Upload
-
View
237
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
STRUKTURA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U RS
- Ekstenzivna struktura agrarne proizvodnje
POLJOPRIVREDNI PROIZVODI RANGIRANI PREMA OSTVARENOJ VREDNOSTI
PROIZVODI VREDNOST U USD
UČEŠĆE U UKUPNOJ VREDNOSTI
Kukuruz 1.675.018.220 26,4%
Svinjsko meso 719.810.042 11,3%
Kravlje mleko 487.886.193 7,7%
Pšenica 409.724.493 6,4%
Goveđe meso 364.094.706 5,7%
Krompir 213.005.555 3,4%
Živinsko meso 188.468.508 3,0%
Soja 183.408.032 2,9%
Suncokret 167.393.944 2,4%
Malina 132.077.979 2,1%
Ukupna vrednost 6.354.357.690 71,5%
NAJVAŽNIJI PROIZVODI AGRARNOG POREKLA U IZVOZU I UVOZU U PERIODU JANUAR – JUL 2012. GODINE
PROIZVODI IZVOZ u mil. USD PROIZVODI UVOZ u mil. USD
Žuti kukuruz 388 Sirova kafa 60
Malina 81 Banane sveže 25
Šećer 78 Cigarete 25
Ulje suncokret. 58 Proizvodi za ishranu
24
Piće bezalkoh. 36 Kukuruz hibridi 14
Ulje soje 34 Pomorandže 14
Pivo 30 Paradajz 14
Višnje 28 Ostali preh.proizv. 12
Jabuke 24 Preparati na bazi kafe
12
Brašno od pšen. 24 Ulje palmino 11
BROJ STANOVNIKA KOJE HRANI JEDAN FARMER
156
81
77
56
52
25
21
16
10
0 50 100 150 200
Nemačka
Češka
Francuska
Austrija
Italija
Slovenija
Bugarska
Srbija
Rumunija
AGRARNI BUDŽET U PERIODU 2004 – 2012.GODINE
UČEŠĆE U % U UKUPNIM IZDACIMA
2004 5.0%
2005 4,1%
2006 4,7%
2007 3,6%
2008 4,0%
2009 2,2%
2010 2,6%
2011 2,6%
2012. Rebalans
3,9%
U 2012. godini izdvojeno je u apsolutnom iznosu 36.600.000.000 rsd. za agrani budžet i 3.700.000.000 rsd čine izdaci iz dodatnih prihoda, što je najveća suma koja je izdvojena za poljoprivredu u poslednjih 25 godina.
STRANA DIREKTNA ULAGANJA U PERIODU 2004 – 2012. GODINE
% UČEŠĆE U UKUPNIM ULAGANJIMA U POLJOPRIVREDU
% UČEŠĆE U UKUPNIM ULAGANJIMA U PREHRAMBENU PROIZVODNJU
2004 1% 9,9%
2005 0,7% 4,0%
2006 0,2% 1,4%
2007 0,5% 3,4%
2008 1,6% 4,1%
2009 1,6% 18,6%
2010 1,0% 4,7%
2011 0,4% 2,7%
2012 I - VII 0,5% 3,0%
SREDSTVA ZA DIREKTNU FINANSIJSKU PODRŠKU FARMERIMA U SRBIJI I ZEMLJAMA IZ OKRUŽENJA (€ po hektaru)
1631 32 37
77
364402
626
448
0
100
200
300
400
500
600
700
Makedonija
Albanija
BIH
Srbija
Bugarska
Hrvatska
Mađarska
Slovenija
EU
SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMENA POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE SRBIJE U PERIODU 2005 – 2012.GODINE
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 I-VII
IZVOZ 943 1.265 1.686 1.957 1.945 2.241 2.700 1.570
UVOZ 790 905 1.116 1.468 1.308 1.036 1.400 781
SUFICIT 153 360 570 489 637 1.205 1.300 789
0,7 € po kg. U IZVOZU 2,55 € po kg. U UVOZU
SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMENA POLJOPRIVREDNO – PREHRAMBENIH PROIZVODA U 2011. GODINI
CEFTA EU OSTALI
1161
280
881
1296
658 638
210
410
-200-400
-200
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
Izvoz
UvozSaldo
Izvoz
UvozSaldo
Izvoz
UvozSaldo
Najveći deo suficita generiše se iz razmene sa zemljama CEFTA regiona EU najveći spoljnotrgovinski partner Uvoz iz zemalja van CEFTA i EU
Osnovne karakteristike tržišta poljoprivrednih proizvoda u Republici Srbiji
Veliki broj sitnih poljoprivrednih proizvođača na strani ponude.
Razjedinjena tržišna ponuda.
Odsustvo organizovanog otkupa i ugovorne povezanosti primarnih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača.
Tamo i gde postoji ugovorna proizvodnja, radi se o kratkoročnim, neizvesnim i nesigurnim ugovorima.
Veliki deo tržišta je u neregularnim tokovima otkupa i plaćanja.
Osnovne karakteristike tržišta poljoprivrednih proizvoda u Republici Srbiji
Neefikasni inspekcijski organi u regulisanju tržišta.
Nedostaju sabirno-distributivni centri i zadruge.
Spor razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda kroz robne zapise i fjučerse.
Spor razvoj tržišta kredita.
Tržištem dominiraju veliki otkupljivači.
Finansiranje na dug rok od 210 dana.
Domaće tržište je malog obima i niske kupovne moći.
KANALI PLASMANA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U SRBIJI
Kvantaške i mešovite pijace.
Zemljoradničke zadruge
Prerađivačka industrija
Megamarketi
Preduzeća registovana za trgovinu i izvoz poljoprivrednih proizvoda
Prekupci i međuseljački promet
MERE ZA POVEĆANJE IZVOZA I REGULISNJE DOMAĆEG TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA
Makroekonomska stabilizacija (cena, kursa i privrednog rasta), monetarne i poreske politike, politike deviznog kursa, završetka procesa privatizacije, odnosno politika kojim se direktno utiče na proizvodnju, spoljnu trgovinu i kretanje kapitala i politike stranih ulaganja
Formiranje Razvojne banke za kreditiranje agroprivrede
Iznalaženje alternativnih modela za finansiranje malih poljoprivrednih proizvođača formiranjem štedno – kreditnih zadruga.
Konačno usvojit novi zakon o zadrugama, revitalizovati zadružni sektor.
MERE ZA POVEĆANJE IZVOZA I REGULISNJE DOMAĆEG TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA
Formirati sabirno – distributivne centre. Izgraditi veletržnice i u drugim reginalnim centrima, a ne
samo u Beogradu. Stvaranje uslova za ukrupnjavanje poseda (min 5 ha) i
stimulacije za poljoprivredne proizvođače koji ukrupnjavaju posede.
Uvođenje nelinearnog oporezivanja zarada za primarne poljoprivredne proizvođače.
Smanjenje sivog tržišta – uvođenjem primarnih proizvođača u legalne tokove
Zakonsko ograničenje rokova plaćanja na 60 dana
MERE ZA POVEĆANJE IZVOZA I REGULISNJE DOMAĆEG TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA
Finansiranje istraživanja tržišta i promocija izvoza agrarnih proizvoda
Finansiranje proizvodnje za izvoz i izvoza
Usaglašavanje standarda kvaliteta sa međunarodnim standardima.