Elaborat Zastite Okolisa Pilana

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Investitor: „MINGA“ d.o.o. IlijašObjekat: Pilana-primarna prerada drveta

Lokacija: Dragoradi – Gajine, Ilijaš

Ilijaš, novembra 2008. Direktor:

_____________________

1


UVOD

Elaboratom o zaštiti okoline u pogonu za preradu drveta “MINGA” d.o.o. Ilijaš, objedinjena je sva zakonska legislativa iz oblasti zaštite okoliša, sa ciljem primjene člana 67. Zakona o zaštiti okoliša (»Službene novine Fedracije BiH« br.33/03) u kojem su predstavljene opće obaveze operatora koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada i prestanka rada pogona i postrojenja.

Prema članu 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Službene novine Kantona Sarajevo br33/08), okolinska dozvola je potrebna za pilane, pogone obrade i prerade drveta sa kapacitetom 5.000 do 15.000 m3/god. Obzirom da je pogon za rezanje građe „MINGA“ d.o.o. Ilijaš instaliran da reže maksimalno 4.200 m3/god. prema pomenutom Pravilniku nije dužan da provodi proceduru dobivanja okolinske dozvole.

Međutim, u Federaciji BIH, kao i u Kantonu Sarajevo na snazi su i drugi zakoni iz oblasti okoliša koji tretiraju sva postrojenja bez obzira na obavezu dobivanja okolinske dozvole. Prema tome, ovaj Elaborat kao referentna dokumenta koristi svu zakonsku legislativu iz oblasti zaštite okoliša te daje smjernice za prilagođavanje pogona „MINGA“doo istim.

U elaboratu su obrađena područja uticaja pogona „MINGA“doo na okoliš: uticaj na vode, zrak, produkciju otpada, buku, te potrošnju sirovina, energije, vode i ostalih materijala. Svi uticaji su elaborirani, izmjereni.

ZAKONSKA OSNOVA

Prema članu 67. Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novineFederacije BiH” broj 33/03), pogoni i postrojenja moraju biti izgrađeni i funkcionirati tako da se:- ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude koji žive na području uticaja postrojenja ili za okolinu, zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija, toplote, saobraćaja, ili od postrojenja;

- preduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere tako da se spriječi zagađenje i da se ne prouzrokuje značajnije zagađenje;

- izbjegava produkcija otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada količina će se svesti na najmanju moguću mjeru ili će se vršiti reciklaža ili ukoliko to nije tehnički ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže, a da se pri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš;

- energetski i prirodni resursi efikasno koriste;

2


- preduzmu neophodne mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica i

- preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zagađenja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje nalazi vratila u zadovoljavajuće stanje.

Zadovoljavajuće stanje znači da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša koji su relevantni za lokaciju postrojenja, naročito oni koji se tiču zaštite zemljišta i vode. Dati zahtjevi ovog člana predstavljaju opće obaveze operatora koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada i prestanka rada pogona i postrojenja. Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole nadležni organ će kod izdavanja urbanističke saglasnosti voditi računa o ispunjenju zahtjeva iz člana 67. ovog zakona.

Isto tako Zakon o zaštiti od buke («Službene novine Kantona Sarajevo» broj 26/07) u članovima 11.,12., 13., 14., 15., 16., i 17. tretira pogone i postrojenja za koje nije potrebna okolinska dozvola.

Pored navedenih zakona prilikom izrade elaborata uzeti su u obzir i slijedeći propisi:

Federalni propisi:

Zakon o zaštiti okoliša («Službene novine Federacije BiH», broj 33/03), Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na

okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (»Službene novine Fedracije BiH«, br.19/04)

Pravilnik o uslovima za podnošenje zahtijeva za izdavanje okolinskih dozvola za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (»Službene novine Fedracije BiH«,br.68/05)

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uslovima za podnošenje zahtijeva za izdavanje okolinskih dozvola za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (»Službene novine Fedracije BiH«, br.29/08),

Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtijeva za izdavanje okolinskih dozvola za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (»Službene novine Fedracije BiH«,br .68/05)

Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije uticaja na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene uticaja na okoliš («Službene novine Federacije BiH», broj 68/05)

Pravilnik o izradi godišnjih/polugodišnjih programa inspekcije zaštite okoliša («Službene novine Federacije BiH», broj 68/05)

Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencije («Službene novine FederacijeBiH», broj 68/05)

Zakon o upravljanju otpadom («Službene novine FederacijeBiH», broj 33/03)

3

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣ Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i

prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada ( «Službene novine FederacijeBiH», broj 9/05),

Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom («Službene novineFederacijeBiH», broj 9/05),

Pravilnik o kategorijama otpada sa listama («Službene novine FederacijeBiH», broj 9/05),

Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat («Službene novine FederacijeBiH», broj 9/05)

Pravilnik o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ («Službene novine FederacijeBiH», broj 9/05)

Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom («Službene novine FederacijeBiH», broj 31/06)

Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada («Službene novine FederacijeBiH» broj 38/06)

Uredba o finansijskim i drugima garancijama za pokrivanje troškova rizika od mogućih šteta, sanacije i postupka nakon zatvaranja deponije («Službene novine FederacijeBiH», broj 39/06)

Zakon o zaštiti prirode («Službene novine FederacijeBiH», broj 33/03) Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu

prirode i vršenju monitoringa («Službene novine FederacijeBiH», broj 46/06) Pravilnik o sadržaju i načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima

(«Službene novineFederacijeBiH», broj 65/06), Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio

značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (Službene novine FederacijeBiH broj 65/06)

Zakon o zaštiti zraka («Službene novine FederacijeBiH», broj 33/03) Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka («Službene novine FederacijeBiH», broj

12/05) Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak («Službene novine

FederacijeBiH», broj 12/05) Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka («Službene novine

FederacijeBiH», broj 12/05), Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja («Službene novine

FederacijeBiH», broj 12/05), Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada («Službene novine

FederacijeBiH», broj 12/05), Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje

(«Službene novine FederacijeBiH», broj 12/05), Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak

(«Službene novine FederacijeBiH», broj 12/05) Pravilnik o ograničenju emisije u zrak iz postrojenja za spaljivanje biomase

(«Službene novine FederacijeBiH», broj 34/05) Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač

(«Službene novine FederacijeBiH», broj 39/05)

4

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣ Pravilnik o uslovima mjerenja i kontrole sadržaja sumpora u gorivu (“Službene

novine FederacijeBiH”, broj6/08) Zakon o zaštiti voda («Službene novine FederacijeBiH», broj 33/03) Zakon o vodama («Službene novine FederacijeBiH», broj 70/06) Zakon o fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine («Službene

novine FederacijeBiH», broj33/03)

Kantonalni propisi

Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu Kantona Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 33/08),

Odluka o proglašenju šireg područja vodopada «Skakavac» Spomenikom prirode («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 10/02)

Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža «Bijambare» («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 21/03),

Zakon o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne" («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 16/06),

Odluka o osnivanju kantonalne javne ustanove Spomenik prirode "Vrelo Bosne" Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 26/07")

Odluka o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 16/06)

Odluka o donošenju Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjernog zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 32/07 i 38/07)

Zakon o zaštiti od buke («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 26/07")

1.0. IME I ADRESA INVESTITORA / OPERATORA

5

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣Puni naziv firme: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge „MINGA“ d.o.o. Ilijaš.Sjedište firme: Dragoradi-Gajine bb, IlijašJIB: 4201322130007Rješenje o registraciji: 065-0-Reg-08-000658Objekat: Pilana Dragoradi-Gajine Ilijaš.

2.0. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

6


„MINGA“ d.o.o. Ilijaš.Pilana u kojoj se vrši prerada trupaca nalazi se u naselju Dragoradi-Gajine uz lokalni put Dolovi – Gajine koji je vezan za magistralni put M-18 u mjestu Dolovi. Od magistralnog puta je udaljena oko 7,5 km.

S prilazne strane pored pilane nalazi se susjedni stambeni i gospodarski objekat. Stambeni objekat je udaljen više od 100 m sa sjeveroistočne strane. Sa ostale tri strane objekta su livade i pašnjaci. Parcela je u blagom padu prema jugu do objekta koji je od puta udaljen 30-ak metara, a dalje od objekta prema jugu je padina izraženija.

Pilana je locirana na parceli k.č. br. 5/7 KO Dragoradi u Gajinama općina Ilijaš.

Proizvodni prostor pilane sačinjava:

- radionica 15,0x6,0 m + 2,73x3,10 m spratnosti sut+0 koji je izgrađen i zašta postoji odobrenje za građenje br: 05-23-2879/07 od 28.11.2007 godine izdato od Službe za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, a na ime Bećirspahić Mirze koji je vlasnik firme i objekta,

- radionica 17,75x4,95 koji je izgrađen, a za koji investitor ne posjeduje odobrenje za građenje. Postupak legalizacije je u toku,

- plato sa nagibima za pranje balvana prije rezanja,- parking za kamione 2 mjesta,- parking za mala auta 4 mjesta- prostor za odlaganje piljevine,- prostor za odlaganje ostalog otpada (okoraka i sl.)

Ostale površine su slobodne površine koje se koriste za manipulaciju i stovarište trupaca i stovarište rezane građe.

Pristupni put kao i sve ostale manipulativne površine nasuti su tamponom i uvaljani. U planu je asfaltiranje svih površina radi lakše manipulacije, čišćenja i održavanja.

7

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣3.0. OPIS POGONA, POSTROJENJA TE AKTIVNOSTI U POGONIMA I

POSTROJENJEIMA

„MINGA“ d.o.o. Ilijaš je smještena u objektu izgrađenom po odobrenju za građenje br: 05-23-2879/07 od 28.11.2007 godine izdato od Službe za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, a na ime Bećirspahić Mirze koji je vlasnik firme i objekta i u dograđenom dijelu objekta za koji je u toku legalizacija.

Elaborat zaštite okoliša se odnosi na sve gore pomenute objekte, a za koje je prema važećem zakonu o zaštiti okoliša (Sl. Novine KS br. 19/04) neophodno izdavanje okolinske dozvole prije izdavanja urbanističke saglasnosti.

Kompleks predmetne pilane sačinjava:

- radionica 15,0x6,0 m + 2,73x3,10 m spratnosti sut+0 - radionica 17,75x4,95- plato sa nagibima za pranje balvana prije rezanja,- parking za kamione 2 mjesta,- parking za mala auta 4 mjesta- prostor za odlaganje piljevine,- prostor za odlaganje ostalog otpada (okoraka i sl.)

8


3.1. Proces proizvodnje rezane građe

Od tehnoloških etapa i cijelina, na lokaciji su prisutne sljedeće:

1. stovarište trupaca,2. prerada trupaca – pilana,3. sekundarna dorada rezane građe,4. stovarište rezane građe,5. upravljanje otpadom,6. tretma otpadnih voda

9


3.1.1. Stovarište trupaca

Stovarište trupaca smješteno je u sjevernom dijelu parcele sa koje je strane i prilazni put kako je prikazano na shematskom prikazu pogona i postrojenja.

Prostor predviđen za stovarište trupaca je zadovoljavajući jer je predviđeno kontinuirano snadbijevanje pilane sa trupcima od dobavljača.

Trupce dovoze dobavljači ili vlastitim kamionima sa kranom. Istovar trupaca se vrši pomoću kamionskih kranova. Pri istovaru se trupci sortiraju prema vrstama, klasama, debljinama, i sl.

Manipulaciju trupaca na stovarištu vršimo manuelno i pomoću elektroviljuškara nosivosti do 3 t. Ovakva manipulacija je praksa u svim manjim pilanama.

Pod pojmom manipulacije se podrazumijva svako premještanje i sortiranje trupaca.

1


3.1.2. Prerada trupaca

Trupci se pripremaju za preradu tako što se prenose na plato za pranje i čiščenje od eventualnih nečistoća, lišća, zemlje, pijeska i sl.

Pranje trupaca se vrši vodom iz postojećeg vovoda na parceli.

Trupci pripremljeni za rezanje odlažu se pomoću viljuškara u kolica tračne pile TRUPČARE. Nakon čega radnici centriraju trupac i učvršćuju mehaničkim stezačima.Rezanje se vrši u već unaprijed zadanom asortimanu uz maksimalno kvaliteno i kvantitativno iskorištenje, uz maksimalan vrijednosni učinak.

Maksimalna dužina trupca koji se može rezati je 8,0 m.

Sam tehnoločki prorez obavljamo na vertikalnoj tračnoj pili TRUPČARI promjera točka 1100 mm do približno 6050 mm.

Širina pilne trake je maksimalno 180 mm, debljina 1,47 mm sa korakom zuba od 35 mm do 45 mm.

Proizvođač mašine je firma „BURKLE“ .

Pomak kolica je na električni pogon čime se i usklađuje brzina kretanje kolica i rezanja.Razlikujemo dva hoda kolica:

- radni hod (sporiji)- povratni hod (brži)-

Biranje debljine rezanja je ručno.

Kolica se kreću po tračnicam koje su orjentisane paralelno sa listom pile kako bi se postigao pravilan rez.

Mehaničkim stezačima se učvršćuje trupac čime se onemogućuje njegovo pomijeranje i odmicanje od pilne trake.

1


Na kolicima se nalazi dovoljan broj stezača za sve predviđene dužine trupaca.

Na kolicima je instaliran motor sa sajlom koji služi za kretanje kolica.

Sa aspekta iskorištenja veoma je važno pravilno centriranje trupaca, što se stiče iskustvom u radu.

Od posebnog je značaja usklađivanje brzine kolica i pilne trake što se također postiže iskustvom u radu.

Brzina pilne trake je oko 32 m/sec.Sama pilna traka mora biti stručno pripremljena, a pod tim se podrazumijeva:

- oštrenje pilne trake,- tlačenje i egaliziranje,- šanovanje pilne trake.

Od pripremljenosti pilne trake zavisit će kvalitet reza.

Kada se izvrši rez nastala piljenica pada najpogodnije na transportet iza tračne pile odakle odlazi na sekundarnu doradu.

One piljenice koje imaju oštre rezove, samice i polusamice se viljuškarem ili manuelno transportuju na stovarište.

Najpogodniji način rezanja trupaca je tehnika „rezanja na oštro“. Kod ovog načina rezanja trupac se jednom centrira, te se izvode rezovi do posljednjeg okorka.

Moguće je vršiti rezanje na druge načine, u zavisnosti od kvaliteta trupca koji se reže.

Za obavljanje ovakve proizvodnje neophodna je kvalitetna i stručna radna snaga.

1


3.1.3. Sekundarna dorada građe

Nakon rezanja, piljenice se krojče pomoću kružne pile za krojčanje i upućivanje na stovarište.

Neke piljenice, nakon rezanja, izlaze sa određenim greškama koje se odstranjuju kružnim pilama.

Rezana građa koja se treba doraditi doprema se ručno ili pomoću viljuškara do jednolisne pile kružne pile za prorezivanje.

Ova rezana građa je obično mišorepa, zatim građa koja ima uklpljeno srce ili dio srca iz koje se u sekundarnoj doradi izrađuju komercijalni elementi, kao što su:

- friza za parket,- friza za brodski pod ili lamperiju,- elementi za namještaj,- elementi za palete.

Komercijalni elementi se slažu na palete i paletnim kolicima odvoze na planirani depo elemenata.

1


3.1.4. Stovarište rezane građe

Stovarište je smješteno na sjeverozapadnoj strani parcele kao na shemi pogona i postrojenja, do putne komunikacije.

Na stovarištu rezane građe obavlja se sortiranje i pakovanje rezane građe, uskladištenje komercijalne rezane građe te priprema i otprema.

Paketi rezane građe se formiraju na osnovu:

- vrste drveta,- debljine,- kvaliteta,- dužine,- stepena obrade,- narudžbe.

Kao osnovno manipulativno sredstvo na stovarištu korisit se viljuškar.

Na stovarištu se planira izgradnja nadstrešnice za skladištenje određene količine rezane građe.

Rezanu građu koja nije pod nadstrešnicom zaštićujemo od sunca i kiše okorcima koji nastaju u procesu proizvodnje rezane građe.

Vodi se računa i o pravilnom vitlanju rezane građe kako bi se spriječila pojva gljivica.Otpremu rezane građe vršimo kamionima.

Kompletan proces proizvodnje kontroliše tehnički rukovodilac.

1


3.1.5. Upravljanje otpadom

U procesu proizvodnje pojavljuje se kruti otpad i to:

- piljevina,- okorci, kora i okrajci,- komunalni otpad.

Sve mašine na kojima se stvara piljevina su priključene na instalaciju lokalnog odsisa. Lokalni odsisi piljevinu sabiraju i koju ćemo u budućnosti predavati operatoru za proizvodnju briketa, sa kojim ćemo sklopiti ugovor.

Kompletan otpad okoraka, kore i okrajaka se slažu u kištre 1x1x0,6m i prodaju građanstvu kao ogrev.

Komunalni otpad nastaje od zadovoljavanja potreba uposlenih radnika. Odlaže se u kontejner za komunalni otpad o kojem se stara KJKP RAD Sarajevo.

1


3.1.6. Tretman otpadnih voda

Otpadne vode nastaju u procesu pranja balvana prije rezanja. Za pranje balvana koristimo vodu iz postojećeg vodovoda.

Pranje se vrši na platou sa nagibima i slivnicima i kanalima za taloženje lišća, zemlje i pijeska sa balvana. Kanali su prelivom povezani za sabirni rezervoar iz kojeg se vrši periodično istakanje.

U sabirnom rezervoaru će se povremeno kontrolisati pH vrijednost.

Na prelivu je ugrađen filter za filtriranje ličća koje pliva na površini kanala.

Na kanalu je postavljena rešetka za sprečavanje prolaza kore i lišća.

Kanali se redovno čiste kako bi mogli primiti zemlju i pijesak sa balvana.

1


3.2. Energija

Za proizvodni proces i rasvjetu koristi se električna energija. Maksimalne vrijednosti potrošača date su u tabeli br.6.

Svi prostori se zagrijavaju na peći na čvrsta goriva, a kao energent se koriste otpaci od proizvodnog procesa.

Ostala prevozna sredstva su na dizel pogon.

1

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣3.3. Tehnološki kapacitet

U pilani se prorezuju liščarske i četinarske vrste drveta. Za preradu su lakše četinarske vrste drveta. Koeficijent iskorištenja je bolji kod četinarske vrste drveta.

Tračna pila ima individualni rez i njen kapacitet treba posmatrati kroz efekat kvalitetnog iskorištavanja i zavisi od dva faktora i to:

- konstrukcije mehanizma za rezanje, brzine posluživanja pojedinih operacija, konstrukcije i brzine posluživanja kolica.

- promjera točkova pile, širine vijenca točkova a s tim u vezi upotrebljavanje pilne trake.

Kapacitet tračne pile računa se prema formuli:

E = (T x k/tu) x g (m³)

gdje su:

- T – vrijeme trajanja smjene,- k – koeficijent iskorištenja radnog vremena,- tu – ukupno vrijeme rezanja prosječnog trupca u minutama,- g – zapremina prosječnog trupca u m³.

Prema tome dnevni kapacitet tračne pile je:

E = (480 x 0,7/12) x 0,502 = 14,56 m³

Ovaj kapacitet je uslovljen asortimanom rezanja i da nema neprekidnog zastoja.

Pila je malog kapaciteta i radi u jednoj smjeni.

Godišnji fond radnog vremena dat je u tabeli br. 3.

1


Godišnji kapacitet prorezne pile računa se iz podataka mjesečnog kapaciteta, broja radnih dana i u ovoj pilani iznosi 4.200 m³/god, što je teorijski kapacit.

Uz konstataciju da se primarni prorez radi na tračnoj pili to se kod liščara može očekivati oko 60%, a kod četinara 65% do 70% iskorištenosti kapaciteta.

Prema tome ukupno se dobije gotovog proizvoda rezane građe od 2.500 m³/god do 4.200 m³/god.

Asortiman gotovih proizvoda prikazan je u tabeli br. 4.

1

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣3.4. Radna snaga

Trenutno u proizvodnji rade tri radnika od kojih je jedan tehnički rukovodilac, a i direktor firme. Očekuje se porast broja zaposlenih.

2


4.0. PREGLED IZVORA ZAGAĐENJA I MOGUĆIH UTICAJA NA OKOLIŠ

Uzimajući u obzir namjenu i lokaciju objekta kao i osnovne sirovine te da nema pomoćnih sirovina u procesu proizvodnje, te energente u procesu proizvodnje pilane Dragoradi-Gajine Ilijaš, neophodno je posvetiti određenu pažnju identifikaciji mogućih izvora zagađenja koji mogu uticati na:

- nastanak čvrstog otpada,- uticaj na vode,- uticaj na kvalitet zraka,- uticaj na nivo buke.

2

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣4.1. Nastanak čvrstog otpada

Kruti otpad koji nastaje u pogonu pilane sastoji se od:

- otpada koji nastaje u procesu pripreme trupaca za rezanje,- otpada koji nastaje u procesu primarne proizvodnje,- otpada koji nastaje u procesu sekundarne proizvodnje,- komunalni otpad.

Otpad koji nastaje u procesu pripreme trupaca za rezanje sastoji se od kore trupaca. Kora trupaca se skladišti u drvene kištre i prodaje se stanovništvu kao ogrijevni materijal.

Otpad koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj proizvodnji sastoji se od: piljevine, okoraka i okrajaka. Piljevina se usisava i skladišti u silos pilane, odakle će se u narednom produ koristiti za proizvodnju briketa.

Količine piljevine date su u tabeli br. 5.

Okorke i okrajke režemo na dimenzije od 30 cm i skladištimo u drvene kištre 100 cm x 100 cm x 60 cm i prodajemo ih kao ogrijev.

Komunalni otpad ne nastaje kao dio tehnološkog procesa, već je to otpad od ambalaže hrane i pića koje rednici konzumiraju u toku radnog vremena. Komunalni otpad se odlaže u kontejner za komunalni otpad i predaje se JKP „RAD“ Sarajevo.

Zamjena ulja i remont vozila vrši se u ovlaštenim servisima.

Prema tome može se konstatovati da se u pogonu ne proizvodi opasni otpad (Sl. Novine F BiH gr. 9/05), a drveni otpad se u potpnosti koristi kao sekundarna sirovina.

2

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣4.2. Uticaj na vode

Za potrebe pogona koristi se voda iz lokalnog vodovoda.

Otpadne vode mogu biti:

1. oborinske otpadne vode,2. sanitarne otpadne vode,3. tehnološke otpadne vode.

4.2.1. Oborinske otpadne vode

Oborinske otpadne vode sa krovova zgrada riješene su tako što preko kišnih sifona i kišnih vodova se odljevaju u njivu niz padinu.

4.2.2. Sanitarne otpadne vode

Sanitarne otpadne vode s mokrih čvorova odljevaju se u propisno izgrađenu septičku jamu.

4.2.3. Tehnološke otpadne vode

Tehnološke otpadne vode nastaju u procesu pripreme balvana za rezanje. Prije rezanja balvane peremo na platou predviđenom za pranje trupaca. U procesu pranja koristimo vodu sa lokalnog vodovoda. Plato je nivelisan tako da otpadna voda preko slivnika, mehaničkih i taložnih kanala, putem preliva dolazi u spremnik otpadne vode odakle se periodično iscrpava i odvozi u kanalizacioni sistem.

Kanali i filteri se redovno čiste od nakupljenog blata, pijeska i lišća.

2


4.3. Uticaj na kvalitet zraka

Jedini emitenti štetnih uticaja na zrak u pogonu su:

- traktor IMT 359 za kojeg posjedujemo odgovarajuće licence.- peći na čvrsto gorivo kojim se vrši zagrijavanje radionice i kancelarijskog

prostora.

Planiramo nabaviti diesel viljuškar za pomoć pri manipulaciji.

2

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣4.4. Uticaj na nivo buke

Svi proizvodni pogoni su smješteni u zatvorenom dijelu proizvodne hale, čime je bitno umanjen uticaj buke na okoliš, jer je buka prigušena prilikom prolaska kroz zidove hale. Potrebno je vrata pilanske hale stalno držati zatvorena za vrijeme rada mašina za prorezivanje.

U neposrednoj blizini pilane nema usljenih stambenih objekata, nema bojazni da će produkovana buka smetati bilo kome. Ispitivanje nivoa buke izvršit ćemo prije podnošenja zahtijeva za dobijanje upotrebne dozvole.

Uvidom u Izvod iz urbanističkog plana grada Sarajevo za urbano područje Ilijaš 1986 – 2015 godine (Sl. Novine KS br.26/05) utvrđeno je da se pogon nalazi u zoni VI.

Namjena ovog područja je ostalo građevinsko zemljište.

2


5.0. MJERE ZA USKLAĐIVANJE OBAVEZA

Obzirom da se radi o objektu koji nije u potpunosti izgrađen te da je za jedan dio objekta u toku postupak legalizacije te da je objekat u djelimičnoj eksploataciji neophodno je predložiti mjere za usklađivanje obaveza u tri faze:

1. mjere za usklađivanje obaveza prije stavljanja pogona u potpunu funkciju,2. mjere za usklađivanje u fazi eksploatacije,3. mjere za usklađivanje nakon zatvaranja pogona.

2


5.1. Mjere za uskalađivanje obaveza prije stavljanja pogona u potpunu funkciju

Prije postavljanja linija proizvodnog programa vodili smo računa da nema direktne emisije u vodu, tlo i zrak. Svaki oblik emisije mora biti indirektan i kontrolisan i to:

- preko filtera i taložnika tretmanom otpadnih voda,- preko predaje čvrstog otpada ugovornim stranama.

2


5.2. Mjere za usklađivanje u fazi eksploatacije

Kao investitori se obavezujemo da ćemo izvjestiti općinski organ prostornog uređenja općine Ilijaš, odnosno Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo o svakom eventualnom proširenju proizvodnog kapaciteta i asortimana kao i o eventualnoj promjeni namjene objekta.

2


5.3. Mjere nakon zatvaranja postrojenja

Obavezujemo se da ćemo preduzei sve mjere predviđene zakonom da na okolinski prihvatljiv način uklonimo postrojenja.

Otpad nastao prilkom uklanjanja postrojenja zbrinut ćemo na okolinski prihvatljiv način.

Izvršit ćemo zaštitu objekta od propadanja do stavljanja u novu funkciju.

2


6.0. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING

Uzimajući u obzir fazu izgradnje, namjenu i lokaciju objekta neophodno je planirati mjere za monitoring i to:

1. monitoring voda,2. monitoring kvaliteta zraka,3. monitoring buke.

3


6.1. Monitoring voda

U cilju što boljeg kvaliteta ispuštenih otpadnih voda treba uzeti u obzir činjenicu da se u tehnološkom procesu koristi voda samo za pranje balvana prije rezanja te s toga planiramo SAMOMONITORING otpadnih voda.

U toku procesa pranja balvana vršit ćemo samomotiring na taj način što ćemo vršiti mjerenja pH vrijednosti i njihovo eventualno zauljenje prije istakanja vode iz spremnika otpadne vode.

U slučaju neočekivanih rezultata samomonitoringa, angažovat ćemo ovlaštenu instituciju za monitoring.

3


6.2. Monitoring zraka

Emitenti zagađujućih materija u zrak su prevozna sredstva i sagorijevanje ogrrijevnog drveta za grijanje prostorija. Za prevozna sredstva posjedujemo odogovarajuće licence i upotrebne dozvole. Prema tome ne planiramo posebne mjere monitoringa zraka.

3


6.3. Monitoring buke

Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine KS br 26/07) utvrđen je dozvoljeni nivo buke kao mjere zaštite od buke i način mjerenja buke.

Dozvoljeni nivo vanjske buke za planiranje novih objekata je podijeljen prema namjeni u šest područja i to:

I Bolničko - lječničko područje,II Turističko – rekreacijsko – odmarališno područje,III Čisto stambeno, vaspitno – obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i rekreacione površine.IV Trgovačko – poslovno – stambeno i stambeno područje uz saobraćajne koridore, skladišta bez teškog transporta,V Poslovno – upravno – trgovačko – zanatsko – servisno područje (komunalni servisi),VI Industrijsko – skladišno – servisno i saobraćajno područje bez stanovanja.

Za svako područje određen je dozvoljeni nivo buke za period dana i period noći. Treba napomenuti da je objekat pilane lociran u području V i da ćemo prema Zakona o zaštiti od buke (Sl. novine KS broj 26/07) izvršiti mjerenje buke prije podnošenja zahtijeva za upotrebnu dozvolu.

3


7.0. ALTERNATIVNA RJEŠENJA

Alternativna rješenja nismo razmatrali i ne planiramo ih u dogledno vrijeme.

3


8.0. NETEHNIČKI REZIME

„MINGA“ d.o.o. PILANA DRAGORADI-GAJINE Ilijaš spada u pilane manjeg kapaciteta. Pilana se nalazi u Ilijašu na parceli k.č. br. 5/7 KO Dragoradi u Gajinama. Pilana je udaljena oko 7,5 km od magistralnog puta M-18.

Pilana je objekat koji je već izgrađen ali i ne građevinski potpuno dovršen. Za jedan dio objekta je izdato odobrenje za građenje, a za drugi dio objekta je u toku legalizacija.

Objekat spada u red objekata za čiju izgradnju nije, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, neophodno pribaviti okolinsku dozvolu (Sl. novine KS br 19/04).

Pilana je locirana u zoni VI ostalo građevinsko zemljište.

Pribavili smo određenja mišljenja i saglasnosti od strane općinskog organa uprave za prostorno uređenje općine Ilijaš.

Objekat je priključen na elektro-mrežu, lokalni vodovod.

Proizvodni pogon pilane je izgrađen i pilana je djelimično u funkciji. Proces proizvodnje je organizovan tako da nema direktne emisije u tlo, vodu i zrak.

- otpadne vode od pranja balvana se preko taložnih kanala uvode u septičku jamu kao spremnik za otpadne vode,

- piljevinu usisi dovode u silos odakle je prodajemo naručiocu za proizvodnju briketa,

- okorke i okrajke skupljamo u drvene kištre koje prodajemo naručiocu za ogrev,- jedini emitent u zrak su prevozna sredstva za koje posjedujemo odgovarajuće

licence i peći na čvrsto gorivo kojima zagrijavamo prostorije.

Sva proizvodna sredstva su testirana i posjeduju odgovarajuće ateste i upotrebne dozvole.Uposlena je kvalifikovana radna snaga. Svi radnici su uspješno završili obuku i posjeduju odgovarajuće certifikate.

3

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣Primjenjujemo sve potreben HTZ mjere.

Proizvodni krug je ograđen, nasut je tamponom i uvaljan.

U krugu je postavljen kontejner za komunalni otpad koji predajemo KJKP „RAD“.

Treba napomenuti da koristimo samo osnovne sirovine (balvane liščara i četinara), te da je pilana malog kapaciteta tako da spadamo u objekte koji nemaju štetnog uticaja na okoliš ili je uticaj minimalan.

Sav otpad se potpuno iskorištava.

3


Pri izradi ELABORTA ZAŠTITE OKOLIŠA uzeli smo u obzior sljedeće zakonske odredbe:

1. Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine F BiH br. 33/03)2. Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine F BiH br. 33/03),3. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka, vode i dozvoljenog nivoa buke ( Sl.

novine F BiH br. 35/98),4. Pravilnik o kategorijama otpada (Sl. novine F BiH br. 9/05),5. Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad

samo ako imaju okolinsku dozvolu )Sl. novine KS br. 19/04),6. Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine KS br. 26/07)

3

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣Tabela br. 1

PREGLED PROIZVODNOG I SKLADIŠNOG PROSTORA

r.br. Naziv Površina m² Izgrađeno U izgradnji U planu1. Proizvodna hala 161,70 Da - -2. Upravna zgrada 100,00 - - Da3. Nadstrešnica 50,00 - - Da4. Plato za pranje balvana 200,00 Da - -5. Portirnica 6,00 - - Da

3

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ♣Tabela br. 2

PREGLED OPREME ZA TRANSPORT I PROIZVODNJU

r.br. Naziv opreme Br.komPlan

nabavkeLicenca

Upotrebna dozvola

1. Autodizalica - 1 - -2. Vozilo sa prikolicom - 1 - -3. Dizalica ma vozilu - 1 - -4. Teretno vozilo - 1 - -5. Tračna pila vertiakalna 1 - - Da6. Kolica tračne pile 1 - - Da7. Valjčani transporter - 1 - -8. Kružna pila 1 - - Da9. Hoblarica 1 - - Da10. Automatska jednolisna k.p. - 1 - -11. Tračna pila paralica - 1 - -12. Viljuškar - 1 - -13. Traktor IMT 539 1 - - Da

3


Tabela br. 3

GODIŠNJI FOND RADNOG VREMENA

r.br. Opis Broj dana1. Kalendarska godina 3652. Nedjelja 523. Godišnji odmor 204. Državni i vjerski praznici 85. Neradne subote 12

6.Ukupno radni dani

Ukupno neradni dani27392

4


Tabela br. 4

PREGLED ASORTIMANA PROIZVODA ZA JEDNU GODINU

r.br. Naziv proizvoda Učešće u % Količina u m³1. Samnica 22,4 7942. Okrajčena duža 14,6 5173. Okrajčena kraća 13,2 4674. Elementi 0,5 – 0,9 m 10,3 3645. Elementi do 0,5 m 18,6 6586. Sunčanica 20,9 740

UKUPNO 100 3540

4


Tabela br. 5

SISTEM KLASIFIKACIJE OTPADA IZ PROCESA PROIZVODNJE

r.br. Vrste otpada Učešće u % Količina m³/god1. Krupni otpadak 45,3 11142. Piljevina 26,5 6523. Nadmjera 28,2 694

4


Tabela br. 6

ENERGETSKI BILANS

4

r.br. Naziv potrošača Instalisana snaga u kW1. Vertikalna tračna pila 302. Kolica tračne pile 5,53. Kružna pila 5,54. Hoblarica 5,55. Rasvejta 1


POPIS TABELA

Tabela br. 1PREGLED PROIZVODNOG I SKLADIŠNOG PROSTORA

Tabela br. 2PREGLED OPREME ZA TRANSPORT I PROIZVODNJU

Tabela br. 3GODIŠNJI FOND RADNOG VREMENA

Tabela br. 4PREGLED ASORTIMANA PROIZVODA ZA JEDNU GODINU

Tabela br. 5SISTEM KLASIFIKACIJE OTPADA IZ PROCESA PROIZVODNJE

Tabbela br. 6ENERGETSKI BILANS

4


POPIS PRILOGA

1. Rješenje o registraciji: Općinski sud u Sarajevu, br:065-0-Reg-08-000658,2. Odobrenje za izgradnju objekta br:05-23-2879/07 od 28.11.2007 izdato od Službe

za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove općine Ilijaš,3. Zemljišno-knjižni izvadak sa kopijom katastarskog plana,4. Uvjerenje o poreskoj registraciji,5. Zapisnik o provedenoj obuci uposlenika,6. Ugovor o otkupu piljevine,7. izvod iz urbanističkog plana grada Sarajevo za urbano područje Ilijaša 1986 –

2015 god.,8. Energetska saglasnost9. Saglasnost za priključak na vodovodnu mrežu,10. Uvjerenje da je u toku postupak legalizacije za dograđeni dio objekta,11. Stručno mišljenje općine Ilijaš,12. Izvještaj o izvršenom pregledu i ispitivanju oruđa i uređaja za rad,13. Izvještaj o pregledu električnih instalacija,14. Izvještaj o pregledu gromobrana.15. Situaciono urbanističko rješenje.16. Tehnološka šema rezanja građe.

4

Documents

Elaborat Zastite Okolisa Pilana