3 458 256 714 414 0 2 1.130 2002. 410 42 3 455 254 709 436 0 2 1.147 2003. 416 41 3 460 257 717 441 0 2 1.161 2004. 416 42 4 462 264 726 423 0 2 1.151 2005. 411 42 4 457 262 719 419 0 2 1.140 2006. 409 43 4 456 263 719 418 0 2 1.139 2007. 400 43 4 447 257 704 427 0 2 1.133 2008. 400 43 5 448 264 712 441 0 2 1.155 2009. 391 43 5 439 254 693 442 0 2 1.137 Udio u % 2001. 36,5 3,8 0,3 40,6 22,6 63,2 36,6 0,0 0,2 100,0 2006. 35,9 3,7 0,4 40,0 23,1 63,1 36,7 0,0 0,2 100,0 2007. 35,3 3,7 0,4 39,4 22,7 62,1 37,7 0,0 0,2 100,0 2008. 34,6 3,7 0,4 38,8 22,9 61,6 38,2 0,0 0,2 100,0

94

2009. 34,4 3,8 0,4 38,6 22,3 60,9 38,9 0,0 0,2 100,0 Udio u obradivom 2001. 57,7 6,0 0,4 64,1 35,9 100,0 2006. 56,9 6,0 0,5 63,4 36,6 100,0 2007. 56,8 6,1 0,6 64,5 36,5 100,0 2008. 56,2 6,0 0,7 62,9 37,1 100,0 2009. 56,4 6,2 0,7 63,3 36,6 100,0 Udio u obra�enom 2001. 90,0 9,4 0,6 100,0 2006. 89,7 9,4 0,9 100,0 2007. 89,5 9,6 0,9 100,0 2008. 89,3 5,6 1,1 100,0 2009. 89,1 9,8 1,1 100,0 Po stanovniku32 2006. 0,16 0,25 0,40 2007. 0,157 0,247 0,397 2008. 2009.

Izvor: SG/LJ F BiH 2007., str.126. SG/LJ F BiH 2008., str.125. SG/LJ F BiH 2010., str.212. Vlastita izra�unavanja

Za devet (2001–2009), obradiva površina se smanjila za 21 hiljadu ha u FBiH, a poljoprivredna površina pove�ala za sedam hiljada ha33. Ovo je jasan dokaz da se najkvalitetnij dio zemljišta – obradiva površina gubi, a površina najmanje proizvodno zna�ajana neznatno pove�ava. U istom tom periodu se smanjila obra�ena površina za 19 hiljada ha, a oranice za 21 hiljadu ha. Prema ovim podacima, udio obradivi površina u ukupnim poljoprivrednim površina, za periodu od devet gona, smanjio se za 2,3% (sa 63,2 na 60,9%). U istom periodu se smanjio udio obra�enog zemljišta za 2,0% (40,6 na 38,64%), a oranica za 2,2% (sa 36,5 na 34,4%). Jedino su pašnjaci u tom vremenu pove�ali udio u površinama za 2,3% (sa 36,6 na 38,9%). Ostale kategorije poljoprivrednog zemljišta u posmatranom periodu nisu imale zna�ajnije promjene. U Federaciji BiH nema puno kavalitetnog zemljišta (klase I-III), koje je pogodno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. I to što ima, ono je dominantno u kategoriju obra�enog zemljišta (oranice, vo�njaci i vinogradi). Zemljišne površine po stanovniku FBiH imaju tendenciju pada, a to predstavlja indikator op�e nerazvijenosti zemlje. U zadnjoj godini posmatranog perioda, FBiH je imala svega 0,154 ha obra�enog zemljišta po stalnom stanovniku, obradivog 0,24334 ha i poljoprivrednog 0,393 ha. Obra�eno i obradivo zemljište ima negativnu tendenciju, smanjuje se po stanovniku iz dva razloga: a) te površine se smanjuju, s jedne strane i b) broj stanovnika se pove�ava, s druge strane. Iz prethodne tabele se vidi da je ukupna poljoprivredna površina i prema na�inu korištenja promjenljiva veli�ina. Razlozi za te promjene mogu biti razli�iti i mogli bi se svesti na sljede�e: ekonomska i politi�ka situacija u zemlji, demografska fluktuacija, op�e stanje privrede, zaposlenosti i stanja u poljoprivredi, odnos prema poljoprivredi,

32 Stalno stanovništvo sredinom 2006. godine (procjena) je 2.845 hiljada, SG/LJ F BiH 2007., st. 65. 33 Kretanje poljoprivrednih površina po godinama ne pokazuje pravilnost u tendenciji. Pove�ala se za 31 hiljadu ha (2001-2003), pa smanjila za 28 hiljada ha (2003-2007). 34 Ako se radi o odnosu izme�u stanovništva i zemljišta onda se radi o gustini naseljenosti. Ako se uzme odnos izme�u ukupnog stanovništva i obradivih površina onda je to op�a naseljenost, a odnos izme�u aktivnog poljoprivrednog stanovništva i obradivih površina je agrarna naseljenost.

95

ure�enost i funkcionisanje sistema, organizovanost u prikupljanju i aktuelnost statisti�kih podataka itd35. Tome se još može dodati �injenica da od obradivih površina veoma mali dio otpada na intenzivne kulture (vo�njake i vinograde) i to svega 4%. Dio od 35,9% otpada na poluintenzivno korištenje oranica (uglavnom žita i sto�nog krmnog bilja) i preostale površine oranica se koriste kao prirodne livade sa svojim visokim udjelom od 22,3%. Još lošija slika o tome se dobije, kada se uzme u obzir izrazito niska proizvodnost i mala godišnja smjena kultura. Radi boljeg uvida u korištenje poljoprivrednog zemljišta, prikazani su podaci o orani�nim površinama u FBiH, tabela 5/18.

Tabela 8/21. Orani�ne površine FBiH prema na�inu korištenja

(2001 – 2009) U 000 ha

Zasijane površine Godina

Svega Žita Indust. bilje Povr�e Krmno

bilje

Ostalo na oranicama Ugari Neobr

a�eno Ukupno

2001. 206 92 2 47 65 1 12 193 412 2002. 207 92 2 47 66 2 11 190 410 2003. 203 90 2 48 63 2 11 200 416 2004. 198 83 2 49 64 2 14 202 416 2005. 197 85 2 46 64 2 13 199 411 2006. 197 83 2 45 67 2 14 196 409 2007. 193 82 2 45 64 2 14 191 400 2008. 198 87 2 45 64 2 12 188 400 2009. 192 85 2 43 62 2 11 186 391

Udio 2006. 48,2 20,3 0,5 11,0 16,4 0,5 3,4 47,9 100,0 2007. 48,2 20,5 0,5 11,2 16,0 0,5 3,5 47,8 100,0 2008. 49,5 21,7 0,5 12,3 16,0 0,5 3,0 47,0 100,0 2009. 49,1 21,7 0,5 11,0 15,9 0,5 2,8 47,6 100,0

Udio 2006. 100,0 42,1 1,0 22,9 34,0 2007. 100,0 42,5 1,0 23,3 33,2 2008. 100,0 43,9 1,0 22,8 32,3 2009. 100,0 44,3 1,0 22,4 32,3

Izvor: SG/LJ FBiH, 2006., str. 125. SG/LJ FBiH, 2008., str. 125.

SG/LJ F BiH 2010., str.212. Vlastita izra�unavanja

Podaci iz prethodne tabele pokazuju da je zasijano svega 49,1% od raspoloživih orani�nih površina u 2009. godini, a više od jedne polovine (50,9%) oranica je nezasijano. Ovaj postotak je još ve�i kada se na neobra�ene površine doda razlika izme�u zasijane i požnjevene površine36. Me�utim, �ine se odre�eni napori, sad zasad još nedovoljni da se stvori bolji ambijent koji �e bar negativne trendove zaustaviti, a u nekom budu�em, boljem vremenu dati pozitivne tokove. Najve�i dio zasijanih orani�nih površine je pod žitima (44,3%), a zatim sto�nim krmnim biljem (32,3%), pa povr�em (22,4%) i na kraju industrijskim biljem (1,0%). Iz ove strukture se vidi da se zasijane oranice koriste na ekstenzivan na�in, jer nema zna�ajnijeg udjela kultura koje predstavljaju intenzivnu proizvodnju (npr. povr�e, cvije�e).

35 Posljednji popis u RBiH je bio 1991. godine pa se postavlja pitanje o validnosti procijenjenih podataka. 36 U 2006. godini, samo kod žita zasijana površina je bila ve�a za 1,6% od požnjevene.

96

Zasijane i neobra�ene površine u FBiH za period 2001–2009.

(u 000 ha)

175

180

185

190

195

200

205

210

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Zasijano Neobra�eno

Zasijane površine po kulturama u FBiH za 2009. godinu

Žita44,3%

Industrijsko bilje

1,0%

Povr�e22,4%

Krmno bilje32,3%

Dominantno zastupljene kulture uglavnom daju jednu žetvu godišnje, nisu radno i kapitalno intenzivne, a i nisko su akumulativne. Radi toga je neophodna promjena sjetvene strukture u korist intenzivnih kultura, a to traži zna�ajnije promjene izme�u animalne i biljne proizvodnje.37 8.6.1. Proizvodnja žita Žita �ine najve�i dio zasijanih orani�nih površina u periodu 2001-2009. godine. Kukuruz za zrno ima primat u korištenju tih površina sa u�eš�em od 57,6%, pa pšenica sa 25,40%. 37 Prema raspoloživim podacima koji su korišteni u izradi Srednjoro�ne strategije razvoja poljoprivrednog sektora FBiH (2006-2010), Sarajevo, 2006. godine, u ukupnoj vrijednosti proizvodnje za Period 2001/03: a) biljna proizvodnja u�estvuje sa 61,1% (žita 9,6%; industrijsko bilje 0,5%; povr�e 42,5%; krmno bilje 6,8%; vo�arstvo 9,6% i vinogradarstvo sa 2,1%) i b) animalna proizvodnja sa 38,9% (sto�arstvo 37,3%; ribarstvo 0,6% i p�elarstvo 1,0%). Planiranano je da do 2010. godine nastane izmjena u proizvodnoj strukturi uz ostvarenje prosje�ne stope rasta od 6,5 i to: a) biljna proizvodnja sa 54,8% (i animalne proizvodnje od 45,2% (žita 8,4%; industrijsko bilje 0,5%; povr�e 35,0%; krmno bilje 7,4%; vo�arstvo 9,9% i vinogradarstvo sa 2,5%) i b) animalna proizvodnja sa 45,2% (sto�arstvo 43,5%; ribarstvo 0,7% i p�elarstvo 1,0%).

97

Ove dvije kulture �ine 83,0% svih površina pod žitima FBiH. Ostale žitarice su malo zastupljene (raž, je�am i zob) sa zajedni�kim u�eš�em od 17,0%. Podaci o tome i o ostvarenoa proizvodnji dati su u sljede�oj tabeli.

Tabela 8/22. Požnjevene površine i proizvodnja žita u FBiH

(2001–2009)

Godina Pšenica Raž Je�am Zob Kukuruz Požnjevena površina u ha 2001. 24.879 1.807 10.281 3.723 46.539 2002. 25.927 2.108 10.760 3.482 49.453 2003. 21.879 1.775 11.077 3.405 50.906 2004. 20.184 1.514 9.040 3.136 48.556 2005. 21.328 1.577 8.902 2.838 48.511 2006. 20.015 1.449 8.867 3.132 48.355 2007. 19.622 1.297 8.660 2.999 47.154 2008. 19.604 1.628 9.520 3.680 50.023 2009. 19.011 1.354 8.278 3.444 48.685 Prosjek 21.383 1.612 9.487 3.315 48.687 U�eš�e u % 25,4 1,9 11,2 3,9 57,6 Ostvaren obim proizvodnje u t 2001. 53.843 4.417 21.663 7.923 168.072 2002. 74.362 5.583 24.080 7.962 200.538 2003. 49.134 3.625 19.588 5.526 147.462 2004. 65.816 4.525 23.623 11.000 212.571 2005. 64.162 4.311 21.750 7.858 218.527 2006. 65.532 4.231 23.701 7.899 226.018 2007. 71.682 4.282 22.348 8.123 176.227 2008. 75.157 5.418 27.032 10.573 231.533 2009. 74.992 4.723 23.492 9.978 239.605 Prosjek 66.076 4.568 23.031 8.538 202.284 U�eš�e u % 22,0 1,5 7,6 2,8 66,1 Prinos t/ha 2001. 2,2 2,4 2,1 2,1 3,6 2002. 2,9 2,6 2,2 2,3 4,1 2003. 2,2 2,0 1,8 1,6 2,9 2004. 3,3 3,0 2,6 3,5 4,4 2005. 3,0 2,7 2,4 2,8 4,5 2006. 3,3 2,9 2,7 2,5 4,7 2007. 3,7 3,3 2,6 2,7 3,7 2008. 3,8 3,3 2,8 2,9 4,6 2009. 3,9 3,5 2,8 2,9 4,9 Prosjek 3,1 2,8 2,4 2,6 4,1

Izvor: SG/LJ FBiH, 2007., str. 126 - 127. SG/LJFBiH, 2008., str. 125 - 126. SG/LJ F BiH 2010., str.212. Vlastita izra�unavanja

Obim proizvodnje žita za odre�enu vrstu i ukupno, odstupa od požnjevenih površina, jer zavisi od rodnosti godine. Taj slu�aj je o�igledan u prethodnoj tabeli, jer je u 2001. godini požnjeveno 4.695 ha pšenice više nego u 2004., a proizvodnja žita manja za 11.973 t. Ovo je još jedan lijep dokaz o specifi�nosti poljoprivredne proizvodnje i nemogu�nosti proizvo�a�a da ovlada najvažnijim �iniocima reprodukcije. Zbog toga nastaju tako velike varijacije u prinosima (t/hamax – t/hamin) i obimu proizvodnje po godinama.

98

Ostvareni prinosi su niski, i njihov devetogodišnji prosjek se kre�e od 2,4 kod je�ma do 4,1t/ha kod kukuruza. Ostvareni mali prinosi, izme�u ostalog, zna�ajno umanju konkurentnost na otvorenom tržištu poljoprivrednih proizvoda. Uslovno se može kazati, da su troškovi proizvodnje po ha proporcionalni za odre�enu biljnu vrstu, a prinos u FBiH 2,5 - 3 puta manji od onih koji odre�uju cijene proizvodu na tržištu. 8.6.2. Proizvodnja krompira i industrijskog bilja Površine za proizvodnju krompira su zna�ajne u FBiH, a za industrijsko bilje (duhan i soju) male, što se može vidjeti u sljede�oj tabeli.

Tabela 8/23. Požnjevene površine i proizvodnja krompira i industrijskog bilja u FBiH (2001 – 2009)

Godina Krompir Duhan Soja

Požnjevena površina u ha 2001. 25.385 1.494 290 2002. 25.000 1.628 364 2003. 25.368 1.538 570 2004. 25.794 1.246 435 2005. 24.268 1.339 751 2006. 24.141 94038 874 2007. 23.450 89322 1.027 2008. 23.756 814 985 2009. 21.450 601 879 Prosjek 24.290 10.887 686 Ostvarena proizvodnja u t 2001. 241.731 1.904 439 2002. 227.275 2.427 769 2003. 178.010 1.465 845 2004. 222.491 1.312 919 2005. 228.469 1.482 1.730 2006. 228.042 1.095 2.198 2007. 210.467 996 1.465 2008. 237.375 869 2.059 2009. 237.555 613 2.336 Prosjek 223.491 1.351 1.418 Prinos t/ha 2001. 9,5 1,3 1,5 2002. 9,1 1,5 2,1 2003. 7,0 1,0 1,5 2004. 8,6 1,1 2,1 2005. 9,4 1,1 2,3 2006. 9,4 1,2 2,5 2007. 9,0 1,1 1,4 2008. 10,0 1,1 2,1 2009. 11,1 1,0 2,7 Prosjek 9,2 1,1 2,1

Izvor: SG/LJ FBiH, 2007., str. 127. SG/LJ FBiH, 2008., str. 126.

SG/LJ F BiH 2010., str.213. Vlastita izra�unavanja

38 Smanjena površina u Hercegovini.

99

Ostvareni obim proizvodnje i prinos po jedinici površine kod krompira i duhana su veoma mali jer se proizvodi na ekstenzivan na�in. Prinos krompira je oko �etiri puta manji, a kod duhana 2–2,5 od prinosa koji se ostvaruju u poznatim zemljama proizvo�a�ima. Prikazani vremenski period od devet godina (2001-2009) ne pokazuje pozitivne pomake u pove�anju prinosa po jedinici površine. Oscilacije u tome su rezultat vremenskih pogodnosti proizvodne godine, a ne intenzivnosti. 8.6.3. Proizvodnja povr�a Analizirana proizvodnja povr�a u periodu od devet godina (2001-2009) �ini svega 11% zasijanih površina, a od toga krompir zauzima jednu polovinu. Ostalih 35% pokravaju najvažnije vrste povr�a (crni luk, grah, kupus, kelj, paradajz i paprika), a preostalih 15% �ini ostalo ne pomenuto povr�e. Podaci o proizvodnji najvažnih vrsta povr�a, bez krompira, prikazani su u narednoj tabeli.

Tabela 8/24. Požnjevene površine i proizvodnja

povr�a u FBiH (2001 – 2009)

Godina Crni luk Grah Kupus i kelj Paradajz Paprika

Požnjevena površina u ha 2001. 3.073 4.502 3.959 1.955 1.396 2002. 3.176 4.654 3.997 1.851 1.319 2003. 3.236 5.027 4.041 1.904 1.347 2004. 3.208 5.006 3.844 1.850 1.382 2005. 3.164 5.065 3.881 1.938 1.443 2006. 3.200 4.763 3.925 1.773 1.559 2007. 3.148 4.907 3.904 1.775 1.442 2008. 3.105 4.983 3.660 1.739 1.403 2009. 3.125 5.253 3.456 1.701 1.377 Prosjek 3.159 4.907 3.852 1.832 1.408 U % 20,8 32,4 25,4 12,1 9,3 Ostvareni obim proizvodnje u t 2001. 20.550 5.535 51.997 18.509 11.044 2002. 20.691 4.605 51.449 14.714 11.092 2003. 18.787 3.634 44.873 13.937 10.105 2004. 23.653 6.389 50.362 14.779 10.248 2005. 23.510 6.946 51.805 14678 13.295 2006. 25.829 6.989 58.421 15.813 14.120 2007. 22.397 5.453 53.027 16.542 13.269 2008. 25.124 7.203 54.333 17.814 13.991 2009. 27.392 7.997 49.513 19.958 13.758 Prosjek 23.104 6.083 51.753 16.305 12.325 Prinos t/ha 2001. 6,7 1,2 13,1 9,5 7,9 2002. 6,5 1 12,9 7,9 8,4 2003. 5,8 0,7 11,1 7,3 7,5 2004. 7,4 1,3 13,1 8 7,4 2005. 7,4 1,4 13,3 7,6 9,2 2006. 8,1 1,5 14,9 8,9 9,1 2007. 7,1 1,1 13,6 9,3 9,2 2008. 8,1 1,4 14,8 10,2 10,0 2009. 8,8 1,5 14,3 11,5 10,0 Prosjek 7,3 1,2 13,4 8,9 8,8

Izvor: SG FBiH, 2007., str. 127 - 128. SG/LJFBiH, 2008., str. 126-127. SG/LJFBiH, 2008., str. 213-214. Vlastita izra�unavanja

100

Iz prikazanih podataka se vidi, da je poprosjeku zastupljenosti na prvom mjestu grah sa 32,4% požnjevenih površina, a zatim kupus i kelj sa 25,4%, crni luk sa 20,8%, paradajz sa 12,1% i na kraju paprika sa 9,9%. Kao i kod drugih kultura u biljnoj proizvodnji, prinosi su veoma mali i nekoliko puta manji od onih koji se postižu u razvijenim zemljama, pa i od prinosa koji bi se mogli ostvariti u datim agro–ekološkim uslovima. 8.6.4. Proizvodnja krmnog bilja Sto�no krmno bilje zauzima 15,9,0% ukupnih orani�nih površina, a 32,3 od zasijanih usjeva u 2009. godini. Taj udio nije bezna�ajan ali ne daje o�ekivane proizvodne rezultate zbog veoma niskih prinosa. Jedan od važnih razlog za takvo stanje se vidi u ne navodnjavaju, odnosno ekonomskoj motivisanosti sto�ara za intenzivnijom proizvodnjom. Zbog toga se godišnje ostvaruje jedan do dva otkosa umjeto šest do osam. Podaci o požnjevenim površinama u prethodnih devet godina, te ostvarenoj proizvodnji ukupno i po jedinici površine, prikazani su u narednoj tabeli.

Tabela 8/25. Požnjevene površine i proizvodnja krmnog bilja u FBiH

(2001 – 2009)

Godina Djetelina Lucerka TDS Kukuruz za zel. masu

Sto�na repa MTM

Požnjevena površina u ha 2001. 17.039 14.860 19.101 3.481 1.219 1.430 2002. 17.023 15.892 19.557 6.016 1.452 1.574 2003. 15.000 14.423 19.051 6.991 1.122 1.806 2004. 14.953 14.879 15.544 9.402 1.248 2.667 2005. 13.950 14.322 17.236 12.673 1.117 3.058 2006. 14.228 14.591 18.079 14.321 1.279 2.819 2007. 12.902 13.510 17.109 15.341 1.235 2.937 2008. 12.750 12.983 16.294 16.385 894 2.576 2009. 12.628 12.636 14.353 16.717 911 2.550 Prosjek 14.497 14.233 17.369 11.259 1.164 2.380 U�eš�e u % 23,8 23,4 28,5 18,5 1,9 3,9 Ostvaren obim proizvodnje u t 2001. 79.343 76.731 64.416 64.404 13.195 3.989 2002. 89.096 91.285 63.624 116.028 15.944 4.531 2003. 48.398 54.494 42.565 128.928 12.074 4.459 2004. 61.531 67.417 58.004 214.577 16.516 4.787 2005. 62.603 69.892 60.513 266.728 15.091 6.329 2006. 61.633 68.198 63.838 303.574 14.533 5.520 2007. 46.501 55.676 53.253 254.760 14.911 4.842 2008. 52.321 60.092 59.110 313.038 12.974 6.804 2009. 52.801 63.318 58.752 340.081 12.632 6.630 Prosjek 61.581 67.456 58.231 222.457 14.208 5.321 Prinos t/ha 2001. 4,7 5,2 3,4 18,5 10,8 2,8 2002. 5,2 5,7 3,3 19,3 11 2,9 2003. 3,2 3,8 2,2 18,4 10,8 2,5 2004. 4,1 4,5 3,7 22,8 13,2 1,8 2005. 4,5 4,9 3,5 21 13,5 2,1 2006. 4,3 4,7 3,5 21,2 11,4 2,0 2007. 3,6 4,1 3,1 16,6 12,1 1,6 2008. 4,1 4,6 3,6 19,1 14,5 2,6 2009. 4,2 4,9 4,1 20,3 13,9 2,6 Prosjek 4,2 4,7 3,4 19,8 12,2 2,2 Izvor: SG/LJ FBiH, 2007., str. 128.

SG/LJ FBiH, 2008., str. 127. SG/LJ FBiH, 2008., str. 214. Vlastita izra�unavanja

101

Od krmnih kultura na oranicama najzastipljnija je TDS sa 28,5%, djetelina sa 23,8%, lucerka sa 23,4% i tg. Vode�e krmne kultura (TDS, djetelina i lucerka) pa i ostale daju male prinose od svega 4,7 t/ha najviši, što u poljoprivredno razvijenim zemljama se smatra niskim prinosom i za prirodne livade. 8.6.5. Vo�arska proizvodnja Vo�njaci �ine svega 3,8% poljoprivrednih površina u 2009. godini sa tendencijom blagog pove�anj. Podaci o broju rodnih stabala i proizvodnji vo�a u devetogodišnjem periodu prikazani su u sljede�oj tabeli.

Tabela 8/26. Broj rodnih stabala i proizvodnja vo�a u FBiH

(2001 – 2009)

Godina Jabuka Kruška Šljiva Trešnja Višnja Breskva Orasi Rodnih stabala u 000 2001. 1.066 657 4.451 328 123 242 282 2002. 1.105 678 4.488 333 113 241 271 2003. 1.171 703 4.321 372 121 249 272 2004. 1.477 828 4.656 366 132 297 295 2005. 1.545 862 4.832 376 129 388 295 2006. 1.748 847 4.860 387 133 401 295 2007. 1.915 967 4.987 401 141 403 304 2008. 2.085 1.008 5.275 422 152 477 309 2009. 2.305 1.069 5.397 420 153 478 317 Prosjek 1.602 847 4.807 378 133 353 293 U�eš�e u % 19,0 10,1 57,1 4,5 1,6 4,2 3,5 Ostvaren obim proizvodnje t 2001. 10.812 6.010 32.008 3.620 1.024 3.724 1.841 2002. 12.884 6.155 20.002 4.293 874 4.456 1.353 2003. 13.385 5.973 25.087 2.833 884 843 1.975 2004. 19.428 8.200 53.841 3.635 995 4.275 2.900 2005. 17.465 8.034 26.334 4.015 1.089 5.640 2.368 2006. 20.604 7.875 37.950 3.995 1.118 6.580 2.387 2007. 19.702 7.101 45.277 4.567 1.201 6.944 2.688 2008. 21.057 8.280 35.043 4.805 1.353 7.757 2.572 2009. 26.492 9.891 53.434 5.314 1.516 8.064 3.044 Prosjek 17.981 7.502 36.553 4.120 1.117 5.365 2.348 Prinos kg/stablu 2001. 10,1 9,2 7,2 11 8,3 15,4 5,6 2002. 11,7 9,1 4,5 12,9 7,8 19 5 2003. 11,4 8,5 5,8 7,6 7,3 3,4 7,2 2004. 13,2 9,9 11,6 9,9 7,5 14,4 9,8 2005. 11,3 9,3 5,5 10,7 8,4 14,5 8 2006. 11,8 9,3 8,1 10,3 8,4 16,4 8,1 2007. 10,3 7,7 9,1 11,4 8,5 17,2 8,8 2008. 10,1 8,2 6,6 11,4 8,9 16,3 8,3 2009. 11,5 8,3 9,9 12,6 9,9 16,9 9,6 Prosjek 11,2 8,9 7,6 10,9 8,4 15,2 8,0

Izvor: SG FBiH, 2007., str. 129 - 130. SG/LJ FBiH, 2008., str. 128-129. SG/LJ FBiH, 2008., str. 215-216. Vlastita izra�unavanja

102

Prema broju rodnih stabala od u tabeli posmatrani vrsta vova šljiva zauzima dominantno prvo mjesto sa u�eš�em od 57,1%, zatim dolazi jabuka sa 19,0% i kruška sa 10,1%. Ove tri vo�ne vrste imaju zajedno prosje�an udio rodnih stabala u posmatranom periodu od 86,2% istraživanih vo�nih vrsta. Nijedna od posmatranih vo�nih vrsta nema pravilnu tedenciju kretanja broja stabala. Isto tako se može kazati i za ostvareni obim ukupne proizvodnje i ostvarenom prinosu po rodnom stablu. Razlog za takvo stanje u vo�arstvu FBiH, zato što još uvijek dominiraju stari zasadi i sortiment, neznatan dio se navodnja i primjenjuju odgovaraju�e agrotehni�ke mjere. 8.6.6. Vinogradarska proizvodnja Vinogradarstvo je u FBiH zastupljeno sa 0,4% u poljoprivrednim površinama, a u obradivim površinama sa 0,6% sa tendencijom blagog porasta. Podaci o broju �okota i proizvodnji u periodu 2001.-2009. godine prikazani su u narednoj tabeli.

Tabela 8/27. Broj rodnih stabala i proizvodnja grož�a u FBiH (2001 – 2009)

�okota u 000

Godina Ukupno Rodnih

Ostvarena proizvodnja t

Prinos kg/�okot

2001. 6.989 6.659 13.873 2,08 2002. 7.280 6.853 14.203 2,07 2003. 10.772 10.339 19.158 1,85 2004. 10.827 10.011 19.543 1,95 2005. 11.035 9.962 20.813 2,08 2006. 11.419 10.037 19.990 2,00 2007. 11.810 10.426 18.735 1,80 2008. 13.197 11.122 21.868 2,00 2009. 11.201 9.854 22.003 2,24 Prosjek 10.503 9.474 18.910 2,00 U�eš�e u % 100,0 90,2

Izvor: SG/LJ FBiH, 2006., str. 130. SG/LJ FBiH, 2008., str. 129. SG/LJ FBiH, 2008., str. 216. Vlastita izra�unavanja

Podaci pokazuju da je u vinogradarstvu prisutno pove�anje broja �okota koje za sobom povla�i i pove�anje obima proizvodnje. Ostvareni prinos po rodnom stablu u posmatranom periodu ostaje skoro nepromijenjen. U proizvodnji su domimantno zastupljene vinske sorte sa, zasada, zanemarljivo malim udjelom stolnih sorti. 8.6.7. Animalna proizvodnja i proizvodnja ribe Animalna proizvodnja u FBiH za period 2001-2007. godine je prikazana kroz podatke o: brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, proizvodnji mlijeka, proizvodnji jaja, meda i ribe, te zaklanoj stoci i peradi u klaonicama.

103

Tabela 8/28. Brojno stanje stoke u FBiH (2001 – 2009)

G o d i n a Vrsta stoke 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Goveda ukupno 218409 223684 229071 234898 234125 233289 224847 225625 221904 Krave i steone junice 161452 165323 173138 178512 179162 180309 172645 172682 171781 Ovce ukupno 323945 375082 456704 506622 506964 545356 549490 533075 534366 Ovce plotkinje 240069 275929 332199 369622 386251 414568 421501 408080 410445 Koze 35108 39957 42815 - - - - - - Svinje ukupno 80493 80707 88949 94188 91515 91703 90608 92948 94930 Krma�e i nazimice 14343 10900 12123 11874 13427 14247 15618 11322 8231 Perad u 000 4213 4514 5178 4329 4192 5385 6111 6503 8368 Koke nosilje u 000 1589 1637 1791 1639 1728 1633 1300 1357 1521 Konji 15191 13032 11901 11156 10682 9699 9622 8326 7539 Kobile i omice 5770 4465 4051 3765 3488 3293 2977 1907 1348 Košnice 106277 124837 137311 148552 158344 168287 175580 185866 198541

Izvor: SG/LJ FBiH, 2007., str. 131-132. SG/LJ FBiH, 2008., str. 130-131. SG/LJ FBiH, 2010., str. 117-118 Vlastita izra�unavanja

U posmatranom periodu ukupan broj goveda u FBiH se pove�ao za svega 2,9%, a krava i steonih junica za 6,9%. U 2007. godini udio krava i steonih junica u ukupnom broju goveda je 76,9% (krave 66,6% i junice 10,3%). Broj krava prema broju priplodnih junica u zadnjoj godini istraživanog perioda je bio 6,5:1.39 Broj ovaca se zna�ajno pove�ao u tih sedam godina i to za 225.545 grla (69,9%), a broj priplodnih za 181.432 (75,6%). Kod ove vrste stoke je zabilježeno najve�e pove�anje broja grla, sa kontinuitetom i daljom tendencijom rasta. Udio priplodnih u ukupnom broju ovaca je 76,7%. Ukupan broj svinja se u sedmogodnišnjem periodu pove�ao za 12,6%, a broj krma�a i nazimica za 8,9% i o�ekuje se njihovo pove�anje u narednom periodu. Broj peradi, u periodu 2001.-2007. godine, se pove�alo za 45%, a koke nosilje su imale smanjenje broja za 18,2%. U Federaciji Bosne i Hercegovine evidentirano je kontinuirano smanjenje broja konja od 36,7% u perodu od sedam godina, a smanjenje broja kod kobila i omica još drasti�nije (48,4%). Ovi podaci nas upu�uju na o�ekivanje, da se njihov broj i dalje smanjuje u narednom periodu. Tehni�ko–tehnološki napredak potiskuje zaprežnu stoku iako cijene energije rastu. Treba o�ekivati da se njihova namjena na�e i svede na broj potreban za rekreativno jahanje, turisti�ke i sportske svrhe. P�elarstvo ima tendenciju razvoja, kao i ov�arstvo. U sedmogodišnjem periodu broj košnica se pove�ao za 65,2% sa tendencijom daljeg pove�anja, jer postoje dobri uslovi, dobra zainteresovanost kod ljudi, organizaciono se uvezuju, obrazuju, a na tržištu potražnja meda i drugih p�elinjih proizvoda raste, pa i cijene. Podaci o proizvodnji kravljeg i ov�jeg mlijeka u FBiH za proteklih devet godina iskazani su u tabeli koja slijedi.

39 U ukupnom broja krava i junica za 2007. godinu, krave u�estvuju sa 86,7 % a priplodne junice 13,3%.

104

Tabela 8/29. Proizvodnja mlijeka u FBiH (2001–2009)

Kravlje mlijeko Ov�ije mlijeko Godina Muženih

krava u 000 Proizvodnja 000 lit. Lit. /grlu

Muženih ovaca u

000 Proizvodnja 000 lit. Lit. / grlu

2001. 138 247.199 1.785 168 7.988 47 2002. 142 267.520 1.889 179 8.560 48 2003. 153 278.771 1.822 217 9.877 45 2004. 157 299.135 1.900 238 11.156 47 2005. 157 304.895 1.947 237 11.632 49 2006. 158 312.062 1.969 252 12.267 49 2007. 150 313.330 2.088 255 13.065 51 2008. 150 32.2221 2.143 237 11.706 49 2009. 148 32.1096 2.163 227 10.887 48 Indeks 107,2 129,9 121,2 135,1 136,3 102,1 Stopa rasta 0,85 3,33 2,41 3,82 3,92 0,25


U istraživanom devetogodišnjem periodu, broj muznih krava pove�ao se za 7%, a ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka za 29,9% i ima tendenciju daljeg rasta. Porast proizvodnje mlijeka proizašao je iz dva jasno vidljiva razloga: pove�anja broja muznih krava i pove�anja proizvodnje po grlu za 21,2%. Prosje�na godišnja stopa rasta broja krava (0,85) i pove�anja proizvodnje mlijeka po grlu (2,41) daju prosje�nu godišnju stopu rasta proizvodnje mlijeka od 3,33. U istraživanom period, prvi put je 2007. godine prosje�na proizvodnja mlijeka po kravi prešla 2.000 litara (2.088), i to je oko tri puta manje od prosjeka koji imaju razvijene zemlje �lanice EU , a skoro sa istim pasminskim sastavom. Proizvodnja ov�jeg mlijeka je pove�ana za 36,3% u periodu 2001. – 2009. godine i može se o�ekivati njegov dalji rast, jer raste broja muženih ovaca (35,1%) i proizvodnja po grlu stagnira. Veoma mala prosje�na godišnja stopa rasta proizvodnje mlijeka po grlu (0,25) i visoka stopa rasta broja grla (6,1) zajedno doprinese godišnjoj stopi rasta proizvodnje mlijeka od 3,92. Mlije�nost grla je oko pet puta manja od koli�ine koja se postiže u zemljama sa razvijenom ov�arskom proizvodnjom mlije�nih pasmina. Podaci o proizvodnji jaja, meda i ribe dati su u sljede�oj tabeli. Proizvodnja jaja se smanjila po prosje�noj godišnjoj stopi od -4,6 (u istraživanom periodu za 28%) i po koki nosilji za -1,9 (a ukupno za 12,5%). To pokazuje, da proizvo�a�i u analiziranom periodu imaju sve manje ekonomskih motiva za tu djelatnost.

Tabela 8/30. Proizvodnja jaja, meda i ribe u FBiH (2001 – 2009)

Jaja Meda Godina Ukupno

miliona Po nosilji komada Ukupno tona Po košnici kg

Ribe konzum.

tona 2001. 279 176 990 9,3 - 2002. 276 169 1.086 8,7 1.044 2003. 283 158 1.150 8,4 1.057 2004. 266 162 1.315 8,8 1.102 2005. 267 155 1.451 9,2 1.139 2006. 256 157 1.602 9,5 1.257 2007. 201 154 1.538 8,8 1.599 2008. 201 148 1.444 7,8 1.660 2009. 235 154 1.870 9,4 1.938

Indeks

Stopa rasta

105

Izvor: SG/LJ FBiH, 2007., str. 132. SG/LJ FBiH, 2008., str. 131. SG/LJ FBiH, 2010., str. 118.

Vlastita izra�unavanja U pra�enih sedam godina, proizvodnja meda se pove�ala po prosje�noj godišnjoj stopi rasta od 6,5 (ukupno pove�anje iznosi 55,4%) i to isklju�ivo zbog pove�anja broja košnica, jer proizvodnja po košnici ima negativnu godišnju stopu rasta (-0,75). U petogodišnjem periodu proizvodnja konzumne riba se pove�ala po godišnjoj stopi od 6,3 (ukup za 53,2%). Prikazani podaci i namijenjena sredstva podsticaja iz Budžeta Federacije u posljednje vrijeme, ulijevaju nadu i vra�aju povjerenje kod proizvo�a�a za pojedine proizvodnje, te da se zbog toga može o�ekivati pove�anje i u narednom periodu. Broj zaklanih goveda u periodu 2001-2007. pove�ao se za 41,5%, a teladi za 10,2%. Proizvodnja gove�eg mesa u tom periodu porasla je za 80,0% i to zbog pove�anja broja zaklanih grla (41,5%) i pove�anja neto težine mesa po grlu (28,1%). Broj zaklanih grla teladi u ukupno zaklanom broju goveda je nedopustivo visok i iznosi 54,8%, a njihov udio u proizvodnji neto težine mesa svega 27,2%. Samo zbog toga, FBiH proizvodi 76 kg mesa manje po zaklanom grlu goveda i godišnje manje proizvodni 4.104 tona mesa40. Ovaj podatak prera�unato na broj prisutnih stanovnika (2.328 hiljada sredinom 2007. godine), umanjuje potrošnju mesa za 1,8 kg po stanovniku Federacije. Veliki broj zaklane teladi, njihova mala ulazne težine na liniji klanja, što se može kazati i za goveda ukupno, daju nisku neto težinu proizvodnje mesa po grlu. Podaci o zaklanoj stoci u klaonicama FBiH, prikazani su u sljede�oj tabeli.

Tabela 8/31. Zaklana stoka i perad u klaonicama FBiH (2001 – 2009)

Goveda Ovce Svinje Godina Ukupno Teladi Ukupno Janjad Ukupno Odojci

Prerada

Ukupno u 000 grla 2001. 82 49 72 52 44 20 2.577 2002. 92 54 85 61 58 17 4.364 2003. 105 63 88 62 64 16 5.836 2004. 108 63 80 51 70 18 8.334 2005. 116 63 92 62 75 16 5.615 2006. 109 55 99 60 72 17 8.365 2007. 116 54 96 65 67 17 11.657 2008. 124 47 88 61 62 16 15.038 2009. 112 58 90 62 67 14 16.652

Prosjek 107 56 88 60 64 17 8.715 Indeks 130,5 114,3 122,2 115,4 145,4 85,0 338,2

Udio u % 100,0 52,3 100,0 68,2 100,0 26,6 - Neto težina mesa, t

2001. 10.579 3.152 1.014 617 2.260 315 3.637 2002. 12.261 3.419 1.298 767 3.379 215 6.132 2003. 13.498 3.769 1.355 787 3.938 196 7.852 2004. 13.997 3.786 1.294 685 4.333 231 11.056 2005. 16.262 3.972 1.535 888 4.699 201 7.616 2006. 16.146 3.584 1.765 852 4.531 224 11.273

40Po ovoj ra�unici nema klanja teladi, a u praksi to nije mogu�e, ali se zna�ajno može smanjiti.

106

2007. 19.048 3.612 1.586 902 4.331 217 15.488 2008. 20.967 3.679 1.505 861 3.786 219 20.254 2009. 17.468 3.593 1.443 178 4.414 178 22.629

Prosjek 15.581 3.618 1.422 726 3.963 222 11.771 Indeks 147,3 114,8 140,2 117,7 175,3 70,5 323,6

Udio u % 100,0 23,2 100,0 51,0 100,0 5,5 - Neto težina mesa po grlu, kg

2001. 128 65 14 12 51 16 1,4 2002. 133 64 15 13 59 13 1,6 2003. 129 60 15 13 61 12 1,3 2004. 130 60 16 13 62 13 1,3 2005. 141 63 17 14 63 13 1,4 2006. 148 66 18 14 63 13 1,3 2007. 164 67 16 14 64 13 1,3 2008. 169 65 17 14 61 13 1,3 2009. 155 62 16 13 66 13 1,4

Prosjek 144 63 16 13 61 13 1,4 Indeks 112,5 96,9 114,3 108,3 119,6 81,2 100,0

Izvor: SG FBiH, 2007., str. 133. SG FBiH, 2007., str. 132. SG/LJ FBiH, 2010., str. 119. Vlastita izra�unavanja

U 2007. godini je muženo 150.000 krava, a u klaonicama FBiH zaklano 54.000 teladi od kojih je dobijeno 3.612 tona mesa (67 kg/grlu). Prera�unata težina mesa u živu mjeru teleta, s randmanom 55%, pokazuje 122 kg. Ova gruba ra�unica pokazuje da se jedna tre�ina teladi kolje u klaonicama sa ulaznom težinom 122 kg žive mjere. Ako se uzme normativ da godišnji prirast po kravi iznosi oko 400 kg žive mjere (npr. u Vojvodini je 422 kg), onda je više nego jasno koliko na taj na�in proizvodimo manje gove�eg mesa zbog klanja teladi. Broj zaklanih ovaca se pove�ao u istraživanom periodu za 33,3%, a janjadi za 25,0%. Pojašnjenje u razlici pove�anja broja zaklanih grla se nalazi u ve�em izdvajanju janjadi za priplod, radi remonta i proširenja osnovnog stada. Proizvodnja mesa se pove�ala više od pove�anja broja zaklanih grla jer se pove�ala težina mesa po grlu: kod ovaca sa 14 na 16 kg, a kod janjadi sa 12 na 13 kg i udio zaklanih ovaca u odnosu na janjad za 8,3%. Ova proizvodnja mesa po ovci, a time i ukupna je oko 40% manja od one koja bi trebala da se ostvari prema broju zaklanih grla i njihovim proizvodnim karakteristikama (neuhranjenost grla i prijevremeno klanje janjadi). Proizvodnja svinjskog mesa u klaonicama FBiH pove�ala se za 91,6% u posmatranom periodu od sedam godina, i to dominantno zbog pove�anja broja zaklanih grla (52,3%), a djelimi�no zbog pove�anja težine po grlu(19,6%). Udio zaklanih odojaka u ukupnom broju zaklanih svinja iznosi visokih 26,6%. Dobro je što se iz godine u godinu smanjuje taj udio i predstavlja pozitivan pomak u smanjenju klanja mla�ih kategorija i sa malom ulaznom težinom po grlu. Drugi parametar kod klanja odojaka nije ohrabruju�i, jer je smanjena prosje�na neto težina mesa po zaklanom grlu sa 16 na 13 kg (18,7%). Proizvodnja mesa od peradi u sedmogodišnjem periodu se pove�ala za 4,2 puta zbog pove�anja zaklanih grla u klaonicama FBiH. Klanje najmla�e kategorije odre�ene vrste stoke uobi�ajena praksa u našoj zemlji. To nije praksa razvijenih zemalja svijeta, posebno se tu misli na klanje teladi, i oni to iz ekonomskih razloga zakonom rješavaju. Ta dobra i korisna iskustva drugih treba što prije primijeniti i u našoj praksi.

107

Ilustracija o efikasnosti poljoprivredne proizvodnje se dobije kada se uporede ostvareni u�inci po proizvodnoj jedinici u FBiH i EU, kako je prikazano u narednoj tabeli.

Tabela 8/32. Pore�enje FBiH sa EU u ostvarenoj proizvodnji

i po proizvodnoj jedinici (2009. godina)

Proizvodi D r ž a v a EU-27 Njema�ka Feancuska Austrija FBiH Pšenica t/ha

5,7 7,9 7,1 5,7 3,8 Holandija Austrija Ma�arska

Kukuruz zrno t/ha 11,4 11,1 7,5 4,6

Francuska Austrija Ma�arska Kukuruz silažni

20,4 17,8 16,1 19,1 Austrija

Soja t/ha 2,9 2,1

Holandija Rumunija Krompir t/ha 43,8 12,6 10,0

Austrija Italija Slovenija Jabuke t/ha 91,4 40,4 35,8 17,6

Francuska Slovenija Gr�ka Španija Grož�e t/ha 7,0 6,6 11,9 5,0 4,5

Danska Finska Holandija Gr�ka Kravlje mlijeko l/grlu 8 459 7 988 7 698 3 636 2 143

EU–27 Francuska Španija Rumunija Ov�ije mlijeko lit/grlu 112 201 182 120 49

Izvor: FAOSTAT SG/LJ FBiH 2009.

Iz usporednih podataka se vidi da je kod svih proizvodnji u FBiH prinos manji nego kod ostalih. Kod pojedinih proizvodnji prinosi su u zemljama EU višestruko ve�i (pšenica 2,7 puta; krompira 4,67 puta; kravljeg mlijeka 3,3 puta itd.). Mali prinos po proizvodnoj jedinici za sobom povla�i malu produktivnost i nisku konkurentnost41.

5,7

7,9

7,1

5,7

3,8

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

EU-27 Njema�ka Feancuska Austrija FBiH

Proizvodnja pšenice t/ha

11,4 11,1

7,5

4,6

0

2

4

6

8

10

12

EU-27 Njema�ka Francuska FBiH

Proizvodnja kukuruza t/ha 8459

79887698

2143

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

Danska Finska Holandija FBiH

Proizvodnja kravljeg mlijeka lit/grlo

112

201

182

120

49

0

50

100

150

200

250

EU–27 Francuska Španija Rumunija FBiH

Proizvodnja ov�ijeg mlijeka lit/grlo

41 Odre�eni broj ekonomista tvrdi, da privredni razvoj zavisi 60% od produktivnosti .

108

9. INDUSTRIJA PRERADE MLIJEKA U BIH

U Bosni i Hercegovini poljoprivredna proizvodnja sve više dobija na zna�aju. Takvi se iznosi u studijama, projektima, analizama i drugim važnim dokumentima koji se u posljednje vrijeme rade od doma�ih i me�unarodnih institucija i organizacija. Zasluge za ovakav stav pripadaju nastalim procesima o tržišnim uslovima privre�ivanja, pristupu euro integracijama i privrednim prilikama. Sve to zajedno tjera nas da raspoložive resurse, koji su prirodno povoljni za animalnu proizvodnju, koristimo na najbolji mogu�i na�in. U okviru sto�arske proizvodnje govedarstvo dominira preko proizvodnje mlijeka. Procjenjuje se, da se njome bavilo oko 100 hiljada poljoprivrednih gazdinstava, a 22 hiljade su tržišni proizvo�a�i. Mali posjed sa oko 3 ha zemljišta po poljoprivrednom gazdinstvu, a uz to još usitnjeno na 7-10 parcela ne omogu�ava zna�ajne pozitivne pomake u kratkom vremenu. Trend promjena ima tendenciju rasta i �ine se napori da se tako nastavi i u narednom periodu. Podaci o tim kretanjima u vezi obima proizvodnje mlijeka i mljekarskoj industriji su predmet pažnje u ovom segmentu stru�nog projekta. Zbog velikih razlika u konceptu razvoja prije i nakon ovog rata, neophodna su kratka pojašnjenja:

a) period samoupravnog socijalizma (do 1991.), b) prelazni period (1992-1995 i c) tržno privre�ivanje (1996. pa nadalje).

U predratnom periodu, težište razvoja je bilo na društveni sektor radi njegove primarne uloge u svim domenima. U tom vremenu je svega bilo oko 4% obradivih površina i oko 2% priplodnih grla u društvenom vlasništvu, a u tržišnoj proizvodnji su imali udio od oko 33 %. To zna�i da su ostvarivali visoke prinose po ha i obim proizvodnje po grlu. Imali su dobar sortiment u biljnoj proizvodnji i pasminski sastav u sto�arstvu. Štalski prosjek proizvodnje kravljeg mlijeka u kombinatima je bio izme�u 4.000 i 5.000 litara po kravi. Posjedovali su savremenu mehanizaciju, opremu, objekte i primjenjivali intenzivnu proizvodnju. Za razliku od društvenog sektora, poljoprivredna gazdinstva su bila potpuno zanemarena u njihovom razvoju, neopremljena, bez potpore u svakom smislu. Bivše zadruge su bile organizovane tako da su bez mnogo truda imali lagodan život. Radi boljeg sagledavanja stanja u ovoj oblasti tog perioda, dati su osnovni naturalni pokazatelji o BiH prije ovog agresorskog rata.

Tabela 9/1. Broj krava i proizvodnja mlijeka u RBiH 1990. godine

Pokazatelj Jedinica mjere Koli�ina Broj krava 000 grla 632 a) privatnih 000 grla 626 b) poljoprivredne organizacije 000 grla 8 Proizvodnja mlijeka 000 lit 880.000 Proizvodnja mlijeka po kravi lit. 1.410 Organizirani otkup mlijeka 000 lit 107.000 Tržišnost proizvodnje u % 12 U�eš�e državnih farmi u otkupu u % 29 U�eš�e zemljoradnika u otkupu u % 71

Izvor: Statistika R BH /1991. godine

109

Iz podataka se vidi da je društveni sektor imao samo u 1990. godini 1,3% muznih krava, a u otkupu kravljeg mlijeka je u�estvovao sa 33% zahvaljuju�i pogodnostima sistema i u njemu ostvarenih proizvodnih rezultata. Ovako nizak prosjek mlijeka po kravi je posljedica veoma niske proizvodnosti privatnog sektora, a koji je imao u svoj posjed 98,7% muznih krava posmatrane godine. U otkupljenim koli�inama mlijeka privatna gazdinstva su davala više od dvije tre�ine i to najviše iz nekoliko razloga:

- štitio se standard radnika preko niskih cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda

- viša tražnja od ponude, - izgra�eni veliki prera�iva�ki kapaciteti su tražili svoju zaposlenost i - industrijskom preradom se nastojala smanjiti prerada na gazdinstvu.

Prema rezultatima do kojih su došli drugi istraživa�i, stanje mljekarske industrije R BiH neposredno prije rata je bilo sljede�e:

Tabela 9/2. Industrija prerade mlijeka u R BiH 1991. godine

Pokazatelj Jedinica mjere BiH F BH RS Broj mljekara kom 11 9 2 Kapaciteti za preradu mlijeka miliona litara 181 147 34 Prerada mlijeka u 1991. godini miliona litara 116 88 28 Izvori snabdijevanja sa mlijekom - Otkup mlijeka od zemljoradnika - Otkup mlijeka o državnih farmi Svega vlastiti izvori : - Iz drugih dijelova SFRJ - Uvoz mlijeka Svega ulaz

miliona lit. miliona lit. miliona lit. miliona lit. miliona lit. miliona lit.

60,7 30,8 91,5 12,7 11,9

116,1

42,5 23,9 66,4 12,7

9,1 88,2

18,2 6,9

25,1 -

2,8 27,9

Izvor: Lozo D.: Stdija „Mlijeko u BiH“, 2010.godine. Prema podatku za nazna�enu godinu, radni kapacitet je korišten sa 50,5% od sirovine proizvedene u Bosni i Hercegovini. To je o�it dokaz o neskladu izme�u kapaciteta i njegove iskorištenosti. Kada se uzme sva prera�ena koli�ina, bez obzira na njeno porijeklo, onda se dobije 64% iskorištenost mljekara, a 36% njihovih kapaciteta je ostalo neiskorišteno. Tokom rata, ne samo da su stradali ljudi kao najve�e vrijednosti, nego je razorena i oplja�kana privreda. Sto�ni fond, u zavisnosnosti od podru�ja BiH je pretrpio razli�ita uništenja: u FBiH oko 65%, a u RS oko 30%. U takvim ratnim uslovima i proizvodnja je smanjena na preostalom broju grla zbog opravdanih razloga. Nakon ovog rata je uvedena tržišna ekonomija, za stvaranje neophodnih uslova za privatnu inicijativu. Privatno vlasništvo predstavlja uglavnom efikasnije poslovanje i zbog toga se preduzimaju, dosta sporo, sve mjere na putu privatizacije poljoprivrednog sektora. Taj proces ide veoma sporo, iz �itavog niza razloga, a posljedice toga se naro�ito ogledaju kod zemljoradni�kih zadruga. One imaju ne zamjenjivu ulogu u razvoju poljoprivrede svugdje u svijetu, a posebno tamo gdje su mala poljoprivredna gazdinstva. Sljede�i podaci pokazuju kretanje broja grla u sto�arstvu za proizvodnju mlijeka.

110

Tabela 9/3. Brojno stanje goveda, ovaca i koza u FBiH (2001 – 2009)

Goveda Ovce Godina Ukupno Krave i

steone junice Ukupno Priplodne

Koze

2001. 218409 161452 323945 240069 35108 2002. 223684 165323 375082 275929 39957 2003. 229071 173138 456704 332199 42815 2004. 234898 178512 506622 369622 - 2005. 234125 179162 506964 386251 - 2006. 233289 180309 545356 414568 - 2007. 224847 172645 549490 421501 - 2008. 225625 172682 533075 408080 - 2009. 221904 171781 534366 410445 - Indeks 101,6 106,4 165,0 171,0 -

Izvor: SG/LJ FBiH

Najve�i broj goveda u posmatranom periodu je bio 2008. godine, a u posljednjoj godini se taj broj smanjio. U okviru te vrste stoke, broj krava je imao manji pad broja grla. U odnosu na bazni period, broj goveda se neznatno pove�ao, a broj krava za 6,4 indeksna poena. U istom tom periodu broj ovaca skoro kontinuirano raste i imao je pove�anje od 65 indeksnih poena, a kod priplodnih ovaca pove�anje je iznosilo 71%. Za koze nema podataka pa se ne može više ni komentarisati stanje u toj sto�arskoj grani. Grafi�ki prikaz kretanja broja goveda i ovaca u Federaciji Bosne i Hercegovine za posljednjih devet godina.

Brojno stanje goveda i ovaca u FBiH za period 2001. – 2009.

0

50000

100000

150000

200000

250000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Goveda ukupno Krave i steone junice

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ovce ukupno Ovce plotkinje

Podaci o proizvodnji kravljeg i ov�jeg mlijeka u FBiH za proteklih devet godina iskazani su u tabeli koja slijedi.

111


Kravlje mlijeko Ov�ije mlijeko Godina Muženih

krava u 000 Proizvodnja 000 lit. Lit. /grlu

Muženih ovaca u 000 Proizvodnja

000 lit. Lit. / grlu

2001. 138 247.199 1.785 168 7.988 47 2002. 142 267.520 1.889 179 8.560 48 2003. 153 278.771 1.822 217 9.877 45 2004. 157 299.135 1.900 238 11.156 47 2005. 157 304.895 1.947 237 11.632 49 2006. 158 312.062 1.969 252 12.267 49 2007. 150 313.330 2.088 255 13.065 51 2008. 150 322.221 2.143 237 11.706 49 2009. 148 321.096 2.163 227 10.887 48 Indeks 107,2 129,9 121,2 135,1 136,3 102,1 Stopa rasta 0,85 3,33 2,41 3,82 3,92 0,25


U istraživanom devetogodišnjem periodu, broj muznih krava pove�ao se za 7%, a ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka za 29,9% i ima tendenciju daljeg rasta. Porast proizvodnje mlijeka proizašao je iz dva jasno vidljiva razloga: pove�anja broja muznih krava i pove�anja proizvodnje po grlu za 21,2%. Prosje�na godišnja stopa rasta broja krava (0,85) i pove�anja proizvodnje mlijeka po grlu (2,41) daju prosje�nu godišnju stopu rasta proizvodnje mlijeka od 3,33. U istraživanom period, prvi put je 2007. godine prosje�na proizvodnja mlijeka po kravi prešla 2.000 litara (2.088), i to je oko tri puta manje od prosjeka koji imaju razvijene zemlje �lanice EU , a skoro sa istim pasminskim sastavom. Kretanje broja muznih krava i ovaca, te proizvodnje kravljeg i ov�ijeg mlijeka u 000 litara za Federaciju BiH (2001 – 2009) prikazano je na sljede�im grafikonima.

Broj muznih krava/ovaca i proizvodnja kravljeg/ov�ijeg mlijeka u FBiH za period 2001. – 2009. godina

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Muženih krava Proizvodnja 000 lit.

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Muženih ovaca Proizvodnja 000 lit.

Tržišnost proizvodnje mlijeka raste iz godine u godinu. Prema nekim istraživanjima, najve�a je tržišnost mlijeka u BD sa oko 34%, zatim FBiH sa oko 32% i RS 29%. Iz tih podataka proizilazi da je prosje�na tržišnost mlijeka u BiH 30%. RS ima najve�u

112

koli�inu proizvedenog mlijeka po kravi u 2009. godini 2.845 l, BD 2.542 l i FBiH 2.163 l. Kao najvažniji razlozi za to se mogu navest: kvalitet ishrane i pasmina. Federacija ima puno planinskih podru�ja gdje nema proizvodnje so�ne kabaste hrane, što se direktno odražava na proizvodnost grla. Kada se posmatra proizvodnja mlijeka u FBiH po kantonima, lako može uo�iti velika neujedna�enost u tome. Na prvom mjestu po broju krava i proizvodnji mlijeka je TK, zatim ZDK, pa onda USK i SBK. Ova �etiri kantona imaju 77% od ukupnog broja krava u FBiH i daju 73,6% njene proizvodnje kravljeg lijeka.

Tabela 9/5. Krava i proizvodnja mlijeka po kantonima FBiH u 2009. godini

Broj krava Proiz. mlijeka Broj

kantona Kanton Grla U % 000 lit. U %

l/grlu

1 USK 23.470 15,8 54.918 17,1 2.340 2 PK 1.620 1,1 5.314 1,6 3.280 3 TK 43.481 29,3 96.006 29,9 2.208 4 ZDK 27.598 18,6 52.133 16,2 1.889 5 BPK 1.768 1,2 3.383 1,0 1.913 6 SBK 19.774 13,3 33.498 10,4 1.694 7 HNK 9.549 6,4 20.177 6,3 2.113 8 ZHK 4.197 2,8 5.393 1,7 1.285 9 KS 7.100 4,8 21.853 6,8 3.078

10 K – 10 9.903 6,7 28.421 9,0 2.870 FBiH 148.460 100,0 321.096 100,0 2.163

Izvor: - Federalni zavod za statistiku - MPŠV FBH

PK ima najmanji udio u broju grla (1,1%), BPK u proizvedenoj koli�ini mlijeka. Po grlu proizvodnje mlijeka je PK (3.280 l), a zadnjem mjestu je ZHK (1.285 l). Ovakva muznost nije primjerena ovakvom pasminskom sastavu krava, veoma li�i onoj kada je dominantno bila buša. I ona je imala ve�u mlije�nost od one koja je prisutna u nekim kantonima, kada se prera�una u masnim jedinicama. Tržišnost ovog proizvoda govedarstva još nije dosegla ni do jedne tre�ine u FBiH, ali ima pozitivnu tendenciju jer se nakon rata utrostru�ila i podaci o ostvarenoj podršci po tom osnovu su prikazani u narednoj tabeli.

Tabela 9/6. Otkupljene koli�ine mlijeka po kantonima U 000 litara

Kanton Proizvedeno Otkupljeno Udio otkupa % Udio u FBiH % USK 54.918 26.732 48,7 26,7 PK 5.314 1.109 20,9 1,1 TK 96.006 17.979 18,7 18,0 ZDK 52.133 9.212 17,7 9,2 BPK 3.383 288 8,5 0,3 SBK 33.498 10.788 32,2 10,8 HNK 20.177 2.097 10,4 2,1 ZHK 5.393 1.359 25,2 1,4 KS 21.853 7.593 34,7 7,6 K – 10 28.421 12.423 43,7 12,4 FBiH - ispla�ena premija 321.096 89.580 27,9 89,6 - nemaju pravo 10.380 3,2 10,4 S v e g a 99.950 31,1 100,0

Izvor: FMPVŠ (ispla�ena premija)

113

Ovi podaci pokazuju da se od proizvedene koli�ine otkupi nešto više od 31%. Prema danim Uputstvima, pravo podrške ostvari njih 27,9% dok preostali dio od 3,2% nisu stekli pravo finansijske podrške, zbog toga, što nisu predali odgovaraju�u koli�inu po proizvo�a�u. USK skoro 48,7% svoje proizvodnje daje otkupu i po tome prednja�i, a iza njega je K-10 sa u�eš�em od 43,7%. Najmanju tržišnost ima BPK 8,5% pa HNK sa 10,4%. Trema autoru Lozo D. (2010):Studija Proizvodnja mlijeka u BiH (2000-2010), u BiH ima 21.748 robnih proizvo�a�a, od �ega u FBH 11.385 (52,3 %), u RS 10.103 ( 46,5%) i BD 259 (1,2%). Isti autor izdvaja �etiri karakteristi�ne grupe prema broju krava na farmi:

a) proizvo�a�i do 5 krava b) male farme od 5 – 20 krava c) srednje farme od 20 - 200 krava i d) velike farme – preko 200 krava

Detaljni podaci o tome dati su u narednoj tabeli.

Tabela 9/7. Procjena broja robnih proizvo�a�a u BiH po entitetima za 2010. godinu

Proizvo�a�a Krava Tržna proiz. Farne po

entitetima Broj U % Broj U % ooo lit U % F BH - do 5 krava - 5-20 krava - 20-200 krava > 200 krava Svega

9.322 1.909

150 5

11.386

82,0 16,8

1,3 0,1

100

11.186 11.969 3.300 1.920

28.375

39,4 42,2 11,6

6,8 100

28.987 44.113 14.850 12.000 99.950

28,8 44,2 14,9 12,1

100,0 RS - do 5 krava - 5-20 krava - 20-200 krava > 200 krava Svega

8.855 1.148

97 3

10.103

87,6 11,4

0,9 0,1

100

18.910 7.336 2.134 2.270

30.650

61,7 23,9

7,0 7,4 100

62.840 27.144

9.603 12.400

111.982

56,0 24,2

8,6 11,2

100,0 D. Br�ko - do 5 krava - 5-20 krava - 20-200 krava > 200 krava Svega

183

71 5 -

259

70,6 27,4

2,0 -

100

210 433 110

- 753

27,0 57,5 15,5

100

532

1.587 495

- 2.614

20,3 60,7 19,0

- 100,0

B I H - do 5 krava - 5-20 krava - 20-200 krava > 200 krava Svega

18.360

3.128 252

8 21.748

84,4 14,4

1,1 0,1

100

30.306 19.738 5.540 4.190

59.774

50,6 32,9

9,3 7,2 100

92.359 72.844 24.948 24.400

214.551

43,0 34,0 11,6 11,4

100,0 Izvor: - „Milkprocessing“

- Anketa kod mljekara u BiH Podaci pokazuju da je u BiH najve�i broj malih farmi muznih krava do pet (84,4%), a njihov prosjek je oko 1,4 krave. Srednjih farmi sa 5-20 grla ima 14,4%, ve�ih sa 20-200 krava 1,1% i velikih sa >200 grla 0,1%. To zna�i da sve ostale farme imaju udio od 15,6%, s tim da ve�e i velike farme imaju simboli�no u�eš�e. U Federaciji BiH je stanje skoro isto, malih farmi 82%, a ostalih 18%. Ovakva usitnjenost farmi , zbog neracionalnosti nema akumulaciju kapitala i time je ograni�ena

114

da preraste u ve�u. Zbog toga ovaj proces traži dosta vremena i sredstava iz budžeta da bi se ostvario željeni cilj. Tržišnost je u velikoj mjeri uslovljena veli�inom farme, do pet krava 29% , 5-20 krava 44% , podaci za FBiH. EU-27 ima tržišnost svježeg kravljeg mlijeka ve�u od 90%. 9.1. Otkup mlijeka u FBiH Tržište otkupa mlijeka u FBiH skoro isklju�ivo (65-70%) ure�uju njegovi prera�iva�i. Tu aktivnost obavljaju:

1. mljekare sa vlastitim službama za razvoj sirovinske osnove putem - opremanja sa rashladnom i drugom opremom otkupnih stanica i/ili

farmi, - preuzimanje mlijeka, - pra�enje kvaliteta mlijeka, - obuku proizvo�a�a.

2. udruženja proizvo�a�a mlijeka , obi�no zadruge - opremanja sa rashladnom i drugom opremom otkupnih stanica i/ili

farmi, - pra�enje kvaliteta mlijeka, - preuzimanje mlijeka i njegov plasman,

3. privatni poduzetnici kao nakupci otkupljuju mlijeko i bave se njegovim

plasmanom. Prema raspoloživim podacima, mlijeko se u FBiH otkupljuje na podru�ju 46 op�ina, sa oko 1.000 otkupnih mjesta. Prema prije iznijetim podacima u 2010. godini je otkupljeno 99.950 hiljada litara mlijeka ili u prosjeku 99.950 litara po otkupnom mjestu. U Federaciji BiH proizvo�a�i su formirali Udruženje proizvo�a�a mlijeka, kako bi na što bolji na�in ostvarili svoja prava. Imaju neki kantoni i svoja udruženja. Pored toga, mljekare su organizirane u okviru Udruženja mljekarske industrije BiH. 9.2. Prerada mlijeka Prema ura�enim studijama, u poratnom periodu prerada mlijeka i mljekarska industrija su imale tri razdoblja: a) do 2000. godine je obnavljanje i izgradnja novih mljekara, bez zna�ajnih promjena proizvodnog programa,

b) od 2000. do 2005. godine je modernizacija i dogradnja proizvodnih kapaciteta, privatizacija državnih mljekara i tržišno pozicioniranje i c) nakon 2005. godine uvo�enje novih savremenih proizvodnih programa (nisko masni proizvodi , probiotski jogurti ,feta sir, mlije�ni namazi idr). Doma�e mljekare postaju izvoznici svojih proizvoda, a dešava se ulazak stranih mljekarskih kompanija i preuzimanje ve�inskih kapaciteta za preradu mlijeka. Poja�ana konkurencija ima za posljedicu gašenje odre�enog broja malih mljekara.

Neposredno prije rata R BiH je prera�ivala oko 116.500 hiljada litara mlijeka, a deset godina kasnije svega 70 hiljada. To su te velike posljedice rata koje su nam uzele

115

zna�ajan dio vremena za povrat na stanje koje smo imali. Podaci o prera�enim koli�inama mlijeka u BiH po entitetima su dati u narednoj tabeli.

Tabela 9/8. Prerada mlijeka u BiH (2000 – 2010)

Izvor „Milkprocessing“ U FBiH prerada mlijeka se pove�a sa 48,4 na 133,5 miliona litara ili za 275%, stopa rasta 11,9. U istom tom periodu RS je imala brži porast prerade mlijeka, sa 21,5 na 92,1 milion litara ili 428%, stopa rasta 17,5. Zajedno dva entiteta su dala BiH preradi mlijeka pove�anje sa 69,9 na 225,6 miliona litara ili 322%, stopa rasta 13,9. Svi ovi podaci pokazuju buran razvoj prera�iva�ke industije u BiH. Ovakav rast nije realno o�ekivati u narednom periodu. FBiH je 2000. godine u�estvovala sa 62,3% prerade mlijeka u BiH, a deset godina sa 59,2%. Njeno u�eš�e se smanjilo za 3,1% i mogu�e je o�ekivat još neznatno smanjenje. U posmatranom period, najve�e koli�ine mlijeka u FBiH su prera�ene u 2008. godina, više za 11.893 hiljade litara nego 2010. godine. Od te rekordne godine smanjenje je nastupilo zbog znatnog porasta cijene žitarica - kukuruza kao osnovne komponente proizvodnog dijela obroka sto�ne hrane. Od tih posljedica se proizvodnja, a time i prerada još nije oporavila. To je bio glavni, ali i ne jedini razlog.

Prerada mlijeka u BiH i po entitetima (2000-2010)

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

mili

ona

lit.

F BH RS B i H

Kada se analizira proizvodni program doma�ih mljekara, onda se odmah može vidjeti da su dominantno zastupljeni:

F BH RS B i H Godina 000 lit. Indeks 000 lit. Indeks 000 lit. Indeks 1989/90 116.500 100 2000. 48.427 21.500 69.927 2005. 105.794 100 65.157 100 170.951 100 2006. 107.797 102 71.113 109 178.710 104 2007. 115.485 109 83.713 128 199.198 116 2008. 145.398 137 89.947 138 235.345 138 2009. 143.041 135 86.472 133 229.513 134 2010. 133.505 125 92.141 141 225.646 132 Indeks 2010/2000. 275 428 322 U % u BiH 2010. 59 41 100

116

a) do 2000. godine isklju�ivo konzumni te�ni program: slatko pasterizovano mlijeko i fermentisani proizvodi,

b) i nakon toga konzumni te�ni program sa 76,4%, sirevi sa 21,1% i ostali proizvodi sa svega 2,5% i

c) u zadnjim godinama se pove�ava udio UHT steriliziranog mlijeka , sira i ostalih trajnih proizvoda

Tabela 9/9. Prera�eno mlijeko po proizvodima mljekarske

industrije BiH i po entitetima

Godina Slatko paster. mlijeko

UHT steriliz. mlijeko

Fermentisani proizvodi Sir Ostali

proizvodi Svega 000 l

000 l % 000 l % 000 l % 000 l % 000 l % F BH 2000. 2005. 2010.

16.500 4.645 3.730

34,1 4,4 2,8

6.400

52.969 75.487

13,2 50,0 56,6

15.500 23.419

25.692

32,0 2,3

19,3

7.600

19.872 24.100

15,7 18,7 18,1

2.427 4.889 4.189

5,0 4,6 3,2

48.427

105.794 133.505

RS 2000. 2005. 2010.

8.600 3.950 2.629

40,0 6,2 2,8

645

31.644 44.104

3,0

58,5 47,8

10.750 18.578 20.512

50,0 28,5 22,2

1.505

10.985 23.122

7,0

16,8 25,1

- -

1.808

- -

2,1

21.500 65.157 92.141

BiH 2000. 2005. 2010.

25.100 8.595 6.359

35,7 5,0 2,8

7.045

84.613 119.591

10,1 49,5 53,1

26.250 41.997 46.204

37,5 24,6 20,5

9.105

30.852 47.222

13,0 18,0 21,0

2.427 4.889 6.007

3,7 2,9 2,6

69.927

170.951 225.646

Izvor: Anketa “Milkprocessinga” kod mljekara BiH U FBiH se malo prera�uje mlijeka u sir i te promjene su veoma spore, za 2,4% (sa 15,7 na 18,1%) u periodu 2000-2010. godine. U tom periodu RS je pove�ala preradu mlijeka za 18,1% (sa 7,0 na 25,1%), što je važan pomak. U EU najve�i dio svježeg mlijeka se prera�uje u sir i druge trajne proizvode, sa znatni višim stepenom prerade od te�nog konzumnog programa koji dominira u BiH.

Struktura prerade mlijeka u FBiH i EU

57

19

18

3

24

9

44

23

0%

10%20%

30%

40%50%

60%

70%80%

90%

100%

FBiH EU

UHT i sterilizirano mlijeko Fermentirani proizvodi Sir Ostalo

Podaci o dobivenim koli�inama najvažnijih mlije�nih proizvoda iz mljekara BiH po entitetima su dati u narednoj tabeli. U tom posmatranom periodu u FBiH: UHT mlijeko je imalo pove�anje za 42%, pavlaka i mileram za 20%, te sve vrste sireva za 52%. Smanjenje proizvodnje je bilo kod slatkog pasterizovanog mlijeka za 20%, tvrdih i polutvrdih sireva za 8%.

117

Tabela 9/10 Proizvedene koli�ine mlije�nih proizvoda u BiH po entitetima

Vrsta proizvoda Jed. G o d i n a Indeks mjere 2005. 2009. 2010. 10/05 1009/1

0 F BH - Slatko paster. mlijeko - UHT steril. mlijeko - Jogurt i ostali napitci - Pavlaka, mileram - Sir - tvrdi i polutvrdi - sviježi sitni - kriška , feta i sl. Svega sir - Mlijeko u prahu - Mlije�ni namazi - Maslac - Prera�eno mlijeko

000 lit 000lit 000 lit tona tona tona tona tona tona tona tona 000 lit

4.645

52.959 16.552

6.867

1.164 792 181

2.137 366

- -

105.794

2.871

80.089 20.102 9.995

1.503 1.382

300 3.185

- 756 505

143.041

3.730

75.487 17.417

8.275

1.073 1.487

696 3.355

13 905 495

133.505

80

142 105 120

92

188 384 152

- - -

126

130

94 87 83

71

107 232 105

- 120

98 93

RS - Slatko paster. mlijeko - UHT steril. Mlijeko - Jogurt i ostali napitci - Pavlaka, mileram - Sir - tvrdi i polutvrdi - sviježi sitni - kriška , feta i sl. Svega sir : - Mlijeko u prahu - Mlije�ni namazi - Maslac - Prera�eno mlijeko

000 lit 000 lit 000 lit tona tona tona tona tona tona tona tona 000 lit

5.340

31.644 13.705

4.828

236 1.410

205 1.851

- -

27 65.157

1.985

50.567 12.393 5.873

501

1.902 35

2.438 -

124 15

86.472

2.629

44.104 14.216

6.296

652 3.040

369 4.061

- 236 234

92.141

49

139 104 130

276 216 180 219

- - -

141

132

87 115 107

130 160

- 166

- 190

- 106

BiH - Slatko paster. mlijeko - UHT steril. Mlijeko - Jogurt i ostali napitci - Pavlaka, mileram - Sir - tvrdi i polutvrdi - sviježi sitni - kriška , feta i sl. Svega sir : - Mlijeko u prahu - Mlije�ni namazi - Maslac - Prera�eno mlijeko

000 lit 000 lit 000 lit tona tona tona tona tona tona tona tona 000 lit

8.595

84.613 30.257 11.695

1.400 2.200

386 3.988

366 -

27 170.951

4.853

130.656 32.494 15.868

2.004 3.284

335 5.623

- 880 520

229.513

6.359

119.974 31.613 14.571

1.725 4.527 1.065 7.317

13 1.141

729 225.646

74

154 107 125

123 206 276 183

- - -

132

131

92 97 92

86

138 318 130

- 130 140

98 Izvor: Anketa “Milkprocessing”

Iz ovog programa se vidi da je proizvodnja sireva još nedovoljno zastupljena i da se relativno sporo osavremenjava proces prerade sa trajnim mlije�nim proizvodima. Budu�nost mljekarske industrije u BiH/FBiH je odre�ena �itavim nizom �inioca, a me�u njima se naro�ito isti�u:

- snabdijevanje sa sirovinom, - tržište i - konkurentnost proizvoda (kvalitet, cijena i isporuka).

118

Kada je u pitanju proizvodnja sirovine (svježeg mlijeka), može se o�ekivati da �e rasti iz najmanje dva razloga: a) pove�avati �e se proizvodnost po grlu i b) tržišnost proizvoda. Naše tržište nije malo za doma�e proizvo�a�e, pa je za o�ekivati da oni pove�aju svoj udio na njemu. Kvalitet sirovine i prerada daju zadovoljavaju�i kvalitet proizvoda koji ima odgovaraju�u pro�u. Sve to ne zna�i da se u ovaj proces prerade ne uvode odre�ene promjene koje doprinose njegovom razvoju. Proizvodni program i asortiman mlije�nih proizvoda zna�ajno su prošireni, što se,posebno, odnosi na mlije�ne namaze, nisko masne i probiotske proizvode.Me�utim, još uvijek je prisutna nedovoljna odlu�nost mljekara ka proširenju proizvodnog programa sa savremenim i novim proizvodima ,koji su prisutni na tržištu BiH i zauzimaju zna�ajno mjesto u uvozu mlije�nih proizvoda - topljeni sirevi, program slatkih konzumnih proizvoda i dr. Vrlo je malo proizvodnih programa usmjerenih prema ciljanom potroša�u, što su savremeni trendovi mljekarskih programa u Evropi i svijetu. Brži razvoj proizvodnje trajnih globalnih proizvoda traži odgovaraju�e sistemske politike prema ovim proizvodnjama. Mljekare BiH se dominantno snabdijevaju sa sirovinom iz doma�ih izvora (95%) u 2010. godine, a uvoze ga svega 5%. U toj godini je uvezeno 7,183.328 litatara od �ega je 2,9 miliona bilo koncentrovano (ugrušeno). Ako se to mlijeko prera�una na svježe sirovo pomo�u koeficijenta ekvivalencije 1 :3, onda se dobije uvoz od 12,3 miliona litara. Od te koli�ine mljekare u BiH su preradile 11,1 milion. Podaci o izvorima snabdijevanja mljekara u BiH i po entiteima su dati u narednoj tabeli.

Tabela 9/11. Izvori snabdijevanja mljekara BiH sirovinom po entitetima

G o d i n a Izvor

snabdijevanja 2000. 2005. 2010. 000 lit % 000 lit % 000 lit %

Indeks 10/05

FBH Otkup mlijeka - F BH - RS - Br�ko Svega Prerada mlijeka

31.602 - -

31.602 48.427

65,2

100,0

92.558 10.736

- 103 294

105.794

87,4 10,1

97,5

100

98.690 23.274 2.614

124.578 133.200

73,8 17,4

1,9 93,1

100,0

106,4 216,8

120,4

RS Otkup mlijeka - RS - F BH Svega Prerada mlijeka

21.500 -

21.500 21.500

100,0 100,0

62.617 2.540

65.157 65.157

96,1 3,9

100,0

88.718 1.260

89.978 92.200

96,2 1,3

97,5 100,0

141,6 50,0 138

BiH a. Otkup mlijeka - F BH - RS - Br�ko Svega b.Uvoz mlijeka Svega ( a + b) :

31.602 21.500

- 53.102 16.825 69.827

45,2 30,8

24,0 100,0

95.098 73.353

- 168.451

2.500 170.951

55,6 42,9

1,5 100,0

99.950 111.992

2.614 214.556

11.100 225.656

44,2 49,7

1,1 95,0

5,0

112,8 153,8

132,1

444 131

Izvor: Anketa “Milkprocessing” kod mljekara BiH Prema iskazanim podacima, u FBiH se sa svog podru�ja u 2010. godini obezbijedi oko 74% sirovine za njenu mljekarsku industriju, a preostalih 26% (8.622 hiljada litara) sa

119

ostalih podru�ja iz BiH i uvoza. To zna�i da ima dovoljno postoje�ih prera�iva�kih pogona za pove�anje proizvodne sirovine. Ako se još tome doda nepotpuna iskorištenost kapaciteta, onda postoje zna�ajne rezerve u otkupu mlijeka.

Promjenljiv je broj mljekara u BiH/FBiH posmatran u posljednjih deset godina. U 2000. godini u BiH je bilo 57 mljekara a sada ima 33. U tom istom periodu u FBiH se je sa 35 smanjilo na 20 mljekara. Podaci o tome su dati u narednoj tabeli.

Tabla 9/12. Broj mljekara u BiH i po entitetima (2000-2010)

Godina F BH RS B I H Broj

mljekara Prerada ml. 000 lit

Broj mljekara

Prerada ml. 000 lit

Broj mljekara

Prerada ml. 000 lit

2000. 35 48.427 22 21.500 57 69.927 2005. 26 105.794 17 65.157 43 170.951

2010. 20 143.041 13 86.472 33 229.513 Izvor: “Milkprocessing”

Iznijeti podaci pokazuju da se prera�ena koli�ina mlijeka u BiH/FBiH pove�ava, a broj mljekara znatno smanjuje jer se pove�avaju njihovi kapaciteti. Ako to uzmemo za FBiH onda imamo da je 2000. godine prera�eno 48.427 hiljada litara mlijeka u 35 mljekara (1.381 hilj./mlj.), a deset godina kasnije je prera�eno 143.041 hiljadu litara u 20 mljekara (7.152 hilj./mlj.). Ovakvo stanje je rezultat prestanka rada uglavnom malih mljekara sa 10.000 litara/dan, a ne izgradnjo velikih ili proširivanja njihovi kapaciteta prerade.

Tabela 9/13. Kapaciteti mljekarske industrije u BiH po entitetima (2010)

F BH RS B I H Kapacitet 000 lit/dan Broj

mljeka. Prerada mil. lit

U %

Broj mljeka.

Prerada mil. lit

U %

Broj mljek.

Prerada mil. lit

U %

> od 100 4 101,1 70,7 1 51,6 60,0 5 152,7 66,7 50 - 100 2 14,5 10,1 2 22.6 25,7 4 37,1 16,1 20 - 50 2 7,1 5,0 2 5,3 6,1 4 12,4 5,4 10 - 20 7 15,8 11,0 2 2,1 2,4 9 17,9 7,8 < 10 5 4,5 3,0 6 4,8 5,8 11 9,3 4,0 Svega 20 143,0 13 86,4 33 229,4

Izvor: Istraživanja i procijena : “Milkprocessing” Radni kapaciteti mljekarske industrije se procjenjuju na 420 miliona litara godišne u BiH. Od toga u FBiH na 275 miliona i u RS na 145 miliona litara. Ako se uzmu prera�ene koli�ine svježeg mlijeka i uprede sa postoje�im kapacitetima iskazanim u milionima litara, dobiju se sljede�i pokazatelji:

1. BiH 420 instalisani: 229,5 prera�eno = 54,6 % iskorišten kapacitet 2. FBiH 275 instalisani: 143 prera�eno = 52 % iskorišten kapacitet i 3. RS 145 instalisani: 86,4 prera�eno = 59,6 iskorišten kapacitet

Kada se posmatra ovaj veoma važan pokazatelj, onda se može re�i da je i to jedna od slabih strane naše mljekarske industrije i njene konkurencije. U cijeni mljekarskih proizvoda skoro duplo je ve�i iznos fiksnih troškova nego kada bi oni radili punim kapacitetom. Pored toga podatka, iz tabele se vidi da je oko 83 % mlijeka prera�eno u 9 mljekara, od �ega je 6 nalazi u F BH i tri u RS.

120

Proizvodni programi mljekara BiH sadrže 12 vrsta mlije�nih proizvoda sa oko 35 proizvoda više podataka o tome je dato u sljede�oj tabeli.

Tabela 9/14. Pregled proizvodnih programa

mljekara u BiH (2010)

Vrsta proizvoda Broj proizvo�a�a ( mljekara)

F BH RS B i H Slatko pasterizovano mlijeko 13 14 27 UHT sterilizirano mlijeko 5 2 7 Jogurt 16 11 27 Kiselo mlijeko 5 - 5 Ostali napitci - kefir - mla�enica

4 6

- 6

4 6

Pavlaka - kisela pavlaka i mileram - slatka pavlaka za doma�instvo

15 1

11

1

26

2 Sir - svježi - krem - kriška kravlji - kriška ov�iji - polutvrdi - tvrdi - sir iz mijeha - mozarela - dimljeni - punjena paprika sa sirom i pavlakom

18 2

12 2 9 6 - - 1 3

16

1 12

2 6 1 2 1 1 2

34

3 24

4 15

7 2 1 2 5

Mlije�ni namazi - mlije�ni i sirni namaz - kajmak

7 4

2 7

9

11 Maslac 3 1 4 Mlijeko u prahu 1 - 1

Izvor: „Milkprocessing“

Podaci pokazuju: - ve�ina mljekara je orijentisana na kratkotrajne konzumne proizvode, - program proizvodnje tri grupe sireva: sviježi, salamurni i polu tvrdi /tvrdi sirevi

ima 5 mljekara, - topljeni, plavi, oplemenjeni polu tvrdi i sli�ni sirevi nisu zastupljeni u

proizvodnom programu doma�ih mljekara, - one u�estvuju u uvozu sira u BiH i na taj na�in dobro znaju da postoji tražnja za

tim proizvodima, - mali je udio savremenih mlije�no /kiselih napitaka je još uvijek nedovoljno a

uvoze se u BiH iz Hrvatska, Slovenija i Srbije, - proizvodi BiH mljekara su uglavnom pakovanja u plasti�noj ambalaži i veli�ini

0,5 i 1 litar, dok su strane mljekare na BiH tržištu prisutne sa manjim pakovanjima (od 0,1 do 0,3 litra),

- nije uspostavljen poseban proizvodni program za ciljane grupe potroša�a (školski obrok, programi za omladinu , sportsko mlijeko i dr.),

- mali je broj mljekara uklju�enih u proizvodni program nekih autohtonih mlije�nih proizvoda (sir iz mijeha, punjena paprika i dr.)

121

9.3. Vlasni�ka struktura mljekara Sve 33 mljekare u BiH su u privatnom vlasništvu i to 28 doma�ih kompanija, a pet u vlasništvu stranih kompanija. Taj mali broj mljekara u stranom vlasništvu prera�uje oko 60% u ukupnoj preradi sirovine. Mljekarska industrija BiH je u 2010. godini imala oko 1.300 radnika i to 740 u F BH i 560 u RS. U zadnjih pet godina se dosta intenzivno radi na uspostavljanju savremenih sistema i standarda pra�enja procesa proizvodnje radi osposobljavanja za izvoz. U 2009. godini, njih 28 od 33 mljekare je imalo najmanje jedan od me�unarodnih standarda. Podaci o toma dati u narednoj tabeli.

Tabela 9/15. Mljekare BiH sa certifikatima za me�unarodne standarde

Naziv standarda / certifikata Mljekara

u F BH Mljekara u RS

Mljekare BiH

- HACCAP 18 10 28 - ISO 9001 6 4 10 - ISO 22.000 2 1 3 - Izvozni broj 10 4 14

Izvor: “Milkprocessing” U posljednje dvije godine se radilo intenzivno na ovim normativima jer je usvojena odgovaraju�a zakonska uredba. 9.4. Spoljno trgovinski promet mlijeka i mlije�nih proizvoda BiH U spoljno trgovinskom bilansu BiH u�estvuje mlijeko i mlije�ni proizvodi. Prema raspoloživim informacija za 2010. godinu ovi proizvodi su imali promet od 207,8 miliona KM. U tome je uvoz iznosio 139,7 miliona ili 60,2%, a izvoz sa 68,1 milion KM ili 32,8%. Više podataka o tome po zemljama spoljne trgovine dato je u narednoj tabeli.

Tabela 9/16. Spoljno trgovinski bilans mlijeka i mlije�nih proizvoda BiH za 2010. godinu

U v o z I z v o z S v e g a Država

U 000 KM U % U 000 KM U % U 000 KM U % CEFTA - Hrvatska - Srbija - Makedonija - UNMIK-Kosovo - Crna Gora - Albanija Svega CEFTA

64.692,5 15.718,9

229,0 - - -

80.640,4

46,3 11,2

0,2

57,7

36.360,7 10.923,8 10.973,8

4.419,2 4.613,6

811,8 68.102,9

53,3 16,0 16,1

6,5 6,8 1,2

99,9

101.053,2 26.642,7 11.202,8

4.419,2 4.613,6

811,8 148.743,5

48,6 12,8

5,4 2,1 2,2 0,4

71,5 EU - Slovenija - Ostale �lanice EU - Svega EU

19.194,1 38.523,2 57.717,3

13,7 27,6 41,3

- - -

0

19.194,1 38.523,2 57.717,3

9,2

18,5 27,7

Ostale države 1.304,9 1,0 55,4 0,1 1.360,3 0,8 Svega (1+2+3 ) : 139.662,6 100,0 68.158,3 100 207.821,1 100,0 U�eš�e % 67,2 32,8 100,0

Izvor: - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH , - Uprava za indirektno oporezivanje BiH i VTK BiH

122

Najve�a zemlja izvoznica i uvoznica za BiH je R. Hrvatska. Kao izvoznica u�estvuje sa 46,3% a kao uvoznica sa 53,3%. Druga zemlja sa kojom BiH ima najve�i spoljno trgovinski promet je Srbija. Sa zemljama CEFTA BiH ostvaruje uvoz od 80,6% a izvoz od 99,9%. Razliku je sa zemljama �lanicama EU i svijeta. Pokrivenost uvoza izvozom u 2010. godini iznosi 48,8%. Da bi se nešto detaljnije moglo kazati o spoljno trgovinskom bilansu mlijeka i mlije�nih prera�evina potrebno je imati podatke o tome po proizvodima.

Tabala 9/17. Uvoz mlijeka i mlije�nih proizvoda u BiH (2002 – 2010)g

2002. 2005. 2010. Index 10/09

Vrsta proizvoda 000 lit,kg

000 KM

000 lit,kg

000 KM

000 lit,kg 000 KM Koli�ina KM

Sirovo mlijeko 5.500 3.301 1.195 506 9.123,1 5.262,0 174 194 UHT steril. mlijeko 33.485 30.159 27.812 21.593 22.867,7 25.288,3 101 101 Jogurt i sl. proizv. 12 153 15.176 10.549 12.817 11.820,0 18.561,2 95 94 Pavlaka i mileram 8.770 19.549 8.215 15.312 8.862 22.178,1 107 108

M Mlije. namazi 650 2.650 852 3.832 1.192,1 7.800,4 99 103 Maslac 1.942 5.697 2.092 7.768 1.173,4 8.370,2 97 110 Mlijeko, surutka i ostalo u prahu

1.538

2.671

1.209

2.478

2.421,2

4.218,5

90

107

Sir - polutvrdi i tvrdi - topljeni i plavi sir - sviježi, - feta i kriška Svega sir:

6.848

34.888

8.034 1.240

292

9.566

39.166

6.772 1.257

47.195

5.518,8

931,4 761,2 434,8

7.706,2

33.714,8 7.357,3 4.214,4 2.697,4

47.983,9

100 101

101

118 106

114 Svega uvoz 114.091 111.501 139.662,6 108,4 Ekvivalent sir. mlijeku 140.700 144.042 147.466 104

Izvor: - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, - VTK BiH

Dati podaci pokazuju da se za osam godina (2002-2010) vrijednost uvoza pove�ala za 25.572 hiljade KM. Ako se uvezene koli�ine proizvoda, pomo�u ekvivalencije svedu na sirovo mlijeko, stvara se mogu�nost pra�enja te koli�ine po godinama istraživanog perioda. Prema tom pokazatelju koli�ina se pove�ala za 6.766 hiljada litara od 2000. do 2010. godine. Najve�a stavka uvoza su sirevi, pa UHT sterilizovano mlijeko, a onda pavlaka i mileram. Mali dio tih proizvoda se uvozi radi reeskporta (mlijeko u prahu).

Tabela 9/18. Izvoz mlijeka i mlije�nih proizvoda iz BiH 2002 -2010)

2002. 2005. 2010. Vrsta proizvoda

000 lit/kg 000 KM 000 lit/kg 000 KM 000 lit/kg 000 KM Sirovo mlijeko 1.290,3 541,5 UHT ster. mlijeko 19.202 14.978 55.405,1 49.583,2 Jogurt i sl.proizv. 240 320 1.265,2 1.398,9 Pavlaka i mileram 200 350 2.352,7 5.479,2 Mlije�ni namazi 103,0 568,2 Maslac 212 1.367,1 Mlijeko i surutka u prahu

-

Sir - polutvrdi i tvrdi - sviježi, sitni . kriška i feta Svega sir :

730 146

876

7.020

732

7.752

725,8 868,7

27,3 1.621,8

6.610,7 2.444,0

142,9 9.197,6

Svega izvoz 3.382 31.152 68.135,7 Ekvivalent sirovog mlijeka

28.800

72.578

Izvor: - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, - VTK BiH.

123

Izvoz mlijeka i mlije�nih proizvoda, nakon ovog agresorskog rata, je simboli�no zapo�eo 2002. godine u vrijednosti od 3,4 milona KM. Od tada do 2010. godine taj iznos je narastao na 68,1 milion KM. To je lijep pomak i u pravom smjeru,ali još nije u iznosu koji , prema resursima, ova zemlja može da ostvari. UHT sterilizirano mlijeko je najzna�ajniji izvozni proizvod koje u izvozu ima u�estvuje od 72,8 %. Cjelokupni izvoz mlije�nih proizvoda vrši se u države regije CEFTA , a glavni uvoznik je R Hrvatska.

U�eš�e globalnih trajnih proizvoda je veoma malo (sir, mlijeko u prahu, maslac) , tako da je izvoz orijentiran isklju�ivo na regionalno tržište. Nema izvoza na tržište EU, uglavnom zbog neuskla�ene legislativa.

9.5. Otkupne cijene mlijeka Bosna i Hercegovina je izvršila liberalizaciju tržišta i na taj na�in prihvatila promjene koje nastaju kod susjednih zemalja i unutar �lanica EU. Cijene sirovog mlijeka na Evropskom tržištu formiraju se u skladu sa stanjem i kretanjima na tržištu globalnih (trajnih) mlije�nih proizvoda, koji u ukupnoj preradi mlijeka dominiraju i u�estvuju sa oko 70 % (sir, mlijeko u prahu , maslac i sl.) U tom smislu, tržište mlijeka u Evropi, a samim time i u BIH, od 2000 godine je sljede�e:

a) U period u 2000-2007. je stabilno (ponuda, tražnja ,zalihe, cijene), pa zbog toga ni otkupne cijene mlijeka nisu imale zna�ajnije oscilacije,

b) Od 2007. do 2009. godine je vrijeme nestabilnosti tržišta mlije�nih proizvoda, što se neminovno odražavalo na otkupne cijene mlijeka. U 2007. godine su cijene globalnih mlije�nih proizvoda imale visok rast od 25 % mlijeko u prahu do 44 % maslac.

c) Taj rast cijena proizvoda je za sobom povukao pove�anje cijena sirovog mlijeka: u EU za 22%, Hrvatskoj 19 %, Srbiji 40% i BiH 22 % .

d) Naredna godina (2008) je imala smanjenje cijena proizvoda. Taj trend se nastavio i u narednoj 2009.godini, te je zbog toga došlo do smanjenja cijena sirovog mlijeka: u EU za 23%, Hrvatskoj za 13%, Srbija-24% i BiH 17 %),

e) Da bi zaštitila proizvo�a�e mlijeka i mljekarsku industriju, EU je uvela instrumente zaštitnih mjera, koji su sadržani u zajedni�koj agrarnoj politici (CAP) :

- aktiviran je sistem subvencija kod izvoza mlije�nih proizvoda, - pove�ane su uvozne prag cijene, - aktiviran je sistem preuzimanja zaliha u zajedni�ke rezerve i - donešen je niz drugih mjera koje, putem subvencija, poti�u potrošnju mlije�nih proizvoda.

f) Ove mjere su bitno pove�ale konkurentnost trajnih mlije�nih proizvoda iz EU te zbog toga 2010. godina donosi odre�enu stabilizaciju tržišta i cijene imaju porast,

g) Takvo stanje iz EU se odražava mljekarsku industriju BiH : - pad konkurentnosti mljekara na doma�em i ino tržištu

- rast zaliha trajnih proizvoda (sir,UHT mlijeko) , - smanjen je izvoz sira oko 45 % i pove�an uvoz sira, maslaca i mlijeka u prahu, - bitno je pogoršan ekonomski položaj proizvo�a�a mlijeka , tako da je prisutna pojava smanjenja broja krava,

124

- zaustavljen je višegodišnji rast prerade mlijeka i zna�ajno pogoršana finansijska likvidnost mljekara.

h) Na te probleme se konektuje i globalna ekonomska kriza Dati najvažniji �inioci stanja u mljekarskoj industriji su se direktno odrazili na otkupne cijene sirovog mlijeka u BiH i šire. Podaci o tome su dati u narednoj tabeli.

Tabela 9/19. Otkupnih cijena sirovog mlijeka u BiH, okruženju i EU (2002 – 2010)

EUR/lit; 3,8 mm O p i s 2002. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. B I H - F BH - RS - Prosjek

0,255 0,220 0,235

0,260 0,222 0,240

0,260 0,223 0,245

0,310 0,295 0,302

0,293 0,284 0,288

0,250-0,270

0,270- 0,290

Hrvatska 0,245 0,245 0,264 0,316 0,322 0,282-0,308

0,320-0,340

Srbija 0,220 0,210 0,221 0,300 0,266 0,222-0,260

0,240 -0,280

EU – 25 EU – 15 EU - 10

- 0,320

-

0,281 0,302 0,269

O,282 0,305 0,262

0,318 0,338 0,293

0,314 0,336 0,280

0,261-0,295

0,331 0,345 0,314

Izvor: Mljekare BiH , Croatiasto�ar, EU Agri, MDC Datum- V. Britanija , LTO Nederland

U BiH su cijene sirovog mlijeka za osam godina pove�ane 19,1% (sa 0,235 na 0,280 Eur/lit), u Hrvatskoj za 34,7% (sa 0,245 na 0,260), Srbiji za 18,2% (sa 0,220 na 0,260) I u EU-15 za 7,8% (sa 0,320 na 0,345 EUR/lit). Ovakvo razli�iti iznosi pove�anja cijena sirovog mlijeka mogu nas dovesti do pogrešnih zaklju�aka. Zato je potrebno voditi ra�una o sljede�em:

- kvalitet mlijeka je neujedna�en, - E i I klase EU ima 96%, RH 78%, a BiH 30%, - Hrvatska je imala najve�i porast cijena jer su one obuhvatile i nastale promjene u

kvaltetu sirovine, - Sistem podrški je razli�it idr.

Cijena sirovog mlijeka u BiH kretala se od 0,250 do 0,270 EUR za standardni kvalitet 3,7% mm, odnosno 0,30 – 0,32 EUR/lit za E klasu. Cijena sirovog mlijeka u BiH se uglavnom formirala na bazi sadržaja mlije�ne masti u mlijeku. Od 2010. godine po�ela je primjena Pravilnika o kvalitetu sirovog mlijeka, prema kojem se mlijeko preuzima od proizvo�a�a i pla�a u skladu sa standardima EU. Taj kriterij još svi ne primjenjuju. U FBiH Pravilnik primjenjuje svega oko 59% mljekara, a ostale rade na njegovom uvo�enju. U RS Pravilnik se primjenjuje od po�etaka 2010. godine. O�ekuje se da do kraja 2011. godine se u cijeloj BiH primjenjuje pomenuti pravilnik. U okviru ovog stru�nog projekta su detaljno obra�ena sredstva podsticaja koja se odvajaju iz Budžeta FBiH. I pored toga nije na odmet podsjetiti na podrške vezano za proizvodnju kravljeg mlijeka. Farmer, pod propisanim uslovima datim u Uputstvima, može imati sljede�e podrške :

a) premiju za mlijeko 0,16 KM/lit b) uzgoj priplodne junice 450 KM/grlu c) na kapitalna ulaganja bespovratno 25%

125

d) nabavka pripl grla bespovratno 25% e) nabavka muzne opreme bespov. 25% f) regresiranje kama 4% g) iznos premije osiguranja 50%

Sve ovo su odre�ene i važne pogodnosti za farmere u FBiH, a shodno onome što se izdvaja u zemljama �lanicama EU to još je nedovoljno. Bilans proizvodnje i potrošnje mlijeka u BiH ura�en je na bazi slijede�ih elemenata:

- statisti�ke procjene ukupne proizvodnje mlijeka (Agencija za statistiku BiH), - procjene potrošnje mlijeka za ishranu teladi , - registrirane proizvodnje mlije�nih proizvoda u mljekarama BiH, izražene u

ekvivalentu sirovog mlijeka i umanjene za izvoz mlije�nih proizvoda , - uvoza mlije�nih proizvoda, izraženog u ekvivalentu sirovog mlijeka i - statisti�ke procijene broja stanovnika u BiH (Agencija za statistiku BiH) .

9.6. Bilans mlijeka u BiH U BiH se na osnovu procjena može do�i do odre�enih podataka koji ne postoje u statistici. Jedan takav pokušaj je dat u narednoj tabeli.

Tabela 9/20. Bilans mlijeka u BiH

O p i s 2006. 2010. 000 gr, lit. U % 000 gr, lit. U % Broj krava 315 293,2 Ulaz mlijeka - Proizvodnja mlijeka - Uvoz mlijeka

771.500 653.000 118.500

100,0 84,7 15,3

876.400 734.000 142.400

100,0 83,8 16,2

Izlaz mlijeka - Potrošnje

mlijeka za telad (broj teladi po 450 lit)

- Izvoz mlijeka

174.850

141.750

33.100

100,0

81,1 18,9

196.818

131.800

65.018

100,0

67,0 33,0

Potrošnja mlijeka 596.900 77,4 679.582 74,5 Prema ovoj ra�unici u 2010. godini je bilo raspoloživo 679,5 miliona litara mlijeka za ishranu (potrošnju) stanovništva. U ukupnom ulazu mlijeka, potrošnja za ishranu stanovništva je imala udio od 74,5 %. 9.7. Potrošnja mlijeka

O potrošnji mlijeka u BiH se može govoriti na osnovu procjena je su svi podaci malo pouzdani. Iako se zna da potrošnju mlijeka za ishranu stanovništva �ine: a) proizvedene koli�ine mlije�nih proizvoda u mljekarama BiH uve�ane za uvoz i umanjene za izvoz (registrovana proizvodnja), b) neregistrirana potrošnja na poljoprivrednom doma�instvu,

c) prometa mlije�nih proizvoda putem zelenih pijaca i d) direktne prodaje sa fami.

126

Tabela 9/21. Procjena potrošnje mlijeka u BiH

2006. 20010. Pokazatelj 000 sta. lit Lit/pcap. % 000 sta, lit Lit/pca. %

Prisutan broj stanovnika 3.844 3.940 1. Registrirana proizvodnja a) (mljekare BiH – izvoz) b) uvoz ml. proizvoda Svega potrošnja

145.610 118.500 264.110

38 31 69

24 20 44

164.495 142.372 306.867

42 36 78

54 46 45

2. Neregistrirana potrošnja 332.540 86 56 372.715 94 55 Svega potrošnja (1+2) 596.650 155 100,0 679.582 172 100,0

Ovi podaci pokazuju da je potrošnja mlijeka - per cupita u BiH za 2006. godinu iznosila 155 litara, a �etiri godine kasnije 172 litara. U ukupnoj potrošnji, registrovana proizvodnja mlijeka u�estvuje sa, prosjek, 44,5%, a neregistrovana potrošnja 55,5%. Ovo je pokazatelj da je još uvijek u zna�ajnoj mjeri zastupljena naturalna proizvodnja kod seoskog stanovništva. Treba o�ekivati da se taj udio znatno smanji u narednom periodu. Registriranu potrošnju u 2010. godini daju doma�e mljekare 54% i uvoz mlije�nih proizvoda sa velikih 46%. Registrovanu proizvodnju, odnosno potrošnju je mogu�e pratiti i po vrstama proizvoda. Podaci o tome su dati u narednoj tabeli.

Tabela 9/22. Registrirana potrošnja mlije�nih proizvoda iz BiH mljekara (2006. 2010.)

Potrošnja 000 lit, kg Per capita lit, kg Vrsta proizvoda 2006. 2010. 2006. 2010.

U % po proizvo�.

Konz. pasterizirano mlijeko 6.554 4.853 1,6 1,2 100 UHT sterilizirano mlijeko 91.086 99.684 22,8 25,3 78 Jogurt i osteli ferm. napitci 39.427 44.553 9,8 11,3 72 Pavlaka i mileram 17.279 22.744 4,3 5,8 63 Sir 10.882 12.701 2,7 3,2 39 Mlije�ni namazi 1.567 1.998 0,4 0,5 40 Maslac 2.090 1.746 0,5 0,4 28 Mlijeko i surutka u prahu 1.470 2.570 1 Svega ekvivalent sirovo mlijeko 264.110 306.867 67 78 54

Registrirana potrošnja mlijeka po stanovniku u �etvorogodišnjem periodu se pove�ala za 16 indeksnih poena. Najzna�ajniji rast zabilježen je kod pavlake, a potrošnja je u padu kod maslaca i konzumnog pasteriziranog mlijeka. Najve�e u�eš�e u potrošnji kod UHT mlijeka i jogurta. Dalji razvoj mljekarske industrije i prerade mlijeka u BiH, a time i potrošnje �e prvenstveno zavisiti od:

- primarne poljoprivredne proizvodnje, - njihovog ekonomskog položaja, - razvoja tržne proizvodnje mlijeka i obezbe�enja stabilnih izvora sirovog mlijeka, - razvoja izvoza mlije�nih proizvoda, - razvoja proizvodnih programa u mljekarama (viši stepen prerade), - organizovanja i dohodovnog povezivanja proizvo�a�a i prera�iva�a, - razvoja zadrugarstva i dr.

Ukoliko ova kretanja budu povoljna, mljekarska industrija BiH trebala bi i u narednom periodu ostvarivati pozitivne trendove razvoja.

127

10. FORMIRANJE I ULOGA CIJENA U POLJOPRIVREDI 10.1. Op�enito o cijenama hrane Rezultati poslovanja poljoprivrednih gazdinstava za�inju se u proizvodnji, a verifikuju na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Zna�ajan gradijent tih rezultata su cijene po kojima gazdinstva prodaju svoje proizvode na tržištu njihovog daljeg, reprodukcijskog ili kona�nog, finalnog plasmana. Uz prevashodno ekonomsko ili tržišno, cijene u bih. sektoru hrane imaju i svoje snažno državno-regulativno zna�enje, pa su one, uz dosadašnje doma�e, �esto i formalno postojanje, kao graditelj stanja u agrarnom ambijentu snažno istaknute tek u prvom fbih. zakonu o poljoprivredi, koji je donesen krajem 2007. godine. One su inaugurirane kao jedan od �etiri instrumenta tržišno-cjenovne politike kojima treba da se utje�e na stabilnost doma�eg tržišta poljoprivrednih proizvoda, uz istovremeno ja�anje konkurentnosti sektora na unutarnjem i vanjskom tržištu. Cijene prozivaju najosjetljivija pitanja poljoprivredno-prehrambenog sektora i vežu uz sebe krupne zada�e za doma�u poljoprivrednu proizvodnju. Njima se na sasvim direktan na�in može ostvarivati zaštitna i uspostavljati podsticajna uloga u razvoju sektora, ali i �uvati te dalje snažiti uspješnost ekonomskog spajanja zemlje sa svjetskim (WTO), europskim (EU) i regionalnim (CEFTA) tržišnim okruženjem. Cijene su snažan regulator ponude hrane, jer na njihov rast poljoprivrednici reagiraju pove�anjem proizvodnje. Ukoliko je taj rast visok ili �ak i nekontrolisan, one mogu postati i ograni�avaju�im �initeljem njene tražnje. Nakon nekoliko desetlje�a mirovanja pa i sistemskog opadanja, uslijed razloga koje je sam sebi postavio �ovjek, sa drugom polovinom 2007. godine došlo je do visokog i nekontrolisanog rasta cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, kakav traje i danas. To stanje prenijelo se na cijeli sektor hrane i postavilo velika pitanja u funkcioniranju ishrane cjelokupnog ljudskog društva i osobito onog njegovog dijela koji se nalazi na nižem stepenu razvoja ili još uvijek druguje sa siromaštvom. Stoga, pomalo stavljeno u stranu pitanje cijena hrane, postaje opet nada sve, i to u svjetskim razmjerima, aktualnim, i kandidira sebe za još dublja, neodložna hitna i intenzivna izu�avanja. 10.2. Vrste cijena u poljoprivredi U pogledu institucionalnih autoriteta ili stanja koja ih odre�uju, postoje razne vrste cijena. Ako su to stanja ponude i potražnje, onda se govori o tržišnim ili konkurentskim cijenama. Cijene mogu bili monopolske, ako ih odre�uje monopolist, i oligopolske, kad ih odre�uje odre�eni broj, što zna�i više, proizvo�a�a. Cijene mogu biti administrativne i to su one koje odre�uje država. Poseban oblik cijena koje se nalaze izme�u administrativnih i tržišnih, jesu mješovite ili regulirane cijene. 10.2.1. Regulisane cijene Cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane op�enito na doma�em, bih. tržištu formiraju se slobodno, s tim što su, radi sprje�avanja mogu�ih, ekstremno nepovoljnih, stanja u njihovom tržišnom oblikovanju, propisane i odgovaraju�i regulisani oblici tih cijena. To su ciljne, zajam�ene, minimalno-otkupne i uvozne prag-cijene. Dakle, radi se o �etiri vrste cijena koje imaju regulativni, odnosno agrarno-politi�ki karakter, budu�i ih propisuje Vlada na prijedlog ministra.

128

Ciljne cijene poljoprivrednih proizvoda, kao prve me�u navedenim, su one oko kojih bi trebale da se formiraju i njihove stvarne tržišne veli�ine sa kojima bi se omogu�avala zadovoljavaju�i nivo dohotka za pojedine poljoprivredno–prehrambene proizvode. Zajam�ene cijene omogu�avaju, uz primjereni obim proizvodnje, minimalan nivo dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode. Po ovim cijenama Vlada preko Direkcije robnih rezervi, u skladu sa tržišnim redovima iz Zakona o poljoprivredi, otkupljuje pojedine poljoprivredne proizvode i �uva ih za vra�anje na tržište kad se za to ukaže potreba. Minimalne otkupne cijene su one po kojima je prera�iva� obavezan otkupiti poljoprivredne proizvode od poljoprivrednih organizacija – proizvo�a�a sirovina, ili poljoprivrednih proizvo�a�a. Uvozne prag cijene su najniži nivoi cijena na granici za odre�ene poljoprivredno-prehrambene proizvoda uvoznog porijekla. Ovim se osigurava da stabilnost doma�eg tržišta ne bude ugrožena uvozom tih proizvoda po cijenama koje bi bile niže od njihovog odre�enog prag-nivoa. 10.2.2. Cijene u trgovini To su cijene koje se formiraju na tržištu poljoprivrednih proizvoda pod uticajem ponude i potražnje. U zavisnosti od prometnih kanala i na�ina prodaje, razlikuju se sljede�i glavni oblici tržišnih cijena ovih proizvoda. Cijene u trgovini na malo su one po kojima trgovina na malo, individualni proizvo�a�i i vršitelji usluga prodaju proizvode i usluge krajnjim potroša�ima. Druga�ije re�eno, to su cijene po kojima krajnji potroša�i kupuju proizvode ili usluge za krajnju potrošnju. U ovim cijena sadržan je porez. Otkupne cijene su one po kojima poslovni subjekti preuzimaju poljoprivredne proizvode od individualnih poljoprivrednika radi prerade ili dalje prodaje. Prodajne cijene imaju isto zna�enje kao i otkupne, s tim što se radi o isporuci proizvoda iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata, odnosno preduze�a iz oblasti poljoprivrede. 10.3. Tržišne cijene u proteklom periodu Na obim i kvalitetu poljoprivredne proizvodnje uti�u brojni �initelji, ali su odluke proizvo�a�a da nastave, obustave ili poja�aju proizvodnju nekog proizvoda najdirektnije vezane za cijene. S obzirom na nivo postoje�ih ili o�ekivanih cijena, rezultati njihovog odlu�ivanja su mjerljivi i iskazuje se koeficijentom elasti�nosti �ija je vrijednost, zbog uglavnom niske mo�i reakcije, u pravilu niska. Kako su se kretale cijene pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u pojedinim kanalima njihovog plasmana na tržištu, prikazano je na stranama koje slijede. Svakako da su predstavljene cijene realizacije nalazile svoje odgovore u postignutim obimima proizvodnje tih proizvoda, ali nisu davale i informacije o realnim ekonomskim rezultatima koje su postizali poljoprivrednici prilikom njihovih proizvodnji. Takvim informacijama bit �e mogu�e raspolagati tek kad se te cijene stave u odnos sa troškovima proizvodnje i cijenama koštanja proizvoda koji �e biti izabrani kao ciljni predmet u nastavku ove analize. Dok se do tih cijena ne do�e, slijede razmatranja na nivoima poznatih podataka.

129

10.3.1. Žita i prera�evine Žita predstavljaju stratešku grupu poljoprivrednih proizvoda koja se u FBiH za posljednjih nekoliko godina(2000-2007) siju na površini izme�u 92 i 82 hiljade hektara raspoloživih oranica. Te površine imaju silazni trend i obuhvataju kulture pšenice, raži, je�ma, zobi i kukuruza. Vode�i me�u njima sa 46 do 51 hiljadu hektara površina su kukuruz te sa 20 do 25 hiljada hektara pšenica. Sa urodom koji se kretao izme�u 104 i 226 hiljada tona kod kukuruza te od 49 do 65 hiljada tona kod pšenice, ove dvije kulture daju i dominantan obim današnje proizvodnje u ovoj grupi proizvoda.

Tabela 10/1. Cijene u prodaji i otkupu poljoprivrednih proizvoda u FBiH KM/jed.

Proizvodi JM 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Indeks ŽITA Pšenica i raž kg 0,32 0,29 0,28 0,34 0,28 0,25 0,27 0,30 93,75 Je�am '' 0,50 0,30 0,33 - 0,25 0,33 0,33 0,33 66,00 Ovas/zob '' 0,20 0,47 0,32 0,38 0,41 0.38 0.21 0,46 230,00 Kukuruz - zrno '' 0,21 0,33 0,22 0,26 0,25 0,22 - 0,46 219,05 POVR�E Grah kg 2,67 2,61 2,50 2,00 2,00 1,44 1,50 1,80 67,42 Krompir '' - merkantilni '' 0,46 0,40 0,42 0,47 0,51 0,36 0,42 0,49 95,00 - sjemenski '' - - - - - - - - - Crni luk '' 0,70 0,53 0,47 0,74 0,67 0.44 0.47 0,78 111,43 Kupus i kelj '' 0,32 0,25 0,26 0,20 0,26 0,30 0,22 0,34 106,25 Paradaiz '' 0,38 0,48 0,33 0,34 0,87 0,55 0,76 0,57 150,00 Paprika zelena '' 0,61 0,67 0,64 0,58 0,61 0,59 0,53 0,61 100,00 INDUSTR. BILJE Duhan kg 2,56 2,23 2,23 2,03 2,35 2,41 2,34 2,21 86,33 VO�E Jabuka kg 0,55 0,49 0,63 0,63 0,67 0,49 0,49 0,50 90,91 Svježe šljiva '' 0,38 0,44 - 0,49 0,39 0,50 0,52 0,42 110,53 Suhe šljive '' 2,50 1,00 2,00 2,75 3,00 1,75 2,20 2,00 80,00 GROŽE Grož�e za jelo kg - - 1,00 - - 1,50 - Grož�e za preradu '' 0,80 0,82 0,86 - 0,98 0,74 0,80 0,84 105,00 ALKOHOLNA PI�A Vino 1,29 1,16 1,15 1,00 1,01 1,06 1,60 1,65 127,91 Rakija 2,34 1,94 3,63 2,46 6,64 7,33 7,20 6,33 270,51 STOKA Mesnate svinje kg - - - - - Masne i polum. svinje '' 1,95 - - - - Prasad '' 2,33 - - - - Goveda i junice za kla. '' 2,31 2,61 2,84 3,01 2,63 2,97 3,10 3,19 122,22 Telad za klanje '' 3,87 4,25 4,33 5,58 4,36 4,92 4,96 4,94 128,65 Ovce i šilježad '' 4,00 - - 4,50 2,75 3,35 3,77 3,20 80,00 Janjad do 6 mjeseci '' - 5,00 8,00 6,06 4,31 4,14 4,12 4,30 86,00 PERAD I JAJA Perad kg 15,07 7,66 7,41 3,22 2,62 2,47 2,20 2,50 16,59 Jaja '' 0,15 0,12 0,15 0,10 0,13 0,14 0,12 0,15 100,00 MLIJEKO I MLIJ. PRO. Svježe mlijeko lit 0,52 0,53 0,53 0,53 0,53 0,54 0,53 0,55 105,77 Mlije�ni proizvodi-sirevi kg 10,52 10,33 11,98 10,80 9,43 9,19 9,33 9,71 92,30 KOŽA Gove�e i tele�a kg 2,52 3,54 4,37 3,38 3,38 3,58 3,56 3,29 130,55 Ov�ja i janje�a '' - - - - - - - - -

Izvor: - SG/LJ FBiH 2002-2008 - SB Statisti�ki podaci o gospodarskim i drugim kretanjima 2002-2008 - Vlastita izra�unavanja

130

Na sjetvene površine pod žitaricama direktno, te na njihove ostvarene obime proizvodnje posredno, svakako da su odlu�uju�i uticaj imale tržišne cijene. Što se tih cijena i na njihovim temeljima formiranih površina te postignutih obima proizvodnje ti�e, glavni kanal plasmana za ove proizvode, što je sasvim normalno, u svom proteklom vremenu bio je otkup. Stoga se ovaj prometni kanal može uzeti kao indikativan za ukupna kretanja prilika na tržištu tih proizvoda, pri �emu se, gledaju�i ukupno poslijeratno razdoblje, sti�e osnova za sljede�e zaklju�ke;

� otkupne cijene za pšenicu imale su pad cijena za oko šest indeksnih poena u promatranom vremena (indeks 93,8),

� cijene po kojima se proizvo�a�ima pla�ao je�am na kraju u odnosu na po�etak tog vremena imale su znatno niži nivo (indeks 66,0),

� cijene zobi kao važne kulture za podržavanje sto�arstva, ali i makrobioti�ku ljudsku ishranu imale su više nego prepolovljen pad (indeks 40), i

� cijene koje su u otkupnom kanalu dobivali proizvo�a�i kukuruza kao temeljne žitarice za razvitak sto�arstva, posljednju godinu u odnosu na po�etnu su do�ekale sa nivoom koji je imao osjetno viši nivo (indeks 230,0).

Unutar ovog razdoblja koje se, gledaju�i njegov po�etak i kraj, može ozna�iti za va�inu kultura kao veoma varijabilno, vladali su krajnje uzburkani do kolebljivi trendovi mijenjanja cijena u ovom posmatranom kanalu. Rezultati takvih razli�itih i nekontroliranih stanja na tržištu pokazali su se u jednako kolebljivim i generalno nepovoljnim stanjima proizvodnje koja su za rezultat imala;

• konstantno visoki, i to približno polovi�ni obim neobra�enih naspram angažiranih zemljišnih površina,

• upu�enost doma�e mlinske industrije na svjetsko tržište žitarica i reprodukcijsko korištenje tu�ih sirovina, i

• trajno nepovoljnu i financijski veoma zahtjevnu entitetsku i ukupnu bih. vanjskotrgovinsku bilansu ovih proizvoda.

Trgovina na malo tre�i je prometni kanal i on je rezervisan za finalne proizvode od mnogih poljoprivrednih sirovina pa i žita. U njemu se putem prodajnih cijena koje kroz trgovinu ostvaruju prera�iva�i, uz troškove prerade valoriziraju i dodane, preradbene vrijednosti sirovina. Stoga se te cijene javljaju kao instrumenti za stvaranje i realiziranje kona�nih vrijednosti roba na tržištu, u kojima sirovine, s obzirom na ostvareno u�eš�e, predstavljaju njihov uglavnom podcijenjeno priznat dio. Gledaju�i cijene koje su se tokom proteklog razdoblja u ovom distributivnom kanalu formirale za jednu vrstu brašna i dva tipa hljeba, može se zaklju�iti da su one kao takve imale osjetno viši, stalno rastu�i i za prera�iva�e dosta stimulativan nivo.42 To jasno potvr�uju i izra�unati indeksi cijena za sva tri nazna�ena proizvoda koji zorno ilustriraju sasvim druga�ije trendove nego su oni koji su konstatirani kad su u pitanju bili pšenica, kukuruz ili bilo koja druga doma�a žitarica.

42 Ovdje se radi o dosta slobodnoj procjeni koja bi se trebala dokazati ili korigovati izradom odgovaraju�ih kalkulacija za važnije prera�evine u ovoj kao i svim drugim oblastima prehrambene industrije.

131

10.3.2. Industrijske kulture Duhan i soja jedine su industrijske kulture �ije se proizvodnje u FBiH statisti�ki registriraju., s tim što su od 2000. godine naovamo površine pod prvom proizvodnjom zbog povla�enja iz Hercegovine u padu, a pod drugom u porastu. Niske svjetske cijene i nizak doma�i prinos ne dozvoljavaju ve�e ekonomske efekte od postoje�ih, mada je duhan kultura za koju je svoju egzistenciju povezao prili�an broj fbih. i rs. proizvo�a�a. One su u cijelom poslijeratnom razdoblju zaklju�no sa 2007. godinom imale silazan put (indeks 86,3) što je stvaralo teško�e u poslovanju, posebno proizvo�a�ima. 10.3.3. Povr�e U FBiH povr�e se godišnje uzgaja na 45 do 49 hiljada hektara otvorenih poljoprivrednih površina, što predstavlja više od 1/5 korištenih i preko 1/10 raspoloživih orani�nih kapaciteta. Unutar ovih površina sa oko 25 hiljada hektara ili preko 50% najzastupljeniji je krumpir, dok se na preostalom dijelu koji varira oko 22 hiljade hektara zna�ajnije siju grah i kupusnja�e, te u malo manjoj mjeri paradajz, paprika, krastavac i drugo. Ovim površinama dodaje se oko 500 ha plasteni�kih i 15 ha stakleni�kih površina na kojima se dominantno uzgaja povr�e. Sa sadašnjih angažiranih površina dobiva se godišnji urod od 158 do 228 hiljada tona krompira, te oko 150 hiljada tona ostalog povr�a. To predstavlja zna�ajnu proizvodnju koja, uz snažnu stranu konkurenciju na doma�em tržištu, sve više traži prostore za kontinuiran izvoz. Kao kod proizvoda op�enito, cijene su glavni �initelj koji proizvo�a�e povr�a motiviraju za odgovaraju�e vrste i obime njegove proizvodnje, te ih opredjeljuju za one kojima se nude više prodajne cijene i alternativne mogu�nosti plasmana na tržištu. Tih mogu�nosti plasmana kod povr�a ima više i one se nude kroz otkup, preradu, trgovinu na malo i selja�ku pijacu te njihovo kombiniranje, povezivanje i dopunjavanje sa drugim, manje zna�ajnim na�inima prodaje i dolaska do kupaca. U tom pogledu, raspoloživi podaci pokazuju na sljede�e;

� selja�ka pijaca sa koli�inama koje su u 2007. godini iznosile oko 11 hiljada tona raznog povr�a, za ovu vrstu proizvoda ostaje i dalje važan, ali postaje i opadaju�i kanal plasmana,

� u istoj godini plasman ovih proizvoda kroz otkup iznosio je nepunih šest hiljada tona i u zadnjim godinama pokazao je tendenciju vidnog rasta, i

� mada za to nedostaju podaci, trgovina na malo i osobito lanci ku�a postepeno teže postati glavnim mjestima prodaje i kupovine ovih, kao, uostalom, i svih drugih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Potvrde i pojašnjenja za ove konstatacije jasno se nalaze u cijenama koje, za prikazana tri kanala plasmana pokazuju jednako toliko razli�itih tendencija te njihovih formiranih nivoa;

a) generalno gledaju�i, nisu iskazane jasne tendencije kretanja cijena u bilo kojemu od pomsatranih kanala plasmana,

b) cijene proizvoda u otkupu u pravilu su se formirale na nižem nivou nego u ostala dva kanala plasmana,

132

c) cijene koje su se formirale u marketima uglavnom su bliske cijenama na selja�koj pijaci, i

d) time dolaze do izražaja poznate prednosti trgovine na malo i napose lanaca ku�a koji se stvaraju i uve�avaju u ovom, ina�e narastaju�em prometnom kanalu.

10.3.4. Vo�e FBiH ima uslove za snažnije i kvalitetnije vo�arstvo od sadašnjeg, pri �emu su promjene neophodne kako u mijenjanju strukture tako i koncepta proizvodnje. Koncept se treba zasnivati na višem tehnološkom nivou, uvo�enju novih vrsta, izmjeni sortimenta, i zasnivanju novih zasada. Naspram konvencionalne, integralna proizvodnja vo�a predstavlja krajni cilj kojem treba težiti obzirom da ista podrazumijeva najbolju organizaciju, tehnološki nivo i ekološki aspekt koji treba inkorporirati, ukoliko se želi ostvariti profitabilno vo�arstvo. Ranija nebriga i ratna devastacija rezultirala je poslijeratnim lošim stanjem, koje je u izvjesnoj mjeri poboljšano tek u posljednje tri do �etiri godine. Poboljšanja su napravljena u proizvodnji jabuke, pa potom kruške, i to uglavnom na ra�un starih, zapuštenih zasada šljive, te u manjoj mjeri i na novim zasnovanim površinama. Danas vo�arstvo u strukturi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje FBiH u�estvuje sa malo iznad 6%, i daje vrlo nisku proizvodnju od oko 23 kg po stanovniku. U njemu kao i ranije sa brojem rodnih stabala od 4,9 miliona i proizvodnjom koja varira od 20 do blizu 54 hiljade tona dominira šljiva, pa je to stanje koje u konceptualnom, tehnološkom i strukturalnom smislu treba mijenjati. Sadašnje stanje proizvodnje jagodastog vo�a karakterizira izrazit uspon u uzgoju dvije kulture; jagode i maline. Druge jagodaste kulture imaju podcijenjen status. To se naro�ito odnosi na kupinu, ribizlu i borovnicu koje još uvijek nisu uvedene u kulturu, ili je to ura�eno na simboli�an na�in. Tre�e po redu, ali jednake po važnosti je hercegova�ko submediteransko vo�e. Danas na tom prostoru egzistira samo nekoliko manjih zasada tih kultura koji imaju više kolekcionarski nego ekonomski karakter. Isto tako, zbog malih obima, nema ni zvani�nih podataka o bilo kakvim oblicima njihove današnje organizovane proizvodnje. Vo�e vlastiti put do tržišta nalazi na iste na�ine kao i povr�e. Privla�nost tog tržišta i ovdje vodi preko cijena, s tim što za vo�arstvo cijene imaju još dublje, strateško zna�enje za njegove dugoro�ne pravce i intenzitet razvitka. 10.3.5. Grož�e i prera�evine BiH je pred rat (1990) imala 5.781 ha vinograda sa 24,5 miliona �okota (trsova) loze. Od toga se na sadašnjem prostoru FBiH nalazilo 5.324 ha, koji su se nakon ratnih gubitaka sveli na oko 2.628 ha, ili na 49% od njihovog prijeratnog obima. To postavlja zahtjeve za sto bržim vra�anjem ove grane na prijeratne pozicije, �ime bi se obnovilo hercegova�ko vinogradarstvo, pa i proširilo na nekadašnje prostore u sjevernoj Bosni. Danas FBiH raspolaže sa oko 10 milijuna rodnih �okota koji daju godišnju proizvodnju od 19,1 do 20,8 miliona kilograma grož�a, i to dominantno za vinsku upotrebu. Od te proizvodnje najve�i dio troše sami vlasnici za izravnu proizvodnju vina, dok koli�ine od nekoliko stotina pa do blizu dvije hiljade tona prema preradi u vino do�u putem otkupa.

133

Selja�ka pijaca sa godišnjim prometom osjetno manjim od 300 tona, za doma�e grož�e sekundaran je prometni kanal, dok se prodaja ovog proizvoda u trgovini na malo statisti�ki �ak ni ne objavljuje. FBiH kao i BiH u cjelini tek pokušava dosti�i prijeratne tako�er nevelike površine pod vinogradima za stolnu proizvodnju grož�a. Stoga bi cijene ovog proizvoda, koje u cijelom poslijeratnom razdoblju nisu se spuštale ispod 2,11 KM, vjerojatno trebale biti stimulativne za sve postoje�e i budu�e stone vinogradare, kako bi se smanjila velika praznina doma�e ponude u njegovoj stalnoj i visokoj doma�oj tražnji. Svakako da ovu pretpostavku treba i dokazati, što �e biti i u�injeno u dijelu koji se bude odnosio na troškove proizvodnje i cijene koštanja pojedinih poljoprivrednih proizvoda. 10.3.6. Sto�ni proizvodi U strukturi poljoprivredne proizvodnje, sto�arstvo u FBiH trebalo bi da ima vode�i zna�aj. Na njegovoj strani stoji dominantno brdsko i planinsko podru�je, zapošljava znatan broj radne snage, zna�ajno uve�ava dohodak gazdinstava, daje osnovu za razvitak znatnog dijela prera�iva�ke industrije i nerijetko je pokazatelj kvalitete ukupnog stanja primarnog sektora hrane. 10.3.6.1. Brojnost i tržišna usmjerenost Izvještaji koje prikuplja statistika pokazuju da je krajem 2007. godine FBiH imala 224.847 goveda, 549.490 ovaca i 90.608 svinje. Unutar tih brojeva nalazilo se 172.645 krava i steonih junica, 421.501priplodnih ovaca 15.618 krma�a i suprasnih nazimica. Njima se pridodaje 6.111 hiljada peradi te 175.580 košnica p�ela. Sa iskazanim brojem grla i proizvodnjom koju ostvaruje, govedarstvo se ozna�ava vode�om fbih. sto�arskom granom. Me�utim, njegova iskazana gospodarska prednost manje je rezultat napretka u samoj grani, nego što tome doprinosi slaba razvijenost ostalih proizvodnji u sektoru. Cijene u otkupu i prodaji stoke formirale su se slobodno na tržištu; imale su u pravilu niske vrijednosti i bile su pod snažnim uticajem cijena iz uvoza. Kod goveda, ovaca i janjadi, uz visoka kolebanja one su imale i silazan trend, pa su uz stimulativne i nešto stabilnije cijene teladi na direktan i indirektan bile zalogom neostvarenog razvoja u ovoj proizvodnji. Stanje kakvo vlada na potpuno otvorenom tržištu u cijelom poslijeratnom razdoblju, je važilo, i djelovalo, kao jedini autoritet kad su u pitanju bile cijene u peradarskoj proizvodnji. To se posebno može konstatovati za period koji je nastupio sa 2003. godinom za brojlersku perad u otkupu, te sa 2005. godinom za žive kokoši na selja�koj pijaci. Jednako se može re�i, i to za cijelo proteklo razdoblje, kad je bio u pitanju i plasman jaja u otkupu. U tom posmatranom kanalu cijene ovog proizvoda držane su stalno na niskom nivou koje su iznosile �ak i oko 50% od cijena kakve su se formirale na selja�koj pijaci i pogotovo u trgovini na malo. 10.3.6.2. Mlijeko i prera�evine Zahvaljuju�i podsticajima koji imaju kontinuitet, u periodu 2000-2007. godine, proizvodnja kravljeg mlijeka pove�ana je sa 245,7 na 313,3 milijuna litara ili 27,4%.

134

Formalno bi se to moglo re�i i za ov�je mlijeko �ija je proizvodnja u istom periodu uve�ana sa 6,9 na 13,1 miliona litara ili za 80%, ali su na to uticali drugi razlozi, i prije svega njegova dobra komercijalna pretvorba u sireve i janje�e meso. Otkup kravljeg mlijeka u svim godinama nakon rata pokazao je snažan rast da bi u 2007. godini dostigao 99,6 miliona litara, ili 31,8% od ostvarene proizvodnje. Dodaju li se tome stabilan plasman od ovog proizvoda na selja�koj pijaci koji je u istoj godini iznosio 744 hiljade litara, onda se taj njegov tržišni obim u svježem stanju popeo na 100,3 miliona litara ili na 32%.

Tabela 10/2. Cijene mlijeka i prera�evina prema kanalima plasmana u FBiH (prodaja i otkup)

U KM/jed. Proizvodi JM 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Indeks

Svježe mlijeko lit 0,52 0,53 0,53 0,53 0,53 0,54 0,53 0,55 105,8

Mlij�ni proiz . - sirevi kg 10,52 10,33 11,98 10,80 9,43 9,19 9,33 9,40 89,5 Izvor: - SG/LJ FBiH 2000-2007 - SB Statisti�ki podaci o gospodarskim i drugim kretanjima 1999-2007 - Vlastita izra�unavanja Glavni �inioci stabilnosti u sektoru mlijeka kakvi su vladali u cijelom proteklom periodu, bile su zaštitne cijene i podrške koji su se mjerama poljoprivredne politike vezivale uz njih. Na podrškama tih cijena, koje su propisivane kao njihov minimalni otkupni nivo, formirale su se i otkupne – tržišne cijene koje su se kretale u uskom rasponu od 0,52 do 0,55 KM po litri koje je pla�ala mlije�na industrija, grade�i tako vlastiti razvitak, koliko i razvojni napredak primarnog, sirovinskog sektora. Svakako da su te cijene dodatno podržavane i poznatim iznosima subvencija, o kojima �e biti rije�i u nastavku istraživanja. Kako je ve� re�eno, dio mlijeka u obimu od po nekoliko stotina hiljada litara godišnje, proizvo�a�i su plasirali putem selja�ke pijace, zašto su najbolji motiv nalazili u cijenama koje su iznosile 0,98–1,00 KM po litri. Iskazana tržišna proizvodnja mlijeka podržavana je i kroz stabilne te umjerene cijene konzumnog mlijeka koje su se javljale u masovnoj krajnjoj potrošnji. Te cijene sa uskim rasponom od 1,17 do 1,25 KM po litri ovog proizvoda formirala je nakon 2000. godine trgovina na malo, što je �inilo jedan dobar ambijent koji je u ovom sektoru pogodovalo svim njegovim u�esnicima. Jednaku sliku progresivne stabilnosti u pogledu plasiranih koli�ina i postizavanih cijena na tržištu, dali su trendovi vezani za mlije�ne prera�evine. To posebno važi za sireve �iji je glavni kanal plasmana sa oko 750 do preko 900 tona u posljednjih nekoliko godina (p)ostala selja�ka pijaca, uz zna�ajne koli�ine od blizu 160 pa do 300 tona ovih proizvoda koji na tržište dolaze i posredstvom otkupa. Za sireve svih vrsta te cijene su se u otkupu za posljednjih devet godina formirale u rasponu 9,19-11,98 KM, a na selja�koj pijaci tokom sveg poslijeratnog vremena nakon rata izme�u 3,86 i 6,32 KM po kilogramu. Još ve�u stabilnost pokazivao je raspon cijena od 3,88 do 4,56 KM za koliko se u minulom vremenu mogao kupiti kilogram bijelih mekih doma�ih sireva u trgovini na malo.

135

11. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Nakon ura�enih svih neophodnih pripremnih poslova, rad na terenu u drugoj godini istraživanja zapo�eo je u martu 2009. godine prikupljanjem podataka o ostvarenom obimu proizvodnje, prihodima i troškovima za proizvodnje i gazdinstva koje su obuhva�eni ovim istraživanjima. Poznati agronomi sa terena, s jednogodišnjim iskustvom rada na ovom projektu, obišli su odabrana gazdinstva i popunili ankete. Nakon toga, prikupljene podatke sredili, provjerili sve elemente, dali dodatne zabilješke i predali na finalnu obradu glavnim istraživa�ima. Prikupljanje podataka je nadgledano radi uvida u rad i otklanjanja eventualnih nejasno�a i propusta. Prikupljene ankete s terena su pregledane po odabranim proizvodnjama, eventualne dileme i nejasno�e su razriješene zajedni�kim radom sa stru�nim ljudima na terenu, a onda se pristupilo njihovoj kona�noj obradi. Detaljno je izvršena usporedba sa odgovaraju�im podacima iz prethodne godine istraživanja. Najvažniji pokazatelji o ekonomici odabranih poljoprivrednih proizvodnji u FBiH dati su u Projektu: tekstualno, tabelarno, grafi�ki i u prilozima. Sve zajedno to je �inilo podlogu (osnovu) za izvo�enje zaklju�aka i davanja prijedloga. Za istraživanje su uzeta poljoprivredna gazdinstva koja su robni proizvo�a�i. Kako u FBiH njih ima manje u odnosu na ukupan broj, ona prednja�e po opremljenosti, proizvodnim resursima, tehnologiji i drugim prednostima. Može se re�i, da su gazdinstva uzeta u uzorak nadprosje�na za podru�je FBiH. 11.1. Biljna proizvodnja U biljnoj proizvodnji ura�ena je ekonomika odabranih proizvoda iz grupe: žita, industrijskog bilja, povr�a, vo�a, grož�a i loznog sadnog materijala. 11.1.1. Proizvodnja žita Kod žita, istraživana je ekonomika proizvodnje merkantilne pšenice, merkantilnog kukuruza i sjemenske pšenice. Istraživanja za merkantilnu pšenicu su obavljena u PK i TK, a za merkantilni kukuruz u PK, TK i USK. U ovoj godoni nije pra�rna ekonomika proizvodnje sjemenske pšenice jer registrovani proizvo�a� iz PK nije imao te proizvodnje kao što je bio slu�aj u prethodnom periodu. Odabrana podru�ja su najpovoljnija u FBiH za te proizvodnje, jer raspolažu sa zna�ajnijim površinama, povoljnim prirodnim uslovima, odgovaraju�om mehanizacijom i tradicijom. A/ Proizvodnja merkantilne pšenice Za ekonomiku proizvodnje merkantilne pšenice su uzeta po dva gazdinstva iz posavskog i tuzlanskog kantona, koja po zasijanim površinama predstavljaju tržišne proizvo�a�e. �etiri istraživana gazdinstva u 2010. godini su imala ukupnu površinu pod pšenicom od 31,5 ha i ostvarila su proizvodnju od 158,2 t zrna. Prosje�na veli�ina gazdinstva je bila 7,9 ha pod pšenicom i ostvarenim prinosom od 5.022 kg/ha merkantilne pšenice. U pore�enju na prethodnu godinu, uzet je isti broj poljoprivrednih gazdinstava koja su imala znatno manju površinu pod ovim hljebnim žitom i manji ostvareni obim proizvodnje. Prema rezultatima ankete, gazdinstva su u istraživanoj godini ostvarila

136

sredstva podrške iz Budžeta FBiH namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji od 0,12 KM/kg u 2010. godini. Pored toga, gazdinstva iz PK su imala još 50 KM/ha kantonalnih sredstava. Najvažniji naturalni, vrijednosni i relativni pokazatelji za istraživana gazdinstva i po ha za 2010. godinu dati su u narednoj tabeli, a detaljno u prilozima Izvještaja.

Tabela 11/1. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje pšenice u FBiH

Proizvodna 2010. godina Elementi PK TK

Oznaka gazdinstva A B C D Požnjeveno ha 5 10 4,5 12

Po ha Udio u %

Proizvodnja kg Zrna 25.000 46.000 24.800 62.400 5.022 Slame 5.000 4.600 5.511 5.200 645 Prihodi KM 11.375 22.462 11.295 33.710 2.503 100,0 Proizvodi 8.125 16.390 8.573 26.510 1.892 75,6 Podsticaji 3.250 6.072 2.723 7.200 611 24,4 - FBiH 3.000 5.520 2.723 7.200 585 23,4 - kantona 250 552 0 0 25 1,0 Troškovi KM 9.697 17.448 9.272 25.852 1.977 100,0 Dohodak a) bez podsticaja -1.572 -1.058 -700 658 -85 b) sa podsticajima 1.679 5.014 2.023 7.858 526 Cijena koštanja kg zrna 0,38 0,37 0,34 0,40 0,38 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,84 0,94 0,92 1,03 0,96 b) sa podsticajima 1,17 1,29 1,22 1,30 1,27 Rentabilnost 17,31 28,74 21,82 30,40 26,62 Grani�ni prinos kg/ha 5.568

Na istraživanim gazdinstvima prinos pšenice se kretao u rasponu od 4,6 do 5,5 t/ha i ima trend rasta u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareni prosje�an prinoss od 5 t/ha sa cijenom realiracije od 0,35 KM/kg, skoro da je bi dovoljan (-85 KM) za obezbje�enje pokri�a nastalih troškova u tom procesu. Zbog toga prinos je trebao biti 5.265 kg/ha t.z. grani�ni prinos pri kojem bi prihodi pokrili troškove. Ostvareni prinos je bio manji za 243 kg/ha zrna od njegove grani�ne vrijednosti. Cijena koštanja proizvodnje merkantilne pšenice se kretala od na instraživanim gazdinstvima se kretala od 0,34 do 0,40 KM/kg, a njen prosjek je iznosio 0,38 KM/kg. Ostvarena sredstva podsticaja su omogu�ila proizvo�a�ima pšenice da ostvare dobit od 526 KM/ha, da od neekonomi�ne proizvodnje 0,96) imaju ekonomi�nu (1,27). B/ Proizvodnja sjemenske pšenice Prema raspoloživim informacijama iz PK u 2010. nije bilo registrovanog proizvo�aa�a sjemenske pšenice za razliku od 2008. godine kada bio jedan. Zbog toga u ovoj istraživanoj godini nije bilo ni pokazatelja ni ekonomskoh rezultata za tu proizvodnju. C/ Proizvodnja merkantilog kukuruza Za pra�enje ekonomike proizvodnje merkantilnog kukuruza u 2010. godini je uzeto sedam gazdinstava i to po dva PK i TK i tri iz USK, jer su to podruja povoljna za njegovu proizvodnju. Veli�ina zasijane površine po gazdinstvu se kretala od 1 do 37,5 ha, a njihov prosje�na je 11,9 ha. Ukupna zasijana površina na posmatranih sedam gazdinstava

137

je bila 83,5 ha, sa ostvarenim obimom proizvodnje od 664 t u 2010. godini i sa prosje�nim prinosom od 7.952 kg/ha. Najvažniji podaci su dati u sljede�oj tabeli, a detaljni u prilozima.

Tabela 11/2. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje kukuruza u FBiH

Proizvodna 2010. godina

Elementi PK TK USK

Oznaka gazdinstva A B C D E F G Po ha Udio

u %

Požnjeveno ha 15 37,5 3 8 4 15 1

Proizvodnja kg zrna 150.000 337.500 16.500 55.000 24.000 75.000 6.000 7.952 Prihodi KM 42.000 101.250 6.870 22.500 10.440 33.000 2.400 2.616 100,0 Proizvodi 42.000 101.250 6.270 20.900 8.640 30.000 2.400 2.532 96,8 Podsticaji 0 0 600 1.600 1.800 3.000 0 84 3,2 - FBiH 0 0 0 0 500 1.200 0 20 0,8 - kantona 0 0 600 1.600 1.300 1.800 0 63 2,4 Troškovi KM 34.720 76.813 6.410 19.090 9.593 27.455 2.500 2.115

Dohodak a) bez podsticaja 7.280 24.438 -140 1.810 -953 2.545 -100 418 b) sa podsticajima 7.280 24.438 460 3.410 847 5.545 -100 502 Cijena koštanja kg 0,23 0,23 0,39 0,35 0,40 0,37 0,42 0,27

Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,21 1,32 0,98 1,09 0,90 1,09 0,96 1,08 b) sa podsticajima 1,21 1,32 1,07 1,18 1,09 1,20 0,96 1,15 Rentabilnost 20,97 31,81 7,18 17,86 8,83 20,20 -4,00 14,69

Grani�ni prinos kg/ha - - - - - - - 6.609

Prikazani podaci svedeni na jedinicu površine (ha) imali sljede�e vrijednosti: a) ostvareni prosje�ani prinos od 7.952 kg/ha i cijenu realizacije 0,32 KM/kg, b) ostvarenu dobit u iznosu od 418 KM, a sa podsticajima 502 KM, c) cijena koštanaj je iznosila 0,27 KM/kg, d) ekonomi�not proizvodnje je bila 1,08, a sa podsticajima 1,15 i e) grani�ni prinos od 6.609 kg/ha. Na narednom grafikonu dat je prikaz prosje�no ostvarenih prihoda (vrijednost proizvodnje i podsticaji) i nastalih troškova u proizvodnji merkantilne pšenice i kukuruza po ha za 2010. godinu.

Prosje�ni prihodi i troškovi po ha u proizvodnji merkantilne pšenice i kukuruza u 2010. godini

2.115

2.616 84

1.977

1.892 611

0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000

Pšenica

Kukuruz

Vrijednost proizvodnje Podsticaji Troškovi proizvodnje

138

11.1.2. Proizvodnja industrijskog bilja Kod industrijskog bilja, pra�ena je ekonomika proizvodnje dva tipa duhana u listu (berlej i virdžinija) i soje na podru�ju PK. One su u ovom kantonu, u odnosu na druge, dosta zastupljene i zbog toga postale predmet ovog istraživanja. A/ Proizvodnja duhana u listu Za potrebe istraživanje i utvr�ivanje ekonomike proizvodnje duhana u listu uzete su dva dominantno zastupljena tipa: virdžinija i berlej i to na po dva dva poljoprivredna proizvo�a�a iz Orašja. A/1. Proizvodnja virdžinije Tip duhana virdžinije je u 2010. godini istraživana na dva gazdinstva kojaa su ukupno imala zasa�enu površinu pod duhanom od 21,5 ha (5,5 i 16 ha po gazdinstvu), sa ostvarenom ukupnom proizvodnjom od 49.150 kg (2.286 kg/ha). Naturalni i vrijednosni podaci dati su u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

Tabela 11/3. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje duhana virdžinija u FBiH (2010)

Elementi Proizvodnja duhana virdžinija u PK

Oznaka gazdinstva A B Površina ha 5,5 16

Po ha Udio u %

Proizvodnja kg duhan u listu 11.550 37.600 2.286 21,5 Prihodi KM 57.173 186.120 11.316 100 Proizvod 34.650 112.800 6.858 60,6 Podsticaji 22.523 73.320 4.458 39,4 - FBiH 19.635 63.920 3.886 34,3 - kantona 2.888 9.400 572 5,1 Troškovi KM 48.419 145.322 9.011 Dohodak a) bez podsticaja -13.769 -32.522 -2.153 b) sa podsticajima 8.754 40.798 2.305 Cijena koštanja kg 4,19 3,86 3,94 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,72 0,78 0,76 b) sa podsticajima 1,18 1,28 1,26 Rentabilnost 18,08 28,07 25,58 Grani�ni prinos kg/ha - - 3.000

Iz podataka tabele se vidi da je ukupan prihod po ha bio ve�i od troškova i zbog toga je ostvarena dobit u iznosu od 2.305 KM. Kada se posmatra ostvareni prihod bez podsticaja onda je on manji od troškova za 2.153 KM (gubitak). To zna�i da proizvo�a�i obuhva�eni ovim istraživanjima, bez sredstava podsticaja, nebi imali ekonomskog motiva da se bave ovom proizvodnjom, jer bi im cijena koštanja bila ve�a od prodajne cijene proizvoda, ostvarivali bi gubitak. Grani�ni prinos, pod ostalim istim uslovima bi trebao biti 3.000 kg/ha.

139

A/1. Proizvodnja berleja Ekonomika proizvodnje duhana u listu za tip duhana berlej u 2010. godini pra�en je na dva gazdinstva u PK. Ostvareni prosje�an prinos kod ovog duhana je 2.885 kg/ha sa zasa�ene površine od 2,6 ha. Berlej je imao manji prinosa od virdžinije po jedinici površine zbog velikog napada šteto�ina, pojašnjenje anketara. Proizvo�a�ima je donio lošije proizvodne rezltate od virdžinije, izme�u ostalog, zbog nižeg kvaliteta i otkupne cijeme od 0,60 KM po kg (virdžinija 3,00 a berlej 2,40 KM/kg). Berlej se sadi na manjim površima od virdžinije u PK. Treba napomenuti, da je podrška Federacije u 2008. godini iznosila isto za oba tipa duhana u listu (virdžinija i berlej) po 1,70 KM/kg. Više podataka o proizvodnji ovog duhana dato je u narednoj tabeli, a detaljni u prilozima.

Tabela 11/4. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje berleja u FBiH (2010)

Elementi Proizvodnja duhana tipa berlej u PK

Oznaka gazdinstva A B Površina ha 0,6 2 Po ha Udio u %

Proizvodnja duhan kg 1.200 6.300 2.885 2,6 Prihodi KM 4.980 26.145 11.971 100 Proizvod 2.880 15.120 6.923 57,8 Podsticaji 2.100 11.025 5.048 42,2 - FBiH 1.800 9.450 4.327 36,1 - kantona 300 1.575 721 6,0 Troškovi KM 5.041 19.050 9.266 Dohodak a) bez podsticaja -2.161 -3.930 -2.343 b) sa podsticajima -61 7.095 2.705 Cijena koštanja kg 4,20 3,02 3,21 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,57 0,79 0,75 b) sa podsticajima 0,99 1,37 1,29 Rentabilnost -1,21 37,24 29,20 Grani�ni prinos kg/ha - - 2.861

Iz podataka tabele se vidi da je ukupan prihod po ha bio ve�i od troškova za 2.705 KM. Kada se posmatra ostvareni prihod bez podsticaja onda je on manji od troškova za 2.343 KM (gubitak). To zna�i da proizvo�a�i obuhva�eni ovim istraživanjima, bez sredstava podsticaja, nebi imali ekonomskog motiva da se bave ovom proizvodnjom, jer bi im cijena koštanja bila ve�a od prodajne cijene proizvoda, ostvarivali bi gubita. Grani�ni prinos, pod ostalim istim uslovima bi trebao biti 2.861 kg/ha. Na narednom grafikonu dat je prikaz prosje�nih prihoda i troškova proizvodnje za dva tipa duhanaa po ha u 2010. godini.

140

Prosje�ni prihodi i troškovi po ha duhana u FBiH za 2010. godinu (virdžinija i berlej)

9.266

6.923 5.048

9.011

6.858 4.458

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000

Virdžinija

Berlej


Proizvodnja duhana u BiH/FBiH je važna je postoje odgovaraju�i prirodni uslovi, a i prera�iva�ka industrija uvozi zna�ajne koli�ine te sirovine i na taj na�in uti�e negativno na spoljno-trgovinski bilans. B/ Proizvodnja soje Ova kultura u FBiH nije dovoljno zastupljena, iako u Distriktu Br�ko postoji industrija za proizvodnju ulja – „Bimal“. Može se o�ekivati da interes proizvo�a�a ove kulture se pove�a iz najmanje dva razloga: razvoj prera�iva�ke industrije za proizvodnju ulja, a sirovina se uglavno uvozi, i b) proizvodnja biodizela radi smanjenja negativnih uticaja sadašnjih mineralnih goriva na životnu sredinu. Za potrebe ovog projekta obavljeno je istraživanje na �etiri gazdinstva u 2010. godini, podaci analizirani po svakom gazdinstvu, podaci analizirani po svakom gazdinstvu i svedeni na jedinicu površine (ha). Istraživanjem je obuhva�en po dva gazdinstav iz PK I TK sa ukupnom požnjevenom površinom od 44 ha i ostvarenom proizvodnjom od 126 t (2.864 kg/ha). Sa takvim prinosom i cijenama od 0,59 KM/kg, proizvo�a�i soje su ostvarili pokri�e troškova i imali dobit od 101 KM/ha u prosjeku. Sa sredstvima podrške evidentirana je ukupna dobit od 658 KM/ha. Svodni pokazatelji o proizvodnji soje su dati u narednoj tabeli, a detaljni u prilozima.

Tabela 11/5. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci

proizvodnje soje u FBiH (2010)

Proizvodna 2010. godine Elementi PK TK Oznaka gazdinstva A B C D

Po ha Udio u %

Požnjeveno ha 4 29 9,0 2 Proizvodnja kg zrna 12.800 80.000 27.000 6.200 2.864 31.500 Prihodi KM 10.368 64.800 19.710 4.526 2.259 100,0 Prizvod 7.680 48.000 15.660 3.596 1.703 75,4 Podsticaji 2.688 16.800 4.050 930 556 24,6 - FBiH 2.560 16.000 4.050 930 535 23,7 - kantona 128 800 0 0 21 0,9 Troškovi KM 7.613 44.795 14.421 3.646 1.602 Dohodak a) bez podsticaja 68 3.205 1.240 -50 101

141

b) sa podsticajima 2.756 20.005 5.290 880 658 Cijena koštanja kg zrna 0,59 0,56 0,53 0,59 0,56 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,01 1,07 1,09 0,99 1,06 b) sa podsticajima 1,36 1,45 1,37 1,24 1,41 Rentabilnost 36,20 44,66 36,68 24,14 41,05 Grani�ni prnos kg/ha - - - - 2.715

Iz pokazatelja datih u tabeli se vidi da je proizvodnja soje, bez sredstava podsticaja, na granici ekonomske održivosti i to kod krupnijih proizvo�a�a ove kulture. To zna�i da manji proivo�a�i soje, sa ovakvim prinosima i cijena, nisu u mogu�nosti ostvariti dohodak. Rezultai pokazuju, da prosje�na veli�ina anketiranih gazdinstava od 11 ha ima ekonomi�nost proizvodnje 1,06, a sa sredstvima podsticaja 1,41. Grani�ni prinos, pri kojem se izjedna�avaju prihodi sa troškovima, kod ovakvih gazdinstava je 2.715 kg/ha. Grafi�ki prikaz, koji daje jasnu sliku o ostvarenim prosje�ni prihodima i troškovima u proizvodnji soje po ha, dat je na sljede�em grafikonu zajedno sa sjemenskim krompirom. 11.1.3. Proizvodnja sjemenskog krompira Bosna i Hercegovina, a naro�ito Federacija u njoj, ima izuzetno povoljne prirodne uslove za proizvodnju sjemenskog krompira. Sa pravilno odabranim sortimentom i uz primjenu odgovaraju�e agrotehnike, može biti prepoznatljiva po toj proizvodnji. Radi dobijanja naturalnih i vrijednosnih pokazatelja o ekonomici proizvodnje sjemenskog krompira uzeta su tri proizvo�a�a iz K-10 (podru�je Glamo�a). Ukupna straživanjem obuhva�ena površina zasijana u 2010. godini je 39 ha (15, 14 i 10 ha). Oni su proizveli 529 t sjemenskog krompira (13,6 t/ha). Zbog niskih prinosa, ostvareni obim proizvodnje je više od tri puta manji od prinosa koji ostvaruju vode�e poljoprivrednih zemalja u svijetu (nap. Holandija). Osnovi podaci o toj proizvodnji dati su u narednoj tabeli, a detaljni u prilozima.

Tabela 11/6. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje

sjemenskog krompira u FBiH (2010)

Elementi Proizvodnja sjemenskog krompira Oznaka gazdinstva A B C Površina ha 15 14 10

Po ha

Udio u %

Proizvodnja kg 225.000 154.000 150.000 13.564 29,0 Prihodi KM 183.750 127.400 128.500 11.273 100 Od sjemen. krompira 146.250 92.400 116.000 9.094 80,7 Podsticaji FBiH 37.500 35.000 12.500 2.179 19,3 Troškovi KM 110.950 80.680 81.900 7.014 Dohodak a) bez podsticaja 35.300 11.720 34.100 2.080 b) sa podsticajima 72.800 46.720 46.600 4.259 Cijena koštanja kg 0,49 0,52 0,55 0,52 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,32 1,15 1,42 1,30 b) sa podsticajima 1,66 1,58 1,57 1,61 Rentabilnost proizvodnje 39,62 36,67 36,26 37,78 Rentabilnost troškova 65,62 57,91 56,90 60,73 Grani�ni prinos kg/ha - - - 10.469

142

Istraživanja su pokazala, da ova proizvodnja ima koeficijent ekonomi�nosti 1,30 u 2010. godini, a sa sredstvima podrške FBiH 2.500 KM/ha, koeficijent 1,61. U ukupnom prihodu ove proizvodnje, podrške u�estvuju sa 19,3%. Vrijednost proizvodnje nadmašuje troškove za 2.080 KM/ha i sa podrškom ostvaruje se dobit je 4.259 KM/ha. Grani�ni prinos je 10.469 kg/ha za iznijete uslove anketiranih gazdinstava.

Stanje prihoda i troškova u proizvodnji merkantilne soje i sjemenskog krompira po ha u 2010. godini dato je na narednom grafikonu.

Prosje�ni prihodi i troškovi po ha u proizvodnji merkantilne

soje i sjemenskog krompira u FBiH za 2010. godinu

7.014

9.094 2.179

1.602

1.703 556

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000

Soj

aK

rom

pir


11.1.4. Proizvodnja vo�a Kod istraživanja ekonomike vo�arske proizvodnje uzete su: šljiva, jabuka, jagoda i malina, kao predstavnici najvažnijih vo�nih vrsta. Anketirana gazdinstva su iz TK, poznatog vo�arskog kraja u FBiH, u kojem vladaju povoljni prirodni uslovi za uzgoj. A/ Proizvodnja šljive Eekonomika proizvodnje šljive u 2010. godinini je utvr�ena na osnovu dobijenih rezultata sa dva gazdinstva iz TK, �ija je pojedina�na površina vo�njaka bila 1,5 i 3,5 ha. To je, po ostvarenom obimu proizvodnje, utrošenoj koli�ini repromaterijala i primijenjenoj agrotehnici, poluintenzivna proizvodnja. Prosje�an ostvareni prinos je 12.100 kg/ha, dovoljan za pokri�e troškova proizvodnje i ostatak vrijednosti proizvodnje (dobit) od 1.461 KM/ha. Najvažniji ekonomski podaci o stvarenoj proizvodnji za anketirana gazdinstva dati su u narednoj tebeli, a detaljni u prilozima

143

Tabela 11/7. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje šljive u FBiH (2010)

E l e m e n t i TK Udio

u % Oznaka gazdinstva A B

Prosjek gazdinstva Po ha

Površina ha 1,5 3,5 2,50 Proizvodnja kg 10.500 50.000 38.150 12.100 100 šljiva stolna kg 10.500 50.000 38.150 12.100 100 šljiva za preradu 0 0 0 0 0 Prihodi KM 4.725 20.000 12.363 4.945 100 šljiva stolna 4.725 20.000 12.363 4.945 100 šljiva za preradu 0 0 0 0 0 Troškovi KM 3.465 13.955 8.710 3.484 Dohodak 1.260 6.045 3.653 1.461 Cijena koštanja kg šljive 0,33 0,28 0,30 0,30 Prodajna cijena po kg 0,45 0,40 0,41 0,41 Ekonomi�nost 1,36 1,43 1,40 1,42 Rentabilnost proizvodnje 26,67 30,23 28,45 29,54 Rentabilnost troškova 36,36 43,32 39,84 41,90

Iskazi podacu u tabeli pokazuju da je proizvodnja šljive dohodiva (1.461 KM/ha), ekonomi�na (1,42) i rentavilna. Zbog toga se može o�ekivati da se u narednom periodu ova proizvodnjapove�a i po površini i intenzivnosti (proizvodnosti) jer za to postoje odre�ene povoljnost. Ova proizvodnja bi zna�ajno dobila na razvoju ako bi se i država uklju�ila u rješavanje odre�enih pitanja, a pomogla da se podignu sušare i fabrine za proizvodnju rakije, džema i pekmeza. Grafi�ki prikaz prosje�no ostvarenih prihoda i nastalih troškova u proizvodnji šljive po ha dat je na nrednom grafikonu zajedno sa jabukom.

B/ Proizvodnja jabuke Za utvr�ivanje ekonomskih pokazatelja kod proizvodnje jabuka pra�ena su dva gazdinstva iz TK u 2010. godini. To su relativno novi savremeni vo�njaci sa 1.600 stabala po ha i intenzivnom agrotehnikom. Na njima su postignuti visoki prinosi, vrijedni pažnje i za razvijene zemlje. Ovakva proizvodnja predstavlja budu�nos vo�ara i može imati odre�enu konkurentnos na otvrenom tržištu sa svojim kvalitetom proizvoda i cijenom. U Federaciji BiH je još uvijek veoma mali broj ovako naprednih vo�ara, ali se može o�ekivati da u skorijoj budu�nosti to ne budu samo rijetki slu�ajevi. Rezultati sa istraživanih poljoprivrednih gazdinstva u 2010. godine dati su u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

144

Tabela 11/8. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci

proizvodnje jabuke u FBiH (2010)

E l e m e n t i TK

Oznaka gazdinstva A B Prosjek Po ha Udio u

%

Površina u ha 1,5 2,2 1,85 Proizvodnja kg 31.000 59.373 45.187 24.425 100,0 Jabuka I klase 28.300 22.832 25.566 13.819 56,6 Jabuka za preradu 2.700 36.541 19.621 10.606 43,4 Prihodi KM 15.108 23.246 19.177 10.366 100,0 Jabuka I klase 14.433 13.014 13.724 7.418 71,6 Jabuka za preradu 675 10.231 5.453 2.948 28,4 Troškovi KM 10.155 15.261 12.708 6.869 Dohodak 4.953 7.985 6.469 3.497 Cijena koštanja 0,33 0,26 0,28 0,28 Cijena koštanja kg I klase (K) 0,34 0,37 0,36 0,36 Cijena koštanja kg II klase (K) 0,17 0,19 0,19 0,19 Ekonomi�nost proizvodnje 1,49 1,52 1,51 1,51 Rentabilnost proizvodnje 32,79 34,35 33,73 37,73 Rentabilnost troškova 48,77 52,32 50,90 50,88

Proizvodnja jabuke je na istraživanim gazdinstvima imala zavidne ekonomske rezultate: dobit od 3.497 KM/ha, 1,51 i rentabilnost proizvodnje 37,7%, odnosno rentabilnost troškova 50,9%. Ovakvi rezultati su prijem�ivi za pove�anje ove proizvodnje, proširenje kod postoje�ih proizvo�a�a ili pridobijanju novih. Grafi�ki prikaz prosje�no osvarenih prihoda po ha i nastalih troškova u proizvodnji jabuke dat je u na narednom grafikonu.

Vrijednosti i troškovi proizvodnje šljive i jabuke

po ha u 2010. godini

6.869

10.366

3.484

4.945

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000

Šlji

vaJa

buka

Vrijednost proizvodnje Troškovi proizvodnje

C/ Proizvodnja jagode Ekonomika proizvodnje jagode je istraživana na podru�ju op�ine �eli� u TK, poznatom kraju po proizvodnji jagodastog vo�a. Uspješna proizvodnja ove vrste vo�a postala je tradicija tog podru�ja i brend po kojem je bio, i još uvijek, poznat cijeli ovaj prostor. Na tom putu uspjeha su, nadajmo se za kratko, zaustavljeni zbog problema koji je nastao u radu prera�iva�kog pogone sa jagodom kao glavnom sirovinom.

145

Uzeta su dva gazdinstva površine od 0,5 i 0,8 ha i na njima istraženi ekonomski pokazatelji proizvodnje jagode u 2010. godini. Ostvareni prosje�an prinos prera�unat na jedinicu površine iznosi 21.538 kg/ha. Neophodni podaci o toj proizvodnji su dati u narednoj tabeli, a ostali detalji u prilozima.

Tabela11/9. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci

proizvodnje jagode u FiH (2010)

E l e m e n t i TK

Oznaka gazdinstva A B Prosjek Po ha Udio

u %

Površina u ha 0,5 0,8 0,65 Proizvodnja kg 10.000 18.000 14.000 21.538 100,0 Jagoda I klase 8.000 10.000 9.000 13.846 64,3 Jagoda II klase 2.000 8.000 5.000 7.692 35,7 Prihodi KM 17.400 29.400 23.400 36.000 100,0 Jagoda I klase 14.400 19.000 16.700 25.692 71,4 Jagoda II klase 3.000 10.400 6.700 10.308 28,6 Troškovi KM 11.370 17.050 14.210 21.862 Dohodak 6.030 12.350 9.190 14.138 Cijena koštanja (TU / PU) 1,14 0,95 1,04 1,02 Cijena koštanja I klase 1,18 1,10 1,14 1,13 Cijena koštanja II klase 0,98 0,75 0,87 0,81 Ekonomi�nost proizvodnje 1,53 1,72 1,63 1,65 Rentabilnost proizvodnje 34,66 42,01 38,33 39,27 Rentabilnost uloženih sredstava 53,03 72,43 62,73 60,73

Iz prikazanih podfata u tabeli se vidi da je ostvaren prosje�n dohodak od 14.138KM/ha. To pokazuje da je ova proizvodnja je visoko dohodovna, radno intenzivna i prijem�iva za proizvo�a�e. Zbog toga sve je više zasada pod jagodastim vo�em i sa odgovaraju�im mjerama, posebno je važno skladištenje i prerada, ona može �initi vrijedan segment primarne poljoprivredne proizvodnje.

Na grafikonu, koji �e biti dat u nastavku teksta, dat je prikaz vrijednosti i troškova proizvodnje po ha za proizvodnju jagode u 2010. godini zajedno sa malinom.

C/ Proizvodnja maline Rezultati proizvodnje maline sa ekonomskim pokazateljima pra�eni su na dva poljoprivredna gazdinstva u TK za 2010. godinu. Dva gazdinstva u 2010. godini sa površinom od 0,2 i 0,25 ha su u prosjek ostvarili dobit od 2.130 KM po dulumu. Osnovni podaci o toj proizvodnji dati su u narednoj tabeli, a detaljni u prilozima.

146

Tabela 11/10. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje maline u FiH (2010)

E l e m e n t i TK

Oznaka gazdinstva A B Prosjek Prosjek

po ha Udio u %

Površina u ha 0,2 0,25 0,23 Proizvodnja kg 5.200 6.300 5.750 25.556 100,0 Malina I klase kg 5.200 5.500 5.350 23.778 93,0 Malina II klase kg 0 800 400 1.778 7,0 Prihodi KM 9.880 12.360 11.760 49.422 100,0 Malina I klase 9.360 10.450 9.905 44.022 84,2 Malina II klase 1.280 1.280 2.844 10,9 Podsticaji po kg 520 630 575 2.556 4,9 Troškovi KM 5.770 6.885 6.328 28.122 Dohodak 4.110 5.475 4.793 21.300 Cijena koštanja (TU/PU) 1,11 1,09 1,10 1,10 Cijena koštanja I klase 1,05 1,06 1,05 1,05 Cijena koštanja II klase 0,89 0,89 0,91 Ekonomi�nost proizvodnje 1,71 1,80 1,75 1,76 Rentabilnost proizvodnje 41,60 44,30 40,76 43,10 Rentabilnost troškova 58,40 55,70 53,81 56,90

Iz prikazanih podataka se vidi, da je ovo visoko dohodovna proizvodnja, koja je visoko zahtjevna kod roka uskladištenja, kao i jagoda, a proizvo�a�i naj�eš�e nemaju hladnja�e. Prosje�na ekonomi�nost je 1,76, a rentabilnost proizvodnje 43,10%. Te prednosti koje daje jagodasto vo�e treba iskoristiti (postoje resursi, prirodni uslovi i jrftina radna snaga) u narednom periodu.

Vrijednosti i troškovi proizvodnje jagode i maline po ha u 2010godini

28.122

44.022 2.8442.556

21.862

25.692 10.308

0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000

Jago

daM

alin

a

Vrijednost I klase Vrijednost II klase Podsticaji Troškovi

147

11.1.5. Proizvodnja grož�a U BiH, odnosno Federaciji BiH najpoznatije je Mostarsko i Lišti�ko vinogorje. Ta dva podru�ja reprezentativno predstavljaju Hercegova�ko vinogorje i �ine njegov najve�i dio. Za pra�enje ekonomike proizvodnje uzeta su �etiri gazdinstva, po dva iz poznatih vinogorja (HNK i ZHK) za proizvodnju stonog i za proizvodnju vinskog grož�a, koja su po veligini robni proizvo�a�i, a i po agrotehnici su tipi�ne predstavnike ove proizvodnje. Federacija i BiH u cjelini nemaju vlastitu proizvodnju stolnog, pa ni vinskog grož�a, koja može da podmiri njene potrebe. FBiH ima i strateško opredjeljenje da zna�ajno pove�e proizvodnju grož�a, jer u našoj zemlji postoje povoljni prirodni uslovi, tradicija i ekonomski motivi. Opravdanost takvog stava, vjerujemo, pokaza�e i ova istraživanja. A/ Proizvodnja stolnog grož�a Anketirana su po dva gazdinstva iz dva kantona(HNK i ZHK) u 2010. godini. Površna gazdinstava izmosi 7,9 ha sa ostvarenom proizvodnjom od 87,7 t (11.101 kg/ha). Naturalni i vrijednosni pokazatelji o anketiranim gazdinstvima za proizvodnju stolnog grož�a su dati u narednoj tabeli, a više detalja o tome nalazi se u prilozima.

Tabela 11/11. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje stolnog grož�a u FiH (2010)

Elementi HNK ZHK Oznaka gazdinstva A B C D

Po ha

Površina ha 5 2 0,6 0,3 Proizvodnja kg 50.000 24.000 8.500 5.200 11.101 Prihodi KM 100.000 48.000 17.000 10.400 22.203 Troškovi KM 54.915 26.870 9.954 6.472 12.432 Dohodak 45.085 21.130 7.046 3.928 9.771 Cijena koštanja kg 1,10 1,12 1,17 1,24 1,12 Ekonomi�nost 1,82 1,79 1,71 1,61 1,79 Rentabilnost proizvodnje 45,09 44,02 41,45 37,77 44,01 Rentabilnost troškova 82,10 78,64 70,79 60,69 78,60 Grani�ni prinos kg/ha - - - - 6.216

Iz prikazanih podataka svedenih na ha se vidi da su prihodi nadvisili troškove u iznosu od 9.771 KM, ekonomi�nost od 1,79 i rentabilnost proizvodnje 78,6%. Pod prikazanim uslvima, grani�ni prinos iznosi 6.216 kg/ha štoje skoro upola manji od ostvareng (11.101). Svi ovi indikatori pokazuju da je ovo veoma dohodovna proizvodnja koja �e se zbog toga širiti, jer proizvo�a� ima motiva.

B/ Proizvodnja vinskog grož�a Za istraživanje ekonomike proizvodnje vinskog grož�a, kao i kod stolnog grož�a, uzeta su �etiri gazdinstva iz dva kantona (HNK i ZHK) hercegova�kog vinogorja, �ija je površina plantaže iznosila 5,6 ha (od 0,2 do 3 ha po gazdinstvu). Ukupna, istraživanjem obuhva�ena površina je dala prikos od 65.450 kg prosjek 11.688 kg/ha). Više pokazatelja o tome dato je u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

148

Tabela11/12. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje vinskog grož�a u FiH (2010)

Elementi HNK ZHK

Oznaka gazdinstva A B C D Po ha

Površina ha 3 2 0,4 0,2 Proizvodnja kg 38.000 17.000 7.000 3.450 11.688 Prihodi KM 60.800 27.200 11.200 5.520 18.700 Troškovi KM 33.050 15.672 7.048 3.700 10.619 Dohodak 27.750 11.528 4.153 1.821 8.081 Cijena koštanja kg 0,87 0,92 1,01 1,07 0,91 Ekonomi�nost 1,84 1,74 1,59 1,49 1,76 Rentabilnost proizvodne 45,64 42,38 37,08 33,00 43,21 Rentabilnost troškova 83,96 73,56 58,92 49,21 76,09 Grani�ni prinos kg/ha - - - - 6.637

Ova proizvodnja je imala prosje�nu dobit od 8.081KM po ha u 2010. godini, ekonomi�nost proizvodnje 1,76 i rentabilnost 76%. Na osnovu iznijetih parametara, grani�ni prinos je 6.637 kg/ha. Ova proizvodnja je odhodovna, nešto manje od proizvodnje srolnog grož�a ali dovoljno prijem�iva proizvo�a�ima. Kada se tome još doda zarada koju može dobibiti njegovom preradom u vino, oda je to veoma unosan posao tamo gdje za to postoje uslovi. Grafi�ki prikaz prosje�no ostvarenih vrijednosti proizvodnje i nastalih troškova po ha u proizvodnji stonog i vinskog grož�a dati su na narednom grafikonu.

Vrijednost i troškovi proizvodnje stonog i vinskog grož�a po ha u FBiH za 2010. godinu

10.619

18.700

12.432

22.203

0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Sto

nogr

ož�e

Vin

sko

grož�e

Vrijednost proizvodnje Troškovi

11.1.6. Proizvodnja loznog sadnog materijala Za utvr�ivanje ekonomike proizvodnje loznog sadnog materijala u FBiH za 2010. godinu uzet je rasadnik Gabele iz HNK. Ovaj rasadnik je bio predmet istraživanja i u prethodnim godinama obuhva�enim ovim projektom. Lokacija rasadnika pripada najpoznatijem vinogorju u BiH – mostarskom. U njemu je proizvedeno 150 hiljada komada loznog sadnog materijala odgovaraju�ih sorti u 2010. godini, sa udjelom I klase od oko 94%. Proizvedene koli�ine su, bez ve�ih problema,

149

plasirane na tržištu FBiH/BiH pa i šire, jer je tražnja ve�a od proizvodnje loznog sadnog materijala. Proizvo�a� je, na pomenutoj koli�ini sadnica imao ukupnu dobit od 165.286KM, a u tome je i iznos sredstvima podrške od 10.800 KM. Podrška Federacije u ostvarenom dohotku je ispla�e u iznosu od 0,30 KM po komadu sadnice I klase. Ovako dobri poslovni rezultati su proizašli iz kvalitetnih tehni�ko–tehnoloških rješenja i date pogodnosti koja vlada na tržištu u FBiH vezano za taj proizvod. Naturalni i vrijednosni parametri o proizvodnji sadnog loznog materijala za 2010. godinu su dati u sljede�oj tabeli, a detalji u odgovaraju�em prilogu.

Tabela 11/13. Proizvodnja loznog sadnog materijala u FBiH (2010)

Elementi Iznos

Obim proizvodnje kalemova I klase (kom.) 150.000 Prihod 377.400 Lozni kalemovi I klase 324.300 Lozni kalemovi II klase 10.800 Podsticaji za sadnice I klase 42.300 Troškovi 212.117 Dobit 165.283 Cijena koštanja po KM/kom. 1,41 Ekonomi�nost 1,78 Rentabilnost proizvodnje 43,80 Rentabilnost troškova 56,20

Proizvodnja sadnica je organizovana na površini od dva hektara odgovaraju�eg zemljišta sa prate�im objektima, opremom, mehanizacijom i izgra�enom infrastrukturom. Proizvodnja je radno intenzivna i zapošljava znatan broj uglavnom sezonske radne snage. Stalno zaposleni radnici su kvalifikovani i stru�no osposobljeni za obavljanje svojih zadataka.

Prosje�ni prihodi i troškovi proizvodnje loznog sadnog

materijala u FBiH za 2010. godinu

324.300 10.800

42.300

212.117

0 100.000 200.000 300.000 400.000

Lozn

ika

lem

ovi

Vrijednost I klase Vrijednost II klase Podsticaji Troškovi

150

11.2. Animalna proizvodnja Raspoloživi resursi u FBiH više su naklonjeni animalnoj nego biljnoj proizvodnji, pa zbog toga ona ima dominantnu ulogu i zna�aj i u tom pravcu dalje raditi. U razvijenom svijetu to ne prepuštaju slu�aju, nego dobro znaju, da je animalna proizvodnja intenzivnija od biljne i zbog toga je forsiraju. Po zna�aju u FBiH na prvom mjestu je govedarstvo, zahvaljuju�i proizvodnja kravljeg mlijeka. Ona je dosta široko zastupljena, koristi zna�ajan dio poljoprivrednog zemljišta, zapošljava znatan broj ljudi, a proizvodi govedarstva imaju osiguran plasman. No, bez obzira na to, potrebno je još puno toga uraditi, da se podigne proizvodnost po grlu i pove�a njihov broj, pove�a konkurentnost proizvoda preko smanjenja troškova, pakovanje, primjena marketinga, višeg stepena prerade proizvoda za osiguranje mjesta na otvorenom tržištu. Jedan od uslova na tom putu je da se mijenja odnos izme�u uzdržnog i produktivnog obroka muznih krava. Kod poznatih pasmina za proizvodnju mlijeka, taj odnos obroka ne bi trebao biti manji od 1:1. Praksa je pokazala u razvijenim zemljama svijeta, gdje je intenzivna proizvodnja mlijeka, da taj odnos obroka ide i više od 1:1,5. U BiH, odnosno Federaciji, nema istraživanja na tu temu, ali se može pretpostaviti, da je produktivni dio obroka znatno manji kod muznih krava od njegovog uzdržnog dijela. To se najbolje može vidjeti iz podatka, da prosjek proizvodnje mlijeka po muznoj kravi u FBiH je 2.163 litara u 2009. godini. Ovako niska muznost je u najve�oj mjeri posljedica neadekvatne ishrane grla, a u znatno manjoj mjeri pasmine, komfora smještaja, zdravstvene zaštite i svega ostalog što na to uti�e. Troškovi ishrane u govedarskoj proizvodnji imaju najve�e u�eš�e u cijeni koštanja dobivenih proizvoda. Prema na�inu njihovog ponašanja, troškovi ishrane muznih krava se mogu podijeliti na fiksne i varijabilne. Uzdržni dio obroka kod krava predstavlja fiksne troškove ishrane, a dio obroka namijenjen za proizvodnju mlijeka varijabilne troškove, jer ga treba prilagoditi tome. Fiksni troškovi kao ukupni na farmi ostaju neizmijenjeni bez obzira na ostvarenu proizvodnju. Najvažnije stavke tih troškova su: a) direktni (amortizacija, hrana potrebna za uzdržni obrok grla, najve�i dio ljudskog rada i dio materijalnih troškova) i b) indirektni (zajedni�ki troškovi gazdinstva). Varijabilni troškovi zavise od ostvarenog obima proizvodnje, a uglavnom ih �ine troškovi proizvodnog i reproduktivnog obroka hrane, dodatni rad i usluge. Odnos fiksnih i varijabilnih troškova se mijenja naro�ito kod proizvodnje mlijeka u zavisnosti od tehnološke opremljenosti proizvodnog procesa, pasmine, obima proizvodnje, kvaliteta hrane i njihovih cijena, intenzivnosti idr. Jedan od �inilaca konkurentnosti je cijena koštanja, a zna�ajno se smanjuje sa pove�anjem koli�ine proizvoda jer opadaju prosje�ni fiksni troškovi. Rezultati istraživanja u Republici Hrvatskoj Troškovi hrane �ine najve�i iznos troškova u proizvodnji kravljeg mlijeka. Velike farme sa dobrom proizvodnjom mlijeka po grlu uspijevaju ostvariti udio troškova hrane ispod 50% ukupnih troškova. Male farme, imaju udio tih troškova ve�i od 50%. To zna�i, da kod mlije�nih farmi vlada obrnuto proporcionalan odnos izme�u troškova hrane i ostalih troškova. Treba imati u vidu, da na iznos i udio hrane direktno uti�e ostvareni obim proizvodnje, kvalitet i probavljivost hrane, njena cijena i iznos ostalih troškova. Sto�na

151

hrana iz vlastite proizvodnje43 je jeftinija i naj�eš�e kvalitetnija nego kupovinom nabavljena hrana. Pokazalo se, da su hranjive jedinice (HJ) najjeftinije iz kukuruzne silaže, pa zatim iz koncentrata i sijena. Iako troškovi hrane rastu sa rastom proizvodnje, cijena koštanja litre mlijeka opada. Treba nastojati da troškovi hrane ne pre�u 50% troškova proizvodnje, a to zna�i da utrošak HJ za litru mlijeka bude manji od jedan. Kod takvog utroška i odnosa cijena, da HJ bude manja od ½ prodajne cijene mlijeka, ispunjava se postavljeni uslov. Troškovi rada u ukupnim troškovima proizvodnje mlijeka u�estvuju sa 10-15%. Taj udio zavisi od broja krava na farmi, obima proizvodnje po grlu, sistema uzgoja krava, na�ina muže, tehni�ko–tehnološkog procesa, organizacije i dr. Najviše rada se troši na muži krava (cca 50%), iz�ubravanju (cca 30%), hranidbi (cca 10%), a preostala razlika (10%) na sve ostalo. Postoji negativna korelacija izme�u utroška rada i iznosa amortizacije na farmi. Obi�no se uzima normativ, da jedan radnik opslužuje farmu od 15 krava i u ukupnim troškovima u�estvuju sa oko 10%. Amortizacija muzne krave u�estvuje u ukupnim troškovima proizvodnje sa 5-15% i uglavnom je jednaka troškovima uzdržnog dijela obroka. Postupak izra�unavanja amortizacije je sljede�i: Amg = (Nvr – Lvr) / n, gdje su:

Amg - godišnji iznos amortizacije krave Nvr - nabavna vrijednost grla Lvr - likvidaciona (klaoni�na) vrijednost grla n - broj laktacija (godina vijeka) grla Obi�no se uzima da je pet laktacija (godina) prosje�an vijek korištenja muznih krava i na osnovu toga je i Zakon predvidio stopu amortizacije od 20%. Na poljoprivrednim gazdinstvima u praksi se ne pridržavaju toga, jer su to uglavnom fizi�ka lica. Na vijek muzne krave, a time i na iznos amortizacije uti�e: pasmina, veli�ina stada, na�in držanja, proizvodnost, zdravstvena zaštita. Pored amortizacije muzne krave, ra�una se i amortizacija objekata (cca 3%), opreme (10-20%). Skupi objekti i oprema, optere�uju priplodno grlo, i ako je sve to ra�eno kreditnim sredstvima gdje su nepovoljni uslovi, direktno uti�u na visinu troškova proizvodnje i dovode tu proizvodnju u ekonomski nezavidan položaj. Osiguranje te proizvodnje nije �est slu�aj u praksi poljoprivrednih proizvo�a�a FBiH. Ovi troškovi iznose oko 5-6% od vrijednosti grla, te ako se još obuhvati telenje kao dodatni rizik, onda se oni pove�aju za oko 4% vrijednosti grla. Ostale direktne nepomenute troškove �ine: lijekovi i veterinarske usluge (1-2%), vješta�ko osjemenjavanje (0,5%), mehani�ki rad (4%), potrošni materijal (1-1,5%) i ostalo (3%). Kao zaklju�ak se name�e, da je poljoprivredno gazdinstvo posjed na kojemu se odvija razli�ita privredna djelatnost, me�usobno povezana i uslovljena, izme�u ostalog, sa organizacijom rada. Kona�ni finansijski efekt predstavlja rezultantu tih proizvodnji, odre�ena kapacitetima gazdinstva kao cjeline.

43 Uzdržni dio obroka obi�no �ini voluminozna hrana (sijeno, sjenaža i silaža), a proizvodni koncentrati koji obezbje�uju proizvodnju koja daje dobit.

152

11.2.1. Proizvodnja kravljeg mlijeka Za pra�enje ekonomike proizvodnje kravljeg mlijeka u FBiH, uzeta su poljoprivredna gazdinstva sa dominatno zastupljenom tom proizvodnjom kao djelatnoš�u. Ukupno je posmatrano 20 poljoprivrednih gazdinstava u 2010. godini: a) na ravni�arsko-brdskom podru�ju 14 farmi sa ukupno 134 krava iz tri kantona (PK, TK, USK) i b) planinskom rejonu , K-10, istraživano 6 farmi sa 69 grla. Zajedno, istraživane farme su imale 263 grla muznih krava uglavnom simentalske pasmine. Izbor gazdinstava je izvršen na osnovu sljede�ih kriterija:

1. Da su u prethodnoj godini ispunjavali uslove propisane Uputsvima FMPVŠ za potpore, odnosno, bili korisnici sredstva podrške za proizvodnju kravljeg mlijeka;

2. Da veli�ina farme (broj grla muznih krava) bude sa a) 3–5 grla, b) od oko 10 grla i c) 15 i više grla, i

3. Da u ishrani muznih krava je zastupljena a) silaža u ravni�arsko–brdskom rejonu i b) suha kabasta hrana u planinskom rejonu.

Radi istraživanja ekonomike proizvodnje kravljeg mlijeka, odabrana su gazdinstva iz dva rejona: ravni�arko–brdskog (PK, TK i USK) i planinskog (K-10). Ovakva podjela je nastala iz potreba utvr�ivanja ekonomskih pokazatelja za dva razli�ita na�ina ishrane muznih krava u pogledu mogu�nosti obezbje�enja sto�ne kabaste hrane (suhe i silaže). Veoma važna karakteristika poljoprivrednih gazdinstava u BiH/FBiH je njihov mali i usitnjen posjed. Zbog toga su i najviše zastupljene male farme sa 3-5 grla muznih krava, a u ovom istraživanju predstavljaju zamišljenu donju veli�inu farme koja je predmet istraživanja ekonomike proizvodnje kravljeg mlijeka. Proizvodnja kravljeg mlijeka, po svom privrednom zna�aju u FBiH, predstavlja najzna�ajniji segment primarne proizvodnje. Na direktan ili indirektan na�in, ona angažuje najviše poljoprivrednih površina, rada ljudi i mehanizacije, a i mljekarska industrija zapošljava zna�ajan broj radnika. Pored toga, tu su uklju�eni i transport i trgovina. Svi u tom lancu od proizvodnje do maloprodaje imaju od toga odre�ene koristi. Nekima je primarni, a nekima sekundarni – dodatni izvor finansijskih sredstava, od kojeg zavisi, u manjoj ili ve�oj mjeri, njihova i egzistencija njihovih porodica Osnovni podaci o anketiranim gazdinstvima, koja su podijeljena po utvr�enim i navedenim kriterijima, za ravni�arsko–brdski i planinski rejon, dati su u prilozima. 11.2.1.1. Proizvodnja kravljeg mlijeka u

ravni�arsko–brdskom podru�ju Male farme muznih krava U 2010. godini, odabrana su �etri gazdinstva iz ravni�arsko–brdskog podru�ja: dva iz TK i dva iz USK. Po broju krava na farmi: tri su bila sa pet i jedno sa šest krava. Prosje�na veli�ina je 5,3 grla po farmi. Mlije�nost po grlu se kretala od 3.200 do 4.500 litara, a njihov prosjek je bio 3.902 litara. Dobiveni podaci iz 2010. godine prikazani su u sljede�oj tabeli, a detalji u prilozima.

153

Tabela 11/1. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na malim farmama u ravni�arsko–brdskom podru�ju FBiH (2010)

Pokazatelj TK USK Prosjek Broj krava na farmi 5 5 5 6 5,3 PROIZVODNJA MLIJEKA Ukupno na farmi 22.500 19.446 16.000 24.000 20.654 Po kravi 4.500 3.889 3.200 4.000 3.902 PRIHODI 18.310 16.204 14.752 21.480 17.957 TROŠKOVI 16.935 15.282 14.164 18.186 16.142 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -2.775 -2.739 -3.292 -1.986 -2.698 Na farmi sa podsticajima 1.375 922 588 3.294 1.545 Po grlu bez podsticaja -555 -548 -658 -331 -523 Po grlu sa podsticajima 275 184 118 549 282 Cijena koštanja litre mlijeka 0,70 0,71 0,80 0,70 0,73 Prodajna cijena litre mlijeka 0,52 0,50 0,51 0,55 0,52 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,84 0,82 0,77 0,89 0,83 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,08 1,06 1,04 1,18 1,09 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 7,5 5,7 4,0 15,3 8,13 Rentabilnost uloženih sredstava sa podsticajima 8,12 6,04 4,15 18,11 9,11 Grani�ni prinos mlijeka litara/grlo 5.567 4.985 4.490 4.602 4.907

Iz prikazanih podataka se vidi da je relativno dobra mlije�nost po grlu na istraživanim gazdinstvima, skoro duplo ve�a od prosjeka u Federaciji Bosne i Hercegovine. I takva proizvodnost nije mogla pokriti sve troškove na farmi pa je zbog toga ostvaren gubitak na prosje�noj farmi (5,3 grla) od 2.698 KM, a po grli 523 KM. Zahvaljuju�i sredstvima podrške, ove farme su ostvarile prosje�nu dobit od 1.545 KM, ekonomi�nosti proizvodnje od 1,09. To jasno pokazuje da ove male farme nisu ekonomski održive bez sredstava podrške, jer imaju ve�e troškove od prihoda. Kada bi se umjesto prosje�no ostvarene koli�ine mlijeka po kravi od 3.902 litra ostvarila proizvodnja od 4.908 litara (grani�ni prinos), onda bi farma imala pokri�e troškova proizvodnje. Srednje farme muznih krava Istraživanjem su obuhva�ene srednje farme muznih krava sa oko 10 grla za proizvodnju mlijeka. U 2010. godini su anketirane dvije farme iz TK i dvije farme iz USK. Te farme su imale 9, 14, 7 i 13 grla, sa prosjekom od 10,8 krava po farmi. Ukupno je obuhva�eno 43 grla sa prosje�nom mlije�nosti od 3.730 litara. Naturalni i vrijednosni pokazatelji po farmama i njihov prosjek dat je u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

154

Tabela 11/2. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na srednjim farmama u ravni�arsko–brdskom podru�ju FBiH (2010)

Pokazatelj TK USK Prosjek Broj krava na farmi 9 14 7 13 10,8 PROIZVODNJA MLIJEKA Ukupno na farmi 36.000 53.700 25.200 45.500 42.877 Po kravi 4.000 3.836 3.600 3.500 3.730 PRIHODI 30.270 45.174 23.196 41.420 35.615 TROŠKOVI 24.168 33.366 19.174 31.132 26.960 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -648 876 -1.522 278 -254 Na farmi sa podsticajima 6.102 11.808 4.023 10.288 8.055 Po grlu bez podsticaja -72 63 -217 21 -51 Po grlu sa podsticajima 678 843 575 791 722 Cijena koštanja litre mlijeka 0,61 0,57 0,69 0,62 0,62 Prodajna cijena litre mlijeka 0,50 0,50 0,55 0,54 0,52 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,97 1,03 0,92 1,01 0,98 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,25 1,35 1,21 1,33 1,29 Rentabilnost uloženih sred. sa podsticajima 25,25 35,39 20,98 33,05 28,67 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 20,2 26,1 17,3 24,8 22,12 Grani�ni prinos mlijeka litara/grlo 4.144 - 3.994 - 3.828

Dobiveni podaci za prosje�nu veli�inu srednje farme (10,8 grla) pokazuju da ona ostvaruje grani�nu vrijednost poslova, prihodi su mani samo za 254 KM od troškova, po grlu za 51 KM. Sredstva dobivena iz podsticaja su pokrila taj gubitak i donijela dobit farmi od 8.055 KM, a po kravi 722 KM. To zna�i, da ovakva veli�ina farmi muznih krava, bez sredstava podrške nisu dohodovne. Ve�e farme muznih krava Pored malih i srednjih, istraživanjima su obuhva�ene i farme muznih krava sa 15 i više grla, uslovno nazvane ve�e farme u ravni�arsko–brdskom podru�ju Federacije Bosne i Hercegovine. Anketiranje je ura�eno na šest farmi iz tri kantona (PK, TK i USK), koje su imale od 16 do 35 grla. Ukupan je bio 130 krava se ostvarenom proizvodnjom od 530.900 litara mlijeka (4.084 lit/grlu). Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci po farmama , prosjeku farme i po grlu dati su u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

155

Tabela 11/3. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na ve�im farmama u ravni�arsko–brdskom podru�ju FBiH (2010)

Pokazatelj PK TK USK Prosjek

Broj krava na farmi 21 16 20 35 18 20 21,7 PROIZVODNJA MLIJEKA Ukupno na farmi 100.000 56.900 79.000 133.000 82.000 80.000 94.780 Po kravi 4.762 3.556 3.950 3.800 4.556 4.000 4.084 PRIHODI 85.188 49.870 68.537 124.025 70.130 69.260 81.335 TROŠKOVI 60.482 37.640 49.780 86.250 50.690 50.330 58.129 DOHODAK Na farmi bez podsticaja 7.228 379 2.930 12.645 1.280 1.530 4.332 Na farmi sa podsticajima 24.706 12.230 18.757 37.775 19.440 18.930 21.973 Po grlu bez podsticaja 344 24 147 361 71 77 171 Po grlu sa podsticajima 1.176 764 938 1.079 1.080 947 997 Cijena koštanja litre mlijeka 0,57 0,60 0,58 0,59 0,58 0,58 0,58 Prodajna cijena litre mlijeka 0,54 0,51 0,53 0,55 0,52 0,52 0,53 Ekonomi�nost pro. bez podsticaja 1,12 1,01 1,06 1,15 1,03 1,03 1,07 Ekonomi�nost pro. sa podsticajima 1,41 1,32 1,38 1,44 1,38 1,38 1,38 Rentabil. pro. sa podsticajima 29,0 24,5 27,4 30,5 27,7 27,3 27,73 Rentabil. ulož. sred. sa podstica. 40,85 32,49 37,68 43,80 38,35 37,61 38,46

Dobiveni rezultati pokazuju da sve istraživane farme pozitivno poslovale, ostvarile dobit. Dobit po prosje�noj veli�ini farme (21,7 grla) iznosi 4.332 KM, a sa sredstvima podsticaja 21.973 KM, ekonomi�nost proizvod 1,07 odnosno 1,38. Svi dati parametri u tabeli pokazuju da su ove ve�e farme dohodovne, a sa sredstvima podsticaja još znatno i više. Zbog toga su ekonomski održive, profitabilne, pa uz ostale povoljne prilike je o�ekivati da se njihov broj pove�a. To nikako ne zna�i da za njih i ostale djelatnost poljoprivrede ne treba graditi još bolji ambijent. Dobiveni ekonomski pokazatelji iz prethodnih tabela pokazuju svoj porast sa pove�anjem farme muznih krava i potvr�uju ekonomski princip pozitivne korelacije izme�u veli�ine farme i ostvarenog poslovnog rezultata.

Obimi proizvodnje kravljeg mlijeka, prihodi i troškovi na farmama u ravni�arsko–brdskom podru�ju FBiH (2010)

20.654

42.877

94.780

81.335

35.615

17.957

58.129

26.960

16.142

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

Male farme Srednje Ve�e

Proizvodnja mlijeka lit. Ukupan prihod Troškovi proizvodnje

156

11.2.1.2. Proizvodnja kravljeg mlijeka u planinskom rejonu

Takva podru�ja su interesantna za ovo istraživanje, jer u Federaciji dominira brdsko–planinsko i planinsko podru�je sa proizvodnjom suhe kabaste hrane za stoku. U njima su ograni�ene mogu�nosti proizvodnje silaže, kao veoma važnog dijela kabaste sto�ne hrane bez kojeg je skoro nemogu�e ostvariti visoke koli�ine mlijeka po grlu. Zbog toga, voluminozni obrok muznih krava je, skoro isklju�ivo, sastavljen iz suhe kabaste hrane (sijena), bez kabaste so�ne hrane (silaže i sjenaže). To ne zna�i da se u skorije vrijeme ne�e po�eti sa proizvodnjom sjenaže koja �e zna�ajno popraviti dosadašnji na�in ishrane stoke, a time i pove�ati proizvodnost po grlu. Svakako, takv na�in ishrane krava se odražava na proizvodnost i kvalitet mlijeka, a time i na poslovni rezultat farme. Kanton 10 je uzet kao tipi�ni predstavnik planinskih podru�ja Federacije Bosne i Hercegovine za pra�enje ekonomike proizvodnje kravljeg mlijeka. U uzorak za anketiranja i utvr�ivanje pokazatelja poslovnog uspjeha proizvodnje kravljeg mlijeka u 2010. godini uzeto je šest farmi i to po dvije iz tri skupine: malih, srednjih i ve�ih farmi. Male farme muznih krava U 2010. godini su anketirane dvije farme sa tri i �etiri grla muznih krava i istraživanjem dobiveni najvažniji pokazatelji dati u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

Tabela 11/4. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na malim farmama u planinskom podru�ju FBiH (2010)

Pokazatelj Kanton 10 Prosjek Broj krava na farmi 3 4 3,5 PROIZVODNJA MLIJEKA Ukupno na farmi 13.900 14.000 13.957 Po kravi 4.633 3.500 3.986 PRIHODI 12.089 13.442 12.766 TROŠKOVI 11.525 12.400 11.963 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -2.355 -1.898 -2.127 Na farmi sa podsticajima 564 1.042 803 Po grlu bez podsticaja -785 -475 -630 Po grlu sa podsticajima 188 261 224 Cijena koštanja litre mlijeka 0,77 0,79 0,78 Prodajna cijena litre mlijeka 0,55 0,58 0,57 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,80 0,85 0,82 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,05 1,08 1,07 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 4,67 7,75 6,21 Rentabilnost ulož. sred. sa podsticajima 4,89 8,40 6,65 Grani�ni prinos litara/grlu 6.060 4.319 5.091

Tih sedam krava sa dvije farme je dalo 27.900 litara namuženog mlijeka, u prosjeku 3.986 litara po grlu. Nijedna od ovih farmi nije prihodima mogla pokriti troškove proizvodnje, pa su zbog toga imale prosje�an gubitak od 630 KM po grlu. Kada se u prihode ura�unaju ostvarena sredstva podsticaja, onda su farme imale dobit od 224 KM po kravi. Da bi se pokrio iskazani gubitak, bez sredstava podrške, bilo bi potrebno pove�ati proizvodnju mlijeka sa ostvarenih 3.986 na 5.091 litara po kravi. To je grani�ni prikos,

157

koli�ina glavnog proizvoda, pod ostalim jednakim uslovima, koja dovodi proizvodnju na prag ekonomi�nosti. Ovaj pokazatelj da je grani�ni prinos ve�i za 1.104 litra po kravi od ostvarenog zna�i da farme nisu ekonomski održive, jer prihodima ne mogu da pokriju troškove poslovanja. Zbog toga ne mogu da obezbijede prostu reprodukciju, povrat uloženih sredstava.

Srednje farme muznih krava Za dobivanje ekonomskih pokazatelja kog srednje veli�ine farmi u planinskim uslovima Federacije, uzeta su u 2010. godini dva gazdinstva sa 9 i 12 krava na podru�ju K-10. Prosje�na mlije�nost je bila 3.524 litara po grlu , a srednja veli�ina farme 10,5 krava. Od tih 21 krave namuženo je 72.000 litara mlijeka i prodano po prosje�noj cijeni od 0,52 KM/litara. Više podataka o tome dano je u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

Tabela 11/5. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na srednjim farmama u planinskom podru�ju FBiH (2010)

Pokazatelj Kanton 10 Prosjek Broj krava na farmi 9 12 10,5 PROIZVODNJA MLIJEKA Ukupno na farmi 32.000 42.000 37.714 Po kravi 3.556 3.500 3.524 PRIHODI 27.910 40.350 34.130 TROŠKOVI 23.497 31.040 27.269 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -3.207 -1.310 -2.259 Na farmi sa podsticajima 4.413 9.310 6.862 Po grlu bez podsticaja -356 -109 -233 Po grlu sa podsticajima 490 776 633 Cijena koštanja litre mlijeka 0,68 0,67 0,67 Prodajna cijena litre mlijeka 0,50 0,54 0,52 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,86 0,96 0,91 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,19 1,30 1,24 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 15,81 23,07 19,44 Rentabilnost ulož. sred. sa podsticajima 18,78 29,99 24,39 Grani�ni prinos litara/grlu 4.268 3.702 3.972

Prema prikazanim podacima, ove farme sa prihodima nisu mogle pokriti troškove proizvodnje, te su zbog toga imale gubitak od 233 KM po grlu. Sa ostvarenim sredstvima podsticaja, farme su postale dohodovne i imale dobit od 633 KM po kravi. Dakle, bez sredstava podrške srednje farme u planinskim podru�jima FBiH nisu ekonomski održive. Bilo bi potrebno ostvariti grani�ni prinos od 3.972 litara po grlu mlijeka, da bi prihodi mogli pokrili troškove, a poslovanje bilo bez ostatka dohotka/gubitka.

Ve�e farme muznih krava Pokazatelji o ekonomskom položaju proizvodnje mlijeka na ve�im farmama muznih krava u planinskom podru�ju FBiH su pribavljeni sa dva gazdinstva iz K-10, koja su pojedina�no imala 16 i 25 grla. To zna�i da su te dvije farme imale 41 kravu sa ostvarenom proizvodnjom mlijeka od 118.000 litara (2.876 litara/grlo). To je veoma niska proizvodnost mlijeka po grlu, pa su farme zbog toga imale manjak ostvarenih prihoda za pokri�e troškova proizvodnje i poslovale sa gubitkom, u prosjeku 48 KM po

158

kravi. Podaci o ostvarenim ekonomskim pokazateljima u proizvodnji kravljeg mlijeka na tim farmama prikazani su u sljede�oj tabeli, a detalji po farmama u prilozima.

Tabela 11/6. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na ve�im

farmama u planinskom podru�ju FBiH (2010)

Pokazatelj Kanton 10 Prosjek Broj krava na farmi 16 25 20,5 PROIZVODNJA MLIJEKA Ukupno na farmi 48.000 70.000 61.415 Po kravi 3.000 2.800 2.878 PRIHODI 46.500 68.500 57.500 TROŠKOVI 35.082 49.085 42.084 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -2.262 1.115 -574 Na farmi sa podsticajima 11.418 19.415 15.417 Po grlu bez podsticaja -141 45 -48 Po grlu sa podsticajima 714 777 745 Cijena koštanja litre mlijeka 0,66 0,66 0,66 Prodajna cijena litre mlijeka 0,50 0,58 0,54 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,94 1,02 0,98 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,33 1,40 1,36 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 24,55 28,34 26,45 Rentabilnost ulož. sred. sa podsticajima 32,55 39,55 36,05 Grani�ni prinos lit/grlu 3.282 2.722 2.967

Iznijeti podaci pokazuju da su gazdinstva ostvarila predvi�ena sredstva podsticaja i na taj na�in izvukli farme iz gubitaka, pa �ak i ostvarile dobit od 745 KM po grlu. Na farmama je trebalo ostvariti proizvodnju od 2.967 litara po grlu, više za 91 litar od ostvarenog, kako bi prihodi bili izjedna�eni sa troškovima. To zna�i da niska proizvodnost po grlu i kod ve�ih farmi gazdinstvu ne donosi dobit u planinskim podru�jima FBiH. Sredstva podsticaja su postala presudna kod poslovanja farmi u proizvodnji kravljeg mlijeka. Radi dobivanja još boljeg uvida i jasnije slike o prihodima i troškovima po farmama u planinskom podru�ju FBiH, dat je sljede�i grafikon.

Obimi proizvodnje kravljeg mlijeka, prihodi i troškovi

na farmama u planinskom podru�ju FBiH (2010)

13.957

37.714

61.415

12.766

34.130

57.500

11.963

27.269

42.084

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000



159

11.2.2. Uzgoj priplodnih junica Federacija Bosne i Hercegovine, zbog zna�aja proizvodnje kravljeg mlijeka, ima potrebu, te se zbog toga opredijelila na podršku u proizvodnji priplodnih junica u iznosu od 450 KM po grlu za proizvodnu 2010. godinu. Prije godinu dana podrška je iznosila 400 KM po uzgojenoj priplodnoj junici, a ispred toga 300 KM. Ovom mjerom podrške i drugim pogodnostima se nastoji pove�ati broj krava, a na taj na�in proizvodnja mlijeka. Zahvaljuju�i tome, evidentni su pozitivni pomaci i trendovi u tom smislu. Iako proizvodnja priplodnih junica nije još u ve�oj mjeri rasprostranjena u FBiH, ipak ima gazdinstava koja se bave i tom proizvodnjom. Za utvr�ivanje ekonomike uzgoja priplodnih junica u Federaciji BiH za 2010. godinu uzeta su dva gazdinstva iz USK. Na njima je bilo 10 i 14 grla, a njihov prosjek je 12 priplodnih junica po farmi. Prosje�na izlazna težina od 500 kg po grlu nije mogla pokriti troškove uzgoja, pa je zbog toga evidentiran prosje�an gubitak po grlu od 97 KM. Sa sredstvima podsticaja je pokriven gubitak i preostalo za dobit od 354 KM po junici. Najvažniji naturalni i vrijednosni pokazatelji po istraživanim gazdinstvima, prosje�no farmi i po grlu prikazan je u narednoj tabeli, a detalji dati u prilozima.

Tabela 11/7. Ekonomika uzgoja priplodnih junica u FBiH (2010)

Pokazatelj USK Prosjek farme U %

Broj junica na farmi 10 14 12,0 Težina, živa mjera Ukupno kg 5.000 7.000 6.167 Po grlu kg 500 500 500 Prodajna cijena kg ž.m. 6 6 6 Prihodi KM 34.500 48.300 41.400 100,0 Steona junica 30.000 42.000 36.000 87,0 Podsticaji FBiH 4.500 6.300 5.400 13,0 Troškovi KM 32.226 42.090 37.158 100,0 Dohodak KM a) Na farmi bez podsticaja -2.226 -90 -1.158 b) Na farmi sa podsticajima 2.274 6.210 4.242 a) Po grlu bez podsticaja -223 -6 -97 b) Po grlu sa podsticajima 227 444 354 Cijena koštanja kg ž.m. 6,45 6,01 6,03 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 0,93 1,00 0,97 Sa podsticajima 1,07 1,15 1,11 Rentabilnost proizvodnje 6,59 12,86 10,25 Rentabilnost uloženih sredstava 7,06 14,75 11,42

Ova mali broj junica na farmi nije ekonomski održiv, te je zbog toga neophodna podrška države proizvo�a�ima. To je jedan od na�ina i u sadašnjim uslovim jedini mogu�i pristu u podršci proizvodnje priplodnih grla radi smanjenja njihovog uvoza.

160

11.2.3. Tov junadi BiH/FBiH nema ni približno proizvodnju gove�eg mesa za podmirivanje vlastitih potreba, pa zbog toga uvozi zna�ajne koli�ine i za to se odlijevaju devizna sredstva. Ovo se isti�e iz razloga upozorenja, da u našoj državi postoje veliki ali ne iskorišteni resursi i povoljni uslovi za zna�ajno pove�anje te proizvodnje. Velike i kvalitetne površine prirodnih livada i pašnjaka su jedan od važnih preduslova, a to postoji u FBiH, za jeftin tov junadi, naro�ito u ljetnjem periodu. Za potrebe ovog stru�nog projekta ra�eno je istraživanje ekonomike tova junadi u FBiH. Najve�a koncentracija tovlja�a junadi je u ravni�arsko – brdskom rejonu FBiH, uzeto je šest gazdinstva za tov junadi i to po dvije farme iz PK, TK i USK. Broj grla na istraživanim gazdinstvima kretao se od 10 do 80, a njihov prosjek iznosio je 32,5 grla po farmi. Prosje�na izlazna težina utovljenih junadi je bila 569 kg, prodajnom cijenom od 3,68 KM po kg, cijenam koštanja 3,67 KM po kg. Ove cijene (prodajna i koštanja) su izjedna�ene, pa su zbog toga i prihodi izjedna�eni sa troškovima tova, bez ostatka dobiti. Dobit na farmama je ostvarena isklju�ivo zahvaljuju�i sredstvima podrške FBiH koja iznose 300 KM po grlu, a PK još dao 25 KM po grlu svojim tovlja�ima junadi. Ostvareni rezultati poslovanja po gazdinstvima, prosje�noj farmi i grlu prikazan je u slijede�em tabelarnom pregledu, a detalji dati u prilozima.

Tabela 11/8. Ekonomika tova junadi u FBiH za 2007. i 2008. godinu

Pokazatelj PK TK USK Prosjek Broj junadi na farmi 10 16 14 35 40 80 32,5

Težina, živa mjera kg Ukupno 5.800 8.960 7.840 20.300 23.200 44.800 18.483 Po grlu 580 560 560 580 580 560 569

Prodajna cijena kg ž.m. 3,70 3,80 3,70 3,80 3,55 3,50 3,68

Prihodi KM 24.710 39.248 33.208 87.640 96.360 184.800 77.878 Utovljena junad 21.460 34.048 29.008 77.140 82.360 156.800 66.803 Podsticaji FBiH 3.000 4.800 4.200 10.500 14.000 28.000 10.750 Podsticaji kantona 250 400 325

Troškovi KM 23.006 35.239 30.871 72.200 78.700 145.150 64.194

Dohodak KM a) Na farmi bez podsticaja -1.546 -1.191 -1.863 4.940 3.660 11.650 2.608 b) Na farmi sa podsticajima 1.705 4.009 2.337 15.440 17.660 39.650 13.467 a) Po grlu bez podsticaja -155 -74 -133 141 92 146 3 b) Po grlu sa podsticajima 170 251 167 441 442 496 328

Cijena koštanja kg ž.m. 3,97 3,93 3,94 3,56 3,39 3,24 3,67 Ekonomi�. proizvodnje Bez podsticaja 0,93 0,97 0,94 1,07 1,05 1,08 1,01 Sa podsticajima 1,07 1,11 1,08 1,21 1,22 1,27 1,16

Rentabilnost proizvodnje 6,90 10,21 7,04 17,62 18,33 21,46 13,59 Renta.t uloženih sredstava 7,41 11,38 7,57 21,39 22,44 27,32 16,25

Ova proizvodnja je ekonomski održiva, ali nije prijem�iva za farmere. Profitabilnu proizvodnju u tovu junadi je mogu�e posti�i sa boljom organizacijom proizvo�a�a, dohodovnom povezivanju sa prera�iva�ima, pove�anjem kapaciteta, racionalizacijom i dislokacijom tova.

161

Na narednom grafikonu je dat prikaz prosje�no ostvarenih prihoda (vrijednosti proizvodnje i podsticaja) i nastalih troškova za uzgoj priplodnih junica (12 grla) i tov junadi (32,5 grla)

Prosje�ni prihodi i troškovi u uzgoju priplodnih junica i tovu junadi u FBiH za 2010. godinu

64.194

66.803 11.075

37.158

36.000 5.400

0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 80.000

Pri

plod

neju

nice

Tovn

aju

nad

Vrijednost proizvodnje Podsticaji Troškovi

11.2.4. Ov�arstvo Nezamisliva je uspješna i rentabilna ov�arska proizvodnja bez dovoljno prirodnih livada i pašnjaka, najjeftinije hrane za ovce, a to su uglavnom podru�ja sa nadmorskom visinom od oko 1.000 m. U takvim planinskim podru�jima ov�arstvo je najbolji na�in korištenja velikih i kvalitetni pašnja�kih površina. Glavni ov�arski proizvodi (mlijeko-sir i janje�e meso) iz BiH skoro da nemaju strane konkurencije zbog svog superiornog kvaliteta, što nije slu�aj ni sa jednim drugim sto�arskim proizvodom. Osnovno stado u BiH/FBiH treba �initi doma�a pramenka ili eventualno doma�a oplemenjena ovca, skoro podjednakih mogu�nosti proizvodnje mlijeka i mesa. Zbog toga su proizvodni i uzgojni ciljevi proizvodnja mlijeka radi prerade u sir i mesa, za koje se može re�i da su ekološki �isti. Vuna za sada nije proizvodni cilj ali uskoro se i njoj može dati više pažnje. Istraživanje ekonomike ov�arske proizvodnje ura�eno je za dvije, u praksi FBiH prisutne proizvodne orijentacije poljoprivrednih gazdinstava:

a) jedna, koja se bavi uzgojem ovaca radi proizvodnje mlijeka, koje prera�uju u autohtone sireve (travni�ki, livanjski i sir iz mijeha) kao glavnog proizvoda i

b) druga, koja su usmjerena prema proizvodnji janjadi – mesa kao glavnog proizvoda.

U prvu grupu su uzeti farmeri sa podru�ja K-10, gdje se proizvodi poznati livanjski sir, a u drugu grupu farmeri iz USK i HNK. Prema broju ovaca koje se uzgajaju na gazdinstvu, odnosno veli�ini stada, istraživanja su obavljena na: malim farmama sa 50-80 ovaca, srednjim sa 100-150 ovaca i ve�im ov�arskim farmama, koje imaju oko 250 ovaca. Ov�arska proizvodnja zahtijeva dosta ljudskog rada u postoje�im uslovima Bosne i Hercegovine: mali posjed, nema površina isklju�ivo namijenjenih ov�arskoj proizvodnji, prisutno noma�enje, prisustvo radnika skoro 24 sata, nema specijalizacije u proizvodnji,

162

mala mehanizovanost radnih operacija. Osim toga, niska proizvodnost pašnjaka, prirodnih livada i proizvodnih grla, malo koncentrata u ishrani, nerazvijena stru�na služba, ne blagovremene i skupe veterinarske usluge, više rad iz nužde nego iz ekonomske motivisanosti, i još dosta drugih razloga. Ostvareni poslovni uspjeh u ov�arskoj proizvodnji, pored ostalog, zavisi od proizvodne orijentacije: mlijeko i meso i od veli�ine farme. Ta dva pokazatelja su uzeta za bliže odre�ivanje obilježja istraživanja. 11.2.4.1. Ov�arske farme za

proizvodnju mlijeka Ovdje �e bit prikazani poslovni rezultat uzgoja ovaca za mlijeko kao glavni proizvod i proizvodnju janjadi kao sporedan proizvod za odabrane modele veli�ine farme ovaca. Za dobivanje ov�jeg mlijeka potrebno je obezbijediti neophodne uslove, u prvom redu se misli na adekvatnu ishrani, shodno planiranim proizvodnim rezultatima. Normativi za intenzivnu proizvodnju, nekim aktuelnim cijenama i težinama svojstveni pasmini, dati su u narednoj tabeli.

Tabela11/9. Predvi�ene koli�ine proizvoda i normativi u ishrani ovaca

E l e m e n t i proizvodnje

A/ Pokazatelji uzgoja B/ Pokazatelji ishrane

1. Poro�ajna težina janjeta 3 kg B/1 Ishrana ovaca 2. Prodajna težina janjeta 16 kg 1. Sijeno zimski period 1,5 kg/dana 3. Prosje�an prirast 0,217 kg/dan 2. Zelena masa (ispaša) 9 kg/dan 4. Period ishrane janjadi 50 dana 3. Žito (zob, je�., kuk.) 0,2 kg/dan 5. Broj janjadi po ovci godišnje 1,2 janjeta 4. Mekinje 0,08 kg/dan 6. Mlijeka po ovci godišnje 80 litara 5. Sojina sa�ma 0,02 kg/dan 7. Muženih ovaca u ukupnom broju 98% 6. Sol, kreda, vitamin 8. Koli�ina vune po ovci godišnje 1,6 kg Zamski period 165 dana 9. Izlu�ena ovca – živa mjera 50 kg Letni perio- paša 200 dana 10. Vrijednost izlu�ene ovce 150 KM 11. Vrijednost ovce 200 KM B/2 Ishrana janjadi 12. Vrijednost ovna 350 KM 1. Mlijeko za janje 0,7 l/dan 13. Haremski pripust 1:25 2. Koncentrat 0,1 kg/dan 14. Životni vijek ovce 7 godina 3. Sijeno 0,2 kg/dan 15. Uginu�e ovaca 2 %

Za pra�enje i prikupljanje pokazatelja o ekonomici ov�arske proizvodnje, orijentisane na proizvodnju ov�jeg mlijeka, odabrana su poljoprivredna gazdinstva sa podru�ja K–10. Iako to nije jedino podru�je ovakve proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine, izbor je pao na taj kanton, jer je najpoznatiji po proizvodnji autohtonog livanjskog sira u kojem ov�je mlijeko predstavlja neophodnu komponentu. Prema izvornoj recepturi, neophodno je obezbijediti ov�je mlijeko u koli�ini 20% i kravljeg mlijeka 80% za dobivanja poznatog livanjskog sira. A/ Male ov�arske farme za proizvodnju mlijeka U 2010. godini su anketirane dvije ov�arske farme sa 59 i 85 grla ovaca, prosjek farme 72 grla. Tih ovce su dale 5.550 litara mlijeka ili 38,6 po litara po grlu. Naturalni i vrijednosni pokazatelji dati su u narednoj tabeli, detalji u prilozima.

163

Tabela 11/10. Ekonomika proizvodnje mlijeka na malim ov�arskim farmama u FBiH (2010)

Elementi Kanton 10 Prosjek

Broj ovaca na farmi 59 85 72 OBIM PROIZVODNJE Proizvodnja mlijeka lit. 2.350 3.200 2.852 Po ovci lit. 39,8 37,6 38,6 PRIHODI 12.363 18.021 15.192 TROŠKOVI 11.621 16.390 14.005 DOHODAK Na farmi 743 1.631 1.187 Po grlu 12,6 19,2 16,5 Cijena koštanja litre mlijeka 1,45 1,37 1,41 Cijena koštanja kg jagnjeta ž.m. 6,86 6,48 6,67 Ekonomi�nost proizvodnje 1,06 1,10 1,08 Rentabilnost proizvodnje 6,01 9,05 7,53 Rentabilnost uloženih sredstava 6,39 9,95 8,17

Iznijeti podaci pokazuju da su prihodi od proizvoda uve�ani sa podsticajima pokrili troškove proizvodnje i dali simboli�an ostatak dohotka od 16 KM po ovci. To zna�i da je njihovo poslovanje na granici ekonomi�nost (1,08). Takvom, relativno dobrom poslovanju je veliki doprinos dao jeftin rad �lanova porodice, koji nisu radno sposobni ali obavljaju najve�i dio posla – �uvanje ovaca, te sredstva podsticaja. No, bezobzira na sve to, ove farme predstavljaju jednu neophodnost, a ne ekonomsku budu�nost ov�arstva FBiH. B/ Srednje ov�arske farme za proizvodnju mlijeka Opet, K-10 je podru�je sa kojeg su uzeta i u istraživanje uklju�ena dva gazdinstva sa veli�inom stada od 134 i 1149 grla u 2010. godini. Srednja vrijednost veli�ine stada od 141,5 grla i mlijeka od 44,8 litara po ovci, imala su prosje�nu dobit po grlu od 33 KM, a po stadu 5.800 KM. U te prihode su ura�unata i sredstva podrške od 15 KM po grlu za remont stada i 0,33 KM po litri namuženog mlijeka.

Tabela 11/11. Ekonomika proizvodnje mlijeka na srednjim

ov�arskim farmama u FBiH (2010)

Elementi Kanton 10 Prosjek Broj ovaca na farmi 134 149 141,5

OBIM PROIZVODNJE Ukupan obim 5.200 7.300 6.306 Po ovci 38,8 49,0 44,8 PRIHODI 28.871 36.190 32.530 TROŠKOVI 23.920 29.540 26.730 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 4.951 6.650 5.800 Po grlu 37 45 41 Cijena koštanja litre mlijeka 1,32 1,27 1,29 Cijena koštanja kg jagnjeta ž.m. 6,14 6,12 6,13 Ekonomi�nost proizvodnje 1,21 1,23 1,22 Rentabilnost proizvodnje 17,15 18,38 17,76 Rentabilnost uloženih sredstava 20,70 22,51 21,60

164

Dati podaci u tabeli pokazuju prosje�nu ekonomi�nost 1,22 proizvodnje ov�jeg mlijeka, rentabilnost proizvodnje 18 i na osnovu toga se može kazati da su ovakve veli�ine farmi ekonomski održive. C/ Ve�e ov�arske farme za proizvodnju mlijeka U ovom istraživanju su gazdinstva sa oko 250 grla ovaca u stadu nazvane ve�e farme, jer u Federaciji BiH predstavljaju glavne robne proizvo�a�e. Anketirane farme u 2010. godini su imale 217 i 250 grla u stadu, što je dalo njihov prosjek od 233,5 ovaca. Podaci iz istraživanja pokazuju da je ova proizvodnja dohodovna, ekonomski održiva, sa dobrim izgledima da se njihov broj pove�a u narednom periodu. Dobiveni konomski podaci po anketiranim farmama i njihov prosjek su dati u narednoj tabeli, a ostali potrebni detalji u prilozima.

Tabela 11/12. Ekonomika proizvodnje mlijeka na ve�im

ov�arskim farmama u FBiH (2010)

Elementi Kanton 10 Prosjek Broj ovaca na farmi 217 250 233,5

OBIM PROIZVODNJE Ukupan obim 9.000 12.000 10.606 Po ovci 41,5 48,0 45,2 PRIHODI 47.712 56.425 52.069 TROŠKOVI 36.455 41.820 39.138 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 11.257 14.605 12.931 Po grlu 52 58 55 Cijena koštanja litre mlijeka 1,29 1,20 1,24 Cijena koštanja kg jagnjeta ž.m. 5,69 5,54 5,61 Ekonomi�nost proizvodnje 1,31 1,35 1,33 Rentabilnost proizvodnje 23,59 25,88 24,74 Rentabilnost uloženih sredstava 30,88 34,92 32,90

Podaci i prikazane tabele pokazuju da je prihod nadmašio troškove za 55 KM po ovci, a po farmi za 12.931 KM. Ovo je dobra poruka svim gazdinstvima, koji imaju odgovaraju�e uslove, da se bave ov�arstvom. Na narednom grafikonu je dat prikaz prosje�no ostvarenih prihoda i nastalih troškova za uzgoj ovaca za proizvodnju mlijeka na farmama FBiH za 2010. godinu.

165

Obimi proizvodnje ov�ijeg mlijeka, prihodi i troškovi na farmama FBiH u planinskom podru�ju za 21010. godinu

2.8526.306

10.60615.192

32.530

52.069

14.005

26.730

39.138

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000



11.2.4.2. Ov�arske farme za

proizvodnju mesa U Federaciji Bosne i Hercegovine je više podru�ja u kojima se ovce uzgajaju radi proizvodnje janjadi, odnosno mesa nego onih koji rade radi proizvodnje ov�jeg mlijeka. Janje�e meso se uglavnom koristi u ugostiteljskim objektima za proizvodnju pe�enja. Proizvedeni broj grla janjadi, odnosno koli�ina mesa u FBiH/BiH sigurno nije dostigla koli�inu koja bi bila blizu zadovoljenja doma�ih potreba. Ovaj proizvod ima tražnju i na me�unarodnom tržištu, zbog izuzetnog dobrog kvaliteta, pa zbog toga postoje realne mogu�nosti i za njegov izvoz. Za potrebe istraživanja ekonomike ov�arske proizvodnje usmjerene na dobivanje mesa u 2010. godini, anketirano je 16 gazdinstva i to šest iz USK i osam gazdinstava iz HNK. Ukupno je na gazdinstvima bilo 3.509 ovaca od kojih je dobiveno 70.390 kg žive mjere janje�eg mesa i 28.709 kg žive mjere ov�jeg mesa. Iako je proizvodnja janje�eg mesa glavni proizvod, ov�je meso je sporedni, ali zna�ajan proizvod koji se dobiva izlu�ivanjem ovaca zbog remonta stada (20% godišnje). Kao i kod proizvodnje ov�jeg mlijeka, istraživana su gazdinstva koja imaju male, srednje i ve�e farme. A/ Male ov�arske farme za proizvodnju mesa U 2010. godini su anketira po dva gazdinstva iz USK i ZHK sa brojem ovaca u stadu od 68, 78, 63 i 70 grla. Sve ove male farme su prihodima ostvarile pokri�e troškova proizvodnje i ostala im prosje�na dobit po grlu od 34 KM ili po stadu 2.432 KM koje u prosjeku ima 70 ovaca. Pokazatelji naturalni i vrijednosni po farmama, prosje�noj veli�ini farme i po garlu dati su u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

166

Tabela 11/13. Ekonomika proizvodnje mesa na malim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi USK HNK Prosjek Broj ovaca na farmi 68 78 63 70 69,8 OBIM PROIZVODNJE Jagnjadi za prodaju (kg ž.m.) 1.450 1.750 1.360 1.680 1.571 Ovaca za prodaju (kg ž.m.) 550 600 500 565 556 PRIHODI 15.673 18.077 13.375 16.608 15.933 TROŠKOVI 13.277 14.974 11.848 13.905 13.501 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 2.396 3.103 1.527 2.703 2.432 Po grlu 35 40 24 39 34

Cijena koštanja kg ž.m. jagnjeta 6,95 6,53 6,64 6,28 6,60 Ekonomi�nost proizvodnje 1,18 1,21 1,13 1,19 1,18 Rentabilnost proizvodnje 15,28 17,16 11,42 16,28 15,26 Rentabilnost troškova 18,05 20,72 12,89 19,44 17,77

Prikazani rezultati u tabeli pokazuju da ova gazdinstva ostvaruju dobit na farmi i to prije svega, što ljudskog rada nije zara�unat po cijenama radno sposobnih, odnosno nižim cijenama. Najve�i dio posla obavljaju �lanovi porodice (djeca) mla�a od 15 godina, što pojeftinjuje proizvodnju.

B/ Srednje ov�arske farme za proizvodnju mesa Srednje ov�arske farme iz USK i HNK su imale u stadu 146, 165, 1125 i 112 grla ovaca, a njihov prosjek stada je iznosio 137 grla. Sva gazdinstva pojedina�no su u 2010. godini imala pozitivan finansijski rezultat, a i u prosjeku su ostvarila dobit od 43 KM po ovci, odnosno farmo 5.933 KM. Rezultati istraživanja o tome dati su u slijede�oj tabeli, a ostali podaci u prilozima.

Tabela 11/14. Ekonomika proizvodnje mesa na srednjim ov�arskim

farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi USK HNK Prosjek Broj ovaca na farmi 146 165 125 112 137,0 OBIM PROIZVODNJE Jagnjadi za prodaju (kg ž.m.) 3.100 4.000 2.650 2.400 3.125 Ovaca za prodaju (kg ž.m.) 1.200 1.300 990 747 1.090 PRIHODI 33.030 38.060 25.770 22.865 29.566 TROŠKOVI 26.402 29.855 20.980 18.758 23.999 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 6.629 8.205 4.790 4.107 5.933 Po grlu 45 50 38 37 43 Cijena koštanja kg ž.m. jagnjeta 6,80 6,00 6,09 6,15 6,26 Ekonomi�nost proizvodnje 1,25 1,27 1,23 1,22 1,24 Rentabilnost proizvodnje 20,07 21,56 18,59 17,96 20,07 Rentabilnost troškova 25,11 27,48 22,83 21,90 24,33

167

Ovakve farme zapošljavaju jednog radno sposobno �lana porodice tokom �itave godine, omogu�avaju korištenje zemljišni resursa vlastitog i državnog posjeda i pokrivaju troškove rada na proizvodnje kabaste ov�je hrane. Pored toga farmi donose profit od skoro 6.000 KM u prosjek. Dakle, one su ekonomski održive i dohodovne, pa zbog toga mogu biti i motiv drugim poljoprivrednim proizvo�a�ima da se bave ovom proizvodnjom. C/ Ve�e ov�arske farme za proizvodnju mesa U 2010. godini anketirana su po tri gazdinstva uslovno nazvanim ve�im farmama iz USK i HNK i na osnovu prikupljenih podataka izra�unati ekonomika proizvodnje mesa. Broj ovaca na anketiranim gazdinstvima (farmama) je bio sljede�i: u USK 240, 370 i 850 grla i HNK 222, 400 i 600 grla. Prosje�na veli�ina farme, od istraživanih šest je 413 ovaca. Sve su zabilježile uspješno poslovanje sa prosje�nom zaradom po farmi od 28.090 KM ili 64 KM po ovci. U prethodnoj 2007. godini iznosi tih pokazatelja su bili 23.041 KM po farmi ili 60 KM po grlu. Koeficijent ekonomi�nosti i dohodak su ostali na skoro neizmijenjenoj vrijednosti, ali je rentabilnost smanjena sa 45,77 na 43,74. Sve skupa to pokazuje da je ov�arska proizvodnja na velikim farmama unosan posao za privredne prilike u BiH. Naturalni i vrijednosni pokazatelji o pojedina�nom i prosje�nom poslovanju po godinama istraživanja su dati u prilozima, a osnovni podaci u narednoj tabeli.

Tabela 11/15. Ekonomika proizvodnje mesa na ve�im ov�arskim

farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi USK HNK Prosjek

Broj ovaca na farmi 240 370 850 222 400 600 447

OBIM PROIZVODNJE Jagnjadi za prodaju (kg ž.m.) 5.400 7.650 12.450 4.760 8.640 13.100 8.667 Ovaca za prodaju (kg ž.m.) 2.150 3.300 5.500 1.680 4.627 5.000 3.710 PRIHODI 57.750 77.400 133.450 45.260 85.989 122.100 86.991

TROŠKOVI 39.980 50.190 80.950 34.125 55.060 75.180 55.914

DOHODAK/GUBITAK Na farmi 17.770 27.210 52.500 11.135 30.929 46.920 31.077 Po grlu 74 74 62 50 77 78 69

Cijena koštanja kg ž.m. jagnjeta 6,08 5,30 5,14 5,66 4,80 4,61 5,26

Ekonomi�nost proizvodnje 1,44 1,54 1,65 1,33 1,56 1,62 1,52

Rentabilnost proizvodnje 30,77 35,15 39,34 24,60 35,97 38,43 35,72

Rentabilnost troškova 44,45 54,21 64,85 32,63 56,17 62,41 52,45

Iznijeti podaci u tabeli pokazuju da su sve farme ostvarenim prihodima nadmašile troškove proizvodnje i zbog toga imale prosje�nu dobit od 69 Km po grlu. Osim toga, postoji pozitivna korelacija izme�u veli�ine farme i njene dohodovnosti. Ovo sve upu�uje na zaklju�ak, da je ovo veoma unosan posao za one koji mogu da obezbijede potrebne uslove za formiranje i rad ovakvih farmi. Kada se od anketiranih farmi dobiveni prosje�ni podaci za male, srednje i ve�e farme sa podru�ja dva kantona prikažu na jednom mjestu, u narednoj tabeli, stanje je sljede�e.

168

Tabela 11/16. Ekonomika proizvodnje janje�eg mesa u zavisnosti od veli�ine farme u FBiH za 2010. godinu

Elementi Veli�ina farme ovaca

Broj ovaca na farmi 70 137 447

OBIM PROIZVODNJE Jagnjadi za prodaju (kg ž.m.) 1.571 3.125 8.667 Ovaca za prodaju (kg ž.m.) 556 1.090 3.710 PRIHODI 15.933 29.566 86.991

TROŠKOVI 13.501 23.999 55.914

DOHODAK/GUBITAK Na farmi 2.432 5.933 31.077 Po grlu 34 43 69

Cijena koštanja kg ž.m. jagnjeta 6,60 6,26 5,26

Ekonomi�nost proizvodnje 1,18 1,24 1,52

Rentabilnost proizvodnje 15,26 20,07 35,72

Rentabilnost troškova 17,77 24,33 52,45

Podaci iz tabele pokazuju, da sa pove�anjem farme ovaca za proizvodnju janje�eg mesa se i pove�ava dobit po grlu i to: a) kod malih farmi 34 KM /ovci, b) srednje farme 43 KM/ovci i c) ve�e farme 69 KM/po ovci. Dominantno je ovo rezultat pove�anja produktivnost rada i racionalnosti korištenja resursa. Na narednom grafikonu je dat prikaz prosje�no ostvarenih prinosa janje�eg mesa i prihoda te nastalih troškova proizvodnje u uzgoju ovaca za meso na malim (70 grla), srednjim (137) i ve�im (447) farmama FBiH za 2010. godinu.

Obimi proizvodnje, prihodi i troškovi u proizvodnji janje�eg mesa na farmama FBiH za 2010. godinu

1.571 3.1258.667

15.933

29.566

86.991

13.501

23.999

55.914

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000


Proizvodnja jagnjadi kg ž.m. Ukupan prihod Troškovi

Koristi od uzgoja krava, ovaca, tova junadi, svinja i svih drugih sto�arskih proizvodnji su višestruke, a uglavnom se mogu svest na sljede�e: a) omogu�avaju zaposlenost �lanova porodice, koriste resurse, prije svega pašnjake, vrše kultivaciju prostora, daju kvalitetan proizvod, ne zaga�uju prostor, �uvaju naseljenost stanovništva u otežanim uslovima privre�ivanja, omogu�avaju sticanje odre�eni dohodak idr. Bosna i Hercegovina je na putu pridruživanja EU, što zna�i da se pooštravaju uslovi i kriteriji privre�ivanja, zahtjevi potroša�a podižu na ve�i higijenski i zdravstveni nivo,

169

cijena rada �e porast, izme�u ostalog, pa �e zbog toga ove i ovakve farme, odnosno poljoprivredna gazdinstva u sasvim novi ekonomski položaj. Zato je neophodno u ovom predpristupnom periodu u�initi sve da se poljoprivredni proizvo�a�i dovedu u što bolju poziciju prije uska u EU, jer �e procedure kasnijih promjena biti veoma složene. 11.2.5. Svinjogojstvo U svinjogostvu FBiH istraživana je ekonomika uzgoja priplodnih krma�a za odgoj prasadi i tov svinja u PK. I jedna i druga proizvodnja nisu zna�ajnije zastupljeni u BiH, posebno u Federaciji BiH, jer se ne proizvode dovoljne koli�ine kukuruza po konkurentnoj cijeni, a taj proizvod je osnovna komponenta u ishrani svinja. A/ Krma�e – odgoj prasadi do 25 kg Iz pomenutog razloga u FBiH nema dovoljno farmera koji se bave uzgojom priplodnih krma�a. Zato se osje�a manjak prasad za tov svinja uglavnom nabavljaju iz RS i/ili iz susjednih zemalja. Radi prou�avanja pokazatelja o uspješnosti poslovanja gazdinstava koja se bave uzgojem priplodnih krma�a u FBiH, istraživano su dvije farme u 2010. godini na podru�ju PK. Farme su imale ukupno 15 priplodnih krama i to po farmama 10 i 5 grla. Na njima je odgojeno 300 prasadi, prosje�no 20 prasadi u dva turnusa po priplodnoj krma�i godišnje. Njihova prosje�na izlazna težina je bila 25 kg po grlu. Krma�e su križanci (Landras + Pietr) sa dva legla godišnje. Nakon 30 dana starosti, prasad sa težinom 6,5 kg se odbijaju, odgajaju 38 do 50 dana i postižu izlaznu težinu od 25 kg. Osnovni naturalni i vrijednosni podaci po farmama i po krma�i su dati u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

Tabela 11/17. Ekonomika uzgoja krma�a za proizvodnju

prasadi u FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj PK Prosjek po krma�i

Broj krma�a 10 5 Broj prasadi na farmi 200 100 TEŽINA (živa mjera) Prasadi kg 5.000 2.500 500 Po grlu kg 25 25 25 PRIHODI KM 23.280 10.890 2.278 Uzgoj prasadi 21.000 9.750 2.050 Podsticaji kantona (krma�a) 1.000 500 100 Naknada od osiguranja 1.280 640 128 TROŠKOVI KM 20.059 9.774 1.989 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja 941 -24 0 Na farmi sa podsticajima 3.221 1.116 0 Po grlu bez podsticaja 14 11,75 61 Po grlu sa podsticajima 25,40 23,15 289 Cijena koštanja 3,34 3,62 0 Prodajna cijena 4,20 3,90 0 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 1,05 0,97 1,03 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,16 1,08 1,14 Rentabilnost proizvodnje 13,84 7,70 12,69 Rentabilnost uloženih sredstava 16,06 8,34 14,53

170

Iskazani podaci pokazuju da je prihod od odgoja prasadi bio ve�i od troškova proizvodnje po krma�i za 61 KM, a sa sredstvima podrške 289 KM. Godinu dana prije, ova je proizvodnja imala ve�e prihoda, a time i povoljniji ekonomski položaj. B/ Tov svinja I za istraživanje ekonomike tova svinja uzeta su dva gazdinstva iz PK, koji za prilike FBiH imaju relativno povoljne uslove, tu se prije svega misli na prizvodnju kukuruza bez koje nema tova. Dvije farme sa brojem tovljenika od 299 i 50 grla su u 2010. godini su anketom obuhva�ene i detaljno analizirane. Na farmama za tov svinja je ukupno bilo 349 grla, ulazne težine prasadi 25 kg, tov je trajao 90 dana i dostignuta prosje�na izlazna težina tovljenika od 119 kg. U prosjeku po tovljeniku ostvarena je dobit od 28,47 KM, a sa sredstvima podrške, od FBiH 55 KM i PK 15 KM, dobit od 98,47 KM. Ostali naturalni i vrijednosni podaci po farmama i tovljeniku su prikazani u u narednoj tabeli, a detalji dati u prilozima.

Tabela 11/18. Ekonomika tova svinja u FBiH za 2010. godinu (pasmina Landras+Pietren)

Pokazatelji tova svinja u PK PK Prosjek Po tovljeniku

Broj svinja na farmi 299 50 175 1 Ulazna težina po grlu ž.m. kg 25 25 25 25 Dužina tova, dana 90 90 90 90 Izlazna težina ž. m. kg Ukupno 35.880 5.750 20.877 119,30 Po grlu 120 115 119,3 119,30 PRIHODI KM 119.600 19.025 69.512 397,21 Utovljene svinje 98.670 15.525 57.262 327,21 Podsticaji FBiH 16.445 2.750 9.625 55,00 Podsticaji kantona 4.485 750 2.625 15,00 Naknada od osiguranja 0 0 0 0,00 TROŠKOVI KM 88.646 15.614 52.280 298,74 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja 10.024 -89 4.982 0 Na farmi sa podsticajima 30.954 3.411 17.232 0 Po grlu bez podsticaja 33,5 -1,8 28,47 28,47 Po grlu sa podsticajima 103,5 68,2 98,47 98,47 Cijena koštanja kg ž.m. 2,47 2,72 2,50 2,50 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,11 0,99 1,10 1,10 Sa podsticajima 1,35 1,22 1,33 1,33 Rentabilnost proizvodnje 25,88 17,93 24,79 24,79 Rentabilnost uloženih sredstava 34,92 21,85 32,96 32,96

Prikazani podaci pokazuju da je ve�a farma imala uspješno poslovanje, a manja bila na granicu ekonomi�nosti bez sredstava podsticaja. Sa ura�unatim sredstvima podsticaja u prosjeku po tovljeniku je ostvarena dobit od skoro 100 KM, što predstavlja dobar stimulans za farmere. Kada se tome još doda da je jednom �lanu porodice obezbije�eno zaposlenje, plasmana odre�ene koli�ine kukuruza, iskorištenost odre�ene površine

171

oranice i mehanizacije, onda to bi bilo dovoljno da za poduzetnika da se organizuje ova proizvodnja. Naravno, tu se misli na one koji imaju odgovaraju�e uslove. Na narednom grafikonu je dat prikaz prosje�no ostvarenih prihoda i nastalih troškova po rasplodnoj krma�i i utovljenoj svinji.

Prihodi i troškovi po grlu u uzgoju raspolodnih krma�a i tovu svinja na farmama FBiH za 2010. godinu

2.050

100128

1989

327

70

2990

500

1.000

1.500

2.000

2.500

Po rasplodnojkrma�i

Po tovnojsvinji

Vrijednost proizvodnje Podsticaji Osiguranje Troškovi

11.2.6. Preradarstvo Peradarska je industrijska proizvodnja koja zahtijeva odre�ena ulaganja radi stvaranja neophodnih uslova definisanih zootehni�kim normativima. Poslovanje je uslovljeno, kao i kod drugih proizvodnji, �itavim nizom faktora sa razli�itim uticajem. I genetske osobine su u tome veoma važne. Zbog toga genetika iznalazi nova rješenja radi postizanja boljih proizvodnih rezultata (prirasta, kvaliteta, dužine tova, randmana hrane i sl.). Radi pra�enja ekonomike peradarske proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2010. godinu uzete su �etiri farme iz PK i na osnovu prikupljenih podataka sa terena te njihove obrade prezentirani dobiveni rezultati. Predmet istraživanja su farme za:

a) tov brojlera, b) proizvodnju konzumnih jaja, c) uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki teških roditeljskih linija i d) uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki lakih roditeljskih linija

A) Tov brojlera Peradarstvo u proizvodnji mesa FBiH ima važnu ulogu jer daje svoj doprinos kod podmirivanja potreba i pove�anja potrošnje. Trenutno niska potrošnja mesa u BiH svoj porast treba zasnivati na doma�oj proizvodnji, jer ima dovoljno neiskorištenih resursa za to. Treba ista�i posebne mogu�nosti u proizvodnji pile�eg, ov�ijeg, kozijeg mesa i uzgoja ribe. Posmatrana farma za tov brojlera imala je 9.800 pili�a i proizvela je 19.600 kg svježeg mesa u jednom ciklusu, a godišnje 117.600 kg u šest ciklusa. Treba napomenuti da se vrije ciklusa tova brojlera kod razvijenih zemalja svijeta znatno skratilo, svela na 40 pa i manje dana. To je i itekako važno, jer se koriste bolje raspoloživi kapaciteti, smanjuje cijena koštanja, pove�ava obim proizvodnje, produktivnost i prihodi.

172

Prihodi od tova pili�a na anketiranoj farmi u 2010. godini u jednom turnusu su iznosili 49.490 KM, a troškovi poslovanja 45.264 KM. Ostvarena razli u jednom turnusu iznosi 4.226 KM, a godišnje 25.356 KM. Dobiveni rezultat pokazuje da je to dohodovna proizvodnja koja ima ekonomi�kost od 1,08, a sa podrškom PK od 0,05 KM po kljunu, ostvaruje ekonomi�nost od 1,09. Sve to pokazuje da je ovo dosta osjetljiva proizvodnja, koja svojim prihodima neznatno nadmašuje troškove, skoro ima grani�nu vrijednost. Više pokazatelja o uspješnosti poslovanja farme je dano u naredno tabeli, a detalji u prilozima.

Tabela 11/19. Ekonomika tova brojlera u FBiH za 2010. godinu

I PRIHODI Jedinica

mjere Koli�i

na Cijena Iznos KM

Obim proizvodnje Utovljeni pili�i komad 9.800 Težina kg/kom 2,0 Pile�e meso kg 19.600 PRIHODI KM 49.490 Pile�e meso kg 19.600 2,50 49.000 Poticaj FBiH 0 Poticaj Županije komad 9.800 0,05 490 TROŠKOVI KM 45.264 DOHODAK bez podrške Po proizvodnom ciklusu 3.736 Godišnji (6 ciklusa) 22.416 DOHODAK sa podrškom Po proizvodnom ciklusu 4.226 Godišnji (6 ciklusa) 25.356 Cijena koštanja po kg 2,31 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podrške 1,08 Sa podrškom 1,09 Rentabilnost proizvodnje 8,54 Rentabilnost uloženih sredstava 9,34

Za postizanje još boljih rezultata neophodno je, izme�u ostalog, pove�ati broj turnusa proizvodnje, a time i dohodovnost. B) Proizvodnja konzumnih jaja Istraživanja ekonomike proizvodnje konzumnih jaja je ura�ene na dvije farme koje su imale po 7.500 i 120.000 koka nesilica na podru�ju PK u 2010. godini. Ova proizvodnja je prihodima pokrila troškove i dala godišnju dobit od 18.340 KM na maloj farmi i na velikoj farmi dobit od 840.700 KM. Pokazalo se, da je u danim uslovima poslovanja, ova proizvodnja dohodovna i ekonomski održiva. Podaci o tome su dati u narednoj tabeli, a detalji u prilozima.

173

Tabela 11/20. Ekonomika proizvodnje konzumnih jaja u FBiH za 2010. godinu

Po farmi Iznos KM Elementi Jed.

mjere A B Cijena

A B Obim proizvodnje Koke nesilice kom 7.500 120.000 Proizvodnja jaja po koki kom 300 300 Proizvedeno jaja kom 2.250.000 36.000.000 Izlu�ene koke kom 7.000 108.000 PRIHODI KM 346.250 5.535.000 Konzumna jaja 2.250.000 36.000.000 0,15 337.500 5.400.000 Izlu�ene koke 7.000 108.000 1,25 8.750 135.000 TROŠKOVI KM 327.910 4.694.300 DOHODAK 18.340 840.700 Cijena koštanja po kg 0,15 0,13 Ekonomi�nost proizvodnje 1,06 1,18 Rentabilnost proizvodnje 5,30 15,19 Rentabilnost troškova 5,59 17,91

Cijena koštanja proizvodnje školjke jaja na maloj farmi iznosi 4,50 KM (0,15 KM/jaje), a na velikoj farmo koka nesilica školjka jaja košta 3,90 KM (0,13 KM/jaje). Ovo je , za naše uslove, konkurentna prodajna cijena. jedne farme. C) Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki TL Dobiveni rezultati o poslovanju jedne farme na podru�ju PK u 2010. godini, koja je uzgajala 18-to sedmi�ne pilenke roditelja teških linija, sa ekonomskog aspekta su održivi i ohrabruju�i za ovu proizvodnu orijentaciju. Farma je uzgojila 10.000 pilenki i ostvarila dobit od 14.553 KM, a u taj iznos je ura�unata i podrška FBiH 4.000 KM (0,40 KM/kljun). Više podataka o poslovanju farme dano je u narednoj tabeli.

Tabela 11/21. Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki u FBiH za 2010. godinu

(teške linije)

I PRIHODI Jedinica mjere Koli�ina Cijena Iznos

KM U %

Obim proizvodnje Uzgoj 18-tjednih pilenki komad 10.000 Prihodi KM 104.000 100,0 Odgojene pilenke komad 10.000 10,00 100.000 96,2 Poticaj FBiH komad 10.000 0,40 4.000 3,8 Troškovi KM 89.447 100,0 Jednodnevno pile komad 10.000 1,35 13.500 15,1 Prostirka (piljevina, pozder ili slama) 400 0,4 Hrana: 0,0 1-8 sedmica starosti kg 17.640 0,79 13.936 15,6 9-17 sedmica starosti kg 40.810 0,77 31.424 35,1 do 18 sedmica starosti kg 5.250 0,75 3.938 4,4 Zaštita: 0,0 Redovno cijepljenje (10.000 kom.) 5.000 5,6 Vitaminiziranje i lije�enje 5.000 5,6 Ljudski rad: Njega pilenka 10.000 1,00 10.000 11,2

174

Utovari i istovari 10.000 0,10 1.000 1,1 Energija pilenka 10.000 0,15 1.100 1,2 Troškovi uginu�a i škart 1.800 2,0 Investicione opravke objekata i opreme 2.000 2,2 Amortizacija objekata 350 0,4 Osiguranje jata 0 0,0 Ostalo 0 0,0 Dohodak Bez podsticaja 10.553 Sa podsticajima 14.553 Cijena koštanja po kg 8,94 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,12 Sa podsticajima 1,16 Rentabilnost proizvodnje 14,00 Rentabilnost 16,27

D) Uzgoj pilenki, roditelji LL Anketirano je i pra�eno poslovanje jedne farme ua proizvodnju 18-to sedmi�nih pilenki lake linije na podru�ju PK u 2010. godini. Farma je uzgojila 5.000 pilenki za rasplod i ostvarila dobit od 12.445 KM i to 10.445 KM iz razlike vrijednosti proizvodnje i troškova poslovanja i 2.000 KM iz Budžeta federacije na ima podrške. Po pokazuje da je ovo ekonomi�na proizvodnja (1,10), ali još nedovoljno da bi mogla imati motiva za proširenu reprodukciju. Više podataka o poslovanju ove peradarske farme dano je u narednoj tabeli.

Tabela 11/22. Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki u FBiH za 2010. godinu

(roditelji LL)

I PRIHODI Jedini. mjere

Koli- �ina Cijena Iznos

KM U %

Obim proizvodnje Uzgoj 18-tjednih pilenki 5.000 5.000 Prihodi KM 132.000 100,0 Odgojene pilenke komad 5.000 26,00 130.000 98,5 Poticaj FBiH komad 5.000 0,40 2.000 1,5 Troškovi KM 119.555 100,0 Jednodnevno pile komad 4.500 11,70 52.650 44,0 Jednodnevno pile komad 500 11,70 5.850 4,9 Prostirka (piljevina, pozder ili slama) 500 0,4 Hrana: (RP1, RP2, RP3) kg 35.000 0,85 29.750 24,9 Zaštita: Redovno cijepljenje (preventiva i imunizacija) komad 5.000 1,00 5.000 4,2 Vitaminiziranje i lije�enje komad 5.000 0,10 500 0,4 Ljudski rad (kooperacija): Utovari i istovari, i dr. r. sat 4.850 1,50 7.275 6,1 Prevo�enje pil. u objekat za proiz. ras. jaja 200 0,2 Patronaža, obilasci, pra�enje (10%) 12.000 10,0 Energija 0 0,0 Troškovi uginu�a 1.680 1,4 Kamate na uložena sredstva 3.600 3,0 Amortizacija objekata 300 0,3 Osiguranje jata 0 0,0

175

Ostalo 250 0,2 Dohodak Bez podsticaja 10.445 Sa podsticajima 12.445 Cijena koštanja po kg 23,91 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,09 Sa podsticajima 1,10 Rentabilnost proizvodnje 9,43 Rentabilnost 10,41

Iz prethodne dvije kalkulacije izvu�eni su najvažniji pokazatelji i dati u narednoj tabeli radi usporedbe o proizvodnji pilenki teških i lakih roditeljskih linija.

Tabela 11/23. Komparacija ostvarenih poslovnih rezultata uzgoja

18-to sedmi�nih pilenki roditelja teških i lakih linija

Koli�ine Iznos u KM I PRIHODI Jedinica

mjere Pilenke t.l.

Pilenke l.l.

Pilenke t.l.

Pilenke l.l.

Obim proizvodnje Uzgoj 18-tjednih pilenki komad 10.000 5.000 Prihodi KM 104.000 132.000 Odgojene pilenke komad 10.000 5.000,0 100.000 130.000 Poticaj FBiH komad 10.000 5.000,0 4.000 2.000 Troškovi KM 89.447 119.555 Dohodak Bez podsticaja 10.553 10.445 Sa podsticajima 14.553 12.445 Cijena koštanja po kg 8,94 23,91 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,12 1,09 Sa podsticajima 1,16 1,10

Rentabilnost proizvodnje 14,00 9,43 Rentabilnost 16,27 10,41

Prikazani podaci u tabeli pokazuju da je uzgoj lakih linija pilenki dohodovniji od uzgoja pilenki teških linija. Druge su bile na farmi sa duplo ve�im brojem - kapacitetom, a druge su imale ostvareni dohodak i ekonomi�nos skoro pa isti.

176

12. REZULTATI TROGODIŠNJIH ISTRAŽIVANJA (2007-2010)

Ekonomika ima zadatak da sa danim sredstvima postigne postavljeni cilj. Tu je i neizbježno pitanje „kakva su sredstva potrebna za ostvarenje zadanog ekonomskog cilja“? Kako god da postavljamo pitanje o tom problemu, sve se svodi na odnose izme�u sredstava i cilja. Kapital (novac) kao univerzalna vrijednost ljudske imovine zahtijeva ekonomski pristup pitanju opravdanja ulaganja. Prošlo je puno vremena i u zemljama razvijenog svijeta kako bi se shvatilo da privredne djelatnosti �ine jednu cjelinu privrednog sistema, te da od zatvorenih djelatnosti nema mogu�nosti za uspješan razvoj. Ni naša zemlja nije izuzetak u takvom poimanju stvari, s tim što to još nije prošlost kod nas. Te promjene su kod nas još sporije, izme�u ostalog i iz razloga što ne spadamo u razvijene zemlje svijeta, te zbog toga nemamo ni ekonomsku ni politi�ku snagu. Neki od razloga za novijeg datuma takvo stane Su: agresije na BiH, promjene društvenog sistema iz samoupravnog socijalizma u tržišnu ekonomiju, odabrani model privatizacije i njegova spora provedba, jedinstveno ure�enje države u svijetu koje ne funkcionira, neophodno prisustvo me�unarodne zajednice koja odlaže neophodna rješenja, svjetska ekonomska kriza, problemi u EU. Pokazatelj stanovništva po djelatnostima je dobar indikator stepena društvene razvijenosti. Danas u svijetu jedan poljoprivrednik hrani 10 i više nepoljoprivrednih stanovnika. Sa porastom stepena društvenog razvoja, smanjuje se udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu zemlje. Taj proces se naziva deagrarizacija zemlje, a podrazumijeva smanjenje radne snage u poljoprivredi. Veliki broj �inioci uti�u na brzinu, obim i na�ine deagrarizacije i to je u razvijenom svijetu postala zakonitost; npr. Belgija, Velika Britanija i SAD zapošljavaju svega oko 2% ukupne radne snage. Najve�i udio poljoprivrednog stanovništva nalazi se u Africi (56,7%) i Aziji (55,4%). Sasvim je drugi slu�aj u Evropi gdje ima samo 7,9% poljoprivrednog stanovništva, a Sjeverna i Srednja Amerika imaju 11,4%. Prema podacima FAO-a (1990) u razvijenim zemljama svijeta živi 4,3% ukupnog poljoprivrednog stanovništva, a od njihovog stanovništva poljoprivredom se bavi samo 8,2%. Nažalost, nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju se sporo industrijaliziraju, pa je zbog toga produktivnost i proizvodnost kod njih, a i u svijetu još uvijek niska. Od po�etka industrijske revolucije pred kraj XVIII vijeka pa do kraja 2000. godine, u tim zemljama se još uvijek nije udvostru�ila produktivnost. Prema tom pokazatelju, nerazvijene zemlje imaju onu produktivnost koju su razvijene zemlje imale 1850-1860. godine. Razvijene zemlje su razvile koherentni lanac od primarne proizvodnje (poljoprivrede) preko sekundarne (prerade) do tercijarnog sektora (prometa). Oni su na taj na�in iskoristili sve tehnološke i ekonomske prednosti sistema povezivanja. No iz toga se jasno vidi da primarna proizvodnja uslovljava i diktira razvoj sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Pre�ašnje intenzivne migracije iz sela u grad jenjavaju jer se razvio sistem transporta i drugih oblika komunikacija. Uslovi življenja na selu su u razvijenim zemljama bolji jer poljoprivreda nije više jedini izvor prihoda zbog razvija polivalentne ekonomije. Došlo je vrijeme da se odre�eni broj stanovnika vra�a iz grada da živi na selu. Prestaje jednosmjerno kretanje stanovnika iz sela u grad i dešava se dvosmjerno kretanje stanovnika. Prije je selo ruraliziralo grad, a sad grad urbanizira selo. Danas se veli�ina poljoprivrednog gazdinstva ne mjeri samo po površini posjeda nego i po koli�ini uloženog kapitala u savremene tehnologije proizvodnje. Tehni�ko–tehnološki napredak u poljoprivredi zahtijeva dosta dug vremenski period, kontinuitet i zna�ajna

177

materijalna sredstva da bi se napravili primjetni pozitivni pomaci. Osim toga, pokazatelj uspješnog gazdinstva je i prisutnost savremenog metoda upravljanja, otvorenosti za inovacije te spremnosti da se prihvati rizik i neizvjesnost. Upravljanje predstavlja važan �inilac procesa poljoprivredne proizvodnje. Njega �ini zbir znanja, sve složenija, iz oblasti biotehni�kih i tehnoloških podru�ja, agroekonomskih, socioloških, psiholoških i dr. Da bi sistem upravljanja donio potrebne rezultate neophodno je njegova tri segmenta, nauku, obrazovanje i primjenu, sastaviti u jednu funkcionalnu cjelinu koja u sinergiji daje željene rezultate. Obrazovanost i znanje je uslov za razumijevanje, prihvatanje i primjenu tehni�ko–tehnološkog napretka, povezivanja i iznalaženja rješenja. Ekologija u svemu tome zauzima važno mjesto. Uvriježeno je mišljenje i praksa da ekonomski položaj pojedinca i djelatnosti daje i odre�uje mjesto na hijerarhiskoj ljestvici uticaja koje se povezuje sa znanjem. Koncept „održivog razvoja“ se zasniva na me�ugeneracijskoj solidarnosti i pravednosti. Razvoj je „održiv“ ako se raspoloživa bogatstva mjerena u ljudstvu, kapitalu i prirodnim resursima ne smanjuju, pa �ak i prihvata koncept apsolutne rijetkosti (ograni�enja). Iako ima dovoljno radne snage na selu, sigurnija budu�nost se gradi pove�anjem produktivnosti proizvodnje. Zahvaljuju�i pove�anom ulaganju kapitala došlo je do zna�ajnijeg pove�anja poljoprivredne proizvodnje. Kapital je pove�ao produktivnost ljudskog rada i proizvodnost po proizvodnoj jedinici i ukupno, olakšao ljudsku djelatnost. Uneseni kapital je izazvao promjene u ponašanju poljoprivrednog proizvo�a�a, pove�ao trošak koji dovodi do pove�anog obima proizvodnje, tržišne orijentacije proizvo�a�a, ve�eg prihoda i u kona�nici do dohotka. Nagli razvoj biotehnologije i informatike zahtijeva pragmati�nost i kontinuitet akcije, brze promjene u kratkom periodu - jaz razvoja. U poljoprivrednoj proizvodnji model44 je osnovni organizacioni oblik neophodan za ostvarivanje proizvodnje. Rezultat je ambijentalnih prirodnih uslova, materijalnih mogu�nosti koja se mogu angažovati u procesu proizvodnje i socijalnog stanja društva. To zna�i da nije uniforman jer mu forma zavisi od ekonomskih uvjeta i socijalne strukture sredine. Kako je zemljište unaprijed dana veli�ina, onda proizvodnja treba biti intenzivnija što je poljoprivrednog zemljišta manje po stanovniku i što je ve�a potrošnja hrane po stanovniku. To bi bio „zatvoreni“ model proizvodnje hrane. Me�utim, na svu sre�u, postoji „otvoreni“ model koji podrazumijeva razmjenu sa svijetom na tržiš. Razlika izme�u proizvodnje i potražnje predstavlja spoljnotrgovinski bilans (uvoz–izvoz) u otvorenom modelu. U svijetu se obim poljoprivredne proizvodnje mjeri preko pokazatelja – pojma „intenzivna“ i „ekstenzivna“ proizvodnja. Kada je mala površina po jedinici rada, rije� je o intenzivnoj proizvodnji i obrnuto. Intenziviranje proizvodnje se ogleda u orijentaciji na sto�arsku proizvodnju jer predstavlja koncentraciju biljne energije. Konverzijom sedam kalorija biljnog materijala (sto�ne hrane) dobiva se jedna sto�na kalorija. To zna�i da nema intenzivnog sto�arstva bez razvijene proizvodnje krmiva. Ako se ima u vidu sadašnje stanje poljoprivredne proizvodnje u FBiH na individualnim gospodarstvima, sa još uvijek velikim brojem neriješenih važnih pitanja ili riješenih na nezadovoljavaju�i na�in, onda ovaj projekt dobiva i na težini zadatka i na odgovornosti u utvr�ivanju postoje�eg stanja i davanju prijedloga za njihovo rješavanje. Ako se tome

44 Franc. modele = obrazac, uzorak, kalup, ...

178

još doda i složenost situacije u �itavoj privredi i društvu BiH kao cjelini, onda sve ovo postaje još teže, delikatnije i odgovornije. Apsolutni i relativni podaci u FBiH pokazuje da nije stvoren odgovaraju�i ambijent za razvoj privatnih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Da je to tako potvr�uje pokazatelj, najve�a primanja imaju zaposleni u kompanijama gdje dominira državni kapital i zaposleni u društvenim institucijama. Zaposleni iz tih branši �ine tre�inu svih zaposlenih sa primanjima ve�im do dva puta od prosje�nih primanja u FBiH. Finansijski sektor je prepušten inozemnom privatnom kapitalu, koji obilato koristi sve pogodnosti date od odgovornih našeg sistema. Još jedan po društveni razvoj neprihvatljiv pokazatelj je, mala primanja u obrazovanju, istraživanju i razvoju u odnosu na državnu upravu, na repu su po valorizaciji. Samo u jednoj godini BiH je napustilo 2.957 stanovnika i to vjerovatno mladih, školovanih i kvalifikovanih ljudi, radi potrage za boljim uslovima života. Razvijene zemlje koriste tu mogu�nost kod ovakvih zemalja svijeta za dobivanje uglavnom školovanih i mladih ljudi prema profilu kojeg oni sami odrede. Zemlje „izvoznice“ takvog stanovništva (rasadnici školovanih i mladih ljudi), jedna od njih je i BiH, ne vode dovoljno ra�una da školovani ne napuštaju njihovu zemlju. Uvoznici znaju da je to višestruko ve�a vrijednost od njihove donacije, pa se zbog toga i pojavljuju kao katalizatori, a izvoznici to uzimaju kao proces koji je „normalan“. Poljoprivredna proizvodnja, u privrednom sistem, ima najve�u vrijednost me�ufazne potrošnje. U EU-27, potrošnja poluproizvoda uzme (pojede) do 58% izlazne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, ra�unate po proizvo�a�kim cijenama45. Najve�a stavka me�ufazne potrošnje je u animalnoj proizvodnji jer sto�na hrana, koja u razvijenim zemljama �ini oko 39% ukupne vrijednosti me�ufazne potrošnje i veterinarske usluge sa 3%. U ratarstvu, me�ufazna potrošnja u�estvuje u izlaznoj vrijednost proizvoda sa oko 17%: gnojiva i poboljšiva�i plodnosti zemljišta 7%, sredstva za zaštitu bilja 5%, sjeme i sadnice 5%. Energije i maziva u�estvuju u poljoprivredi sa oko 11%, skladištenje (�uvanje) proizvoda 6%, održavanje privrednih objekata 2%, poljoprivredne usluge 7%, amortizacija 2%, ostalo oko 14% od srednje vrijednosti me�ufazne potrošnje. Ako se pogledaju ostvarene investicije u FBiH po tehni�koj strukturi za poljoprivredna gazdinstva, nema troškova prijenosa vlasništva zemljišta, što jasno ukazuje da se ono ne kupuje za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno za okrupnjavanje posjeda gazdinstava. Sve dok imamo tako visok udio komercijalnih kredita u poljoprivrednoj proizvodnji i nedostatak investicionih isplata za kupovinu zemljišta namijenjenog poljoprivrednoj proizvodnji, nema nagovještaja da �e se nešto zna�ajnije pozitivno dešavati u toj privrednoj grani. Prehrambena industrija u FBiH najve�i dio sirovina i materijala nabavlja iz uvoza jer su: a) po cijenama naj�eš�e povoljnije i b) ne proizvode se u našoj zemlji u traženim koli�inama, iako za neke od njih imamo resurse i odgovaraju�e uslove. To zna�i, da naša prehrambena i druge industrije, koje se bave preradom sirovina dobivenih iz poljoprivredne proizvodnje, uglavnom rade na preradi sirovina iz uvoza. Nije naodmet napomenuti i ukazati, da je obaveza naše zemlje da od potrebnih koli�ina goriva u dogledno vrijeme proizvodi 20% biodizela. Podaci u prethodnom poglavlju ovog projekta pokazuju da je udio sirovina poljoprivredne proizvodnje iz uvoza za našu prera�iva�ku industriju FBiH izuzetno velik, kod nekih i cjelokupan. Prosje�no se u periodu o pet godina, preradi 152.690 t pšenice i to iz uvozi 141.505 t pšenice (92,7%) i 11.186 t iz doma�e proizvodnje (7,3%). Godišnje prosje�ne potrebe prera�iva�ke industrije za brašnom iznose 27.266 t, a podmiruje se iz

45 Proizvo�a�ke cijene (proizvo�a�ka cijena isklju�uje subvencije umanjene za poreze na proizvode).

179

uvoza sa 6.366 t (23,3%) i iz doma�e proizvodnje 20.900 t (76,7%). Kada pšenicu prera�unamo u brašno, onda sve zajedno prera�iva�ka industrija se snabdijeva iz uvoza 81,2%, a iz doma�e proizvodnje 18,8%. To zna�i da ova industrija nema ni jednu petinu ove sirovine iz doma�e proizvodnje. Pored pšenice i brašna, poseban komentara zavre�uje snabdijevanje ove industrije sa svježim mesom. Prema raspoloživim statisti�kim podacima, prera�iva�ka industrija, u posljednje vrijeme godišnje preradi 17.583 t svježeg mesa od �ega je 6.685 t iz uvoza (38%), a iz doma�i proizvodnje 10.898 t (62%). Ako se napravi prosta ra�unica na osnovu pretpostavke da kg mesa ima oko 30 puta ve�u cijenu od kg pšenice, onda se dobiva podatak da, uvezeno meso od 6.685 t je ekvivalent uvozu pšenice od 200.550 t. To zna�i da u spoljno trgovinskom bilansu, uvezena koli�ina mesa ima ve�u vrijednost od uvezene koli�ine pšenice za 42% iako to ve�ina analiti�ara ne komentariše na taj na�in. Ako i nemamo mogu�nost za podmirivanje svoji potreba u proizvodnji pšenice, to se ne može kazati za proizvodnju mesa. Federacija BiH je dominantno brdsko planinsko podru�je povoljno za sto�arsku proizvodnju. U 2009. godini statistika iskazuje 254 hiljade ha prirodnih livada, 22,3% od poljoprivrednih površina (1.137 hiljada ha). Osim toga ima 442 hiljade ha pašnjaka ili 38,9% poljoprivrednih površina. Livade i pašnjaci �ine 61,2% ukupnih poljoprivrednih površina koje se jedino mogu iskoristiti sa sto�arskom proizvodnjom.

12.1. Pojmovi i metodika Poljoprivredno gazdinstvo predstavlja jedinstvenu organizacionu jedinica koja objedinjuje aktivnosti svojih �lanova na gazdinstvu (u poljoprivredi) i van njega. Kako predmet istraživanja nije bilo gazdinstvo kao proizvodna jedinica, te zbog toga nije ni utvr�ivan njegov ukupan prihod (s gazdinstva i van gazdinstva), niti ukupni troškovi, dobit/gubit kao i drugi ekonomski, socijalni i demografski pokazatelji. Za potrebe ovog istraživanja, uzeta je sa odabranog gazdinstva jedna proizvodnja koja predstavlja njegovu dominantnu djelatnost i ekonomsku motivisanost. Prva tri sljede�a izraza i njihovo poimanje preuzeto je iz Zakona.46 1. Poljoprivredna djelatnost podrazumijeva privrednu djelatnost koja obuhvata biljnu i sto�arsku proizvodnju i s njima povezane uslužne djelatnosti,shodno standardnoj klasifikaciji djelatnosti u BiH, te o�uvanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju;

2. Poljoprivredni proizvod podrazumijeva proizvode biljne proizvodnje, sto�arstva i ribarstva, te proizvode prvog stupnja njihove prerade. 3. Poljoprivredno gazdinstvo podrazumijeva proizvodnu jedinicu, s tehni�kog i privrednog gledišta, kojom se jednoobrazno upravlja i koja se bavi proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda; ili zna�i zemljište koje se više ne koristi za proizvodnju, a u dobrom je poljoprivrednom i okolišnom stanju. Gospodarstvo se može baviti i drugim dodatnim (nepoljoprivrednim) proizvodnim i uslužnim djelatnostima; 4. Odabir proizvodnji za ovo istraživanje je izvršen na osnovu strateških dokumenata:

- Srednjoro�na strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006-2010),

- Nacionalni program proizvodnje hrane u FBiH. Specijalni program za osiguranje hrane (SPFS), FAO, Sarajevo 1998.

46 Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine, Sl. glasnik Bih, br. 50/08, �lan 1.

180

- Overview On Agraculture In Bosnia and Herzegovina, Prospects For Reconstruction and Devalopment, Phare programme, Sarajevo, Februari 1999.,

- Program svjetske banke obnove i razvoja u Bosni i Hercegovini, Pregled projekata, maj 2001.,

- Simpoziji o poljoprivredi, veterinarstvu i šumarstvu, 2003-2007., - Milenijumski razvojni ciljevi – BiH 2003. UNDP BiH, jun 2003., - Funkcionalni pregled poljoprivrednog sektora u BiH, Sarajevo, oktobar

2004., - Strategije razvoja pojedinih kantona u FBiH, RS i DB, - Razvojni programi, - Zakoni i prijedlozi zakona u BiH i FBiH, - Zakoni o podsticajima u poljoprivredi i - Konsultacije s stru�nim ljudima u odgovaraju�im ministarstvima

Federacije i kantona, zavodima, stru�nim službama i pojedincima. Za istraživanje su odabrane proizvodnje koje imaju najvažniju ulogu u pojedinim proizvodnim podru�jima Federaciji BiH: u korištenju resursa, a uz to imaju odgovaraju�e uslove, privredni zna�aj, zapošljavaju znatan broj radne snage, imaju najbolje izgleda da budu konkurentne na otvorenom tržištu i imaju odgovaraju�u tražnju. Dakle, to su uglavnom proizvodnje koje imaju svoju tradiciju i poznati kvalitet proizvoda, po kojima je Federacija poznata, a može biti prepoznatljiva i šire od svojih prostora. Podaci o odabranim proizvodnjama, veli�ini gazdinstva, broju gazdinstava po kantonima i ukupno dati su u sljede�em tabelarnom pregledu.

Tabela 12/1. Odabrane proizvodnje za istraživanje ekonomike

poljoprivredne proizvodnje u FBiH po godinama

Broj gazdinstava po godinama Proizvodnja Uslovi za gazdinstva 2007. 2008. 2010.

BILJNA PROIZVODNJA 48 39 39 ŽITA 11 11 11 Pšenica merkantilna � 3 ha 4 4 4 Pšenica sjemenska Registrovano 1 1 - Kukuruz zrno � 3 ha 6 6 7 INDUSTRIJSKO BILJE 8 8 8 Duhan – sorta virginia � 0,5 ha 2 2 2 Duhan – sorta berley � 0,5 ha 2 2 2 Soja � 3 ha 4 4 4 POVR�E Krompir sjemenski 4 3 3 VO�E 16 8 8 Šljiva � 1 ha 4 2 2 Jabuka � 1 ha 4 2 2 Jagoda na otvorenom � 0,2 ha 4 2 2 Malina � 0,2 ha 4 2 2 GROŽE 9 9 9 Grož�e stono � 1 ha 4 4 4 Grož�e vinsko � 1 ha 4 4 4 Lozni rasadnik Registrovano 1 1 1 STO�ARSTVO 71 64 61 Govedarstvo 25 35 32 Krave-ravni�arska 12 20 14 a) farna 3 – 5 krava Silaža 4 9 4 b) farma oko10 krava Silaža 4 5 4

181

c) farma 15 - 30 krava Silaža 4 6 6 Krave - plan. podr. 6 7 10 a) farna 3 – 5 krava Suha hrana 2 2 2 b) farma 10 krava Suha hrana 2 3 2 c) farma 15-30 krava Suha hrana 2 2 6 Priplod. junice 20 grla Registro 4 2 2 Tov junadi � 15 grla 3 6 6 Ov�arstvo 36 19 29 Ov�arstvo-mlijeko 18 6 6 a) farna 50 – 80 grla Ne nomadski 6 2 2 b) farma 100 - 150 grla Ne nomadski 6 2 2 c) farma 250 grla Ne nomadski 6 2 2 Ov�arstvo-meso 18 13 14 a) farna 50 – 80 grla Ne nomadski 6 4 4 b) farma 100 - 150 grla Ne nomadski 6 4 4 c) farma 250 grla Ne nomadski 6 5 6 Svinjarstvo 8 6 4 Krma�e 5-25 grla Registrovano 4 4 2 Tov svinja � 30 grla 4 2 2 Peradarstvo 2 4 5 Tov pili�a 9.500 - 1 1 Koke nesilice 7.500 - 1 2 18-o sedmi�ne pilenek t.l. 10.000 1 1 1 18-o sedmi�ne pilenek l.l. 5.000 1 1 1 SVEUKUPNO 119 103 100

Prosje�no po godinama je istraživanje provedeno na 107 gazdinstava i to: a ) u biljnoj proizvodnji na 42 gazdinstava i b) u sto�arstvu na 65. Pored ostalih uslova, ta gazdinstva su imala odgovaraju�u površinu u biljnoj proizvodnji ili broj grla na farmi u animalnoj proizvodnji, prikazano u prethodnoj tabeli. Za potrebe istraživanja na ovom projektu uzeta su gazdinstva iz FBiH i to ona koja se nalaze u povoljnim uslovima. Osim toga, obuhva�ene su one proizvodnje koje po konkurentnosti u narednom periodu imaju dobre izgleda za uspješno poslovanje na otvorenom tržištu, imaju odgovaraju�u veli�inu, tehnologiju, organizaciju i sl. 5. Ekonomika odabrane primarne poljoprivredne i mjere agrarne politike u FBiH pra�ene su kroz utvr�ivanje sljede�ih naturalni i vrijednosnih parametara na gazdinstvima: - po proizvodnoj jedinici (ha, grlu, odnosno farmi), - obimu i kvalitetu proizvoda, - prodajnim cijenama proizvoda, - podsticaji (FBiH, kantona i op�ina), - ukupni prihodi bez i sa podsticajima, - struktura prihoda, - direktni troškovi po elementima (koli�ine, nabavne cijene i iznos), - indirektni troškovi, - ukupni troškovi, - struktura troškova, - dobit/gubitak po proizvodnoj jedinici (ha, farmi, grlu) bez i sa sredstvima podrške, - cijena koštanja glavnog proizvoda, - ekonomi�nost proizvodnje (bez i sa podsticajima), - rentabilnost proizvodnje, - rentabilnost troškova i - grani�ni prinos (obim proizvodnje koji omogu�ava pokri�e troškova). 6. Izvor podataka

182

Podaci za utvr�ivanja ekonomskog stanja odabranih proizvodnji na gazdinstvu i analizu dobiveni su na osnovu ankete ura�ene na terenu od strane poznatih stru�nih ljudi za tri istraživane godine. Podaci o tome koliko je gazdinstava prema proizvodnoj orijentaciji po pojedinim godinama anketom obuhva�eno i ukupno prikazano je u tabeli 1. Osim toga, za ovo istraživanje su korišteni statisti�ki podaci kantona i Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine, Evropske Unije i FAO. Oni su naro�ito poslužili za utvr�ivanje resursa, njihovo korištenje i usporedbe. 7. Posjedovna struktura poljoprivrednih gazdinstava Za ovo istraživanje bi bilo veoma interesantno raspolagati sa podacima i iste analizirati sa stanovišta njihove veli�ine posjeda, ukupne površine, poljoprivredne, obradive, broj �lanova doma�instva, radna sposobnost, školska sprema, njihovu zaposlenost na gazdinstvu i izvan njega, prihode i sl.47 Poznato je da je u BiH najve�i broj gazdinstava veli�ine do dva i pet ha, te da su ti posjedi više agrarno naseljeni nego gazdinstva sa ve�im površinama. Najve�i broj njih su proizvodno mješovita gazdinstva, jer specijalizacija nije znatnije zastupljena zbog �itavog niza razloga, od kojih je ekonomska sigurnost poslovanja presudna. Ovakva zapažanja, podrazumijeva se, važe i za animalnu proizvodnju. 8. Poljoprivredni rejoni Bosna i Hercegovina je podijeljena na �etiri rejona: ravni�arsko, brdski, planinski i mediteranski. Federacija BiH je dominantno brdsko-planinsko proizvodno podru�je sa kontinentalnom klimom. Predmet istraživanja su uzete ono proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima iz svih proizvodnih rejona, koje su njima primjerene, te po ostvarenim rezultatima na tržištu su konkurentne ili najbliže tome. One proizvodnje koje nisu ili nemaju izglede da u skorije vrijeme postanu konkurentne na otvorenom tržištu Federacije BiH nisu ovuhva�ene ovim istraživanjem, a nisu ni mjerama podsticaja nadležnih ministarstava ovog entiteta obuhva�ene. Osim tog kriterija kod odabira proizvodnji vo�eno je ra�una o njenoj zastupljenosti, privrednom zna�aju, iskorištenosti resursa i agrotehni�kim mogu�nostima koji trebaju biti jedan od izuzetno važnih razloga. Ta važnost dobiva još više na zna�aju kada se zna da sredstva podrški i drugi oblika pomo�i poljoprivrednoj proizvodnji veoma skromna, te da takvo stanje još otežava oblik organiziranja države i njenog funkcioniranja. 9. Dohodak gazdinstava Dohodak poljoprivrednih gazdinstava, poti�e od privredne djelatnosti sa gazdinstva i izvan njega. Sa porastom ukupnog dohotka gazdinstva raste udio dohotka od poljoprivredne proizvodnje i obrnuto. Tu je korisno pogledati stanje poteza, ulaganja, izvora i uslova krediti i dr. Utvr�ivanje ukupnog dohotka gazdinstva nije bio predmet ovog istraživanja, nego ekonomika najvažnijih poljoprivredne proizvodnje i analiza njihovog stanja. To je bilo potrebno radi dobivanja stvarnog stanja odabranih poljoprivrednih proizvodnji kao podloge za donošenje i realizaciju mjera podrške iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine. 10. Dohodak po proizvodnoj jedinici Proizvodna jedinica u biljnoj proizvodnji (ratarstva, povrtlarstva, vo�arstva i vinogradarstva) je hektar, a u animalnoj proizvodnji farma, broj grla odre�ene vrste stoke (muznih krava, priplodnih junica, tovnih junadi, priplodnih krma�a, tova svinja, uzgoj ovaca za mlijeko ili meso, uzgoj pilenki, proizvodnja jaja, tov pili�a). Tu se može izvršiti komparacija izme�u proizvodnji (ha, farmi, grla) na osnovu svodnih pokazatelja: ekonomi�nosti, rentabilnosti (proizvodnje i angažovanih

47 O tome ne postoje pouzdani, popisom dobijeni podaci dvije pa i tri decenije.

183

sredstava), vrijednosti proizvodnje po jedinici, udio podsticaja u prihodima, dohotku i sl. Najve�i broj istraživanih gazdinstava je iz animalne proizvodnje, jer je FBiH dominantno brdsko planinska i prirodno predodre�ena za takvu proizvodnju. Intenzivnost proizvodnje se ogleda po u�eš�e sto�arske proizvodnje u ukupnoj, jer predstavlja koncentraciju biljne energije. Male oscilacije u obuhva�enom broju istraživanih gazdinstava postoje zbog promjene raspoloženja farmera na saradnju, pa i drugih okolnosti koje omogu�avaju realizaciju plana. 11. Korištenje resursa Svima je poznato, da zemljište koje služi poljoprivrednoj proizvodnji je osnovni �inilac tog procesa. Kvalitet zemljišta i intenzivnost proizvodnje odre�uju njegovu namjenu korištenja. Te razlike u na�inu korištenja poljoprivrednih površina u EU i u Federaciji BiH su zna�ajne. U EU oranice �ine skoro dvije tre�ine (62%) poljoprivrednih površina, a u Federaciji svega jednu tre�inu (34,4%). Može se navesti �itav niz razloga zbog �ega je to tako, a kao najvažniji su:

- shvatanje zna�aja proizvodnje hrane i uloge poljoprivrede u državi, - ekonomske mogu�nosti za primjenu nau�nog, tehni�kog i tehnološkog

procesa, - izdvajanja dovoljnih sredstava za podršku, - uspostavljanja skladnog razvoja i ravnopravnog tretmana privrednih

djelatnosti, - smanjivanje i brisanje razlika u uslovima rada i života, - kontinuitet u svemu od �ega zavisi pojedina�ni i ukupni privredni razvoj

zemlje, idr. Zbog toga u statisti�kim podacima zemalja EU nema stavke neobra�enih površine kao što mi ima FBiH i to 16.4% obradivog ili 48% poljoprivrednog. Kod njih u EU pašnjaci i livade �ine svega 31% poljoprivrednih površina, a u FBiH 61%, podaci dati u narednoj tabeli.

Tabela 12/2. Poljoprivredne povešine prema na�inu korištenja u EU i FBiH

Namjena korištenja EU-27

2005. FBiH 2009 .

Poljoprivredne površine 100,0 100,0 a) oranice 62,0 34,4 - žitarice 35,0 7,5 - suhe mahunja�e 1,1 - korjenasto bilje 2,6 - industrijsko bilje 6,1 0,2 -svježe povr�e, dinje i jagode 1,1 3,8 na otvorenom 1,0 u zašti�enom prostoru 0,1 -cvije�e i ukrasno bilje 0,1 na otvorenom 0,0 u zašti�enom prostoru 0,0 -krmno bilje 10,9 5,5 - ostalo na oranicama 0,3 0,0 - ugari 4,8 1,0 - neobra�eno 0,0 16,4

184

b) stalni pašnjaci i livade 31,4 61,2 c) stalni zasadi 6,5 4,2 - vo�e i bobi�aste plantaže 1,5 - maslinjaci 2,6 -vinogradi 2,0 -ostalo 0,4 d) ostalo - 0,2

Izvor: - Eurostat 2008., Anketa o strukturi farme i vlastita izra�unavanja.

- SG/LJ F BiH 2010., str.212 - Vlastita izra�unavanja 12.Podrška sektoru Poslije ovog agresorskog rata na BiH, �ine se zna�ajni napori da se loše stanje u poljoprivredi poboljša. Radi toga, ura�eni su strateški dokumenti, studije, programi, donose se zakoni, formiraju neophodne institucije, izdvajaju finansijska sredstva i sl. Svakako u svemu tome finansijska sredstva imaju veoma važnu i nezamjenjivu ulogu. Ovdje se prije konkretno misli na sredstva izdvojena iz budžeta. Podaci o izdvojenim sredstvima podsticaja u FBiH za zadnjih pet godina dati su u narednoj tabeli.

Tabela 12/3. Podsticaji za poljoprivredu utvr�eni Budžetom FBiH (2005–20010)

Godišnje u 000 KM Udio u % Namjena

sredstava 2006. 2007. 2008. 2009. 20010 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Biljna proizvodnja 9578 9951 5490 4720 6066 34,2 26,4 10,4 9,5 9,3

Animalna proizvodnja

14891 18007 22930 21137 28413 53,2 47,8 43,5 42,3 43,7

Kapitalna ulaganja 1672 3354 12627 18361 10411 6,0 8,9 24,0 36,7 16,0

Regresiranje kamata 440 672 1500 1620 1000 1,6 1,8 2,9 3,3 1,6

Podrška stru�. institutima 580 150 1150 490 550 2,0 0,4 2,2 1,0 0,8

Participacije i prezentacije 250 - - - - 0,9 - - - -

Stru�ni projekti - 1220 1010 939 745 - 3,3 1,8 1,9 1,2 Ruralni razvoj - 3386 6512 1537 5950 - 9,0 12,4 3,1 9,1 Organizovanje proizvodnje - 150 - - - - 0,4 - - -

Sufinaninas. osiguranja - - 500 100 200 - - 1,0 - 0,3

Rezerve 589 760 931 1096 11665 2,1 2,0 1,8 2,2 18,0

S v e g a 28000 37650 52650 50000 65000 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 20/06. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 34/07. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 13/08. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 11/09 i 33 /09. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 7 /10 i 17/10. Vlastita izra�unavanja

Vidljivo je iz tabele da se iznos sredstava za ovu namjeno, skoro kontinuirano, pove�ava iz godine u godinu. To još ni izbliza nije dovoljno prema onom što druge zemlje sa razvijenom poljoprivredom rade, ali je veoma važno da ova tren ima uzlazni tok. Iako su se u periodu od pet godina sredstva podrške pove�ala više nego dva puta, ipak to u

185

stvarnosti ne zna�i tako jer su promjene u cijenama, posebno inputa, devalvirale apsolutne iznose. Osim toga što �ini nadležno ministarstvo, iznalazi se najprikladniji i EU primjeren na�i njihove raspodjele prema namjeni korištenja. Zna�ajna slabost u svemu ovome je što se sredstva prikupljena samo za razvoj primarne poljoprivredne poljoprivrede dijele i za ruralni razvoj. To ne zna�i da taj ruralni razvoj nije zna�ajno važan, nego treba izna�i nove izvore za njega. Detaljni podaci o namjeni, uslovima i iznosu podrške za protekle tri godine, shodno Odluci, su dati u sljede�oj tabeli.

Tabela 12/4. Nov�ane podrške primarnoj poljoprivrednoj

proizvodnji u FBiH, za 2007. i 2008. godinu

U 2007. godini U 2008. godini U 2010. godini Namjena podrške Uslov Iznos Uslov Iznos Uslov Iznos

ANIMALNA PROIZVODNJA

Kravlje mlijeko

Isporu�eno 1200 l sa 3,5 mm

0,14 KM/l Isporu�eno 1500 l sa 3,5 mm

0,14 KM/l Isporu�eno 1500 l sa 3,5 mm

0,16 KM/l

Ov�ije i kozje mllijeko

Isporu�eno 400 l sa 5%, odnosno 600 l sa 3,5% mm

0,25 KM/l


0,30 KM/l


0,33 KM/l

Sistem krava tele - -

Farma sa 15 steonih krava i junica

400 KM/grlu

Tov junadi

Izlazana težina 450 kg ženska i 500 kg muška

175 KM/grlu

Da utovi najmanje 5 junadi, prirast 200 kg kod ženskih i 300 kg kod muških

300 KM/grlu

Da utovi najmanje 5 junadi, ulazana težina do 210 kg, izlaz450-500 kg

300 KM/grlu

Tov svinja

Tov traje najmanje 90 dana, izlazna težina 95 kg

35 KM/grlu

Utovi najmanje 30 gla i tov traje najmanje 80 dana

55 KM/grlu

Utovi najmanje 30 gla i tov traje najmanje 80 dana, izlaz 90 kg

55 KM/grlu

Priplodne junice

Obilježenja grla

300 KM/grlu

Uzgoji najmanje 2 junice

400 KM/grlu

Uzgoji najmanje 2 junice

450 KM/grlu

Priplodne ovce i koze

Uzgajati najmanje 50 grla

20 KM/grlu

Ima najmanje 50 grla ovaca, odnosno 25 koza, najviše 300 ovaca, odnosno 200 koza

6 KM/grlu

Ima najmanje 50 grla ovaca, odnosno 25 koza, najviše 300 ovaca, odnosno 200 koza

15 KM/grlu

Priplodne nazimice

Uzgoj najmanje 5 nazimica

60 KM/gr Uzgoji najmanje 2 nazimice

100 KM/grlu

Uzgoji najmanje 2 nazimice

100 KM/grlu

Pilenke t. linije

Najmanje 10 000 pilenki

1,00 KM/kljun


2,50 KM/kljunu


2,50 KM/klju

Pilenke l. linije


1,50 KM/kljunu


2 KM/kljunu


2,00 KM/klju

Uzgo 18-to sedmi�nih pilenke


0,40 KM/kljun


0,40 KM/kljunu


0,40 KM/klju

P�elinja društva

Proizvedu i prodaju najmanje 500

1 KM/kg Najmanje 30 p�elinjih društava i

10 KM/p�el. društvu

Najmanje 30 p�elinjih društava

10 KM/p�el. društvu

186

kg meda najviše 150

Uzgoj konz.ribe

morska riba (lubin i orda) 20000 kg

0,06 KM/kom.

Da proizvede najmanje 15 000 kg

0,40 KM/kg

Morske, slatkovodne ribe

0,75 0,45 KM/kg

Uzgoj riblje mla�i

Proizvede 100000 kom.20 kom/kg

0,06 KM/kom.

-

- - -

BILJNA PROIZVODNJA

Hljebna žita Pšenice i razi najmanje 3 t preda

0,06 KM/kg

Proizvede najmanje 3 t i preda otkupljiva�u

0,10 KM/kg

Proizvede najmanje 1 ha, 4 t i preda otkupljiva�u

0,12 KM/kg

Proizvodnja uljarica

Najmanje 2 ha krmnog ili in.bilja

150 KM/ha


0,15 KM/kg

Proizvede najmanje 1 ha, 2 t i preda otkupljiva�u

0,20 KM/kg

Sirovi duhan u listu (virdžinija i berlej)

Ugovoreno sa dora�iva�em u FBiH

I-IV klase 1,50 KM/kg vir. i 1,20 berley


I-IV klase 1,50 KM/kg


1,70 KM/kg

Sirovi duhan u listu (hercegova�ki ravnjak)


A1, A2, A3, B1, B2, B3. 1,50 KM/kg


A1, A2, A3, B1, B2, B3. 1,80 KM/kg


1,50 KM/kg

Povr�e za potrošnju u svježem stanju

Najmanje 2t (krastavac, paradajz, paprika, patlidžan i salata)

0,10 KM/kg

Najmanje 10 t (krastavac, paradajz, paprika, patlidžan i salata)

0,10 KM/kg


0,10 KM/kg

Najmanje 2t (krastavac, paradajz, paprika, patlidžan)

0,10 KM/kg

Najmanje 2 t (krastavac, paradajz, paprika, patlidžan, mrkva, cvekla i luk)

0,10 KM/kg


0,10 KM/kg Povr�e za

industrijsku preradu

Najmanje 2t (mrkva, cvekla i luk)

0,05 KM/kg

- - - -

Krompir za industrijsku preradu

Proizvede i preda 5 t

0,05 KM/kh

- - - -

Heljda, ljekovito i aromatsko bilje

Najmanje 0,1 ha

300 KM/ha

Najmanje 0,3 ha 300 KM/ha Najmanje 0,3

ha 500 KM/ha

Sjemenskog krompira

Najmanje 5 ha, 10 t/ha, elita ili orginal sa sortne liste

2500 KM/ha

Najmanje 5 ha, 10 t/ha, elita ili orginal sa sortne liste

2500 KM/ha

Najmanje 5 ha,

2500 KM/ha

Sjemenske pšenice

Najmanje 5 ha sa 3,5 t/ha

600 KM/ha

- - Najmanje 5 ha 750 KM/ha

Zasnivanje vo�njaka

Najmanje 0,2 ha

5000 KM/ha

- - - -

Vo�njak maline, kupine i borovnice

Najmanje 0,1 ha

5000 KM/ha

- -

- -

Podrška prije podignutim

Zasad u funkciji

100 KM/ha

- - - -

187

vo�njacima (2002-2006) Zasnivanje vinograda

najmanje 0,1 ha

8000 km/ha

- - - -

Podrška prije podignutim vinogradu (2002-2006)

Zasad u funkciji

100 KM/ha

- -

- -

Deklarisane sadnice košti�avog i jagodastog vo�a

Košti�avog i jagodasto vo�e i klase

0,50 KM/kom

Zasnovani u jesen 2007. košti�avoj i jabu�astog vo�a, najmanje 50000 kom.

0,50 KM/kom.

Zasnovani u jesen 2009. košti�avoj i jabu�astog vo�a.

0,50 KM/kom.

Sadnice jagodastog vo�a (malina, kupina i borovnica)

Sadnice I klase

0,15 KM/kom.

I klase, najmanje 20000 kom.

0,15 KM/kom.

I klase, najmanje

0,15 KM/kom.

Sadnice vinove loze

Sadnice I klase

0,30 KM/kom.

I klase, najmanje 50000 kom.

0,30 KM/kom.

I klase, najmanje.

0,30 KM/kom.

Kontejnerske presadnice povr�a i ljekovitog bilja

Presadnice povr�a

0,02 KM/kom.

Najmanje 50000 kom.

0,03 KM/kom

Najmanje 50000 kom.

0,01 KM/kom

Izvor: Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 34/07. Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 13/08.

Odluka objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 7/10. Vlastita izra�unavanja

Dati podaci pokazuju da se raspodjela prilago�ava novim kriterijima svojstveni �lanicama EU, što je dobro i neophodno. No, u tome ima i nešto što nije dobro, a to je da se u veoma kratkom vremenu kriteriji mijenjaju, skoro da nema kontinuiteta kod odre�enih izdvajanja i zbog toga se veoma sporo gradi povjerenje kod primaoca tih sredstava. Drugi su to radili ali postepeno, u relativno dugom periodu i bez isklju�ivanja iz podrške, samo na drugi na�in dano. Ovaj stru�ni projekt, po svojoj osnovnoj zamisli, ide u susret potrebama proizvo�a�a i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, s ciljem snimanja stanja na terenu i njegovog objektivnog prikazivanja o ekonomici proizvodnje najvažnijih poljoprivrednih proizvodnji u Federaciji BiH. Osim toga, treba sagledati doprinos sredstava podsticaja u poboljšanju postoje�eg stanja i na osnovu toga ocijeni njihovu održivost i stvaranje pretpostavki za razvoj. Odabrane proizvodnje su iz oblasti ratarstva, vo�arstva i sto�arstva, uzete iz onih podru�ja gdje postoje prirodno povoljni uslovi. Takav pristup name�e sama ekonomija racionalnosti proizvodnje, s jedne strane i finansijske mogu�nosti izdvajanja sredstava za podrške, s druge strane.

12.2. Ekonomski pokazatelji i njihove tendencije Za trogodišnja istraživanja su uzeta poljoprivredna gazdinstva iz FBiH i to iz podru�ja koja su za odabranu proizvodnju prepoznatljiva po pogodnosti i tradiciji. Na gazdinstvu je posmatrana samo dominantna proizvodnja koji �ini bar jednu polovinu njegove privredne aktivnosti. Osim toga, gazdinstvo je trebalo ispunjavati i sljede�e uslove: da ima potrebnu površinu ili broj grla, te da ispunjava i koristi sredstva podrške iz Budžeta

188

FBiH. Dakle, to su bar prosje�na gazdinstva po svojim proizvodnim rezultatima za odabrane proizvodnje i farme. 12.2.1. Ratarska proizvodnja Iz oblasti ratarstva su obuhva�ene gazdinstva sa proizvodnjom:

1. žita a) merkantilna pšenica sa � 3 ha, b) sjemenska pšenica (registrovan proizvo�a�) i c) merkantilni kukuruz sa � 3 ha

2. industrijsko bilje a) duhan virdžinija sa � 3 ha, b) duhan berlej sa � 3 ha i c) soja sa � 3 ha.

3. povr�e – sjemenski krompir (registrovan proizvo�a�). Kod žita je ra�ena ekonomika proizvodnje pšenice, osnovna prehrambena sirovina i kukuruz kao dominantna komponenta koncentratnih smjesa za ishranu stoke. Pored toga, istraživan je i ekonomski položaj proizvodnje sjemena žita – sjemenske pšenice. Naturalni i vrijednosni podaci za posmatrane tri godine dati su u narednoj tabeli.

Tabela 12/5. Ekonomika proizvodnje merkantilne pšenice u FBiH za trogodišnji period

Iznos u KM po godinama Udio u % po godinama Elementi ekonomike 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj gazdinstava 4 4 4 Požnjeveno ha 29 14 31,5 Ostvarena proizvodnja 140.300 69.500 158.193 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg - zrna 4.837,93 4.964,29 5.022 - slame 1.206,90 1.764,29 645 Prihodi KM 1.971,17 2.740,93 2.503 100,0 100,0 100,0 Vrijednost 1.440,34 2.197,79 1.892 73,1 80,2 75,6 - zrna 1.371,38 2.099,29 1.778 69,6 76,6 71,1 -slame 68,97 98,50 113 3,5 3,6 4,5 Podsticaji 530,55 543,14 611 26,9 19,8 24,4 Podsticaji FBiH 483,79 490,71 585 24,5 17,9 23,4 Podsticaji K 46,76 52,43 25 2,4 1,9 1,0 Troškovi KM 1.596,50 2.160,00 1.977 100,0 100,0 100,0 a) materijala 697,19 963,21 1.064 43,7 44,6 53,8 - sjemena 143,62 232,07 176 9,0 10,7 8,9 - �ubriva 500,00 632,86 802 31,3 29,3 40,5 - zaštite 53,57 98,29 86 3,4 4,6 4,3 b) ljudski rad 57,93 74,29 81 3,6 3,4 4,1 c) mehanizacije 765,52 911,79 698 47,9 42,2 35,3 d) ostalo 75,86 210,71 135 4,8 9,8 6,8 Dohodak a) bez podsticaja -156,33 37,79 -85 b) sa podsticajima 374,22 580,93 526 Cijena koštanja KM/kg 0,33 0,42 0,38

189

Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,89 1,02 0,96 b) sa podsticajima 1,22 1,27 1,27 Rentabilnost 22,33 26,89 26,62

Izvor: Prilozi Vlastita izra�unavanja Na osnovu prikazanih pokazatelja se može re�i da su prinosi na istraživanim gazdinstvima bili 1,5 puta ve�i od prosjek FBiH. I kod ovakvih prinosa, ostvareni dohodak ima skoro grani�nu vrijednost, a to zna�i da su prihodi od proizvodnje mogli pokriti njene troškove. Ostvareni dohodak je jedino od dobivenih sredstva podsticaja. Generalno, ovakva ovakvi proizvo�a�i imaju blago poboljšanje ekonomskog položaja. U FBiH proizvodnja strnih žita je izostala, skoro isklju�ivo zbog niskih prinosa. Rezultati istraživanja proizvodnje merkantilnog kukuruza u FBiH pokazuju da je dohodovnija od proizvodnje merkantilne pšenice. Jedan od razloga za to je, što po proizvodnosti ima bolje rezultate, više se vodi ra�una kod njegove proizvodnje o neophodnim uslovima i intenzitetu ulaganja.

Tabela 12/6. Ekonomika proizvodnje merkantilnog

kukuruza u FBiH za trogodišnji period

Iznos po godinama U % po godinama Elementi ekonomike

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj gazdinstava 6 6 7 Požnjeveno ha 33,7 25,0 83,5 Ostvarena proizvodnja 240.584 169.300 663.992 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg - zrna 7.139 6.772 7.952 Prihodi KM 2.411,13 2.648,48 2.616 100,0 100,0 100,0 Vrijednost zrna 2.281,45 2.504,48 2.532 94,6 94,6 96,8 Podsticaji 129,67 144,00 84 5,4 5,4 3,2 Podsticaji FBiH 0 0 20 0 0 0,8 Podsticaji K 129,67 144,00 64 5,4 5,4 2,4 Troškovi KM 2.039,55 2.268,52 2.115 100,0 100,0 100,0 a) materijala 861,70 995,72 1.067 42,2 43,9 50,4 - sjemena 75,94 166,52 164 3,7 7,3 7,8 - �ubriva 688,50 698,60 792 33,8 30,9 37,4 - zaštite 121,00 129,80 111 5,9 5,7 5,3 b) ljudski rad 68,55 70,00 84 3,2 3,0 4,0 c) mehanizacije 911,53 1.024,40 747 44,6 45,2 35,3 d) ostalo 203,71 178,40 217 10,0 7,9 10,3 Dohodak a) bez podsticaja 241,90 235,96 418 b) sa podsticajima 371,57 379,96 502 Cijena koštanja kg 0,29 0,33 0,27 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,12 1,10 1,08 b) sa podsticajima 1,18 1,17 1,15 Rentabilnost 18,22 16,74 14,69

Izvor: Prilozi Vlastita izra�unavanja

190

Podaci iz tabele pokazuju da ekonomski položaj proizvo�a�a merkantilnog kukuruza stagnira. To može biti objašnjeno na sljede�i na�in, FBiH nema zna�ajnih potrncijala u toj proizvodnji pa joj i ne daje poseban zna�aj. Od industrijskog bilja, ovim istraživanjem je obuhva�ena proizvodnja duhana u listu i soja. Sjeveroisto�na Bosna je preuzela primat u proizvodnji duhana nad Hercegovinom. Tamo je najviše zastupljen tip duhana virdžinija i berlej, a pokazatelji o tome dati u narednim tabelama.

Tabela 12/7. Ekonomika proizvodnje duhana tipa

virdžinija u FBiH za trogodišnji period

Iznos u KM po godinama Udio u % po godinama Elementi ekonomike 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj gazdinstava 2 2 2 Površina ha 11,5 9 21,5 Ostvarena proizvodnja 29.360 22.150 49.149 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg - duhana u listu 2.553,04 2.461,11 2.286 Prihodi KM 10.850,43 10.474,78 11.316 100,0 100,0 100,0 Vrijednost 6.382,61 6.413,89 6.858 58,8 61,2 60,6 Podsticaji 4.467,83 4.060,89 4.458 41,2 38,8 39,4 Podsticaji FBiH 3.829,57 3.445,56 3.886 35,3 32,9 34,3 Podsticaji K 638,26 615,33 572 5,9 5,9 5,1 Troškovi KM 7.728,09 8.282,67 9.011 100,0 100,0 100 a) materijala 1.069,91 1.719,56 1.776 13,8 20,8 19,7 - rasad 326,43 560,00 560 4,2 6,8 6,2 - �ubriva 593,57 755,56 834 7,7 9,1 9,3 - zaštite 150,00 404,00 381 1,9 4,9 4,2 b) ljudski rad 1.786,96 2.131,67 2.821 23,1 25,7 31,3 c) mehanizacije 1.330,43 1.552,56 1.416 17,4 18,7 15,7 d) amortizacija 173,04 200,00 149 2,2 2,4 1,7 e) zakup zemlj. 478,26 265,56 300 6,2 3,2 3,3 f) osiguranje usjeva 526,09 570,00 570 6,8 6,9 6,3 g) energija 1.128,61 1.780,00 1.980 14,6 21,4 22,0 h) troškovi finan. 513,04 0 0 6,6 0 0,0 i) ostalo 721,74 74,44 0 9,3 0,9 0,0 Dohodak a) bez podsticaja -1.345,48 -1.868,78 -2.153 b) sa podsticajima 3.122,35 2.192,11 2.305 Cijena koštanja kg 3,03 3,36 3,94 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,83 0,77 0,76 b) sa podsticajima 1,40 1,26 1,26 Rentabilnost 40,40 26,46 25,58

Izvor: Prilozi Vlastita izra�unavanja Prikazani podaci pokazuju: a) da prinos stagnira, b) prihodi stagniraju, c) troškovi blago rastu zbog porasta cijena materijala, ljudskog i mehani�kog rada, d) bez sredstava podrške proizvodnja nije ekonomski održiva i e) sa sredstvima podrške ostvaruje dobit od oko 2.000 KM/ha što nije dovoljno jer se troši puno rada.

191

Tip duhana berlej je još manje ekonomski održiv jer ima manju cijenu realizacije, a time i manje prihode kod skoro istih uslova proizvodnje kao duhana virdžinije. U ovom istraživanju su za berlej dani dvogodišnji rezultati u narednoj tabeli.

Tabela 12/8. Ekonomika proizvodnje duhana u listu

tip berlej u FBiH za dvije godine

U KM po ha Udio u % Elementi 2008. 20010. 2008. 2010.

Broj gazdinstava 2 2 Površina ha 1,2 2,6 Proizvodnja kg - duhan u listu 2.433,33 2.885 SVEDENO NA ha Prihodi KM 9.222,50 11.971 100,0 100 Vrijednost KM 5.207,50 6.923 56,5 57,8 Podsticaji 4.015,00 5.048 43,5 42,2 Podsticaji FBiH 3.406,67 4.327 36,9 36,1 Podsticaji K 608,33 721 6,6 6,0 Troškovi KM 7.055,83 9.266 100,0 100 a) materijala 1.990,00 1.864 28,2 20,1 - rasad 454,17 520 6,5 5,6 - �ubriva 962,50 853 13,6 9,2 - zaštite 573,33 490 8,1 5,3 b) ljudski rad 2654,17 4.265 37,6 46,0 c) mehanizacije 1.337,50 1.619 18,9 17,5 d) amortizacija 158,33 192 2,2 2,1 e) zakup zemljišta 125,00 400 1,9 4,3 f) osiguranje usjeva 470,00 640 6,7 6,9 g) energija 0,00 92 0,0 1,0 h) troškovi finansiranja 0,00 0 0,0 0,0 i) ostalo 320,83 193 4,5 2,1 Dohodak a) bez podsticaja -1.848,33 -2.343 b) sa podsticajima 2.166,67 2.705 Cijena koštanja kg 2,90 3,21 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,74 0,75 b) sa podsticajima 1,31 1,29 Rentabilnost proizvodnje 23,50 22,60 Rentabilnost troškova 30,71 29,20

Izvor: Ankete o proizvodnji na gazdinstvu Vlastita izra�unavanja Prema iskazanim pokazateljima, ovaj tip duhana nije ekonomski održiv u ovakvim uslovima privre�ivanja. Konkurencija proizvo�a�a duhana u svijetu rast, naša proizvodnja nema smanjenje cijene koštanja da bi se u odre�enoj mjere mogla tome oduprijeti.

Od uljarica je za FBiH interesantna proizvodnja soje i to iz najmanje tri razloga: postoje povoljni prirodni uslovi i površine zemljišta, b) postoji zna�ajan prera�iva� uljarica u Br�kom i c) stvaraju se uslovi i name�u obaveze za proizvodnju bio dizela radi zaštite životne sredine.

192

Ovim projektom je obuhva�en odre�eni broj proizvo�a�a soje iz PK i TK i na osnovu toga dobiveni naturalni i vrijednosni podaci za tri godine istraživanja i daju se u narednoj tabeli.

Tabela 12/9. Ekonomika proizvodnje soje u FBiH za tri godine

Godišnje KM/ha Udio u % po godinama Elementiekonomike

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj gazdinstava 2 4 4 Požnjeveno ha 40,4 14,5 44,0 Proizvodnja kg - zrna 2341,58 2958,62 2.864 SVEDENO NA ha Prihodi KM 1766,63 2422,69 2.259 100,0 100,0 100,0 Vrijednost zrna 1415,40 1814,69 1.703 80,1 74,9 75,4 Podsticaji 351,24 608,00 556 19,9 25,1 24,6 Podsticaji FBiH 234,16 443,79 535 13,3 18,3 23,7 Podsticaji K 117,08 67,66 21 6,6 2,8 0,9 Podsticaji op�ine 0 96,55 0 0 4,0 0,0 Troškovi KM 1457,77 1786,07 1.602 100,0 100,0 100,0 a) materijala 575,89 716,07 647 39,5 44,3 40,4 - sjemena 148,49 160,90 86 10,2 9,0 5,4 - �ubriva 242,13 360,34 401 16,6 20,9 25,0 - zaštite 185,27 194,83 160 12,7 14,3 10,0 b) ljudski rad 57,92 69,66 61 4,0 3,9 3,8 c) mehanizacije 724,95 865,52 692 49,7 43,9 43,2 d) ostalo 99,01 134,83 201 6,8 7,9 12,6 Dohodak a) bez podsticaja -42,37 -15 101 b) sa podsticajima 308,86 1685 658 Cijena koštanja kg 0,62 0,56 0,56 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,97 1,00 1,06 b) sa podsticajima 1,21 1,50 1,41 Rentabilnost 21,19 49,93 41,05


Ostvareni prinos, skoro 3 t/ha omogu�ava pokri�e troškova proizvodnje bez ostatka. Ostvarena sredstva podrške od 0,20KM/kg donose proizvo�a�u u prosjeku dobit od 600KM/ha što i nije tako malo. Problem je ostvarit ovakav prinos na ve�im površina i imati taku ekonomsku poziciju koja je prihvatljiva proizvo�a�ima. Bosna i Hercegovina ima veoma povoljne prirodne i druge uslove za proizvodnju sjemenskog krompira. Kada se posmatra entitet Federacije, onda se može kazati da ona ima još i bolje uslove za tu proizvodnju. Nije prihvatljivo niti korisno da naša zemlja, odnosno Federacija uvozi tako velike koli�ine sjemenskog krompira kog ovoliko pogodnih orani�nih površina i izuzetno dobrih prirodnih uslova. Ekonomika proizvodnje sjemenskog krompira je istraživana na podru�ju op�ine Glamo�, koji je poznat po tome i u bivšoj Jugoslaviji. Dobiveni rezultati su iskazani u narednoj tabeli.

193

Tabela 12/10. Ekonomika proizvodnje sjemenskog krompira U FBiH za dvije godine

Godišnje KM/ha Udio u % Elementi

2008. 2010. 2008. 2010 Broj gazdinstava 3 3 Požnjeveno ha 74 39 Proizvedeno krompira kg 1,129.271 528.996 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg - sjemenskog krompira 15.260 13.564 Prihodi KM 11.773 11.273 100,0 100 Od sjemenskog krompira 9.273 9.094 78,8 80,7 Podsticaji FBiH 2.500 2.179 21,2 19,3 Troškovi KM 7.405 7.014 100,0 100 a) materijala 4.875 3.236 65,8 46,1 - sjemena 2.976 2.128 40,2 30,3 - �ubriva 1.281 824 17,3 11,8 - zaštite 394 283 5,3 4,0 - ostali materijali 224 0 3,0 0,0 b) ljudski rad 1.153 1.769 15,6 25,2 c) mehanizacije 710 1.380 9,6 19,7 d) amortizacija 136 308 1,8 4,4 e) troškovi finansiranja 218 0 2,9 0,0 f) zakup zemljišta 138 62 1,9 0,9 g) aprobacija i dr. 103 26 1,4 0,4 h) ostalo 71 233 1,0 3,3 Dohodak a) bez podsticaja 1.869 2.080 b) sa podsticajima 4.369 4.259 Cijena koštanja kg 0,41 0,52 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,25 1,30 b) sa podsticajima 1,59 1,61 Rentabilnost proizvodnje 47,11 37,78 Rentabilnost troškova 59,00 62,22

Izvor: Ankete o proizvodnji na gazdinstvu Vlastita izra�unavanja

Rezultati istraživanja su pokazali da je ova proizvodnja ekonomski održiva i kod ostvarene niske proizvodnje od 13 t/ha sjemenskog krompira. Kada se još na to daju sredstva podrške od 2.500 KM/ha onda je ovo, prema dohotku, prihvatljiva proizvodnja. Znatno ve�e prinose (20-30 t/ha) je mogu�e ostvariti i na taj na�in biti visokoakumulativan i konkurentan na tržištu. Trenutne poteško�e u toj proizvodnji su nedostatak dovoljnih koli�ina stanjaka i radne snage u otežanim uslovima proizvodnje – planinskim podru�jima. 12.2.2. Vo�arska proizvodnja Iz ove oblasti su odabrane one proizvodnje iz FBiH koje imaju povoljne prirodne uslove, tradiciju i obezbije�en plasman na tržištu. Te proizvodnje i njihova veli�ina zasada na gazdinstvima su sljede�e:

- šljiva sa � ha, - jabuka, sa � ha, - jagoda sa � 0,2 ha i - malina sa � 0,2 ha .

194

Proizvodnja šljive na anketiranim gazdinstvima je ostvarila zavidne rezultate i pokazali da je ovo dohodovna poljoprivredna djelatnost. U trogodišnjem periodu nije ostvaren ujedna�en prinos, jer su se na njega odrazile vremenske prilike. No, i pod takvim uslovima, prihodi su nadmašili troškove proizvodnje i dali dobit od oko 2.500 KM/ha u posmatranom periodu. Podaci o ostvarenim proizvodnim rezultatima su dati u narednoj tabeli.

Tabela 12/11. Ekonomika proizvodnje šljive u TK za tri godine

E l e m e n t i Pokazatelj po ha Udio u % 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj gazdinstava 3 2 2 Površina u ha 4,1 2,9 5 Ukupna proizvodnja kg 88.900 63.800 76.300 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg 21.683 22.000 15.260 100,0 100,0 100,0 Šljiva I klase 18.780 19.431 15.260 86,6 88,3 100,0 Šljiva za preradu 2.902 2.569 0 13,4 11,7 0,0 Prihodi KM 10.482 12.558 4.945 100,0 100,0 100,0 Šljiva I klase 9.683 11.659 4.945 92,4 92,8 100,0 Šljiva za preradu 799 899 0 7,6 7,2 0,0 Troškovi KM 8.076 8.453 3.484 100,0 100,0 100,0 a) materijala 3.426 3.861 42,4 45,7 31,7 - �ubriva 957 1.157 544 11,8 13,7 15,6 - zaštite 728 998 218 9,0 11,8 6,3 - ambalaža, navodnjavanje i dr. 17.401 1.707 341 21,6 20,2 9,8 b) ljudski rad 2.199 2.114 1.023 27,2 25,0 29,4 c) mehanizacija 894 1.081 368 11,1 12,8 10,6 d) amortizacija 744 700 510 9,2 8,2 14,6 e) osiguranje vo�njaka 50 648 120 0,6 7,7 3,4 f) ostalilo 763 48 360 9,5 0,6 10,3 Dohodak 2.405 4.124 1.461 Cijena koštanja 0,37 0,38 0,29 Prodajna cijena 0,48 0,57 0,41 Ekonomi�nost proizvodnje 1,30 1,49 1,42 Rentabilnost proizvodnje 11,94 32,83 29,54 Rentabilnost troškova 29,78 48,79 41,90

Izvor: Prilozi Vlastita izra�unavanja Rezultati iz tabele pokazuju da kod ukupnih troškova, materijal �ini u prosjeku oko 40%, ljudski rad oko 27%, mehanizacija 12% i td. Cijena koštanja i prodajna cijena su imale tendenciju pada, a koeficijent ekonomi�nosti blagi porast. Bolji ekonomski položaj proizvo�a�ima se može osigurat kroz pove�anje prinosa i rješavanja problema od strane države vezanih za izvoz proizvoda. Proizvodnja jabuke na anketiranim gazdinstvima je kontinuitet u smanjenu prinosa po proizvodnoj jedinici. Nismo sigurni da je ovakvo stanje kod svih proizvo�a�a. U prvoj godini istraživanja prinos je bio veoma dobar, u sljede�oj osrednji, a u tre�oj godini niza za ovu vo�nu vrstu. I pored svega tog, zahvaljuju�i dobrim prodajnim cijenama je ostvarena dobit. Više pokazatelja o toj proizvodnji je dano u narednoj tabeli.

195

Tabela 12/12. Ekonomika proizvodnje jabuke u TK za tri godine

Pokazatelj po ha Udio u % E l e m e n t i

2007. 2008. 2010. 2007. 2008 2010. Broj gazdinstava 3 2 2 Površina u ha 4,5 3,6 3,7 Ukupna proizvodnja kg SVEDENO NA ha Proizvodnja kg 42.778 31.389 24.425 100,0 100,0 100,0 Jabuka I klase 39.556 20.833 13.819 92,5 66,3 56,6 Jabuka za preradu 3.222 10.556 10.606 7,5 33,6 43,4 Prihodi KM 24.253 16.653 10.366 100,0 100,0 100,0 Jabuka I klase 23.564 13.375 7.418 97,2 82,2 71,6 Jabuka za preradu 689 3.278 2.948 2,8 17,8 28,4 Troškovi KM 12.360 13.950 6.869 100,0 100,0 100,0 a) materijala 5.886 6.031 2.299 47,6 43,2 33,5 - �ubriva 852 1.308 484 6,9 9,4 7,0 - zaštite 1.217 2.115 753 9,8 15,2 11,0 - ambalaža, navodnja. i dr. 3.818 2.608 1.062 30,9 18,7 15,5 b) ljudski rad 2.672 3.072 1.970 21,6 22,0 28,7 c) mehanizacija 1.222 1.390 830 9,9 10,0 12,1 d) amortizacija 1.596 1.222 1.027 12,9 8,8 15,0 e) osiguranje vo�njaka 267 1.310 257 2,2 9,4 3,7 f) ostalo 717 925 486 5,8 6,6 7,1 Dohodak 11.894 2.703 3.497 Cijena koštanja (TU / PU) 0,29 0,44 0,28 Prodajna cijena 0,57 0,53 0,42 Ekonomi�nost proizvodnje 1,96 1,19 1,51 Rentabilnost proizvodnje 49,21 16,23 37,73 Rentabilnost troškova 50,96 19,37 50,88


Istraživanje je pokazalo da je proizvodnja jabuke imala ostatak prihoda nakon pokri�a troškova. Taj iznos se veoma mijenjao jer su bile velike promjene u koli�ini ostvarene proizvodnje po godinama. I kod takvih oscilacije nije zabilježen gubitak u proizvodnji, što pokazuje da je ekonomski održiva i nije osjetljiva na te promjene. Savremena proizvodnja ne smije sebi dozvoliti ovakve oscilacije, uglavnom zbog subjektivnog razloga. Od jagodastog vo�a, ovim stru�nim projektom je obuhva�ena proizvodnja jagode i maline. BiH/FBiH ima ju izuzetno povoljne prirodne uslove za proizvodnju kontinentalnog vo�a i jeftinu radnu snagu. Ta dva razloga su veoma važna za osiguranje konkurentnosti tih proizvoda na otvorenom rtžištu. Te prednosti naro�ito dolaze do izražaja kod proizvodnje jagodastog vo�a. Proizvodnja jagode po jedinici površine nije zna�ajno odstupala u posmatranom trogodišnjem periodu na podru�ju op�ine �eli�, a ostvareni prinos nije primjeren postoje�im prirodnim pogodnostima. To zna�i da je neophodno imati ve�e prinose koji se postižu primjenom odgovaraju�e agrotehnike. I ovako mali prinosi, skoro upola manji od mogu�ih, daju prihode dovoljne za pokri�e troškova i ostatak dohotka. To potvr�uju rezultati naredne tabele.

196

Tabela 12/13. Ekonomika proizvodnje jagode u TK za tri godine

Pokazatelj po ha Udio u % E l e m e n t i

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj gazdinstava 2 2 2 Površina u ha 1,7 0,9 0,65 Ukupna proizvodnja kg 33.750 23.000 14.000 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg 19.853 25.556 21.538 100,0 100,0 100,0 Jagoda I klase 16.471 17.222 13.846 93,0 67,4 64,3 Jagoda II klase 3.382 8.333 7.692 7,0 32,6 35,7 Prihodi KM 28.765 29.556 36.000 100,0 100,0 100,0 Jagoda I klase 24.706 21.222 25.692 85,9 71,8 71,4 Jagoda II klase 4.059 8.333 10.308 14,1 28,2 28,6 Troškovi KM 18.353 20.198 21.862 100,0 100,0 100,0 a) materijala 5.391 6.882 29,4 34,1 33,8 - �ubriva 2.294 2.638 3.469 12,5 13,1 15,9 - zaštite 1.031 1.239 1.231 5,6 6,1 5,6 - ambalaža, navodnja. i dr. 2.066 3.007 2.692 11,3 14,9 12,3 b) ljudski rad 6.613 8.100 6.969 36,0 40,1 31,9 c) mehanizacije .418 510 1.423 2,3 2,5 6,5 d) amortizacija 4.323 4.125 4.000 23,4 20,4 18,3 e) osiguranje vo�njaka 735 0 692 4,0 0 3,2 f) ostalilo 897 580 1.385 4,9 2,9 6,3 Dohodak 10.412 93.578 14.138 Cijena koštanja (TU / PU) 0,92 0,79 1,02 Ekonomi�nost proizvodnje 1,57 1,44 1,65 Rentabilnost proizvodnje 36,20 31,66 39,27 Rentabilnost troškova 56,73 46,33 60,73


Ova proizvodnja je veoma dohodovna, a time i ekonomski održiva. Njen položaj bi bio još bolji da je u funkciji prera�iva�ki pogon u �eli�u. I proizvodnja maline je pra�ena na podru�ju TK, kao i ostale vo�ne vrste. Ona je u posmatranom periodu imala dosta ujedna�en prinos i dala veoma zapažen iznos dohotka po jedinici površine. Detaljni podaci o tome su dati u narednoj tabeli.

197

Tabela 12/14.Ekonomika proizvodnje maline u TK za tri godine

Pokazatelj po ha Udio u % E l e m e n t i 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj gazdinstava 2 2 2 Površina u ha 0,4 0,3 0,45 Ukupna proizvodnja kg 9.470 6.280 11.500 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg 23.675 20.933 25.556 100,0 100,0 100,0 Jagoda I klase 21.425 18.833 23.778 90,5 90,0 93,0 Jagoda II klase 2.250 2.100 1.778 9,5 10,0 7,0 Prihodi KM 41.760 51.493 49.422 100,0 100,0 100,0 Jagoda I klase 38.610 47.083 44.022 92,5 91,4 84,2 Jagoda II klase 3.150 4.410 2.844 7,5 8,6 10,9 Podsticaji po kg 0 0 2.556 0,0 0,0 4,9 Troškovi KM 17.982 24.217 28.122 100,0 100,0 100,0 a) materijala 5.170 8.200 0 28,7 33,9 24,9 - �ubriva 1.582 2.700 1.733 8,8 11,1 6,2 - zaštite 600 950 1.111 3,3 3,9 4,0 - ambalaža, navodnja. i dr. 2.987 4.550 4.122 16,6 18,9 14,7 b) ljudski rad 5.837 7.150 16.267 32,5 29,5 57,8 c) mehanizacije 775 2.133 1.156 4,3 8,8 4,1 d) amortizacija 5.000 5.500 1.333 27,8 22,7 4,7 e) osiguranje vo�njaka 0 0 1.289 0 0 4,6 f) ostalilo 1.200 1.233 1.111 6,7 5,1 4,0 Dohodak 23.777 26.977 21.300 Cijena koštanja (TU / PU) 0,78 1,16 1,10 Ekonomi�nost proizvodnje 2,32 2,12 1,76 Rentabilnost proizvodnje 56,94 52,39 43,10 Rentabilnost troškova 132,22 111,40 56,90


Iskazani podaci nas vode na zaklju�ak, da ova proizvodnja treba biti znatno više zastupljena jer je najekonomi�nija od svi dosad posmatranih biljnih proizvodnji. Da bi se osigurala budu�nos i sigurnost ove proizvodnje kao i ostalih vo�nih vrsta, neophodno je obezbijediti odgovaraju�e skladišne prostore, a za neke i pogone za preradu.

12.2.3. Vinogradarska proizvodnja Izvršena anketiranja i dalja istraživanja su ura�ena na gazdinstvima za proizvodnju:

a) grož�a stolnog sa � 1 h a, b) grož�a vinskog sa � 1 ha i c) lozni rasadnik registrovan za proizvodnju.

Ekonomika vinogradarske proizvodnje je istraživana u poznatom hercegova�kom vinogorju. Anketirana gazdinstva su iz HNK i ZHK. Iskazani prinosi na anketiranim gazdinstvima za proizvodnju stolnog grož�a su približni onim koje daje statistika. To zna�i da ova gazdinstva ne prednja�e po visini prinosa, ali imaju zna�ajne površine, nadprosje�ne, pod ovom kulturom. Obim proizvodnje po jedinici površine u posmatranom periodu nije zna�ajnije oscilirao. Ostvareni rezultati sa svim potrebnim pokazateljima su dati u narednoj tabeli.

198

Tabela 12/15. Ekonomika proizvodnje stolnog grož�a u FBiH za tri godine

Pokazatelji po ha Udio u % E l e m e n t i

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj gazdinstava 4 4 4 Površina u ha 3,6 12,8 7,9 Ukupna proizvodnja kg 42.740 174.800 87.698 SVEDENO NA ha Proizvodnja kg 11.872 13.656 11.101 Prihodi KM 22.206 22.846 22.203 Ttroškovi KM 12.422 14.186 12.432 100,0 100,0 100,0 a) materijala 4.582 5.734 4.411 36,9 40,4 35,5 - �ubriva 2.019 2.384 1.439 16,3 16,8 11,6 - zaštite 1.577 2.149 1.502 12,7 15,1 12,1 - ambalaža, navodnjavanje i dr. 985 1.201 1.470 7,9 8,5 11,8 b) ljudski rad 2.996 3.089 3.535 24,1 21,7 28,4 c) mehanizacije 1.042 1.493 1.291 8,4 10,5 10,4 d) amortizacija 2.070 2.076 1.590 16,7 14,6 12,8 e) osiguranje vinograda 0 494 468 0 3,5 3,8 f) troškovi finansiranja 710 602 0 5,7 4,4 0,0 g) tu�e usluge 0 0 316 0,0 0,0 2,5 h) ostalilo 1.022 698 819 8,2 4,9 6,6 Dohodak 9.784 8.660 9.771 Cijena koštanja (TU / PU) 1,05 1,04 1,12 Ekonomi�nost proizvodnje 1,79 1,61 1,79 Rentabilnost proizvodnje 44,01 37,91 44,01 Rentabilnost troškova 78,77 61,05 78,60


Rezultati istraživanja su pokazali da je ovo dohodovna proizvodnja jer prihodi nadmašuju troškove skoro za 9.000 km/ha. I tako dobri ekonomski pokazatelji bi mogli biti još bolji kada bi se pove�ala intenzivnost proizvodnje. Ve�i prinosi bi doveli ove proizvo�a�e još u zavidniji položaj. Proizvodnja vinskog grož�a na istim podru�jima gdje je istraživana proizvodnja stolnog, dala je proizvo�a�ima manju dobit. Ostvareni prinosi su skoro isti ali je prodajna cijena vinskog grož�a niža od one koja se postiže kod stolnog. Takvo stanje je što FBiH svojom proizvodnjom ni izbliza ne podmiruje svoje potrebe, a jaka konkurencija vina na tržištu umanjuje otkupnu cijenu vinskom grož�u. Ovaj problem se u odre�enoj mjeri može riješiti boljim organizovanjem i dohodovnim povezivanjem proizvo�a�a grož�a i njegovih prera�iva�a.

199

Tabela 12/16. Ekonomika proizvodnje vinskog grož�a u FBiH za tri godine

Pokazatelji po ha Udio u % E l e m e n t i

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj gazdinstava 4 4 4 Površina u ha 12 4,9 5,6 Ukupna proizvodnja kg SVEDENO NA ha

Proizvodnja kg 9.965 11.786 11.688 Prihodi KM 15.528 17.615 18.700

Ttroškovi KM 9.026 10.944 10.619 100,0 100,0 100,0 a) materijala 3.665 4.620 4.153 40,6 42,2 39,1

- �ubriva 1.883 2.184 1.687 20,9 19,9 15,9 - zaštite 1.505 2.013 1.085 16,7 18,4 10,2

- ambalaža, navodnjavanje i dr. 277 422 1.381 3,0 3,9 13,0 b) ljudski rad 1.440 1.639 1.858 16,0 15,0 17,5

c) mehanizacije 1.121 1.589 1.629 12,5 14,5 15,3 d) amortizacija 1.319 1.410 1.166 14,6 12,9 11,0

e) osiguranje vinograda 300 594 268 3,3 5,4 2,5 f) troškovi finansiranja 347 398 0 3,8 3,7 0,0

g) tu�e usluge 0 0 554 0,0 0,0 5,2 g) ostalilo 625 314 993 6,9 2,8 9,4 Dohodak 6.503 6.671 8.081

Cijena koštanja (TU / PU) 0,91 0,93 0,91 Ekonomi�nost proizvodnje 1,72 1,61 1,76 Rentabilnost proizvodnje 41,88 37,87 43,21 Rentabilnost troškova 58,13 62,13 76,09

Izvor: Prilozi 18 i 19 Vlastita izra�unavanja

Dobiveni podaci pokazuju da je razlika izme�u prihoda i troškova oko 7.000 KM/ha u prosjeku za period istraživanja od tri godine. Do prije koje godine, FBiH nije imala ni jednog proizvo�a�a loznog sadnog materijala iako je imala naglašene potrebe za tim proizvodom. Sad se pojavljuju ti proizvo�a�i jer se ta proizvodnja pokazala kao visoko dohodovna. Registrovani i istraživanjem posmatrani proizvo�a� loznog sadnog materijala je našem tržištu godišnje davao 150 do 200 hiljada sadnica. Ostvareni rezultati su veoma dobri, iako ne treba izgubiti iz vida da su u njoj angažovana zna�ajna finansijska sredstva. Detaljni podaci o tome dati su u narednoj tabeli.

200

Tabela 12/17. Ekonomika proizvodnje loznog sadnog materijala u HNK za tri godine

Proizvodnja po godinama Udio u % Elementi

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Proizvodnja sadnica kom. 202.000 152.000 150.000 Prihodi KM (a+b) 358.425 283.830 377.400 100,0 100,0 100,0 a) Vrijednost proizvodnje 300.713 240.360 335.100 83,9 84,7 88,79 lozni kalemovi I klase 288.563 231.840 324.300 80,5 81,7 85,93 lozni kalemovi II klase 12.150 8.520 10.800 3,4 3,0 2,86 b) Podsticaji FBiH za sadnice I klase 57.712 43.470 42.300 16,1 15,3 11,21 Toškovi KM 201.769 174.042 212.117 100,0 100,0 100,0 Priprema zemljišta u korjeništu za sadnju kalemova

6.090

4.950

5.150

3,0

2,8

2,4

Amortizacija objekata 5.140 5.140 5.140 2,5 2,9 2,4 Amorizacija opreme 1.092 782 782 0,5 0,4 0,4 Materijal za kalemljenje 115.603 99.540 119.975 57,4 57,3 56,6 Ljudski rad na kalemljenju i stratifikovanju

25.560

20.190

20.795

12,7

11,6

9,8

Rad u proizvodnji kalemova - Ljudski rad 6.350 4. 800 4.725 3,1 2,8 2,2 - Rad mašina 1.250 750 750 0,6 0,4 0,4 - Materijal 7.984 5.880 3.240 4,0 3,4 1,5

S v e g a 15.584 11.430 8.715 7,7 6,6 4,1 Normativi va�enja kalemova iz kori. I �uvanje od zime

- Ludski rad 9.300 7.310 7.310 4,6 4,2 3,4 - Rad mašina 1.250 1.000 1.000 0,6 0,6 0,5 - Materijal 250 200 250 0,1 0,1 0,1

S v e g a 10.800 8.510 8.560 5,3 4,9 4,0 Naknada za rad inženjera 21.900 23.500 32.500 10,9 13,5 15,3 Troškovi �uvanja u hljadnja�i 0 0 10.500 0,0 0,0 5,0 Dobit a) bez podsticaja 98.944 66.318 122.983 b) sa podsticajima 156.656 109.788 156.283 Cijena koštanja sadnice KM/kom 0,90 1,14 1,41 Ekonomi�nost proizvodnje a) bez podsticaja 1,67 1,38 1,58 b) sa podsticajima 1,77 1,63 1,78 Rentabilnost proizvodnje 43,71 38,68 43,80 Rentabilnost troškova 77,64 61,32 56,20

Izvor: Anketa o proizvodnji na gazdinstvu Vlastita izra�unavanja

Prikazani podaci pokazuju da je ovo ekonomski održiva i dohodovna proizvodnja, sa tendencijom ostvarivanja sve boljih poslovnih rezultata. Oni mogu biti rezultat ambijenta, objektivni uslovi, a i rezultat boljeg organizovanja i vo�enja procesa proizvodnje, subjektivni. Najvažnije je da je to profitabilna proizvodnja.

Vinogradarska proizvodnja je ekonomski održiva u Hercegovini i dosta konkurentna u odnosu na druge proizvodnje u FBiH. Nju treba i u narednom periodu podržavati i posve�ivati joj zasluženu pažnju.

201

12.2.4. Sto�arska proizvodnja Bosna i Hercegovina je prirodno predodre�ena za dominantnu sto�arsku proizvodnju po svom reljefu, bonitetu zemljište, klimatskim i drugim uslovima. Sve je to kroz minula vremena uticalo da se ljudi ovog podru�ja bave sto�arstvom i to postane njihova tradicija. U okviru te poljoprivredne djelatnosti, najvažnija je bila ov�arska i govedarska proizvodnja. Rezultat toga su i nastale autohtone pasmine, kod ovaca pramenka, goveda buša, konja bosanski brdski konj itd. Privredne prilike su mijenjale zna�aj pojedinih sto�arskih grana, tako da je danas na prvom mjetu u BiH govedarska proizvodnja, odnosno proizvodnja kravljeg mlijeka. Primjereno veli�ini zemljišnog posjeda poljoprivrednih gazdinstava je oblikovala i veli�ina farme odre�ene vrste stoke. Prema posljednjem popisu iz 1991. godine, BiH je imala 1.207 hiljada doma�instava, a unutar tog broja je 578 hiljada (48%) vlasnika poljoprivrednog posjeda. Ovaj podatak pokazuje veliku usitnjenost poljoprivrednih gazdinstava. Zvani�ni podatak o veli�ini posjega datiraju još iz 1980-tih godina i predstavljeni su u narednoj tabeli.

Tabela 12/18. Gazdinstva RBiH prema veli�ini posjeda u 1980. godini

Posjed u ha Gazdinstava u 000 Udio u % < 1 186 34 1 - 3 178 33 3 - 5 86 16 5 – 8 57 11 8 - 10 17 3 > 10 16 3

Svega 541 100 Napomena: Unutar broja gazdinstava sa posjedom do jednog hektara je

uklju�eno i 51 hiljada porodica be zemljaša. Najve�i udio u strukturi imaju gazdinstva (34%) sa posjedom do jednog ha. Odmah iz njih sa 33% su ona sa 1-3 ha. Udio gazdinstava sa posjedom do 5 ha je 83%, a onih sa veli�inom posjeda iznad toga je svega 17%. Statisti�ki podaci pokazuju da je broj gazdinstava BiH porastao za 37 hiljada od 1980. do 1991. godine, a to zna�i da je posjed još usitnjen daljim naslje�ivanjem. Taj proces je nastavljen sve do trenutka izrade ovog projekta. Takvoj negativnoj tendenciji ide u prilog i privatizacija bivših poljoprivrednih gazdinstava. Uvažavaju�i ovakvo stanje zemljišnog posjeda i proizvodnja kravljeg mlijeka je podijeljena u BiH na farme prema broju grla, podaci su dati u sljede�oj tabeli:

a) do 5 krava, b) 5-10 krava c) 10 – 20 krava, d) 20 – 200 krava i e) preko 200 krava

202

Tabela 12/19. Procjena broja krava u BiH po entitetima za 2010. godinu

Procjena Udio Proizvodnja mlijeka Udio Veli�ina

farme Svega grla broj farmi

Grla po farma u % 000 lit Lit/krava u %

F BH

Do 5 krava 11.186 9.322 1,2 39,4 28.807 2.581 28,8

5-10 krava 7.525 1.505 5 26,5 26.337 3.500 26,4

10-20 krava 4.444 404 11 15,7 17.776 4.000 17,8

20-200 krava 3.300 150 22 11,6 14.850 4.500 14,9

Svega 26.455 11.381 2,3 93,2 87.770 3.318 87,9

Velike farme 1.920 5 6,8 12.000 6.250 12,1

Ukupno : 28.375 11.386 100,0 99.770 3.517 100,0

RS

Do 5 krava 18.910 8.855 2,3 87,6 62.840 3.320 56

5-10 krava 4.410 882 5 8,7 15.435 3.500 13,8

10-20 krava 2.926 266 11 2,6 11.704 4.000 10,4

20-200 krava 2.134 97 22 1,0 9.603 4.500 8,6

Svega 28.380 10.100 99,9 99.582 3.508 88,8

Velike farme 2.270 3 0,1 12.400 5.462 11,2

Ukupno : 30.650 10.103 100,0 111.982 100,0

D.Br�ko

Do 5 krava 210 183 1,4 20,3 532 2.533 20,3

5-10 krava 290 58 5 38,8 1.015 3.500 38,8

10-20 krava 143 13 11 21,9 572 4.000 21,9

20-200 krava 110 5 22 19,0 495 4.500 19

Svega 753 259 100,0 2.614 3.471 100,0

Velike farme - - -

Ukupno : 753 259 100,0 2.614 3.471 100,0

B i H

Do 5 krava 30.306 18.360 1,7 50,6 92.179 3.052 43,2

5-10 krava 12.225 2.445 5 20,4 42.787 3.500 20

10-20 krava 7.513 683 11 12,5 30.057 4.000 14

20-200 krava 5.514 252 22 9,3 24.948 4.500 11,6

Svega 55.588 21.740 2,6 92,8 189.966 3.455 88,8

Velike farme 4.190 8 7,2 24.400 5.823 11,2

Ukupno 59.778 21.748 100,0 214.366 3.586 100,0

Prema rezultatima danim u tabeli, BiH ima 50% farmi muznih krava sa brojem do dva grla i još 20% onih sa 3-5 grla, što zajedno �ini udio od 70%. Stanje u FBiH je još lošije jer su manje farme. U njoj oko 40% je poljoprivrednih gazdinstva koji se bave proizvodnjom kravljeg mlijeka sa jednom kravom, a daju 29% proizvedene koli�ine mlijeka. Njihov manji udio u proizvodnji mlijeka za 11% od udjela u ukupnom broju krava je posljedica niže proizvodnosti po grlu (intenzivnosti). Za potrebe ovog stru�nog projekta, sa podru�ja Federaciji Bosne i Hercegovine su uzeta gazdinstva imaju u zna�ajnoj mjeri zastupljeno:

1. Govedarstvo a) proizvodnja kravljeg mlijeka iz ravni�arsko-brdskog i planinskog

podru�ja, b) prema veli�ini farme : male (3-5 krava), srednje (oko 10 krava) i ve�e (15-

30 krava),

203

c) uzgoj priplodnih junica i d) tov junadi

2. Ov�arstvo a) jedan od uzgojnih ciljeva (mlijeko ili meso) b) veli�ina farme: male (50-80 grla), srednje (100-150 grla) i ve�e (oko 250

grla), 3. Svinjogojstvo

a) krma�e (5-25 grla), b) tov svinja sa � 30 grla

4. Peradarstvo a) tov pili�a 9.500 kom b) koke nesilice 7.500 kljunova, c) 18-o sedmi�ne pilenke, roditelji teških linija 10.000 kljunova i d) 18-o sedmi�ne pilenke, roditelji lahkih linija 5.000 kljunova

Govedarstvo - proizvodnja kravljeg mlijeka Uvažavaju�i stanje na terenu, istraživanjem ekonomike proizvodnje kravljeg mlijeka su obuhva�ena gazdinstva koja ispunjavaju sljede�e uslove:

4. Da su u prethodnoj godini ispunjavali uslove propisane Uputsvima FMPVŠ za potpore, odnosno, bili korisnici sredstva podrške za proizvodnju kravljeg mlijeka;

5. Da veli�ina farme (broj grla muznih krava) bude sa d) 3–5 grla, e) od oko 10 grla i f) 15 i više grla, i

6. Da je u ishrani muznih krava zastupljena c) silaža u ravni�arsko–brdskom rejonu i d) suha kabasta hrana u planinskom rejonu.

Ovakva podjela je nastala iz potreba utvr�ivanja ekonomskih pokazatelja za dva razli�ita na�ina ishrane krava u pogledu mogu�nosti obezbje�enja kabaste hrane (suhe i/ili so�ke). Proizvodnja kravljeg mlijeka u ravni�arsko brdskom rejonu Za predstavnike tog rejona odabrane su farme iz tri kantona (PK, TK i USK) koja imaju mogu�nosti, a i proizvodne silažu za ishranu muznih krava. Podaci istraživanje za male farme dani su u narednoj tabeli.

204

Tabela 12/20. Pokazatelji uspješnosti poslovanja malih farmi ravni�arsko brdskog podru�ja FBiH

Proizvodnja na farmi Udio u %

Pokazatelj 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj farmi 4 8 4 Broj krava na farmi 4,5 4,1 5,25 Proizvodnja mlijeka lit. Ukupno na farmi 19.950 20.186 20.654 Po kravi 4.433 4.897 3.902 Prodajna cijena mlijeka 0,58 0,72 0,52

Svedeno na grlo Prihodi KM 3.565 4.831 3.420 100 100 100 Kravlje mlijeko 2.580 3.568 2.037 72,3 73,8 59,6 Podsticaji FBiH za mlijeko 621 689 624 17,4 14,3 18,3 Podsticaji FBiH 0 0 69 2,0 Podsticaji kantona 0 170 167 3,5 4,9 Priplod 210 255 249 5,9 5,3 7,3 Stajnjak 156 150 274 4,4 3,1 8,0 Osiguranje 0 0 0 0,0 Troškovi KM 2.630 3.786 3.075 100 100 100 Direktni troškovi 2.396 3.595 2.948 91,1 95,0 95,9 1. Hrana 1.606 2.238 1.913 61,1 59,1 62,2 2. Veterinarske usluge i lijekovi 90 121 95 3,4 3,2 3,1 3. Remont stada 220 232 221 8,3 6,1 7,2 4. Ljudski rad 320 563 609 12,2 14,9 19,8 5. Rad mehanizacije 161 240 110 6,1 6,4 3,6 6. Ostalo 0 201 0 5,3 0,0 Indirektni troškovi 233 190 127 8,9 5,0 4,1 Dohodak (gubitak) KM Na farmi bez podsticaja 315 187 -2.698 Na farmi sa podsticajima 936 1.046 1.815 Po grlu bez podsticaja 70 32 -514 Po grlu sa podsticajima 205 240 346 Cijena koštanja lit. mlijeka 0,57 0,77 0,72 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,12 1,02 0,83 Sa podsticajima 1,35 1,25 1,11 Rentabilnost proizvodnje 26,25 21,65 10,10 Rentabilnost uloženih sredstava 35,59 26,04 11,24 Grani�ni prinos mlijeka lit/grlo 4.534 5.258 4.907

Prosje�na veli�ina farme u trogodišnjem periodu je bila 4,5 grla. Prihodi takvih farmi svedeni na grlo su pokazali da mogu pokriti troškove u 2007. i 2008. godini, a da nisu bili dovoljni za 2010., te je zbog toga nastao gubitak od 514 KM. Kada se vrijednosti proizvodnje dodaju podrške na ime proizvodnje mlijeka, u svim godinama je ostvarena dobit. Iznos dobiti u posmatranom periodu od tri godine se smanjivao iz godine u godinu. Ikonomi�nost je bila u prvoj godini 1,35 u narednoj 2008. 1,25 i na kraju 2010. svega 1,11. Niska proizvodnost mlijeka od 4.410 litara po grlu nije ekonomski dohodovna i bez sredstava podsticaja nije ekonomski održiva. To se, pored ovih iskazanih brojki jasno može vidjeti i sa sljede�eg grafikona.

205

Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na malim farmama FBiH (2007-2010)

4.4334.897

3.9023.565

4.831

3.420

2.630

3.786

3.075

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

2007. 2008. 2010.

Male farme

Mlije�nost po grlu lit. Ukupan prihod Troškovi

Prosje�na veli�ina srednjih farmi na kojim je pra�ena ekonomika proizvodnje mlijeka je bila 10,8 grla u sve tri godine sa razli�itom koli�inom namuženog mlijeka. Njihov prosjek iznosi 4.166 litara po grli i manji je od proizvodnje na malim farmama za 244 litra. I ako su iamla manju koli�inu glavno proizvoda, ostvaren je bolji poslovni rezultat. Koeficijen ekonomi�nosti, sa sredstvima podrške je imao sljede�e vrijednosti: 1,42 u prvoj godini istraživanja, u narednoj 1,35 i na kraju perioda u 2010. godini 1,32. To jasno pokazuje da se uslovi u kojima posluju pogoršavaju. Bez sredstava podsticaja farme imaju poslovanje na granici rentabiliteta.

Tabela 12/21. Pokazatelji uspješnosti poslovanja srednjih farmi ravni�arsko brdskog podru�je FBiH

Proizvodnja po farmi Udio u %

Pokazatelj 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj farmi 4 5 4 Broj krava na farmi 10,8 10,8 10,8 Proizvodnja mlijeka lit. Ukupno na farmi 45.438 48.660 42.877 Po kravi 4.227 4.540 3.730 Prodajna cijena mlijeka 0,56 0,60 0,52 Svedeno na grlo Prihodi KM 3.326 3.921 3.313 100 100 100,0 Kravlje mlijeko 2.351 2.703 1.937 70,7 68,9 58,5 Podsticaji FBiH za mlijeko 592 631 597 17,8 16,1 18,0 Podsticaji FBiH (paušalna naknada) 0 0 74 0 0 2,2 Podsticaji kantona 0 206 157 0 5,3 4,8 Priplod 209 259 263 6,3 6,6 7,9 Stajnjak 175 121 285 5,2 3,1 8,6 Osiguranje 0 0 0 0 0 0,0 Troškovi KM 2.348 2.911 2.508 100 100 100,0 Direktni troškovi 2.149 2.761 2.451 91,5 94,8 97,7 1. Hrana 1.512 1.667 1.628 64,4 57,3 64,9 2. Veterinarske usluge i lijekovi 85 129 101 3,6 4,4 4,0 3. Remont stada 214 236 242 9,1 8,1 9,6 4. Ljudski rad 233 356 379 9,9 12,2 15,1 5. Rad mehanizacije 105 259 101 4,4 8,9 4,0

206

6. Ostalo 0 114 0 0 3,9 0,0 Indirektni troškovi 199 150 57 8,5 5,2 2,3 Dohodak (gubitak) KM Na farmi bez podsticaja 4.177 1.871 -254 Na farmi sa podsticajima 10.568 10.910 8.655 Po grlu bez podsticaja 387 165 -24 Po grlu sa podsticajima 971 1.014 805 Cijena koštanja mlijeka 0,53 0,63 0,62 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,16 1,06 0,99 Sa podsticajima 1,42 1,35 1,32 Rentabilnost proizvodnje 29,42 25,77 24,30 Rentabilnost uloženih sredstava 41,68 34,53 32,10 Grani�ni prinos mlijeka lit/grlo 4.193 4.852 3.828

Ove farme su ekonomski održive i bez sredstava podrške, a sa njima predstavljaju izvor prihoda sa kojim se može i�i i u proširenu reprodukciju. Naravno, to od farmera traži intenziviranje proizvodnje radi postizanja još boljih rezultata.

Proizvodnja mlijeka , prihodi i troškovi po grlu na srednjim farmama u FBiH (2007-2010)

4.2274.540

3.7303.326

3.921

3.313

2.348

2.9112.508

0500

1.0001.5002.0002.500

3.0003.5004.0004.5005.000

2007. 2008. 2010.

Srednje farme


Proizvodnja mlijeka na ve�im farmama ravni�arsko brdskog rejona je ostvarila zadovoljavaju�e rezultate poslovanja u svim godinama perioda istraživanja. Višak prihoda nad troškovima po grlu, sa sredstvima podsticaja je iznosio: u 2007. godini 1.684 KM, u narednoj godini 1.186 KM i u 2010. 1.071 KM. Ovi podaci pokazuju da se dobit smanjuje, a najvažniji razlog za to je smanjenje proizvodnje mlijeka po kravi za 1.500 litara ( sa 5.584 na 4.084) i pove�anja cijene koncentrovane sto�ne hrane.

207

Tabela 12/22. Pokazatelji uspješnosti poslovanja ve�ih farmi ravni�arsko brdskog podru�je FBiH

Proizvodnja po farmi U % po godinama

Pokazatelj 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj farmi 4 6 6

Broj krava na farmi 32 18 21,7

Proizvodnja mlijeka lit. Ukupno na farmi 178.738 80.231 94.780 Po kravi 5.586 4.625 4.084

Prodajna cijena mlijeka 0,59 0,65 0,53

Svedeno na grlo Prihodi KM 4.445 4.090 3.754 100 100 100 Kravlje mlijeko 3.297 2.862 2.171 74,2 70,0 57,8 Podsticaji FBiH za mlijeko 782 624 653 17,6 15,3 17,4 Podsticaji FBiH 0 0 34 0,0 0,0 0,9 Podsticaji kantona 0 158 127 0,0 3,9 3,4 Priplod 205 251 260 4,6 6,1 6,9 Stajnjak 102 126 266 2,3 3,1 7,1 Osiguranje 59 69 242 1,3 1,7 6,5

Troškovi KM 2.761 2.932 2.683 100 100 100 Direktni troškovi 2.512 2.818 2.617 91,0 96,1 97,5 1. Hrana 1.656 1.825 1.608 59,9 62,2 59,9 2. Veterinarske usluge i lijekovi 81 111 92 3,0 3,8 3,4 3. Remont stada 241 232 225 8,7 7,9 8,4 4. Ljudski rad 322 333 425 11,7 11,4 15,9 5. Rad mehanizacije 150 181 110 5,4 6,2 4,1 6. Ostalo 63 136 157 2,3 4,6 5,8 Indirektni troškovi 249 114 66 9,0 3,9 2,5

Dohodak (gubitak) KM Na farmi bez podsticaja 28.851 5.518 5.565 Na farmi sa podsticajima 53.874 20.844 23.206 Po grlu bez podsticaja 902 321 257 Po grlu sa podsticajima 1.684 1.186 1.071

Cijena koštanja lit. mlijeka 0,50 0,64 0,58

Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,33 1,10 1,10 Sa podsticajima 1,61 1,39 1,40


Rentabilnost uloženih sredstava 60,97 39,13 39,92

Grani�ni prinos mlijeka lit/grlo 4.680 4.511 2.916

Ovi rezultati jasno pokazuju i upu�uju postoje�e, a i budu�e farmere na pove�anje broja ve�ih farmi, jer su ekonomski održive i daju profit od 20.000 do 50.000 KM u ovakvim otežanim uslovima privre�ivanja.

208

Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na ve�im farmama u FBiH (2007-2010)

5.586

4.6254.084

4.4454.090

3.754

2.761 2.9322.683

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

2007. 2008. 2010.

Ve�e farme


Na osnovu trogodišnjih istraživanja ekonomike proizvodnje kravljeg mlijeka sa gazdinstava iz ravni�arsko - brdskog podru�ja Federacije BiH dobiveni su najvažniji pokazatelji i dati u narednoj tabeli.

Tabela 23. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje

kravljeg mlijeka u ravni�arsko brdskom podru�ju FBiH

Dobit/gubitak po grlu Ekonomi�nost proizvodnje

Veli�ina farme po godinama

Krava na

farmi

Proizvodnja lit./grlu Bez

podrške Sa

podrškom Bez

podške Sa

podrškom

Rentabilnost proizvodnje

Cijena koštanja KM/lit.

Male farma 2007. 4,5 4.433 70 205 1,12 1,35 26,25 0,57 2008. 4,1 4.897 32 240 1,01 1,25 21,65 0,77 2010. 5,25 3.902 -514 346 0,83 1,11 10,10 0,72

Srednje farme 2007. 10,8 4.227 387 971 1,16 1,42 29,4 0,53 2008. 10,8 4.540 165 1.014 1,06 1,35 34,53 0,63 2010. 10,8 3.730 -24 805 0,99 1,32 24,30 0,62

Ve�e farme 2007. 32 5.586 902 1.684 1,33 1,61 37,7 0,50 2008. 18 4.625 321 1.186 1,10 1,39 39,13 0,64 2010. 21,7 4.084 257 1.071 1,10 1,40 28,50 0,58

Sve farme 2007. 15,8 5.167 658 1.449 1,25 1,55 54,59 0,51 2008. 10,3 4.545 246 1.105 1,09 1,36 35,77 0,65 2010. 12,6 3.905 -94 741 0,97 1,28 27,97 0,64

Izvor: - Tabele 20, 21 i 22. - Vlastita izra�unavanja

Iz uspordenih podataka o proizvodnji mlijeka ne malim, srednjim i ve�im farmama ravni�arskog podru�ja Federacije BiH se vidi sljede�e: a) što je farma ve�a, proizvodnja po grlu je ve�a, b) cijena koštanja proizvodnje litre mlijeka se smanjuje sa pove�anjem broja grla na farmi i c) ostali ekonomski rezultati o uspješnosti poslovanje farme imaju pozitivnu korelaciju sa njenim pove�anje.

209

Proizvodnja kravljeg mlijeka u planinskom rejonu Gazdinstava iz K-10 su poslužila za dobivanje naturalni i vrijednosni pokazatelja o ekonomici proizvodnje, tamo gdje još uvijek nema osigurane so�ne kabaste hrane u obroku muznih krava. Podaci istraživanje za male farme dani su u narednoj tabeli.

Tabela 12/24. Pokazatelji uspješnosti poslovanja malih farmi krava u planinskom podru�ju FBiH

Proizvodnja po farmi Udio u % Pokazatelj

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj farmi 2 2 2

Broj krava na farmi 3 3 3,5



Svedeno na grlo Prihodi KM 2.927 3.305 3.647 100 100 100 Kravlje mlijeko 2.160 2.272 2.252 73,8 68,7 61,8 Podsticaji FBiH za mlijeko 560 518 638 19,1 15,7 17,5 Podsticaji FBiH (paušalna naknada) 0 0 0 0,0 Podsticaji kantona 0 222 199 0 6,7 5,5 Priplod 207 190 212 7,1 5,8 5,8 Stajnjak 0 103 346 0 3,1 9,5 Osiguranje 0 0 0 0 0 0,0

Troškovi KM 2.455 2.768 3.418 100 100 100 Direktni troškovi 2.205 2.485 3.275 89,8 89,8 95,8 1. Hrana 1.445 1.591 1.990 58,9 57,5 58,2 2. Veterinarske usluge i lijekovi 122 70 94 5 2,5 2,7 3. Remont stada 200 219 229 8,1 7,9 6,7 4. Ljudski rad 280 471 749 11,4 17 21,9 5. Rad mehanizacije 158 133 214 6,4 4,8 6,3 6. Ostalo 0 0 0 0 0 0,0 Indirektni troškovi 250 283 143 10,2 10,2 4,2

Dohodak (gubitak) KM Na farmi bez podsticaja -266 -609 -2.127 Na farmi sa podsticajima 1.414 1.611 803 Po grlu bez podsticaja -89 -203 -630 Po grlu sa podsticajima 471 537 224





Grani�ni prinos mlijeka lit/grlo 4.546 4.390 5.996

Proizvedena koli�ine mlijeka po grlu ne prelazi 4.000 litara, a uz to je i mala farme te je zbog toga i poslovni rezultat negativan i kre�e se od 89 do 630 KM u istraživanom

210

periodu. Sredstva podrške su pokrila taj gubitak i omogu�ila farmi dobit od 471 do 224 KM u tom periodu. U otvorenoj tržišnoj konkurenciji ove farme nisu u mogu�nost imati ekonomsku održivost.

Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na malim farmama u FBiH (2007-2010)

4.0003.700

3.986

2.9273.305

3.647

2.4552.768

3.418

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

2007. 2008. 2010.

Male farme

Mlije�nost po kravi lit. Ukupan prihod Troškovi

Srednje farme sa oko 10 grla muznih krava u planinskom podru�ju FBiH ostvaruju grani�nu vrijednost poslovnog uspjeha. Sa ostvarenom niskom proizvodnjom od oko 3.000 litara po grlu, bez sredstava podrške nisu održive. Njihova grani�na vrijednost proizvodnje mlijeka je iznad 3.600 litara. Oma omogu�ava njihov ekonomski opstanak, ali bez sredstava akumulacije za proširenu reprodukciju. Kada se ostvarenoj proizvodnji pridodaju sredstva podrške iz Budžeta FBiH, onda se ostvaruje dobit, u prosjeku 600 KM po grlu na farmi.

Tabela 12/25. Pokazatelji uspješnosti poslovanja srednjih farmi

krava u planinskom podru�ju FBiH

Proizvodnja na farmi Udio u % Pokazatelj 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj farmi 2 3 2

Broj krava na farmi 8,5 10,7 10,5



Svedeno na grlo Prihodi KM 2.596 2.623 3.250 100 100 100 Kravlje mlijeko 1.830 1.624 1.842 70,5 61,9 56,7 Podsticaji FBiH za mlijeko 474 393 564 18,3 15,0 17,3 Podsticaji FBiH (paušalna naknada) 0 0 129 0,0 0,0 4,0 Podsticaji kantona 0 169 176 0,0 6,4 5,4 Priplod 204 245 261 7,8 9,3 8,0 Stajnjak 88 67 279 3,4 2,6 8,6 Podrška za uzgoj pripl. junica 0 125 0 0,0 4,7 0,0

Troškovi KM 1.963 2.022 2.597 100 100 100 Direktni troškovi 1.816 1.900 2.540 92,5 94,0 97,8

211

1. Hrana 1.109 1.049 1.680 56,5 51,9 64,7 2. Veterinarske usluge i lijekovi 95 100 114 4,8 5,0 4,4 3. Remont stada 200 234 208 10,2 11,6 8,0 4. Ljudski rad 296 296 324 15,1 14,6 12,5 5. Rad mehanizacije 106 146 214 5,4 7,2 8,3 6. Ostalo 10 75 0 0,5 3,7 0,0 Indirektni troškovi 147 121 57 7,5 6,0 2,2

Dohodak (gubitak) KM Na farmi bez podsticaja 1.350 -908 -2.259 Na farmi sa podsticajima 5.382 6.440 6.862 Po grlu bez podsticaja 135 -110 -233 Po grlu sa podsticajima 633 576 633





Grani�ni prinos mlijeka lit/grlo 3.635 3.486 4.994 Ekonomi�nost proizvodnje sa podrškom je u intervalu 1,32 – 1,24 za period 2007. -2010. godinu. Stanje ove proizvodnje se, prema dobivenim pokazateljima, pogoršava u istraživanom periodu.

Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na

srednjim farmama u FBiH (2007-2010)

3.388

2.819

3.524

2.596 2.623

3.250

1.963 2.022

2.597

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

2007. 2008. 2010.

Srednje farme


Ve�e farme, sa oko 19 grla muznih krava u K-10 ostvaruju odre�eni iznos dobit i bez sredstava podrške FBiH. Taj iznos je neznatan, ali daje pravo na zaklju�ak, da su one ekonomski održive. Ako se još tome doda, da je mogu�e proizvodnost manju od 3.000 litara po grlu pove�ati bar na 4.000 litara, onda je tvrdnja o njihovoj održivosti, pa i mogu�em pove�anju opravdana.

212

Tabela 12/26. Pokazatelji uspješnosti poslovanja ve�ih farmi krava u planinskom podru�ju FBiH

Proizvodnja po farmi Udio %

Pokazatelj 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj farmi 2 2 2

Broj krava na farmi 19,5 16,5 20,5



Svedeno na grlo Prihodi KM 2.983 2.605 2.805 100 100 100,0 Kravlje mlijeko 2.111 1.713 1.576 70,8 65,8 56,2 Podsticaji FBiH za mlijeko 546 400 460 18,3 15,3 16,4 Podsticaji FBiH za junice 0 0 176 0 0 6,3 Podsticaji kantona 0 171 144 0 6,6 5,1 Priplod 203 244 252 6,8 9,4 9,0 Stajnjak 123 78 198 4,1 3 7,0 Osiguranje 0 0 0 0 0 0,0

Troškovi KM 2.040 1.859 2.053 100 100,5 100,0 Direktni troškovi 1.925 1.740 1.975 94,3 94,1 96,2 1. Hrana 1.237 915 1.275 60,6 49,5 62,1 2. Veterinarske usluge i lijekovi 87 133 93 4,2 7,2 4,5 3. Remont stada 200 238 229 9,8 12,8 11,2 4. Ljudski rad 275 258 207 13,5 13,9 10,1 5. Rad mehanizacije 121 197 171 5,9 10,6 8,3 6. Ostalo 5 0 0 0,3 0 0,0 Indirektni troškovi 115 118 78 5,7 6,4 3,8

Dohodak (gubitak) KM Na farmi bez podsticaja 7.728 2.892 -574 Na farmi sa podsticajima 18.375 12.312 15.417 Po grlu bez podsticaja 396 173 -48 Po grlu sa podsticajima 942 743 745





Grani�ni prinos mlijeka lit/grlo 3.778 3.107 3,802

Koeficijent ekonomi�nosti u periodu 2007. -2010. godine je imao vrijednosti od 1,46 do 1,36 sa ura�unatim podrškama u prihode. �injenica je da se ostvaruju sve lošiji poslovni rezultati, ali dobit od 700 – 900 KM po grlu je i te kako dobra i prijem�iva za poljoprivredne proizvo�a�e.

213

Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na ve�im farmama u FBiH (2007-2010)

3.900

2.806 2.8782.9832.605

2.805

2.040 1.859 2.053

0

500

1.000

1.500

2.0002.500

3.000

3.500

4.000

4.500

2007. 2008. 2010.

Ve�e farme


Na osnovu trogodišnjih istraživanja ekonomike proizvodnje kravljeg mlijeka sa gazdinstava iz planinskog podru�ja (K-10) Federacije BiH dobiveni su najvažniji pokazatelji i dati u narednoj tabeli.

Tabela 12/27. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje kravljeg mlijeka u planinskom podru�ju FBiH za tri godinu

Dobit/gubitak po

grlu Ekonomi�nost proizvodnje Veli�ina

farme po godinama

Krava na farmi

Proizvodnja lit./grlu Bez

podrške

Sa podrško

m

Bez podšk

e

Sa podrško

m

Rentabi- lnost

ukupna

Cijena koštanj

a KM/lit.

Male farme 2007 3 4.000 - 89 471 0,96 1,19 16,09 0,61 2008. 3 3.700 -203 537 0,92 1,19 16,25 0,72 2010. 3,5 3.986 -630 224 0,82 1,07 6,21 0,78

Srednje farme 2007. 8,5 3.388 153 633 1,08 1,32 24,4 0,58 2008. 10,7 2.819 -110 576 0,94 1,28 27,51 0,73 2010. 10,5 3.524 -233 633 0,91 1,24 19,44 0,67

Ve�e farme 2007 19,5 3.900 396 942 1,19 1,46 31.6 0,52 2008. 16,5 2.806 173 743 1,09 1,40 39,95 0,64 2010. 20,5 2.878 -48 747 0,98 1,36 26,45 0,66

Sve farme 2007 10,3 3.769 331 858 1,14 1,40 39,94 0,60 2008. 10,1 2.887 82 663 1,02 1,34 33,43 0,68 2010.

Izvor: - Tabele 24, 25 i 26. - Vlastita izra�unavanja Radi kompletiranja stanja o proizvodnji kravljeg mlijeka u FBiH u odnosu na okruženje, odnosno zemlje �lanice EU, u sljede�oj tabeli se iznose podaci o proizvodnosti ljudskog rada kod proizvodnje mlijeka.

214

Tabela 12/28. Usporedba proizvodnosti rada na mlije�nim farmama nekih zemalja EU, RH i FBiH

Proizvodnost

Zemlja Proizvodnja

mlijeka u kg po radniku Kg/sat /sat

Cijena rada E/sat

Vrijednost mlijeka/cijen

a rada Velika Britanija 325.600 161 19,52 23,5 1,43 Danska 349.000 177 22,42 26,5 0,85 Nizozemska 322.200 180 32,78 23,0 1,43 Njema�ka 231.700 140 25,33 24,0 1,06 Francuska 176.100 117 20,11 26,5 0,76 Španija - 98 8,19 14,0 0,59 Irska - 121 13,71 17,5 0,78 Švajcarska - 84 26,52 33,2 0,80 Austrija - 65 18,47 23,5 0,79 EU 15 179.500 - - - - Hrvatska (15 krava) 70.500 23 11,27 3,49 3,23 Hrvatska (50 krava) 37 18,13 3,49 5,19 FBiH48 a) 5 krava 57.300 20 6,60 1,02 6,47 b) 15 krava 66.000 23 7,59 1,02 7,44 c) 41 krava 109.440 38 12,54 1,02 12,29

Izvor: Mljekarski list 09/2008., str. 26 i 27. Istraživanja za FBiH Nije teško iz prikazanih podataka uvidjeti sljede�e: a) proizvodnost mlijeka je najve�a Nizozemskoj i iznosi 180 kg po sati, a u FBiH 20-38, u zavisnosti od veli�ine farme i b) tako stvorena cijena rada i Nizozemskoj iznosi 32,78 EURr-a po satu, a u FBiH 6,60-12,54 ERR-a. Ovako niska proizvodnost je ko�nica razvoja proizvodnje mlijeka. Stanje bi bilo još neuporedivo gore da su primanja u našoj zemlji ve�a. Zato se mora pove�ati produktivnost, kako bi omogu�ila bolja pla�anja zaposlenim u ovoj djelatnosti.

Uzgoj priplodnih junica Uzgoj priplodnih junica i pra�enje ostvarenih poslovnih rezultata na farmi je prilog podrške pove�anju broja muznih krava u FBiH. Uglavnom za prikupljanje potrebnih podataka su uzeta gazdinstva iz USK. Više podataka o tome je danu u sljede�oj tabeli.

48 Proizvodnja mlijeka u FBiH po radniku je izra�unata iz prosje�ne proizvodnje mlijeka za datu farmu i normativa da jedan uslovni radnik opslužuje farmu od 15 muznih krava. Za izra�unavanje proizvodnje mlijeka u kg/satu uzeto je da radnik prosje�no mjese�no radi 182, a godišnje 2.184 sata. U obra�un je uzeta mjese�na pla�a radnika od 364 KM. Ona je manja od prosjeka privrede jer je: ve�ina farmera NK i što te poslove mogu obavljati i ostali �lanovi porodice. Cijena rada eura po satu izra�unata je na sljede�i na�in: mjese�ni iznos primanja 364 KM: 182 sata x 2 KM/sat: kurs (1 = 1,96 KM); 2 KM = 1,02 .

215

Tabela 12/29. Poslovni rezultat farme uzgoja priplodnih junica u FBiH

Proizvodnja po farmi Udio u % Pokazatelj 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj farmi 3 2 2 Broj junica na farmi 40 30 12 Težina, živa mjera kg Ukupno 20.000 13.500 6.167 Po grlu 500 450 500

Prodajna cijena kg ž.m. 4,3 7,1 6,0 Svedeno na grlo Prihodi KM 2.429 3.568 3.450 100 100 100 Steone junice 2.129 3.168 3.000 87,6 88,8 87,0 Podsticaji FBiH za junice 300 400 450 12,4 11,2 13,0 Podsticaji kantona 0 0 0 0,0 0,0 Naknada od osiguranja 0 0 0 0,0 0,0

Troškovi KM 2.244 3.233 3.097 100 100 100 Direktni troškovi 2.232 3.197 3.063 99,9 98,9 98,9 1. Ženska telad za uzgoj 826 989 870 36,8 30,6 28,1 2. Hrana 1.124 1.772 1.570 50,1 54,8 50,7 3. Veterinarske usluge i lijekovi 58 185 110 2,6 5,7 3,6 4. Ljudski rad 169 190 375 7,5 5,9 12,1 5. Mašinski rad 30 31 90 1,3 1,0 2,9 6. Amortizacija obje. i opr. 26 30 48 1,2 0,9 1,5 7. Osiguranje junica 12 0 0 0,5 0,0 0,0 Indirektni troškovi 0 37 33 0,0 1,1 1,1

Dohodak KM Na farmi bez podsticaja -4.609 -1.956 -1.158 Na farmi sa podsticajima 7.393 10.044 4.242 Po grlu bez podsticaja -115 -68 -97 Po grlu sa podsticajima 185 332 354

Cijena koštanja kg ž.m. 4,49 7,20 6,03


Rentabilnost proizvodnje 7,62 9,30 10,25 Rentabilnost uloženih sredstava 8,24 10,25 11,42

Prosje�na veli�ina farme za uzgoj junica je bila 29 grla i ona nije mogla ostvariti svoje prihode za pokri�e troškova, te je zbog toga ostvarila gubitak. Ostvarena sredstva podrške �ine ovu proizvodnju ekonomi�nom i rentabilnom, ali sa neznatnim iznosima, te zbog toga ona još nema zna�ajan broj proizvo�a�a. Svakako je ovo dobar pristup nadležnog ministarstva da i na ovaj na�in popravi položaj govedarstva, odnosno proizvodnje kravljeg mlijeka.

216

Prihodi i troškovi po priplodnoj junici u FBiH (2007-2010)

3.568 3.4503.233 3.097

2.429

2.244

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

2007. 2008. 2010.

Priplodne junice

Prihodi Troškovi

Tov junadi Ovaj tov je pra�en kroz istraživanje na ravni�arsko brdskom podru�ju FBiH i to u PK i TK. Na ovim podru�jima se proizvodi kukuruz i kukuruzna silaža bez kojih se ne može zamisliti intenzivan tov. Rezultati istraživanja su predstavljeni u narednoj tabeli.

Tabela 12/30. Poslovni rezultat farme tova junadi u FBiH

Proizvodnja na farmi Udio u %

Pokazatelj 2007. 2008. 2010. 2007. 2008 2010.

Broj farmi 3 6 6

Broj junadi na farmi 80,3 35 32,5

Težina, živa mjera kg Ukupno 42.376 18.959 18.483 Po grlu 527,5 546 569

Prodajna cijena ž.m. kg 3,48 4,58 3,68

Svedeno na grlo Prihodi KM 2.034 2.845 2.396 100 100 100 Utovljena junad 1.834 2.495 2.055 90,2 87,7 85,8 Sporedni proizvod – osoka 13 0 0 0,6 0 0,0 Podsticaji FBiH za junicu 175 300 331 8,6 10,5 13,8 Podsticaji kantona 11 50 10 0,6 1,8 0,4 Naknada od osiguranja 0 0 0 0 0 0,0

Troškovi KM 1.971 2.421 1.975 100 100 100 Direktni troškovi 1.955 2.357 1.934 99,2 97,4 97,9 1. Junad za tov 1.092 1.033 877 55,4 42,7 44,4 2. Hrana 651 895 743 33 37 37,6 3. Veterinarske usluge i lijekovi 6 56 46 0,3 2,3 2,3 4. Ljudski rad 127 210 173 6,4 8,7 8,7 5. Mehani�ki rad 21 65 56 1,1 2,7 2,8 6.Amortizacija obje. I opr. 49 72 39 2,5 3 2,0 7.Osiguranje junica 9 26 0 0,5 1,1 0,0 Indirektni troškovi 16 64 41 0,8 2,6 2,1

Dohodak KM

217

Na farmi bez podsticaja -9.972 2.614 2.608 Na farmi sa podsticajima 5.002 14.864 13.467 Po grlu bez podsticaja -124 -7 3 Po grlu sa podsticajima 62 343 328

Cijena koštanja kg ž.m. 3,73 4,59 3,67




Na farmama za tov junadi veli�ine 30 grla se ostvaruju grani�ne vrijednosti pokri�a troškova. To zna�i, da je vrijednost proizvodnje skoro izjedna�ena sa troškovima. Kada se vrijednosti proizvodnje dodaju sredstva podrške iz Budžeta FBiH, onda farme za tov junadi ostvaruju dobi od oko 330 KM po grlu. To je ujedno i ostvareni iznos dobiti od 300KM po grlu dobiven isklju�ivo od sredstava podrške.

Prihodi i troškovi po tovnom junetu u FBiH

(2007-2010)

2.845

2.3962.421

1.9752.034

1.971

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

2007. 2008. 2010.

Tovna junad

Prihodi KM Troškovi KM

Ov�arstvo Ov�arska proizvodnja je, po zna�aju, odmah iza govedarstva u BiH/FBiH. Njen razvoj je u uslovljen raspoloživim površinama prirodnih livada i pašnjaka, uglavnom planinski podru�ja. FBiH u 2009. godini je imala 254 hiljade ha prirodnih livada, 22,3% od poljoprivrednih površina i 442 hiljade ha pašnjaka ili 38,9% . Zajedno prirodnih livada i pašnjaka ima 696 hiljada ha ili 61,2% od poljoprivrednih površina. Fakti�ko stanje je još i više, jer nije izvršen popis od 1991. godine, a ruralna podru�ja su naro�ito razorena i zemlja ne obra�ena. Prema statisti�kim podacima, FBiH je u 2009. godini imala 534.366 grla ovaca i to: a) priplodnih ovaca 410.445 (76,8%), b) janjadi i šilježadi 92.124 (17,2%) i c) ovnova i jalovih ovaca 31.797 (6%). Prema statisti�kim podacima za FBiH u 2009. godini je muženo 227 hiljada od ukupnog broja 410 hiljada priplodnih ovaca. Prosje�an broj muženih ovaca u ukupnom broju priplodnih u zadnjih devet godina (2001-2009) je 61,7%.

218

Prosje�na veli�ina stada u FBiH je 60 ovaca, pa je za tako dominantan broj malih farmi, jedini proizvod meso – janjetina. Iz analize veli�ine stada se može vidjeti da je proizvodnja na mnogim ov�arskim farmama samo dodatni izvor dohotka poljoprivrednih gazdinstava, a samo manji broj njih imaju to kao jedini izvor prihoda. Prema registru doma�ih životinja Federalnog agronomskog zavoda Mostar, na dan 23.11.2010. godine u FBiH ima 8.393 ov�arska gazdinstva sa 513.480 grla, a prema podatku Federalnog zavoda za statistiku 534.366 ovaca za 2009. godinu. Uzet je podatak statistike i kombinovan sa registrom, te na osnovu toga dobiveni podaci prikazani u narednoj tabeli.

Tabela 12/31. Broj uzgajiva�a ovaca u FBiH prema veli�ini farme u 2009. godini

Veli�ina

stada ovaca Broj

uzgajiva�a Udio u %

Broj ovaca

Do 50 5.321 63,4 338.788 50-100 1.276 15,2 81.224 101-150 655 7,8 41.681 151-200 378 4,5 24.046 201-300 428 5,1 27.253 301-400 176 2,1 11.222 401-500 76 0,9 4.809 501-600 50 0,6 3.206

Preko 600 33 0,4 2.137 Svega 8.393 100,0 534.366

Od ukupnog broja 8.393 uzgajiva�a ovaca u 2009. godini, njih 5.321 ili 63,4% su sa malim stadom do 50 grla, a 1.276 ili 15,2% onih �ije stado broji izme�u 50 i 100 grla. Dakle, od 8.393 uzgajiva�a, njih 6.597 ili 78,6% su sa stadom manjim od 100 grla. Na takvim farmama je 420.012 ovaca, a u ve�im stadima od 100 grla je svega 114.354 ovaca ili 21,4% od ukupnog broja. Veliki broj malih farmi pokazuje da je to: a ) dopunska djelatnost poljoprivrednog gazdinstva, b) da su ona uglavnom orijentisana na proizvodnju mesa – janjadi, c) da imaju mali proizvodnost jer nije primijenjen intenzivan na�in uzgoja i d) farme imaju malu produktivnost rada i racionalnost korištenja drugih faktora procesa proizvodnje. Proizvodnja ov�ijeg mlijeka Iz oblika uzgoja ovaca za mlijeko, istraživanjem su obuhva�ene male srednje i ve�e farme sa podru�ja K-10 koji je tradicionalno poznat po proizvodnji livanjskog sira. Zbog velike zastupljenosti malih farmi u ov�arskoj proizvodnji, sa prosjekom od 60 grla po gazdinstvu, uzete u u ovo istraživanje. Rezultati o tome su dati u narednoj tabeli.

219

Tabela 12/32. Male ov�arske farme za mlijeko u FBiH (2007-2010)

Prosjek po farmi U % po godinama

Elementi u K–10 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj ovaca na farmi 65 61,5 72 Proizvodnja Proizvodnja mlijeka lit 2.870 2.435 2.852 Po ovci lit 44,2 39,6 38,6 Prodajna cijena Mlijeka lit. 0,8 0,8 1,1 Janjadi ž.m. kg 6 6 6 Prihodi KM 13.849 12.505 15.192 100,0 100,0 100,0 1. Ov�ije mlijeko 2.296 1.948 3.053 16,6 15,6 20,1 2. Podsticaji za mlijeko 0 0 0 0 0 0,0 3. Podsticaji za podmladak 500 325 1.170 3,6 2,6 7,7 4. Janjad za prodaju 5.340 5.022 5.874 38,6 40,1 38,7 5. Janjad za remont stada 2.175 1.845 1.905 15,7 14,8 12,5 6. Vuna 250 280 258 1,8 2,2 1,7 7. Stajnjak 1.188 1.225 1.095 8,6 9,8 7,2 8. Izlu�ene ovce 2.100 1.860 1.838 15,1 14,9 12,1 Troškovi KM 13.133 11.956 14.005 100,0 100,0 100,0 1. Hrana 6.288 4.995 5.250 47,9 41,8 37,5 2. Veteri. usluge i lijekovi 545 298 202 4,1 2,5 1,4 3. Uginu�e 525 538 779 4 4,5 5,6 4. Ljudski rad 4.550 3.950 4.150 34,6 33 29,6 5. Energija i gorivo 325 725 1.200 2,5 6,1 8,6 6. Amortizacija obj. i opreme 275 650 1.525

2,1 5,4 10,9

7. Ostalo 625 800 900 4,8 6,7 6,4 Dohodak KM Na farmi 716 549 1.187 Po grlu 9 9 17 Cijena koštanja Mlijeka litre 0,89 0,76 1,41 Janjadi ž.m. kg 5,74 5,74 6,67 Ekonomi�nost proizvodnje 1,05 1,04 1,08 Rentabilnost proizvodnje 5,17 4,39 7,53 Rentabilnost sredstava 5,45 4,49 8,17

Podaci pokazuju da je veoma mali koli�ina namuženog mlijeka, oko 40 litara po grlu. I sa tako malom proizvodnoš�u ostvarena je dobi, prije svega zbog toga što najve�i dio posla tokom godine obavljaju �lanovi gazdinstva koji ne spadaju u radno sposobne, te zbog toga imaju nisku cijenu rada. U posmatranom vremenu skoro da se i nije mijenjao ekonomski položaj malih ov�arskih farmi, poslovni rezultat ima stagnaciju.

Srednje ov�arske farme su imale nešto ve�u koli�inu mlijeka po grlu (oko 44), ve�u iskorištenost rada i racionalnost proizvodnje, te su zbog toga imale višak prihoda nad rashodima.

220

Tabela 12/33. Srednje ov�arske farme za mlijeko u FBiH (2007-2010)

Prosjek po farmi U % po godinama Elementi u K–10

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj ovaca na farmi 145 141,5 141,5 Proizvodnja Proizvodnja mlijeka lit 6.550 6.000 6.306 Po ovci lit. 45,2 41,4 44,8 Prodajna cijena Mlijeka lit. 0,8 0,87 1,1 Janjadi ž.m. kg 6 6 6 Prihodi KM 29.155 29.627 32.530 100,0 100,0 100,0 1. Ov�ije mlijeko 5.240 5.213 6.875 18,0 17,6 21,1 2. Podsticaji za mlijeko 0 0 1.278 0,0 0,0 3,9 3. Podsticaji za podmladak 500 1.415 1.643 1,7 4,7 5 4. Janjad za prodaju 10.140 11.667 12.000 34,8 39,4 36,9 5. Janjad za remont stada 5.460 4.350 4.350 18,7 14,8 13,4 6. Vuna 580 563 538 2,0 1,9 1,7 7. Stajnjak 3.000 1.963 1.425 10,3 6,6 4,4 8. Izlu�ene ovce 4.235 4.457 4.422 14,5 15,0 13,6 Troškovi KM 24.345 24.780 26.730 100,0 100,0 100,0 1. Hrana 12.828 13.538 11.600 52,7 54,6 43,4 2. Veteri. usluge i lijekovi 715 940 560 2,9 3,8 2,1 3. Uginu�e 928 1.283 1.470 3,8 5,2 5,5 4. Ljudski rad 6.650 6.500 7.600 27,3 26,3 28,4 5. Energija i gorivo 900 1.000 2.400 3,7 4,0 9 6. Amortizacija obj. i opreme 600 650 2.100 2,5 2,6 7,9

7. Ostalo 1.725 870 1.000 7,1 3,5 3,7 Dohodak KM Na farmi 4.810 4.847 5.800 Po grlu 33 33 41 Cijena koštanja Mlijeka litre 0,73 0,72 1,29 Janjadi ž.m. kg 5,02 5,01 6,13 Ekonomi�nost proizvodnje 1,20 1,19 1,22 Rentabilnost proizvodnje 16,50 16,36 17,76 Rentabilnost sredstava 19,67 18,59 21,60

Srednja vrijednost koeficijenta ekonomi�nosti u trogodišnjem periodu je 1,20 što pokazuje da su ekonomski održive sa dohotkom od 35 KM po grlu. Ekonomski položaj farmera se nije mijenjao u trogodišnjem periodu, jer su promjene u prihodima imale skoro iste promjene u troškovima. Prema tome, ovo predstavlja sto�arsku proizvodnju koja ima šanse da se proširi u narednom periodu.

Ve�e ov�arske farme, sa oko 250 grla na gazdinstvu su ostvarile najbolje poslovne rezultate u odnosu na male i srednje farme. Ove farme su imale višak prihoda nad troškovima proizvodnje od 56 KM po grlu. To je zna�ajan poslovni uspjeh i pokazatelj svim onim koji imaju potrebne uslove, da se prihvate ovog odgovornog i unosnog posla.

221

Tabela 12/34. Ve�e ov�arske farme za mlijeko u FBiH (207-2010)

Prosjek po farmi U % po godinama Elementi u K–10

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj ovaca na farmi 250 259,5 233,5 Proizvodnja Proizvodnja mlijeka lit. 12.250 11.750 10.606 Po ovci lit. 49 47 45,2 Prodajna cijena Mlijeka lit. 0,8 0,9 1,2 Janjadi ž.m. kg 6 6 6 Prihodi KM 53.279 55.972 52.069 100,0 100,0 100,0 1. Ov�ije mlijeko 9.800 10.205 12.600 18,4 18,2 24,2 2. Podsticaji za mlijeko 0 0 0 0,0 0,0 0,0 3. Podsticaji za podmladak 1.800 2.185 4.670 3,4 3,9 9,0 4. Janjad za prodaju 16.554 21.177 19.200 31,1 37,8 36,9 5. Janjad za remont stada 12.000 8.898 4.911 22,5 15,9 9,4 6. Vuna 1.100 883 1.075 2,1 1,6 2,0 7. Stajnjak 4.500 4.450 2.175 8,4 8,0 4,2 8. Izlu�ene ovce 7.525 8.174 7.438 14,1 14,6 14,3 Troškovi KM 39.238 41.438 39.138 100,0 100,0 100,0 1. Hrana 19.289 20.318 21.025 49,2 49,0 53,7 2. Veteri. usluge i lijekovi 1.625 1.530 885 4,1 3,7 2,3 3. Uginu�e 2.074 2.270 2.328 5,3 5,5 5,9 4. Ljudski rad 12.250 10.200 6.600 31,2 24,6 16,9 5. Energija i gorivo 2.000 3.400 3.150 5,1 8,2 8,0 6. Amortizacija obj. i opreme 700 900 2.000 1,8 2,2 5,1 7. Ostalo 1.300 2.820 3.150 3,3 6,8 8,1 Dohodak KM Na farmi 14.042 14.534 12.931 Po grlu 56 56 55 Cijena koštanja Mlijeka litre 0,70 0,65 1,24 Janjadi ž.m. kg 4,42 4,44 5,61 Ekonomi�nost proizvodnje 1,36 1,35 1,33 Rentabilnost proizvodnje 26,36 25,97 24,74 Rentabilnost sredstava 35,79 35,04 32,90

Na ovakvim farmama, prema pokazateljima poslovnog rezultata, nije poslovanje rizi�no, jer prihodi su zna�ajno ve�i od troškova proizvodnje, a proizvodi doma�eg ov�arstva (mlijeko i meso) su traženi na tržištu iz dva klju�na razloga: njihov kvalitet je iznad tih proizvoda iz uvoza i niska je potrošnja u BiH/FBiH (postoji tražnja). Iz dobivenih naturalnih i vrijednosnih pokazatelja malih, srednjih i ve�ih farmi je ura�ena rekapitulacija rezultata i prikazana u narednoj tabeli.

222

Tabela 12/35. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje ov�jeg mlijeka u planinskom podru�ju FBiH za tri godine

Dobit/gubitak Cijena koštanja KM Veli�ina farme po godinama

Ovaca na farmi

Proizvo. lit./grlu Po farmi Po grlu

Ekono. proizvodnje

Renta. proiz.

Po lit. Po kg ž.m.

Male farme 2007 65,0 44,2 716 9 1,05 5,17 0,89 5,74 2008. 61,5 39,6 549 9 1,04 4,39 0,76 5,74 2010. 72,0 38,6 1.187 17 1,08 7,53 1,41 6,67

Srednje farme 2007. 145,0 45,2 4.810 33 1,20 16,50 0,73 5,02 2008. 141,5 41,4 4.847 33 1,19 16,36 0,72 5,01 2010. 141,5 44,8 5.800 41 1,22 17,76 1,29 6,13

Ve�e farme 2007 250,0 49,0 14.042 56 1,36 26,36 0,70 4,42 2008. 259,5 47,0 14.534 56 1,35 25,97 0,65 4,44 2010. 233,5 45,2 12.931 55 1,33 24,74 1,24 5,61

Izvor: - Tabele 1, 2 i 3. Ova zbirna tabela potvr�uje, da se sa pove�anje broja ovaca na farmi postiže bolji poslovni uspjeh: ve�a proizvodnja po grli, dohodak i po farmi i grlu, bolja ekonomi�nost i niža cijena koštanja proizvoda. Tržište je otvorene za proizvode ov�arstva, a doma�i proizvodi su po kvalitetu znatno iznad uvoznih. Razvoj infrastrukture bi olakšala i doprinijela boljem korištenju prirodnih pašnjaka planinskih podru�ja, pove�ala bi se proizvodnja, snizili troškovi, smanjio uvoz, pove�a iskorištenost resursa, smanjio pritisak iseljavanja i pove�ala zaposlenost.

Ostvarena prosje�na dobit po ovci odre�ena veli�inom farme u FBiH

9 9

17

33 33

41

56 56 55

0

10

20

30

40

50

60

2007. 2008. 2010.


Proizvodnja ov�jeg mesa Ukupna proizvodnja ovih najvažnijih ov�jih proizvoda je odre�ena brojem grla i proizvodnjom po grlu. Najve�i proizvo�a�i ov�jeg mesa u svijetu su Azija i Afrika sa 67%, onda Evropa sa 15% i Australija sa 13% i Amerika sa 5%. U BiH je Federacija entitet koja proizvodi više ov�jeg mesa od RS, ali svi zajedno znatno manje nego što potražnja koja se podmiruje iz uvoza sa znatno lošijim kvalitetom proizvoda. BiH, a naro�ito FBiH izuzetno povoljne uslove za ov�arsku proizvodnju.

223

Takva tvrdnja proizilazi iz: tradicije, uzgajanog broja grla, rasprostranjenosti proizvodnje, broju gazdinstava koja su se njom bavila i brendom proizvoda (autohtoni sirevi, janje�e meso i ov�ja stelja). Sve je to bio više nego dovoljan razlog da se i ova proizvodnja obuhvati ovim stru�nim projektom. Rezultati o tome iz FBiH o ekonomskom stanju na ov�arskim farmama koje proizvode janjad – meso su dati u narednoj tabeli za malo gazdinstvo.

Tabela 12/36. Male ov�arske farme za proizvodnju mesa u FBiH

(2007-2010)

Prosjek po farmi U % po godinama Elementi 2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010.

Broj ovaca na farmi 56,5 65 69,8 Proizvodnja Janjad ž.m. kg 1.100 1.495 1.571 Izlu�ene ovce ž.m. kg 509 506 556 Prodajne cijene Janjadi ž. m. kg 6 6 6 Izlu�ene ovce ž. m. kg 3 3 3,5 Prihodi KM 11.394 14.781 15.933 100,0 100,0 100,0 1. Janjad ž.m. kg 6.500 9.156 9.360 57,0 61,9 58,7 2. Janjad za remont ž.m. kg 1.625 2.223 2.400 14,3 15,0 15,1 3. Vuna 230 224 233 2,0 1,5 1,5 4. Stanjak 1.200 1.475 1.638 10,5 10,0 10,3 5. Izlu�ene ovce ž. m. kg 1.689 1.703 1.938 14,8 11,5 12,2 6. Podrška za umati�enje 150 0 365 1,3 0,0 2,3 Troškovi KM 10.652 12.883 13.501 100,0 100,0 100,0 1. Hrana 4.876 5.084 6.334 45,8 39,5 46,9 2. Veterinarske usluge i lijekovi 550 413 296 5,2 3,2 2,2 3. Uginu�e 626 537 621 5,9 4,2 4,6 4. Ljudski rad 3.650 4.650 4.225 34,3 36,1 31,3 5. Energija i gorivo 225 825 725 2,1 6,4 5,4 6. Amortizacija. obj. i opreme 175 638 650 1,6 5,0 4,8 7. Ostalo 550 738 650 5,2 5,7 4,8 Dohodak KM Na farmi 743 1.898 2.432 Po grlu 12 29 34 Cijena koštanja Janjadi ž. m. kg 7,03 6,64 6,28 Ekonomi�nost proizvodnje 1,07 1,15 1,19 Rentabilnost proizvodnje 6,52 12,84 15,26 Rentabilnost sredstava 6,98 14,70 19,44

Prema podacima iskazanim u tabeli, ove farme prihodima pokrivaju troškove proizvodnje i ostvaruju dobit od oko 23 KM po grlu u trogodišnjem periodu istraživanja. Njihov poslovni rezultat je bolji nego kod iste veli�ine farmi koja se bavi proizvodnjom ov�jeg mlijeka. Ostvarena dobit je mala, ali pokazuje postojanost u posmatranom periodu. Njih treba podržavati jer predstavljaju dopunsku djelatnost poljoprivrednih gazdinstva i imaju važnu, pa možda i presudnu ulogu u opstanku malih gazdinstava. Dobro je poznato da je

224

takvih gazdinstava veliki broj sa zna�ajni brojem stanovnika koji žive u ruralnim podru�jima. Srednje velike ov�arske farme sa prosjekom oko 140 grla na farmi su u posmatranom periodu od tri godine (2007-2010) ostvarile, ne velik ali prihvatljiv poslovni rezultat i imale stabilnost poslovanja po godinama što nije svojstveno ostali poljoprivrednim proizvodnjama. Razlika izme�u prihoda i troškova, u tom periodu, je iznosila 40 KM po grlu, a po farmi oko 5.600.

Tabela 12/37. Srednje ov�arske farme za proizvodnju mesa u FBiH

(2007-2010)

Prosjek po farmi U % po godinama Elementi

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj ovaca na farmi 128,3 152,5 137 Proizvodnja Janjad ž. m. kg 2.553 3.442 3.125 Izlu�ene ovce ž. m. kg 1.094 1.371 1.090 Prodajne cijene Janjadi ž. m. kg 5,94 6 6 Izlu�ene ovce ž. m. kg 3,09 2,51 3,5 Prihodi KM 26.357 32.930 29.932 100,0 100,0 100,0 1. Janjad ž. m. kg 15.160 20.764 18.225 57,5 63,1 60,9 2. Janjad za remont ž. m. kg 3.770 5.191 5.108 14,3 15,8 17,1 3. Vuna 607 580 443 2,3 1,8 1,5 4. Stanjak 2.667 2.088 2.075 10,1 6,3 6,9 5. Izlu�ene ovce ž.m. kg 3.754 4.307 3.716 14,2 13,1 12,4 6. Podrška za umati�enje 400 0 365 1,5 0,0 1,2 Troškovi KM 21.571 26.604 23.999 100,0 100,0 100,0 1. Hrana 10.262 11.383 11.430 47,6 42,8 47,6 2. Veterinarske usluge i lijekovi 1.033 925 771 4,8 3,5 3,2

3. Uginu�e 1.259 1.184 1.173 5,8 4,5 4,9 4. Ljudski rad 6.367 8.100 6.950 29,5 30,4 29,0 5. Energija i gorivo 833 2.075 1.500 3,9 7,8 6,3 6. Amortizacija objek. i opreme 733 1.438 988 3,4 5,4 4,1

7. Ostalo 1.083 1.500 1.188 5,0 5,6 4,9 Dohodak KM Na farmi 4.786 6.326 5.933 Po grlu 37 39 43 Cijena koštanja Janjadi ž. m. kg 6,20 6,15 6,26 Ekonomi�nost proizvodnje 1,22 1,23 1,24 Rentabilnost proizvodnje 18,16 19,21 19,82 Rentabilnost sredstava 22,19 22,54 24,33

Podaci pokazuju da je ostvareno poslovanje po ekonomskim parametrima bilo izbalansirano i ujedna�eno, te pokazalo svoju stabilnost. Pored toga što je ova proizvodnja dohodovna, veoma je važno da u njoj nema zna�ajnih oscilacija po godinama istraživanja.

225

Ve�e ov�arske farme za proizvodnju janje�eg mesa su imale zna�ajne poslovne uspjehe i time motivisale farmere da nastave sa ovom proizvodnjom, a drugima predstavljaju izazov i dovoljan razlog da se tim poslom i oni bave. Ostvarena prosje�na dobit iznosi 65 KM po ovci u posmatrane tri godine vijeka ovog projekta. Više detalja o poslovanju ve�ih farmi dano je u narednoj tabeli.

Tabela 12/38. Ve�e ov�arske farme za proizvodnju mesa u FBiH

(2007-2010)

Prosjek po farmi U % po godinama Elementi

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj ovaca na farmi 385 413 490,7 Proizvodnja Janjad ž. m. kg 7.399 9.016 10.098 Izlu�ene ovce ž. m. kg 3.111 3.780 4.338 Prodajne cijene Janjadi ž.m. kg 5,85 6,1 6 Izlu�ene ovce ž. m. kg 2,98 2,27 3,5 Prihodi KM 73.385 87.987 86.991 100,0 100,0 100,0 1. Janjad ž. m. kg 43.323 54.944 52.000 59,0 62,4 59,8 2. Janjad za remont ž. m. kg 10.967 13.543 15.754 14,9 15,4 18,1 3. Vuna 1.934 1.597 1.450 2,6 1,8 1,7 4. Stanjak 4.071 5.625 3.554 5,5 6,4 4,1 5. Izlu�ene ovce ž.m. kg 10.933 12.278 12.983 14,9 14,0 14,9 6. Podrška za umati�enje 2.157 0 1.250 2,9 0,0 1,4 Troškovi KM 50.345 59.897 55.914 100,0 100,0 100,0 1. Hrana 25.959 31.109 27.936 51,6 51,9 50,0 2. Veterinarske usluge i lijekovi 3.044 2.349 2.257 6,0 3,9 4,0

3. Uginu�e 3.621 3.731 3.488 7,2 6,2 6,2 4. Ljudski rad 12.429 12.917 12.650 24,7 21,6 22,6 5. Energija i gorivo 1.907 3.117 3.167 3,8 5,2 5,7 6. Amortizacija objekata i opreme 1.343 2.625 2.767 2,7 4,4 4,9

7. Ostalo 2.043 4.050 3.650 4,1 6,8 6,5 Dohodak KM Na farmi 23.041 28.090 31.077 Po grlu 60 64 69 Cijena koštanja Janjadi ž. m. kg 5,40 5,32 5,26 Ekonomi�nost proizvodnje 1,43 1,44 1,52 Rentabilnost proizvodnje 31,40 31,93 35,72 Rentabilnost sredstava 42,77 43,74 52,45

Veoma dobar ostvareni koeficijent ekonomi�nosti (1,46), rentabilnost proizvodnje (33) i rentabilnosti uloženih sredstava (45) pokazuju zna�ajnu dohodovnost proizvodnje, ekonomske održivosti i poslovna orijentacije farmerima. Ovo treba sve uzeti kao �injenicu da ovakve proizvodnje nam nedostaju i one treba da budu posebno u žiži interesovanja svih onih koji su zaduženi za razvoj društvene zajednice i stvaranja boljih uslova za život. Ekonomija zahtijeva donošenje ispravnih poslovnih odluke o opravdanost ulaganja, a kod alternative ulaganje u proizvodnju koja donosi najve�u

226

korist a ne predstavlja veliki rizik. Iz dobivenih naturalnih i vrijednosnih pokazatelja malih, srednjih i ve�ih ov�arskih farmi za proizvodnju mesa je ura�ena rekapitulacija rezultata i oni su prikazana u narednoj tabeli.

Tabela 12/39. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje ov�jeg mesa na podru�ju FBiH za tri godinu

Dobit/gubitak Veli�ina farme po godinama

Ovaca na farmi

Proizvo. janjadi kg/grlu Po farmi Po grlu

Ekono. proizvodnje

Renta. proiz.

Cijena košta.

KM/kg

Male farme 2007. 65,5 19,5 743 12 1,07 6,52 8,03 2008. 65,0 23,0 1.898 29 1,15 12,84 6,64 2010. 69,8 22,5 2.432 34 1,19 15,26 6,28

Srednje farme 2007. 128,3 19,9 4.786 37 1,22 18,16 6,20 2008. 152,5 22,6 6.326 39 1,23 19,21 6,15 2010. 137,0 22,8 5.933 43 1,24 19,82 6,26

Ve�e farme 2007. 385,0 19,0 23.041 60 1,43 31,40 5,40 2008. 413,0 21,0 28.090 64 1,44 31,93 5,32 2010. 490,7 20,6 31.077 69 1,52 35,72 5,26

Izvor: - Tabele 5, 6 i 7.

Podaci jasno pokazuju pove�anje iznosa parametara koji pokazuju uspješnost poslovanja sa pove�anje farmi i broja grla na farmi. To je vidljivo preko pokazatelja dohotka, koeficijenta ekonomi�nosti proizvodnje, rentabilnost i cijene koštanja. Ovi rezultati bi bili još ve�i da se postiže ve�a izlazna težina žive mjere janjad od prikazane sa oko 20 kg. To je mogu�e jer postoji genetski potencijal kod ovaca u kojima dominira pramenka.

Ostvarena prosje�na dobit po ovci odre�ena veli�inom farme u FBiH

12

2934

37 3943

6064

69

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2007. 2008. 2010.


Svinjogojstvo Uzgoj priplodnih krma�a Kako se radi o ne preživarima, za njihovu ishranu je potrebna isklju�ivo koncetrovana hrana, a u njoj je najviše zastupljen kukuruz. S obzirom da Federacija nema mnogo podru�ja sa povoljnim prirodnim uslovima za proizvodnju te ratarske kulture, uzgoj

227

krma�a nije zna�ajnije zastupljen. Nešto bolju zastupljenost te proizvodnje ima PK, te su zbog toga u ovo istraživanje uzeti farmeri sa tog podru�ja. U prosjeku po godinama istraživaa, po farmi je od 7,5 do 13,8 krma�a po farmi, a ostvarena proizvodnja je bila 20 prasadi po grlu. Uzgojena prasad su imala izlaznu težinu 25 kg u 2007. godina, a 28,5 kg u preostale dvije godine. Ostvareni rezultati u naturalnim i vrijednosnim pokazateljima, dobiveni prema ura�enim istraživanjima u trogodišnjem periodu su iskazani u narednoj tabeli.

Tabela 12/40. Proizvodnja prasadi (rasplodne krma�e) za 3 godine

Prosjek po farmi Prosjek po krma�i Pokazatelj

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Priplodne krma�e (landras+pietren) 8 13,8 7,5 1 1 1 Uzgoj prasadi kom. 160 284,3 150 20 21 20 Težina prasadi – izlaz ž. M. Kg 25 28,5 28,5 25 28,5 28,5 Prihodi KM 15.200 38.506 16.935 1.900 2.800 2.258 Uzgoj prasadi 14.000 36.443 15.225 1.750 2.650 2.030 Podsticaji kantona po krma�i 1.200 2.063 750 150 150 100 Naknada od osiguranja 960 128 Troškovi KM 14.933 33.228 14.917 1.867 2.417 1.989 Ishrana prasadi 10.631 10.354 6.059 1.329 753 808 - predstarter 219 374 1.432 27 27 191 - SP1 (15kg) 433 3.201 2.446 54 233 326 - SP2 (15-30) 2.097 6.779 2.181 262 493 291 Ishrana krma�e 7.882 7.682 2.153 985 559 287 Period interim (servis 77) 0 1.502 299 0 109 40 Period suprasnosti 0 3.705 842 0 269 112 Dojno razdoblje 0 2.475 1.012 0 180 135 Pod (vakumirani, betonski+daske) 800 0 0 100 0 0 Lijekovi, vet. Usluge i vitamini 160 1.375 225 20 100 30 Kastriranje 0 342 300 0 25 40 Ljudski rad 1.500 6.700 2.470 188 487 329 Rad mehanizacoje 0 1.023 600 0 74 80 Amortizacija grla 1.192 1.813 525 149 132 70 Amortizacija objekata i opreme 450 2.151 960 56 156 128 Pripust ili VO 200 594 150 25 43 20 Troškovi finansiranja 0 603 1.050 0 44 140 Potrošnja struje 0 463 125 0 34 17 Ostalo 0 131 300 0 10 40 Dohodak Na farmi bez podsticaja -933 3.215 308 - - - Na farmi sa podsticajima 267 5.277 2.018 - - - Po grlu bez podsticaja -117 234 41 -117 234 41 Po grlu sa podsticajima 33 384 269 33 384 269 Cijena koštanja prasadi ž. M. Kg 3,73 3,96 3,43 3,73 3,96 3,43 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 0,94 1,08 1,02 0,94 1,08 1,02 Sa podsticajima 1,02 1,14 1,14 1,02 1,14 1,14 Rentabilnost proizvodnje 1,76 13,71 11,92 1,76 13,71 11,92 Rentabilnost troškova 1,79 14,21 13,53 1,79 14,21 13,53

228

Iz podataka se vidi: a) da su ostvareni rezultati u posmatranom periodu oscilirali, b) da ova proizvodnja nije ekonomski održiva bez sredstva podrške i c) da su u zadnje dvije godine ostvareni bolji polsovni rezultati u odnosu na 2007. Ova proizvodnja traži ve�u stabilnost cijene kukuruza kao osnovne komponente u shrani krma�a, te sve promjene na tom planu se direktno odražavaju na ovu proizvodnju. Potrebno je omogu�iti zainteresovanim farmerima da se specijaliziraju za ovu proizvodnju i na taj na�in postanu krupni proizvo�a�i, koji �e zbog toga imati bolje poslovne rezultate, racionalnije korištenje sredstava i ve�e produktivnosti od ovakvih malih farmi koje su bile predmet istraživanja. Tov svinja Ova proizvodnja je nešto više zastupljena u FBiH od uzgoja priplodnih krma�a iako ni ona nije u onoj mjeri sa kojom bi se bar izbliza zadovoljile potrebe. Osnovni razlog za to je, što se tovni materijal uglavnom nabavlja iz susjednih zemlja (Hrvatske i Srbije) po to poskupljuje proizvodnju i što nije više zastupljena proizvodnja kukuruza u FBiH. Zbog navedenih razloga kod uzgoja krma�a, i ova proizvodnja je uzeta iz PK za dobivanje pokazatelja o ekonomici proizvodnje. Više detalja o poslovnom uspjehu ostvarenom kod tova svinja je dano u narednoj tabeli.

Tabela 12/41. Tov svinja za 3 godine

Prosjek farme Po tovljeniku Pokazatelj tova u PK

2007. 2008. 2010. 2007. 2008. 2010. Broj svinja na farmi 315 208,5 174,5 1 1 1 Ulazna težina ž. m. kg 25 27,3 25 25 27,3 25 Dužina tova dana 107 108 90 107 108 90 Težina, živa mjera kg Ukupno 35.650 24.770 20.815 113 119 119 Po grlu 113 119 119 113 119 119 Prihodi KM 111.197 105.711 69.313 353 507 397 Utovljene svinje 93.872 87.988 57.098 298 422 327 Podsticaji FBiH za junicu 11.025 11.468 9.598 35 55 55 Podsticaji kantona 6.300 6.255 2.618 20 30 15 Troškovi KM 102.639 74.463 52.130 326 357 299 Direktni troškovi 102.339 74.038 51.780 325 355 297 1. Prasad za tov 27.563 25.596 17.450 88 123 100 2. Hrana 59.976 34.452 24.660 190 165 141 3. Veterinarske usluge i lijek. 1.575 1.511 1.447 5 7 8 4. Ljudski rad 5.205 2.170 2.160 17 10 12 5. Mehani�ki rad 2.700 8.999 3.900 9 43 22 6. Amort.objekata i opreme 2.520 1.050 750 8 5 4 7. Troškovi finansiranja 2.800 260 1.414 9 1 8 Indirektni troškovi 300 425 350 1 2 2 Dohodak Na farmi bez podsticaja -8.767 13.525 4.968 - - - Na farmi sa podsticajima 8.558 31.248 17.183 - - - Po grlu bez podsticaja -28 65 28 -28 65 28 Po grlu sa podsticajima 27 150 98 27 150 98 Cijena koštanja kg ž. m. 2,88 3,01 2,50 2,88 3,01 2,50 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 0,91 1,17 1,10 0,91 1,17 1,10 Sa podsticajima 1,08 1,41 1,33 1,08 1,41 1,33 Rentabilnost proizvodnje 7,70 29,56 24,79 7,70 29,56 24,79 Rentabilnost sredstava 8,34 41,43 32,96 8,34 41,43 32,96

229

Prosje�na veli�ina farme tova svinja se kretala od 174,5 grla u 2010 do 315 u 207. godine, što zna�i da su to robni proizvo�a�i. Tovni materijal je imao ulaznu težinu od 25 do 27,3 kg, a utovljena grla težinu od 90 do 108 kg, te su ispunili uslove za realizaciju sredstava podrške. Ostvareni prihodi su neznatno nadmašili troškove proizvodnje i zbog toga ostvarena prosje�na dobit od oko 30KM po grlu. Ukupna dobit po grlu je po godinama uve�ana za iznos podrške, koji je bio razli�it u posmatranom periodu. Ostvareni rezultati su u trogodišnjem periodu stagnirali. Ova proizvodnja je ekonomski održiva ali nije dovoljno dohodovna na ovakvim farmama. Odre�ene rezerve postoje unutar farmi za postizanje boljih rezultata, ali to ne zna�i da ne zaslužuju i još bolju potporu. Peradarstvo Iz peradarske proizvodnje istraživanjem je obuhva�eno: tov pili�a, proizvodnja konzumnih jaja, uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki roditelja teških i lakih linija. Tov pili�a Istraživana su ura�ena na dvije farme za tov pili�a u 2008. i 2010. godini, �iji je kapacitet skoro 10.000 kljunova. Detaljni podaci o godišnjoj proizvodnji sa šest cikluca su dat u narednoj tabeli.

Tabela 12/42. Tov pili�a u FBiH za 2008. i 2010. godinu

(tovni ciklus)

Iznos po farmi Udio u % Elementi 2008. 2010. 2008. 2010.

Obim proizvodnje Utovljeni pili�i kom. 9.500 9.800 Težina pileta kg 1,95 2,0 Pile�e meso kg 18.528 19.600 Prihodi KM 41.254 49.490 100,0 100,0 Pile�e meso 39.829 49.000 96,6 99,0 Podrška FBiH 1.425 0 3,4 0,0 Poticaj Županije 0 490 0,0 1,0 Troškovi KM 38.175 45.264 100,0 100,0 Jednodnevno pile 8.000 8.820 21,0 19,5 Troškovi uginu�a i kalo 800 1.225 2,1 2,7 Prostirka (piljevina, pozder ili slama) 300 405 0,8 0,9 Svega hrana 26.325 28.224 69,0 62,4 Zaštita 200 0,5 0,0 Redovno cijepljenje (kuga+gamboro) 1.960 0,0 4,3 Vitaminiziranje i lije�enje 300 0,0 0,7 Dezinfekcija objekta 0 0,0 0,0 Ljudski rad 500 2.160 1,3 4,8 Energija (struja, ugalj, gorivo) 1.000 1.200 2,6 2,7 Pasoši 300 350 0,8 0,8 Teku�a održavanja objekata i opreme 300 320 0,8 0,7 Amortizacija objekata 250 300 0,7 0,7 Ostalo 200 0 0,5 0,0 Dohodak bez podrške Po proizvodnom ciklusu 1.654 3.736 Godšnje (6 ciklusa) 9.924 22.416 Dohodak sa podrškom Po proizvodnom ciklusu 3.079 4.226 Godšnje (6 ciklusa) 18.474 25.356

230

Cijena koštanja po kg 2,05 2,31 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podrške 1,04 1,08 Sa podrškom 1,08 1,09 Rentabilnost proizvodnje 7,46 8,54 Rentabilnost troškova 8,07 9,34

Godišnji podaci pokarzuju da su prihodi bili ve�i od troškova za 18.474 KM u 2008. godini, a dvije godine dana kasnije 25.358 KM. Ova razlika je, djemi�no zbog ve�eg broja piladi u tovu od 300 kljunova, a ve�im dijelom zbog cije koncentrata kao glavne stavke troškova tova piladi. Ekonomi�no po godinama je skoro jednaka, jer su smanjene podrške za tu proizvodnju.

Proizvodnja konzumnih jaja Podaci o proizvodnji konzumnih jaja u dvije godine su pokazali sljede�e; a) ista farma i sa istom iskorištenosti kapaciteta je iskazala bolje poslovne rezultate u 2008. godini nego dvije godine kasnije, b) cijena proizvoda se smanjila i cijena koštanja, b) ekonomi�nose smanjila sa 1,12 na 1,06 i td.

Tabela 12/43. Proizvodnja konzumnih jaja u FBiH

(2008-2010)

Iznos po farmi Udio u % Elementi

2008. 2010. Prosjek 2008. 2010. Prosj.

Farma A B A+B A B A+B

Obim proizvodnje

Koke nesilice kom. 7.500 7.500 120.000 63.750 Proizvodnja po koki kom. 300 300 300 300 Konzumna jaja kom. 2.250.000 2.250.000 36.000.000 19.125.000 Izlu�ene koke kom. 7.050 7.000 108.000 57.500

Prihodi KM 393.075 346.250 5.535.000 2.940.625 100 100 100 100 Konzumna jaja 382.500 337.500 5.400.000 2.868.750 97,3 97,5 97,6 97,6 Izlu�ene koke 10.575 8.750 135.000 71.875 2,7 2,5 2,4 2,5

Troškovi KM 350.935 327.910 4.694.300 2.511.105 100,0 100 100 100 18-o tjedna pilenka 71250 63.000 972.000 517.500 20,3 19,2 20,7 20,0 Hrana 226.800 210.600 3.000.000 1.605.300 64,6 64,2 63,9 64,1 Zaštita (vitamin., lije�e. i dr.) 300 450 7.500 3.975 0,1 0,1 0,2 0,2 Ljudski rad svega 15.200 15.200 195.500 105.350 4,3 4,6 4,2 4,4 Priprema, hranj., njega i dr. 11.680 11.680 186.880 99.280 3,3 3,6 4,0 3,8 Useljaj pilenki 160 160 2.560 1.360 0,0 0,0 0,1 0,1 Iseljaj izlu�enih koki 160 160 2.560 1.360 0,0 0,0 0,1 0,1 Odvozi jaja na tržiše 3.200 3.200 3.500 3.350 0,9 1,0 0,1 0,6 Utrošak goriva za odvoz 5.160 2.160 3.500 2.830 1,5 0,7 0,1 0,4 Amortizacija auta za odvoz 6.000 3.000 35.200 19.100 1,7 0,9 0,7 0,8 Elektri�na energija 21.876 6.000 30.600 18.300 6,2 1,8 0,7 1,3 Kutije za jaja 11.250 11.875 189.000 100.438 3,2 3,6 4,0 3,8 Kartoni za jaja 9.000 10.500 168.000 89.250 2,6 3,2 3,6 3,4 Trake za ljepljenje kutija 1.563 1.563 25.000 13.282 0,4 0,5 0,5 0,5 Kontrolni listi�i 63 62,5 1.000 531 0,0 0,0 0,0 0,0 Kvarovi (pucanje traka) 2.000 2.000 10.000 6.000 0,6 0,6 0,2 0,4 Amortizacija objekata i opre. 700 600 40.000 20.300 0,2 0,2 0,9 0,6 Investicione opravke objekta 1.300 500 10.000 5.250 0,4 0,2 0,2 0,2 Ostalo 350 400 7.000 3.700 0,1 0,1 0,1 0,1

231

Dohodak 42.140 18.340 840.700 429.520 Cijena koštanja jajeta 0,156 0,146 0,130 0,138

Ekonomi�nost proizvodnje 1,12 1,06 1,18 1,12

Rentabilnost proizvodnje 10,72 5,3 17,91 11,61

Rentabilnost 12,01 5,59 15,19 10,39

Rezultati istraživanja su pokazali da se ekonomski položaj ovih proizvo�a�a pogoršao izme�u posmatranih godina. No, i pored toga, ova proizvodnja je dohodovna, ekonomski održiva i ne ostvaruje grani�nu vrijednost poslovanja.

Uzgoj 18-to semi�nih pilenki Pra�ena je ekonomika proizvodnja pilenki od roditelja teških i lakih linija. Detaljni podaci su dati po linijama u narednim tabelama.

Tabela 12/44. Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki za dvije godine (TL)

Iznos KM U %

Elementi 2008. 2010. 2008. 2010.

Obim proizvodnje Uzgoj 18-to tjednih pilenki 10.000 10.000

Prihodi KM 99.000 104.000 100,0 100,0 Odgojene pilenke 95.000 100.000 96,0 96,2 Poticaj FBiH 4.000 4.000 4,0 3,8

Troškovi KM 82.985 89.447 100,0 100,0 Jednodnevno pile 13.000 13.500 15,7 15,1 Troškovi uginu�a i škart 2.000 1.800 2,4 2,0 Prostirka 360 400 0,4 0,4 Hrana: 47.775 49.298 57,6 55,1 1-8 sedmica starosti 13.230 13.936 15,9 15,6 9-17 sedmica starosti 30.608 31.424 36,9 35,1 do 18 sedmica starosti 3.938 3.938 4,8 4,4 Zaštita: 5.000 10.000 6,0 11,2 Redovno cijepljenje 2.500 5.000 3,0 5,6 Vitaminiziranje i lije�enje 2.500 5.000 3,0 5,6 Ljudski rad : 11.000 11.000 13,3 12,3 Njega 10.000 10.000 12,1 11,2 Utovari i istovari 1.000 1.000 1,2 1,1 Energija 1.500 1.100 1,8 1,2 Amortizacija objekata 700 350 0,8 0,4 Investicione opravke objekata i opreme 1.300 2.000 1,6 2,2 Ostalo 350 0 0,4 0,0

Dohodak Bez podsticaja 12.015 10.553 Sa podsticajima 16.015 14.553

Cijena koštanja po kg 8,30 8,94 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,14 1,12 Sa podsticajima 1,19 1,16 Rentabilnost proizvodnje 16,18 13,99 Rentabilnost troškova 19,30 16,27

232


Iznos KM U % Elementi

2008. 2010. 2008. 2010. Obim proizvodnje Uzgoj 18-tjednih pilenki kom. 5.000 5.000 Prihodi KM 127.000 132.000 100,0 100,0 Odgojene pilenke 125.000 130.000 98,4 98,5 Poticaj FBiH 2.000 2.000 1,6 1,5 Troškovi KM 119.575 119.555 100,0 100,0 Jednodnevno pile 52.650 52.650 44,0 44,0 Jednodnevno pile 5.850 5.850 4,9 4,9 Troškovi uginu�a 1.800 1.680 1,5 1,4 Prostirka (piljevina, pozder ili slama) 500 500 0,4 0,4 Hrana: (RP1, RP2, RP3) 29.750 29.750 24,9 24,9 Zaštita: 5.500 5.500 4,6 4,6 Redovno cijepljenje (preventiva i imunizacija) 5.000 5.000 4,2 4,2 Vitaminiziranje i lije�enje 500 500 0,4 0,4 Ljudski rad (kooperacija): 17.675 18.475 14,8 15,5 Utovari i istovari, i dr. 7.275 7.275 6,1 6,1 Prevo�enje pil. u objekat za proiz.raspl. jaja 200 200 0,2 0,2 Patronaža, redovni obilasci, pra�enje 10.200 11.000 8,5 9,2 Energija 1.800 1.000 1,5 0,8 Amortizacija objekata 300 300 0,3 0,3 Kamate na uložena sredstva 3.600 3.600 3,0 3,0 Ostalo 150 250 0,1 0,2 Dohodak Bez podsticaja 5.425 10.445 Sa podsticajima 7.425 12.445 Cijena koštanja po kg 23,92 23,91 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,05 1,09 Sa podsticajima 1,06 1,10 Rentabilnost proizvodnje 5,85 9,43 Rentabilnost troškova 6,21 10,41

Kona�ni rezultati iz prethodne dvije tabele pokazuju da su prihodi ve�i od troškova proizvodnje, da je ekonomi�nija proizvodnja pilenki roditelja teških od lakih linija, te da se uslovi privre�ivanje u poematranom vremenu nisu zna�ajnije promijenili.

233

13. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE U NAREDNOM PERIODU 13.1. Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja koja ni nakon 15 godina mira nije uspostavila jedinstvenu poljoprivrednu politiku, nego se ona provodi na nivoima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, dva entiteta i Distrikta Br�ko, kao tre�e administrativno upravlja�ke cjeline. Dio nadležnosti, kako �e biti obrazloženo, iz domena vo�enja državne politike u ovoj oblasti, ima i provodi poseban sektor koji je uspostavljen u okviru Ministarstva vanjske politike i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. 13.2. Agrarna politika na nivou Bosne i Hercegovine Kao država nastala u okolnostima Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je u mnogim segmentima svoga ure�enja postala specifi�na i kao takva predstavlja unikatan model državnog ure�enja u savremenom svijetu. Ne žele�i ulaziti u sve detalje i specifi�nost pojedinih rješenja državnog ure�enja zemlje koja su izvan konteksta ovoga rada,

� naglasit �e se samo oni dijelovi koji direktno uti�u na oblast kojom se on bavi, a to je vezanost za finansiranje sistema kreiranja i vo�enja poljoprivredne politike.

13.2.1. Ustav Bosne i Hercegovine i definisanje nadležnosti vo�enja poljoprivredne politike U okviru Ustava Bosne i Hercegovine, u �lanku III definirane su nadležnosti i odnosi izme�u institucija zemlje i entiteta. U dijelu 1. definirane su nadležnosti institucija države me�u kojima se isti�u vanjskotrgovinska i carinska politika. Kako ove dvije politike direktno ili indirektno uti�u na ambijent u oblasti poljoprivrede i prera�iva�ke industrije, može ih se uslovno nazvati polugama poljoprivredne politike na državnom nivou. Uspostava Sektora zaduženog za poslove poljoprivrede i ruralnog razvoja u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, pokazuje da navedene dvije politike imaju direktnu vezu sa provo�enjem pojedinih mjera poljoprivredne politike na državnom nivou. Vanjskotrgovinska i carinska politika uglavnom su usko vezane za me�unarodne sporazume kojima je pristupila i Bosna i Hercegovina, ali je �injenica da se one nalaze na državnom nivou i imaju snažan uticaj na ukupan ambijent u oblasti poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.

� Zbog toga bi ove politike trebale biti posmatrane i kao dio mjera politike u poljoprivredi i ruralnom razvoju, te biti uskla�ene i �initi jednu cjelinu sa ostalim mjerama poljoprivredne politike.

U �lanu III dio 2. propisane su nadležnosti entiteta, ali u okviru njih nije spomenuta nadležnost nad poljoprivrednom ili nekim drugim oblastima. Nadležnost entiteta nad provo�enjem poljoprivredne politike proizlazi iz dijela 3. ta�ke a/ gdje je re�eno da „Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim ustavom izri�ito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima.“

234

Postoji mogu�nost da se i bez izmjene Ustava odre�ene nadležnosti pa i vo�enje nekih dijelova poljoprivredne politike sa entiteta prenesu u ingerencije Bosne i Hercegovine. To je regulisano u dijelu 5. �lana III kroz mogu�nost preuzimanja dodatnih nadležnosti od strane Bosne i Hercegovine, i to u onim stvarima u kojim se o tome postigne saglasnost entiteta. Za vršenje povjerenih nadležnosti, predvi�ena je mogu�nost uspostavljanja dodatnih institucija. 13.2.2. Zakon o poljoprivredi prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine i okvir koji on pruža za vo�enje poljoprivredne i politike ruralnog razvoja Pored uspostave Sektora za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, ovaj zakon definiše i okvir za mjere politike u poljoprivredi i ruralnom razvoju, te ih razvrstava u sljede�e dvije skupine:

� mjere politike za podršku poljoprivrednih tržišta i � mjere politike ruralnog razvoja.

13.2.2.1. Mjere politike za podršku poljoprivrednih tržišta Ove mjere se, shodno navedenom zakonu, razvrstavaju u tri osnovne skupine:

a. mjere za poboljšavanje kvaliteta, b. mjere izravne potpore poljoprivrednim gazdinstvima i c. mjere vanjske trgovine.

Mjere za poboljšavanje kvaliteta uklju�uju proizvode za koje Bosna i Hercegovina ima konkurentsku prednost u podru�jima njihove proizvodnje, prerade i trgovine. Vrlo je delikatno odgovoriti na pitanje koji su to proizvodi jer naro�ito su podru�ja prerade i trgovine u kojima postoji eventualna prednost podložna brzoj promjeni, što bi moglo izazvati pogrešno usmjeravanje sredstava i aktivnosti. U ovom dijelu posmatra se samo dio jedne puno ve�e cjeline koju, pored kvaliteta proizvoda, mora �initi strukturna transformacija sektora ne samo u pravcu pove�anja konkurentnosti nego i u pravcu zadovoljavanja me�unarodnih zdravstvenih standarda i sigurnosti hrane. Mjere direktne podrške poljoprivrednim gazdinstvima uklju�uju pla�anja po hektaru i grlu i upitno je koliko zadovoljavaju formulaciju da one uti�u na uve�anje poljoprivrednih gospodarstava i njihovu konkurentnost, jer se ve�i efekti u ovom pravcu ostvaruju nekim drugim mjerama spomenutim u onima koje se odnose na ruralni razvoj. Mjere vanjske trgovine provode se shodno me�unarodnim trgovinskim sporazumima, a u ingerenciji su Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Ovo je dokaz da se dio mjera poljoprivredne politike ipak provodi na državnom nivou, premda se u nekim politi�kim krugovima spori ustavni osnov za to. 13.2.2.2. Mjere politike ruralnog razvoja Shodno Zakonu, mjere politike ruralnog razvoja razvrstavaju se tako�er u sljede�e tri skupine:

235

� mjere za porast konkurentnosti, � mjere za zaštitu ruralnog okoliša, � mjere za raznolikost djelatnosti u ruralnim podru�jima i � mjere za poboljšanje života u ruralnim podru�jima.

Mjere za porast konkurentnosti uklju�uju investiranje, podršku obrazovanju, ranom penzionisanju, mladim poljoprivrednicima, razvoju ruralne infrastrukture i druge mjere usmjerene na pove�anje konkurentnosti. Mjere za zaštitu ruralnog okoliša obuhvataju pomo� manje povoljnim podru�jima, agroekološkim programima kroz organsku i integralnu proizvodnju te podrške za dobrobit životinja. Mjere za raznolikost djelatnosti u ruralnim podru�jima i mjere za poboljšanje života u ruralnim podru�jima uklju�uju podršku dopunskim djelatnostima i nepoljoprivrednim uslugama, kao i o�uvanju prirodnog i kulturnog naslije�a tih prostora.

� Sve navedene mjere predstavljaju zapravo preuzimanje tih, osi mjera ruralnog razvoja iz CAP-a i dobra su podloga za uskla�ivanje mjera ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini.

13.2.3. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je op�i sporazum koji sveobuhvatno reguliše saradnju izme�u zemalja Europske unije i Bosne i Hercegovine i to na brojnim podru�jima.49 13.2.3.1. Trgovina industrijskim i poljoprivrednim proizvodima Vrlo važan dio koji reguliše odnose ugovornih strana nalazi se u Glavi IV ovog sporazuma, a odnosi se na slobodno kretanje robe gdje je u �lanku 18. predvi�eno da Zajednica i Bosna i Hercegovina

� u toku razdoblja od najviše 5 godina od dana njegovog stupanja na snagu, uspostaviti podru�je slobodne trgovine.

U okviru Poglavlja I u �lanovima 20. i 21., ugovorne strane ukidaju carine na uvoz industrijskih proizvoda porijetlom i iz Bosne i Hercegovine i iz Zajednice, s izuzetkom industrijskih proizvoda iz Dodatka I50 navedenog Sporazuma,

� na koje �e se carina postupno snižavati i ukidati kako bi industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini dobila dodatno vrijeme u kojemu se treba prilagoditi o�ekivanom pove�anju konkurencije.

Sva koli�inska ograni�enja u trgovini industrijskim proizvodima izme�u dviju strana ukidaju se danom stupanja na snagu navedenog Sporazuma.

49 Originalan naziv sporazuma je „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju izme�u Europskih Zajednica i njihovih država �lanica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane“. 50 Dodatak I – Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za industrijske proizvode Zajednice.

236

Tako�er se �lanom 22 ovog Sporazuma ukidaju sve izvozne carine i koli�inska ograni�enja, što dodatno liberalizira me�usobnu razmjenu. U Poglavlju II ure�uju se oblasti Poljoprivrede i ribarstva te se u �lanu 26. odre�uje da se danom stupanja na snagu Sporazuma

� ukidaju sva koli�inska ograni�enja i mjere s jednakim u�inkom na uvoz poljoprivrednih i ribljih proizvoda izme�u strana.

�lanom 27. Zajednica ukida carine i obaveze s jednakim u�inkom na uvoz poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercegovine, osim proizvoda 0102, 1701, 1702 i 2204 kombinirane nomenklature. Za proizvode iz poglavlja 7. i 8. Kombinovane nomenklature ukinu�e carina odnosi se samo na ad valorem, dio carine dok se specifi�ne carine zadržavaju. U Dodatku II51 definišu se uslovi uvoza u Zajednicu proizvoda od junetine porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a u Dodatku III52 utvr�uje se smanjenje carina na poljoprivredne proizvode porijeklom iz Zajednice, a koji se izvoze na podru�je Bosne i Hercegovine. �lanom 28. Sporazuma, Zajednica ukida sve carine na ribe i riblje proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine, s izuzetkom onih koji su definisani u Dodatku IV53, a Bosna i Hercegovina ukida sve carine na ribu i riblje proizvode porijeklom iz Zajednice, sa izuzetkom onih koji su definisani u Dodatku V54. Pored ve� postignutog stepena liberalizacije me�usobne razmjene, u �lanu 29. je, imaju�i u vidu obim i naro�itu osjetljivost u trgovini poljoprivrednim i ribljim proizvodima, predvi�eno da se nakon trogodišnjeg razdoblja primjene Sporazuma

� istraži mogu�nost za odobravanje daljnjih uzajamnih ustupaka radi postizanja još ve�eg stepena liberalizacije me�usobne razmjene na ovom podru�ju.

13.2.3.2. Zaštita tržišta poljoprivrednih i ribljih proizvoda od posljedica djelovanja Sporazuma Poznato je da je tržište poljoprivrednih i ribljih proizvoda naro�ito osjetljivo te može vrlo brzo i burno reagovati na nastale promjene u ponudi i potražnji. Zbog toga se u �lanu 30. Sporazuma, uvažavaju�i navedene specifi�nosti poljoprivrednih i ribljih proizvoda,

� predvi�a mehanizam zaštite u slu�aju pojave ozbiljnog poreme�aja tržišta ili doma�ih regulatornih mehanizama.

U tom slu�aju predvi�a se zapo�injanje konsultacija radi pronalaženja odgovaraju�eg rješenja, te mogu�nost da do pronalaženja tih rješenja pogo�ena strana može preduzeti mjere koje bude smatrala potrebnim.

51 Dodatak II – Definicija proizvoda od junetine. 52 Dodatak III – Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za primarne poljoprivredne proizvode porijeklom iz Zajednice. 53 Dodatak IV – Carine koje se primjenjuju na robe porijetlom iz Bosne i Hercegovine pri uvozu u Zajednicu. 54 Dodatak V – Carine koje se primjenjuju na robu porijetlom iz Zajednice pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu.

237

13.2.3.2.1. Postupanje u slu�aju dampinga i subvencija �lanom 38. ure�uje se postupanje u slu�aju pojave dampinga i subvencija koje podliježu kompenzacijskim mjerama, tako da strana koja je uo�ila navedene pojave može preduzeti odgovaraju�e mjere u skladu sa Sporazumom WTO o provedbi �lanka VI GATT-a 1994. ili u skladu sa Sporazumom WTO o subvencijama i kompenzacijskim mjerama kao i odgovaraju�im doma�im zakonodavstvom. 13.2.3.2.2. Op�a zaštitna klauzula �lanom 39. odre�uju se primjenjivanje op�ih mjera zaštite doma�eg tržišta. Generalno se zaštitne mjere provode shodno s �lanom XIX GATT-a 1994. i Sporazuma WTO o zaštitnim mjerama, ali se propisuju i specifi�ne situacije koje mogu nastati nesrazmjernim pove�anjem uvoza.

Dakle, ukoliko se neki proizvod jedne strane uvozi na teritorij druge strane u toliko pove�anim koli�inama i pod takvim uslovima da to uzrokuje ili bi moglo prouzrokovati ozbiljnu štetu doma�oj industriji, odnosno ozbiljne poreme�aje u bilo kojem privrednom sektoru ili teško�e koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoršanje privrednih prilika u nekoj regiji strane uvoznice,

� onda ta strana može pod odre�enim uslovima u�initi odgovaraju�e bilateralne zaštitne mjere.

Zaštitne mjere trebaju se sastojati od obustave pove�anja ili smanjenje margina preferencija predvi�enih Sporazumom za odnosni proizvod do maksimalnog ograni�enja koje odgovara osnovnoj carini koja je važila prije po�etka primjene Sporazuma. Za ove mjere moraju biti propisane dinamike primjene koja vodi njihovom ukidanju, s tim da se ona ne�e provoditi duže od dvije godine. Samo u krajnje izuzetnim okolnostima, mjere mogu biti produžene za dodatno razdoblje od najviše dvije godine. Na proizvode koji su bili u režimu bilateralne zaštite, više se ne mogu primjenjivati takve mjere u razdoblju od najmanje �etiri godine od isteka mjere. Da bi se ubrzalo rješavanje nastalih poreme�aja, Vije�e za stabilizaciju i pridruživanje je ovlašteno za razmatranje nastalih teško�a, te može donijeti bilo koju odluku potrebnu za njihovo otklanjanje. Tek ako Vije�e za stabilizaciju i pridruživanje ne donese odluku kojom se otklanjaju teško�e ili se ne postigne neko drugo zadovoljavaju�e rješenje u roku od 30 dana od dana upu�ivanja predmeta Vije�u, strana uvoznica može usvojiti odgovaraju�e mjere radi rješavanja nastalog problema. U slu�aju kada izuzetne i kriti�ne okolnosti onemogu�avaju obavještavanje i razmatranje, ugrožena strana može smjesta primjenjivati privremene mjere koje su potrebne za rješavanje te situacije, ali je dužna o tome izvijestiti drugu stranu i Vije�e za stabilizaciju i pridruživanje. �ak i u slu�aju pokretanja administrativnog postupka vezanog za pribavljanje informacija o kretanju trgovinskih tokova, strana koja ih preduzima dužna je o tome obavijestiti drugu stranu.

238

13.2.3.3. Politika saradnje U Glavi VIII Sporazuma, propisuju se politike saradnje u razli�itim oblastima. U okviru �lana 95., definiše se politika saradnje u poljoprivredi i poljoprivredno-industrijskom sektoru na na�in da se ona usredoto�uje prioritetno na preuzimanje pravne ste�evine Zajednice (aquis) iz oblasti poljoprivrede, veterinarstva i fitosanitarne zaštite.

� Posebno se naglašava saradnja u modernizaciji i restrukturiranju poljoprivrede i poljoprivredno-industrijskog sektora u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja higijenskih standarda Zajednice, ali i postupno uskla�ivanje prakse Bosne i Hercegovine sa pravilima i standardima Zajednice.

�lan 96. reguliše saradnju u oblasti ribarstva gdje se naglasak stavlja na preuzimanje pravne ste�evine Zajednice (aquis) u ovom podru�ju, te poštivanje pravila o upravljanju i o�uvanju ribljih resursa. 13.2.4. Sporazum o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) Sporazum o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) sa�injen je 6. aprila 2006. godine u Bukureštu, a stupio je na snagu 01. maja 2007. godine. Cilj Sporazuma je da na osnovu relevantnih pravila i procedura WTO-a uspostava podru�ja slobodne trgovine izme�u zemalja �lanica i to najkasnije do 31. decembra 2010. godine. U poglavlju I koje se odnosi na op�e obaveze, koje tretira trgovinu svim robama, definisane su polazne carine te ukidanje koli�inskih ograni�enja i izvoznih carina. Na uvozne carine uvodi se tzv. Klauzula mirovanja, odnosno obaveza neuvo�enja novih uvoznih carina ili taksi jednakog efekta u trgovini izme�u strana te se ukidaju carinske takse. U poglavlju II, reguliše se trgovina industrijskim proizvodima s obzirom na obim i ukidanje uvoznih carina.55 Poglavlje III odnosi se na poljoprivredne proizvode, gdje se u �lanu 9 odre�uje obim poljoprivrednih proizvoda obuhva�enih Sporazumom.56 Uvozne carine snižavaju se ili ukidaju u skladu sa rasporedima u Aneksu 3 Sporazuma, odnosno primjenjuju se carine Najpovlaštenije nacije ako su one niže od preferencijalnih carina iz navedenog Aneksa. Ostavljena je i mogu�nost da se unutar Zajedni�kog odbora daju i druge dodatne koncesije do 01. svibnja/maja 2007. godine. U �lanku 11. definiraju se koncesije i poljoprivredne politike na na�in da odredbe ovog poglavlja ne�e ograni�avati provo�enje odgovaraju�ih poljoprivrednih politika Strana. Svaka od Strana dužna je odmah informisati Zajedni�ki odbor o promjenama u poljoprivrednim politikama koje provodi ili mjerama koje primjenjuje, a koje mogu uticati na uslove trgovine poljoprivrednim proizvodima.

� Po toj osnovi, na zahtjev jedne Strane mogu se održati hitne konsultacije kako bi se ispitala situacija.

55 Poglavlja 25 do 97 Carinske nomenklature sa izuzetkom proizvoda navedenih u Aneksu 2 Sporazuma. 56 Poglavlja od 1 do 24 Carinske nomenklature i proizvodi navedeni u Aneksu 1 Sporazuma.

239

�lan 22. iz Poglavlja V reguliše anti-damping mjere na na�in da se primjenjuju mjere shodno �lanu VI GATT-a, a �lan 23. govori o op�im mjerama zaštite shodno �lanu XIX GATT-a. Unato� navedenom, u slu�aju prouzrokovanja ili postojanja prijetnje za prouzrokovanjem ozbiljne štete doma�im proizvo�a�ima sli�nih ili direktno konkurentnih proizvoda ili ozbiljnih poreme�aja u bilo kojem sektoru privrede koji bi mogli dovesti do ozbiljnog pogoršanja ekonomske situacije Strane uvoznice,

� mogu�e je preduzeti bilateralne mjere zaštite shodno procedurama iz �lana 24 ovog Sporazuma.

�lan 23 bis izuzima sve odredbe ovog Sporazuma, s obzirom na posebnu osjetljivost poljoprivrednog tržišta. U slu�ajevima kada uvoz proizvoda iz jedne Strane koji su predmet koncesija odobrenih u okviru Aneksa 3 prouzrokuje ozbiljan poreme�aj tržišta ili doma�ih regulatornih mehanizama u drugoj Strani,

� odmah se stupa u konsultacije s ciljem pronalaženja odgovaraju�eg rješenja. U o�ekivanju takvog rješenja, odnosna Strana može preduzet odgovaraju�e mjere koje smatra potrebnim. �lan 24 opisuje uslove i procedure za poduzimanje mjera iz �lanka 20, 21 i 23, s tim da oni preciziraju da svaka vrsta bilateralnih zaštitnih mjera mora imati jasne elemente koji vode njihovom ukidanju i da ne�e biti provo�ene u razdoblju dužem od jedne godine. Iste mjere mogu biti obnovljene najviše dva puta, a niti jedna mjere ne�e se primjenjivati na uvoz proizvoda koji je prethodno bio predmetom takve mjere u razdoblju od dvije godine od isteka iste mjere. Dakle, provo�enje bilo kakvog oblika zaštitnih mjera strogo je regulirano ovim Sporazumom tako da je ograni�avanje slobodne trgovine i dodijeljenih preferencija mogu�e samo u izuzetnim uslovima kada doista postoji evidentno narušavanje tržišta, odnosno nanošenja štete odre�enoj Strani. Za provo�enje zaštitnih mjera potrebno je osigurati adekvatnu institucionalnu infrastrukturu koja mora biti osposobljena za sietemsko pra�enje situacije na tržištu i dinamiku razmjene po proizvodima kako bi pravovremeno uo�ila opasnost od poreme�aja i aktivirala mehanizme zaštite. 13.2.5. Pokušaji zaštite doma�e proizvodnje U razdoblju nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, nastao je vakum u okviru nadležnosti zbog nepostojanja pravne regulative i potrebnog vremena za uspostavu pune funkcije institucija na državnom nivou. Zbog toga nije postojao sistem i konzistentan pristup vo�enju vanjskotrgovinske politike, pa time ni politike zaštite doma�eg tržišta.

� To je rezultiralo stvaranjem nepovoljnog ambijenta za ve�inu proizvodnji, ali je poljoprivreda zbog svojih ve� poznatih specifi�nosti, bila najteže pogo�ena.

Kada su uo�eni konkretni problemi, te pod pritiskom razli�itih privrednih subjekata, ali i nevladinih udruženja iz oblasti poljoprivrede,

� preduzete su odre�ene aktivnosti �iji je cilj bio uvesti odre�eni oblik zaštite doma�eg tržišta.

240

13.2.5.1. Odluka o mjerama zaštite doma�e proizvodnje od prekomjernog uvoza Još prije nego su potpisani važni me�unarodni sporazumi kojima se ure�uje vanjskotrgovinski režim sa najvažnijim trgovinskim partnerima, donesen je akt kojim se definišu mjere zaštite doma�e proizvodnje.

� To je Odluka o mjerama zaštite doma�e proizvodnje od prekomjernog uvoza („Službeni glasnik BiH“ broj 30/02).

Cilj Odluke je bio utvrditi uslove i postupke za uvo�enje zaštitnih mjera od prekomjernog uvoza na carinsko podru�je Bosne i Hercegovine. Ukoliko se roba uvozi u toliko pove�anim koli�inama u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na doma�u proizvodnju da nanosi ili prijeti opasnost od nanošenja ozbiljne štete doma�oj proizvodnji, uvode se mjere zaštite �iji je cilj otklanjanje štete ili nastalih poreme�aja. Zaštitne mjere od prekomjernog uvoza su:

a. pove�anje carine za odre�enu robu ili b. koli�inska ograni�enja uvoza odre�ene robe (kontingent).

Nakon potpisivanja CEFTA sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, upitna je svrha postojanja ove odluke, jer je zaštita doma�eg tržišta postala sastavni dio tih sporazuma. 13.2.5.2. Mjere poljoprivredne politike predložene od strane MVTEO BiH Krajem 2009. godine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa javno je prezentiralo dokument pod nazivom

� Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji Bosne i Hercegovine.

U navedenom dokumentu predložene su brojne mjere i aktivnosti koje treba preduzeti kako bi se poboljšao ambijent i time pružila prilika doma�oj poljoprivrednoj proizvodnji da uhvati korak sa konkurencijom. Predložene aktivnosti ovdje su numerisane kao u prijedlogu dokumenta, kako bi ih bilo lakše pratiti u ovom radu.

a. Izrada bilansa potreba i stanja za glavne poljoprivredne proizvode kao što su žitarice (pšenica i kukuruz), vo�e (jabuka, breskva, lubenice, grož�e, mošt), povr�e (paradajz, kupus, krastavac, paprika, salata) i flaširane vode. Cilj ove aktivnosti je da se temeljem utvr�enih bilansi izgradi odgovaraju�a politika za poboljšavanje statusa doma�e proizvodnje.

b. Izrada bilanse potreba i stanja, uklju�uju�i i vanjskotrgovinske bilanse za osnovne proizvode animalnog porijekla kao što su, mlijeko i mlije�ni proizvodi, meso i prera�evine od mesa te med, po zemljama izvoznicama. Cilj aktivnosti je da se ne temelju dobivenih informacija izrade odgovaraju�e politike za poboljšanje uvjeta poslovanja doma�e proizvodnje.

c. Dosljedna provedba propisa i procedura kod utvr�ivanja vrijednosti uvozne robe prilikom carinjenja.

241

Cilj je da se kroz poboljšavanje komunikacije, koordinacije i izvještavanja izme�u nadležnih tijela osigura dosljedna primjena važe�ih propisa i procedura zbog osiguranja naplate carinskih i fiskalnih obaveza, pa time i zaštita doma�e proizvodnje od nelojalne konkurencije uvoznih roba.

d. Pokretanje procedure donošenja Odluke o dopunama odluke o utvr�ivanju koli�ina tarifnih kvota na Vije�u ministara. Razlog je nedovoljno jasna regulacija kvota vezanih za odre�ene vrste i kategorije mesa. Cilj aktivnosti je jasnije definisati i utvrditi carinske kvote u ovom podru�ju.

e. Pokretanje procedure za donošenje zaštitnih mjera za odre�ene poljoprivredne i sto�arske proizvode i naro�ito onih koji su predmet prekomjernog uvoza. Ovo je predvi�eno kao stalna aktivnost, a planira se provoditi kroz donošenje odgovaraju�ih odluka na Vije�u ministara.

f. Izvršenje neophodne izmjene i dopune propisa vezanih za zaštitu doma�e proizvodnje od prekomjernog uvoza. Cilj je pojednostaviti procedure i postupke dokazivanja i predlaganja mjera zaštite. Da bi ovo bilo izvršeno, potrebno je precizno propisati procedure i jasno definisati tijela koja �e da ih provode.

g. Formiranje neke vrste Odbora za uvid u podatke o prekograni�nom prometu roba. Cilj je ste�i bolji uvid nad uvozom roba, osigurati kontinuirano pra�enje vrsta i koli�ina uvezenih roba te obradu prikupljenih podataka i informisanje tijela koja bi na temelju toga djelovala.

h. Formirati komisiju u MVTEO BiH koja �e redovno analizirati primjedbe proizvo�a�a i prera�iva�a, naro�ito u vezi izvoza na podru�je zemalja CEFTA i na temelju toga izra�ivati preporuke za preduzimanje mjera s ciljem otklanjanja uo�enih problema.

i. Stavljanje u punu funkciju fitosanitarne inspekcije na osnovu Zakona o zaštiti zdravlja bilja s jasnim definiranjem zadataka, ovlasti i mjera na svim nivoima vlasti BiH (entiteta i Br�ko Distrikta). Cilj je bolja kontrola roba biljnog porijekla, shodno sa zaklju�cima radne grupe za koordinaciju infrastrukture kvaliteta.

j. Stvaranje uslova za dosljedno provo�enje nadzora veterinarske inspekcije na grani�nim prijelazima radi osiguranja zadovoljavanja propisanih zdravstvenih i higijenskih standarda. Cilj je da se kroz uvo�enje IT sistema, opremanje grani�nih veterinarskih punktova odgovaraju�om opremom za uzorkovanje i uspostavom državnog monitoringa zdravstvene ispravnosti pošiljki životinjskog porijekla, osigura nivo kontrole shodno EU standardima.

k. Osiguranje zadovoljavaju�eg zdravstvenog statusa populacije životinja u Bosni i Hercegovini, kada se radi o bolestima �ija pojava uti�e na me�unarodnu trgovinu i zabranu uvoza. Doma�a stoka ne može iza�i na me�unarodno tržište zbog toga što je doma�i sistem kontrole, nadzora i suzbijanja zaraznih bolesti nedovoljno razvijen, odnosno ne odgovara postavljenim me�unarodnim standardima.

l. Pokrenuti proceduru pregovaranja radi potpisivanja ugovora za me�usobno priznavanje liste laboratorija i certifikata o kvalitetu u okviru zemalja CEFTA. Cilj je stvoriti preduslove za pove�anje trgovinske razmjene u korist Bosne i Hercegovine.

m. Izrada strategije robnih rezervi u Bosni i Hercegovini radi pove�anja obima zaliha i unapre�enja efikasnosti u provo�enju mjera intervencija na tržištu.

242

Ovom mjerom tako�er je planirano pove�anje stepena povezivanja proizvo�a�a i prera�iva�a sa robnim rezervama, radi efikasnijeg otkupa i prodaje doma�ih proizvoda.

n. Analiziranje strukture i namjene direktnih stranih investicija plasiranih u distributivne lance te davanje odgovaraju�e preporuke nadležnim tijelima radi donošenja odgovaraju�ih odluka.

o. Harmonizacija mjera nov�ane podrške na nivou cijele zemlje, fokusiranje na komercijalna gazdinstva i razvijanje mjera podrške uskla�enih sa sistemom pla�anja u EU u saradnji sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede i odjelom a poljoprivredu BD BiH. Cilj je stvaranje jednakog ambijenta za razvoj poljoprivrede na prostoru cijele Bosne i Hercegovine i izbjegavanje neracionalnog iskorištavanja raspoloživih prirodnih resursa za poljoprivrednu proizvodnju.

p. Uspostava sistema monitoringa i evaluacije u oblasti poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, te razvoj kapaciteta za analizu mjera poljoprivredne politike. Cilj aktivnosti je uspostava efikasnog sistema nadzora i pra�enja efekata provedenih mjera u funkciji njihovog unapre�ivanja i transformacije u pravcu ve�e efektivnosti i prilago�enosti potrebama korisnika.

q. Poboljšavanje postoje�eg IT sistema koje koriste grani�ne inspekcije radi brže razmjene informacija, dokumenata i provjere pošiljki. Cilj je poboljšati nadzor nad pošiljkama uvozne robe nakon ulaska u zemlju kroz bolju razmjenu informacija izme�u grani�ne inspekcije i inspekcije u unutrašnjosti.

r. Izrada informacije o funkcionisanju softvera u Federaciji BiH u oblasti fitosanitarne zaštite kako bi se mogao nastaviti proces uvo�enja IMS-a u oba entiteta. Cilj ove aktivnosti je povezivanje grani�ne i unutarnje inspekcije kroz poboljšanje sistema razmjene informacija i izgradnje jedinstvenog sistema saradnje nadležnih inspektorata.

s. Pokretanje inicijative za dopunu Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine kojim bi Vije�e ministara dobilo ovlasti za donošenje hitnih mjera zaštite za proizvode u glavama 1.24. Carinske tarife Bosne i Hercegovine.

t. Pokretanje procedure za izmjenu Zakona o akcizama radi osloba�anja repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju od dijela dažbina. Cilj aktivnosti je sniziti cijene inputa pa time smanjiti i troškove proizvodnje, ali i osigurati pribavljanje sredstava za uvo�enje subvencija za osnovne poljoprivredne inpute.

u. Usvajanje Zakona o duhanu Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja jednakih uslova za sve proizvo�a�e, prera�iva�e i trgovinu duhanskim proizvodima u zemlji.

Op�i dojam o predloženim mjerama je da su one vrlo široko postavljene i prakti�no obuhvataju sve nivoe državne vlasti. Mjere se �esto odnose na osiguranje efikasnog provo�enja aktivnosti koje su ve� u potpunosti definisane, ali se o�ito ne provode na adekvatan na�in. Pored re�enog, postoji prili�na nedosljednost u njihovom prikazivanju, jer nije primijenjen niti jedan kriterij grupisanja pa je vrlo teško pratiti povezanost i odnose me�u predloženim mjerama.

243

Op�i dojam je da navedene mjere nisu usmjerene samo zaštiti doma�eg tržišta, nego za cilj imaju poboljšavanje cjelokupnog ambijenta u poslovanju poljoprivrede i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini. 13.3. Agrarna politika u federaciji Bosne i Hercegovine 13.3.1. Na�in kreiranja poljoprivredne politike 13.3.1.1. Priprema politika Priprema politika uvijek je složen proces u kojemu se postavljeni strategijski ciljevi nastoje detaljnije razraditi uvažavaju�i postoje�e okolnosti, ali i procijeniti kretanje doga�aja u budu�nosti kako bi se što efikasnije postigli planirani efekti. Kao polazne osnove svih promišljanja prilikom kreiranja poljoprivredne politike u Federaciji BiH, moraju se uzeti ciljevi poljoprivredne politike definirani u okviru

� Strategijskog plana za harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini (2008-2011) i

� Srednjoro�ne strategije razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine (2006-2010).

Kako su strategijski ciljevi poljoprivredne politike ranije obra�ivani, nastojat �e se usredoto�iti na konkretne aktivnosti vezane za pripremanje i donošenje te politike. U okviru Zakona o poljoprivredi („Službene novine Federacije BiH“ broj 88/07) propisano je provo�enje poljoprivredne politike prema Srednjoro�noj strategiji razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH u okviru koje moraju biti definisani kratkoro�ni i srednjoro�ni ciljevi, mjere i vremenski raspored nositeljima kao i rokovi ostvarenja postavljenih ciljeva. Na temelju �lana 5. stavak (5) Zakona o poljoprivredi, federalni ministar je zadužen za donošenje godišnjeg operativnog programa implementacije poljoprivredne strategije najkasnije do 31. 03. svake teku�e godine. U okviru Operativnog programa razra�uju se aktivnosti slijedom propisanih mjera poljoprivredne politike kojima se ostvaruju ciljevi te politike. Spomenutim zakonom propisane su i osnovne grupe mjera poljoprivredne politike, a to su:

1. mjere tržišno–cjenovne politike, 2. mjere strukturne politike, 3. mjere zemljišne politike i 4. mjere nov�anih podrški u poljoprivredi.

Zanimljivo je re�i da se u nekim zemljama mjere nov�anih potpora ne izdvajaju kao posebna grupa mjera, nego zapravo predstavljaju konglomerat mjera tržišno-cjenovne i mjera strukturne politike. Za kreiranje mjera poljoprivredne politike formalno je zadužen Sektor za poljoprivrednu politiku i me�unarodnu saradnju odnosno njegov Odjel za poljoprivrednu politiku. Vo�a tima je šef Odjela koji raspolaže malim timom od svega dva službenika koji popunjavaju pozicije viših stru�nih saradnika. Naravno da po funkciji odgovornost u procesu donošenja mjera u�estvuje i šef sektora u funkciji pomo�nika ministra.

244

Zbog vrlo ograni�enih ljudskih resursa, kreiranje mjera nije u mogu�nosti kompletne analize unutrašnjeg i vanjskog okruženja. Upravo iz ovog razloga, u toku kreiranja mjera Odjel nastoji prikupiti što više informacija iz okruženja pa su u predlaganju mjera i njihovoj razradi uklju�ena razli�ita udruženja, predstavnici kantonalnih ministarstava, poljoprivrednih zavoda i fakulteta. Ovo me�utim ne osigurava potpunu primjenu stru�nih i nau�nih saznanja. U kreiranju mjera Odjel za poljoprivrednu politiku polazi od prikupljanja i analize mjera agrarne politike u zemljama okruženja, koje imaju sli�an ambijent i sa kojima dijelimo zajedni�ka historijska i druga iskustva. Pra�enje stanja na svjetskom tržištu i kretanje svjetskih cijena drugi je važan izvor informacija koje se koriste kod definiranja mjera. Kona�no, nivo konkurentnosti doma�e proizvodnje baziran je na analizi cijene koštanja kao dodatne informacije neophodne za realno sagledavanje stanja i utvr�ivanja objektivne potrebe i potencijalnog utjecaja predloženih mjera u praksi. Zbog ve� navedenog ograni�enja Odjela, u okviru nedovoljnih ljudskih resursa i vrlo kratkog zakonskog roka za izradu Programa poticaja, vrijeme pripreme mjera svedeno je na vrlo kratko razdoblje. Može se re�i, podatak Ministarstva, da prikupljanje podataka i njihova analiza traje kroz cijelu godinu i to samo u onim razdobljima kada raspored poslova i zadataka dozvoljava izdvajanje vremena za ove aktivnosti.

� To rezultira nedovoljnom koli�inom i kvalitetom prikupljenih podataka i nepostojanjem njihove sveobuhvatne i sistemske analize, što se može odraziti na kvalitet predloženih mjera.

13.3.1.2. Proces odobravanja Na�ina donošenja mjera poljoprivredne politike ima vjerojatno onoliko, koliko ima i zemalja u kojima se one donose. Ne postoji univerzalni sistem donošenja mjera, ali je u svim tim varijacijama metodologija donošenja naj�eš�e vrlo sli�na, a što zavisi o brojnim specifi�nostima državnog ustroja, razvijenosti državnih institucija, stepena uklju�enosti u me�unarodne integracije i drugim �iniocima. Proces odobravanja mjera poljoprivredne politike u Federaciji BiH propisan je Zakonom o poljoprivredi kao krovnim zakonom i to od �lanka 7. do �lanka 28., a detaljnije se razra�uje posebnim zakonima kao što su

� Zakon o robnim rezervama, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o nov�anoj podršci u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i drugim zakonima.

13.3.1.3. Donošenje mjera tržišno–cjenovne politike 13.3.1.3.1. Propisane cijene Donošenje mjera propisanih cijena u sklopu mjera tržišno-cjenovne politike, vrši se na na�in da garantovane i minimalne-otkupne cijene propisuje Vlada Federacije BiH na osnovu usaglašenog prijedloga federalnog ministra poljoprivrede i federalnog ministra trgovine i to najkasnije do 31. 3. svake teku�e godine. Istovremeno minimalne otkupne cijene propisuje Vlada Federacije BiH, ali njihovu realizaciju trebaju preuzeti prera�iva�i koji ostvaruju podršku u okviru tržnog reda.

245

Tržni red uspostavlja Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede i uz saglasnost federalnog ministra trgovine, a sve s ciljem ure�ivanja tržišta pojedinih skupina proizvoda.

� Tržni red zapravo predstavlja neku vrstu partnerskog djelovanja Vlade i prera�iva�a s ciljem povezivanja proizvodnje i prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda. Tako npr. u okviru tržnog reda za mlijeko, Vlada u saradnji sa prera�iva�ima treba definirati koli�ine sirovog mlijeka koje �e biti otkupljene, uslove i na�in proizvodnje i otkupa, te minimalnu otkupnu cijenu, tj. najnižu cijenu po kojoj �e taj proizvod biti otkupljivan u toku razdoblja na koje se odnosi tržni red. Zauzvrat Vlada daje pogodnosti prera�iva�ima mlijeka koje su u pravilu vrjednije od traženih ustupaka.

Mjere mogu biti vrlo raznolike i to od podrške za skladištenje viškova proizvoda u fazi suficita sirovinske proizvodnje, pa preko razli�itih pogodnosti kod subvencioniranja investicija do podrške raznim marketinškim programima. Na ovaj na�in stvara se ambijent sigurnosti koji pogoduje razvoju primarne proizvodnje, s tim što na drugoj strani stvara �vrstu bazu za prera�iva�ku industriju i snaži njen položaj na tržištu. Me�utim u nas, zbog toga što ni do danas nisu doneseni tržni redovi i to ni za jednu skupinu proizvoda,

� minimalne-otkupne cijene kao mjera poljoprivredne politike nisu postizale potrebne efekte, jer ih se prera�iva�i nisu držali zbog toga, što nisu ostvarivali nikakve pogodnosti koje bi im ina�e trebali donijeti tržni redovi.

Ve� je re�eno da ove cijene tako�er donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede, i one trebaju omogu�iti zadovoljavaju�i nivo dohotka za pojedine poljoprivredno-prehrambene proizvode. Kona�no, uvozna prag-cijena je najniži nivo cijena na granici odre�enih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvoznog porijekla kojima se osigurava stabilnost na doma�em tržištu. Donošenje ovih i još nespomenutih ciljnih cijena u našim uslovima pokazalo se više simboli�nim nego stvarnim mjerama, jer nije osiguran automatizam njihove provedbe. 13.3.1.3.2. Intervencije na doma�em tržištu Mjere intervencije na doma�em tržištu imaju za cilj sprije�iti poreme�aje u ponudi i potražnji, te stabilizirati cijene poljoprivrednih proizvoda. Ove mjere donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede uz pribavljeno mišljenje federalnog ministra trgovine, a sastoje se od:

� mjera interventne kupovine i prodaje, � mjera povla�enja poljoprivrednih proizvoda sa doma�eg tržišta i � mjera podrške skladištenju poljoprivrednih proizvoda.

Subjekt koji je zadužen za provedbu ove grupe mjera je Federalna direkcija za robne rezerve. Potrebno je naglasiti nekoliko �injenica koje direktno ili indirektno uti�u na efikasnost provo�enja spomenutih mjera, a ponekad dovode i do potpune blokade njihove provedbe.

246

Prvo, Bosna i Hercegovina je potpisala nekoliko važnih vanjskotrgovinskih sporazuma kojima se ure�uju odnosi sa glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, a to su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Sporazum o CEFTA-i. U okviru ovih sporazuma postoje i �lanovi koji regulišu na�ine uklanjanja poreme�aja tržišta na potpuno druga�ijim principima od propisanih mjera intervencije u okviru Zakona o poljoprivredi. Naime, i kada bi se primijenile propisane mjere intervencije na tržištu, zbog pritiska uvoznih roba, vrlo brzo bi došlo do anuliranja efekata doma�e intervencije. Problem je u tome što je za preduzimanje zaštitnih mjera propisanih spomenutim me�unarodnim sporazumima nadležan državni nivo, a ona do sada niti jednom nije iskoristila mogu�nosti koje pružaju mehanizmi iz me�unarodnih sporazuma. Nažalost, ne postoje propisane procedure po kojima bi trebalo postupati, te konkretne akcije izostaju �ak i u situacijama koje nedvosmisleno pokazuju da je došlo do ozbiljnog narušavanja doma�eg tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Treba naglasiti, da postoje�i kapaciteti na državnom nivou u obliku Sektora za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, nisu dovoljni da bi mogli kvalitetno pratiti stanje i pravovremeno pokrenuti i provesti procedure za uvo�enje adekvatnih mjera koje bi uo�ene poreme�aje tržišta efikasno uklonile. Me�utim, zbog politi�kih razmimoilaženja za sada još uvijek nije mogu�e posti�i konsenzus oko formiranja državnog ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj, �ime je onemogu�eno sistemsko i uskla�eno djelovanje u reguliranju poreme�aja na doma�em tržištu. Drugo, ove mjere mogu se provoditi samo na prostoru Federacije BiH, koja predstavlja tek jedan dio jedinstvenog carinskog prostora, pa ukoliko izostanu istovjetne mjere na preostalim dijelovima države, zbog slobode kretanja roba, efekti intervencije mogu u najmanju ruku postati upitni. Tre�e, Federalna direkcija robnih rezervi djeluje prema zastarjelim zakonskim rješenjima, koja propisuju javnu nabavku kao jedini na�in nabavljanja roba, što zna�i da ne postoji mogu�nost njenog promtnog djelovanja u trenutku uo�avanja poreme�aja tržišta. Direkcija nema vlastitog ra�una pa angažiranje i simboli�nih iznosa za nabavku roba zahtijeva prethodnu odluku Vlade Federacije BiH. Nedostatak novca u prora�unu ove institucije, tako�er je limitiraju�i �initelj za provo�enje njenih intervencija. 13.3.1.3.3. Mjere podsticaja prodaje i potrošnje i trgovinske mjere Donošenje ovih mjera bazirano je na sli�nim principima kao i za prethodne, a to je da ih federalni ministar poljoprivrede predlaže, a Vlada Federacije BiH donosi. Te mjere su

� nagra�ivanje prodaje i poboljšanja kvalitete, � podrška pripremi proizvoda za tržište.

Vlada može uvesti razli�ite mjere poboljšanja kvaliteta kao što su:

a. podrška uvo�enju me�unarodnih standarda kvalitete, b. podrška investicijama u nove tehnologije proizvodnje i pakovanja ili c. sufinansiranje marketinških programa i promocije doma�ih proizvoda.

Podrška potrošnji može biti u vidu podrške odabranih ciljnih grupa stanovništva sa posebnim nutritivnim potrebama kao sto su djeca predškolske i školske dobi, te stara�ka

247

populacija i sl. Ovi programi odnose se na osobito važne namirnice za navedene kategorije stanovništva poput mlijeka i mlije�nih prera�evina, te povr�a i vo�a. U okviru veoma važnih trgovinskih mjera, Vlada Federacije BiH

� utvr�uje kriterije raspodjele carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode za svaku narednu godinu.

Ova mjera bi bila daleko primjerenija za državni nivo koji je nadležan za vanjsko-trgovinsku politiku. U ovom slu�aju navedene mjere mogu poslužiti samo kao preporuka državnom nivou kod kreiranja mjera trgovinske politike. Pri tome treba znati da �ak i državni nivo ima snažna ograni�enja u planiranju ovih mjera, zbog ve� potpisanih me�unarodnih trgovinskih sporazuma. Potpisivanjem me�unarodnih trgovinskih sporazuma došlo je do snažnog reduciranja obima i visine carinske zaštite, tako da je time znatno smanjen interes za dodjelu carinskih koncesija u vidu carinskih kvota. Za dodjelu kvota nadležno je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje je u prethodnom razdoblju tražilo odre�ene saglasnosti s entitetskog nivoa kao uslov kod davanja dozvola za uvoz u okviru carinskih kvota. 13.3.1.4. Donošenje mjera strukturne politike Prema definiciji, mjere strukturne politike �ine skup mjera kojima se podsti�e efikasnost poljoprivredne proizvodnje radi osiguranja stabilnog dohotka i zadovoljavaju�eg životnog standarda poljoprivrednika na seoskom podru�ju te ravnomjeran razvoj poljoprivrednih regija i seoskih podru�ja. Kao što je ve� navedeno, mjere strukturne politike provode se naj�eš�e kroz davanje nov�anih podrški u najširem smislu, i to kao

� davanje podrške investicijama u razvoj, � poseban tretman podru�ja s težim uslovima privre�ivanja, � pomo� u stru�nom osposobljavanju za rad u poljoprivredi, � osnaživanje dobne i spolne strukture zaposlenih u proizvodnji, � dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, � organiziranju poljoprivrednika u udruženja i zadruge, � poticaj dohotku nekomercijalnih gospodarstava te � kroz druge mjere koje su u okviru EU CAP-a promatraju kao mjere ruralnog

razvoja. Mjere strukturne politike, dakle, ure�uju se Zakonom o nov�anim podrškama, a koji se donosi prema ustaljenoj propisanoj proceduri za sve zakone. Procedura se sastoji od izrade nacrta zakona koji se upu�uje na Vladu Federacije i ako budu prihva�eni upu�uju se na razmatranje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Nakon usvajanja nacrta na Parlamentu, zakoni se upu�uju na doradu u Federalno ministarstvo poljoprivrede koje potom ugra�uje prijedloge Vlade i Parlamenta te provodi javnu raspravu. Kona�no uobli�ena forma prijedloga zakona upu�uje se na Vladu koja ih nakon prihvatanja šalje na Parlament. Parlament potom u amandmanskoj fazi eventualno dopunjava ili mijenja dijelove zakona i potom glasa o njihovom usvajanju. Ako dobiju

248

natpolovi�nu ve�inu zastupnika, zakoni su usvojeni i objavljuju se u Službenim novinama Federacije BiH. U cjelokupnoj proceduri važno mjesto imaju i specijalizirani odbori Parlamenta koji u bilo kojoj fazi mogu uticati na oblikovanje forme Zakona. Kona�no uobli�avanje mjera strukturne politike provodi se na godišnjem nivou putem Programa nov�anih podrški, kojeg u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima poljoprivrednika i odborima za poljoprivredu, sa�injava Federalno ministarstvo poljoprivrede, a usvaja Vlada Federacije. Važno je naglasiti da kona�na forma Programa nov�anih podrški uveliko zavisi o raspoloživim sredstvima u okviru godišnjeg Budžeta Federacije BiH. Raspoloživa sredstva u okviru Budžeta glavna su ko�nica stavljanja u funkciju odre�enih skupina mjera poljoprivredne politike, za �iju provedbu jednostavno nema raspoloživih sredstava. 13.3.1.5. Donošenje mjera zemljišne politike Mjerama zemljišne politike nastoji se uticati na pravilno i racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od posebnog interesa za Federaciju BiH. Mjere zemljišne politike propisuju se Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. U proceduru donošenja ovih mjera uklju�eno je Federalno ministarstvo poljoprivrede, Vlada Federacije BiH, Parlament Federacije te drugi sudionici koji su relevantni za ovu oblast. Op�inski i kantonalni nivoi vlasti imaju odre�ene ingerencije u provo�enju mjera vezanih za izradu programa korištenja poljoprivrednog zemljišta uz davanje u zakup, odnosno koncesiju te zaštitu poljoprivrednog zemljišta od njegovog nezakonitog pretvaranja u nepoljoprivredno tlo. Federalni zavod za agropedologiju treba pomo�i u kreiranju programa korištenja zemljišta, i to tako što �e pripremati podatke o kvalitetu i plodnosti zemljišta, te osmišljavati programe poput komasacije, arondacije, navodnjavanja, digitalizacije zemljišnih parcela i sl. Laboratorije trebaju na osnovu relevantnih provedbenih propisa osigurati objektivno i kompetentno provo�enje analize uzoraka, te provoditi sistemski monitornig i osiguravati pravovremenu distribuciju rezultata analize na relevantne adrese, radi eventualnog preduzimanja potrebnih aktivnosti na zaštiti zemljišta. Detaljno uobli�avanje mjera zemljišne politike vezanih za dodjelu prava korištenja te unapre�enje pravila gospodarenja, zaštitu poljoprivrednog zemljišta, utvr�ivanje namjena i pogodnosti, uspostavu sistema kontrole plodnosti tla, donošenje programa ure�enja i monitoringa, vrši se prema pravilnicima koje donosi Federalni ministar poljoprivrede. 13.3.1.6. Donošenje mjera nov�anih podrški u poljoprivredi Nov�ane podrške obuhvataju mjere tržišno-cjenovne politike u koje spadaju poticaji proizvodnji, i mjere strukturne politike. Ve� su detaljno razra�ene mjere strukturne politike pa �e se u ovom dijelu fokus staviti na mjere poticaja poljoprivrednoj proizvodnji. Poticaji proizvodnji definišu se u okviru istih pravnih akata kao i mjere strukturne politike, s tim da je u dosadašnjoj praksi nov�anih podrški za ovu namjenu izdvajan najve�i dio raspoloživih sredstava. To je i razumljivo jer su ove mjere jednostavnije za planiranje, direktno su povezane s proizvodnjom i ispunjavaju osnovne zahtjeve proizvo�a�a i njihovih udruženja prema državnoj podršci. Zapravo može se re�i, da su

249

podsticaji proizvodnji primarno namijenjeni opstanku te proizvodnje na današnjem liberalizovanom tržištu Bosne i Hercegovine. Vrsta proizvodnje koje �e biti predmetom podrške zavisi, da li je ista prepoznata kao strateški važna u okviru Srednjoro�ne strategije razvoja poljoprivredno sektora, te o zastupljenosti date proizvodnje na prostoru Federacije BiH. Visina podrške za pojedinu proizvodnju odre�uje se na bazi kalkulacije cijene koštanja, te uspore�ivanja te i prodajne cijene na doma�em i inostranom tržištu. Tako�er je važno i kretanje visine podrške u okruženju, jer zbog liberaliziranog vanjskotrgovinskog režima doma�e proizvo�a�e direktno stavlja u nepovoljniji položaj ako je nivo podrške u susjednim zemljama viši nego u doma�em ambijentu. Važno je imati u vidu i nivo tehnološke opremljenosti, potom nivo produktivnosti po jedinici površine odnosno grlu, te nivo kvaliteta doma�ih proizvoda i druge �inioce koji uti�u na konkurentsku sposobnost doma�e proizvodnje. Zakonom o nov�anim podrškama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji propisana je obaveza saradnje u procesu donošenja Programa podrške sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima poljoprivrednika, odborima za poljoprivredu, ali i nekim drugim zainteresiranim sudionicima. Aktivnosti koordinacije vodi Sektor za poljoprivrednu politiku i me�unarodnu saradnju preko svog odjela za poljoprivrednu politiku. Dosadašnja iskustva pokazuju velik interes za u�estvovanje i davanje prijedloga za poboljšanje kvaliteta Programa. Nažalost, naro�ito u situacijama kada je naglašeno prisutan parcijalni interes, prijedlozi ne budu realni niti zasnovani na �injenicama, nego odražavaju uski i parcijalni interes skupine što zna�ajno otežava i usporava cjelokupni proces. Program podrške se shodno spomenutom Zakonu treba predložiti Vladi Federacije BiH u roku od 15 dana od dana usvajanja Budžeta. To je prakti�no nemogu�e ostvariti ukoliko se želi osigurati istinska participacija svih navedenih sudionika. Program se donosi na godišnjem nivou i uveliko zavisi od raspoložih sredstava u okviru Budžeta za godinu u kojoj se donosi. Polazna osnova kod izrade svakog novog programa su programi iz prethodnog razdoblja, �ime se želi osigurati kontinuitet mjera, a s druge strane iskustvo o visini realiziranih sredstava u okviru prethodnih godina dobra je osnova za planiranje potrebnih sredstava, naro�ito u okviru modela podrške proizvodnji. Program podrške realizira se na osnovu propisanog Uputstva kojim se bliže odre�uju minimalni uslovi kakve mora ispunjavati korisnik podrške, te na�in i rokovi za podnošenje aplikacije i ostali uslovi i procedure koje treba poštovati u toku realizacije tog programa. Postoji nekoliko modela koji se primjenjuju u toku realizacije Programa podrške. Podrške proizvodnji zbog velikog broja korisnika i potrebe kontrole na mjestu proizvodnje, realiziraju se uz pomo� kantonalnih ministarstava koja mogu delegirati dio poslova oko zaprimanja zahtjeva i kontrole nadležnim op�inskim službama, odnosno kantonalnim poljoprivrednim zavodima, ukoliko oni postoje na njihovom podru�ju. Kantonalna ministarstva potom objedinjavaju prispjele zahtjeve i na posebnim obrascima upu�uju zajedno zahtjeve za isplatu podrške. Nakon zaprimanja i provjere tako dobivenih aplikacija, te eventualne dodatne kontrole na terenu, daje se nalog za isplatu federalnom Ministarstvu financija odnosno Trezoru. Podrške ruralnom razvoju i investicijskim projektima baziraju se na direktnim aplikacijama korisnika prema Federalnom ministarstvu. Ovi zahtjevi potom odlaze u Službu za direktna pla�anja koja nakon zaprimanja kontroliše kompletnost, sugeriše kontrolu na terenu, prikuplja nalaze kontrole te obra�uje i upu�uje zahtjev za isplatu. Dio aplikacija osobito u slu�aju ve�ih investicijskih projekata upu�uje se na posebno

250

formirano Povjerenstvo koje vrši njihovu obradu i daje prijedlog za dodjelu sredstava. Nakon toga, Služba za direktna pla�anja vrši izradu rješenja i upu�uje zahtjev za isplatu. U situaciji kada ne postoje jednostavniji na�ini za utvr�ivanje vjerodostojnosti aplikacija, nužno je prikupljanje relativno velikog broja dokaza na osnovu kojih se sa prili�nim nivoom sigurnosti može re�i da je aplikacija vjerodostojna. Nasuprot poteško�a koje nastaju u procesu prikupljanja potrebnih dokaza, procjena je ministarstva da vrijeme potrebno za njihovo prikupljanje i s njima povezani troškovi nisu toliko visoki da bi obeshrabrili korisnike da pristupe podnošenju aplikacija za poticaje. Odjeljenje za poljoprivrednu politiku je zaduženo za analizu Programa podrške, ali zbog nedovoljnog broja službenika te i nedovoljnog nivoa potrebnih znanja, kvaliteta tih analiza do sada nije bila na zadovoljavaju�em nivou, podaci iz službe. Ipak u okviru Zelenog izvještaja, svake godine se objavljuju podaci o ostvarenim rezultatima utrošenih sredstava. Veliki nedostatak u analizi podataka je nepostojanje odgovaraju�e baze podataka o potencijalnim korisnicima podrške, lošem funkcionisanju baza podataka o kretanju broja krupne i sitne stoke te drugih sistema potrebnih za efikasno upravljanje, nadzor i kontrolu nad distribucijom i efektima razli�itih oblika podrške. U toku je važan projekt uspostave Registra gazdinstava i registra klijenata koji �e kona�no objediniti i u�initi dostupnim sve relevantne podatke o korisnicima nov�anih podrški u Federaciji BiH. Njegova uspostava �e zna�ajno pridonijeti kvalitetu i u�inku planiranja, ali i evaluacije i kontrole podsticajnih mjera. Do kraja 2009. godine izvršena je registracija preko 10.000 porodi�nih gazdinstava, s trendom daljeg ubrzanja procesa. Od polovine oktobra 2009. godine, potvrda o predaji dokumenata za upis u Registar uslov je za ostvarivanje prava na podrške. 13.3.1.7. Implementacija mjera poljoprivredne politike 13.3.1.7.1. Na�in implmentacije Nakon što se mjere poljoprivredne politike definišu u okviru godišnjeg operativnog programa implementacije poljoprivredne strategije, prelazi se na njihovu konkretizaciju. U okviru mjera iz oblasti cijena, naj�eš�e se donosi odluka Vlade o propisanim cijenama u okviru koje se odre�uje vrsta proizvodnje, vrsta i visina propisane cijene te izvor i visina predvi�enih sredstava i institucije zadužene za provo�enje odluke. Mjere strukturne politike detaljno se razra�uju u okviru Uputstva o na�inu ostvarivanja nov�anih potpora u kojemu se razra�uju uslovi za ostvarivanje prava na podrške, te razra�uju mjere ruralnog razvoja i propisuje na�in aplikacije, obrade zahtjeva i kontrole. Uo�eni su nedostaci osobito u mjerenju efekata dodijeljenih sredstava, što je rezultiralo potrebom

� uspostavljanja savremenijeg sistema monitoringa i � uspostave indikatora za mjerenje efekata strukturne politike.

Kona�no, ovo je i obaveza koja je preuzeta u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a rezultirat �e programiranjem mjera ruralnog razvoja i uspostavom sistema pla�anja kompatibilnog sa IPA RD pravilima.

251

Mjere zemljišne politike implementiraju se uz posredovanje op�inskih i kantonalnih nivoa vlasti, koje imaju odre�ene ingerencije u gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, te nadležnih poljoprivrednih zavoda i laboratorija. Mjere nov�ane podrške u poljoprivredi provode se uz pomo� kantonalnih i op�inskih radnika zaposlenih bilo u okviru stru�ne savjetodavne službe, bilo u sistemu ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede ili u okviru op�inskih službi za poljoprivredu. U nekim kantonima, u proces implementacije nov�anih podrški aktivno su uklju�eni i kantonalni zavodi. 13.3.1.7.2. Transparentnost implementacije Nivo transparentnosti tokom implementacije navedenih mjera, a osobito mjera nov�anih podrški, iz godine u godinu se pove�ava. Jasno je da se još uvijek ne raspolaže sa potrebnom infrastrukturom za sistemski nadzor nad obimom proizvodnje i procesom podnošenja aplikacija, ali �e se uspostavom baza podataka vezanim za registre gazdinstava, stvoriti preduslovi za efikasnije i potpunije nadziranje ukupnog procesa podnošenja aplikacija, kao i kontrole dodijeljenih sredstava. Stavljanje u funkciju državnog registra krupne stoke i uspostava federalnog registra sitne stoke, otvara mogu�nost objektivnog pra�enja kretanja brojnog stanja u sto�arstvu i to kako na podru�ju Federacije kao cjeline, tako i na svakom pojedinom obiteljskom gospodarstvu odnosno kod bilo kog klijenta. Uspostavom sistema pla�anja sukladnom IPA RD pravilima, proces zaprimanja, obrade i pla�anja te valorizacije efekata provedenih mjera, znatno �e pove�ati transparentnosti procesa. Tako�er bi uspostavom mreže ra�unovodstvenih podataka, t.z. FADEN na farmama, kreatori mjera poljoprivredne politike dobili pouzdane parametre o troškova na odabranom uzorku farmi i tako dobili jasniju sliku stanja i u�inaka podsticajnih i strukturnih mjera. Nažalost, ve�ina ovih sistema još je u fazi formiranja ili tek postoje planovi za njihovu uspostavu,

� ali do tada treba poraditi na korištenju trenuta�no raspoloživih mogu�nosti za pove�anje transparentnosti.

Objavljivanje spiskova korisnika nov�anih podrški na WEB stranici ministarstva, provodi se ve� drugu godinu i predstavlja vrlo kvalitetan potez u tom pravcu. Jednako tako donošenje Zakona o stru�noj poljoprivrednoj službi osiguralo bi stvaranje ure�enog sistema za pružanje stru�nih usluga. To bi pomoglo korisnicima nov�anih podrški za bolje razumijevanje namjene mjera i na�ina njihovog ostvarivanja, a i za pove�anje transparentnosti i smanjenje nivoa neizvjesnosti. Pored svega treba nastaviti raditi na daljnjoj propagandi aktivnosti Ministarstva, kako bi svi proizvo�a�i pravovremeno bili informirani o svim mjerama koje ono preduzima, a imaju uticaja na poboljšanje ambijenta i njihovo poslovanje.

252

13.3.2. Ciljevi i struktura poljoprivredne politike u Federaciji BiH 13.3.2.1. Ciljevi poljoprivredne politike Ciljevi poljoprivredne politike u Federaciji BiH definisani su �lanom 4. Zakona o poljoprivredi, a oni su ukratko sljede�i:

� pove�anje samodostatnosti doma�im poljoprivrednim proizvodima,

� pove�anje i unapre�enje poljoprivredne proizvodnje i izvoza, � osiguranje stabilnog poljoprivrednog dohotka, � tehni�ko i tehnološko unapre�enje sektora, � osiguranje harmonizacije i integracije sektora poljoprivrede u EU i globalno

tržište, � racionalno korištenje i o�uvanje prirodnih resursa,

� razvoj i o�uvanje ruralnih podru�ja, te � iznalaženje povoljnijih uslova za rješavanje radno–pravnog statusa

poljoprivrednih proizvo�a�a. Struktura i instrumenti poljoprivredne politike detaljno su obra�eni u sklopu prikaza donošenja mjera poljoprivredne politike pa ih ovdje ne treba ponavljati. 13.3.2.2. Budžet za finansiranje mjera poljoprivredne politike Jedan od glavnih limitiraju�ih �inilaca provo�enja pune lepeze mjera poljoprivredne politike jeste nedovoljno izdvajanje nov�anih sredstava u federalnom Budžetu. Premda je u okviru srednjoro�ne strategije predvi�eno izdvajanje najmanje 6% godišnjeg budžeta Federacije BiH, za poljoprivredu, ono naj�eš�e ne prelazi 3%.

Tabela 11/1. Izdvajanje sredstava federalnog budžeta za nov�ane podrške u poljoprivredi od 2002. do 2009. godine

U 000 KM G o d i n e O p i s

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Iznos sredstava 10475 11058 15713 15669 25057 36000 52650 50000 55000

Izvor: Služba za direktna pla�anja u primarnoj poljopr. proizvodnji i ruralnom razvoju FMPVŠ Prikaz izdvajanja sredstava pokazuje stalan trend pove�anja iznosa Budžeta za poljoprivredu, ali dinamika pove�anja je usporena i ne odgovara stvarnim potrebama. U posljednjoj godini, izme�u ostalog, i zbog posljedica globalne ekonomske krize, ali i liberalizacije carinskog režima prema EU, Budžet za poljoprivredu je �ak i smanjen. Ovo je loš scenarij za poljoprivrednu proizvodnju u cjelini, jer bez pokretanja njenog razvojnog ciklusa, ne može se na sistemski na�in posti�i ni zadovoljavaju�i nivo njene tehni�ko-tehnološke opremljenosti, niti se može pove�ati kvaliteta proizvoda, te njihova konkurentnost u racionalnom roku, a i sa�uvati povjerenje. U razdoblju od 2002. do 2006. godine sredstva Budžeta za poljoprivredu trošena su gotovo isklju�ivo na podrške proizvodnji. Po�evši od 2007. godine, pored podrški proizvodnji, uvode se novi modeli podsticaja i to ruralnom razvoju i kapitalnim ulaganjima, kao specifi�nom dijelu ruralnog razvoja.

253

Tabela 11/2. Struktura raspodjele sredstava federalnog budžeta za poljoprivredu od 2007. do 2009. godine

U % po godinama Namjene izdvajanja

2007 2008 2009 2010. 1. Animalna proizvodnja 42,84 43,55 46,74 51,66 2. Biljna proizvodnja 34,40 10,43 10,12 11,03 3. Kapitalna ulaganja 8,85 27,78 35,45 21,11 4. Stru�ni projekti 1,27 1,92 0,73 1,54 5. Ruralni razvoj 8,95 12,37 3,09 9,63 6. Stru�ni skupovi, seminari, sajmovi 0,40 1,04 1,25 - 7. Opremanje IPS-a po kantonima - 0,28 - - 8. Podrška organizovanju poljoprivrednika 0,67 0,48 0,72 - 9. Regresiranje kamata 1,79 - - - 10. Projekt nadzora duhan. štitastog moljca - - 0,10 - 11. Pomo� u stru�nom obrazovanju - 0,38 0,87 - 12. Ostalo - - - 5,03 13. Rezerve 0,84 1,77 0,93 - Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00

Izvor: Služba za direktna pla�anja u prim. poljopr. proizvodnji i ruralnom razvoju FMPVS Do ove promjene je došlo prije svega zbog donošenja Srednjoro�ne strategije poljoprivrede, ali i stvaranja okvira u Zakonu o poljoprivredi. Struktura raspodjele Granta za poljoprivredu u razdoblju 2007 - 2010. godine pokazuje transformaciju nov�anih podrški u pravcu smanjenja udjela direktnih podsticaja proizvodnji i pove�anja udjela strukturnih mjera, što je u skladu sa preporukama EU u ovoj oblasti i predstavlja zna�ajno približavanje modelima podrške koje primjenjuju zemlje �lanice EU. Naro�ito je uo�ljiv rast udjela za podrške kapitalnih ulaganja, koji je u 2009. pove�an za �etiri puta u odnosu na 2007. godinu, da bi ponovo smanjio. 13.3.4. Prilago�avanje zahtjevima EU i CAP-a Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina je jasno iskazala svoje strateško opredjeljenje, a to je pridruživanje Europskoj uniji i shodno tome, preuzimanje njene pravne regulative, ali i prakse vo�enja politika u najširem smislu. Bosna i Hercegovina i u oblasti poljoprivrede i prehrane mora raditi na preuzimanju pravnog okvira, te uspostavi kompatibilnih institucija, ali i prakti�nih politika kako bi osigurala postepeno približavanje svojeg cjelokupnog sistema europskom modelu. 13.3.4.1. Struktura CAP-a CAP se sastoji od grupe pravila i mehanizama koji regulišu proizvodnju, prodaju i plasiranje poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji, uz poseban naglasak na razvoj seoskih podru�ja. Zajedni�ka poljoprivredna politika je jedno od najvažnijih podru�ja djelovanja i angažovan je zna�ajan dio sredstava kojima raspolaže Europska unija. Takav položaj poljoprivreda ne zauzima samo zato što na nju otpada 50 % budžeta EU i broja ljudi i podru�ja koje obuhva�a, nego i zbog važnosti i prijenosa odre�enog suvereniteta u tom podru�ju, s nacionalnog na viši europski nivo. Važnost CAP-a ogleda se i u velikoj povezanosti s regulisanjem EU jedinstvenog tržišta i Europske monetarne unije – dvaju klju�nih temelja za provedbu plana svih EU integracija.

254

13.3.4.2. Sli�nosti i razlike politike Federacije BiH i CAP-a 13.3.4.2.1. Najnovija reforma CAP-a Najnovija doga�anja u reformi CAP-a provode se od po�etka 2005. i to na na�in da se u 10 njenih država �lanica primjenjuje nova poljoprivredna politika u skladu s reformom dogovorenom u junu 2003. godine. Osnovna izmjena odnosi se na transformaciju sistema subvencioniranja i to nezavisno od proizvodnje. U devet zemalja ovaj sistem je odmah zapo�eo sa primjenom CAP-a, zasnovanog na jedinstvenom pla�anju za poljoprivrednike na bazi ostvarenih podrški po farmi u prethodnom periodu (Single Payment Scheme – SPS). Ostale stare �lanice zapo�ele su sa primjenom novog sistema SPS malo kasnije, odnosno od 2006., odnosno 2007. godine. Zbog nepostojanja adekvatne evidencije za uspostavu SPS sheme, u osam novih �lanica primjenjivano je prelazno rješenje bazirano na pla�anjima po hektaru (Single Area Payment Scheme – SAPS). Prema planu transformacije, ovaj sistem pla�anja trebao bi biti pretvoren u SPS do 2009. godine. Iznos subvencija direktno je povezan s mjerama koje se provode i finansiraju:

1. zaštitu okoliša, 2. sigurnost hrane. 3. primjenu zdravstvenih standarda za biljke i životinje i 4. mjere za dobrobit životinja (tzv. cross-compliance).

Pored subvencija, poljoprivrednicima su na raspolaganju i sredstva koja se dodjeljuju kroz politiku ruralnog razvoja. Sredstva potrebna za finansiranje ruralnog razvoja, dobivena su preusmjeravanjem raspoloživih sredstava za financiranje CAP-a na na�in da su

� smanjena direktna pla�anja velikim poljoprivrednicima (tzv. modulacija), � i tako oslobo�ena sredstva su usmjerena za finansiranje razli�itih mjera koje

poboljšavaju ambijent ruralnog prostora. Provode se i razli�iti programi namijenjeni propagiranju europskih proizvoda, naro�ito njihove sigurnosti, kvaliteta, poštovanja zaštite okoliša i sli�no. EU tako�er finansira u�estvovanje na sajmovima, informativne kampanje o porijeklu proizvoda, zašti�enom geografskom porijeklu, tradicionalnoj proizvodnji i kvalitetnim vinima kontrolisanog porijekla. 13.3.4.2.2. Politika u Federaciji BiH Premda postoji velik jaz u stepenu razvijenosti institucija, a time i u organizaciji sistema, Federacija BiH u zadnje tri godine �ini velike napore da

1. preorijentiše raniji jednostavni model podsticanja proizvodnje baziran uglavnom na podrške po jedinici proizvoda, te

2. u moderniji model koji slijedi promjene prakse subvencioniranja EU.

255

Shodno tome, a sve na putu unapre�ivanja i prilago�avanja vlastite poljoprivredne politike uvode se

� mjere podrške kapitalnim ulaganjima, polagano se uvode i mjere ruralnog razvoja, a akcent se stavlja i na pomo� u organizovanju poljoprivrednika, organizaciji sajmova i izradi stru�nih projekata koji mogu pomo�i boljem osmišljavanju mjera poljoprivredne politike.

U izmjeni sistema podsticaja proizvodnji do sada je vrlo malo u�injeno, jer je ve�ina toga još uvijek vezana za jedinicu proizvoda i tako direktno utje�e na odluku proizvo�a�a što da proizvode, što nije u duhu ni WTO sporazuma ni novih kretanja u CAP-u. Na državnom nivou osnovana je Radna grupa za harmonizaciju podsticaja, koja u naredne dvije godine treba pomo�i na

� uspostavi jedinstvenog sistema podrški baziranoj na hektaru površine i po grlu.

Predstavnici federalnog ministarstva poljoprivrede dali su listu sa prijedlogom mjera koja bi trebala biti osnova za harmonizaciju mjera nov�anih podrški na prostoru Bosne i Hercegovine. Zapravo bi to bio jedan oblik SAPS modela primjenjivanog u okviru CAP-a i on bi bio prelazno rješenje ka uspostavi SPS modela za koji Bosna i Hercegovina još uvijek nema ni potrebne institucionalne, materijalne ni druge pretpostavke. Bosna i Hercegovina i Federacija BiH još nisu donijele Strategiju ruralnog razvoja, tako da je planiranje i programiranje mjera tog razvoja otežano. Postoji otpor transformaciji sistema i insistiranje na zadržavanju sistema podrški proizvodnji po jedinici proizvoda, kao dominantnom modelu subvencioniranja u poljoprivredi. Prema okvirnom dokumentu SESMARD projekta, mjere nov�anih podrški potrebno je uskladiti do kraja 2011. godine, kada bi sistem trebao biti transformiran u poželjnom smjeru, shodno principima koje nalažu WTO i CAP. Zbog toga je potrebno raditi na edukaciji klju�nih sudionika tog posla, kako bi i oni sami shvatili u kom se pravcu mora kretati poljoprivredna politika, ukoliko se žele ostvariti pomaci u približavanju savremenoj europskoj stvarnosti. 13.3.5. Šta je potrebno uraditi U okviru transformacije doma�eg poljoprivrednog sistema ve� su zapo�eti brojni projekti �iji je cilj razviti svijest o potrebi promjena u vo�enja poljoprivredne politike i uspostaviti osnovne institucije koje omogu�avaju dalji napredak i transformaciju postoje�e prakse u pravcu EU i CAP modela. U toku 2009. godine na podru�ju Bosne i Hercegovine potrebno je izdvojiti klju�ne projekte važne za prilagodbu bh. poljoprivrednog sektora modelu EU. To su;

� Projekt poljoprivreda i ruralni razvoj - ARDP57 i � Projekt ja�anja kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja.

U nastavku se daju sažeti prikazi oba nazna�ena projekta sa njihovim osnovnim naznakama ciljeva, sadržaja i finansiranja.

57 ARDP – Agriculture and Rural Development Project.

256

13.3.5.1. Projekt poljoprivreda i ruralni razvoj - ARDP Prije nego je potpisan SSP, a na liniji opredjeljenja da je pridruživanje EU strategijski cilj Bosne i Hercegovine, na državnom nivou je zapo�et „Projekt poljoprivreda i ruralni razvoj“ (ARDP). Projekt je krenuo u septembru 2007. godine, a završava se 31. 12. 2011. godine. Finansira se sredstvima kredita Svjetske banke (IDA)58 u vrijednosti od oko 21 miliona US$, grantom Me�unarodne razvojne agencije Kraljevine Švedske u vrijednosti od 6 miliona US$ i sredstvima entitetskih budžeta u iznosu od 9,19 miliona US$. Glavni cilj projekta je pružanje pomo�i Bosni i Hercegovini u ja�anju institucionalnih kapaciteta i ljudskih potencijala na državnom i entitetskom nivou radi poboljšanja ambijenta kroz pružanje efikasnijih i efektnijih usluga i politike podrške. Kao kona�an rezultat projekta institucije u Bosni i Hercegovini trebaju biti osposobljene za prihvatanje pomo�i u okviru Instrumenta za predpristupnu pomo� EU, namijenjenu razvoju ruralnih sredina (IPA RD)59. Težište projekta je fokusirano na nekoliko klju�nih aktivnosti koje se navode kako slijedi;

� unaprje�enje prikupljanja i analize podataka kako bi se omogu�ilo utvr�ivanje efektivne i održive poljoprivredne politike,

� unaprje�enje rada sanitarne i fitosanitarne inspekcije radi pove�avanja razine sigurnosti i kvaliteta životnih namirnica i smanjenje troškova vezanih za poštivanje propisa,

� pomo� uspostavi stru�ne poljoprivredne službe usmjerene na zadovoljavanje interesa poljoprivrednih proizvo�a�a,

� transformacija politike nov�anih podrški tako da model podsticaja proizvodnji postupno evoluira u kombinaciju

� modela poticaja proizvodnji, � modela ruralnog razvoja i � modela investicijskih podrški,

� priprema za korištenje pomo�i EU u sklopu Instrumenta za pretpristupnu pomo� EU (IPA RD).Ta bi sredstva trebalo istovremeno da pomognu i olakšaju proces tranzicije u sektoru poljoprivrede i doprinesu napredovanju po pitanjima vezanim za integracije u EU.

13.3.5.2. Projekt ja�anja kapaciteta za programiranje

ruralnog razvoja - 3P BHRD Europsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom zasnovano je na odredbama Regulative Vije�a Europe broj 533/2004 i Odlukom Vije�a Europe broj 9375/04, kojima su identificirani kratkoro�ni, srednjoro�ni i dugoro�ni prioriteti na putu integracije zemlje u Europsku uniju. Shodno navedenim dokumentima, u okviru srednjoro�nih prioriteta Bosna i Hercegovina treba

� uspostaviti sveobuhvatnu strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja i

58 IDA – International Development Association. 59 IPA RD – Instrument pretpristupne pomo�i (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) pretpris-tupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. IPA je namijenjen zemljama potencijalnim kandidatima i zemljama kandidatima, a sastoji se od pet komponenata. Ruralni razvoj (Rural Development) �ini njegovu petu komponentu i dostupan je samo zemljama kandidatima.

257

� pouzdan sistem pla�anja za upravljanje i kontrolu poljoprivrednih fondova u skladu sa EU preporukama i me�unarodnim standardima nadzora.

Pored toga, shodno pripremama za korištenje IPA RD komponente, Bosna i Hercegovina mora preustrojiti i osposobiti svoje administrativne strukture, kako bi se omogu�ila implementacija strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja. Administrativne strukture za implementaciju politika moraju biti osposobljene da kreiraju, financijski upravljaju, vrše nadzor te rade kontrolu i procjenu programa ruralnog razvoja koji se implementiraju po jedinstvenom modelu u cijeloj zemlji. Europska komisija je u julu 2007. godine donijela Odluku C (2007) 2255 o Višegodišnjem indikativnom planskom dokumentu (MIPD)60 za Bosnu i Hercegovinu, koja je identifikovala da �e ruralna gazdinstva i ruralne zajednice osjetiti koristi zbog poboljšanja politika podrški i uvo�enja novih mjera kao rezultata implementacije IPA programa. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) dodatno je potencirao potrebu za prilago�avanje zakonodavstva i prakse u oblasti poljoprivrednog sektora zemlje principima i pravilima EU. Potpisivanjem ovog sporazuma BiH je dobila pristup IPA komponenti I - pomo� u tranziciji i ja�anju institucija i komponenti II – prekograni�na suradnja. Projekt ja�anja kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja, finansiran je iz sredstava IPA 2007. Ima za cilj ja�anje sistema za programiranje i kapaciteta za pla�anja u Bosni i Hercegovini sa promoviranjem sudioni�kog pristupa bottom-up pri dizajniranju i upravljanju mjerama ruralnog razvoja, što �e biti demonstrirano kroz pilot aktivnosti. Projekt se sastoji od dvije osnovne komponente:

� Komponente A - razvoj institucija i ja�anje njihovih kapaciteta, � Komponente B – razvoj lokalnog partnerstva.

13.3.5.2.1. Komponenta A – Razvoj institucija i ja�anje njihovih kapaciteta Ova komponenta ima za cilj ja�anje institucija na državnom i entitetskom nivou, i to ponajprije kroz uspostavu struktura, mehanizama, sistema i procedura koje zahtjeva finansiranje u okviru IPA RD komponente. Projekt �e izvršiti analizu postoje�ih procedura programiranja, apliciranja, pla�anja, monitoringa i kontrole, te dati preporuke za uvo�enje novih mehanizama za postupno uskla�ivanje sa IPA RD zahtjevima. U okviru navedene komponente, radit �e se i na izgradnji kapaciteta Sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja na državnom nivou, ali tako�er i osoblja entitetskih ministarstava s ciljem pove�anja njihovog angažmana u programiranju ruralnog razvoja. Projekt �e tako�er nastojati razviti kapacitete za programiranje ruralnog razvoja i na lokalnom nivou, te prona�i na�ine za uklju�ivanje lokalnih sudionika u ovaj proces. Komponenta A treba:

• pomo�i ministarstvima u pripremi plana ruralnog razvoja, • identifikovati pilot mjere i procedure njihove realizacije, • razvijati kapacitete osoblja uklju�enog u programiranje ruralnog razvoja,

60 MIPD – Multi-annual Indicative Planning Document,

258

• pružiti podršku kod analize politika i razvoju uskla�enog sistema monitoringa i evaluacije,

• uspostaviti jedinicu za koordinaciju unutar Sektora poljoprivrede i ruralnog • razvoja na državnom nivou, te • pomo�i kod donošenja Operativnog plana ruralnog razvoja na državnom

nivou. Iz nabrojanih aktivnosti se jasno vidi fokusiranost projekta na najslabije karike u lancu, koje trebaju omogu�iti uspostavu struktura neophodnih za stvaranje funkcionalnog sistema programiranja, apliciranja, pla�anja, monitoringa i kontrole nužnog za zadovoljavanje standarda koje zahtijeva IPA RD. 13.3.5.2.2. Komponenta B – razvoj lokalnog partnerstva Ova komponenta se odnosi na kreiranje i razvoj mehanizama za u�eš�e lokalne zajednice u procesu planiranja ruralnog razvoja. U okviru navedenih aktivnosti, nastojat �e se uspostaviti veze sa širim institucionalnim okvirom

� kroz razvoj javno-privatnog partnerstva u ciljnim podru�jima po modelu lokalnih akcijskih grupa što je kompatibilno europskom LEADER modelu.

Da bi se postavljeni cilj mogao ostvariti, potrebno je provesti odgovaraju�e obuke i ja�anje kapaciteta na odabranim lokalnim podru�jima. Na taj na�in �e se omogu�iti identifikovanje, dizajniranje i razvoj planova

� ruralnog razvoja na lokalnom nivou, koji �e biti važan sastavni dio modela programiranja mjera ruralnog razvoja entitetskog nivoa.

U toku realizacije ove komponente, poseban naglasak potrebno je staviti na sljede�a pitanja;

� ja�anje Sektora za poljoprivredu i ruralni razvoj kao centralno koordinacijsko tijelo da postane aktivan inicijator saradnje svih bitnih sudionika radi zapo�injanja razvoja IPA RD struktura i mehanizama,

� razvoj sudioni�kog pristupa za uklju�ivanje lokalnih zajednica i lokalnih vlasti u proces programiranja ruralnog razvoja,

� uvo�enje pilot shema u vladine programe potpore radi osiguranja EC participacije,

� procjena nau�enih pilot aktivnosti u odnosu na planirane rezultate u okviru akcijskog plana projekta.

U planu je i nastavak aktivnosti kroz razli�ite projekte u sklopu sredstava IPA EU koji �e dodatno pomo�i uspostavu sistema pla�anja kompatibilnog IPA RD strukturama na državnom nivou ali i projekti vezani za digitalizaciju zemljišnih parcela, uspostavu baza podataka o kretanju broja krupne i sitne stoke, mrežu ra�unovodstvenih podataka na farmama i druge dijelove koji �ine sastavni dio IACS (Integrated Administration and Control System) sistema za administraciju, nadzor i kontrolu pla�anja u okviru CAP-a.

259

ZAKLJU�CI U svijetu, posebno u razvijenim zemljama, se dešavaju brze tehnološke, tehnološke i ekonomske promjene koje zahtijevaju kreiranje novih razvojnih vizija i strateških ciljeva. To zahtijeva neprestano pra�enje od svake zemlje kako bi obezbijedila sebi kontinuitet na putu razvoja i eventualno smanjila rizik od zaostajanja. Te promjene mijenjaju odnose izme�u inputa i outputa i stalno name�u potrebu za njihovu sinhronizaciju radi ostvarivanja privrednog, odnosno poslovnog uspjeha. Zapadni svijet je kod strateškog planiranja posebno afirmirao prostorno planiranje. Ako se tome još doda ekonomska kriza sa izraženim obilježjima recesije, njeno repriziranje, solventnost �lanica EU, njihove zajedni�ke valute, onda sve to skupa postaje veoma zahtjevno, urgentno sa prestoje�im implicitnim scenarijem. Pri tome se mora voditi ra�una o svjetskim obilježjima:

a) globalizacija i regionalizacija, b) liberalno tržište i efikasnost, c) povrat državnog intervencionizma, d) održivi razvoj, e) brzo uvo�enje novih tehnologija, f) razvoj lokalne samouprave i ve�a uloga pojedinca, g) ruralni (policentri�ni) razvoj.

Realizacija zacrtanih vizija i ciljeva ne može se obezbijediti bez aktivne i zna�ajne uloge države, jer je to jedna od njenih važnih zada�a. Naša zemlja se opredijelila za europske integracije i tržišnu ekonomiju (konkurenciju). Za izlaz iz postoje�eg stanja, potrebni su putokazi koji koriste metode i tehnike planiranja razvoja odre�enog prostora. Jedan od njih za Federaciju BiH je sektor poljoprivrede, koji na osnovu raspoloživih resursa predvi�aju ekonomski i tehnološki razvoj, socijalne i ekološke promjene. Izvori za takva saznanja su Strategija sektora, stru�ni projekti, programi, idr. Prema postoje�im procjenama, Zemljinu površinu �ine: 11% oranice, 25% prirodne livade i pašnjaci, 32% šume i 32% neplodno tlo (pustinje i zale�ene površine). �ovjek je kroz poljoprivrednu proizvodnju uzeo najve�i dio ekološkog sistema na zemlji, potiskuju�i sve ono što nije podre�eno proizvodnji hrane, �ime mijenja životnu sredinu. Zajedni�ko djelovanje svjetlosti, toplote i padavina definiše klimatsko podru�je u kojemu se razvijaju prilago�eni biljni i životinjski svijet, pa i sam �ovjek. Proizvodne mogu�nosti biljaka i životinja su važan �inilac u poljoprivrednoj proizvodnji i njima treba posvetiti punu pažnju radi ostvarivanja željenih rezultata. Na njihove proizvodne mogu�nosti uti�u dvije skupine �inilaca:

c) vanjski (znanje, prirodni uslovi, primjena biotehni�kih i tehni�kih dostignu�a) i d) unutarnji (biološki kapacitet)

Znanje zauzima prvo mjesto jer omogu�ava upravljanje proizvodnim procesima na najbolji mogu�i na�in, te se tako koriste svi ostali �inioci za postizanje najboljih rezultata. Razvoj nauke dovodi do novih saznanja i proizvodnih postupaka te iznalaženja boljih sorti kulturnog bilja i pasmina doma�ih životinja. Rad �ovjeka je izuzetno važan proizvodni resurs, jer od njegovog znanja i mogu�nosti da rješava probleme zavisi korištenje raspoloživih faktora za proizvodnju. I ovaj resurs (ljudski) se može unaprijediti obrazovanjem.

260

Neophodno je ista�i da poljoprivrednik treba da ima široka znanja iz razli�itih obasti, od osnova iz biotehni�kih nauka, preko agronomskih i tehnoloških znanja, oblasti ekologije, tehnike i poznavanja mehanizacije, opreme, elektrotehnike, gra�evinarstva, pejzažne i vrtne umjetnosti, vo�enja knjigovodstvene evidencije, izrade kalkulacija pa do izrade biznis planova, t.j. ekonomike poslovanja. U uslovima brzog tehni�ko-tehnološkog napretka on mora biti informisan o nau�nim dostignu�ima i mogu�nostima primjene inovacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Iz ovdje navedenih razloga, razvijene zemlje svijeta organizuju stru�nu poljoprivrednu službu sa zadatkom da prenosi potrebna znanja i uvodi inovacije u proizvodnu praksu. Preduzetništvo je poseban oblik rada i tako�er veoma važan �inilac proizvodnje u savremenim uslovima. Preduzetnici su spremni i sposobni pokrenuti, organizovati, uspješno voditi i razvijati neku proizvodnu djelatnost, uz stalne inovacije, preuzimaju�i pri tom odre�ene poslovne rizike. Njih manjka u poljoprivrednoj proizvodnji da pokrenu odre�ene djelatnosti, organizuju bolje korištenje raspoloživih resursa, primjenjuju inovacije, a i da preuzmu odre�ene rizike nepovoljnih prirodnih i tržišnih utjecaja. Na drugom mjestu po važnosti u pove�anju proizvodnje u poljoprivredi su prirodni uslovi i mogu�nost da se otkloni ili smanji njihov negativan uticaj. To se uglavnom postiže izborom kultura i njihovim prostornim razmještajem. Na godišnju, sezonsku i dnevnu koli�inu sun�eve energije ne može se uticati, ali s druge strane, ona je neophodan faktor procesa proizvodnje koji ne stvara nikakve troškove i ne tereti proizvodnju. Zbog toga treba izna�i optimalnu zastupljenost i raspored kulturnog bilja na prostoru države. Na tim se osnovama zasniva potreba regionalnog planiranja. Poljoprivreda je zna�ajna grana privrede, razastrta na �itavom prostoru, višestruko povezana sa drugim sektorima ekonomije i institucijama državne uprave. Optere�ena sa velikim brojem problema, nagomilanim tokom minulih godina i uz to izložena rizicima vremenskih neprilika koje ne može predvidjeti niti se od njih odbraniti. U zadnjim godinama Federacija BiH je u�inila zapažene pozitivne pomake na stvaranju povoljnijeg ambijenta za sektor poljoprivrede. U tim zaslugama prednja�i resorno ministarstvo na poljima: legislative, institucijama, službama, kadrovskom ja�anju, uspostavljanju saradnje sa nau�nim i stru�nim ustanovama, organizovanju i poslovnom povezivanju unutar poljoprivrede i sa prehrambenom industrijom, iznalaženju rješenja za povoljnije izvore kreditnih sredstava, te zna�ajnijem izdvajanju finansijskih sredstava za podrše sektoru. To još više dobiva na zna�aju, kada se uzme u obzir ukupna privredna i politi�ka situacija naše zemlje. Pored stvaranja povoljnijeg, hvale vrijednog op�eg ambijenta, neophodne su, i to što prije, promjene na samom gazdinstvu. Tu se misli na njegovo poduzetništvo usmjereno na pokretanje, organizovanje i inoviranje na gazdinstvu, s osnovnom svrhom osvajanja tržišta. Naravno, to nije mogu�e za sve, nego se misli na one koji imaju primjerene mogu�nosti. Od farmera se traži kreativnost, inicijativa, spremnost na preuzimanje rizika, povjerenje u ljude i angažman na uvo�enje promjena. Dakle, gazdinstvo mora postati poslovni subjekat – poduzetnik, koji primjenom nove ideje ili inovacije uz preuzimanje poslovnog rizika, proizvode plasira na tržište radi sticanja dobiti. Dešava se, posebno u zemljama tržišne ekonomije, da poduzetnik tek u drugom ili inom pokušaju uspijeva ostvariti dobit.

261

Razvitak poljoprivrednih gazdinstava treba pokrenuti, izme�u ostalih razloga i zbog priprema za predstoje�e europske i svjetske integracije. Treba ohrabriti poduzetnika gazdinstva da prihvati izazove i u njih se uklju�i. Da, uz pomo� društvene zajednice, prilago�ava veli�inu posjeda, produktivnost rada i ekonomi�nost proizvodnje, drugim rije�ima, proizvodnju prilagodi tržišnim uslovima. Sadašnji privredni uslovi zahtijevaju druga�ije ponašanje gazdinstva, a to bi se pojednostavljeno moglo svesti na sljede�e:

Neophodne promjene na poljoprivrednom gazdinstvu

(privrednom subjektu)

Obilježje Prevazi�eno gazdinstvo Moderno gazdinstvo Op�e Tržište Stabilno Promjenljivo Nivo konkurencije Lokalno, nacionalno Svjetsko Organizacioni oblik Hijerarhijski Mrežni Industrija Proizvodnja Masovna Prilagodljiva Nosilac razvitka Kapital/rad Inovacije/znanje Nositelji tehnologije Mašine Digitalizacija

Izvor prednosti Sniženje troškova Inovacije, kvalitet, rokovi, troškovi

Važnost istraživanja i razvitka Neznatna do srednja Visoka Nastup Samostalan Savez i saradnja Radna snaga Cilj Puna zaposlenost Pla�e i dohodak Obu�enost Kvalifikacija za posao Šire znanje Obrazovanje Ste�eni nivo Doživotno u�enje Odnos radnik – šef Suprotstavljeni Saradnja Zaposlenje Stalno Prema potrebi Vlada Odnos vlasti i privrednog subjekta Postavljanje zahtjeva Podrška za rad

Ure�enje Zahtjev i nadzor Prilagodljivost, tržišni instrumenti

Izvor: Modificirano iz Macke, D. (2000) „Why Entrepreneurship?“ Konkurentnost traži visoku produktivnost kapitala. U poljoprivredi Federacije BiH prevladava udio biljne proizvodnje uz nizak udio sto�arstva. Unutar sektora treba favorizirati proizvodnje koje su konkurentne ili su najbliže ispunjenju tog uslova. Tržište traži ujedna�avanje kvaliteta proizvoda, približavanje ili primjenu standarda, odre�enu pripremu i doradu, koli�ine koje pobu�uju pažnju, marketing i dr. Od velikog broja malih proizvo�a�a treba standardizirati i konfekcionirati proizvode preko marketinške zadruge i tako ponuditi tržištu traženi obim i zadovoljavaju�i kvalitet. Udruženja i zadruge treba podržati i nasloniti na državni marketing, kako bi se pove�alo zanimanje malih proizvo�a�a i na taj na�in njima dala mogu�nost. Uspostaviti vezu izme�u proizvo�a�a, prera�iva�a i trgova�kih organizacija. Na taj na�in se obezbje�uje ugovaranje proizvodnje, priprema za tržište, ujedna�avanje kvaliteta, pranje, sortiranje, kalibriranje, pakovanje, skladištenje i prodaja preko vlastitih ili tu�ih prodajnih kanala. Naj�eš�e, u sklopu ovog lanca se nalazi i specijalizirana finansijska institucija – poljoprivredna banka, koja kroz smanjenje cijene kapitala, rješenja poznata, finansijska sredstva �ini prihvatljivim za ovaj sektor.

262

Dobijeni dvogodišnji rezultati istraživanja daju mogu�nost i name�u potrebu za izvo�enje zaklju�aka. Sigurnost u tome je ve�a kod op�ih zaklju�aka, jer za to ima više valjanih argumanata. Za stavove koji se odnose na proizvodna gazdinstva, može se kazati da su proizašli iz �itavog niza prikupljenih podataka i analizom dobijenih rezultata. Ali, kod toga ne treba izgubiti iz vida, da gazdinstva nemaju skoro nikakve evidencije, knjigovodstvene dokumentacije o svom poslovanju. Uz uvažavanja re�enog, ipak se daju slijede�i op�i i posebni zaklju�ci. A. Poljoprivreda EU Iz podataka o poljoprivrednoj proizvodnji u EU i njenim �lanicama može se uo�iti odre�eno stanje, koje treba ozbiljno uzeti u razmatranje za iznalaženje rješenja u poljoprivredi i privredi FBiH, odnosno BiH. Za potrebe ovog projekta neophodno je konstatirati sljede�e.

1. Veliki posjed dominira u EU, ali nisu zapostavili ni mali posjed. a) Mali posjed jeste odre�ena smetnja, ali nije prepreka da poljoprivreda bude

razvijena. EU-27 ima 45% posjeda �ija je poljoprivredna površina manja od 5 ha ali ima razvijenu poljoprivredu. Dobar primjer za to je Italija, koja ima 67,1 % posjeda �ija je poljoprivredna površina manja od 5 ha i Gr�ka još i više 70,9%.

b) Mali posjed, veli�ine do 1 ESU u EU-27 zapošljava redovno 39,5 % ljudi, a prera�unato u godišnju jedinicu rada (AWU), zapošljava 24,2 %, (1 AWU = jedan radnik zaposlen najmanje 12 mjeseci).

c) Vrijednosno doprinosi standardnoj bruto marži – SGM, koja se iskazuje u ESU 1,7%.

d) Posjeduju 6% svih poljoprivrednih površina i vlasnici su stoke 2,6% (uslovna grla).

e) U nekim zemljama, ove male proizvodne jedinice zapošljavaju skoro dvije tre�ine svih zaposlenih u poljoprivredi: 71,0% u Ma�arskoj, 70,7% u Bugarskoj, 63,9% u Rumuniji i 60,7% u Slova�koj.

f) Proizvo�a�i malih jedinica, vrijednosti svoje proizvodnje troše u 12 država �lanica više od 50% u vlastitom doma�instvu: Slova�ka 99%, Slovenija 97%, Ma�arska 91%, Latviji 89%, Rumunija 86%, Estonija 85%, Bugarska 78%, Litvanija 73%, �eška i Poljska 57%, Kipar 53% i Italija 52%. Najve�i broj njih se bavi sto�arskom proizvodnjom.

2. U razdoblju izme�u 2000. i 2007., smanjen je unos poljoprivredne radne snage za 19,5% u EU-27, jer raste produktivnost. Ta stopa promjene je manja u EU-15 (-3,4%) nego u ostalim dijelovima EU. Tokom 2007., najviše smanjenje utroška ljudskog rada u poljoprivredi je zabilježeno u Litvaniji (-12,4%), Bugarskoj (-10,8%), Latviji (-5,0%), Slova�koj (-4,7%), Ma�arskoj (-4,5%) i Italiji (-4,2%). EU je imala smanjenje radne snage u poljoprivredi za 2,2% u 2007. godini.

3. Vlasnici malih imanja u EU su dominantno starije osobe i obrnuto, vlasnici ve�ih imanja su mla�e osobe. Udio mla�ih vlasnika raste sa pove�anjem veli�ine gazdinstva.

4. Na�in korištenja poljoprivrednih površina, uzet je posjed manji od 5 ha u EU-27 2005. godine je: oranice �ine 52,5% (u tome najviše žita 33,2% i krmnog bilja 6,1%), pašnjaci i prirodne livade 16,3% i stalni zasadi 31,2%. Nema neobra�enih površine.

263

5. Op�enito, manje specijalizirana "mješovita" gazdinstva su svojstvena novim �lanicama (posebno Rumunjskoj i Litvaniji).

6. Prije proširenja, EU-15 je imala 52% gazdinstava (posjeda) koji su se bavila isklju�ivo biljnom proizvodnjom (bez stoke) i 48% gazdinstava koja su uzgajala stoku. Nakon proširenja zajednice na EU-27, smanjio se udio gazdinstava sa isklju�ivo biljnom proizvodnjom na 38%, a pove�ao udio na 62% onih koji uzgajaju stoku. Pove�anje udjelu za 14% u korist uzgajiva�a stoke, posebno su doprinijele Rumunija i Bugarska.

7. U ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, usjevi (biljna proizvodnja) u�estvuje sa 51,4%, animalna proizvodnja sa 41,3%, poljoprivredne usluge sa 4,4% i sekundarne aktivnosti (prihodi van poljoprivrede) 2,9%.

8. Prema veli�ini farme iskazana u broju uslovnih grla: do pet 17%, od 5 do 50 grla 17%, od 50 do 100 grla 7% i 100 i više grla 7%. Nakon proširenja na EU-27, udio farmi koji uzgajaju stoku je 62% i to prema broju uslovnih grla stanje je sljede�e: do pet grla 33%, od 5 do 50 grla 21%, od 50 do 100 grla 4% i 100 i više grla svega 4%.

9. Manje razvijene zemlje imaju veliki udio gazdinstava koja se bave sto�arstvom. Novih 10 zemalja �lanica EU ima svega 17% posjeda bez stoke i 83% posjeda koja uzgajaju stoku. Prema veli�ini farme (uslovno grlo) , sto�arska gazdinstva imaju sljede�u strukturu: do pet grla 44%, od 5 do 50 grla 37%, od 50 do 100 grla 1% i 100 i više grla od 1%. Dvije �lanice, Bugarska i Rumunija imaju svega 6% gazdinstava koja se isklju�ivo bave biljnom proizvodnjom (bez stoke) i 94% gazdinstava koja uzgajaju stoku i to uglavnom u dvije veli�ine farmi: do 5 uslovnih grla 78% i od 5 do 50 uslovnih grla 16%.

10. Prosje�na veli�ina stada u EU je:

Grla stoke po gazdinstvu Vrsta stoke

2003�. 2005. Goveda 28,7 29,6 Muzne krave 10,8 11,1 Ostale krave 17,9 18,2 Ovce 98,6 105,3 Svinje 57,7 65,1 Priplodne krma�e 18,2 18,3 Ostale svinje 20 kg 38,8 45,9 Konji 2,7 3,0 Koke nosilice u 1000 0,2 0,2 Brojleri u 1000 0,9 0,8

11. U 2005. godini proizvodnja u staklenicima i organska proizvodnja u korištenju

površina kod EU-25 sa 3%, odnosno 1,9% a u EU-27 sa 2,8%, odnosno 1,6%. 12. Poljoprivredna proizvodnja u zemljama �lanicama EU se odvija na vlastitom i

zemljištu uzetom u zakup. Vlastito zemljište u prosjeku u�estvuje sa 54,5% a zemljište iz zakupa 45,5% u ukupnim poljoprivrednim površinama. Što su gazdinstva ve�a, udio zakupljenog zemljišta je ve�i.

13. U prosjeku, mala gazdinstva do 5 ha poljoprivredne površine, uzimaju još 10% zemljišta u zakup, a gazdinstva sa 100 i više ha korištenih poljoprivrednih površina, imaju 42% vlastitog i 58% zakupljenog zemljišta.

14. Procjenjuje se za EU-27, da je poljoprivredni dohodak pove�an za 5,4% u 2007. godini, nakon pove�anja od 3,3% u 2006. Kretanje tog pokazatelja u 2007. godini je bilo razli�ito na sjeveru i jugu EU-27. Najve�i porast

264

zabilježen je u Litvaniji (39,3%), Estoniji (22,5%), �eškoj (20,9%) i Švedskoj (16,5%), a najve�e smanjenje u Rumuniji (-16,7%), Bugarskoj (-8,5%) i Portugalu (-5,0%).

15. Vrijednost svih poljoprivrednih subvencija u EU-27, evidentiranih u 2007. godini, iznosi 51,6 milijardi eura. U�eš�e novih zemalja (koje su pristupile EU-u u periodu 2004–2007) u ukupnim subvencijama, koje se daju poljoprivrednim proizvo�a�ima, iznosi 3% u 2000. i 13% 2007. godini.

16. Prosje�an udio subvencija prema BDV ER-15 iznosi 33% u 2000. i 36% u 2007. godini. Isti taj pokazatelj za EU-27 ima vrijednost 30% u 2000. godini, a 36% sedam godina kasnije.

17. Po zemljama �lanicama, najviše sredstava za subvencije u odnosu na ostvarenu BDV ima Finska. Ona tri puta više izdvaja za subvencije nego što se ostvari BDV iz poljoprivrede. Austrija daje oko dvije tre�ine subvencija na ostvarenu BDV. Od starih zemalja �lanica, najmanje za podsticaje izdvaja Belgija, oko jedne petine od ostvarene BDV.

18. U 2007. godini cijena poljoprivrednog zemljišta u zemljama �lanicama je potpuno razli�ita. Najbolju cijenu od 35.000 eura/ha postiže se u Nizozemskoj, pa Danskoj 26.000 eura /ha, Luksemburgu 18.000 eura/ha, a najniže, bezna�ajno male su u Latviji.

19. I raspon rente poljoprivrednog zemljišta je veoma velik u EU. U poznatim poljoprivrednim zemljama �lanicama ima najbolje cijene eura/ha: Danskoj 550, Nizozemskoj 445, Malti 400, pa do zanemarljivo niske u Latviji i Švedskoj.

20. U EU-25, (bez Njema�ke), u 2005. godini je navodnjavano oko 15,6 milijuna ha, a to je oko 13,5% ukupne poljoprivredne površine.

21. Udio navodnjavanih orani�nih površina u EU je 20%, a najviši je u mediteranskim zemljama: Gr�koj (51%), Italiji (43%), Portugalu, Malti i Cipru (oko 30%) i Španiji (23%). U tim zemljama navodnjavanje je bitan element za razli�ite vrste poljoprivredne proizvodnje. U drugim podru�jima EU-e, navodnjavanje se koristi radi otklanjanja posljedica od suše, kao što je slu�aj u Nizozemskoj, koja navodnjava oko 36% poljoprivrednih površina.

22. Ruralni razvoj je budu�nost sela i poljoprivrede. EU je razvila poljoprivredu do zadovoljavaju�eg nivoa i dalji razvoj �ini kroz nadgradnju (ruralni razvoj).

23. Sljede�e razmatranje o ruralnom razvoju ura�eno je na osnovu podataka o popisu stanovništva i statistike o ruralnom razvoju, a na temelju OECD koncept o podjeli regija EU prema njihovom nivou ruralnosti. Popis stanovništva je ura�en 2001. godine, (podaci za Maltu nisu bili dostupni). Regije su razdvojene pomo�u ažuriranog OECD koncepta na dva dijela: � lokalna administrativna jedinica i � regije. Lokalna jedinica je seoska zajednica, ako je gusto�a naseljenosti ispod 150 stanovnika po km2. Koncept regije razlikuje tri nivoa ruralnosti u zavisnosti od u�eš�a stanovništva koje živi u ruralnom podru�ju lokalnih jedinica. Kriteriji za ta tri podru�ja su: � pretežno ruralna regija; više od 50% stanovništva živi na selu, � ruralna podru�ja; 15-50% stanovništva živi na selu, i � pretežno urbana regija; ima manje od 15% seoskog stanovništva. Pretežno ruralna regija je dalje podijeljena na dva nivoa: � znatno ruralna ako uklju�uje grad s više od 200.000 stanovnika i � pretežno urbana ako uklju�uje grad s više od 500.000 stanovnika

265

24. Ve�ina stanovnika EU-26 živi u pretežno urbanim regijama (44%), znatno ruralnim regijama 37% i pretežno ruralnim regijama samo 19%. Samo pet država �lanica imaju više od 50% stanovnika koje živi u pretežno ruralnim regijama, a to su: (Luksemburg, Irska, Slovenija, Finska i Gr�ka), a u šest zemalja (Belgija, Nizozemska, Velika Britanija, Njema�ka, Italija i Portugal) živi više od polovine stanovništva u pretežno urbanim regijama. Interesantno je napomenuti, svo stanovništvo Luksemburga živi u predominatno ruralnom rejonu. Na drugoj strani, po stanovništvu predominantno urbanom se isti�e Belgija (84,8%) i Nizozemska (83,1%).

25. Pokazatelji iz zemalja EU idu u prilog konstataciji, da kod kretanja �initelja procesa proizvodnje (zemljište, ljudski rad i kapital), stopa rasta kapitala je najve�a. On je imao ve�u stopu pove�anja nego što je zabilježena stopa pada kod smanjenja poljoprivrednih površina i radne snage. Zahvaljuju�i pove�anom ulaganju kapitala došlo je do zna�ajnijeg pove�anja poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti.

26. Kapital (novac) kao univerzalna vrijednost ljudske imovine zahtijeva ekonomski pristup pitanju opravdanja ulaganja. Proizvo�a� je u ulozi donosioca odluka kod kapitalnih ulaganja pri izboru proizvodnje, tehnologije i uvo�enja inovacija, sve sa ciljem dobivanja proizvoda koji je kvalitetom, te cijenom i rokom isporuke konkurentan na tržištu.

B. Poljoprivreda FBiH

1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a posebno resorno ministarstvo su uradili zna�ajne pozitivne pomake u zadnjih nekoliko godina, hvale vrijedne, u stvaranju povoljnijeg ambijenta za poljoprivrednu proizvodnju. Može se postaviti pitanje: je li to dovoljno i može li se više uraditi?

2. Resorno ministarstvo i Vlada FBiH nalaze se na zadatku da prevedu poljoprivredu iz krize u fazu oživljavanja (oporavka) i prosperiteta (razvoja). U tome imaju dobri pomaci iako je to posebno težak dio etape društvenog razvoja. Tome se sad i pridodala recesija svjetskih razmjera boldirana s našim politi�kim ustrojem države i odnosom odgovornih.

3. Poljoprivredni sektor zaslužuje više zbog svog zna�aja, pa treba o�ekivati neophodne mjere i aktivnosti u narednom periodu radi, izme�u ostalog, korištenja zna�ajnih resursa, zapošljavanja, ostvarivanja odre�enog nivoa standarda seoskom stanovništvu i vra�anja dostojanstva proizvo�a�ima hrane.

4. Poljoprivreda je zna�ajna grana privrede, razastrta na �itavom prostoru, višestruko povezana sa drugim sektorima ekonomije i institucijama državne uprave, uvezana sa ruralnim (policentri�nim) razvojem.

5. Pokušava se sa sredstvima za podrške poljoprivredi, koja su nedostatna, finansirati i ruralni razvoj. Na taj na�in izdvojeni iznos sredstava postaje kap vode u moru.

6. Za ruralni razvoj trebaju novi izvori finansijskih sredstva, jer u njemu poljoprivreda �ini svega 60% aktivnosti.

7. Traži se ravnomjeran razvoj poljoprivrednih regija i seoskih podru�ja, što u našim novonastalim prilikama predstavlja dodatni, ne samo finansijski problem.

8. Udio bruto dodane vrijednosti iz poljoprivrede u bruto doma�i proizvod se smanjuje u FBiH. To zna�i da ona u odnosu na druge djelatnosti u svom razvoju zaostaje.

9. Zakup zemljišta imaju krupni proizvo�a�i.

266

10. Savremena poljoprivreda traži kapital za: kvalitetne repromaterijale, ure�enje zemljišta, opremu i mehanizaciju, razvijenu infrastrukturu.

11. Cijena poljoprivrednog zemljišta i rente je mala: neadekvatno poznavanje problema i njegovog zna�aja, digniteta i ravnopravnosti, niska proizvodnost, slaba infrastruktura, nepovjerenje idr.

12. Zna�ajne troškove ure�enja zemljišta, navodnjavanje, �ubrenja i zaštite može da se opravda intenzivnom proizvodnjom u odgovaraju�em ambijentu.

13. Konkurentnost proizvodnje je najviše uslovljena ulaganjima. 14. EU-27 su za subvencije u 2007. izdvajale 36% od bruto dodane vrijednosti, a

FBiH samo 5,8%. To je dovoljan dokaz da mi nemamo odgovaraju�i, adekvatan odnos, a ne iznos, o �emu se �esto govori.

15. Danas se veli�ina poljoprivrednog posjeda ne mjeri samo po površini nego i po iznosu uloženog kapitala u savremene tehnologije.

16. Nema agro banke preko koje bi poljoprivredi davala sredstva pod povoljnijim uslovima od komercijalnih kredita. Zbog toga ona ima tri do �etiri puta ve�e kamatne stope i ostale lošije uslove kreditiranja nego zemlje u kojima je razvijena.

17. Iz analize investicija po tehni�koj strukturi se vidi da nema kupovine zemljišta i okrupnjavanja posjeda kao neophodnog uslova za pove�anje produktivnosti, odnosno konkurentnosti.

18. Nema ozbiljnih priprema za proizvodnju biodizela u BiH iako je preuzeta obaveza na tom planu.

19. Mjere strukturne politike provode se naj�eš�e kroz davanja nov�anih podrški radi ostvarivanja razvoja, a vrlo rijetko ima izdvajanja za održavanje neke proizvodnje.

20. Brži razvoj zahtijeva angažovanje i aktivno uklju�ivanje lokalnih resursa radi svog i opšteg dobra.

21. Pove�anje konkurentnosti proizvodnje je zajedni�ki zadatak, nesebi�an rad svih nivoa vlasti i proizvo�a�a. Parcijalni interesi ne donose dobru budu�nost.

22. Treba pažnju posvetiti organizovanju proizvo�a�a, dohodovnom povezivanju i izradi projekata koji doprinose osmišljavanju mjera poljoprivredne politike.

23. Neprestano raditi na uskla�ivanju mjera sa CAP-om (transformacija nov�anih podrški). Osposobiti se za korištenje predpristupnih fondova, jer tu nema sentimentalnosti. Treba u�iti iz iskustva drugih zemalja koje su to skupo platile.

24. Razvoj institucija i lokalnog partnerstva, uklju�ivanja svih koji daju doprinos. 25. Privredna struktura u okviru koje veliki zna�aj ima poljoprivreda, dominantno

je zastupljena u ruralnim podru�jima, a i jedan je od osnovnih uzroka zaostajanja i demografskog pražnjenja. Ovog fenomena nisu se oslobodile ni razvijene zemlje i regije, ali je pojava manje izražena.

26. Ta nepovoljna ekonomska i demografska slika ruralnih podru�ja zahtijeva revitalizaciju kao imperativ i razvojnu potrebu. Razvoj tih podru�ja nije mogu� kroz podršku samo poljoprivrednoj proizvodnji.

27. Neodgovaraju�i prirodni ambijent, rijetka naseljenost i velika njihova udaljenost od gradskih centara su osnovni razlozi neatraktivnosti za mlade ljude da se zadržavaju, naseljavaju ili radno angažuju. To je problem države, a ne samo resornog ministarstva.

28. Ruralni prostor je heterogen po svom fizi�kom, geografskom i socioekonomskom izgledu, te se zbog toga trebaju izbjegavati uniformna razvojna rješenja. Nastojati o�uvati tradicionalne regionalne specifi�nosti.

267

29. Ni regionalizacija, hit u svijetu, ne smije da bude alibi za ekonomsko ili bilo koje drugo zatvaranje u svoje okvire (autarhi�ni razvoj).

30. Treba smanjiti ruralizaciju urbanih sredina. Razvijeni ve� odavno imaju urbanizaciju ruralnog.

31. Na listi prioriteta visoko mjesto treba da zauzme zaštita okoline i ljepote ruralnih sredina.

32. Ruralni razvoj dovodi se u funkcionalnu vezu sa razvojem: naselja, investicija, infrastrukture, harmonizacijom instrumenata razvojne politike, te podsticaja biznisa u poljoprivredi, industriji, turizmu i drugim djelatnostima.

33. Iskustva iz svijeta nas u�e, da ostvarivanje održivog razvoja ruralnih sredina ne zavisi samo od finansijskog potencijala. On je determinisan i brojnim drugim faktorima (i oni koji nisu iz �isto ekonomske sfere).

34. Savremena praksa pokazuje da razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj nije mogu� kod ve�ine zemalja u razvoju i tranziciji bez aktivne podrške razvijenog svijeta.

35. Liberalizacija tržišta i ekonomska reforma su u tim zemljama preduslov za razvoj poljoprivrede, pove�anja dohotka, smanjenje siromaštva i promocija održivosti.

36. Poljoprivrednu proizvodnju je neophodno osavremenjavati, smanjivati unos radne snage i poboljšati uslove rada i življenja. Na taj na�in se reguliše migracija stanovništva, a ne regulativom.

37. U BiH/FBiH dominira mali poljoprivredni posjed, kojeg treba prihvatiti i za EU što bolje pripremiti. Razlozi zbog kojih on zaslužuje pažnju su brojni, a navode se sljede�i: a) Više od 60% poljoprivrednih površina je u njihovom vlasništvu i 80%

sto�nog fonda, b) zapošljava najve�i dio poljoprivredne radne snage, c) takav posjed daje proizvodnju koja u cijelosti ili u zna�ajnoj mjeri

podmiruje vlastite potrebe tih dima�instava i dio za tržište, te na taj na�in dopinosi bilansu zemlje,

d) ima socioekonomski zna�aj, e) nije ga mogu�e u relativno kratkom vremenu promijeniti.

26. Na malom posjedu treba da dominiraju intenzivne poljoprivredne kulture. U EU stalni zasadi �ine jednu tre�inu malog posjeda. Zna�ajan dio otpada za zatvoreni proizvodni prostor.

27. Samo ve�i posjed i intenzivna proizvodnja može biti motiv za zadržavanje mlade i sposobne radne snage. U EU mali posjed je ujedno i stara�ki posjed.

28. Ostvarena poljoprivredna proizvodnja po proizvodnoj jedinici (ha, grlu) u Federaciji BiH je dominantno ekstenzivna sa primjesama poluintenzivne.

29. Zastupljenost sto�arstva je jedan od faktora stabilnosti prinosa i intenzivnosti proizvodnje.

30. Zbog niske proizvodnosti, a time i produktivnosti su rijetke proizvodnje u FBiH koje ekonomski motivišu proizvo�a�e.

31. Ishrana u sto�arstvu je glavno ograni�enje ve�e proizvodnje, a ne postoje�i pasminski sastav.

32. U biljnoj proizvodnji je velika šarolikost sortimenta i još ga treba znatno poboljšat.

33. O�uvanja autohtonih sorti, pasmina i proizvoda. 34. Intenzivnost proizvodnje je nedovoljno zastupljena, posebno �ubrene i

navodnjavanje.

268

35. Muli je udio troškova ljudskog rada zbog niske cijene, iako nije zastupljena mehanizacija u odre�enoj mjeri.

36. Mehanizovanost pove�ava troškove proizvodnje ali omogu�ava uvo�enje savremene tehnologije.

37. Poljoprivredna proizvodnja FBiH ne može da podnese ekonomsku cijenu rada, ali je treba za to pripremiti u što kra�em vremenu.

38. Porast cijena energije, �ubriva i zaštitnih sredstva u zna�ajnoj mjeri umanjuje efekte ekonomskih mjera podrške u FBiH. To pove�anje cijena ima višestruko manji uticaj na dohodovnost proizvodnje gdje se ostvaruju visoki prinosi.

39. Ne primjenjuje se u dovoljnoj mjeri zaštita doma�e proizvodnje. Vidi kako to drugi rade.

40. Uvoze se sirovine i proizvodi za koje mi imamo, kod nekih, bolje uslove (voda, pivo, pivski je�am , �ubriva, zaštita, sto�na hrana, energija – bio gas i sl.). Takav luksuz nije kompatibilan sa standardom, ima negativnu korelaciju.

41. Nema istinskog organizovanja i dohodovnog povezivanja proizvo�a�a u FBiH. 42. Mali je broj zemljoradni�kih zadruga koje rade na novim principima. 43. Nedovoljno se primje�uje rad stru�nih poljoprivrednih službi na terenu. 44. Slaba primjena stru�nih i nau�nih dostignu�a i njihova valorizacija. 45. Niska konkurentnost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, slabo ure�eno

tržište i neznatno zastupljen marketing, nedostatak infrastrukture. 46. Velike oscilacije u uslovima privre�ivanja (cijene, kamate idr.) i potpuna

zavisnost od prirodnih (vremenskih) uslova. C. Poljoprivredna gazdinstva u FBiH Poljoprivredna proizvodnje, a unutar nje gazdinstva kao nosilac te aktivnosti predstavljaju najstariju ljudsku djelatnost. U tom dugom periodu, ambijentu nastanka i razvoja, ona su se oblikovala i stekla svoje specifi�nosti. Me�u iskazanim specifi�nostima, iz nužde, je i mala reproduktivna sposobnost, odnosno akumulativnost. Zbog toga je prvobitno poljoprivredno gazdinstvo bilo, i nerijetko još uvijek ostalo autarhi�no i zatvoreno u proizvo�a�ko-potroša�ku jedinicu radi opstanka i nezavisno od vanjskog svijeta. Ekonomski razvoj mijenja tu formu gazdinstva, ono se polako otvara za repromaterijal i tržište, postepeno prihvata tehnološko-tehni�ki napredak i pove�ava obim proizvoda. Te promjene dovode do slabljenja veza izme�u gazdinstva i doma�instva. Gazdinstvo postaje robni proizvo�a�, a doma�instvo podmiruje svoje potrebe na tržištu. Ovakav željeni razvoj ima pozitivan tok u povoljnim ekonomskim i politi�kim prilikama. Izuzetne situacije, posebno izražene ekonomske krize i ratna stanja, dese se promijene smjera kretanja ovog procesa, pa zbog toga poljoprivrednici nisu spremni za nagle promjene i olako prihvatanje novih rješenja. I to je jedno od specifi�nih svojstava poljoprivrednih gazdinstava i pristupa u proizvodnji hrane. Ona je širok poljoprivredni prostor kojeg treba proizvodno organizovati, izgraditi i opremiti. Pored toga, poljoprivredne površine su veoma razli�ite po nadmorskoj visini, reljefu i ekspoziciji. Zbog toga u ovoj djelatnosti nije mogu�a prostorna koncentracija proizvodnje izabrana prema nekim drugim pogodnostima (ekonomskim, tržišnim i dr.). To pred ovu proizvodnju postavlja specifi�an zadatak i traži dodatna sredstva koja nisu potrebna u drugim proizvodnim granama. Za istraživanje ekonomike proizvodnje odabrana su gazdinstva iz povoljnih proizvodnih podru�ja, koja po primijenjenoj agrotehnici za uslove FBiH su u najmanju ruku prosje�na, tržišno orijentisana i ispunjavaju propisane uslove za ostvarivanje nov�anih

269

podrški. Dakle, uzeta su gazdinstva koja postižu bar prosje�ne proizvodne rezultate i koja bi se, prema stanju u FBiH, mogla svrstati u ekonomski održiva. To se može dobro vidjeti iz usporedbe podataka za FBiH i istraživanih gazdinstava na: veli�ini parcele ili broju grla na farmi, ostvarenom prinosu po ha, odnosno grlu, podru�jima ekonomske pogodnosti u odnosu na ve�inu ostalih gazdinstva van domena ovih istraživanja. Izra�unati ekonomski parametri na istraživanim gazdinstvima o uspješnosti poslovanja su uglavnom pozitivni, posebno kada im se prihod uve�a za iznos ostvarenih podrški. No, to nije dovoljno ni srazmjerno angažovanim resursima i uloženom trudu. Za ostvarivanje potrebnih, primjerenih i mogu�ih rezultata �e se još �ekati, jer se oni ne ostvaruju lako i u kratkom vremenu, pod uslovom da se proces odvija u pravom smjeru. To vrijeme samo od sebe ne�e donijeti boljitak, nego predstavlja manevarski (vremenski) prostor kojeg trebaju maksimalno iskoristiti sudionici procesa, u prvom redu poljoprivrednici koji imaju još zna�ajne neiskorištene rezerve, s jedne i to veoma važne strane i države, odnosno Federacije, s druge strane. Iz te sinergije vo�eni mudro i uz pomo� nauke, �e proiza�i rezultati koje sektor o�ekuje, zaslužuje i njeni proizvo�a�i. Nije realno o�ekivati do to bude nivo ostvarenja koji postižu zemlje razvijenog svijeta, jer imaju drugu startnu poziciju, ali mu treba stremiti i na tome odgovorno raditi. Znatno bolje stanje od postoje�eg treba što prije imati i njega dalje unapre�ivati. C/1 Biljna i animalna proizvodnja Nema potrebe, a još je manje koristi iscrpljivati se na razlozima koji su nas doveli do ovakvog stanja. Neophodno je utvrditi to �injeni�no stanje, što mogu�e realnije, kako bi se za njega iznašlo odgovaraju�e rješenje. U tom smislu ovaj stru�ni projekt daje dovoljno �injenica prikupljenih tokom istraživanja, a to su:

1. prinosi kod hljebnih žita su u pola manji od prosjeka EU. 2. prinosi industrijskog bilja znatno zaostaju za proizvodnjom razvijenih zemalja, 3. prinosi povr�a su tri do �etiri puta manji od onih koji na tržištu formiraju cijene, 4. proizvodnja je dominantno ekstenzivna, sa prisustvom polu intenzivne i

intenzivne proizvodnje u vo�arstvu i vinogradarstvu, 5. mala proizvodnja po grlu, 6. neuskla�enost izme�u ishrane stoke (po kvalitetu i kvantitetu) i njihovog

genetskog potencijala, 7. slaba iskorištenost prirodnih travnjaka i mala obra�enost zemljišta, 8. nedovoljno se koriste zemljišni, ljudski i drugi resursi, 9. neadekvatna proizvodna orijentacija, 10. nedostatak odgovaraju�eg sortimenta i pasmina, 11. neprilago�enost izme�u proizvodnog genetskog potencija i danih uslova, 12. nedovoljna i neadekvatna zdravstvena zaštita bilja i životinja, 13. manjkavost i nedostatak evidencije (mati�ne i knjigovodstvene) na gazdinstvu, 14. nema analize poslovanja i na tome planiranja, 15. nedovoljna zastupljena struka i nauka, 16. slaba pa i skoro nikakva organizacija proizvo�a�a na dohodovnom principu, 17. nije uspostavljena veza sa prehrambenom industrijom na zaštiti njenih u�esnika, 18. nedostatak zemljoradni�kih zadruga koje rade na novi principima, 19. stare zadruge još djeluju uglavnom na starim principima, 20. nedostatak odgovaraju�ih izvora finansijskih sredstava i prilago�enih uslova, 21. �este mijenjanje, pa i donošenje novih mjera koje ne vode ra�una o kontinuitetu, 22. slaba i spora izgradnja infrastrukture,

270

23. prisustvo protekcionizma i nepotpune primjene legislative, 24. nelojalna konkurencija, 25. prera�iva�ka industrije planski ne prati proizvodnju, 26. povremeno, ali nedovoljno obrazovanje proizvo�a�a, 27. Mali posjed do 5 ha, neznatno uzima zemljišta u zakup. To je svojstveno

velikim imanjima koji obi�no imaju 40% vlastitog i 60% zakupljenog zemljišta. 28. U tržišnim uslovima privre�ivanja, mala gazdinstva mogu opstati uz

kombinaciju: vlastitih potreba (nužde) i sredstava podrške države sa postepenim prelaskom na podršku dohotka i ostale mjere socijalne politike.

29. Manje specijalizirana (mješovita) gazdinstva su svojstvena nerazvijenim zemljama.

30. U velikoj je mjeri prisutna sezonost proizvodnje, a time se ostvarju i manje cijene proizvoda.

31. Sve dok poljoprivreda ne postane izvor sticanja dohotka, njom �e se baviti oni koji moraju, nemaju izbora (rad iz nužde).

32. Loša su iskustva poljoprivrednih proizvo�a�a iz prethodnog perioda u rješavanju njihovih pitanja i saradnje sa zemljoradni�kim zadrugama.

33. Gazdinstvima je potrebna konzistentna i kontinuirana agrarna politika i odre�eno vrijeme da bi proizvo�a�i stekli povjerenje i postali istinski sudionici kvalitativnih promjena i ozbiljni sagovornici.

34. Istraživana gazdinstava u ovom projektu su prosje�na i/ili iznad toga u ostvarenim proizvodnim rezultatima. Time se željela dati poruku da je to reano mogu�e ostvariti i na taj na�in motivisati i pokazivanja proizvo�a�e radi njihove i naše budu�nosti.

35. Generalno gledaju�i, u istraživanom periodu ekonomski položaj gazdinstva se pogoršao (poskupela enegija, odre�eni materijali, raste konkurencija), a prihodi uslovljeni obimom proizvoda i prodajnim cijenama to ne mogu da prate na adekvatan na�in.

36. Poljoprivredna gazdinstva u istraživanom periodu imaju sporije pove�anje isplata za investicije u odnosu na FBiH. To jasno pokazuje da gazdinstva imaju podinvestiranje u odnosu na prosjek stanja u entitetu.

37. Zna�ajan broj izvora finansiranja još nije dostupan poljoprivrednim gazdinstvima (udružena sredstva, lizing, fondovi).

Bolji rezultati se mogu o�ekivati u narednom periodu ako se otklone ili ublaži djelovanje postoje�ih slabosti. Samo pravilan pristup i kontinuirani rad dovode do željenog cilja. Iako je poželjno ali realno veoma teško u ovom sektoru napraviti krupne promjene u kratkom periodu. Finansijska sredstva su veoma važna i zajedno u sinergiji s drugim aktivnostima donose uspjeh. Bez njih se mogu pravit neki, ali ne zna�ajni pomaci. Gazdinstva trebaju:

� se educirati, � poslovno povezivati, naro�ito mala i srednja, � više voditi ra�una o sjemenskom, sadnom materijali i pasminama stoke, � takva promjena traži i novu agrotehniku, zootehniku i sl. � više specijalizacije, � spremnost na saradnju i promjene, prihvatanje rizika, � ve�i stepen finalizacije svojih proizvoda, � dohodovno povezivanje (horizontalno i vertikalno), � primjenu novih dostignu�a,

271

� poštivanje zakonske regulativa iz svih oblast, naro�ito sadnog, sjemenskog i drugog materijala, zaštite zdravlja ljudi, biljaka i životinja, � poboljšanju kvaliteta proizvoda i novim na�inima pakovanja, � poštivanje specifi�nosti proizvodnih podru�ja i zonalnosti,

� smanjivati zavisnost proizvodnje od prirodnih uticaja, � koristiti uzgojni oblik koji zahtijeva manje zdravstvene zaštite i produžava vijek životinje, � uskladiti gradnju privrednih objekata sa proizvodnim mogu�nostima gazdinstva radi što nižih troškova proizvodnje i od odgovaraju�ih materijala, � udruživati sredstva, nabavku repromaterijala i plasman proizvoda, � graditi skladišta, hladnja�e i druge nedostaju�e privredne objekte za �uvanje proizvoda, postizanja boljih cijena i kontinuiteta u snabdijevanju, � sa�uvati autohtone sorte i pasmine, zajedno sa nadležnim institucijama, � afirmirati poznate proizvode (marke-brendove), stvarati nove i radi na uvo�enju geografskog porijekla i ostalog što svima donosi boljitak, � poznatim na�inima i metodama dokazivati kvalitet proizvoda, imati odgovaraju�i marketinški pristup plasmanu, boriti se protiv predrasude da je uvezeno bolje i sigurnije.

Iz rezultata ovih istraživanja, op�eg poznavanja poznavanja ove problematike i onoga do �ega su došli drugi istraživa�i, neophodno je jasno kazati, da proizvo�a�i hrane zaslužuju više poštovanja od onih koji odlu�uju o njihovoj sudbini i znatno bolji ekonomski položaj nogo što im je dat. To je mogu�e bez obzira na privredno i politi�ko stanje ako se pravedno raspodijeli teret i daju pripadaju�a prava. Bolji položaj ovoj branši se osigurava sa neophodnim pozitivnim promjenama kod svih u�enika društvene zajednice, pa i šire. Znanje u tome ima nezamjenjivu ulogu, jer �e izgraditi principe, izna�i sredstva, izvršiti izbor aktivnosti, primijeniti odgovaraju�u tehniku i tehnologiju, dislokaciju resursa, zaštitu životne sredine i ostalo što je potrebno radi ostvarenja odabranog cilja. Sami proizvo�a�i u tome imaju svoju nezaobilaznu i važnu ulogu kod uvo�enja promjena, preuzimanju rizika, spremnosti na saradnju i poslovno povezivanje. Podrška države, finansijska i svaka druga, je neophodna za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, ali proizvo�a�i trebaju iskoristi sve svoje rezerve i na taj na�in dati puni doprinos zajedni�kom cilju. Sti�e se dojam, da predstavnici države, s jedne strane i robni proizvo�a�i, s druge strane nemaju iskrene namjere i zbog toga ne povla�e najbolje mogu�e poteze radi op�eg dobra. Zbog toga nema punog povjerenja izme�u u�esnika na tom nezaobilaznom putu koje vodi do uspjeha. Bogatstvo pojedinaca �ini bogatstvo nacije. Kada poljoprivrednici naše zemlje postanu bogatiji neto što jesu, a oni �ine najve�i broj stanovništva, onda �e i država biti bogatija. Boga�enje malog broja ljudine daje svijetlu budu�nost društvenoj zajednici. Put uspjeha razvoja našeg poljoprivrednog sektora treba dominantno zasnivati na upoznavanju prakse razvijenih država i na osnovu tih iskustava davati prijedlog rješenja. Mi nemamo ni vremena ni sredstava da iznalazimo vlastiti put razvoja.

272

LITERATURA

1. Dr. mr. inž. Jusuf Muli�: „Eksperimentalna statistika primijenjena u poljoprivredi“, Institut za poljoprivredna istraživanja u Sarajevu, Sarajevo, 1962.

2. Zajednica nau�no-istraživa�kih ustanova za ekonomiku poljoprivrede: „Troškovi

proizvodnje i cijena koštanja poljoprivrednih proizvoda na društvenim gazdinstvima“. Analiza proizvodnje 1962. godine, Druga knjiga, Beograd, 1966.

3. Dr Jusuf Muli�, dr Vjekoslav Selak : „Statistika u Poljoprivredi“, Poljoprivredni

Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1976.

4. Društveni cilj X, TO 7. Ekonomika agrara, Sarajevo, 1991. godine.

5. Ante Kolega: „Tržište poljoprivrednih proizvoda“, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.

6. Dr Emil Erjavec et al. „Slovensko kmetijstvo in Evropska unija“, �ZD Kme�ki

glas, Ljubljana, 1997.

7. Republika Slovenija, Ministarstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano, Uprava Republike Slovenije za pospešuvanje kmetijstva: „Katalog kalkulacija za na�ertovanje gospodarjenja na kmetijah v Slovenija“, avgust 1998.

8. Hamid Bogu�anin, koordinacija: „Nacionalni program proizvodnje hrane u

FBiH“, Specijalni program za osiguranje hrane (SPFS), Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Sarajevo, 1998.

9. Poljoprivredna savjetodavna mreža, Banja Luka i Biha�: „Vodi� za upravljanje

Farmom“, Prvo izdanje, april 2000.

10. Mr Sabahudin Bajramovi�: “ Alpski model organizacije selja�kih gospodarstava i mogu�nosti njihove primjene u planinskim rejonima Bosne i Hercegovine“, doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, februar 2000.

11. Vjekoslav Selak, Hamid Bogu�anin et al.: „Kako pomo�i obiteljskom

poljoprivrednom gazdinstvu“, UMCOR, Travnik, 2000.

12. Marina Mikši� et al. „Katalog kalkulacija pokri�a varijabilnih troškova“, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Svibanj, 2001.

13. Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001-2010). Travnik,

2001.

14. Poljoprivredna stru�na služba BiH: “Priru�nik za upravljanje farmom“, Drugo izdanje, februar 2002. godine.

15. Prof. dr sc. Josip Defilippis: „Ekonomika poljoprivrede“, Školska knjiga, Zagreb,

2002.

273

16. V. Selak, A. Kolega, H. Bogu�anin et al.: „Zaštita i poticanje poljoprivredne

proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine“, Zbornik radova, Prilagodba Europskoj zajednici, hrvatske poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zadar, lipanj 2002.

17. Vjekoslav Selak, Hamid Bogu�anin, Sadžida Kasapovi�: „Poljoprivredno

zadrugarstvo“, Univerzitetski/sveu�ilišni udžbenik, Poljoprivredni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2002.

18. Prof. dr Mehmed Jahi�: „Finansijsko ra�unovodstvo“, Zavod za ra�unovodstvo i

reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, novembar/studeni 2003.

19. Prof. dr Janko Klobu�ar: „Ra�unovodstvo“, Tre�e izdanje, Sarajevo, 2003.

20. Bogu�anin H. et al.: „Moderna teorija troškova“, Prvi simpozij poljoprivrede, veterinarstva i šumarstva „Strategija razvoja doma�e proizvodnje, Neum, maj 2003.

21. Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podru�ja R Hrvatske, Zagreb,

srpanj 2003.

22. V. Selak, A. Kolega, H. Bogu�anin et al.: „Tržište mlijeka i uloga obiteljskih gospodarstava u njegovom razvitku“, Agronomski glasnik glavnog hrvatskog agronomskog društva, Zagreb, 2003.

23. Vjekoslav Selak, Hamid Bogu�anin, Sadžida Kasapovi�: „ Agrarna politika“,

Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2003. 24. Strategija razvoja poljoprivrede op�ine Prozor – Rama (2005-2010), Prozor, 2004.

25. Strategija razvoja poljoprivrede Hercegova�ko-neretvanskog kantona (2004-

2010), Mostar 2004.

26. Grgi�, Z. et al.: „Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka u razli�itim proizvodnim sustavima obiteljskih gospodarstava, UDK 636.03.034, Sto�arstvo 59:2005.

27. Hališka J., Rimac D.: „Analiza troškova proizvodnje mlijeka“, UDK 636.03.034,

Sto�arstvo 59:2005.

28. Mr Veljko Vukoje: „Obra�un troškova u poljoprivrednim preduze�ima ABC metodom“, doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet Univerzitet u Novom Sadu,, N. Sad, 2005.

29. Mr Rade Popovi�: „Profitabilnost proizvodnje kravljeg mleka u Vojvodini“,

doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Univertziteta u Novom Sadu, Subotica, 2005. godine.

30. Bogu�anin H. et al.: „Ekonomika proizvodnje jagodastog vo�a“, Radovi

Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 55/1, Sarajevo, 2005.

274

31. Doc. Dr Meliha Baši� et al.: „Troškovno ra�unovodstvo“, praktikum, Ekonomski

fakultet u Sarajevu, Sarajevo, juli 2005. godine.

32. Srednjoro�na strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006-2010), Sarajevo, 2006.

33. FADN (engl. Farm Accountancy Data Network) – Mreža poljoprivrednih

knjigovodstvenih podataka EU, Europska komisija, Glavna uprava za poljoprivredni i ruralni razvoj, Generalna uprava, Ekonomska analiza i procjena, G.3. Analiza stanja poljoprivrednih posjeda (gospodarstava), Brisel, jul 2006.

34. Strategija razvoja ruralnih podru�ja Kantona Srajevo, Sarajevo, 2006.

35. Strategija razvoja poljoprivrede Republike Srpske do 2015. godine, Banja Luka,

juni 2006.

36. Falan Vedad: „Ekonomika integralne proizvodnje jabu�astog vo�a u BiH“, magistarski rad, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007. godine.

37. Strategija razvoja poljoprivrede u Hercegbosanskom kantonu (2007-2011), Livno,

2007

38. Stanje, mogu�nosti i opravdanost razvoja proizvodnje, prerade i potrošnje vo�a u Kantonu Sarajevo, Sarajevo, 2008.

39. Agricultural statistics, Mein results – 2006-2007., Eurostat/European

Commission, Luxemburg, 2008.; http://ec.europa.eu/eurostat

40. Agricultural statistics, Mein results – 2007-2008., Eurostat/European Commission, Luxemburg, 2009.; http://ec.europa.eu/eurostat

41. FAOSTAT – Agriculture; http://faostat.fao.org

42. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS); http://hzpss.hr/

275

PRILOZI

276

Prilog 1

Ekonomika proizvodnje merkantilne pšenice u Federaciji BiH (2010.)


Elementi PK TK Oznaka gazdinstva A B C D Požnjeveno ha 5 10 4,5 12

Prosjek po ha

Udio u %

Proizvodnja kg Zrna 25.000 46.000 24.800 62.400 5.022 Slame 5.000 4.600 5.511 5.200 645 Prihodi KM 11.375 22.462 11.295 33.710 2.503 100,0 Vrijednost 8.125 16.390 8.573 26.510 1.892 75,6 Zrna 7.750 15.640 7.673 24.960 1.778 71,1 Slame 375 750 900 1.550 113 4,5 Podsticaji 3.250 6.072 2.723 7.200 611 24,4 Podsticaji FBiH 3.000 5.520 2.723 7.200 585 23,4 Podsticaji Kantona 250 552 0 0 25 1,0 Troškovi KM 9.697 17.448 9.272 25.852 1.977 100,0 a) materijala 4.297 9.398 4.995 14.812 1.064 53,8 sjemena 375 1.475 1.008 2.688 176 8,9 �ubriva 3.485 7.050 3.473 11.240 802 40,5 zaštite 437 873 514 884 86 4,3 b) ljudski rad 500 650 400 1.000 81 4,1 c) mehanizacije 3.500 7.000 3.195 8.280 698 35,3 d) ostalo 1400 400 682 1.760 135 6,8 Dohodak a) bez podsticaja -1.572 -1.058 -700 658 -85 b) sa podsticajima 1.679 5.014 2.023 7.858 526 Cijena koštanja kg zrna 0,38 0,37 0,34 0,40 0,38 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,84 0,94 0,92 1,03 0,96 b) sa podsticajima 1,17 1,29 1,22 1,30 1,27 Rentabilnost 17,31 28,74 21,82 30,40 26,62

277

Prilog 2

Ekonomika proizvodnje merkantilnog kukuruza u Federaciji BiH (2010.)


Elementi PK TK USK Oznaka gazdinstva A B C D E F G

Prosjek po ha

Udio u %

Požnjeveno ha 15 37,5 3 8 4 15 1 Proizvodnja kg Zrna 150.000 337.500 16.500 55.000 24.000 75.000 6.000 7.952 Prihodi KM 42.000 101.250 6.870 22.500 10.440 33.000 2.400 2.616 100,0 Vrijednost 42.000 101.250 6.270 20.900 8.640 30.000 2.400 2.532 96,8 Zrna 42.000 101.250 6.270 20.900 8.640 30.000 2400 2.532 96,8 Podsticaji 0 0 600 1.600 1.800 3.000 0 84 3,2 Podsticaji FBiH 0 0 0 0 500 1.200 0 20 0,8 Podsticaji Kantona 0 0 600 1.600 1.300 1.800 0 63 2,4 Troškovi KM 34.720 76.813 6.410 19.090 9.593 27.455 2.500 2.115 100,0 a) materijala 19.095 41.288 3.180 8.050 4.723 11.650 1.110 1.067 50,4 sjemena 3.375 8.438 120 650 200 650 270 164 7,8 �ubriva 14.040 28.650 2.790 6.600 3.803 9.500 720 792 37,4 zaštite 1.680 4.200 270 800 720 1.500 120 111 5,3 b) ljudski rad 1.000 1.400 150 800 400 3.000 250 84 4,0 c) mehanizacija 12.000 28.500 2.230 7.440 3.570 7.605 990 747 35,3 d) ostalo 2625 5.625 850 2.800 900 5.200 150 217 10,3 Dohodak a) bez podsticaja 7.280 24.438 -140 1.810 -953 2.545 -100 418 b) sa podsticajima 7.280 24.438 460 3.410 847 5.545 -100 502 Cijena koštanja kg zrna 0,23 0,23 0,39 0,35 0,40 0,37 0,42 0,27 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,21 1,32 0,98 1,09 0,90 1,09 0,96 1,08 b) sa podsticajima 1,21 1,32 1,07 1,18 1,09 1,20 0,96 1,15 Rentabilnost 20,97 31,81 7,18 17,86 8,83 20,20 -4,00 14,69

278

Prilog 3

Ekonomika proizvodnje soje u Federaciji BiH (2010.)


Elementi PK TK Oznaka gazdinstva A B C D

Prosjek po ha Udio u %

Požnjeveno ha 4 29 9,0 2

Proizvodnja kg Zrna 12.800 80.000 27.000 6.200 2.864 31.500 Prihodi KM 10.368 64.800 19.710 4.526 2.259 100,0 Vrijednost 7.680 48.000 15.660 3.596 1.703 75,4 Podsticaji 2.688 16.800 4.050 930 556 24,6 Podsticaji FBiH 2.560 16.000 4.050 930 535 23,7 Podsticaji Kantona 128 800 0 0 21 0,9 Podsticaji op�ine 0 0 0 0 0 0,0

Troškovi KM 7.613 44.795 14.421 3.646 1.602 100,0 a) materijala 2.813 18.705 5.534 1.426 647 40,4 sjemena 473 1.740 1.200 375 86 5,4 �ubriva 1.680 12.180 2.970 801 401 25,0 zaštite 660 4.785 1.364 250 160 10,0 b) ljudski rad 550 1.200 650 300 61 3,8 c) mehanizacije 3.200 19.670 5.850 1.720 692 43,2 d) ostalo 1050 5.220 2.387 200 201 12,6

Dohodak a) bez podsticaja 68 3.205 1.240 -50 101 b) sa podsticajima 2.756 20.005 5.290 880 658

Cijena koštanja kg zrna 0,59 0,56 0,53 0,59 0,56 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,01 1,07 1,09 0,99 1,06 b) sa podsticajima 1,36 1,45 1,37 1,24 1,41 Rentabilnost 36,20 44,66 36,68 24,14 41,05

279

Prilog 4

Ekonomika proizvodnje duhana tip virdžinija u Federaciji BiH (2010.)

Proizvodnja duhana Virdžinija u PK

Elementi 2010.

Oznaka gazdinstva A B

Površina ha 5,5 16 Po ha Udio u %

Proizvodnja kg - duhan u listu 11.550 37.600 2.286 21,5

Prihodi KM 57.173 186.120 11.316 100 Vrijednost 34.650 112.800 6.858 60,6 Podsticaji 22.523 73.320 4.458 39,4 Podsticaji FBiH 19.635 63.920 3.886 34,3 Podsticaji K 2.888 9.400 572 5,1

Troškovi KM 48.419 145.322 9.011 100 a) materijala 9.536 28.646 1.776 19,7 - rasad 3.080 8.960 560 6,2 - �ubriva 4.406 13.536 834 9,3 - zaštite 2.050 6.150 381 4,2 b) ljudski rad 14.628 46.020 2.821 31,3 c) mehanizacije 7.783 22.656 1.416 15,7 d) amortizacija 798 2.400 149 1,7 e) zakup zemljišta 1.650 4.800 300 3,3 f) osiguranje usjeva 3.135 9.120 570 6,3 g) energija 10890 31680 1.980 22,0 h) troškovi finansiranja 0 0 0 0,0 i) ostalo 0 0 0 0,0

Dohodak a) bez podsticaja -13.769 -32.522 -2.153 b) sa podsticajima 8.754 40.798 2.305

Cijena koštanja kg 4,19 3,86 3,94 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,72 0,78 0,76 b) sa podsticajima 1,18 1,28 1,26 Rentabilnost 18,08 28,07 25,58

280

Prilog 5

Ekonomika proizvodnje duhana tip berlej u Federaciji BiH (2010.)

Proizvodnja duhana u PK

Elementi 2010.

Oznaka gazdinstva A B

Površina ha 0,6 2 Po ha Udio u %

Proizvodnja kg - duhan u listu 1.200 6.300 2.885 2,6 Prihodi KM 4.980 26.145 11.971 100 Vrijednost 2.880 15.120 6.923 57,8 Podsticaji 2.100 11.025 5.048 42,2 Podsticaji FBiH 1.800 9.450 4.327 36,1 Podsticaji K 300 1.575 721 6,0 Troškovi KM 5.041 19.050 9.266 100 a) materijala 1.257 3.589 1.864 20,1 - rasad 312 1.040 520 5,6 - �ubriva 642 1.577 853 9,2 - zaštite 303 972 490 5,3 b) ljudski rad 2.008 9.080 4.265 46,0 c) mehanizacije 930 3.280 1.619 17,5 d) amortizacija 180 320 192 2,1 e) zakup zemljišta 240 800 400 4,3 f) osiguranje usjeva 384 1.280 640 6,9 g) energija 0 240 92 1,0 h) troškovi finansiranja 0 0 0 0,0 i) ostalo 42 461 193 2,1 Dohodak a) bez podsticaja -2.161 -3.930 -2.343 b) sa podsticajima -61 7.095 2.705 Cijena koštanja kg 4,20 3,02 3,21 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 0,57 0,79 0,75 b) sa podsticajima 0,99 1,37 1,29 Rentabilnost -1,21 37,24 29,20

281

Prilog 6

Ekonomika proizvodnje sjemenskog krompira u Federaciji BiH (2010.)

Proizvodnja sjemenskog krompira

Elementi 2010.

Oznaka gazdinstva A B C Po ha Udio u %

Površina ha 15 14 10

Proizvodnja kg Sjemenskog krompira 225.000 154.000 150.000 13.564 29,0

Prihodi KM 183.750 127.400 128.500 11.273 100 Od sjemen. krompira 146.250 92.400 116.000 9.094 80,7 Podsticaji FBiH 37.500 35.000 12.500 2.179 19,3

Troškovi KM 110.950 80.680 81.900 7.014 100 a) materijal 48.000 41.800 36.400 3.236 46,1 sjeme 29.600 26.400 27.000 2.128 30,3 �ubriva 14.400 12.150 5.600 824 11,8 zaštita 4.000 3.250 3.800 283 4,0 ostali materijali 0 0 0 0 0,0 b) ljudski rad 27.000 22.000 20.000 1.769 25,2 c) mehanizacija 23.550 12.780 17.500 1.380 19,7 d) amortizacija 7.000 2.500 2.500 308 4,4 e) troškovi finansiranja 0 0 0 0 0,0 f) zakup zemljišta 2.400 0 0 62 0,9 g) aprobacija i dr. 0 0 1.000 26 0,4 h) ostalo 3000 1.600 4500 233 3,3

Dohodak a) bez podsticaja 35.300 11.720 34.100 2.080 b) sa podsticajima 72.800 46.720 46.600 4.259

Cijena koštanja kg 0,49 0,52 0,55 0,52 Ekonomi�nost a) bez podsticaja 1,32 1,15 1,42 1,30 b) sa podsticajima 1,66 1,58 1,57 1,61 Rentabilnost 65,62 57,91 56,90 60,73

282

Prilog 7

Ekonomika proizvodnje šljive u Federaciji BiH (2010.)

E l e m e n t i TK

Oznaka gazdinstva A B Prosjek Prosjek po

ha Udio u %

Površina u ha 1,5 3,5 2,50 Proizvodnja kg 10.500 50.000 38.150 15.260 100 Šljiva I klase 10.500 50.000 38.150 15.260 100 Šljiva za preradu 0 0 0 0 0 Prihodi KM 4.725 20.000 12.363 4.945 100 Šljiva I klase 4.725 20.000 12.363 4.945 100 Šljiva za preradu 0 0 0 0 0 Troškovi KM 3.465 13.955 8.710 3.484 100 a) materijala - �ubriva 450 2.270 1.360 544 15,6 - zaštita 200 890 545 218 6,3 - ambalaža, navodnjavanje 255 1.450 853 341 9,8 b) ljudski rad 995 4.120 2.558 1.023 29,4 c) rad mehanizacije 615 1.225 920 368 10,6 d) amortizacija vo�njaka 550 2.000 1.275 510 14,6 e) osiguranje i intelektualne usluge 0 600 300 120 3,4

f) ostalo (indirektni troškovi) 400 1.400 900 360 10,3 Dohodak 1.260 6.045 3.653 1.461 Cijena koštanja kg šljive 0,33 0,28 0,30 Prodajna cijena po kg 0,45 0,40 0,43 Ekonomi�nost proizvodnje 1,36 1,43 1,40 Rentabilnost uloženih sredstava 36,36 43,32 39,84 Rentabilnost proizvodnje 26,67 30,23 28,45

283

Prilog 8

Ekonomika proizvodnje jabuke u Federaciji BiH (2010.)

E l e m e n t i TK


ha Udio u %

Površina u ha 1,5 2,2 1,85

Proizvodnja kg 31.000 59.373 45.187 24.425 100,0 Jabuka I klase 28.300 22.832 25.566 13.819 56,6 Jabuka za preradu 2.700 36.541 19.621 10.606 43,4 Prihodi KM 15.108 23.246 19.177 10.366 100,0 Jabuka I klase 14.433 13.014 13.724 7.418 71,6 Jabuka za preradu 675 10.231 5.453 2.948 28,4 Troškovi KM 10.155 15.261 12.708 6.869 100,0 a) materijalni - �ubriva 875 915 895 484 7,0 - zaštita 1.085 1.700 1.393 753 11,0 - ambalaža, navodnjavanje 890 3.040 1.965 1.062 15,5 b) ljudski rad 3.610 3.680 3.645 1.970 28,7 c) rad mehanizacije 1.245 1.826 1.536 830 12,1 d) amortizacija vo�njaka 1.300 2.500 1.900 1.027 15,0 e) intelektualne usluge 350 600 475 257 3,7 f) ostalo (indirektni troškovi) 800 1.000 900 486 7,1

Dohodak 4.953 7.985 6.469 3.497

Cijena koštanja kg 0,33 0,26 0,29 Cijena koštanja kg I klase 0,34 0,37 0,36 Cijena koštanja kg II klase 0,17 0,18 0,18

Ekonomi�nost proizvodnje 1,49 1,52 1,51


284

Prilog 9

Ekonomika proizvodnje jagode u Federaciji BiH (2010.)

E l e m e n t i TK


ha Udio u %

Površina u ha 0,5 0,8 0,65 Proizvodnja kg 10.000 18.000 14.000 21.538 100,0 Jagoda I klase 8.000 10.000 9.000 13.846 64,3 Jagoda II klase 2.000 8.000 5.000 7.692 35,7 Prihodi KM 17.400 29.400 23.400 36.000 100,0 Jagoda I klase 14.400 19.000 16.700 25.692 71,4 Jagoda II klase 3.000 10.400 6.700 10.308 28,6 Troškovi KM 11.370 17.050 14.210 21.862 100,0 a) materijalni - �ubriva 1.960 2.550 2.255 3.469 15,9 - zaštita 600 1.000 800 1.231 5,6 - ambalaža, navodnjavanje 1.700 1.800 1.750 2.692 12,3 b) ljudski rad 3.960 5.100 4.530 6.969 31,9 c) rad mehanizacije 700 1.150 925 1.423 6,5 d) amortizacija vo�njaka 2.000 3.200 2.600 4.000 18,3 e) intelektualne usluge 150 750 450 692 3,2 f) ostalo (indirektni troškovi) 300 1.500 900 1.385 6,3 Dohodak 6.030 12.350 9.190 14.138 Cijena koštanja (TU / PU) 1,14 0,95 1,04 Cijena koštanja I klase 1,18 1,10 1,14 Cijena koštanja II klase 0,98 0,75 0,87 Ekonomi�nost proizvodnje 1,53 1,72 1,63



285

Prilog 10

Ekonomika proizvodnje maline u Federaciji BiH (2010.)

E l e m e n t i TK

Oznaka gazdinstva A B Prosjek Prosjek

po ha Udio u %

Površina u ha 0,2 0,25 0,23 Proizvodnja kg 5.200 6.300 5.750 25.556 100,0 Malina I klase kg 5.200 5.500 5.350 23.778 93,0 Malina II klase kg 0 800 400 1.778 7,0 Prihodi KM 9.880 12.360 11.760 52.267 100,0 Malina I klase 9.360 10.450 9.905 44.022 84,2 Malina II klase 1.280 1.280 5.689 10,9 Podsticaji po kg 520 630 575 2.556 4,9 Troškovi KM 5.770 6.885 6.328 28.122 100,0 a) materijalni 0 - �ubriva 360 420 390 1.733 6,2 - zaštita 200 300 250 1.111 4,0 - ambalaža, navodnjavanje 940 915 928 4.122 14,7 b) ljudski rad 3.240 4.080 3.660 16.267 57,8 c) rad mehanizacije 220 300 260 1.156 4,1 d) amortizacija vo�njaka 250 350 300 1.333 4,7 e) osiguranje i intelektualne usluge 360 220 290 1.289 4,6 f) ostalo (indirektni troškovi) 200 300 250 1.111 4,0 Dohodak 4.110 5.475 4.793 21.300 Cijena koštanja (TU / PU) 1,11 1,09 1,10 Cijena koštanja I klase 1,05 1,06 1,05 Cijena koštanja II klase 0,89 0,89 Ekonomi�nost proizvodnje 1,71 1,80 1,75 Rentabilnost proizvodnje 71,23 79,52 75,38

286

Prilog 11

Ekonomika proizvodnje stonog grož�a u Federaciji BiH (2010.)

Proizvodna 2010. godina Elementi HNK ZHK

Oznaka gazdinstva A B C D

Prosjek po ha

Udio u %

Požnjeveno ha 5 2 0,6 0,3

Proizvodnja kg 50.000 24.000 8.500 5.200 11.101

Prihodi KM 100.000 48.000 17.000 10.400 22.203 Troškovi KM 54.915 26.870 9.954 6.472 12.432 100,0 a) materijala 18.175 8.210 4.922 3.542 4.411 35,5 �ubriva 5.985 3.395 1.352 637 1.439 11,6 zaštite 7.650 1.900 1.250 1.065 1.502 12,1 ambalaža, voda i dr. 4.540 2.915 2.320 1.840 1.470 11,8 b) ljudski rad 17.600 7.520 1.903 905 3.535 28,4 c) mehanizacija 5.640 2.640 1.080 840 1.291 10,4 d) amortizacija 8.000 3.000 975 585 1.590 12,8 e) osiguranje 2.200 1.500 0 0 468 3,8 f) troškovi finansiranja 0 0 0 0 0 0,0 g) tu�e usluge 800 1.000 500 200 316 2,5 f)ostalo 2.500 3.000 574 400 819 6,6

Dohodak 45.085 21.130 7.046 3.928 9.771

Cijena koštanja kg zrna 1,10 1,12 1,17 1,24 1,12 Ekonomi�nost 1,82 1,79 1,71 1,61 1,79 Rentabilnost 82,10 78,64 70,79 60,69 78,60

287

Prilog 12

Ekonomika proizvodnje vinskog grož�a u Federaciji BiH (2010.)

Proizvodna 2010. godina Elementi

HNK ZHK Oznaka gazdinstva A B C D

Prosjek po ha

Udio u %

Požnjeveno ha 3 2 0,4 0,2

Proizvodnja kg 38.000 17.000 7.000 3.450 11.688

Prihodi KM 60.800 27.200 11.200 5.520 18.700 Troškovi KM 33.050 15.672 7.048 3.700 10.619 100,0 a) materijala 13.130 5.637 2.906 1.582 4.153 39,1 �ubriva 6.020 2.205 821 402 1.687 15,9 zaštite 2.600 1.150 1.565 760 1.085 10,2 ambalaža, voda i dr. 4.510 2.282 520 420 1.381 13,0 b) ljudski rad 5.360 2.765 1.565 713 1.858 17,5 c) mehanizacija 4.560 2.520 1.440 600 1.629 15,3 d) amortizacija 3.500 2.250 390 390 1.166 11,0 e) osiguranje 1.500 0 0 0 268 2,5 f) troškovi finansiranja 0 0 0 0 0 0,0 g) tu�e usluge 1.500 900 500 200 554 5,2 f)ostalo 3.500 1.600 247 215 993 9,4

Dohodak 27.750 11.528 4.153 1.821 8.081

Cijena koštanja kg zrna 0,87 0,92 1,01 1,07 0,91 Ekonomi�nost 1,84 1,74 1,59 1,49 1,76 Rentabilnost 83,96 73,56 58,92 49,21 76,09

288

Prilog 13

Ekonomika proizvodnje loznog sadnog materijala u Federaciji BiH (2010.)

Elementi Jedinica

mjere Koli�ina Cijena Iznos u KM

PRIHOD Lozni kalemovi I klase kom 150.000 2,5 375.000 Lozni kalemovi II klase kom 1,2 0 Podsticaji za sadnice I klase kom 0,3 0 Svega 375.000 TROŠKOVI a) Priprema 3 ha zemljišta u korjeništu za sadnju kalemova Zakupnina zemljišta ha 2 1.000 2.000 Rad radnika r.d. 15 30 450 Rad traktora r.d. 2 250 500 Materijal – �ubriva kg 2.000 1,1 2.200 Svega 5.150 b) Amortizacija objekata (2%)

Prostorija za pripremu kalemova m2 60 30.000 600

Kalemarnica m2 70 35.000 700

Stratifikala m2 120 72.000 1440

Hladnja�a m2 100 120.000 2400 Svega 5.140 c) Amorizacija opreme (10%) Vinogradarske makaze kom. 8 30 24 Kalemarski noževi kom. 10 15 15 Mašine za kalemljenje kom. 4 1.200 480 Sanduci za stratifikovanje kom. 60 10,5 63 Burad za potapanje reznica kom. 4 500 200 Svega 782 d) Materijal za kalemljenje Reznice loznih podloga kom. 449.000 0,22 98.780 Reznice doma�e vinove loze kom. 600.000 0,015 9.000 Strugotina za stratifikovanje m3 25 50 1.250 Parafin za prvo parafinisanje kg 1120 4 4.480 Parafin za drugo parafinisanje kg 320 13,5 4.320 Parafinisanje zelenim parafinom kg 330 6,5 2.145 Svega 119.975 e) Ljudski rad na kalemljenu i stratifikovanju Priprema reznica loznih podloga r.d. 109 35 3.815 Priprema reznica doma�e vinove loze r.d. 18 35 630 Ru�no kalemljenje r.d. 82 50 4.100 Mašinsko kalemljenje r.d. 75 50 3.750 Parafinisanje kalemova poslije kalemljenja r.d. 38 50 1.900 Slaganje kalemova u sanduke r.d. 60 50 3.000 Va�enje kalema iz sanduka i prip. za sadnju r.d. 72 50 3.600 Svega 20.795

289

f) Rad u proizvodnji kalemova f/1 Ljudski rad Rad na formiranju bankova r.d. 3,5 50 175 Postavljanje folije na bankove r.d. 3 50 150 Sadnja kalemova r.d. 64 50 3.200 Zalijevanje kalemova r.d. 3 50 150 Postavljanje sistema kap po kap r.d. 11 50 550 Zaštita od bolesti i folijarno �ubrenje r.d. 2 50 100 Zelena rezidba r.d. 8 50 400 Svega 4.725 f/2 Rad mašina Rad na formiranju bankova r.d. 1 250 250 Obrada zemljišta tokom vegetacije r.d. 1 250 250 Zaštita kalemova od bolesti i šteto�ina r.d. 1 250 250 Svega 750 f/3 Materijal Folije za bankine kg 130 6 780 Zaštitna sredstva kg 10 52 520 Folijarno �ubrenje kg 15 12 180 Cijevi za navodnjavanje kap po kap m 2.200 0,8 1.760 Svega 3.240 Svega f 8.715 g) Normativi va�enja kalemova iz korijeništa i �uvanje zimi g/1 Ljudski rad Va�enje kalemova r.d. 15 50 750 Klasiranje kalemova i vezanje u snopove r.d. 96 50 4.800 Prenošenje kalemova u hladnja�u r.d. 7 30 210 �uvanje kalemova tokom zime r.d. 15 50 750 Prodaja kalemova r.d. 16 50 800 Svega 7.310 g/2) Rad mašina Va�enje kalemova r.d. 3 250 750 Prenošenje kalemova do hladnja�e r.d. 1 250 250 Svega 1.000 g/3 Materijal Utrošak vezivnog materijala kg 10 25 250 Svega g 8.560 Sveukupno 169.117 Troškovi �uvanja u hladnja�i 10.500 Troškovi u�eš�a stru�nog kadra 32.500 Sveukupno 212.117 Dobit/gubitak 162.883 Cijena koštanja po komadu 1,41 Ekonomi�nost 1,77 Rentabilnost 76,79

290

Prilog 14

Ekonomski pokazatelji na malim farmama muznih krava u ravni�arsko-brdskom podru�ju FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj TK USK Prosjek Udio u %

Broj krava na farmi 5 5 5 6 5,3 PROIZVODNJE MLIJEKA Ukupno na farmi 22.500 19.446 16.000 24.000 20.654 Po kravi 4.500 3.889 3.200 4.000 3.902 PRIHODI Kravlje mlijeko 11.700 9.723 8.160 13.200 10.696 59,6 Podsticaji FBiH za mlijeko (0,16 KM/lit.) 3.600 3.111 2.560 3.840 3.278 18,3 Podsticaji FBiH 360 360 2,0 Podsticaji kantona 550 550 960 1.440 875 4,9 Priplod 1.200 1.320 1.212 1.500 1.308 7,3 Stajnjak 1.260 1.500 1.500 1.500 1.440 8,0 Osiguranje 0 0 0 0 0 0,0 Svega 18.310 16.204 14.752 21.480 17.957 100,0 TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Hrana 10.390 9.782 9.064 10.946 10.045 62,2 2. Veterinarske usluge i lijekovi 500 500 400 600 500 3,1 3. Remont stada 1.200 1.000 1.000 1.440 1.160 7,2 4. Ljudski rad 3.285 3.000 3.000 3.500 3.196 19,8 5. Rad mehanizacije 600 500 400 800 575 3,6 6. Ostalo 0 0 0 0 0 0,0 Ukupno direktni troškovi 15.975 14.782 13.864 17.286 15.477 95,9 Indirektni troškovi 960 500 300 900 665 4,1 Ukupni troškovi 16.935 15.282 14.164 18.186 16.142 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -2.775 -2.739 -3.292 -1.986 -2.698 Na farmi sa podsticajima 1.375 922 588 3.294 1.545 Po grlu bez podsticaja -555 -548 -658 -331 -523 Po grlu sa podsticajima 275 184 118 549 282 Cijena koštanja litre mlijeka 0,70 0,71 0,80 0,70 0,73 Prodajna cijena litre mlijeka 0,52 0,50 0,51 0,55 0,52 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticajima 0,84 0,82 0,77 0,89 0,83 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,08 1,06 1,04 1,18 1,09 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 7,5 5,7 4,0 15,3 8,13 Rentabilnost uloženih sredstava sa podstajima 8,12 6,04 4,15 18,11 9,11

291

Prilog 15

Ekonomski pokazatelji na srednjim farmama muznih krava

u ravni�arsko-brdskom podru�ju FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj TK USK Prosjek Udio u % Broj krava na farmi 9 14 7 13 10,8 PROIZVODNJE MLIJEKA Ukupno na farmi 36.000 53.700 25.200 45.500 42.877 Po kravi 4.000 3.836 3.600 3.500 3.730 PRIHODI Kravlje mlijeko 18.000 26.850 13.860 24.570 20.820 58,5 Podsticaji FBiH za mlijeko 5.760 8.592 4.032 7.280 6.416 18,0 Podsticaji FBiH (paušalna naknada) 800 800 2,2 Podsticaji kantona 990 1.540 1.512 2.730 1.693 4,8 Priplod 2.970 3.402 1.692 3.240 2.826 7,9 Stajnjak 2.550 3.990 2.100 3.600 3.060 8,6 Osiguranje 0,0 Svega 30.270 45.174 23.196 41.420 35.615 100,0 TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Hrana 15.688 21.856 12.245 20.227 17.504 64,9 2. Veterinarske usluge i lijekovi 1.080 1.260 749 1.235 1.081 4,0 3. Remont stada 2.400 3.200 1.680 3.120 2.600 9,6 4. Ljudski rad 3.500 5.000 3.200 4.600 4.075 15,1 5. Rad mehanizacije 1.000 1.250 900 1.200 1.088 4,0 6. Ostalo 0 0 0 0 0 0,0 Ukupno direktni troškovi 23.668 32.566 18.774 30.382 26.347 97,7 Indirektni troškovi 500 800 400 750 613 2,3 Ukupni troškovi 24.168 33.366 19.174 31.132 26.960 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -648 876 -1.522 278 -254 Na farmi sa podsticajima 6.102 11.808 4.023 10.288 8.055 Po grlu bez podsticaja -72 63 -217 21 -51 Po grlu sa podsticajima 678 843 575 791 722 Cijena koštanja litre mlijeka 0,61 0,57 0,69 0,62 0,62 Prodajna cijena litre mlijeka 0,50 0,50 0,55 0,54 0,52 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,97 1,03 0,92 1,01 0,98 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,25 1,35 1,21 1,33 1,29 Rentabilnost uloženih sredstava sa podstic. 25,25 35,39 20,98 33,05 28,67 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 20,2 26,1 17,3 24,8 22,12

292

Prilog 16

Ekonomski pokazatelji na ve�im farmama muznih krava u ravni�arsko-brdskom podru�ju FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj PK TK USK Prosjek Udio

u % Broj krava na farmi 21 16 20 35 18 20 21,7 PROIZVODNJE MLIJEKA Ukupno na farmi 100.000 56.900 79.000 133.000 82.000 80.000 94.780 Po kravi 4.762 3.556 3.950 3.800 4.556 4.000 4.084 PRIHODI Kravlje mlijeko 54.000 29.019 41.870 73.150 42.640 41.600 47.047 57,8 Podsticaji FBiH za mlijeko 16.000 9.104 12.640 21.280 13.120 12.800 14.157 17,4 Podsticaji FBiH (paušalna naknada) 1.478 987 987 0 0 1.000 742 0,9 Podsticaji kantona 0 1.760 2.200 3.850 5.040 3.600 2.742 3,4 Priplod 4.860 4.500 5.400 9.450 4.680 4.860 5.625 6,9 Stajnjak 4.350 4.500 5.440 10.295 4.650 5.400 5.773 7,1 Osiguranje 4.500 6.000 5.250 6,5 Svega 85.188 49.870 68.537 124.025 70.130 69.260 81.335 100 TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Hrana 34.682 25.000 32.280 54.575 31.058 31.480 34.846 59,9 2. Veterinarske usluge i lijekovi 2.200 1.440 2.000 2.975 1.512 1.800 1.988 3,4 3. Remont stada 5.000 3.400 4.000 7.700 4.320 4.800 4.870 8,4 4. Ljudski rad 11.500 5.700 7.700 12.500 9.500 8.400 9.217 15,9 5. Rad mehanizacije 1.800 1.200 2.500 3.500 2.800 2.500 2.383 4,1 6. Ostalo (kamate, premija osigura.) 3.800 3.000 3.400 5,8 Ukupno direktni troškovi 58.982 36.740 48.480 84.250 49.190 48.980 56.704 97,5 Indirektni troškovi 1.500 900 1.300 2.000 1.500 1.350 1.425 2,5 Ukupni troškovi 60.482 37.640 49.780 86.250 50.690 50.330 58.129 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja 7.228 379 2.930 12.645 1.280 1.530 4.332 Na farmi sa podsticajima 24.706 12.230 18.757 37.775 19.440 18.930 21.973 Po grlu bez podsticaja 344 24 147 361 71 77 171 Po grlu sa podsticajima 1.176 764 938 1.079 1.080 947 997 Cijena koštanja litre mlijeka 0,57 0,60 0,58 0,59 0,58 0,58 0,58 Prodajna cijena litre mlijeka 0,54 0,51 0,53 0,55 0,52 0,52 0,53 Ekonomi�nost proizvodnje bez pod. 1,12 1,01 1,06 1,15 1,03 1,03 1,07 Ekonomi�nost proizvodnje sa podst. 1,41 1,32 1,38 1,44 1,38 1,38 1,38 Rentabilnost uloženih sred. sa podst. 40,85 32,49 37,68 43,80 38,35 37,61 38,46 Rentabilnost proizvodnje sa podst. 29,0 24,5 27,4 30,5 27,7 27,3 27,73

293

Prilog 17

Ekonomski pokazatelji na malim farmama muznih krava

u planinskom podru�ju FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj Kanton 10 Prosjek Broj krava na farmi 3 4 3,5

Udio u %

PROIZVODNJE MLIJEKA Ukupno na farmi 13.900 14.000 13.957 Po kravi 4.633 3.500 3.986 PRIHODI Kravlje mlijeko 7.645 8.120 7.883 61,7 Podsticaji FBiH 2.224 2.240 2.232 17,5 Podsticaji FBiH (paušalna naknada) 0 0,0 Podsticaji kantona 695 700 698 5,5 Priplod 600 882 741 5,8 Stajnjak 925 1.500 1.213 9,5 Osiguranje 0 0,0 Svega 12.089 13.442 12.766 100,0 TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Hrana 6.690 7.240 6.965 58,2 2. Veterinarske usluge i lijekovi 315 340 328 2,7 3. Remont stada 720 880 800 6,7 4. Ljudski rad 2.600 2.640 2.620 21,9 5. Rad mehanizacije 700 800 750 6,3 6. Ostalo 0 0,0 Ukupno direktni troškovi 11.025 11.900 11.463 95,8 Indirektni troškovi 500 500 500 4,2 Ukupni troškovi 11.525 12.400 11.963 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -2.355 -1.898 -2.127 Na farmi sa podsticajima 564 1.042 803 Po grlu bez podsticaja -785 -475 -630 Po grlu sa podsticajima 188 261 224 Cijena koštanja litre mlijeka 0,77 0,79 0,78 Prodajna cijena litre mlijeka 0,55 0,58 0,57 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,80 0,85 0,82 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,05 1,08 1,07 Rentabilnost ulož. sred. sa podsticajima 4,89 8,40 6,65 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 4,67 7,75 6,21

294

Prilog 18

Ekonomski pokazatelji na srednjim farmama muznih krava

u planinskom podru�ju FBiH za 2010. godinu


Udio u %

PROIZVODNJE MLIJEKA Ukupno na farmi 32.000 42.000 37.714 Po kravi 3.556 3.500 3.524 PRIHODI Kravlje mlijeko 16.000 22.680 19.340 56,7 Podsticaji FBiH 5.120 6.720 5.920 17,3 Podsticaji FBiH (za junice) 900 1.800 1.350 4,0 Podsticaji kantona 1.600 2.100 1.850 5,4 Priplod 2.190 3.300 2.745 8,0 Stajnjak 2.100 3.750 2.925 8,6 Osiguranje 0 0,0 Svega 27.910 40.350 34.130 100,0 TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Hrana 15.220 20.060 17.640 64,7 2. Veterinarske usluge i lijekovi 1.017 1.380 1.199 4,4 3. Remont stada 1.760 2.600 2.180 8,0 4. Ljudski rad 3.000 3.800 3.400 12,5 5. Rad mehanizacije 2.000 2.500 2.250 8,3 6. Ostalo 0 0,0 Ukupno direktni troškovi 22.997 30.340 26.669 97,8 Indirektni troškovi 500 700,0 600 2,2 Ukupni troškovi 23.497 31.040 27.269 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -3.207 -1.310 -2.259 Na farmi sa podsticajima 4.413 9.310 6.862 Po grlu bez podsticaja -356 -109 -233 Po grlu sa podsticajima 490 776 633 Cijena koštanja litre mlijeka 0,68 0,67 0,67 Prodajna cijena litre mlijeka 0,50 0,54 0,52 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,86 0,96 0,91 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,19 1,30 1,24 Rentabilnost ulož. sred. sa podsticajima 18,78 29,99 24,39 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 15,81 23,07 19,44

295

Prilog 19

Ekonomski pokazatelji na ve�im farmama muznih krava u planinskom podru�ju FBiH za 2010. godinu


Udio u %

PROIZVODNJE MLIJEKA Ukupno na farmi 48.000 70.000 61.415 Po kravi 3.000 2.800 2.878 PRIHODI Kravlje mlijeko 24.000 40.600 32.300 56,2 Podsticaji FBiH 7.680 11.200 9.440 16,4 Podsticaji FBiH (za junice) 3.600 3.600 3.600 6,3 Podsticaji kantona 2.400 3.500 2.950 5,1 Priplod 4.320 6.000 5.160 9,0 Stajnjak 4.500 3.600 4.050 7,0 Osiguranje 0 0,0 Svega 46.500 68.500 57.500 100,0 TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Hrana 21.890 30.375 26.133 62,1 2. Veterinarske usluge i lijekovi 1.792 2.010 1.901 4,5 3. Remont stada 3.400 6.000 4.700 11,2 4. Ljudski rad 4.000 4.500 4.250 10,1 5. Rad mehanizacije 3.000 4.000 3.500 8,3 6. Ostalo 0 0,0 Ukupno direktni troškovi 34.082 46.885 40.484 96,2 Indirektni troškovi 1.000 2.200 1.600 3,8 Ukupni troškovi 35.082 49.085 42.084 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja -2.262 1.115 -574 Na farmi sa podsticajima 11.418 19.415 15.417 Po grlu bez podsticaja -141 45 -48 Po grlu sa podsticajima 714 777 745 Cijena koštanja litre mlijeka 0,66 0,66 0,66 Prodajna cijena litre mlijeka 0,50 0,58 0,54 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 0,94 1,02 0,98 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,33 1,40 1,36 Rentabilnost ulož. sred. sa podsticajima 32,55 39,55 36,05 Rentabilnost proizvodnje sa podsticajima 24,55 28,34 26,45

296

Prilog 20

Ekonomski pokazatelji kod uzgoja priplodnih junica u FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj USK Prosjek

farme U %

Broj junica na farmi 10 14 12,0 Težina, živa mjera Ukupno kg 5.000 7.000 6.167 Po grlu kg 500 500 500 Prodajna cijena kg ž.m. 6 6 6 Prihodi KM 34.500 48.300 41.400 100,0 Steona (gravidna) junica 30.000 42.000 36.000 87,0 Podsticaji FBiH za junicu 4.500 6.300 5.400 13,0 Podsticaji kantona 0 0 0 0,0 Naknada od osiguranja 0 0 0 0,0 Troškovi KM 32.226 42.090 37.158 100,0 Direktni troškovi 1. Ženska telad za uzgoj 8.700 12.180 10.440 28,1 2. Hrana 16.826 20.860 18.843 50,7 3. Veterinarske usluge i lijekovi 1.000 1.650 1.325 3,6 4. Ljudski rad 4.000 5.000 4.500 12,1 5. Mašinski rad 950 1.200 1.075 2,9 6. Amortizacija objekata i opreme 450 700 575 1,5 7. Osiguranje junica 0 0 0 0,0 Indirektni troškovi 300 500 400 1,1 Dohodak KM a) Na farmi bez podsticaja -2.226 -90 -1.158 b) Na farmi sa podsticajima 2.274 6.210 4.242 a) Po grlu bez podsticaja -223 -6 -97 b) Po grlu sa podsticajima 227 444 354 Cijena koštanja kg ž.m. 6,45 6,01 6,03 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 0,93 1,00 0,97 Sa podsticajima 1,07 1,15 1,11 Rentabilnost uloženih sredstava 7,06 14,75 11,42 Rentabilnost proizvodnje 6,59 12,86 10,25

297

Prilog 21

Ekonomski pokazatelji kod tova junadi u FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj PK TK USK Prosjek

Broj junadi na farmi 10 16 14 35 40 80 32,5 U % Težina, živa mjera kg Ukupno 5.800 8.960 7.840 20.300 23.200 44.800 18.483 28.378 Po grlu 580 560 560 580 580 560 569 Prodajna cijena kg ž.m. 3,70 3,80 3,70 3,80 3,55 3,50 3,68 Prihodi KM 24.710 39.248 33.208 87.640 96.360 184.800 77.878 100 Utovljena junad 21.460 34.048 29.008 77.140 82.360 156.800 66.803 85,8 Sporedni proizvod - osoka 0,0 Podsticaji FBiH za junicu 3.000 4.800 4.200 10.500 14.000 28.000 10.750 13,8 Podsticaji kantona 250 400 325 0,4 Naknada od osiguranja 0,0 Troškovi KM 23.006 35.239 30.871 72.200 78.700 145.150 64.194 100 Direktni troškovi 22.606 34.739 30.371 70.600 76.700 142.150 62.861 97,9 1. Junad za tov 9.860 14.400 13.328 31.500 34.000 68.000 28.515 44,4 2. Hrana 8.396 12.089 11.043 26.600 29.900 56.850 24.146 37,6 3. Veterinarske usluge i lijekovi 650 1.050 800 2.300 1.400 2.800 1.500 2,3 4. Ljudski rad 2.350 4.500 3.800 7.000 7.500 8.500 5.608 8,7 5. Mehani�ki rad 750 1.600 900 2.200 2.500 3.000 1.825 2,8 6.Amortizacija objekata i opreme 600 1.100 500 1.000 1.400 3.000 1.267 2,0 7.Osiguranje junica 0,0 Indirektni troškovi 400 500 500 1.600 2.000 3.000 1.333 2,1 Dohodak KM a) Na farmi bez podsticaja -1.546 -1.191 -1.863 4.940 3.660 11.650 2.608 b) Na farmi sa podsticajima 1.705 4.009 2.337 15.440 17.660 39.650 13.467 a) Po grlu bez podsticaja -155 -74 -133 141 92 146 3 b) Po grlu sa podsticajima 170 251 167 441 442 496 328 Cijena koštanja kg ž.m. 3,97 3,93 3,94 3,56 3,39 3,24 3,67 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 0,93 0,97 0,94 1,07 1,05 1,08 1,01 Sa podsticajima 1,07 1,11 1,08 1,21 1,22 1,27 1,16 Rentabilnost uloženih sredstava 7,41 11,38 7,57 21,39 22,44 27,32 16,25 Rentabilnost proizvodnje 6,90 10,21 7,04 17,62 18,33 21,46 13,59

298

Prilog 22

Ekonomika proizvodnje mlijeka na malim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi Kanton 10 Prosjek U %

Broj ovaca na farmi 59 85 72 OBIM PROIZVODNJE Proizvodnja mlijeka lit. 2.350 3.200 2.852 Po ovci lit. 39,8 37,6 38,6 PRIHODI 1. Ov�ije mlijeko 2.585 3.520 3.053 20,1 2. Podsticaji za mlijeko 0 0 0 0,0 3. Podsticaji za umati�eni podmladak 1.040 1.300 1.170 7,7 4. Janjad za prodaju 4.812 6.936 5.874 38,7 5. Janjad za remont stada (šilježice) 1.260 2.550 1.905 12,5 6. Vuna 216 300 258 1,7 7. Stajnjak 1.050 1.140 1.095 7,2 8. Izlu�ene ovce 1.400 2.275 1.838 12,1 Ukupan prihod 12.363 18.021 15.192 100,0 TROŠKOVI 1. Hrana 4.100 6.400 5.250 37,5 2. Veterinarske usluge i lijekovi 163 240 202 1,4 3. Uginu�e 508 1.050 779 5,6 4. Ljudski rad 3.500 4.800 4.150 29,6 5. Energija i gorivo 1.200 1.200 1.200 8,6 6. Amortizacija objekata i opreme 1.350 1.700 1.525 10,9 7. Ostalo 800 1.000 900 6,4 Ukupni troškovi 11.621 16.390 14.005 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 743 1.631 1.187 Po grlu 12,6 19,2 16,5 Cijena koštanja litre mlijeka 1,45 1,37 1,41 Cijena koštanja kg jagnjeta ž.m. 6,86 6,48 6,67 Ekonomi�nost proizvodnje 1,06 1,10 1,08 Rentabilnost uloženih sredstava 6,39 9,95 8,17 Rentabilnost proizvodnje 6,01 9,05 7,53

299

Prilog 23

Ekonomika proizvodnje mlijeka na srednjim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi Kanton 10 Prosjek Prosjek

Broj ovaca na farmi 134 149 141,5 OBIM PROIZVODNJE Ukupan obim 5.200 7.300 6.306 Po ovci 38,8 49,0 44,8 PRIHODI 1. Ov�ije mlijeko 5.720 8.030 6.875 21,1 2. Podsticaji za mlijeko 0 2.555 1.278 3,9 3. Podsticaji za umati�. podmladak 2.540 745 1.643 5,0 4. Janjad za prodaju 10.800 13.200 12.000 36,9 5. Janjad za remont stada (šilježice) 3.000 5.700 4.350 13,4 6. Vuna 536 540 538 1,7 7. Stajnjak 1.350 1.500 1.425 4,4 8. Izlu�ene ovce 4.925 3.920 4.422 13,6

Ukupan prihod 28.871 36.190 32.530 100,0 TROŠKOVI 1. Hrana 11.100 12.100 11.600 43,4 2. Veterinarske usluge i lijekovi 320 800 560 2,1 3. Uginu�e 1.400 1.540 1.470 5,5 4. Ljudski rad 6.000 9.200 7.600 28,4 5. Energija i gorivo 2.000 2.800 2.400 9,0 6. Amortizacija objekata i opreme 2.200 2.000 2.100 7,9 7. Ostalo 900 1.100 1.000 3,7 Ukupni troškovi 23.920 29.540 26.730 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 4.951 6.650 5.800 Po grlu 37 45 41 Cijena koštanja litre mlijeka 1,32 1,27 1,29 Cijena koštanja kg jagnjeta ž.m. 6,14 6,12 6,13 Ekonomi�nost proizvodnje 1,21 1,23 1,22 Rentabilnost uloženih sredstava 20,70 22,51 21,60 Rentabilnost proizvodnje 17,15 18,38 17,76

300

Prilog 24

Ekonomika proizvodnje mlijeka na ve�im ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi Kanton 10 Prosjek Prosjek

Broj ovaca na farmi 217 250 233,5 OBIM PROIZVODNJE Ukupan obim 9.000 12.000 10.606 Po ovci 41,5 48,0 45,2 PRIHODI 1. Ov�ije mlijeko 10.800 14.400 12.600 24,2 2. Podsticaji za mlijeko 0 0 0 0,0 3. Podsticaji za umati�. podmladak 4.340 5.000 4.670 9,0 4. Janjad za prodaju 18.000 20.400 19.200 36,9 5. Janjad za remont stada (šilježice) 4.422 5.400 4.911 9,4 6. Vuna 1.200 950 1.075 2,1 7. Stajnjak 1.950 2.400 2.175 4,2 8. Izlu�ene ovce 7.000 7.875 7.438 14,3 Ukupan prihod 47.712 56.425 52.069 100,0 TROŠKOVI 1. Hrana 20.050 22.000 21.025 53,7 2. Veterinarske usluge i lijekovi 530 1.240 885 2,3 3. Uginu�e 2.275 2.380 2.328 5,9 4. Ljudski rad 6.000 7.200 6.600 16,9 5. Energija i gorivo 3.300 3.000 3.150 8,0 6. Amortizacija objekata i opreme 1.000 3.000 2.000 5,1 7. Ostalo 3.300 3.000 3.150 8,0 Ukupni troškovi 36.455 41.820 39.138 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 11.257 14.605 12.931 Po grlu 52 58 55 Cijena koštanja litre mlijeka 1,29 1,20 1,24 Cijena koštanja kg jagnjeta ž.m. 5,69 5,54 5,61 Ekonomi�nost proizvodnje 1,31 1,35 1,33 Rentabilnost uloženih sredstava 30,88 34,92 32,90 Rentabilnost proizvodnje 23,59 25,88 24,74

301

Prilog 25

Ekonomika proizvodnje mesa na malim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi USK HNK Prosjek U % Broj ovaca na farmi 68 78 63 70 69,8 OBIM PROIZVODNJE Jagnjadi za prodaju (kg ž.m.) 1.450 1.750 1.360 1.680 1.571 Ovaca za prodaju (kg ž.m.) 550 600 500 565 556 PRIHODI 1. Janjad za prodaju 8.700 10.500 8.160 10.080 9.360 58,7 2. Janjad za remont stada (šilježice) kg ž.m. 2.520 2.520 2.040 2.520 2.400 15,1 3. Vuna 198 252 200 280 233 1,5 4. Stajnjak 1.650 1.925 1.225 1.750 1.638 10,3 5. Izlu�ene ovce 1.925 2.100 1.750 1.978 1.938 12,2 6. Podrška za umati�enje 680 780 0 0 365 2,3 Svega 15.673 18.077 13.375 16.608 15.933 100 TROŠKOVI 1. Hrana 6.310 6.862 5.738 6.425 6.334 46,9 2. Veterinarske usluge i lijekovi 272 312 250 350 296 2,2 3. Uginu�e 595 700 560 630 621 4,6 4. Ljudski rad 4.200 5.000 3.400 4.300 4.225 31,3 5. Energija i gorivo 500 600 800 1.000 725 5,4 6. Amortizacija objekata i opreme 800 800 500 500 650 4,8 7. Ostalo 600 700 600 700 650 4,8 Svega troškovi 13.277 14.974 11.848 13.905 13.501 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 2.396 3.103 1.527 2.703 2.432 Po grlu 35 40 24 39 34 Cijena koštanja kg ž.m. jagnjeta 6,95 6,53 6,64 6,28 6,60 Cijena koštanja kg ž.m. ovce 4,01 3,98 3,10 2,93 3,50 Ekonomi�nost proizvodnje 1,18 1,21 1,13 1,19 1,18 Rentabilnost proizvodnje 18,05 20,72 12,89 19,44 17,77

302

Prilog 26

Ekonomika proizvodnje mesa na srednjim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi USK HNK Prosjek U % Broj ovaca na farmi 146 165 125 112 137,0 OBIM PROIZVODNJE Jagnjadi za prodaju (kg ž.m.) 3.100 4.000 2.650 2.400 3.125 Ovaca za prodaju (kg ž.m.) 1.200 1.300 990 747 1.090 PRIHODI 1. Janjad za prodaju 18.600 24.000 15.900 14.400 18.225 61,6 2. Janjad za remont stada (šilježice) 6.300 6.600 3.930 3.600 5.108 17,3 3. Mlijeko 0 0 0 0 0 0,0 4. Vuna 270 660 440 400 443 1,5 5. Stajnjak 2.200 2.250 2.000 1.850 2.075 7,0 6. Izlu�ene ovce 4.200 4.550 3.500 2.615 3.716 12,6 7. Podsticaji za mlijeko 0 0 0 0 0 0,0 8. Podsticaji za umati�. podmladak 1.460 0 0 0 365 1,2

Svega 33.030 38.060 25.770 22.865 29.566 101,2 TROŠKOVI 1. Hrana 13.940 13.830 9.580 8.370 11.430 47,6 2. Veterinarske usluge i lijekovi 584 900 850 750 771 3,2 3. Uginu�e 1.278 1.575 1.050 788 1.173 4,9 4. Ljudski rad 7.000 9.000 6.000 5.800 6.950 29,0 5. Energija i gorivo 1.500 2.000 1.300 1.200 1.500 6,3 6. Amortizacija objekata i opreme 1.000 1.200 900 850 988 4,1 7. Ostalo 1.100 1.350 1.300 1.000 1.188 4,9 Svega troškovi 26.402 29.855 20.980 18.758 23.999 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 6.629 8.205 4.790 4.107 5.933 Po grlu 45 50 38 37 43

Cijena koštanja kg ž.m. jagnjeta 6,80 6,00 6,09 6,15 6,26 Cijena koštanja kg ž.m. ovce 3,77 2,75 2,88 2,87 3,07 Ekonomi�nost proizvodnje 1,25 1,27 1,23 1,22 1,24 Rentabilnost proizvodnje 25,11 27,48 22,83 21,90 24,33

303

Prilog 27

Ekonomika proizvodnje mesa na ve�im ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Elementi USK HNK Prosjek U %

Broj ovaca na farmi 240 370 850 222 400 600 490,7 OBIM PROIZVODNJE Jagnjadi za prodaju (kg ž.m.) 5.400 7.650 12.450 4.760 8.640 13.100 10.098 Ovaca za prodaju (kg ž.m.) 2.150 3.300 5.500 1.680 4.627 5.000 4.338 PRIHODI 1. Janjad za prodaju 32.400 45.900 74.700 28.560 51.840 78.600 52.000 59,8 2. Janjad za remont stada 12.600 15.000 27.300 7.170 12.954 19.500 15.754 18,1 3. Mlijeko 0 0 0 0 0 0 0 0,0 4. Vuna 800 1.100 2.400 900 1.500 2.000 1.450 1,7 5. Stajnjak 2.025 2.250 6.300 2.750 3.500 4.500 3.554 4,1 6. Izlu�ene ovce 7.525 11.550 19.250 5.880 16.195 17.500 12.983 14,9 7. Podsticaji za mlijeko 0 0 0 0 0 0 0 0,0 8. Podsticaji za um. podmladak 2.400 1.600 3.500 0 0 0 1.250 1,4

Svega 57.750 77.400 133.450 45.260 85.989 122.100 86.991 100,0 TROŠKOVI 1. Hrana 16.200 24.025 47.200 15.100 26.360 38.730 27.936 50,0 2. Veterina. usluge i lijekovi 960 1.480 3.400 1.400 2.600 3.700 2.257 4,0 3. Uginu�e 2.520 3.885 3.150 1.925 4.200 5.250 3.488 6,2 4. Ljudski rad 11.500 12.400 16.000 9.600 12.400 14.000 12.650 22,6 5. Energija i gorivo 3.000 2.500 4.000 2.500 3.000 4.000 3.167 5,7 6. Amortizacija objekata i opreme 2.300 2.600 3.200 2.000 3.000 3.500 2.767 4,9

7. Ostalo 3.500 3.300 4.000 1.600 3.500 6.000 3.650 6,5 Svega troškovi 39.980 50.190 80.950 34.125 55.060 75.180 55.914 100,0 DOHODAK/GUBITAK Na farmi 17.770 27.210 52.500 11.135 30.929 46.920 31.077 Po grlu 74 74 62 50 77 78 69

Cijena koštanja kg ž.m. janj. 6,08 5,30 5,14 5,66 4,80 4,61 5,26 Cijena koštanja kg ž.m. ovce 3,20 2,58 2,51 2,64 2,24 2,16 2,55 Ekonomi�nost proizvodnje 1,44 1,54 1,65 1,33 1,56 1,62 1,52 Rentabilnost proizvodnje 44,45 54,21 64,85 32,63 56,17 62,41 52,45

304

Prilog 28

Priplodne krma�e – uzgoj prasadi u FBiH za 2010. godinu

Pokazatelj PK Prosjek po farmi

Prosjek po krma�i

Broj grla na farmi 200 100 150 Broj krma�a 10 5 8 TEŽINA (živa mjera) Ukupno kg 6.000 2.700 4350 544 Kg po grlu 30,0 27,0 29 4 Prihodi KM 23.280 10.590 16.935 2117 Uzgoj prasadi 21.000 9.450 15.225 1903 Podsticaji kantona (krma�a) 1.000 500 750 94 Naknada od osiguranja 1.280 640 960 120 Troškovi KM 20.059 9.774 14.917 1865 Ishrana prasadi 8.334 3.783 6.059 757 Ishrana krma�e 2.745 1.561 2.153 269 Pod vakumirani 0 0 0 0 Prostirka 0 250 125 16 Lijekovi - krma�a (vet. usluge i vitamini) 300 150 225 28 Troškovi finansiranja - kamate 1.400 700 1.050 131 Uzgojno selekcijski rad 0 300 150 19 Kastriranje 600 600 75 Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) 3.500 1.440 2.470 309 Rad mehanizacije 800 400 600 75 Amortizacija grla 700 350 525 66 Amortizacija objekata i opreme 1.280 640 960 120 Intelektualne usluge 0 0 0 0 Troškovi finansiranja 0 0 0 0 Osiguranje grla 0 0 0 0 Ostalo (pripust nerasta ili sjemenjenje) 0 0 0 0 Ostalo 400 200 300 38 DOHODAK/GUBITAK Na farmi bez podsticaja 941 -324 308 Na farmi sa podsticajima 3.221 816 2.018 Po grlu bez podsticaja 4,7 -3,2 2,1 Po grlu sa podsticajima 16,1 8,2 13,5 Cijena koštanja 3,34 3,62 3,43 Prodajna cijena 3,50 3,50 3,50 Ekonomi�nost proizvodnje bez podsticaja 1,05 0,97 1,02 Ekonomi�nost proizvodnje sa podsticajima 1,16 1,08 1,14 Rentabilnost uloženih sredstava 16,06 8,34 13,53 Rentabilnost proizvodnje 13,84 7,70 11,92

305

Prilog 29

Ekonomski pokazatelji kod tova svinja u FBiH za 2010. godinu

Pokazatelji tova svinja

(landras + pietren) PK Prosjek U % Po tovljeniku

Broj svinja na farmi 299 50 175 1 Ulazna težina ž.m. kg 25 25 25 25 Dužina tova, dana 90 90 90 90 Težina, živa mjera kg Ukupno 35.880 5.750 20.815 31.563 118,9 Po grlu 120 115 119 118,9

Prihodi KM 119.600 19.025 69.313 100,0 396,1 Utovljene svinje 98.670 15.525 57.098 82,4 326,3 Podsticaji FBiH za junicu 16.445 2.750 9.598 13,8 54,8 Podsticaji kantona 4.485 750 2.618 3,8 15,0 Naknada od osiguranja 0 0 0 0,0 0,0 Troškovi KM 88.646 15.614 52.130 100,0 297,9 Direktni troškovi 88.146 15.414 51.780 99,3 295,9 1. Prasad za tov 29.900 5.000 17.450 33,5 99,7 2. Hrana 42.500 6.820 24.660 47,3 140,9 3. Veterinarske usluge i lijekovi 2.093 800 1.447 2,8 8,3 4. Ljudski rad 3.240 1.080 2.160 4,1 12,3 5. Mehani�ki rad 7.000 800 3.900 7,5 22,3 6.Amortizacija objekata i opreme 1.000 500 750 1,4 4,3 7.Troškovi finans. (zakupa objekata) 2.413 414 1.414 2,7 8,1 Indirektni troškovi 500 200 350 0,7 2,0 Dohodak Na farmi bez podsticaja 10.024 -89 4.968 Na farmi sa podsticajima 30.954 3.411 17.183 Po grlu bez podsticaja 33,5 -1,8 16 Po grlu sa podsticajima 103,5 68,2 86

Cijena koštanja kg ž.m. 2,47 2,72 2,59 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,11 0,99 1,05 Sa podsticajima 1,35 1,22 1,28

Rentabilnost uloženih sredstava 34,92 21,85 28,38 Rentabilnost proizvodnje 25,88 17,93 24,79

306

Prilog 30

Ekonomski pokazatelji kod tova pili�a brojlera u FBiH za 2010. godinu


KM U %

Obim proizvodnje Utovljeni pili�i komad 9.800 Težina kg komad 2,0 Pile�e meso kg 19.600 Prihodi KM 49.490 100,0 Pile�e meso kg 19.600 2,50 49.000 99,0 Poticaj FBiH 0 0,0 Poticaj Županije komad 9.800 0,05 490 1,0 Troškovi KM 45.264 100,0 Jednodnevno pile komad 9.800 0,90 8.820 19,5 Troškovi uginu�a (5%) i kalo 1.225 2,7 Prostirka (piljevina, pozder ili slama) kg 13.500 0,03 405 0,9 Svega hrana 28.224 62,4 Zaštita (red. cijepljenje; kuga + gamboro) komad 9.800 0,20 1.960 4,3 Vitaminiziranje i lije�enje 300 0,7 Dezinfekcija objekta 0 0,0 Ljudski rad (vlastiti) 2.160 4,8 Energija (struja, ugalj, gorivo) 1.200 2,7 Pasoši 350 0,8 Teku�a održavanja objekata i opreme 320 0,7 Troškovi finansiranja 0 0,0 Amortizacija objekata 300 0,7 Ostalo 0 0,0 Dohodak bez podrške Po proizvodnom ciklusu 3.736 Godišnji (6 ciklusa) 22.416 Dohodak sa podrškom Po proizvodnom ciklusu 4.226 Godišnji (6 ciklusa) 25.356 Cijena koštanja po kg 2,31 Ekonomi�nost proizvodnje Bez podrške 1,08 Sa podrškom 1,09 Rentabilnost uloženih sredstava 9,34 Rentabilnost proizvodnje 8,54

307

Prilog 31

Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje konzumnih jaja (koke nesilice) u FBiH za 2010. godinu

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena Iznos

KM U %

Obim proizvodnje Koke nesilice komad 7.500 Proizvodnja po koki 300 Konzumna jaja komad 2.250.000 Izlu�ene koke komad 7.000 Prihodi KM 346.250 100,0 Konzumna jaja 2.250.000 0,15 337.500 97,5 Izlu�ene koke 7.000 1,25 8.750 2,5 Troškovi KM 327.910 100,0 18-o tjedna pilenka komad 7.000 9,00 63.000 19,2 Hrana kg 324.000 0,65 210.600 64,2 Zaštita (vitaminiziranje, lije�enje i dr.) 450 0,1 Ljudski rad 15.200 4,6 Priprema i hranjenje, njega, održavanje itd. radni sat 2.920 4,00 11.680 3,6 Useljaj pilenki radni sat 40 4,00 160 0,0 Iseljaj izlu�enih koki radni sat 40 4,00 160 0,0 Odvozi jaja na tržiše radni sat 800 4,00 3.200 1,0 Utrošak goriva za odvoz litar 1.200 1,80 2.160 0,7 Amortizacija auta za odvoz na tržište km 12.000 0,25 3.000 0,9 Elektri�na energija 6.000 1,8 Kutije za jaja komad 6.250 1,90 11.875 3,6 Kartoni za jaja komad 87.500 0,12 10.500 3,2 Trake za ljepljenje kutija komad 625 2,50 1.563 0,5 Kontrolni listi�i komad 6.250 0,01 62,5 0,0 Kvarovi na opremi (pucanje traka i sl.) 2.000 0,6 Amortizacija objekata i opreme 600 0,2 Investicione opravke objekta 500 0,2 Ostalo 400 0,1 Dohodak 18.340 Cijena koštanja po kg 0,146 Ekonomi�nost proizvodnje 1,06 Rentabilnost 5,59 Rentabilnost proizvodnje 5,30

308

Prilog 32

Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje konzumnih jaja (koke nesilice) u FBiH za 2010. godinu

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena Iznos KM U %

Obim proizvodnje Koke nesilice komad 120.000 Proizvodnja po koki komad 300 Konzumna jaja komad 36.000.000 Izlu�ene koke komad 108.000 Prihodi KM 5.535.000 100,0 Konzumna jaja komad 36.000.000 0,15 5.400.000 97,6 Izlu�ene koke komad 108.000 1,25 135.000 2,4 Troškovi KM 5.089.100 100,0 18-o tjedna pilenka komad 108.000 9,00 972.000 19,1 Hrana kg 5.184.000 0,65 3.369.600 66,2 Zaštita (vitaminiziranje, lije�enje i dr.) 7.500 0,1 Ljudski rad 193.000 3,8 Priprema i hranjenje, njega, održavanje itd. radni sat 46.720 4,00 186.880 3,7 Useljaj pilenki radni sat 640 4,00 2.560 0,1 Iseljaj izlu�enih koki radni sat 640 4,00 2.560 0,1 Odvozi jaja na tržiše, prodaja na farmi radni sat 4,00 1.000 0,0 Utrošak goriva za odvoz litar 6.000 0,1 Amortizacija auta za odvoz na tržište tura 180 500 90.000 1,8 Elektri�na energija 0 0,0 Kutije za jaja komad 100.000 1,90 190.000 3,7 Kartoni za jaja komad 1.400.000 0,12 168.000 3,3 Trake za ljepljenje kutija komad 10.000 2,50 25.000 0,5 Kontrolni listi�i komad 100.000 0,01 1.000 0,0 Kvarovi na opremi (pucanje traka, izmjene..) 10.000 0,2 Amortizacija objekata i opreme 10% 40.000 0,8 Investicione opravke objekta 10.000 0,2 Ostalo (rastur, škart jaja 2%) 7.000 0,1 Dohodak 445.900 Cijena koštanja po kg 0,141 Ekonomi�nost proizvodnje 1,09 Rentabilnost 8,76 Rentabilnost proizvodnje 8,06

309

Prilog 33

Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje osamnaestotjednih pilenki (TL) u FBiH za 2010. godinu


KM U %

Obim proizvodnje Uzgoj 18-tjednih pilenki komad 10.000

Prihodi KM 104.000 100,0 Odgojene pilenke komad 10.000 10 100.000 96,2 Poticaj FBiH komad 10.000 0,40 4.000 3,8 Troškovi KM 89.447 100,0 Jednodnevno pile komad 10.000 1,35 13.500 15,1 Prostirka (piljevina, pozder ili slama) 400 0,4 Hrana: 0,0 1-8 sedmica starosti kg 17.640 0,79 13.936 15,6 9-17 sedmica starosti kg 40.810 0,77 31.424 35,1 do 18 sedmica starosti kg 5.250 0,75 3.938 4,4 Zaštita: 0,0 Redovno cijepljenje (10.000 kom.) 5.000 5,6 Vitaminiziranje i lije�enje 5.000 5,6 Ljudski rad: Njega pilenka 10.000 1,00 10.000 11,2 Utovari i istovari 10.000 0,10 1.000 1,1 Energija pilenka 10.000 0,15 1.100 1,2 Troškovi uginu�a i škart 1.800 2,0 Investicione opravke objekata i opreme 2.000 2,2 Amortizacija objekata 350 0,4 Osiguranje jata 0 0,0 Ostalo 0 0,0

Dohodak Bez podsticaja 10.553 Sa podsticajima 14.553

Cijena koštanja po kg 8,94

Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,12 Sa podsticajima 1,16

Rentabilnost proizvodnje 14,00

Rentabilnost 16,27

310

Prilog 34

Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje osamnaestotjednih pilenki (LL) u FBiH za 2010. godinu


KM U %

Obim proizvodnje Uzgoj 18-tjednih pilenki 5.000 5.000 Prihodi KM 132.000 100,0 Odgojene pilenke komad 5.000 26,00 130.000 98,5 Poticaj FBiH komad 5.000 0,40 2.000 1,5 Troškovi KM 119.555 100,0 Jednodnevno pile komad 4.500 11,70 52.650 44,0 Jednodnevno pile komad 500 11,70 5.850 4,9 Prostirka (piljevina, pozder ili slama) 500 0,4 Hrana: (RP1, RP2, RP3) kg 35.000 0,85 29.750 24,9 Zaštita: Redovno cijepljenje (preventiva i imunizacija) komad 5.000 1,00 5.000 4,2 Vitaminiziranje i lije�enje komad 5.000 0,10 500 0,4 Ljudski rad (kooperacija): Utovari i istovari, i dr. radni sat 4.850 1,50 7.275 6,1 Prevo�enje pil. u objekat za proiz. raspl. jaja 200 0,2 Patronaža, redovni obilasci, pra�enje (10%) 12.000 10,0 Energija 0 0,0 Troškovi uginu�a 1.680 1,4 Kamate na uložena sredstva 3.600 3,0 Amortizacija objekata 300 0,3 Osiguranje jata 0 0,0 Ostalo 250 0,2

Dohodak Bez podsticaja 10.445 Sa podsticajima 12.445

Cijena koštanja po kg 23,91

Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja 1,09 Sa podsticajima 1,10

Rentabilnost proizvodnje 9,43

Rentabilnost 10,41

311

Prilog 35

POLJOPRIVREDNO–PREHRAMBENI FAKULTET SARAJEVO Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije

Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje i mjere agrarne politike u Federaciji BiH – III dio

(Projekat)

A N K E T A

Broj ankete ______ Šifra ______

Datum anketiranja Podatke prikupio

___________________ ___________________

312

I TIP GAZDINSTVA proizvodnja kravljeg mlijeka II OSNOVNI PODACI O GAZDINSTVU 1. �lanovi gazdinstva Prezime i ime lica koje upravlja gazdinstvom _______________________ Adresa: selo (naselje) ____________________________________ ulica i br. ____________________ telefon __________op�ina _______________ kanton ________________________ Godina ro�enja ___________ Školska sprema ______________ Namjeravate li se baviti ovom proizvodnjom u narednih pet godina _______________ Postoji li opredjeljeni nasljednik ove proizvodnje: DA (sin, k�erka, godina ro�enja __________), NE Je li ova proizvodnja: a) glavno zanimanje

b) �ini oko polovine djelatnosti c) sporedna djelatnost

Status gazdinstva: Stalno nastanjeno

Povratni�ko Raseljeno

�lanovi gazdinstva: ukupno _______ mla�i od 15 godina________

od 15-64 godina ____ stariji od 64 godina _______ Koliko �lanova porodice radi na gazdinstvu: stalno_____ povremeno_____ 2. Strukturna površina posjeda

Vlastito Zakupljeno Izdato u zakup Ukupno Vrsta zemljišta u ha Ha Klasa Ha Klasa Ha Klasa Ha Klasa

Zakup KM/ha

1. Oranice i bašte 2. Vo�njaci 3. Vinogradi 4. Prirodne livade Obradivo (1-4) 5. Pašnjaci 6. Ribnjaci 7. Trstici i bare Poljoprivredno (1-7) 8. Šume i šikare 9. Neplodno i ostalo Svega

313

3. Orani�na površina po na�inu korištenja

Prinos u kg Potrošnja u kg na gazdinstvu

Ratarska kultura Zasijana površina

u ha

Požnjev. površina

u ha Po ha Ukupno

Cijena prodaje KM/kg Sjeme

Za ljudsku ishranu

Za sto�nu ishranu

Ž i t a a) pšenica b) raž c) je�am d) zob e) kukuruz zrno Ind.bilje a) duhan b) soja c) uljana repica d) suncokret Povrtno bilje a) krompir b) luk c) kupus d) paradajz e) paprika Krmno bilje a) djetelina b) lucerka c) TDS d) kukuruz silažni e) sto�na repa Ostalo Plastenik Staklenik

314

4. Vo�njaci i vinogradi

Broj stabala, �okota Prinos u kg

Vrsta zasada Površina u ha

Ukupno Rodnih Ukupno Po

rodnom st./�ok.

Cijena prodaje KM/kg

Klasa zemljišta

Godina zasnivanja Napomena

Krošnjašnjasto vo�e

Jabuka Kruška Šljiva Trešnja Višnja Jagodasto vo�e Jagoda Malina Grož�e Vinsko Stono

5. Sto�arstvo (broj grla)

Vrsta stoke i rasa

Krave i steone junice

Telad do godine Starija junad Bikovi Ukupno

Goveda

Krma�e i su. nazimice

Odojci do 20 kg

Svinje teže od 20 kg Nerastovi Ukupno

Svinje

Ovce za priplod

Janjad do godine Šilježad Ovnovi Ukupno

Ovce

Koze za priplod

Jarad do godine Jarice Jar�evi Ukupno

Koze Ostalo P�ele Ribe

315

6. Poljoprivredne mašine

Vrsta mašine Kapacitet (snaga)

Godina nabavke

Nabavna vrijednost Napomena

Traktori Transportna sredstva Obrada tla Gnojidba Sjetva Njega Elevatori za skladištenje Dvorišna mehanizacija Ostalo

316

7. Privredni objekti (zgrade)

Namjena Štala Nastrešnica Obor za svinje Živinarnik Silorov Sjenik

Godina izgradnje Dimenzije u m2 Od kojeg materijala Ima li uvedenu struju Ima li uvedenu vodu Na�in držanja (vezani-slobodno)

Muža (ru�no-kanta–mljekovod)

Iz�ubravanje (ru�no-mašinski)

Vrijednost u KM

8. Kratkoro�ni i dugoro�ni dugovi

Namjena zajma Iznos zajama u KM

Kamatna stopa

Po�etak otplate

Period zajma Anuitet

9. Planirane promjene na gazdinstvu sa ciljem: ____________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 10.Koje promjene u obimu – kapacitetu planirate napraviti:

Vrsta proizvodnje Sadašnje stanje Planirano

317

EKONOMSKA POVOLJNOST GAZDINSTVA 1. Udaljenost u km od: a) centra op�ine _______ b) glavnog puta ________ c) škole ______ d) ambulante ________ e) prodavnice _____ f) autobuske stanice ______ 2. Put do gazdinstva: a) asfaltiran b) makadam c) seoski put d) ostalo ___________ 3. Ima li javnog prevoza do centra opštine: a) redovan b) rijedak 4. Dešava li se da u zimskom periodu put bude neprohodan i koliko dana to obi�no traje: ___________ 5. Snabdijevanje vodom: a) sa vodovoda b) iz vlastitog bunara c) iz �atrnje d) sa izvora III UPRAVLJANJE GAZDINSTVOM 1. Izbor dominantne proizvodnje na gazdinstvu je izvršen: a) na osnovu dohotka b) mogu�nosti plasmana proizvoda c) postojanja ZZ d) postojanja prera�iva�kog pogona e) preporuke agronoma f) tradicije porodice 2. Ra�un o proizvodno-ekonomskim pokazateljima izvodite iz: a) upisane evidencije b) prikupljenih ra�una c) sje�anja d) uvjerenja bez ra�unanja e) ostalo _____________________________________________ 3. Ako se iz upisane evidncije izvodi ra�un, ko to radi: a) vlasnik gazdinstva b) �lan porodice c) agronom d) prijatelj

e) ostalo _____________________________________________ 4. Da li bi bilo korisno voditi knjigovodstvenu evidenciju na gazdinstvu: a) da b) ne

318

5. Da li bi prihvatili edukaciju i upustva za vo�enje knjigovodstvenih podataka na gazdinstvu: a) da b) ne 6. Ima li ZZ na vašem podru�ju (naziv ___________________________): a) da b) ne 7. Koja je dominantna djelatnost ZZ: ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ 8. Imate li poslovna saradnja sa ZZ: a) da b) ne 9. Koji je oblik saradnje sa ZZ: a) nabavka repromaterijala

b) prodaja proizvoda c) nabavka repromaterijala i prodaja proizvoda d) priprema proizvoda za plasman 10. Koji je motiv saradnje sa ZZ: _________________________________ 11. Šta bi ZZ trebalo poboljšati u radu: ____________________________ 12. Kako ZZ kompenzira svoje troškove preko otkupa vaših proizvoda: a) u procentu marže

b) kroz nižu otkupnu cijenu 13. Da li je neko iz porodice �lan nekog udrženja (kojeg): a) ____________________________________ b) ____________________________________ 14. Koji je motiv �lanstva u udruženje: ___________________________ 15. Ima li edukacije (obuke) proizvo�a�a: a) da b) ne 16. Koje su prakti�ne koristi od edukacije: _________________________ 17. Postoji li Stru�na poljoprivredna služba (SPS); a) da b) ne 18. Jeste li zadovoljni sa radom SPS: a) da b) ne

319

IV KOME PRODAJETE PROIZVODE

Napomena: 1 Cjelokupna proizvodnja (zaokruži) 2 Više od polovine proizvodnje 3 Polovinu proizvodnje

4 Manje od polovine proizvodnje 5 Ništa

V ŠTA PO VAŠEM MIŠLJENJU SPRJE�AVA POVE�ANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

O g r a n i � e n j e Ocjena 1-5 Mali posjed Visoka cijena repromaterijala i drugih sredstava Plasman proizvoda Niske cijene proizvoda Nepovoljni uslovi kreditiranja Nesigurna ulaganja u poljoprivredu zbog promjena u politici podrške Ne postoje ili slabo rade stru�ne službe Ne postoje povoljni prirodni uslovi

VI ŠTA KORISTITE RADI UNAPRE�ENJA PROIZVODNJE

�ime se rukovodite Ocjena 1 - 5 Vlastita iskustva Ugledate se na najnaprednije proizvo�a�e Slušate i gledate emisije na radiju i TV Nabavljate i �itate stru�ne �asopise i literaturu Poha�ate kurseve obrazovanja Idete na poljoprivredne sajmove Razgovarate sa agronomom Slušate savjete stru�ne službe Školujete djecu za rad na gazdinstvu (poljoprivredna škola, poljop. fakultet)

Proizvod Na pijaci Nakupcu Zadruzi Prera�iva�u Ostalo Ratarski 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Mlijeko 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Meso 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Vo�arski 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Vinogradarski 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Povrtarski 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 P�elarski 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

320

KALKULACIJE RATARSKIH KULTURA Proizvodnja merkantilne pšenice u 2008. godini

Površina ____ ha Tip tla __________________________ Godina sjetve ________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko

I PRIHODI Jedinica mjere Koli�ina Cijena po

jed. mjere Iznos u

KM Prinos zrna Prinos slame Podsticaji FBiH Podsticaji kantona S v e g a II TROŠKOVI 1. Varijabilni A) Materijalni Sjeme: a) original, b) merkantilno, c) ... Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK KAN Svega Zaštita: Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) utovar - istovar Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) Traktor i priklju�ci: oranje rasturanje gnojiva tanjiranje drljanje sjetva zaštita Svega Kombajn Ostali troškovi – transport Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Svega varijabilni troškovi 2. Fiksni Amortizacija skladišta Osiguranje usjeva Zakup zemljišta Ostalo Svega fiksni troškovi 3. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg zrna

321

Proizvodnja sjemenske pšenice u 2008. godini



jed. mjere Iznos u

KM Prinos zrna Prinos slame Podsticaji FBiH Podsticaji kantona S v e g a II TROŠKOVI 1. Varijabilni A) Materijalni Sjeme: a) original, Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK KAN Svega Zaštita: Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) utovar - istovar Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) Traktor i priklju�ci: oranje rasturanje gnojiva tanjiranje drljanje sjetva zaštita Svega Kombajn Ostali troškovi – transport Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Svega varijabilni troškovi 2. Fiksni Amortizacija skladišta Osiguranje usjeva Zakup zemljišta Ostalo Svega fiksni troškovi 3. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg zrna

322

Proizvodnja kukuruza za zrno u 2008. godini



jed. mjere Iznos u

KM Prinos zrna Podsticaji FBiH Podsticaji kantona S v e g a II TROŠKOVI 1. Varijabilni A) Materijalni Sjeme: a) original, b) merkantilno, c) ... Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK KAN Svega Zaštita: Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) utovar - istovar Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) Traktor i priklju�ci: oranje rasturanje gnojiva tanjiranje drljanje sjetva zaštita Svega Kombajn Ostali troškovi – transport Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Svega varijabilni troškovi 2. Fiksni Amortizacija skladišta Osiguranje usjeva Zakup zemljišta Ostalo Svega fiksni troškovi 3. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg zrna

323

Proizvodnja sjemenskog krompira

Površina ______ ha Tip tla ______________ Godina sjetve ________ Podruje�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko

I PRIHODI Jedinica mjere Koli�ina Jedini�na

cijena Iznos u KM

Prinos Podsticaji

S v e g a II TROŠKOVI 1. Varijabilni A) Materijalni Sjeme: a) orginal b) I reprodukcija Stajnjak Mineralna �ubriva Zaštita B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) C) Rad mehanizacije (vlaszite ili usluge) Traktor Kombajna Ostali troškovi S v e g a D) Troškovi finansiranja E) Ostalo 2. Fiksni Amortizacija skladita Osiguranje usjeva Zakup zemljišta S v e g a Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja

324

Proizvodnja sirovog duhana, tip „virginija“

Površina ____ ha Tip tla ___________________________ Godina sjetve ________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko


cijena Iznos u

KM Prinos duhana list Podsticaji FBiH Podsticaji kantona Podsticaji op�ine S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni troškovi A) Materijalni Sjeme: a) original, Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK15:15:15 NPK 6:12:22 KAN 27% Svega Zaštita: Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) Traktor i priklju�ci: Oranje tanjuranje drljanje Zaštita Rasipanje gnojiva Ostali troškovi – transport Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija skladišta Osiguranje usjeva Zakup zemljišta Energija (plin, gorivo, struja) Svega Svega direktni troškovi 2. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg lista

325

Proizvodnja sirovog duhana, tip „berlej“

Površina ____ ha Tip tla ___________________________ Godina sjetve ________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko


cijena Iznos u

KM Prinos duhana list Podsticaji FBiH Podsticaji kantona Podsticaji op�ine S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni troškovi A) Materijalni Sjeme: a) original, Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK15:15:15 NPK 6:12:22 KAN 27% Svega Zaštita: Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) Traktor i priklju�ci: Oranje tanjuranje drljanje Zaštita Rasipanje gnojiva Ostali troškovi – transport Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija skladišta Osiguranje usjeva Zakup zemljišta Energija (plin, gorivo, struja) Svega Svega direktni troškovi 2. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg lista

326

Proizvodnja merkantilne soje



jed. mjere Iznos u

KM Prinos zrna Podsticaji FBiH Podsticaji kantona Podsticaji op�ine S v e g a II TROŠKOVI 1. Varijabilni A) Materijalni Sjeme: a) original, Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK KAN Svega Zaštita: Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) Traktor i priklju�ci: oranje rasturanje gnojiva tanjiranje drljanje sjetva zaštita Svega Kombajn Ostali troškovi – transport Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Svega varijabilni troškovi 2. Fiksni Amortizacija skladišta Osiguranje usjeva Zakup zemljišta Ostalo Svega fiksni troškovi 3. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg zrna

327

KALKULACIJE U VO�ARSKOJ PROIZVODNJI Proizvodnja šljive

Površina _____ ha Razmak sadnje: __________ Tip tla: __________________ Godina podizanja zasada: ________ Broj stabala po ha: ________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko,

I PRIHODI Jedinica mjere Koli�ina

Cijena po jedinici mjere

Iznos u KM

Šljiva I klase Šljiva za preradu Podsticaji S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni A) Materijalni Stajnjak Mineralna �ubriva: Svega Zaštita: Svega Ostali materijal: Ambalaža-gajbe Vezivo Voda za navodnjavanje Ostalo Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Rasturanje stajnjaka Rasturanje mineralnih �ubriva Rezidba i skupljanje grana Zaštita Navodnjavanje Berba Manipulacija sa proizvodom Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) ubrenje Zaštita Kosidba Ostalo Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija vo�njaka Tu�e usluge: Osiguranje usjeva Intelektualne usluge Svega direktni troškovi 2. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja po kg šljive

328

Proizvodnja jabuke

Površina _____ ha Razmak sadnje: __________ Tip tla: __________________ Godina podizanja zasada: ________ Broj stabala po ha: ________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko

I PRIHODI Jedinica mjere Koli�ina

Cijena po jedinici mjere

Iznos u KM

Jabuka I klase Jabuka II klase Podsticaji S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni A) Materijalni Stajnjak Mineralna �ubriva: Svega Zaštita: Svega Ostali materijal: Ambalaža-gajbe Vezivo Voda za navodnjavanje Ostalo Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Rasturanje stajnjaka Rasturanje mineralnih �ubriva Rezidba i skupljanje grana Zaštita Navodnjavanje Berba Manipulacija sa proizvodom Svega C) Rad mehanizacije (vlast. ili usluge) ubrenje Zaštita Kosidba Ostalo Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija vo�njaka Tu�e usluge: Osiguranje usjeva Intelektualne usluge Svega direktni troškovi 2. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg jabuke

329

Proizvodnja jagode

Površina _______ ha; Godina podizanja zasada: ________; Proizvodnja: a) na otvorenom, b) u plasteniku


cijena Iznos u KM

Jagoda I klase Jagoda II klase Podsticaji S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni troškovi A) Materijalni Stajnjak Mineralna �ubriva: Svega Zaštita: Svega Ostali materijal: Ambalaža-gajbe Vezivo Voda za navodnjavanje Ostalo Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Rasturanje stajnjaka Rasturanje mineralnih �ubriva Zaštita Navodnjavanje Berba Ostalo Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) ubrenje Zaštita Ostalo Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija Tu�e usluge: Osiguranje usjeva Intelektualne usluge Svega direktni troškovi 2. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg jagode

330

Proizvodnja maline

Površina _____ ha Razmak sadnje: __________ Tip tla: __________________ Godina podizanja zasada: ________ Broj stabala po ha: ________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko,


cijena Iznos u KM

Malina I klase Malina II klase Podsticaji S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni A) Materijalni Stajnjak Mineralna �ubriva: Svega Zaštita: Svega Ostali materijal: Ambalaža-gajbe Vezivo Voda za navodnjavanje Ostalo Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Stanjak Mineralna �ubriva Zaštita Navodnjavanje Rezidba i iznošenje starih izdanaka Berba Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) ubrenje Zaštita Ostalo Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija vo�njaka Tu�e usluge: Osiguranje usjeva Intelektualne usluge 2. Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg maline

331

Proizvodnja stonog grož�a

Površina _____ ha Razmak sadnje: _________ Tip tla: __________________ Godina podizanja vinograda: ______ Broj trsova po ha: ________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko,


cijena Iznos u KM

Grož�e I klase Podsticaji FBiH S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni troškovi A) Materijalni Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK KAN Svega Zaštita: Svega Ostali materijal: Ambalaža-gajbe Vezivo Voda za navodnjavanje Ostalo Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Stanjak Mineralna �ubriva Rezidba i skupljanje loze Zaštita Navodnjavanje Berba Manipulacija sa proizvodom Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) ubrenje Zaštita Ostalo Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija vinograda Tu�e usluge: Osiguranje usjeva Intelektualne usluge Svega direktni troškovi 2. Indirektni troškovi gazdinstva 3. Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg grož�a

332

Proizvodnja vinskog grož�a

Površina _____ ha Razmak sadnje: __________ Tip tla: __________________ Godina podizanja vinograda: ________ Broj trsova po ha: _________ Podru�je: ravni�arsko, brdsko,


cijena Iznos u KM

Grož�e I klase Podsticaji FBiH S v e g a II TROŠKOVI 1. Direktni troškovi A) Materijalni Stajnjak Mineralna �ubriva: NPK KAN Svega Zaštita: Svega Ostali materijal: Ambalaža-gajbe Vezivo Voda za navodnjavanje Ostalo Svega B) Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Stanjak Mineralna �ubriva Rezidba i skupljanje loze Zaštita Navodnjavanje Berba Manipulacija sa proizvodom Svega C) Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) ubrenje Zaštita Ostalo Svega D) Troškovi finansiranja E) Ostalo Amortizacija vinograda Tu�e usluge: Osiguranje usjeva Intelektualne usluge Svega direktni troškovi 2. Indirektni troškovi gazdinstva 3. Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg grož�a

333

Proizvodnja loznog sadnog materijala

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena Iznos u

KM PRIHODI lizni kalemovi I klase lizni kalemovi I klase Podssticaji za sadnice I klase Svega TROŠKOVI a) Priprema tla u korjeništu za sadnju kalemova Zakupnina zemljišta Rad radnika Rad traktora Materijal – �ubriva Svega b) Amortizacija obvekata (2%) Prostorija za pripremu kalemova Kalemarnica Stratifikala Hladnja�a Svega c) Amorizacija opreme (10%) Vinogradarske makaze Kalemarski noževi Mašine za kalemljenje Sanduci za stratifikovanje Burad za potapanje reznica Svega d) Materijal za kalemljenje Reznice loznih podloga Reznice doma�e vinove loze Strugotina za stratifikovanje Parafin za prvo parafinisanje Parafin za drugo parafinisanje Parafinisanje zelenim parafinom Svega e) Ljudski rad na kalemljenu i stratifikovanju Priprema reznica loznih podloga Priprema reznica doma�e vinove loze Ru�no kalemljenje Mašinsko kalemljenje Parafinisanje kalemova poslije kalemljenja Slaganje kalemova u sanduke Va�enje kale. Iz sanduka i pripr. za sadnju Svega f) Rad u proizvodnji kalemova f/1 Ljudski rad Rad na formiranju bankova Ppostavljanje folije na bankove Sadnja kalemova Zalijevanje kalemova Postavljanje sistema kap po kap Zaštita od bolesti i folijarno �ubrenje Zelena rezidba Svega

334

f/2 Rad mašina Rad na formiranju bankova Obrada zemljišta tokom vegetacije Zaštita kalemova od bolesti i šteto�ina Svega f/3 Materijal Folije za bankine Zaštitna sredstva Folijarno �ubrenje Cijevi za navodnjavanje kap po kap Svega Svega f g) Normativi va�enja kalemova iz korijeništa i �uvanje tokom zime

g/1 Ljudski rad Va�enje kalemova Klasiranje kalemova i vezanje u snopove Prenošenje kalemova u hladnja�u �uvanje kalemova tokom zime Prodaja kalemova Svega g/2 Rad mašina Vva�enje kalemova Prenošenje kalemova do hladnja�e Svega g/3 Materijal Utrošak vezivnog materijala Svega g Sveukupno Dobit/gubitak

335

KALKULACIJE STO�ARSKIH PROIZVODNJI Proizvodnja kravljeg mlijeka

Broj krava na farmi: _______ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko Pasmina: _________________ Hranjenje: a) zimski period ______ dana Prosje�an vijek krava: ______ b) ljetnji period ______ dana Teladi po grlu: ______ Na�in držanja: vezano, slobodno, kombinovano Obnova stada: Sadržaj mlijeka: a) ______ % m.m.

a) od vlastitih krava b) ______ % proteina b) kupovinom junica c) _______ % somatskih �elija

Prosje�na težina krava: ____ kg Prodaja teladi pri težini od _____ kg

I PRIHODI Koli�ina Jedinica mjere

Cijena po jed. mjere Ukupno KM

Kravlje mlijeko Podsticaji za mlijeko (premija) FBiH Podsticaji FBiH Podsticaji kantona Naknada od osiguranja Priplod Stajnjak Svega II TROŠKOVI DIREKTNI TROŠKOVI 1. Materijal Hrana i prostirka: Mlijeko za tele Zamjena za mlijeko Smjesa za telad i junad Starter Suha kabasta sto�na hrana Kukuruzna silaža Kukuruzna prekrupa Mineralno vitaminski dodaci Smjesa za krave muzare Paša Zelena masa Prostirka Svega Veterinarske usluge i lijekovi: VO Lijekovi i veterinarske usluge Svega Svega materijal 2. Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) 3. Rad mehanizacije (vlastite ili usluge) 4. Remont stada 5. Ostalo Intelektualne usluge Premija osiguranja Troškovi finansiranja (kamate) Uzgojno selekcijski rad Osiguranje grla Svega Svega direktni troškovi INDIREKTNI TROŠKOVI UKUPNI TROŠKOVI Dohodak gazdinstva Dohodak po kravi Cijena koštanja litre mlijeka

336

Uzgoj junica za priplod

Broj junica na farmi: _____ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko Pasmina: _______________ Hranjenje: a) zimski period 180 dana ( ______ ) Po�etna težina: _______ kg b) ljetni period 185 dana ( ______ ) Izlazna težina: ________ kg Na�in držanja: vezano, slobodno, kombinovano

Koli�ina I PRIHODI

Broj grla Kg/grlo Ukupno kg

Jedina�na cijena

Ukupno KM

Steona (gravidna) junica Podsticaji FBiH za junicu Podsticaju kantona Naknada od osiguranja S v e g a II TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Materijalni Ženska telad Suha kabasta hrana Kukuruzna silaža Kukuruzna prekrupa Mineralno vitaminski dodaci Koncentrat Paša Zelena masa Prostirka VO Lijekovi i veterinarske usluge Troškovi finansiranja (kamate) Uzgojno selekcijski rad Ostalo Svega 2. Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Svega 3. Amortizacija 4. Rad mehanizacije (vlastite ili usluge)

Svega 5. Intelektualne usluge 6. Troškovi finansiranja 7. Osiguranje grla Svega direktni troškovi Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja

337

Tov junadi

Broj grla na farmi: _____ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko Pasmina: ____________ Ulazna težina: ________ kg Dužina tova: ______ dana Izlazna težina: ________ kg Na�in držanja: vezano, slobodno, kombinovano



Jedini�na cijena

Ukupno KM

Utovljeno june Podsticaji FBiH Podsticaji kantona Naknada od osiguranja S v e g a II TROŠKOVI Direktni troškovi 1. Materijalni Junad za tov Suha kabasta sto�na hrana Kukuruzna silaža Kukuruzna prekrupa Mineralno vitaminski dodaci Sto�no brašno Sojina sa�ma Prostirka Lijekovi i veterinarske usluge Troškovi finansiranja (kamate) Uzgojno selekcijski rad Svega 2. Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Svega 3. Rad mehanizacije (vlastiti ili usluge) Svega 4. Amortizacija objekata i opreme 5. Intelektualne usluge 6. Troškovi finansiranja 7. Osiguranje grla Svega direktni troškovi Indirektni troškovi gazdinstva Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja kg utovljenika

338

Tov svinja u 2008. godini

Broj grla na farmi: _____ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko Pasmina: ____________ Ulazna težina: ________ kg Dužina tova: ______ dana Izlazna težina: ________ kg



Jedina�na cijena

Ukupno KM

Utovljene svinje Podsticaji FBiH Podsticaji kantona Naknada od osiguranja S v e g a II TROŠKOVI A) Direktni troškovi 1. Materijalni Prasad za tov Koncentrat Kukuruzna prekrupa Mineralno vitaminski dodaci Prostirka Lijekovi Troškovi finansiranja (kamate) Uzgojno selekcijski rad 2. Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Svega 3. Rad mehanizacije Svega 4. Amortizacija objekata i opreme 5. Intelektualne usluge 6. Troškovi finansiranja 7. Osiguranje grla Svega direktni troškovi B) Indirektni troškovi gazdinstva C) Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja

339

Priplodne krma�e – odgoj prasadi

Koli�ina

I PRIHODI Broj grla Kg/grlo Ukupno kg

Jedina�na cijena

Ukupno KM

Uzgoj prasadi Podsticaji FBiH Podsticaji kantona (krma�a) Naknada od osiguranja S v e g a II TROŠKOVI A) Direktni troškovi 1. Materijalni Ishrana prasadi: - Predstarter - SP1 (do 15 kg) - SP2 (15-25kg) Ishrana krma�e: Svega hrana Pod vakumirani Prostirka Lijekovi - krma�a Troškovi finansiranja (kamate) Uzgojno selekcijski rad Svega 2. Ljudski rad (vlastiti ili tu�i) Svega 3. Rad mehanizacije Svega 4. Amortizacija grla 5. Amortizacija objekata i opreme 6. Intelektualne usluge 7. Troškovi finansiranja 8. Osiguranje grla Svega direktni troškovi B) Indirektni troškovi gazdinstva C) Ukupni troškovi Dohodak Cijena koštanja

340

Uzgoj ovaca za mlijeko

Broj ovaca na farmi ____ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko Pasmina _____________ Hranjenje: a) zimski period ____ dana Prosje�an vijek ovce __ god. b) ljetni perio ____ dana Prosje�na težina ovaca ____ kg Obnova stada: a) od vlastitih ovacakrava Na�in držanja: stacionarno, nomadski b) kupovinom (od koga ___________)

Elementi Jedinica mjere Koli�ina

Cijena u KM

Iznos u KM

A. Prihodi 1. Janjad za prodaju 2. Janjad za remont stada – šiljžice 3. Mlijeko 4. Vuna 5. Stajnjak 6. Izlu�ene ovce 7. Podsticaji za mlijeko 8. Podsticaji za umati�eni podmladak Svega B. Troškovi 1.Sijeno za ovce i janjad 2. Zelena masa za ovce 3. Koncentrat za ovce 4. Koncentrat za janjad 5. Uginu�e ovaca 6. Dešugiranje 7. Vakcina antraks i šuštavac 8. Ljudski rad 9. Energija i gorivo 10. Amortizacija objekata i opreme 11. Teku�e održavanje 12. Troškovi finansiranja 13. Ostalo nepredvi�eno Svega C. Dobit D. Ekonomi�nost proizvodnje E. Rentabilnost F. Cijena koštanja a) litre mlijeka b) kg janjeta ž.m.

Zabilješka: Poro�ajna težina janjeta.___kg Vrijednost dviske ____ KM Prodajna težina janjeta ___ kg Uginu�e ovaca ____ % Prosje�an prirast ___ kg/dan Ishrana ovaca Period ishrane janjadi ___ dana Sijeno zimski period ___ kg/dana Broj janjadi po ovci godišnje ___ janjeta Zelena masa (ispaša)___ kg/dan Mlijeka po ovci godišnje ___ litara Koncentrat ___ kg/dan Muženih ovaca u ukupnom broju __ % Ishrana janjadi Koli�ina vune po ovci godišnje ___ kg Mlijeko za janje ___ l/dan Izlu�ena ovca živa mjera ___ kg Koncentrat ___ kg/dan Vrijednost izlu�ene ovce ____ KM Sijeno ___ kg/dan

341

Uzgoj ovaca za meso

Broj ovaca na farmi ____ Podru�je: ravni�arsko, brdsko, planinsko Pasmina _____________ Hranjenje: a) zimski period ____ dana Prosje�an vijek ovce __ god. b) ljetni perio ____ dana Prosje�na težina ovaca ____ kg Obnova stada: a) od vlastitih ovacakrava Na�in držanja: stacionarno, nomadski b) kupovinom (od koga ______________)

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena u

KM Iznos u

KM A. Prihodi 1. Janjad za prodaju 2. Janjad za remont stada – šiljžice 3. Mlijeko 4. Vuna 5. Stajnjak 6. Izlu�ene ovce 7. Podsticaji za mlijeko 8. Podsticaji za umati�eni podmladak Svega B. Troškovi 1.Sijeno za ovce i janjad 2. Zelena masa za ovce 3. Koncentrat za ovce 4. Koncentrat za janjad 5. Uginu�e ovaca 6. Dešugiranje 7. Vakcina antraks i šuštavac 8. Ljudski rad 9. Energija i gorivo 10. Amortizacija objekata i opreme 11. Teku�e održavanje 12. Troškovi finansiranja 13. Ostalo nepredvi�eno Svega C. Dobit D. Ekonomi�nost proizvodnje E. Rentabilnost F. Cijena koštanja a) litre mlijeka

b) kg janjeta ž.m.

Zabilješka: Poro�ajna težina janjeta.___kg Vrijednost dviske ____ KM Prodajna težina janjeta ___ kg Uginu�e ovaca ____ % Prosje�an prirast ___ kg/dan Ishrana ovaca Period ishrane janjadi ___ dana Sijeno zimski period ___ kg/dana Broj janjadi po ovci godišnje ___ janjeta Zelena masa (ispaša)___ kg/dan Mlijeka po ovci godišnje ___ litara Koncentrat ___ kg/dan Muženih ovaca u ukupnom broju __ % Ishrana janjadi Koli�ina vune po ovci godišnje ___ kg Mlijeko za janje ___ l/dan Izlu�ena ovca živa mjera ___ kg Koncentrat ___ kg/dan Vrijednost izlu�ene ovce ____ KM Sijeno ___ kg/dan

342

Proizvodnja pile�eg mesa (tov brojlera)

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena po

jed. mjere Iznos KM

Obim proizvodnje Utovljeni pili�i Težina kg Pile�e meso Prihodi KM Pile�e meso Podrška FBiH Troškovi KM Jednodnevno pile Troškovi uginu�a i kalo Prostirka (piljevina, pozder ili slama) Svega hrana (10.000 x 3,5kg) Zaštita Redovno cijepljenje (kuga + gamboro) Vitaminiziranje i lije�enje Dezinfekcija objekta Ljudski rad Energija (struja, ugalj, gorivo) Pasoši Teku�a održavanja objekata i opreme Amortizacija objekata Ostalo Dohodak bez podrške Po proizvodnom ciklusu Godšnje (6 ciklusa) Dohodak sa podrškom Po proizvodnom ciklusu Godšnje (6 ciklusa) Cijena koštanja po kg Ekonomi�nost proizvodnje Bez podrške Sa podrškom Rentabilnost

343

Proizvodnja konzumnih jaja (koke nesilice)

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena Iznos KM

Obim proizvodnje Koke nesilici Proizvodnja po koki Konzumna jaja Izlu�ene koke Prihodi KM Konzumna jaja Izlu�ene koke Troškovi KM Pilenke osamnaestotjedne Hrana Zaštita Ljudski rad Priprema, hranjenje, njega, održavanje itd. Useljaj pilenki Iseljaj izlu�enih koki Odvozi jaja na tržiše (Arizona) Transportne usluge Energija (struja, gorivo) Ambalaža Kutije za jaja Kartoni za jaja Trake za ljepljenje kutija Kontrolni listi�i Popravka opremi Amortizacija objekata i opreme Investicione opravke objekta Ostalo Dohodak Cijena koštanja po kg Ekonomi�nost proizvodnje Rentabilnost

344

Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena Iznos KM

Obim proizvodnje Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki Prihodi KM Odgojene pilenke Poticaj FBiH Trokovi KM Jednodnevno pile Troškovi uginu�a 3% i škart 1% / 2 Prostirka Hrana: 1-8 sedmica starosti 9-17 sedmica starosti do 18 sedmica starosti Zaštita: Redovno cijepljenje Vitaminiziranje i lije�enje Ljudski rad Njega Utovari i istovari Energija Amortizacija objekata Investicione opravke objekata i opreme Ostalo Dohodak Bez podsticaja Sa podsticajima Cijena koštanja po kg Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja Sa podsticajima Rentabilnost

345

Uzgoj pilenki – roditelji LL

Elementi Jedinica mjere Koli�ina Cijena Iznos

KM Obim proizvodnje Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki Prihodi KM Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki Poticaj FBiH Troškovi KM Jednodnevno pile Jednodnevno pile Troškovi uginu�a 3% / 2 Prostirka Hrana (7 kg/kom.); RP1, RP2, RP3 Zaštita: Redovno cijepljenje (preventiva i imunizacija) Vitaminiziranje i lije�enje Ljudski rad (kooperacija) Utovari i istovari, i dr. Prevo�enje pilenki u objekat za proizvod. rasplodnih jaja Patronaža, obilasci, pra�enje Energija Amortizacija objekata Troškovi finansiranja Ostalo Dohodak Bez podsticaja Sa podsticajima Cijena koštanja po kg Ekonomi�nost proizvodnje Bez podsticaja Sa podsticajima Rentabilnost

346

PREGLED TABELA

Tabela 3/1. Odabrane proizvodnje za istraživanje ekonomike poljoprivrede po kantonima FBiH za

proizvodnu 2010. godinu

Tabela 5/1. Obradiva površina po poljoprivredniku i stanovniku

Tabela 5/2. Udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu

Tabela 5/3. Površina, broj stanovnika i njihova društveno–ekonomska struktura prema popisima u BiH

Tabela 5/4. Ukupno i poljoprivredno stanovništvo u BiH prema aktivnosti i starosti, po popisu 1981.

godine

Tabela 7/1. Osnovni podaci o stanju u svijetu (juni 2006)

Tabela 7/2. Bilansa hrane u svijetu, 2001–2003.

Tabela 7/3. Hrana za podmirenje dnevnih potreba u calorijama (2001–2003)

Tabela 7/4. Izvori podmirenja ljudske energije u % (2001-2003)

Tabela 7/5. Obim pokazatelja po stanovniku 2005–2007 (EU–27 = 100)

Tabela 7/6. Komparativni indeksi cijena na nivou 2005-2007., EU-27=100

Tabela 7/7. Osnovni podaci o strukturi poljoprivrednih posjeda EU-27, 2005.

Tabela 7/8. Radna snaga u poljoprivredi EU-27, 2005.

Tabela 7/9. Neke važne karakteristike poljoprivrednog posjeda zemalja �lanica EU

Tabela 7/10. Poljoprivredna gazdinstva EU–27 prema veli�ini korištenja poljoprivrednih površina u

2005. godini

Tabela 7/11. Poljoprivredna površina prema na�inu korištenja u EU-27 i veli�ini gazdinstva u 2005.

godini

Tabela 7/12. Struktura korištenja poljoprivrednih površina u EU–27 shodno veli�ini gazdinstva u 2005.

godini

Tabela 7/13. Proizvodnja krompira u EU (2007)

Tabela 7/14. Ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava i gazdinstava koja proizvode krompir (2005)

Tabela 7/15. Udio površine (%) po razredima veli�ine zasijane površine pod krompirom u EU–27

Tabela 7/16. Farme prema broju uslovnih grla priplodne stoke u EU-27, 2005.

Tabela 7/17. Prosje�na veli�ina stada po gazdinstvu u EU-27 (2003 i 2005)

Tabela 7/18. Zna�aj malih proizvodnih jedinica po zemljama �lanicama, 2005.

Tabela 7/19. Vlasnici malih jedinica po zemljama �lanicama, 2005.

Tabela 7/20. Bruto dodana vrijednosti poljoprivrede po cijenama proizvo�a�a i subvencije

Tabela 7/21. U�eš�e proizvodnji u ukupno ostvarenoj vrijednosti proizvodnje po proizvodnim

cijenama, EU-27, 2006.

Tabela 7/22. Prodajne cijene poljoprivrednih proizvoda u 2007. i 2008. godini

Tabela 7/23. Otkup mlijeka i proizvodnja mlije�nih prera�evina u EU-27 (2007 i 2008)

Tabela 7/24. Troškovi �ubriva i poboljšiva�a tla i zaštitnih sredstava u zemljama �lanicama

Tabela 7/25. Stanovništva po tipu regija EU–26 prema popisu stanovništva 2001.

Tabela 8/1. Površina FBiH i kantona, broj stanovnika polovinom godine i op�ine u 2010. godini

Tabela 8/2. Saldo migracije stanovništva Bosne i Hercegovine (01.01. – 31.12.2010.)

347

Tabela 8/3. Migracije stanovnika po kantonima u FBiH (01.01.2010. – 31.12.2010)

Tabela 8/4. Saldo migracije stanovnika unutar FBiH, po kantonima (30.06.2007. – 31.12.2007.)

Tabela 8/5. Stanje zaposlenosti i neto pla�e po kantonima i u FBiH (u 2008. i 2009. godini)

Tabela 8/6. Prosje�na mjese�ne plata u FBiH za 2009. godinu po djelatnostima

Tabela 8/6. Bruto doma�i proizvod FBiH, teku�e cijene

Tabela 8/7. Struktura vrijednosti proizvodnje u FBiH po teku�im cijenama (2005.–2009.)

Tabela 8/8. U�eš�e u bruto doma�em proizvodu poljoprivrede, lova i djelatnosti FBiH po teku�im

cijenama (2002–2009)

Tabela 8/9. Bruto dodana vrijednost i bruto doma�i proizvod po teku�im cijenama i djelatnostima

FBiH (2003–2009)

Tabela 8/10. Isplate za investicije u FBiH (2003–2009)

Tabela 8/11. U�eš�e isplata za investicije po osnovnim izvorima finansiranja 2005., 2007. i 2009.

godine u FBiH (organizacioni princip)

Tabela 8/12. Utrošak sirovina i materijala u prera�iva�koj industriji prema porijeklu (2005-2009)

Tabela 8/13. Proizvodnja odabranih industrijskih proizvoda

Tabele 8/14. Podsticaji za poljoprivredu utvr�eni Budžetom FBiH (2005–2010)

Tabela 8/15. Bruto dodana vrijednost poljoprivrede i subvencije u EU i FBiH

Tabela 8/16. Odobrena sredstva podsticaja za „poljoprivredu“ Budžetom FBiH u 2010. godini

Tabela 8/17. Detaljni podaci o podsticajima u 2010. godini za animalnu i biljnu proizvodnju

Tabela 8/18. Nov�ane podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u FBiH, za 2010. godinu

Tabela 8/19. Raspodjela sredstava podrške po oblastima proizvodnje i kantonima FBiH u 2008. godini

Tabela 8/20. Poljoprivredne površine FBiH po kategorijama korištenja za period 2001. – 2009. godina

Tabela 8/21. Orani�ne površine FBiH prema na�inu korištenja (2001 – 2009)

Tabela 8/22. Požnjevene površine i proizvodnja žita u FBiH (2001–2009)

Tabela 8/23. Požnjevene površine i proizvodnja krompira i industrijskog bilja u FBiH (2001 – 2009)

Tabela 8/24. Požnjevene površine i proizvodnja povr�a u FBiH (2001 – 2009)

Tabela 8/25. Požnjevene površine i proizvodnja krmnog bilja u FBiH (2001 – 2009)

Tabela 8/26. Broj rodnih stabala i proizvodnja vo�a u FBiH (2001 – 2009)

Tabela 8/27. Broj rodnih stabala i proizvodnja grož�a u FBiH (2001 – 2009)

Tabela 8/28. Brojno stanje stoke u FBiH (2001 – 2009)


Tabela 8/30. Proizvodnja jaja, meda i ribe u FBiH (2001 – 2009)

Tabela 8/31. Zaklana stoka i perad u klaonicama FBiH (2001 – 2009)

Tabela 8/32. Pore�enje FBiH sa EU u ostvarenoj proizvodnji i po proizvodnoj jedinici (2009. godina)

Tabela 9/1. Broj krava i proizvodnja mlijeka u RBiH 1990. godine

Tabela 9/2. Industrija prerade mlijeka u R BiH 1991. godine

Tabela 9/3. Brojno stanje goveda, ovaca i koza u FBiH (2001 – 2009)


Tabela 9/5. Krava i proizvodnja mlijeka po kantonima FBiH u 2009. godini

Tabela 9/6. Otkupljene koli�ine mlijeka po kantonima

348

Tabela 9/7. Procjena broja robnih proizvo�a�a u BiH po entitetima za 2010. godinu

Tabela 9/8. Prerada mlijeka u BiH (2000 – 2010)

Tabela 9/9. Prera�eno mlijeko po proizvodima mljekarske industrije BiH i po entitetima

Tabela 9/10 Proizvedene koli�ine mlije�nih proizvoda u BiH po entitetima

Tabela 9/11. Izvori snabdijevanja mljekara BiH sirovinom po entitetima

Tabla 9/12. Broj mljekara u BiH i po entitetima (2000-2010)

Tabela 9/13. Kapaciteti mljekarske industrije u BiH po entitetima (2010)

Tabela 9/14. Pregled proizvodnih programa mljekara u BiH (2010)

Tabela 9/15. Mljekare BiH sa certifikatima za me�unarodne standarde

Tabela 9/16. Spoljno trgovinski bilans mlijeka i mlije�nih proizvoda BiH za 2010. godinu

Tabala 9/17. Uvoz mlijeka i mlije�nih proizvoda u BiH (2002 – 2010)g

Tabela 9/18. Izvoz mlijeka i mlije�nih proizvoda iz BiH 2002 -2010)

Tabela 9/19. Otkupnih cijena sirovog mlijeka u BiH, okruženju i EU (2002 – 2010)

Tabela 9/20. Bilans mlijeka u BiH

Tabela 9/21. Procjena potrošnje mlijeka u BiH

Tabela 9/22. Registrirana potrošnja mlije�nih proizvoda iz BiH mljekara (2006. 2010.)

Tabela 10/1. Cijene u prodaji i otkupu poljoprivrednih proizvoda u FBiH

Tabela 10/2. Cijene mlijeka i prera�evina prema kanalima plasmana u FbiH (prodaja i otkup)

Tabela 11/1. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje pšenice u FBiH

Tabela 11/2. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje kukuruza u FBiH

Tabela 11/3. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje duhana virdžinija u FBiH (2010)

Tabela 11/4. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje berleja u FBiH (2010)

Tabela 11/5. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje soje u FBiH (2010)

Tabela 11/6. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje sjemenskog krompira u FBiH

(2010)

Tabela 11/7. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje šljive u FBiH (2010)

Tabela 11/8. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje jabuke u FBiH (2010)

Tabela11/9. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje jagode u FiH (2010)

Tabela 11/10. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje maline u FiH (2010)

Tabela 11/11. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje stolnog grož�a u FiH (2010)

Tabela11/12. Najvažniji naturalni i vrijednosni podaci proizvodnje vinskog grož�a u FiH (2010)

Tabela 11/13. Proizvodnja loznog sadnog materijala u FBiH (2010)

Tabela 11/1. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na malim farmama u ravni�arsko–brdskom

podru�ju FBiH (2010)

Tabela 11/2. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na srednjim farmama u ravni�arsko–brdskom


Tabela 11/3. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na ve�im farmama u ravni�arsko–brdskom


Tabela 11/4. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na malim farmama u planinskom podru�ju

FBiH (2010)

349

Tabela 11/5. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na srednjim farmama u planinskom podru�ju

FBiH (2010)

Tabela 11/6. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka na ve�im farmama u planinskom podru�ju FBiH

(2010)

Tabela 11/7. Ekonomika uzgoja priplodnih junica u FBiH (2010)

Tabela 11/8. Ekonomika tova junadi u FBiH za 2007. i 2008. godinu

Tabela11/9. Predvi�ene koli�ine proizvoda i normativi u ishrani ovaca

Tabela 11/10. Ekonomika proizvodnje mlijeka na malim ov�arskim farmama u FBiH (2010)

Tabela 11/11. Ekonomika proizvodnje mlijeka na srednjim ov�arskim farmama u FBiH (2010)

Tabela 11/12. Ekonomika proizvodnje mlijeka na ve�im ov�arskim farmama u FBiH (2010)

Tabela 11/13. Ekonomika proizvodnje mesa na malim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Tabela 11/14. Ekonomika proizvodnje mesa na srednjim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Tabela 11/15. Ekonomika proizvodnje mesa na ve�im ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

Tabela 11/16. Ekonomika proizvodnje janje�eg mesa u zavisnosti od veli�ine farme u FBiH za 2010.

godinu

Tabela 11/17. Ekonomika uzgoja krma�a za proizvodnju prasadi u FBiH za 2010. godinu

Tabela 11/18. Ekonomika tova svinja u FBiH za 2010. godinu (pasmina Landras+Pietren)

Tabela 11/19. Ekonomika tova brojlera u FBiH za 2010. godinu

Tabela 11/20. Ekonomika proizvodnje konzumnih jaja u FBiH za 2010. godinu

Tabela 11/21. Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki u FBiH za 2010. godinu (teške linije)

Tabela 11/22. Uzgoj 18-to sedmi�nih pilenki u FBiH za 2010. godinu (roditelji LL)

Tabela 11/23. Komparacija ostvarenih poslovnih rezultata uzgoja 18-to sedmi�nih pilenki roditelja

teških i lakih linija

Tabela 12/1. Odabrane proizvodnje za istraživanje ekonomike poljoprivredne proizvodnje u FBiH po

godinama

Tabela 12/2. Poljoprivredne povešine prema na�inu korištenja u EU i FBiH

Tabela 12/3. Podsticaji za poljoprivredu utvr�eni Budžetom FBiH (2005–20010)

Tabela 12/4. Nov�ane podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u FBiH, za 2007. i 2008. godinu

Tabela 12/5. Ekonomika proizvodnje merkantilne pšenice u FBiH za trogodišnji period

Tabela 12/6. Ekonomika proizvodnje merkantilnog kukuruza u FBiH za trogodišnji period

Tabela 12/7. Ekonomika proizvodnje duhana tipa virdžinija u FBiH za trogodišnji period

Tabela 12/8. Ekonomika proizvodnje duhana u listu tip berlej u FBiH za dvije godine

Tabela 12/9. Ekonomika proizvodnje soje u FBiH za tri godine

Tabela 12/10. Ekonomika proizvodnje sjemenskog krompira U FBiH za dvije godine

Tabela 12/11. Ekonomika proizvodnje šljive u TK za tri godine

Tabela 12/12. Ekonomika proizvodnje jabuke u TK za tri godine

Tabela 12/13. Ekonomika proizvodnje jagode u TK za tri godine

Tabela 12/14.Ekonomika proizvodnje maline u TK za tri godine

Tabela 12/15. Ekonomika proizvodnje stolnog grož�a u FBiH za tri godine

Tabela 12/16. Ekonomika proizvodnje vinskog grož�a u FBiH za tri godine

350

Tabela 12/17. Ekonomika proizvodnje loznog sadnog materijala u HNK za tri godine

Tabela 12/18. Gazdinstva RBiH prema veli�ini posjeda u 1980. godini

Tabela 12/19. Procjena broja krava u BiH po entitetima za 2010. godinu

Tabela 12/20. Pokazatelji uspješnosti poslovanja malih farmi ravni�arsko brdskog podru�ja FBiH

Tabela 12/21. Pokazatelji uspješnosti poslovanja srednjih farmi ravni�arsko brdskog podru�je FBiH

Tabela 12/22. Pokazatelji uspješnosti poslovanja ve�ih farmi ravni�arsko brdskog podru�je FBiH

Tabela 23. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje kravljeg mlijeka u ravni�arsko

brdskom podru�ju FBiH

Tabela 12/24. Pokazatelji uspješnosti poslovanja malih farmi krava u planinskom podru�ju FBiH

Tabela 12/25. Pokazatelji uspješnosti poslovanja srednjih farmi krava u planinskom podru�ju FBiH

Tabela 12/26. Pokazatelji uspješnosti poslovanja ve�ih farmi krava u planinskom podru�ju FBiH

Tabela 12/27. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje kravljeg mlijeka u

planinskom podru�ju FBiH za tri godinu

Tabela 12/28. Usporedba proizvodnosti rada na mlije�nim farmama nekih zemalja EU, RH i FBiH

Tabela 12/29. Poslovni rezultat farme uzgoja priplodnih junica u FBiH

Tabela 12/30. Poslovni rezultat farme tova junadi u FBiH

Tabela 12/31. Broj uzgajiva�a ovaca u FBiH prema veli�ini farme u 2009. godini

Tabela 12/32. Male ov�arske farme za mlijeko u FBiH (2007-2010)

Tabela 12/33. Srednje ov�arske farme za mlijeko u FBiH (2007-2010)

Tabela 12/34. Ve�e ov�arske farme za mlijeko u FBiH (207-2010)

Tabela 12/35. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje ov�jeg mlijeka u

planinskom podru�ju FBiH za tri godine

Tabela 12/36. Male ov�arske farme za proizvodnju mesa u FBiH (2007-2010)

Tabela 12/37. Srednje ov�arske farme za proizvodnju mesa u FBiH (2007-2010)

Tabela 12/38. Ve�e ov�arske farme za proizvodnju mesa u FBiH (2007-2010)

Tabela 12/39. Rekapitulacija važnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje ov�jeg mesa na podru�ju

FBiH za tri godine

Tabela 12/40. Proizvonja prasadi (rasplodne krma�e) za 3 godine

Tabela 12/41. Tov svinja za 3 godine

Tabela 12/42. Tov pili�a u FBiH za 2008. i 2010. godinu (tovni ciklus)

Tabela 12/43. Proizvodnja konzumnih jaja u FbiH (2008-2010)



Tabela 11/1. Izdvajanje sredstava federalnog budžeta za nov�ane podrške u poljoprivredi od 2002. do

2009. godine

Tabela 11/2. Struktura raspodjele sredstava federalnog budžeta za poljoprivredu od 2007. do 2009.

godine

Neophodne promjene na poljoprivrednom gazdinstvu (privrednom subjektu)

Prosje�na veli�ina stada u EU

351

PREGLED GRAFIKONA

1. Udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu nekih kontinenata (1975–1997)

2. Stanovništvo BiH prema starosti u 1981. godini

3. Poljoprivredno stanovništvo BiH prema starosti u 1981. godini

4. Korištenje pojedinih resursa u svijetu

5. Dnevna potrošna po stanovniku svijeta

6. Izvori podmirenja ljudske energije u svijetu i razvijenim zemljama

7. Zastupljenost poljoprivrednih gazdinstava na osnovu ekonomske veli�ine za EU–27 u 2005. godini

8. Struktura obradivih površina EU–27 u 2005. godini

9. Struktura višegodišnjih zasada EU–27 u 2005. Godini

10. Orani�ne površine zemalja �lanica EU–27 u 2005. godini

11. Stalni pašnjaci i livade zemalja �lanica EU–27 u 2005. godini

12. Stalni zasadi zemalja �lanica EU–27 u 2005. godini

13. Oranice u staklenicima i drugom zatvorenom prostoru zemalja �lanica EU–27 u 2005. godini

14. Korištenje poljoprivrednog zemljišta u EU–27 prema, 2005. godine

15. Udio pojedinih zemalja u EU–27 u površinama pod krompirom

16. Udio zemalja EU–27 u proizvodnji krompira

17. Udio površine po razredima veli�ine zasijane površine pod krompirom u EU-27

18. Prodajna cijena krompira u EU–22 (EUR/100 kg)

19. Trendovi cijena i proizvodnje krompira u EU (2000 = 100)

20. Indeks cijena u 2007. godini zemalja EU–27, postotna promjena u odnosu na prethodni period (2000 =

100)

21. Distribucija glavnih vrsta stoke u EU-27 u 2005. godini

22. Udio malih jedinica koje pretežno proizvode za sopstvene potrebe u 2005.

23. Cijena poljoprivrednog zemljišta (Euro/ha), 2007.

24. Udio navodnjavanih u ukupnim površinama (obra�ivane + stalni zasadi) po zemljama �lanicama EU–

27 u 2005. godini

25. Površine FBiH po kantonima 2010. godine (u km2)

26. Me�ukantonalna migracija stanovnika FBiH (30.06.2010. – 31.12.2010.)

27. Zaposlenost po kantonima i u FBiH za 2007. godinu

28. Bruto doma�i proizvod u FBiH (2003. – 2009.)

29. Izvori finansiranja pravnih lica i poljoprivrednih gazdinstava u FBiH u 2005., 2007. i 2009. god.

30. Utrošak pšenice, brašna, mesa i mlijeka u prera�iva�koj industriji prema porijeklu

31. Podsticaji za animalnu i biljnu proizvodnju u FBIH (2005–2008., u 000 KM)

32. Zasijane i neobra�ene površine u FBiH za period 2001–2009. (u 000 ha)

33. Brojno stanje goveda i ovaca u FBiH za period 2001. – 2009.

34. Broj muznih krava/ovaca i proizvodnja kravljeg/ov�ijeg mlijeka u FBiH za period 2001. – 2009.

godina

35. Prerada mlijeka u BiH i po entitetima (2000-2010)

352

36. Struktura prerade mlijeka u FBiH i EU

37. Prosje�ni prihodi i troškovi po ha u proizvodnji merkantilne pšenice i kukuruza u 2010. godini

38. Prosje�ni prihodi i troškovi po ha duhana u FBiH za 2010. godinu (virdžinija i berlej)

39. Prosje�ni prihodi i troškovi po ha u proizvodnji merkantilne soje i sjemenskog krompira u FBiH za

2010. godinu

40. Vrijednosti i troškovi proizvodnje šljive i jabuke po ha u 2010. godini

41. Vrijednosti i troškovi proizvodnje jagode i maline po ha u 2010godini

42. Vrijednost i troškovi proizvodnje stonog i vinskog grož�a po ha u FBiH za 2010. godinu

43. Prosje�ni prihodi i troškovi proizvodnje loznog sadnog materijala u FBiH za 2010. godinu

44. Obimi proizvodnje kravljeg mlijeka, prihodi i troškovi na farmama u ravni�arsko–brdskom podru�ju

FBiH (2010)

45. Obimi proizvodnje kravljeg mlijeka, prihodi i troškovi na farmama u planinskom podru�ju FBiH

(2010)

46. Prosje�ni prihodi i troškovi u uzgoju priplodnih junica i tovu junadi u FBiH za 2010. godinu

47. Obimi proizvodnje ov�ijeg mlijeka, prihodi i troškovi na farmama FBiH u planinskom podru�ju za

2010. godinu

48. Obimi proizvodnje, prihodi i troškovi u proizvodnji janje�eg mesa na farmama FBiH za 2010. godinu

49. Prihodi i troškovi po grlu u uzgoju raspolodnih krma�a i tovu svinja na farmama FBiH za 2010.

godinu

50. Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na malim farmama FBiH (2007-2010)

51. Proizvodnja mlijeka , prihodi i troškovi po grlu na srednjim farmama u FBiH (2007-2010)

52. Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na ve�im farmama u FBiH (2007-2010)

53. Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na malim farmama u FBiH (2007-2010)

54. Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na srednjim farmama u FBiH (2007-2010)

55. Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi po grlu na ve�im farmama u FBiH (2007-2010)

56. Prihodi i troškovi po priplodnoj junici u FBiH (2007-2010)

57. Prihodi i troškovi po tovnom junetu u FBiH (2007-2010)

58. Ostvarena prosje�na dobit po ovci odre�ena veli�inom farme u FBiH

59. Ostvarena prosje�na dobit po ovci odre�ena veli�inom farme u FBiH

353

PREGLED PRILOGA

1. Ekonomika proizvodnje merkantilne pšenice u Federaciji BiH (2010.)

2. Ekonomika proizvodnje merkantilnog kukuruza u Federaciji BiH (2010.)

3. Ekonomika proizvodnje soje u Federaciji BiH (2010.)

4. Ekonomika proizvodnje duhana tip virdžinija u Federaciji BiH (2010.)

5. Ekonomika proizvodnje duhana tip berlej u Federaciji BiH (2010.)

6. Ekonomika proizvodnje sjemenskog krompira u Federaciji BiH (2010.)

7. Ekonomika proizvodnje šljive u Federaciji BiH (2010.)

8. Ekonomika proizvodnje jabuke u Federaciji BiH (2010.)

9. Ekonomika proizvodnje jagode u Federaciji BiH (2010.)

10. Ekonomika proizvodnje maline u Federaciji BiH (2010.)

11. Ekonomika proizvodnje stonog grož�a u Federaciji BiH (2010.)

12. Ekonomika proizvodnje vinskog grož�a u Federaciji BiH (2010.)

13. Ekonomika proizvodnje loznog sadnog materijala u Federaciji BiH (2010.)

14. Ekonomski pokazatelji na malim farmama muznih krava u ravni�arsko-brdskom podru�ju FBiH za

2010. godinu

15. Ekonomski pokazatelji na srednjim farmama muznih krava u ravni�arsko-brdskom podru�ju FBiH za

2010. godinu

16. Ekonomski pokazatelji na ve�im farmama muznih krava u ravni�arsko-brdskom podru�ju FBiH za

2010. godinu

17. Ekonomski pokazatelji na malim farmama muznih krava u planinskom podru�ju FBiH za 2010. g.

18. Ekonomski pokazatelji na srednjim farmama muznih krava u planinskom podru�ju FBiH za 2010. g.

19. Ekonomski pokazatelji na ve�im farmama muznih krava u planinskom podru�ju FBiH za 2010. godinu

20. Ekonomski pokazatelji kod uzgoja priplodnih junica u FBiH za 2010. godinu

21. Ekonomski pokazatelji kod tova junadi u FBiH za 2010. godinu

22. Ekonomika proizvodnje mlijeka na malim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

23. Ekonomika proizvodnje mlijeka na srednjim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

24. Ekonomika proizvodnje mlijeka na ve�im ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

25. Ekonomika proizvodnje mesa na malim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

26. Ekonomika proizvodnje mesa na srednjim ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

27. Ekonomika proizvodnje mesa na ve�im ov�arskim farmama u FBiH za 2010. godinu

28. Priplodne krma�e – uzgoj prasadi u FBiH za 2010. godinu

29. Ekonomski pokazatelji kod tova svinja u FBiH za 2010. godinu

30. Ekonomski pokazatelji kod tova pili�a brojlera u FBiH za 2010. godinu

31. Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje konzumnih jaja (koke nesilice) u FBiH za 2010. godinu

32. Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje konzumnih jaja (koke nesilice) u FBiH za 2010. godinu

33. Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje osamnaestotjednih pilenki (TL) u FBiH za 2010. godinu

34. Ekonomski pokazatelji kod proizvodnje osamnaestotjednih pilenki (LL) u FBiH za 2010. godinu

35. Anketa

Documents

Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje