I. OPE ODREDBEPredmet Zakonalanak 1.Ovim se Zakonom ureuju: naela zatite okolia u okviru koncepta odrivog razvitka, zatita sastavnica okolia i zatita okolia od utjecaja optereenja, subjekti zatite okolia, dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia, instrumenti zatite okolia, praenje stanja u okoliu, informacijski sustav zatite okolia, osiguranje pristupa informacijama o okoliu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okolia, osiguranje prava na pristup pravosuu, odgovornost za tetu u okoliu, financiranje i instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i inspekcijski nadzor, te druga pitanja s tim u vezi.lanak 2.(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive:1. Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca 2011. o procjeni uinaka odreenih javnih i privatnih projekata na okoli (kodifikacija) (Tekst znaajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012);2. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi odreenih planova i programa koji se odnose na okoli i o izmjeni direktiva Vijea 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuu (SL L 156, 25.6.2003);3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 27. lipnja 2001. o procjeni uinaka pojedinih planova i programa na okoli (SL L 197, 21.7. 2001.);4. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijea od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprjeavanje i kontrola oneienja) (preinaena) (tekst znaajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.);5. Direktiva Vijea 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od tekih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (SL L 10, 14.1.1997.);6. Direktiva 2003/105/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2003. koja mijenja Direktivu Vijea 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (SL L 345, 31.12.2003.);7. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja 2003. o javnom pristupu informacijama o okoliu i stavljanju izvan snage Direktive Vijea 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);8. Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoli u pogledu sprjeavanja i otklanjanja tete na okoliu (SL L 143, 30.4.2004.);9. Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju politike morskog okolia (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (Tekst znaajan za EGP) (SL L 164, 25.6.2008.);10. Direktiva Komisije 2001/116/EZ od 20. prosinca 2001. o prilagodbi tehnikom napretku Direktive Vijea 70/156/EEZ o pribliavanju zakona zemalja lanica koji se odnose na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (Tekst znaajan za EGP) (SL L 18, 21.01.2002.);11. Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potroae o ekonominosti potronje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000);(2) Ovim se Zakonom utvruje okvir za provedbu sljedeih akata Europske unije:1. Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijea od 25. studenoga 2009. o znaku zatite okolia EU (Tekst znaajan za EGP) (SL L 108, 29.4.2010.);2. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okoliem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009.);3. Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijea o uspostavljanju Europskoga registra isputanja i prijenosa zagaivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijea 91/689/EZ (Tekst znaajan za EGP) (SL L 33, 4.2.2006.);4. Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoli i Europskoj informacijskoj i promatrakoj mrei za okoli (kodifikacija) (SL L 126, 21.5.2009.).lanak 3.(1) Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti, racionalno koritenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog ivota i temelj koncepta odrivog razvitka.(2) Okoli je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Drava) i ima njezinu osobitu zatitu.(3) Zahvatima u okoli smije se utjecati na kakvou ivljenja, zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski svijet u okvirima odrivog razvitka.(4) Cjelovito upravljanje zatitom okolia provodi se na nain da se ostvari odrivi razvitak sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima.Pojanjenje pojmovalanak 4.(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:1. Cjelovito upravljanje zatitom okoliaje skup povezanih i usklaenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zatite okolia, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli te poboljavanje i ostvarivanje uinkovite zatite okolia,2. Domino efektje niz povezanih uinaka koji zbog meusobnog razmjetaja i blizine postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koliina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima poveavaju mogunost izbijanja velike nesree ili pogoravaju posljedice nastale nesree,3. Dozvole prema posebnim propisimasu dozvole za rad, u pisanom obliku, itavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadlenosti za posebnu sastavnicu okolia ili za posebnu djelatnost u vezi s okoliem,4. Ekoloka mreaje sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioraznolikosti; utvruje se prema posebnom propisu iz podruja zatite prirode,5. Emisijaje isputanje ili istjecanje tvari, ukljuujui radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekuem, plinovitom ili vrstom agregatnom stanju, i/ili isputanje topline, buke, vibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te isputanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoli, nastalo kao rezultat ovjekovih djelatnosti, kao i mikrobioloko oneiivanje okolia,6. Granina vrijednost emisijeje propisana ili odreena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izraena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom vie vremenskih razdoblja ne smije biti prekoraena,7. Imisijaje koncentracija tvari na odreenom mjestu i u odreenom vremenu u okoliu,8. Industrijska nesreaje dogaaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda dogaanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladitenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,9. Industrijska emisijaje isputanje ili istjecanje tvari, isputanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,10. Informacija o okoliuje svaka informacija u pisanom, vizualnom, slunom, elektronikom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoli, njegove sastavnice i optereenja, a posebice o optereivanju okolia: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj batini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okolia, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donoenje propisa, opih i pojedinanih akata u vezi sa zatitom okolia, i/ili koji se odnose na donoenje strategija, planova, programa i izvjea o okoliu, sastavnicama okolia i optereenjima, te informacija o uinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i nainima odravanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na oneiivanje okolia i sastavnica okolia, odnosno koji bi mogli utjecati na s okoliem povezana optereenja i/ili postupke,11. Informacije pohranjene kod tijela javne vlastisu informacije o okoliu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,12. Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugihsu informacije o okoliu koje uvaju osobe ovlatenici u ime tijela javne vlasti,13. Integralno upravljanje obalnim podrujemje dinamiki proces odrivog upravljanja i koritenja obalnih podruja, uzimajui istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i koritenja, njihovo meusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i koritenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,14. Izbjegnuta nesreaje neplanirani dogaaj koji je unutar postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za ozljedu i/ili bolest ljudi, oteenje materijalnih dobara ili ugroavanje okolia ali je isto izbjegnuto,15. Izvancestovni pokretni strojje svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugraen motor s unutarnjim izgaranjem,16. Javni interesje interes u pitanjima zatite okolia koji iskazuje Drava, ili jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,17. Javnostje jedna ili vie fizikih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,18. Kakvoa okoliaje stanje okolia i/ili sastavnica okolia, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraeno morfolokim, fizikalnim, kemijskim, biolokim, estetskim i drugim pokazateljima,19. Kompenzacijski uvjetisu mjere koje se odreuju radi osiguranja ope povezanosti (koherentnosti) ekoloke mree, a utvruju se prema posebnom propisu.20. Krajobrazje odreeno podruje vieno ljudskim okom, ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih imbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu ovjekovog okruenja, izraz raznolikosti zajednike kulturne i prirodne batine te temelj identiteta podruja,21. Tehnike zatite okolia(krae: tehnike) su mjere zatite okolia koje se propisuju u postupku utvrivanja okoline dozvole kroz utvrivanje najboljih raspoloivih tehnika za postrojenje, a ukljuuju i tehnologiju te nain na koji se tehnologija planira, gradi, odrava, koristi i uklanja,22. Morski ekosustavisu podruja oceanskog prostora koja ukljuuju obalna podruja od rijenih ua (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta podruja obiljeava osebujna produktivnost i trofike, batimetrijske i hidrografske karakteristike podruja,23. Morski okolije ivotni prostor organizama i njihovih zajednica koji je odreen karakteristinim fizikim, kemijskim i biolokim znaajkama, a obuhvaa: podruja otvorenog mora, rijena ua (estuarije) te morska obalna podruja ukljuujui unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,24. Nacionalna lista pokazatelja (NLP)jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okolia kojima se za pojedino tematsko podruje na temelju nacionalnih, te propisa Europske unije i meunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izrauna i nain prikaza podataka, obveze izvjeivanja i dostupnost podataka,25. Najbolje raspoloive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT)su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih naina rada, to pokazuje kolika je praktina primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granine vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmiljeni kako bi sprijeili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoli u cijelosti:tehnike oznaavaju i tehnologiju koja se koristi i nain na koji se postrojenje projektira, gradi, odrava, koristi i stavlja izvan upotrebe;raspoloive tehnike oznaavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajuem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehniki odrivim uvjetima, vodei rauna o trokovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike koritene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoloive po prihvatljivim uvjetima;najbolje podrazumijeva najuinkovitije u postizanju visoke ope razine zatite okolia u cijelosti;26. Nositelj zahvataje podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli, za utvrivanje sadraja studije o utjecaju na okoli ili za procjenu utjecaja na okoli,27. Obalno podruje moraje geomorfoloko podruje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), ukljuujui ui obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se meusobno djelovanje izmeu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku sloenih ekolokih sustava koji ine biotske i abiotske komponente, ivotni prostor za ljudske zajednice i njihove drutvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog podruja ukljuuje podruje odreeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog podruja u smjeru kopna ini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave iji dio teritorija zahvaa kopneni dio zatienog obalnog podruja od 1000 m,28. Ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreuje postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree,29. Odrivi razvitakje razvitak drutva, koji kao temeljne kriterije ukljuuje ekoloku, gospodarsku i socio-kulturnu odrivost, i koji s ciljem unaprjeenja kvalitete ivota i zadovoljavanja potreba dananjeg narataja uvaava iste mogunosti zadovoljavanja potreba iduih narataja, te omoguuje dugorono ouvanje kakvoe okolia, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,30. Okolije prirodno i svako drugo okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka koje omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja koje je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,31. Okolina dozvolaje dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrivanja mjera zatite okolia kako je propisano odredbama ovoga Zakona,32. Oneiavanje morskog okoliaznai ovjekovo izravno ili neizravno unoenje tvari ili energije u morski okoli, koje uzrokuje ili moe prouzroiti pogubne posljedice na uvjete ivota biljnog i ivotinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno openito ugroziti uvjete ivota u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te moe ometati pomorske djelatnosti, ukljuujui ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoranje uporabne kakvoe morske vode i umanjenje privlanosti morskog okolia,33. Oneiivaje svaka fizika i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili proputanjem djelovanja uzrokuje oneiavanje okolia,34. Oneiavanje okoliaje promjena stanja okolia uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog tetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji moe promijeniti kakvou okolia,35. Oneienjeje izravno ili neizravno unoenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, to moe biti tetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okolia, moe dovesti do oteenja materijalne imovine ili naruiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne naine koritenja okolia36. Oneiujua tvarje tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, koliine i unoenja u okoli, odnosno u pojedine sastavnice okolia, mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili ivotinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,37. Opasna tvarje posebnim propisom odreena tvar, mjeavina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili meu proizvod, ukljuujui i one tvari za koje se moe pretpostaviti da mogu nastati u sluaju nesree, a koje mogu imati tetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoli,38. Opasnostje bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar moe zatei, a kojima se moe ugroziti ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli,39. Opa obvezujua pravilasu pravila koja sadre granine vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomou njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okoline dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,40. Operaterje pravna ili fizika osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, ukljuujui upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donoenja ekonomskih odluka o tehnikom funkcioniranju postrojenja,41. Optereenja suemisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i bioloki initelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugroavaju ili bi mogle ugroavati sastavnice okolia,42. Optereivanje okoliaje svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoli, ili utjecaj na okoli odreene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, moe izazvati ili je mogla izazvati oneiavanje okolia, smanjenje kakvoe okolia, tetu u okoliu, rizik po okoli ili koritenje okolia,43. Ovlatenikje pravna ili fizika osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje strunih poslova iz podruja zatite okolia,44. Podruje postrojenjaoznaava cijelo podruje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili vie postrojenja, ukljuujui zajedniku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,45. Pogonu smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se odreuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,46. Postrojenjeu smislu ovoga zakona je nepokretna tehnika jedinica u kojoj se odvija jedna ili vie djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehniki povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog oneienja, ili kako se odreuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,47. Postrojenje za izgaranjeje svaki tehniki ureaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj nain dobivena toplina,48. Postrojenje za spaljivanje otpadaje nepokretna ili pokretna tehnika jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao to su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,49. Postrojenje za suspaljivanje otpadaje nepokretna ili pokretna tehnika jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termiki obrauje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao to su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,50. Postojee postrojenjeje postrojenje koje je u radu, ukljuujui i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogunost ponovnog pokretanja rada, neovisno od toga ima li ili ne okolinu dozvolu, ili kako se drugaije odreuje prema provedbenim propisima, a koje je izgraeno na temelju akta kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu,51. Podruje utjecajaje podruje na kojem se prostire znaajan utjecaj zahvata u okoli, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoli ili sinergijom s postojeim ili planiranim zahvatima u okoli,52. Praenje stanja okolia (monitoring)je niz aktivnosti koje ukljuuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praenje prirodnih i drugih pojava u okoliu u svrhu zatite okolia,53. Pravo na pristup pravosuuje pravo na izjavljivanje albe nadlenom tijelu, odnosno pravo na podnoenje tube nadlenom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvruje osobama graanima, drugim fizikim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav ivot i odriv okoli i u svrhu zatite okolia i pojedinih sastavnica okolia i zatite od tetnog utjecaja optereenja,54. Prijetea opasnost od teteje dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budunosti moe dogoditi teta u okoliu,55. Prirodna pojavaje fizikalno kemijski proces, zraenje, geoloka pojava, hidrografski i bioloki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utjeu na promjene okolia,56. Prirodno dobroje dio prirode koje je iskljuivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost,57. Promjena u radu postrojenjajest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proirenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoli,58. Razine emisije povezane s najboljim raspoloivim tehnikamasu razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristei najbolju raspoloivu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloivih tehnika, kako je opisano u zakljucima o NRT-u, izraeno kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,59. Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT)je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeu drava lanica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zatitu okolia i Komisije, sastavljen za utvrene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadanje razine emisija i potronje, tehnike koje su razmatrane kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika, kao i zakljuke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodei posebno rauna o kriterijima propisanim posebnim propisom,60. Rizik po okolije veliina koja se mjeri vjerojatnou pojavljivanja dogaaja i potencijalom tete za okoli koji taj dogaaj moe uzrokovati,61. Sanacijaje skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomjeta stanje okolia koje je bilo prije nastanka tete, odnosno oneienja okolia,62. Sastavnice okoliasu: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet te zemljina kamena kora,63. Standard kakvoe okoliaje skup zahtjeva koje odreeni okoli ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u odreenom roku, kako je utvreno aktima Europske unije,64. Stanje morskog okoliaje sveukupno stanje okolia u morskim vodama uzimajui u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okolia zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizikim, kemijskim i biolokim uvjetima ukljuujui one koji su rezultat ljudske aktivnosti,65. Strategija, plan i programje dokument koji je podloan pripremi i/ili usvajanju na dravnoj, podrunoj (regionalnoj), ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donoenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je ureen zakonom ili provedbenim propisom zakona, ukljuujui i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,66. Struna osoba ovlatenikaje fizika osoba u svojstvu radnika ovlatenika koja obavlja strune poslove zatite okolia u ulozi voditelja poslova ili strunog suradnika,67. teta u okoliuje svaka teta nanesena:zatienim biljnim i/ili ivotinjskim vrstama i njihovim stanitima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili odravanje povoljnog stanja vrste ili staninog tipa i kakvoe krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajui u obzir mjerila propisana posebnom propisom,vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekoloko, kemijsko i/ili koliinsko, u skladu s posebnim propisima,moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na ouvanje i postizanje dobrog ekolokog stanja mora sukladno posebnim propisima,tlu, ije oneienje, odnosno oteenje je dovelo do rizika za njegove ekoloke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,zemljinoj kamenoj kori ije oneienje, odnosno oteenje je dovelo do rizika za njene ekoloke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,68. teta u smislu odgovornosti za tetu uzrokovanu u okoliuznai mjerljiv tetni uinak, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremeaj u funkcioniranju prirodnih dobara,69. tetna tvarje tvar tetna za ljudsko zdravlje ili okoli, s dokazanim akutnim i kroninim toksinim uincima, vrlo nadraujua, kancerogena, mutagena, nagrizajua, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,70. Tloje gornji sloj Zemljine kore, smjeten izmeu kamene podloge i povrine. Tlo se sastoji od estica minerala, organske tvari, vode, zraka i ivih organizama,71. Tvarisu kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, ukljuujui i dodatke (aditive) koji su nuni za odravanje njihove stabilnosti te neistoe koje proizlaze iz proizvodnog postupka ukljuujui radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolinu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:radioaktivnih tvari odreenih posebnim propisom kojim se utvruju osnovne sigurnosne norme za zatitu zdravlja radnika i ire javnosti od opasnosti od ionizirajueg zraenja;genetski modificiranih mikroorganizama koji su odreeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama;genetski modificiranih organizama koji su odreeni posebnim propisom kojim se ureuje namjerno isputanje genetski modificiranih organizama u okoli,72. Tehnika u nastajanjuje nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pruiti viu opu razinu zatite okolia ili barem jednaku razinu zatite okolia, uz vee utede trokova od postojeih najboljih raspoloivih tehnika,73. Temeljno izvjeeje izvjee o stanju tla i podzemnih voda koje su oneiene opasnim tvarima povezanim s djelatnou operatera,74. Tijelo javne vlastije tijelo dravne vlasti, tijelo jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okoliem,75. Uinci industrijske i velike nesreesu sve neposredne ili posredne, trenutane ili odgoene nepovoljne posljedice izazvane tim nesreama na zdravlje i ivot ljudi, materijalna dobra i okoli,76. Ureajje oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, orua/alate, elektrine provodnike, cjevovode, eljeznike kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, ukljuujui i skladita te brane i sl. to je nuno za obavljanje djelatnosti operatera,77. Velika nesreaje dogaaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, poarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom dogaanja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vie tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed dogaaja, odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu trenutanu ili odgoenu naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i/ili okoli, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja,78. Veliki gradje jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava,79. Verifikacijaje standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, tonost i vjerodostojnost izvjea o emisijama u okoli te njegova usklaenost s propisanim uputama o praenju i izvjeivanju,80. Zahvat u okolije privremeno ili trajno djelovanje ovjeka koje bi moglo utjecati na okoli, za koje je potrebno ishoditi odgovarajue odobrenje za realizaciju,81. Zakljuci o NRT-usu dokumenti koji sadre dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama, opis najboljih raspoloivih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloivim tehnikama, povezano praenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potronje i prema potrebi odgovarajue mjere za oporavak lokacije,82. Zainteresirana javnostje javnost na koju utjee ili bi moglo utjecati odluivanje o okoliu, ili ima interes u odluivanju o okoliu; udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat e zainteresiranima,83. Zatita okoliaje skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije nastanka tete,84. Zdravstvena ekologijaje znanstveno struna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani imbenicima okolia; to je i teorija i praksa praenja, dranja pod kontrolom te sprjeavanja negativnog djelovanja na zdravlje tetnih imbenika okolia,85. Znaajna promjenaje svaki zahvat i/ili njegova izmjena, ukljuujui promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema miljenju nadlenih tijela moe imati znaajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoli.(2)Ministarstvoje u ovom Zakonu ministarstvo nadleno za zatitu okolia i prirode, a ministar je ministar nadlean za zatitu okolia i prirode.(3)Nadleno upravno tijeloje tijelo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadlenostima ureenim ovim Zakonom, obavlja poslove u podruju zatite okolia.(4)Tijelo i/ili osoba odreena posebnim propisomje tijelo dravne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, odreeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateke procjene i ocjene o potrebi strateke procjene; procjene utjecaja zahvata na okoli, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli i izdavanja upute o sadraju studije o utjecaju zahvata na okoli, te okoline dozvole.(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muke i enske osobe.Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propiselanak 5.(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu ureena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuje pravo na pristup informacijama.(2) Na pitanja vezana za Agenciju za zatitu okolia koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je ureeno osnivanje Agencije za zatitu okolia i odredbe propisa o ustanovama.(3) Na pitanja vezana za Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je ureeno osnivanje Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti oneiivaa za imovinske i druge tete nanesene fizikim i pravnim osobama.(5) Na pitanja odgovornosti za tetu u okoliu koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuju obvezni odnosi.(6) Na pitanja zatite okolia koja nisu ureena ovim Zakonom, a odnose se na pojedine sastavnice okolia ili optereenja primjenjuju se posebni propisi kojima se ureuje zatita pojedine sastavnice okolia, odnosno kojima se ureuje zatita okolia od pojedinog optereenja.(7) U sluaju da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga lanka nije ureena zatita pojedine sastavnice okolia, odnosno zatita okolia od optereenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno optereenje odgovarajue se primjenjuje ovaj Zakon.(8) U sluaju da za zatitu pojedine sastavnice okolia, odnosno zatitu okolia od optereenja nije donesen poseban propis, odgovarajue se primjenjuje ovaj Zakon.Ovlatenja ministralanak 6.(1) Nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona propisuje ministar naputkom.(2) Ovlauje se ministar da za potrebe izrade nacrta pravilnika, koje je ovlaten donositi prema ovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje lanove povjerenstva i tajnika, te ureuje nain rada povjerenstva.(3) Ovlauje se ministar da odreuje naknadu lanovima i tajnicima za rad u povjerenstvima koja je prema ovome Zakonu ovlaten osnivati.Ciljevi zatite okolialanak 7.(1) Ciljevi zatite okolia u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvitak jesu:zatita ivota i zdravlja ljudi,zatita biljnog i ivotinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te ouvanje ekoloke stabilnosti,zatita i poboljanje kakvoe pojedinih sastavnica okolia,zatita ozonskog omotaa i ublaavanje klimatskih promjena,zatita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza,sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari,sprjeavanje i smanjenje oneienja okolia,trajna uporaba prirodnih dobara,racionalno koritenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,uklanjanje posljedica oneienja okolia,poboljanje naruene prirodne ravnotee i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti,ostvarenje odrive proizvodnje i potronje,naputanje i nadomjetanje uporabe opasnih i tetnih tvari,odrivo koritenje prirodnih dobara,osiguranje i razvoj dugorone odrivosti,unaprjeenje stanja okolia i osiguravanje zdravog okolia.(2) Ciljevi iz stavka 1. ovoga lanka postiu se primjenom naela zatite okolia i instrumenata zatite okolia propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te primjenom naela i instrumenata propisanih posebnim propisima kojima se ureuje zatita pojedinih sastavnica, odnosno zatita od pojedinih optereenja okolia.II. NAELA ZATITE OKOLIAlanak 8.Zatita okolia temelji se na uvaavanju opeprihvaenih naela zatite okolia, potivanju naela meunarodnog prava zatite okolia te uvaavanju znanstvenih spoznaja.Naelo odrivog razvitkalanak 9.(1) Prilikom usvajanja polazita, donoenja strategija, planova i programa te propisa, i njihovoj provedbi, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u okviru svog djelokruga, moraju poticati odrivi razvitak.(2) U svrhu poticanja odrivog razvitka zahtjevi zatite okolia ureeni ovim Zakonom i posebnim propisima moraju biti ukljueni u pripreme i provedbu utvrenih polazita i aktivnosti na svim podrujima gospodarskog i socijalnog razvitka.Naelo predostronostilanak 10.(1) Pri koritenju okolia treba tedljivo koristiti sastavnice okolia i njima upravljati vodei rauna o mogunostima ponovnog koritenja prirodnih i materijalnih dobara, te vodei rauna o sprjeavanju oneiivanja okolia, moguem nastanku teta po okoli i izbjegavanju stvaranja otpada, u najveoj moguoj mjeri.(2) Granine vrijednosti emisija, standardi kakvoe okolia, pravila postupanja i druge mjere zatite okolia moraju biti odreene propisom, odnosno odgovarajuim aktom, a svako djelovanje na okoli mora biti planirano i izvedeno na nain da uzrokuje to manje optereivanje okolia, vodei pri tome rauna o racionalnom koritenju prirodnih dobara i energije.(3) Radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoli, pri planiranju i izvoenju zahvata treba primijeniti sve utvrene preventivne mjere zatite okolia to podrazumijeva koritenje dobrih iskustava, kao i uporabu proizvoda, opreme i ureaja te primjenu proizvodnih postupaka i sustava odravanja projektiranih parametara postrojenja, koji su najpovoljniji po okoli.(4) U cilju preventivnosti, prilikom koritenja okolia, primjenjuju se najbolje raspoloive tehnike i u svijetu priznati sustavi odravanja postrojenja.(5) Operater, koji svojim djelovanjem ili proputanjem djelovanja na koje je obvezan propisom ili odgovarajuim aktom, uzrokuje rizik po okoli, ili nanosi tetu u okoliu, obvezan je, o svom troku bez odgaanja poduzeti nune mjere zatite da se izbjegne rizik i teta u okoli.(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive tete za zdravlje ljudi i okoli, ne smije se odgaati poduzimanje nunih zatitnih mjera, pa ni u sluaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istraena.(7) Odustat e se, odnosno nee se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost tetnog i trajno tetnog utjecaja na okoli, a osobito na sastavnice okolia bioraznolikost i krajobraz.Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioraznolikosti i krajobrazalanak 11.(1) Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati ouvati na razini obujma i kakvoe koji ne ugroavaju zdravlje i ivot ovjeka i nisu tetni za biljni i ivotinjski svijet, te ih koristiti na odrivi nain tako da se ne umanjuje njihova vrijednost za budue narataje.(2) Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti odrivo uz ouvanje njegovih funkcija. Nepovoljni uinci na tlo moraju se izbjegavati u najveoj moguoj mjeri.(3) Zahvati u okoli koji mogu imati tetni uinak na bioraznolikost i krajobraznu raznolikost i vrijednost, te ouvanje prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, ivih organizama i tvari, nisu doputeni, ukoliko se u postupku u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima ne odlui drukije.Naelo zamjene i/ili nadomjetajalanak 12.(1) Djelovanje, odnosno planirani zahvat koji bi mogao imati tetni utjecaj na okoli potrebno je zamijeniti djelovanjem, odnosno zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoli, to se utvruje u postupcima ureenim ovim Zakonom.(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje na koritenje postrojenja te pri koritenju opreme i proizvoda, uz obvezno ograniavanje oneienja okolia na izvoru nastanka.(3) Tvarima koje se mogu ponovno uporabiti, ili koje su bioloki razgradive, treba dati prednost pri uporabi, pa i u sluaju veih trokova.Naelo otklanjanja i sanacije tete u okoliu na izvoru nastankalanak 13.Ako je teta u okoliu nastala kao rezultat djelovanja ili proputanja propisanog obveznog djelovanja operatera, odnosno kao rezultat obavljanja djelatnosti fizike ili pravne osobe, oni su duni otkloniti, odnosno sanirati tetu u okoliu prvenstveno na izvoru nastanka.Naelo cjelovitog pristupalanak 14.(1) Svrha naela cjelovitog pristupa je sprjeavanje i/ili svoenje rizika za okoli na najmanju moguu mjeru rizika za okoli u cjelini.(2) Zahtjevi za visokom razinom zatite okolia i poboljanjem kakvoe okolia obvezni su sastavni dio svih polazita kojima je cilj uravnoteeni gospodarski razvitak, a osiguravaju se sukladno naelu odrivog razvitka.(3) Kod izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja mora se posebno uzimati u obzir prikladnost zahvata s obzirom na poznate rizike od prirodnih nepogoda, pouzdanost postojeih i planiranih mjera za smanjivanje rizika od prirodnih nepogoda, osjetljivost okolia na odreenom prostoru, odnos prema skladu i vrijednostima krajobraza, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima, kulturnoj batini i materijalnim dobrima, te ukupnost njihovih meusobnih utjecaja i meusobnih utjecaja postojeih i planiranih zahvata na okoli.(4) Stratekom procjenom okolia ne dovode se u pitanje pojedinani postupci procjene utjecaja na okoli, niti drugi zakonom propisani postupci.Naelo suradnjelanak 15.(1) Odrivi razvitak sukladno ovom Zakonu postie se suradnjom i zajednikim djelovanjem Hrvatskoga sabora, Vlade, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina te svih drugih dionika u cilju zatite okolia, svakoga u okviru svoje nadlenosti i odgovornosti.(2) Drava osigurava suradnju i solidarnost u rjeavanju globalnih i meudravnih pitanja zatite okolia, posebno kroz meunarodne ugovore, suradnjom s drugim dravama i sklapanjem odgovarajuih sporazuma te obavjeivanjem drugih drava o prekograninim utjecajima na okoli, o ekolokim nesreama, kao i meunarodnom razmjenom informacija o okoliu.(3) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u okviru svoga djelokruga, solidarno i zajedniki sudjeluju u provedbi zatite okolia iz svoje nadlenosti, kako bi osigurale provedbu uinkovitih mjera zatite okolia na svom podruju.Naelo oneiiva plaalanak 16.(1) Oneiiva snosi trokove nastale oneiavanjem okolia.(2) Trokovi iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaaju trokove nastale u vezi s oneiavanjem okolia ukljuujui i trokove procjene tete, procjene nunih mjera i trokove otklanjanja tete u okoliu.(3) Oneiiva snosi i trokove praenja stanja okolia i primjene utvrenih mjera te trokove poduzimanja mjera prevencije od oneiivanja okolia, bez obzira na to da li su ti trokovi nastali kao rezultat propisane odgovornosti za oneiavanje okolia, odnosno isputanjem emisija u okoli ili kao naknade utvrene odgovarajuim financijskim instrumentima, odnosno kao obveza utvrena propisom o smanjivanju oneiivanja okolia.Naelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnostilanak 17.(1) Javnost ima pravo pristupa informacijama o okoliu kojima raspolae tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje informacije uvaju za tijelo javne vlasti.(2) Javnost ima pravo na pravodobno obavjeivanje o oneiavanju okolia, ukljuujui informacije o opasnim tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okolia.(3) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima utvrivanja polazita, izrade i donoenja strategija, planova i programa, te izrade i donoenja propisa i opih akata u vezi sa zatitom okolia.(4) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima koji se vode na zahtjev nositelja zahvata i operatera sukladno ovom Zakonu.(5) Prava iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka javnost ostvaruje na nain ureen ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te sukladno posebnim propisima.Naelo poticanjalanak 18.(1) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u skladu sa svojim nadlenostima, potiu djelatnosti i aktivnosti u svezi sa zatitom okolia koje sprjeavaju ili smanjuju oneiavanje okolia, kao i zahvate u okoli koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje oneiuju okoli ili ga iskoritavaju u doputenim granicama.(2) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, opine i pravne osobe s javnim ovlastima u podruju zatite okolia duni su poticati informiranje, izobrazbu i pouavanje javnosti o zatiti okolia i odrivom razvitku i utjecati na razvijanje svijesti o zatiti okolia u cjelini.(3) Vlada odgovarajuim mjerama moe poticati pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarske djelatnosti na uinkovitije provoenje mjera zatite okolia.(4) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u okviru svoga djelokruga, s oneiivaima i njihovim asocijacijama mogu sklapati sporazume o dobrovoljnim mjerama koje oni provode u svrhu dodatnog smanjivanja optereenja na okoli.Naelo prava na pristup pravosuulanak 19.(1) Svaka osoba (graanin i druga fizika, te pravna osoba, njihove skupine, udruge i organizacije) koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u pitanjima zatite okolia zanemaren, neosnovano odbijen, bilo djelomino ili u cijelosti, ili ako na njega nije odgovoreno na odgovarajui nain, ima pravo na zatitu svojih prava sukladno posebnom propisu o pravu na pristup informacijama.(2) U svrhu zatite prava na zdrav ivot i odriv okoli te u svrhu zatite okolia i pojedinih sastavnica okolia i zatite od tetnog utjecaja optereenja, osoba koja uini vjerojatnim svoj pravni interes i osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i/ili utjecaja zahvata moe, u skladu sa zakonom, dokazati da joj je trajno narueno pravo, ima pravo osporavati postupovnu i materijalnu zakonitost odluka, ina i propusta tijela javne vlasti putem nadlenog tijela i/ili nadlenog suda, u skladu sa zakonom.III. SASTAVNICE OKOLIA I UTJECAJI OPTEREENJAZatita sastavnica okolialanak 20.(1) Sastavnice okolia moraju biti zatiene od oneienja pojedinano i u okviru ostalih sastavnica okolia, uzimajui u obzir njihove meusobne odnose i meuutjecaje.(2) Zatita od oneienja i ouvanje pojedine sastavnice okolia ureuju se ovim Zakonom, posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona.Zatita tla i zemljine kamene korelanak 21.(1) Zatita tla obuhvaa ouvanje zdravlja i funkcija tla, sprjeavanje oteenja tla, praenje stanja i promjenu kakvoa tla te saniranje i obnavljanje oteenih tala i lokacija.(2) Oneienje, odnosno oteenje tla smatra se tetnim utjecajem na okoli, a utvrivanje prihvatljivih graninih vrijednosti kakvoe tla provodi se na temelju posebnih propisa.(3) Zatita zemljine kamene kore obuhvaa odrivo iskoritavanje mineralnih sirovina, odrivo koritenje krajobrazne raznolikosti i zatitu geoloki vrijednih pojava, objekata i struktura.(4) Da bi se osiguralo odrivo koritenje zemljine kamene kore utvruju se mjere zatite i sanacije u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.Zatita umskog podrujalanak 22.Zatita umskih podruja obuhvaa zatitu prirodnih i djelomino prirodnih sastojina, umskih kompleksa, kao i zatitu umskog tla, biljnog i ivotinjskog svijeta koji je u umskom podruju, te genetskih sjemenskih sastojina autohtonih vrsta drvea.Zatita zrakalanak 23.Zatita zraka obuhvaa mjere zatite zraka, poboljanje kakvoe zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja tetnih posljedica za ljudsko zdravlje, kakvou ivljenja i okoli u cjelini, ouvanje kakvoe zraka te sprjeavanje i smanjivanje oneiivanja koja utjeu na oteivanje ozonskog sloja i promjenu klime.Zatita vodalanak 24.(1) Zatita voda obuhvaa mjere zatite voda te poboljanja stanja voda radi sprjeavanja ili smanjivanja tetnih posljedica za ljudsko zdravlje, vodne ekosustave, kakvou ivota i okoli u cjelini.(2) Zatita voda od oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia, te omoguavanja odrivog, nekodljivog i neometanog koritenja voda za razliite namjene, u skladu s posebnim propisom koji ureuje upravljanje vodama.Zatita mora i obalnog podrujalanak 25.(1) Zatita mora i obalnog podruja od oneienja podrazumijeva: upravljanje obalnim podrujem, morskim dnom i morskim podzemljem, te morskim okoliem na temelju ekosustavnog pristupa, smanjenje i/ili uklanjanje oneienja, odnosno optereenja u morskom i obalnom okoliu, ouvanje zatienih i ekoloko znaajnih podruja u moru i obalnom podruju, zatita, ouvanje i obnavljanje morskih resursa te strukture i funkcije morskih i obalnih ekosustava, sustavno praenje i promatranje morskih i obalnih ekosustava, na temelju ekosustavnog pristupa.(2) Zatita mora obuhvaa mjere zatite morskog okolia ukljuujui morski ekosustav i obalno podruje kao nedjeljive cjeline, sprjeavanje tetnih zahvata s negativnim posljedicama na morski ekosustav imajui u vidu njihovo kumulativno i sinergijsko djelovanje, odrivo koritenje prirodnih resursa, sprjeavanja oneienja mora iz zraka, s kopna, s pomorskih objekata i drugih oneiivaa uslijed pomorskog prometa ukljuujui i oneienje prouzroeno odbacivanjem s pomorskih objekata ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanjem na moru, te prekograninog oneienja, kao i sprjeavanje oneienja uslijed velikih nesrea i uklanjanja njihovih posljedica.(3) Zatita i upravljanje obalnim podrujem obuhvaa mjere zatite obalnih ekosustava i odrivo i integralno upravljanje obalnim resursima te koordinativne aktivnosti vezane za unapreenje usuglaavanja djelatnosti svih subjekata nadlenih za obalna podruja primjenjujui pristup integralnog upravljanja obalnim podrujem.(4) Drava poduzima sve odgovarajue mjere kako bi sprijeila, smanjila i suzbila oneienje morskog okolia i obalnog podruja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.(5) U cilju osiguranja polazita za postizanje dobroga stanja morskog okolia i obalnog podruja i polazita za osiguranje njihove zatite i ouvanje, te sprjeavanje propadanja morskog okolia i obalnog podruja, donosi se dokument upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem sukladno lanku 56. ovoga Zakona.Zatita prirodelanak 26.(1) Zatita prirode odnosi se na ouvanje georaznolikosti, bioraznolikosti, krajobrazne vrijednosti i raznolikosti te zatitu prirodnih vrijednosti.(2) Zatita prirode obuhvaa praenje stanja prirode, uspostavu sustava zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga ouvanja, osiguranje odrivog koritenja prirodnih dobara.Zatita od utjecaja optereenja na okolilanak 27.Zatita od nepovoljnog utjecaja i tetnog djelovanja optereenja na pojedine sastavnice i okoli u cjelini ureuje se ovim Zakonom, posebnim zakonima o pojedinim optereenjima i propisima donesenim na temelju tih zakona.Zatita od tetnog utjecaja genetski modificiranih organizamalanak 28.Zatita od tetnog utjecaja genetski modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO) obuhvaa mjere kojima se ureuje prekogranini prijenos, provoz i ograniena uporaba GMO-a i mjere kojima se sprjeava uvoenje u okoli i stavljanje na trite GMO-a i proizvoda koji sadre i/ili se sastoje i/ili potjeu od GMO-a protivno odredbama posebnog propisa.Zatita od bukelanak 29.(1) Zatita od buke provodi se radi zatite od buke tetne za zdravlje ljudi, a koja predstavlja svaki zvuk koji prekorauje najvie doputene razine utvrene posebnim propisima s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave.(2) Zatita od buke obuhvaa mjere zatite od buke na kopnu, u moru i obalnom podruju mora, vodi i u zraku, radi sprjeavanja, smanjivanja i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi.Zatita od ionizirajuih zraenja i nuklearna sigurnostlanak 30.(1) Zatita od ionizirajuih zraenja obuhvaa naela i mjere zatite od ionizirajuih zraenja, postupanje u izvanrednim dogaanjima, nain postupanja s radioaktivnim otpadom radi osiguranja i smanjivanja rizika za ivot i zdravlje ljudi te okoli.(2) Nuklearna sigurnost obuhvaa mjere sigurnosti i zatite pri uporabi nuklearnih materijala i u obavljanju nuklearnih djelatnosti u svrhu sprjeavanja izvanrednih dogaaja ija posljedica moe biti radioaktivno oneienje okolia.Zatita od tetnog utjecaja kemikalijalanak 31.Zatita od tetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaa mjere i postupke kojima se od njihovoga tetnog djelovanja titi zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoli.Zatita od svjetlosnog oneienjalanak 32.(1) Svjetlosno oneienje je promjena razine prirodne svjetlosti u nonim uvjetima uzrokovana unoenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.(2) Zatita od svjetlosnog oneienja obuhvaa mjere zatite od nepotrebnih, nekorisnih ili tetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zatite nonog neba od prekomjernog osvjetljenja.(3) Zatita od svjetlosnog oneienja odreuje se na temelju zdravstvenih, biolokih, ekonomskih, kulturolokih, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.Gospodarenje otpadomlanak 33.Gospodarenje otpadom obuhvaa mjere za sprjeavanje nastanka i smanjivanje koliina otpada, bez uporabe postupaka i/ili naina koji predstavljaju rizik po okoli, te mjere za sprjeavanje tetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoli.

IV. SUBJEKTI ZATITE OKOLIAlanak 34.Odrivi razvitak i zatitu okolia unutar svoga Ustavom utvrenoga djelokruga osiguravaju:Hrvatski sabor,Vlada,ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave,upanije i Grad Zagreb,veliki gradovi, gradovi i opine,Agencija zatite okolia i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost,pravne osobe s javnim ovlastima,osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia,pravne i fizike osobe odgovorne za oneiavanje okolia sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia, tegraani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.lanak 35.(1) Hrvatski sabor unutar svoga Ustavom utvrenoga djelokruga osigurava odrivi razvitak i zatitu okolia sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima kojima se ureuje zatita sastavnica okolia i zatita okolia od tetnog utjecaja i nepovoljnog djelovanja optereenja, te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito:prati i razmatra stanje zatite okolia i ostvarenje odrivog razvitka putem izvjea koje podnosi Vlada prema ovom Zakonu i posebnim propisima,utvruje i donosi odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia.(2) Vlada unutar svoga Ustavom utvrenoga djelokruga osigurava odrivi razvitak i zatitu okolia sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima kojima se ureuje zatita sastavnica okolia i zatita od optereenja te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito:prati i razmatra stanje zatite okolia putem propisanih izvjea,utvruje i predlae Hrvatskome saboru odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia,odgovarajuim mjerama potie obrazovanje i pouavanje javnosti u vezi s odrivim razvitkom i zatitom okolia,osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeenje sustava zatite okolia,sklapa meunarodne sporazume i zakljuuje meunarodne ugovore vezano za podruje zatite okolia i osigurava uvjete za njihovu provedbu,po potrebi osniva odgovarajua struna i savjetodavna tijela za izvravanje zadaa preuzetih meunarodnim sporazumima i ugovorima iz podruja zatite okolia.lanak 36.(1) upanije i Grad Zagreb u svojem djelokrugu ureuju, organiziraju, financiraju i unaprjeuju poslove zatite okolia koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadlenost, a od podrunog (regionalnog) su znaaja za zatitu okolia, unaprjeenje stanja okolia na njihovom podruju.(2) Veliki gradovi, gradovi i opine u svojem djelokrugu ureuju, organiziraju, financiraju i unaprjeuju poslove zatite okolia koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadlenost, a od lokalnog su znaaja za zatitu okolia, unaprjeenje stanja okolia na njihovom podruju.(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, na velike gradove na odgovarajui nain primjenjuju se i odredbe o poslovima od podrunog (regionalnog) znaaja za zatitu okolia, unaprjeenje stanja okolia, ako su im ovim Zakonom, odnosno posebnim propisima stavljeni u nadlenost.Savjet za odrivi razvitak i zatitu okolialanak 37.(1) U cilju postizanja koordiniranog i usuglaenog gospodarskog razvitka vezano za podruje zatite okolia i osiguranja uvjeta za odrivi razvitak, te radi kontinuiteta osiguranja strune i znanstvene osnove za ureenje pojedinih pitanja u podruju zatite okolia i odrivog razvitka osniva se Savjet za odrivi razvitak i zatitu okolia (u daljnjem tekstu: Savjet).(2) Savjet osniva Vlada.(3) Savjet ima devet lanova ukljuujui i predsjednika Savjeta. Predsjednika i lanove savjeta Vlada imenuje iz redova znanstvenih, strunih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika sredinjih tijela dravne uprave nadlenih za pojedinu sastavnicu okolia, odnosno optereenja i predstavnika udruga civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia.(4) Savjet daje miljenja na prijedloge dokumenata iz podruja zatite okolia i odrivog razvitka koje donosi Vlada, odnosno Hrvatski sabor, daje miljena na prijedloge i ocjene o usklaenosti rjeavanja pitanja zatite okolia i gospodarskog razvitka, daje miljenja na prijedloge i ocjene o usklaenosti rjeavanja pitanja vezanih za zatitu klime i ozonskog sloja te obavlja i druge zadae koje mu povjeri Vlada ili Ministarstvo u skladu s ovim Zakonom.(5) Savjet donosi poslovnik o svom radu.(6) lanovima Savjeta pripada naknada za rad u Savjetu.(7) Sredstva za rad Savjeta osiguravaju se u dravnom proraunu, a iznos naknade za rad u Savjetu utvruje Vlada odlukom.(8) Strune i administrativne poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.Agencija za zatitu okolialanak 38.(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okoliu, radi osiguravanja i praenja provedbe politike zatite okolia i odrivog razvitka obavlja Agencija za zatitu okolia (u daljnjem tekstu: Agencija) osnovana posebnim propisom.(2) Djelatnost Agencije obuhvaa osobito:uspostavu, razvoj, voenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zatite okolia u Dravi,prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okoliu,voenje odgovarajuih baza podataka o okoliu te upis u registar sustava za ekoloko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove u skladu s lankom 211. ovoga Zakona,praenje i izvjeivanje o stanju okolia,praenje i izvjeivanje o utjecaju okolia na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,obavljanje struno-savjetodavnih poslova pri odreivanju sadraja, metodologije i naina praenja stanja okolia i voenja jedinstvenog informacijskog sustava zatite okolia,pripremu podataka za izradu dokumenata i izvjea u vezi sa zatitom okolia i odrivim razvitkom,izradu strunih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia te izvjea koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,izradu Izvjea o stanju okolia iz lanka 58. stavka 1. ovoga Zakona,izradu Nacionalne liste pokazatelja,suradnju s tijelima dravne uprave, upravnim odjelima upanije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i opine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zatite okolia,provoenje, odnosno sudjelovanje u provedbi meunarodnih ugovora i sporazuma iz podruja zatite okolia kojih je Drava stranka, u dijelu koji se odnosi na izvjeivanje prema preuzetima obvezama,sudjelovanje u projektima i programima iz podruja zatite okolia koji se provode na temelju meunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva,osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okoliu, kojima raspolae i koje nadzire.(3) Agencija je sredinje informacijsko tijelo Drave za koordinaciju izvjeivanja i izvjeivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zatite okolia te provodi koordinaciju izvjeivanja i izvjeivanje.(4) Agencija surauje s Europskom agencijom za okoli i izvjeuje u skladu sa zahtjevima Europske okoline informacijske i promatrake mree (EIONET).(5) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom Agencije i posebnim propisima, koji slue za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka.(6) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga lanka izrauje se na temelju posebnih propisa i meunarodnih ugovora, vodei rauna o specifinim zahtjevima za zatitu okolia. Nacionalna lista pokazatelja redovito se aurira i objavljuje na internetskim stranicama Agencije.Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitostlanak 39.(1) Poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, te u podruju energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije, promidbu ciljeva i naela zatite okolia radi postizanja sustavnog i cjelovitog ouvanja kakvoe okolia, ouvanja bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti i racionalnog koritenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta odrivog razvitka te ostvarivanja prava graana na zdrav okoli, obavlja Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost u skladu s posebnim zakonom.(2) Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost osiguravaju se, sukladno Naelu oneiiva plaa, iz naknada i posebnih naknada koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetsku uinkovitost te iz drugih izvora sukladno posebnim propisima.Osobe ovlatene za strune poslove zatite okolialanak 40.(1) Strune poslove zatite okolia, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlatena za strune poslove zatite okolia, (u daljnjem tekstu: ovlatenik).(2) Ovlatenik pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12. ovoga lanka moe obavljati poslove koji se odnose na sljedee grupe poslova:1. izradu studija o znaajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoli (u daljnjem tekstu: strateka studija) ukljuujui i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateke procjene te dokumentaciju za odreivanje sadraja strateke studije,2. izradu studija o utjecaju zahvata na okoli, ukljuujui i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli te dokumentacije za odreivanje sadraja studije o utjecaju na okoli,3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu,4. pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrivanja prevladavajueg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,5. izradu studija procjene rizika uvoenja i ponovnog uvoenja i uzgoja divljih vrsta,6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okolia,7. izradu operativnog programa praenja stanja okolia,8. izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okoline dozvole ukljuujui izradu Temeljnog izvjea,9. izradu programa zatite okolia,10. izradu izvijea o stanju okolia,11. izradu izvjea o sigurnosti,12. izradu elaborata o zatiti okolia koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli,13. izradu posebnih elaborata i izvjea za potrebe ocjene stanja sastavnica okolia,14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvjea,15. izradu projekcija emisija, izvjea o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvjea o promjeni klime,16. izradu izvjea o proraunu (inventaru) emisija staklenikih plinova i drugih emisija oneiujuih tvari u okoli,17. izradu i/ili verifikaciju izvjea o emisijama staklenikih plinova iz postrojenja i zrakoplova,18. izradu i/ili verifikaciju izvjea o odrivosti proizvodnje biogoriva i izvjea o emisijama staklenikih plinova,19. izradu i/ili verifikaciju izvjea o emisijama staklenikih plinova u ivotnom vijeku fosilnih goriva,20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, prorauna, i projekcija za potrebe sastavnica okolia;21. procjenu teta nastalih u okoliu ukljuujui i prijetee opasnosti,22. odreivanje vrsta otpada, opasnih svojstava otpada te uzorkovanje i ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava otpada,23. praenje stanja okolia,24. obavljanje strunih poslova za potrebe Registra oneiavanja okolia,25. obavljanje strunih poslova za potrebe sustava upravljanja okoliem i neovisnog ocjenjivanja,26. izradu podloga za ishoenje znaka zatite okolia Prijatelj okolia.(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova iz stavka 2. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom iz stavka 12. ovoga lanka ako ti poslovi nisu propisani posebnim propisima.(4) Ovlatenik za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga lanka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 12. ovoga lanka.(5) Ovlatenik moe zapoeti obavljati neki od poslova iz stavka 2. ovoga lanka nakon to ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova.(6) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, ovlatenik za strune poslove verifikacije izvjea o emisijama staklenikih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvjea o odrivosti proizvodnje biogoriva ukljuujui izvjea o emisijama staklenikih plinova, te za verifikaciju izvjea o emisijama staklenikih plinova u ivotnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu.(7) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, uvjeti za obavljanje strunih poslova vezanih uz sustav upravljanja okoliem i neovisno ocjenjivanje odreuju se propisom iz lanka 212. stavka 2. ovoga Zakona.(8) Ovlatenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoli ne moe obavljati poslove praenja stanja okolia koji su odreeni rjeenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoli.(9) O izdanim suglasnostima iz stavka 5. ovoga lanka Ministarstvo vodi oevidnik.(10) Ministarstvo redovito aurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5. ovoga lanka.(11) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za obavljanje manje sloenih strunih poslova zatite okolia, iz stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga lanka ovlatenik moe biti i fizika osoba.(12) Uvjete koje mora ispunjavati ovlatenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovoga lanka, poslovi koje moe obavljati ovlatenik fizika osoba, nain izdavanja, rok na koji se izdaje, sadraj i nain voenja oevidnika iz stavka 9. ovoga lanka, te druga pitanja s tim u vezi poblie propisuje ministar pravilnikom.(13) Nositelj zahvata, odnosno operater, ne moe obavljati strune poslove zatite okolia u svojstvu ovlatenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.(14) Pravne osobe iz stavka 13. ovoga lanka ne smiju biti povezana drutva sukladno odredbama posebnog propisa.Zahtjev za izdavanje suglasnostilanak 41.(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti (u daljnjem tekstu: zahtjev) se podnosi u pisanom obliku. U zahtjevu pravna osoba, odnosno fizika osoba ovlatenik mora navesti nazive strunih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje trai suglasnost.(2) Uz zahtjev pravna osoba duna je priloiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to:1. izvadak iz sudskog registra ne stariji od tri mjeseca, koji Ministarstvo pribavlja po slubenoj dunosti,2. za voditelja strunih poslova:presliku diplome,presliku radne knjiice,presliku uvjerenja o poloenom strunom ispitu,i druge dokaze sukladno pravilniku iz lanka 40. stavka 12. ovoga Zakona,3. za svakog strunjaka:presliku diplome,presliku radne knjiice,4. da raspolae odgovarajuim radnim prostorom.5. presliku odgovarajue potvrde Hrvatske akreditacijske agencije ukoliko je obveza pribavljanja takve potvrde propisana ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom.6. ostale dokaze sukladno posebnom propisu.(3) Uz zahtjev fizika osoba ovlatenik duna je priloiti:presliku diplome,presliku radne knjiice,za grupe poslova iz lanka 40. stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga Zakona fizika osoba ovlatenik duna je priloiti potvrdu o poloenom strunom ispitu.Suglasnostlanak 42.(1) Ovlatenik moe pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog strunog posla, grupe strunih poslova ili vie grupa strunih poslova.(2) Postupak izdavanja suglasnosti mora se provesti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.(3) Suglasnost za obavljanje strunih poslova daje se za razdoblje od tri godine kada se suglasnost ovlateniku daje prvi puta za odgovarajue poslove, odnosno grupu poslova. Svaka sljedea suglasnost, koja se izdaje za iste poslove, odnosno iste grupe strunih poslova koji su bili obuhvaeni ranijom suglasnou, izdaje se za razdoblje od pet godina.(4) Suglasnost iz stavka 3. ovoga lanka je upravni akt.(5) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.lanak 43.(1) Kada ovlatenik u tijeku obavljanja registrirane djelatnosti odlui da nee obavljati strune poslove za koje je pribavio suglasnost prema ovom Zakonu duan je bez odgaanja o tome obavijestiti Ministarstvo pisanom obavijeu radi brisanja iz Oevidnika o izdanim suglasnostima.(2) U sluaju prestanka propisanih uvjeta, odnosno promjene u popisanim uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti ovlatenik je duan u roku od 30 dana od dana prestanka propisanih uvjeta, odnosno promjene obavijestiti Ministarstvo o novonastalim okolnostima.Ukidanje suglasnostilanak 44.(1) Ministarstvo e, po slubenoj dunosti, rjeenjem, ovlateniku ukinuti suglasnost za obavljanje strunih poslova i prije isteka roka iz lanka 42. stavka 3. ovoga Zakona u sljedeim sluajevima:1. kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlatenik prestao ispunjavati neki od Zakonom, odnosno posebnim propisom propisanih uvjeta,2. kada Ministarstvo uvidom u odgovarajuu dokumentaciju u spisima, ukljuujui i ocjenu cjelovitosti i strune utemeljenosti studije koju daje Savjetodavno struno povjerenstvo, odnosno nadleno tijelo u postupku prema posebnom propisu, utvrdi da ovlatenik strune poslove ne obavlja na propisani nain:tako da pri obavljanju poslova ne postupa sukladno Zakonu, posebnom propisu i/ili ne sudjeluje u propisanim postupcima na propisani nain,prilikom izrade naruenih dokumenta (studija, elaborata, izvjea, programa, planova, verifikacija, prorauna i sl.,) ne postupa sukladno posebnim propisima kojima su propisani zahtjevi glede njihova obuhvata i sadraja, odnosno ne postupa sukladno propisanom i/ili odgovarajuim aktom nadlenog tijela odreenom nainu prikupljanja podataka, praenja stanja okolia, uzorkovanja, mjerenja, ispitivanja i sl.,u izvrenju naruenih poslova ne primjenjuje odredbe posebnih propisa, odnosno drugih materijalnih propisa ije je zahtjeve, s obzirom na propisani obuhvat dokumenta koji izrauje, duan na odgovarajui nain struno obraditi i primijeniti u dokumentu,jer je u razdoblju od 24 mjeseca u dva predmeta dvije studije nadleno tijelo i/ili savjetodavno struno povjerenstvo ocijenilo necjelovitima i neutemeljenima. Ova odredba se na odgovarajui nain primjenjuje i na elaborate, izvjea, verifikacije i druge dokumente koje ovlatenik izrauje po narudbi,3. kada Ministarstvo utvrdi da ovlatenik ne potuje propisane obveze glede uvanja i zatite poslovne tajne.(2) Iznimno, Ministarstvo moe postupiti u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka i kada o nepravilnostima u radu ovlatenika sazna na druge naine, od naruitelja usluga, nositelja zahvata, investitora, operatera i sl, odnosno kada ovlatenik obavijesti Ministarstvo o prestanku bavljenja strunim poslovima za koje mu je izdana suglasnost Ministarstva u kojem sluaju se suglasnost ukida danom koji ovlatenik navodi u obavijesti.(3) Za donoenje rjeenja o ukidanju suglasnosti dovoljno je da se utvrdi jedan od sluajeva iz stavka 1. ovoga lanka.(4) Protiv rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.(5) Kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je pravna osoba koja posjeduje potvrdu o strunoj i tehnikoj osposobljenosti za obavljanje poslova sukladno odredbama ovoga Zakona prestala ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih je takva potvrda pribavljena, nadlena inspekcija e o tome obavijestiti tijelo koje je izdalo potvrdu radi provedbe mjera prema posebnom zakonu, odnosno postupit e prema odredbama ovoga Zakona.Podnoenje novog zahtjeva nakon ukidanja suglasnostilanak 45.(1) Pravna, odnosno fizika osoba kojoj je ukinuta suglasnost zbog prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta moe podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti kada ispuni propisane uvjete.(2) Pravna, odnosno fizika osoba kojoj je suglasnost ukinuta zbog obavljanja poslova na nain protivan propisima na temelju kojih je suglasnost pribavljena ne moe podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka od pet godina od dana pravomonosti rjeenja o ukidanju suglasnosti.Prestanak vaenja suglasnostilanak 46.(1) Suglasnost prestaje vaiti danom brisanja pravne osobe iz sudskog registra.(2) Ovlatenik je bez odgaanja duan obavijestiti Ministarstvo o nastupu uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka.(3) Ministarstvo rjeenjem utvruje prestanak vaenja suglasnosti prema stavku 1. ovoga lanka. Nakon to rjeenje postane izvrno ono je pravni temelj za promjenu podataka u oevidniku.(4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.Obveza polaganja strunog ispita za osobe zaposlene kod ovlatenikalanak 47.(1) Fizike osobe koje u svojstvu voditelja kod ovlatenika, odnosno ovlatenik fizika osoba obavljaju poslove iz podruja zatite okolia (u daljnjem tekstu: strune osobe) dune su poloiti struni ispit za obavljanje poslova iz podruja zatite okolia, te upotpunjavati svoje znanje prema programu za polaganje strunih ispita propisanim pravilnikom iz stavka 5. ovoga lanka.(2) Strunim ispitom provjerava se poznavanje vaeih propisa iz podruja koja ureuje ovaj Zakon i drugih propisa znaajnih za primjenu ovoga Zakona.(3) Struni ispit iz stavka 1. ovoga lanka polae se u Ministarstvu. Struni ispit provodi povjerenstvo koje osniva ministar odlukom. Po potrebi ministar e odlukom imenovati vie povjerenstava.(4) lanovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje odreuje ministar iz redova znanstvenih i strunih djelatnika, strunih djelatnika Ministarstva i predstavnika tijela ili osoba predloenih od strane ministara nadlenih za pojedine sastavnice okolia.(5) Program, uvjete i nain polaganja strunog ispita, kao i upotpunjavanje i usavravanje znanja osoba koje su poloile ispit iz stavka 1. ovoga lanka, te njegove provjere, propisuje ministar pravilnikom.(6) Povjerenstvo koje provodi struni ispit iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na naknadu.(7) Iznos i nain isplate naknade iz stavka 6. ovoga lanka propisuje ministar odlukom.lanak 48.(1) Ministarstvo vodi oevidnik izdanih potvrda o poloenom strunom ispitu i suglasnostima izdanim ovlatenicima.(2) U oevidniku iz stavka 1. ovoga lanka evidentiraju se podaci o strunom radu ovlatenika i osoba koje su poloile struni ispit, te podaci o cjeloivotnom obrazovanju.(3) Sadraj i naini voenja oevidnika iz stavka 1. ovoga lanka propisuje se pravilnikom iz lanka 47. stavka 5. ovoga Zakona.lanak 49.Posebnim zakonom moe se urediti udruivanje strunih osoba koje obavljaju strune poslove zatite okolia u Komoru inenjera i strunjaka zatite okolia i prirode.V. DOKUMENTI ODRIVOG RAZVITKA I ZATITE OKOLIAlanak 50.(1) Temeljni dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia su:Strategija odrivog razvitka Republike HrvatskePlan zatite okolia Republike HrvatskeProgram zatite okoliaIzvjee o stanju okolia.(2) Pod dokumentima odrivog razvitka i zatite okolia u irem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvjea koje se donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okolia i optereenja.(3) Strategije donesene prema ovom Zakonu i strategije donesene prema posebnim propisima za pojedine sastavnice okolia i optereenja, na odgovarajui nain, prenose se u Strategiju iz stavka 1. ovoga lanka.Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatskelanak 51.(1) Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) se dugorono usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zatita okolia prema odrivom razvitku Drave. Strategijom se utvruju smjernice dugoronog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvaavajui postojee stanje i preuzete meunarodne obveze.(2) Strategija sadri osobito:analizu postojeeg gospodarskog, socijalnog i okolinog stanja,naela i mjerila za odreivanje ciljeva i prioriteta odrivog razvitka Drave,osnovne ciljeve i mjere odrivog razvitka gospodarstva, odrivog socijalnog razvitka, te zatite okolia po pojedinim podrujima,institucije koje e biti ukljuene u provedbu Strategije,nain provedbe i odgovornost za provedbu Strategije,praenje provedbe Strategije skupom pokazatelja.(3) Strategiju izrauje Ministarstvo u suradnji s drugim sredinjim tijelima dravne uprave. Izradu Strategije koordinira Ministarstvo.(4) Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.(5) Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske se prije donoenja objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva. Nakon donoenja Strategija se objavljuje u Narodnim novinama.(6) Strategija se donosi svakih deset godina, a iznimno i ranije na prijedlog Ministarstva.(7) Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti moraju biti usklaeni s naelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama odrivog razvitka po pojedinim podrujima utvrenim u Strategiji.

25