Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Naručitelj:
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
OPUO
U Osijeku, lipanj 2019. godine
Hrvatske vode Grad Karlovac Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Tel: +385 (0)31 251-100 Fax: +385 (0)31 251-106 E-mail: [email protected] Web: http://www.hidroing-os.hr
DOKUMENTACIJA:
STUDIJSKA
Broj projekta: I-1915/19
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
NARUČITELJ: Hrvatske vode
Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac
HEP ODS Elektra Karlovac
LOKACIJA: Karlovac
VODITELJ IZRADE: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
SURADNICI: Zdenko Tadić, dipl.ing. građ.
Branimir Barač, mag.ing.aedif.
Zoran Vlainić, mag.ing.aedif.
Dražen Brleković, mag.ing.aedif.
OSTALI SURADNICI: Ana Marković, mag.ing.aedif.
Igor Tadić, mag.ing.aedif.
Direktor:
Vjekoslav Abičić, mag.oec.
U Osijeku, lipanj 2019. godine
SADRŽAJ:
0. OPĆI AKTI.......................................................................................................................... 1
0.1 Registracija tvrtke ...................................................................................................... 1
0.2 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša ................................................ 6
1. UVODNE INFORMACIJE ...................................................................................................... 9
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................. 10
2.1 Postojeće stanje .......................................................................................................10
2.2 Opis glavnih obilježja zahvata .....................................................................................11
2.2.1 Opis zahvata .....................................................................................................13
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................... 17
3.1 Opis stanja okoliša ....................................................................................................17
3.2 Reljefne, hidrogeološke i hidrološke karakteristike .......................................................18
3.3 Klimatske karakteristike područja ...............................................................................21
3.4 Rizici od poplava .......................................................................................................25
3.5 Stanje vodnog tijela ..................................................................................................36
3.6 Zone sanitarne zaštite ...............................................................................................39
3.7 Krajobrazna slika ......................................................................................................39
3.8 Zaštićena područja ....................................................................................................40
3.8.1 Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode ................................................40
3.8.2 Ekološka mreža – Natura 2000 ............................................................................41
3.8.3 Nacionalna klasifikacija staništa ...........................................................................45
3.9 Prostorno – planska i ostala planska dokumentacija .....................................................46
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................. 49
4.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja i korištenja zahvata ......................................49
4.1.1 Vode i stanje vodnog tijela ..................................................................................49
4.1.2 Utjecaj na tlo .....................................................................................................50
4.1.3 Utjecaj na zrak ...................................................................................................51
4.1.4 Utjecaj projekta na klimatske promjene ...............................................................51
4.1.5 Utjecaj klimatskih promjena na projekt ................................................................52
4.1.6 Zaštićena područja .............................................................................................55
4.1.7 Krajobrazne vrijednosti ......................................................................................55
4.1.8 Utjecaj na sastavnice prirode ..............................................................................56
4.1.9 Postojeća infrastruktura i gospodarstvo ...............................................................56
4.1.10 Buka .................................................................................................................57
4.1.11 Stanovništvo i socio-ekonomske prilike ................................................................57
4.1.12 Otpad ...............................................................................................................57
4.1.13 Akcidenti ..........................................................................................................58
4.2 Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka korištenja zahvata ........................................58
4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ............................................................58
4.4 Mogući značajni utjecaji zahvata na zaštićena područja .................................................58
4.5 Mogući značajni utjecaji zahvata na ekološku mrežu Natura 2000 ..................................58
4.6 Opis obilježja utjecaja ................................................................................................58
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ........................................ 59
6. IZVORI PODATAKA ........................................................................................................... 60
0. OPĆI AKTI
0.1 Registracija tvrtke
0.2 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša
9
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
1. UVODNE INFORMACIJE
Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je uređenje obale Vladimira Mažuranića u Karlovcu. Planirani
zahvat podrazumijeva izvedbu nasipa radi osiguranje stabilnosti obale te zaštita od visokih voda rijeke
Kupe. Uz primarnu namjenu tu je i ne manje vrijedna namjena uređenja prostora koji će svojim
sadržajem i oblikovanjem biti privlačan i atraktivan javni prostor, mjesto koje će ponuditi različite
mogućnosti korištenja prostora odnosno mjesto koje će rijeku povezati s gradom. Osim toga izvesti će
se na predmetnoj lokaciji rekonstrukcija vodoopskrbe i odvodnje.
U sadašnjem vrijeme značajan urbani prostor središta grada Karlovca uz desnu obalu rijeke Kupe na
Obali V. Mažuranića u lošem je stanju. Zid za obranu od poplava i zidovi vidikovca zahtijevaju
konstruktivnu sanaciju i rekonstrukciju, dok je šetnica neugledna, neuređena i urbano neopremljena.
Planirani zahvat sastoji se od kompletnog uređenja obale i pojasa ulice, a tehničko rješenje uključuje
uređenje obaloutvrde, zaštitnog zida i šetnice (pješačka staza), izgradnje dvaju novih vidikovaca te
rekonstrukcija postojećeg vidikovca, rekonstrukcije vodoopskrbe i odvodnje na tom dijelu u ulici
Vladimira Mažuranića, rekonstrukcije prometne površine, odvodnje s prometnih površina (cestovni
slivnici) i signalizacije (horizontalna i vertikalna signalizacija).
Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), planirani zahvat nalazi se na
Prilogu III,
2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu poplava i erozije obale.
10
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
2.1 Postojeće stanje
Prostor obuhvata zahvata je prostor desne obale rijeke Kupe unutar samog centra grada, ulica Obala
Vladimira Mažuranića, uključujući u taj naziv i pokos desne obale rijeke Kupe.
Riječ je o iznimno važnoj gradskoj površini na obali rijeke u centru grada, koja je u lošem stanju: zid za
obranu od poplava, dok je šetnica neugledna uslijed ratnih oštećenja i dugogodišnjeg neulaganja.
Zid za obranu od poplava i zidovi vidikovca zahtijevaju konstruktivnu sanaciju i rekonstrukciju, a što je
sve nedjeljivo od same šetnice i mora predstavljati jedinstveni zahvat u prostoru.
Pokos obale je u zadovoljavajućem stanju. Kamena nožica je uslijed puzanja i/ili erozijskog djelovanja
rijeke Kupe mjestimično izgubila svoju formu ali njena funkcija zaštite obale nije ugrožena.
Slika 2.1 Postojeće stanje u prostoru na mjestu planiranog zahvata
Prostor zahvata trenutno je zona nedovoljne integracije rijeke, te mjesto nedovoljnog povezivanja ljudi
s rijekom, zbog izostanka privlačnih sadržaja i oblikovanja prostora.
Povijesna vrijednost prostora obuhvata proizlazi iz činjenice da je od sredine 18. stoljeća, uslijed razvoja
trgovine riječnim putem, grad bio funkcionalno orijentiran prema Kupi, što dovodi do uređenja
prostora Podgrađa (bloka kojeg čine ulice Obala V. Mažuranića, Ulica Pavla Ritera Vitezovića, Ulica
Ivana Gundulića, Ulica Josipa Šipuša i Ulica Nikole Šebetića).
11
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Važnost Karlovca tog doba obvezuje nas na sjećanje pa je tako položaj pristaništa na kraju
Vraniczanyeve ulice i zid za obranu od poplava potrebno naznačiti i gdje je moguće rekonstruirati, a i
osobe važne za razvoj grada trebaju dobiti svoje mjesto na obali.
Na području obuhvata zahvata nalaze se instalacije komunalne infrastrukture – vodoopskrba,
odvodnja, elektroopskrba, toplovod i elektronička komunikacijska infrastruktura. Vodoopskrba grada
Karlovca je organizirana na način da se voda za piće tlači iz podzemnih vodonosnika, kroz umreženi
sustav cijevi različitih profila i vrste, u vodospreme. Iz njih se gravitacionim načinom te uz rad crpki iz
vodocrpilišta i precrpnih stanica cijelo konzumno područje snabdijeva vodom za piće.
2.2 Opis glavnih obilježja zahvata
Uređenje obale sa istočne strane započinje kod postojećeg vidikovca na k.č. 1407. Sa sjeverne strane
granicu obuhvata predstavlja granica k.č. 4246/1. Južni rub obuhvata čine postojeće zgrade u Ulici
Obala V Mažuranića. Zapadni rub obuhvata završava cca 35 m od mosta na Ulici Prilaz Vjećeslava
Holjevca. .
Sa zapadne strane početak šetnice je uski pojas definiran zidom za obranu od poplava i prometnicom.
Od raskrižja s Ulicom Pavla Ritera Vitezovića prema Vranyzanijevoj ulici šetnica je umjerenog
intenziteta. Prostor šetnice i zelenog pojasa se vidno povećava u dijelu između Vranyzanijeve ulice i
Šebetićeve, odnosno do vidikovca. Šetnica se dalje nastavlja Ulicom Petra Preradovića.
Slika 2.2 Pregledna situacija područja zahvata
12
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Unutar predmetnog područja obuhvata zahvata uz nadzemne građevine smjestiti će se i
infrastrukturne građevine, podzemne instalacije vodoopskrbe i odvodnje te elektrotehničke instalacije
za potrebe javne rasvjete i DTK/EKI /EKV instalacija te kabelska kanalizacija za potrebe
elektroenergetskih kabela.
Tehničko rješenje obuhvaća izgradnju obaloutvrde, zaštitnog zida, uređenje prostora kojeg omeđuje
prometnica u Ulici Obala V. Mažuranića s jedne strane i zaštitni zid s druge strane.
Uređenje prostora kojeg omeđuje prometnica u Ulici Obala V. Mažuranića s jedne strane i zaštitni zid
s druge strane urediti će se pješačkom stazom kontinuirano položenom uz zaštitni zid. Uz šetnicu
zadržat će se postojeće zelene površine s drvoredom. Zelena površina će se odijeliti od šetnice rubnim
betonskim elementima.
U istočnom dijelu predmetnog obuhvata, od Ulice Ambroza Vranyczanya, koridor šetnice je veće širine,
pa je između zelenog pojasa i kolnika interpolirana denivelirana pješačka površina.
S južne pješačke staze Obale Vladimira Mažuranića i pješačkih staza poprečnih ulica, pristup šetnici
osiguran je pješačkim prijelazima preko kolne prometnice na pozicijama ulica Pavla Ritera Vitezovića,
Ambroza Vranyczanya i Nikole Šebetića
Uz pješačke i zelene površine rekonstruirati će se kolna površina Ulice Obala V. Mažuranića uključujući
oborinsku odvodnju i postavljanje distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kao i javnu
rasvjetu te horizontalnu i vertikalnu prometnu signalizaciju. Prometna površina priključuje se na
postojeće prometnice.
Projektnom dokumentacijom obuhvaćene su instalacije vodoopskrbe i odvodnje koje se polažu ispod
prometnice i pojasa između prometnice i zaštitnog zida.
Slika 2.3 Prikaz uređenja obale na predmetnoj lokaciji
13
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
2.2.1 Opis zahvata
Planirani zahvat uređenja obale sastoji se tehničkog rješenja danog u nastavku s razrađenim
elementima:
Obaloutvrda, zaštitni zid i šetnice
Obaloutvrda je projektirana tako da prati prirodnu liniju obale na način da se što manjom intervencijom
postigne potrebna stabilnost obale. Duž predmetne obaloutvrde na obali se pruža trasa zaštitnog zida
koji se na svom uzvodnom kraju uklapa u postojeći zaštitni zid. Zid na obali projektiran je na kotu VVV
+ 1 m. Osnovna funkcija mu je obrana od štetnog djelovanja voda rijeke Kupe. Svojim oblikom uz
funkcionalne značajke poprima i estetsku vrijednost čineći vizualnu granicu između šetališta na obali i
pokosa koji se pruža prema koritu rijeke. Projektiranom obaloutvrdom i uređenjem pokosa se obala
rijeke Kupe stabilizira, štiti se obala i građevine na obali te se popravlja estetska vizura obale.
Duž projektirane obaloutvrde predviđena je i šetnica na koti krune nožice obaloutvrde. Šetnica je
funkcionalna veći dio godine jer se nalazi nešto iznad kote srednje vode.
Gornja šetnica, šetnica na obali prati konturu zaštitnog zida. Raznovrsnost sadržaja gornje šetnice
povećava se od zapada prema istoku rastućom širinom raspoloživog koridora između protupoplavnog
zida i kolne prometnice Obale Vladimira Mažuranića i u nastavku Ulice Petra Preradovića.
Sa projektirane gornje šetnice pristupa se vidikovcima koji su istaknuti ka vodotoku.
Pristup sa gornje šetnice ka donjoj osiguran je pristupnom rampom koja se blagim nagibom od 10 %
pruža koso uklapajući se u obalni pokos.
Pješačka staza – šetnica smjestiti će se u pojasu kojeg omeđuje zaštitni zid s jedne strane i prometna
površina ulice Obala Vladimira Mažuranića s druge strane. Unutar ovog pojasa smjestiti će se, zavisno
od raspoloživog prostora, šetnica i zeleni pojas s drvoredom. Važno je istaknutu kako će se postojeći
drvored ugraditi u novo uređenje obale.
Šetnica se kontinuirano pruža uz zaštitni zid. Širina šetnice uz zid na zapadnom dijelu od početka trase
uređenja obale pa do 50 m prije ulice Pavla Rittera Vitezovića je 2 m.
Vidikovac
Glavni projekt uređenja Obale V. Mažuranića u Karlovcu izradit će se poštujući prijedloge uređenja koje
daje ranije izrađeno Idejno rješenje. Tako je tehničkim rješenjem predviđena izgradnja dvaju novih
vidikovaca te rekonstrukcija postojećeg.
Novo projektirani vidikovci će biti istaknuti sa obale ka vodotoku. Projektiranu konstrukciju vidikovca
u osnovi čini armiranobetonska ploča oslonjena na armirano betonske zidove. Armirano betonska
ploča se pruža nad pokosom obale konzolnim istakom prema rijeci. Konstrukcija se temelji na masivnim
armiranobetonskim trakastim temeljima. Gornja površina vidikovca ograđuje se metalnom ogradom
14
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Na predmetnoj lokaciji smještena je konstrukcija postojećeg vidikovca neposredno uz zgrade.
Konstrukcija postojećeg vidikovca je relativno lošem stanju. Vidljiva su slijeganja kao i pukotine na
gornjoj asfaltnoj površini. Isto tako uočavaju se urušavanja kamenog zida.
Postojeći vidikovac nužno je tako rekonstruirati i sanirati kako bi se zadržala njegova stabilnost te kako
se ne bi dovela u pitanje stabilnost okolnih objekata u blizini vidikovca.
Projektom se predlaže rekonstrukcija postojećeg vidikovca izgradnjom vanjske oplate u vidu armirano
betonskog zida temeljenog na pilotima. Armirano betonski piloti međusobno se povezuju naglavnom
gredom nad kojom se gradi armirano betonski zid u gornjoj zoni pridržan zategom usidrenom u
sidrenom zidu na obali. Ovakvo rješenje predlaže se kako bi se u što većoj mjeri izbjeglo rušenje
postojećeg vidikovca. Njegovo rušenje predstavljalo bi značajnije geotehničke radove prvenstveno radi
blizine postojećih građevina.
Slika 2.4 Presjek rekonstrukcije i sanacije postojećeg vidikovca
15
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 2.5 Karakteristični poprečni profil obaloutvrde
16
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Vodoopskrba i odvodnja
Predmetni vodoopskrbni cjevovodi su građevine komunalne infrastrukture namijenjeni za
vodoopskrbu i protupožarnu zaštitu naselja. Priključak na postojeće vodoopskrbne cjevovode izvesti
će se preko zasuna i fazonskih komada. Početak trase se nalazi 10,0 m od granice obuhvata unutar
parkirališta za osobne automobile. Trasa se pruža prema sjeveru te prolazi ispod ulice Mažuranićeva
obala. Trasa prati ulicu Obale Vladimira Mažuranića na udaljenosti od oko 3,0 m od postojećih zgrada.
Predmetni mješoviti kanalizacijski cjevovodi su građevine komunalne infrastrukture namijenjeni za
prihvat oborinske vode i kanalizacije susjednih građevina. Priključak na postojeće kanalizacijske
cjevovode izvesti će se u revizionim oknima.
Projektirani vodoopskrbni i kanalizacijski cjevovodi biti će položeni u rov, a raskopana površina, nakon
polaganja cjevovoda, privedena prvobitnoj namjeni.
Prometne površine, oborinska odvodnja i signalizacija
Rekonstrukcija prometnice ima područje definirano područjem obuhvata, što je kako je navedeno, spoj
na novo rekonstruirane prometne i pješačke površine.
Ulica Obala Vladimira Mažuranića većim dijelom je predviđena za jednosmjerni promet, dvosmjerni
promet je na dijelu od Ulice Pavla Rittera Vitezovića do Ulice Prilaza V. Holjevca. Prometne površine
zadržavaju postojeću namjenu uz rekonstrukciju kolničke konstrukcije novim slojevima ceste,
unapređenjem oborinske odvodnje te unapređenjem prometne signalizacije.
Na prometne površine postavlja se horizontalna i vertikalna signalizacija.
Odvodnja prometnih površina i pješačkih staza predviđena je cestovnim slivnicima, opremljenim sa
slivničkom rešetkom. Cestovni slivnici također prikupljaju i vodu iz drenažnog sloja prometnice.
Priključuju se na kolektor gradske kanalizacije koji je predviđen za mješovitu otpadnu vodu. Odvodnja
oborinskih voda s krovova, gdje je to bilo i u postojećem stanju, također se odvodi u kolektor gradske
kanalizacije.
Elektro tehničke instalacije
Projektom se predviđa ugradnja elektrotehničkih instalacija za potrebe javne rasvjete i DTK/EKI /EKV
instalacija te kabelska kanalizacija za potrebe elektroenergetskih kabela. Nova instalacija javne rasvjete
predmetnog prostora će biti koncipirana kao: urbano – ambijetalna rasvjeta obalnog pješačkog
prostora – šetnice, te cestovna rasvjeta – rasvjeta ulične pješačke staze i prometnice na kojoj se odvija
promet motornih vozila
Instalacija nove javne rasvjete će se priključiti na već postojeći elektrokomandni ormar javne rasvjete
(OJR), koji će se po potrebi dograditi ili rekonstruirati. Za rasvjetu će se koristiti energetski učinkoviti
izvori svjetlosti (LED).
17
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
3.1 Opis stanja okoliša
Karlovac je sjedište i najveći grad Karlovačke županije. Smješten u središnjoj Hrvatskoj na dodiru
nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna, Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom,
Dobrom i Mrežnicom, a nalazi se 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke.
Karlovac graniči s općinama Lasinja, Vojnić, Krnjak, Barilović, Netretić, Draganić i gradovima Duga Resa
i Ozalj.Površina Grada iznosi 402 km2, što ga čini najvećim od svih 5 gradova u županiji i zauzima 11,1%
površine županije. Broj stanovnika je daleko najveći (55.705 prema popisu 2011. godine) pa je i gustoća
stanovništva u Karlovcu najveća i iznosi 138,57 st/km2
Lokacija predmetnog zahvata je smještena u samom centru grada Karlovca na desnoj obali rijeke Kupe
u ulici Obala Vladimira Mažuranića.
Slika 3.1 Prostorni obuhvat zahvata
Riječ je o iznimno važnoj gradskoj površini na obali rijeke u centru grada, koja je u lošem stanju: zid za
obranu od poplava, dok je šetnica neugledna uslijed ratnih oštećenja i dugogodišnjeg neulaganja.
Prostor zahvata trenutno je zona nedovoljne integracije rijeke, te mjesto nedovoljnog povezivanja ljudi
s rijekom, zbog izostanka privlačnih sadržaja i oblikovanja prostora.
18
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Povijesna vrijednost prostora obuhvata proizlazi iz činjenice da je od sredine 18. stoljeća, uslijed razvoja
trgovine riječnim putem, grad bio funkcionalno orijentiran prema Kupi, što dovodi do uređenja
prostora Podgrađa (bloka kojeg čine ulice Obala V. Mažuranića, Ulica Pavla Ritera Vitezovića, Ulica
Ivana Gundulića, Ulica Josipa Šipuša i Ulica Nikole Šebetića).
Važnost Karlovca tog doba obvezuje nas na sjećanje pa je tako položaj pristaništa na kraju
Vraniczanyeve ulice i zid za obranu od poplava potrebno naznačiti i gdje je moguće rekonstruirati, a i
osobe važne za razvoj grada trebaju dobiti svoje mjesto na obali.
3.2 Reljefne, hidrogeološke i hidrološke karakteristike
Područje Grada Karlovca pruža se u pitomoj aluvijalnoj ravnici Pokuplja uz rub nekadašnjega
Panonskoga mora. To je područje najzapadnijeg i najjužnijeg dijela središnje Hrvatske. Grad Karlovac
podignut je na močvarnom tlu u porječju rijeke Kupe s pritocima Koranom i Mrežnicom. Prostor GUP-
a obuhvaća zapadni dio pokupske ravnice te se to područje u zemljopisnom smislu naziva i karlovačko
Pokuplje. Zapadno se iznad pokupske ravnice izdižu šumoviti brjegovi šume Kozjače, sjeverno Borlina,
južno zahvaća krajnje ogranke šume Kostanjevac, sjeverno i sjeveroistočno obuhvaća dio šumskih
površina nizinskih šuma Pokuplja Ilovca i Orlovca. U karlovačkom Pokuplju izmjenjuju se oblici i obilježja
panonske nizine i rubova Dinarskih planina pa mu i odgovara naziv dinarski rub Panonske nizine.
Reljefno područje Karlovca pruža se većom površinom u nizini, a manjom površinom obuhvaća
šumovite brjegove na zapadu gdje nizina postupno prelazi u krško područje Karlovačke županije.
Reljefno se pokupska nizina spušta prema gradu pa je tu najniža i čini karlovačku kotlinu. Prosječne
nadmorske visine kotline iznose 110 do 130 metara. Teren u obuhvatu nalazi se na kotama od 105 do
205 metara nadmorske visine. Veći dio obuhvata grada Karlovca nalazi se u niskom i naplavnom terenu
karlovačkoga donjeg Pokuplja.
Tijekom prošlosti rijeke su uzrokovale stalne poplave i stvaranje močvara. Taj je nizinski teren većim
dijelom ispunjen pleistocenskim riječnim nanosima. U jugozapadnom dijelu obuhvata GUP-a izdižu se
brežuljci nadmorske visine do 205 m/nv, odnosno do otprilike 100 m visine od razine karlovačkih rijeka.
Ti su brežuljci viši jezerski neogeni sedimenti pliocenske starosti. Mjestimice se nailazi na šljunkovite
pleistocenske nanose te vapnenačke brežuljke. Seizmički i tektonski karlovački prostor bilo je jako
aktivno područje u prošlosti (nestabilnost tla i prisutnost aktivnih termalnih i mineralnih izvora na rubu
izvan područja Grada Karlovca). Karlovačko područje pripada VII. Stupnju seizmičnosti prema MCS
skali. Tlo je pretežito isprano, male plodnosti. Prevladavaju slabo podzolirana tla, većinom ilovastog do
glinenog sastava i umjereno podzolasta tla osrednje i slabije plodnosti.
Prostorom Karlovca protječu donji tokovi rijeka Mrežnice, Korane i Kupe s brojnim manjim vodotocima
koji se slijevaju s obližnjih brjegova i brežuljaka te protječu pokupskom ravnicom. Svi vodeni tokovi
pokupske nizine pripadaju slivu rijeke Kupe. Brojni vodotoci (rijeke i potoci koji se slijevaju s gorja)
uzrokuju česte poplave za vrijeme obilnih kiša i nakon otapanja snijega, a visoka je i razina podzemnih
voda. Zbog opasnosti od poplava uz donje tokove rijeka podignuti su obrambeni nasipi koji su dijelom
utjecali na oblikovnu prirodnost obala i zaobalja rijeka i rječica. Problem zaštite od poplava riješen je
19
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
izgradnjom zaustavnog kanala KupaKupa (od Mahičnog do iza Šišljavića), izgradnjom retencijskog
bazena u zavali Crne Mlake i drugim zahvatima.
Za potrebe definiranja nivelete zaštitnog zida analizirani su službeni podaci o zabilježenim dnevnim
vodostajima na vodomjernim stanicama Karlovac. Analizirani su zabilježeni podaci o dnevnim
mjerenjima vodostaja za period obrade od 1970. do 2017. godine.
Tablica 3.1. Osnovni podaci o vodomjernoj stanici Karlovac
Šifra stanice: 4111
Naziv stanica: KARLOVAC
Vodotok: KUPA
Početak rada: 03. 02. 1884.
Kota nule vodokaza: 103.169 m nm
Geografske koordinate: širina: 45° 29' 47", dužina: 15° 33' 06"
Gaus-Krueger koordinate: Y: 5543479, X: 5039281
Površina sliva: 3461.000 km2
03.02.1884. Osnovana hidrološka postaja Karlovac na rijeci Kupi. 06.02.1979. Postaja opremljena limnigrafom.
Niveleta zaštitnog zida definirana je kao najviše zabilježeni vodostaj uz nadvišenje od 1 m ( VVV+1 m)
što približno odgovara i današnjoj koti zida odnosno današnja kota zida je 6 cm niža u odnosu na novo
projektirano stanje. Projektirana niveleta zida je na koti 112.50 m nm, a postojeća kota zida je na koti
112.44 m nm.
Slika 3.2 Krivulje trajanja i učestalosti vodostaja (1970-2017) Kupa – Karlovac
20
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
U nastavku je dan proračun karakterističnih vodostaja za planirani zahvat.
21
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
3.3 Klimatske karakteristike područja
Karakteristike klimatskih prilika grada Karlovca uvjetovane su odlikama opće cirkulacije atmosfere te
prirodnim položajem. Kako na lokaciji za sanitarno odlagalište ne postoji mjerenje klimatskih
karakteristika, obrađeni su meteorološki elementi koji se motre na najbližim stanicama. U ovoj Studiji
korišteni su podaci iz prostorno-planske dokumentacije, a vezani su uz klimatološku meteorološku
stanicu Karlovac te kišomjerne postaje na području Grada Karlovca. U ovom prostoru vladaju obilježja
umjerene kontinentalne klime s prevladavajućim svježim perialpskim i kontinentalnim panonskim
klimatskim utjecajima, vruća ljeta i hladne zime, dovoljno humidno područje s južnim i zapadnim
vlažnim i hladnim sjevernim zimskim vjetrovima.
Temperatura zraka je važan klimatski element i pokazuje toplinsko stanje atmosfere. Mjeri se u
termometrijskoj kućici na visini od 2 m nad tlom i to tri puta dnevno. Niz od 12 srednjih mjesečnih
temperatura naziva se godišnji hod temperatura. Prema podacima meteorološke stanice Karlovac na
analiziranom području prevladavaju velike oscilacije godišnjih temperatura kao posljedica maritimnog
utjecaja (na najbližem dijelu samo 14 km zračne linije do mora, pravac Novi Vinodolski – Javornica).
Oborine pokazuju veliku vremensku i prostornu varijabilnost. Karakteristike oborina bit će analizirane
prema podacima o srednjim mjesečnim i godišnjim količinama kiše i brojem dana sa snježnim
oborinama. Opću sliku režima oborina na području daje njihov godišnji hod. Na analiziranom području
evidentiran je raspored većeg dijela godišnjih oborina u hladnijem dijelu godine, s odstupanjima prema
višoj nadmorskoj visini i položaju prema Dinarskom prostoru.
Vjetar - Osnovne podatke o strujnom režimu nekog područja daje ruža vjetrova. Radi se za 16 smjerova
vjetra po klasama jačine prema Beaufortovoj skali na temelju 3 termina motrenja. Na analiziranom
području prevladavaju južni i zapadni vlažni i hladni sjeverni zimski vjetrovi.
Klimatske promjene
Proučavanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2013) pokazuje da se znakovit porast globalne
temperature zraka pojavio tijekom zadnje četiri dekade to jest od 1971. do 2010. godine. Porast
globalne temperature u prosjeku iznosi 0.17°C po dekadi za vrijeme navedenog razdoblja dok je za
čitavo promatrano razdoblje 1880-2010. prosječan porast samo 0.062°C po dekadi.
Nadalje, porast od 0.21°C srednje dekadne temperature između razdoblja 1991- 2000. i 2001-2010. je
veći od porasta srednje dekadne temperature između razdoblja 1981-1990. i 1991-2000. (0.14°C) te
predstavlja najveći porast u odnosu na sve sukcesivne dekade od početka instrumentalnih mjerenja.
Devet od deset najtoplijih godina u čitavom raspoloživom nizu pripadaju prvoj dekadi 21. stoljeća.
Najtoplija godina uopće je 2010.g.
22
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.3 Globalna kombinirana površinska temperatura zraka iznad kopna i površinska temperatura
mora (°C). Horizontalna siva crta označava vrijednost višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961-1990.
(14°C) (WMO, 2013).
Klimatske promjene u Hrvatskoj
Podaci o klimatskim promjenama su raspoloživi iz dva izvora:
Regionalni model klimatskih promjena (RegCM - DHMZ) za IPCC scenarij A2 za referentno
razdoblje 1961-1990 i bližu budućnost 2011-2040
Dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz europskog projekta ENSEMBLES
za IPCC scenarij A1B, za referentno razdoblje 1961-1990 te tri definirana perioda 2011-2040,
2041-2070 i 2071-2099
Podaci u nastavku su bazirani na Regionalnom klimatskom modelu izrađenom od strane DHMZ.
Temperatura zraka
Usporedba klimatskih projekcija za Hrvatsku u bližem 2011-2040 (P1) iz DHMZ RegCM simulacije i onih
iz ENSEMBLES projekta daje rezultat najvećeg očekivanog zatopljenja (temperatura na 2 m) u oba seta
ispitivanja tijekom ljetnog perioda duž jadranske obale kao i u zaleđu Jadrana.
U skladu sa DHMZ RegCM rezultatima, najveće zatopljenje od 1°C očekuje se u sjevernom dijelu
Jadrana, dok ENSEMBLES model ukazuje na zatopljenje od 1.5-2°C u centralnom i južnom Jadranu.
U većem dijelu Hrvatske, broj toplih dana, sa maksimalnim temperaturama većim ili jednakim 30°C, će
se udvostručiti tijekom sredine ovog stoljeća. Na primjer, povećanje će iznositi od 6 ovakvih dana u
planinskom području do skoro 20 dana na Jadranu.
23
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.4 Promjena temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u periodu 2011-2040. u usporedbi sa periodom 1961-1990. Tijekom zime (lijevo) i ljeta (desno)
Oborine
Promjene u količinama oborina u bližoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i ograničene na manja
područja te variraju u ovisnosti o sezoni. Kao najveća promjena u količini oborina za scenarij A2, može
se očekivati smanjenje oborina na jadranskoj obali tijekom jeseni, sa najvećim vrijednostima od 45-50
mm godišnje u južnom dijelu Jadrana. Međutim smanjenje količina oborina u jesen nije statistički
značajno. U drugom periodu klimatskih projekcija (2041-2070) promjene u količini oborina u Hrvatskoj
su nešto izraženije. Tijekom ljeta u gorskom i obalnom području očekuje se smanjenje količina oborina.
Smanjenje doseže vrijednosti od 45-50 mm godišnje te je statistički značajno. Tijekom zime očekivano
je manje povećanje oborina na sjeverozapadu Hrvatske i Jadranu.
Slika 3.5 Promjene u količini oborina u Hrvatskoj (mm / dan) tijekom razdoblja 2041-2070. u usporedbi sa periodom 1961-1990. Za zimski period (lijevo) i ljetni period (desno)
24
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Snježni pokrivač
Smanjenje debljine snježnog pokrivača se očekuje od 1 mm u sjevernoj Hrvatskoj, do nešto više od 2
mm u gorskom području. Sa izuzetkom sjeverozapadne Hrvatske i Istre, smanjenje debljine snježnog
pokrivača do sredine ovog stoljeća je statistički značajno. Broj dana sa snijegom prema projekcijama
bit će znatno manji u budućnosti (čak do 50% na kraju stoljeća) u odnosu na danas.
Vjetar
Zbog povećanja temperature pojačat će se vjetar u višim slojevima atmosfere kao i vjetar u nižim
slojevima ali u nešto manjem obimu. Vjetar iz pravca sjevera i istoka može biti jačeg intenziteta
posebice u obalnom području međutim vjetrovi zapadnog smjera biti će dominantni. U budućnosti,
vezano za intenziviranje Atlantske olujne putanje, zapadni vjetrovi u višim slojevima će postati
intenzivniji, posebice u zimskom periodu u slobodnim dijelovima atmosfere iznad sjeverozapadne
Europe. Slično je situacija i sa vjetrom na visini od 10 m (površinski vjetar), koji će bit pojačan u zimskom
periodu sjeverno od Alpa te oslabljen na južnim padinama.
Iznad hrvatske diferencijalni vjetrovi (razlika između srednjeg intenziteta vjetra klime 20. stoljeća i u
budućnosti) će biti slični kao i u 20. stoljeću, međutim doći će do blagog zaokreta prema sjeveroistoku,
npr. doći će do jačanja jugozapadne komponente. Ovakvi diferencijalni površinski vjetrovi će donijeti
u Hrvatsku nešto više vlage sa zapadnog Mediterana i Jadrana, što će rezultirati u nešto većim
oborinama tijekom zimskog perioda u priobalnim i gorskim područjima. U proljeće i jesen, površinski
vjetrovi će ostati nepromijenjeni u budućnosti, dok će tijekom ljeta sjeveroistočna komponenta biti
intenzivnija. Povećanje intenziteta vjetra iz pravca unutrašnjosti Balkana (gdje je tijekom vlažnost zraka
u površinskom sloju manja od vlažnosti iznad jadranskog mora) je povezano sa smanjenjem količina
oborina na obalnom području Hrvatske.
Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao
veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave. Osnovni razlog velikog rizika od poplava predstavlja
smještaj Hrvatske unutar dunavskog bazena i snažni utjecaj savskog i dravskog bazena. Drugi problem
predstavljaju urbana područja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim
prostornim planiranjem uzrokuju poplave. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim
promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne
temperature i oborine, suše i vjetar. Povećanje temperature i smanjenje količine oborina donosi
povećan rizik od suše, koji je osobito visok u dužim razdobljima ekstremnih temperatura.
Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata (Branković i sur., 2013.) 1 , u
prvom razdoblju (2011.-2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi
temperatura u širem području lokacije zahvata mogla porasti oko 0,8 - 1,0°C. U jesen očekivana
promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C – 0,4°C. Zimske minimalne
temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne
temperature zraka oko 0,8°C.
25
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekuje se porast temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime, dok
se u ljetnoj sezoni očekuje izraženiji porast temperature i to preko 3,5°C. Projekcije za treće razdoblje
(2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen
u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća.
Zimi je projicirani porast temperature između 3,5°C i 4°C, dok se ljeti očekuje vrlo izražen porast
temperature između 4,0°C i 4,5°C. Porasti u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast
između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni.Moguća je pojava ekstremnih
vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te
povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni
poremećaj, itd.) 2 .
Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur., 2013.), najveće promjene
u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) projicirane su za jesen, kada se može
očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. U ostalim sezonama očekuje se povećanje
oborine (2% - 8%). Za drugo razdoblje (2041.-2070.) na području zahvata projiciran je zimski porast
količine oborine između 5% i 15%, dok se osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, očekuje
tijekom ljeta. U proljeće je projicirano smanjenje oborine između -15% i -5 %. U trećem razdoblju
(2071.-2099.), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15%, dok
projekcije za ljeto ukazuju na veće smanjenje oborine nego u drugom razdoblju, i to između -25% do -
35%.
3.4 Rizici od poplava
Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava
Na temelju odredbi iz članaka 110., 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11,
130/11, 56/13 i 14/14) kojima je u hrvatsko zakonodavstvo transponirana Direktiva 2007/60/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava,
Hrvatske vode za svako vodno područje, a po potrebi i za njegove dijelove izrađuju prethodnu procjenu
rizika od poplava, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i u konačnici Plan upravljanja
rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima.
Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih
scenarija. Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih
na kartama opasnosti od poplava
Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži:
1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,
2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu
poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje.
26
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima. Za provedbu
Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju
rizicima od poplava u Hrvatskoj, Europska unija je dala stručnu potporu hrvatskim stručnjacima
odobrivši IPA 2010 Twinning projekt “Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava”
vrijedan 1,1 milijun eura, kojeg su hrvatski stručnjaci realizirali u suradnji sa stručnjacima iz Kraljevine
Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije. Osnovna svrha tog projekta koji je započeo
krajem siječnja 2013. godine i koji je uspješno završen sredinom travnja 2014. godine bila je edukacija
stručnog tima u Hrvatskim vodama koji će biti osposobljen za pripremu tehničkih dokumenata za
provedbu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj.
U nastavku su dani izvodi iz:
- Karte opasnosti od poplava
- Karte rizika od poplava1
Karte opasnosti od poplava
Karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija, a izrađene
su u mjerilu 1 : 25.000 za ona područja koja su u Prethodnoj procjeni rizika od poplava određena kao
područja sa potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na ukupno oko 30.000
km2, što je više od polovice državnog kopnenog teritorija.
Analizirani su sljedeći poplavni scenariji:
- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja
- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),
- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na
većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),
za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora. Jedinstvene poplavne linije za pojedine
scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine vode za
jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske
uprave.
Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opasnosti od poplava odrađene su
kroz niz studija i projekata koje Hrvatske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu Direktive
2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od
poplava, Karte izrađene na temelju navedenih analiza naknadno su verificirane i novelirane s podacima
i informacijama o zabilježenim poplavama u posljednje vrijeme. Za dio područja na kojima nisu rađene
detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade, poplavne linije su utvrđene prema procjenama nadležnih
službi Hrvatskih voda. Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne
1 Podaci su preuzeti sa http://korp.voda.hr/
27
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
geodetske uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda i mareografske
podloge Hrvatskog hidrografskog instituta. Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji
omogućuju prenošenje odabranih prostornih obuhvata u „pdf“ format i tiskanje. Karte su izrađene u
okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama
(„Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri scenarija plavljenja određena
Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju
rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene.
28
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.6 Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja
29
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.7 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja - dubine
30
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.8 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja – dubine
31
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.9 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja - dubine
32
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Karte rizika od poplava
Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima koja su prethodno
određena kartama opasnosti od poplava za sljedeće poplavne scenarije:
- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja,
- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),
- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući i poplave uslijed mogućih rušenja nasipa
na velikim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave).
Polazeći od odredbi Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o
procjeni i upravljanju rizicima od poplava, na kartama rizika od poplava prikazani su sljedeći sadržaji:
1. Broj ugroženog stanovništva po naseljima (do 100, od 100 do 1.000, više od 1.000) prema
popisu stanovništva iz 2011. godine preuzeti od Državnog zavoda za statistiku.
2. Podaci o korištenju zemljišta prema CORINE Land Cover 2006 (naseljena područja, područja
gospodarske namjene, intenzivna poljoprivreda, ostala poljoprivreda, šume i niska vegetacija,
močvare i oskudna vegetacija, vodene površine) preuzeti od Agencije za zaštitu okoliša.
3. Podaci o infrastrukturi preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz javnih izvora
podataka, te iz arhive Hrvatskih voda (zračne luke, željeznički kolodvori, riječne i morske luke,
autobusni kolodvori, bolnice, škole, dječji vrtići, domovi umirovljenika, vodozahvati,
trafostanice, željezničke pruge, nasipi, autoceste, ostale ceste).
4. Podaci o zaštiti okoliša preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz arhive Hrvatskih voda,
odnosno iz Registra zaštićenih područja (područja zaštite staništa ili vrsta, nacionalni parkovi,
vodozaštitna područja, kupališta, IPPC / SEVESO II postrojenja, odlagališta otpada, uređaji za
pročišćavanje otpadnih voda).
5. Podaci o kulturnoj baštini preuzeti od nadležnih institucija (UNESCO područja).
Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji omogućuju prenošenje odabranih prostornih
obuhvata u „pdf“ format i tiskanje.
Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i
112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri
scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada
2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene.
Prema utvrđenoj dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, karte će se po
potrebi usklađivati s rezultatima javne rasprave.
S obzirom na propisanu dinamiku izrade Plana upravljanja rizicima od poplava za sljedeći ciklus,
Prethodna procjena rizika od poplava biti će novelirana do 22.prosinca 2017. godine, karte opasnosti
od poplava i karte rizika od poplava do 22. prosinca 2019. godine, a Plan upravljanja rizicima od poplava
do 22. prosinca 2021. godine.
33
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.10 Karta rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja
34
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.11 Karta rizika od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja
35
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.12 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja
36
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
3.5 Stanje vodnog tijela
Stanje vodnih tijela prijemnika pročišćenih otpadnih voda opisano u nastavku je dano prema podacima
Hrvatskih voda, tj. podacima o stanju prema važećem Planu upravljanja vodnim područjima 2016. –
2021. Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i
proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:
• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,
• stajaćicama površine veće od 0.5 km2,
• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu
Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno
Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite
kako slijedi:
• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja
vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.
• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu
sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica,
prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.
Slika 3.13. Pregledna situacija vodnih tijela
37
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Vodno tijelo CSRN0004_007, Kupa OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0004_007
Šifra vodnog tijela: CSRN0004_007
Naziv vodnog tijela Kupa
Kategorija vodnog tijela Tekućica / River
Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice - izvorište locirano u Dinarskoj ekoregiji (5A)
Dužina vodnog tijela 13.3 km + 27.1 km
Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)
Vodno područje: rijeke Dunav
Podsliv: rijeke Save
Ekoregija: Dinaridska
Države Nacionalno (HR)
Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR
Tjela podzemne vode CSGI-31
Zaštićena područja HR1000001, HR53010013*, HR2000642*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)
Mjerne postaje kakvoće 16016 (Vodostaj, Kupa)
38
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
STANJE VODNOG TIJELA CSRN0004_007
PARAMETAR UREDBA
NN 73/2013*
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE
CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon
umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje
umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje
dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene
dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene
procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene
NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Stanje tijela podzemne vode CSGI_31 – KUPA
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
39
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
3.6 Zone sanitarne zaštite
Predmetni zahvat nalazi se u blizini zona sanitarne zaštite Gaza, Švarča i Mekušje.
Slika 3.14. Zone sanitarne zaštite izvorišta na širem području projekta
3.7 Krajobrazna slika
Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, predmetni zahvat unutar
grada Karlovca nalazi unutar krajobrazne jedinice Nizinska područja sjeverne Hrvatske. Veći dio ovog
prostora karakterizira agrarni krajolik s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima.
Međutim sam zahvat nalazi se u samoj gradskoj jezgri grada Karlovca. GUP-om utvrđuje se (kao
planska mjera) zaštita kao parkovna arhitektura štite se perivojne površine od iznimne
vrijednosti za Grad kao što su: Mažuranićeva obala.
Na kartografskom prikazu 4.1 ZAŠTITA PRIRODE I KRAJOBRAZ, temeljem GUP-a Mažuranićeva je obala utvrđena kao „parkovna arhitektura“, a pejsažni pojas uz rijeku Kupu kao „prirodni krajobraz“.
40
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.15. Izvadak iz grafičkog priloga 4.1 Zaštita prirode i krajobraz
3.8 Zaštićena područja
3.8.1 Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode
IUCN (International Union for Conservation of Nature - Međunarodna unija za očuvanje prirode)
definira zaštićeno područje kao Jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja
s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih
kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način.
Ovakva je definicija zaštićenog područja prenesena i u Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN
80/13, 15/18, 14/19) prema kojem je zaštićeno područje "geografski jasno određen prostor koji je
namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga
ekološkog sustava".
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja.
Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih
kategorija zaštićenih područja (International Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija
za očuvanje prirode). Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u
Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša
i prirode.
41
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.
Slika 3.16. Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode
3.8.2 Ekološka mreža – Natura 2000
Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15),
te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.
Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13,
105/15) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje
povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja
značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti)
i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i
ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od
interesa za Europsku uniju).
Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a
sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171
točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti)
(POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP). U nastavku je dan pregled
područja ekološke mreže koja se nalaze u blizini obuhvata predmetnog zahvata.
42
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.17. Ekološka mreža Natura2000
Zahvat se nalazi unutar područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: HR2000642 – Kupa, te u
blizini područja očuvanja značajnog za ptice HR 1000001 – Pokupski bazen. Ciljevi očuvanja područja
ekološke mreže Natura 2000 prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15), dani su u tablici u
nastavku.
Tablica 3.2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) - HR2000642 – Kupa
Identifikacijski broj područja
Naziv područja
Kategorija za ciljnu
vrstu/stanišni tip
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa
Znanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog tipa
HR2000642 Kupa 1 obična lisanka Unio crassus
1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar
1 potočni rak Austropotamobius torrentium*
1 mladica Hucho hucho
1 bolen Aspius aspius
1 mali vretenac Zingel streber
1 peš Cottus gobio
1 dabar Castor fiber
1 vidra Lutra lutra
43
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
1 dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi
1 veliki vijun Cobitis elongata
1 zlatni vijun Sabanejewia balcanica
1 potočna mrena Barbus balcanicus
1 velika pliska Alburnus sarmaticus
1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi
1 gavčica Rhodeus amarus
1 plotica Rutilus virgo
1 Keslerova krkuša Romanogobio kessleri
1 tankorepa krkuša Romanogobio uranoscopus
1 mala svibanjska riđa Hypodryas maturna
1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria*
1 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom 8210
1 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)
6430
1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)
91E0*
1 Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati
7220*
1 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion
3260
Tablica 3.3. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR 1000001 – Pokupski bazen (POVS)
Identifikacijski broj područja
Naziv područja Kategorija za ciljnu
vrstu
Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z =
zimovalica)
HR1000001 Pokupski bazen 1 Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak P
1 Alcedo atthis vodomar G
1 Anas strepera patka kreketaljka G
1 Aquila pomarina orao kliktaš G
1 Ardea purpurea čaplja danguba P
1 Ardeola ralloides žuta čaplja P
1 Aythya nyroca patka njorka G P
1 Botaurus stellaris bukavac G P Z
1 Casmerodius albus velika bijela čaplja P Z
1 Chlidonias hybrida bjelobrada čigra G P
1 Chlidonias niger crna čigra P
1 Ciconia ciconia roda G
1 Ciconia nigra crna roda G P
1 Circus aeruginosus eja močvarica G
1 Circus cyaneus eja strnjarica Z
44
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
1 Circus pygargus eja livadarka G
1 Crex crex kosac G
1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G
1 Dryocopus martius crna žuna G
1 Egretta garzetta mala bijela čaplja P
1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P
1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G
1 Grus grus ždral P
1 Haliaeetus albicilla štekavac G
1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G P
1 Lanius collurio rusi svračak G
1 Lanius minor sivi svračak G
1 Luscinia svecica modrovoljka P
1 Milvus migrans crna lunja G
1 Netta rufina patka gogoljica G
1 Numenius arquata veliki pozviždač P
1 Nycticorax nycticorax gak P
1 Pandion haliaetus bukoč P
1 Pernis apivorus škanjac osaš G
1 Philomachus pugnax pršljivac P
1 Picus canus siva žuna G
1 Platalea leucorodia žličarka P
1 Porzana parva siva štijoka G P
1 Porzana porzana riđa štijoka G P
1 Porzana pusilla mala štijoka P
1 Strix uralensis jastrebača G
1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G
1 Tringa glareola prutka migavica P
2 značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, divlja guska Anser anser, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata)
45
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
3.8.3 Nacionalna klasifikacija staništa
Prema članku 52. st. 4. Zakona o zaštiti prirode: "Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa..."
(NN 80/13, 15/18, 14/19). U cilju osiguravanja Karte staništa kao obvezne podloge prilikom izrade
dokumenata prostornog planiranja i planova gospodarenja prirodnim dobrima, Ministarstvo zaštite
okoliša i prostornog uređenja naručilo je 2002. godine izradu GIS baze podataka o rasprostranjenosti
stanišnih tipova na teritoriju Hrvatske - kroz projekt Kartiranje staništa.
Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(NN 88/14) i Karti staništa RH, zahvat se nalazi na području ili u neposrednoj blizini slijedećih tipova
staništa.
Slika 3.18 Stanišni tipovi na širem području zahvata
Opis navedenih stanišnih tipova unutar lokacije zahvata (prema IV. klasifikacija staništa RH), dan je u
nastavku.
46
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
J 2.2. Gradske stambene površine
Gradske stambene površine - Gradske površine za stanovanje koje uključuju i stambene blokove i
privatne kuće. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se izmjenjuju
izgrađene i kultivirane (najčešće neproizvodne) zelene površine.
J 2.1. Gradske jezgre
Gradske jezgre - Vrlo gust, većinom zatvoreni tip izgradnje gradskih središta. Zgrade su većinom
višekatnice s vrlo velikim udjelom trgovina, centralnim ustanovama gospodarstva i uprave, s
podzemnim i nadzemnim garažama, parkiralištima i s vrlo malim udjelom zelenih površina (stupanj
površinske nepropusnosti je 80-100 %). Cesto su prisutne i povijesne gradske jezgre sa starom
arhitekturom, vrlo cesto unutar zidina i utvrda ili njihovih ostataka. Definicija tipa na ovoj razini
podrazumijeva prostorni kompleks.
3.9 Prostorno – planska i ostala planska dokumentacija
Prostornim planom Grada Ogulina retencija Ogulin definirana je kao građevina od važnosti za Županiju
te je unesena u prostorni plan i za nju je rezerviran prostor na području Ogulina. Na taj način osigurano
je da prostoru retencije nije moguća gradnja te se ne očekuje utjecaj drugih građevina na retenciju.
Prostorni plan Karlovačke županije GKŽ (26/01, 33/01- ispravak, 36/08-pročišćeni tekst,
56/13, 7/14- ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17-pročišćeni tekst, 8a/18 i 19/18-pročišćeni tekst)
Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik grada Karlovca" br. 6/11)
Generalni urbanistički plan (GUP) grada Karlovca, Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11,
08/14)
Generalni urbanistički plan (GUP) grada Karlovca, Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11, 08/14)
U odredbama za provođenje u Članku 82 navedeno je sljedeće:
(1) Prema Zakonu o vodama, određeni su pojasevi posebnog režima i korištenja zbog održavanja
vodnog režima (Stavak (5) Članka 84. ovih odredbi za provođenje).
(2) Poboljšanje vodnog režima kroz Karlovac postići će se:
- sanacijom i dogradnjom postojećih obaloutvrda i nastavkom izgradnje objekata obrane od poplave
(unutar i van obuhvata GUP-a).
(3) Za građenje na građevnoj čestici koja graniči s vodotokom, kanalom, zaštitnom vodnom građevinom
odnosno parcelom javnog vodnog dobra potrebno je pribaviti vodopravne uvjete.
Članak 84.
Članak 84. GRAĐEVINE I UREĐAJI ZAŠTITNOG SUSTAVA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
47
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
(1) Zaštitni sustav od štetnog djelovanja voda obuhvaća sustav vodotoka i kanala iz Stavka (1) Članka
81. ovih odredbi za provođenje te sljedeće građevine unutar obuhvata GUP-a:
- obrambene zidove (obaloutvrde):
o postojeći i planirani lijevi i postojeći desni obrambeni zid Kupe.
(4) Obrambeni nasipi (obaloutvrde), uz osnovnu funkciju zaštite od štetnog djelovanja voda, mogu se
koristiti kao šetnice, pješačke i biciklističke staze u sklopu prometnica i pješačke površine. Kota dijela
nasipa uz hotel Korana, uklopljenog u okolni nasipani teren, ne smije se snižavati.
Na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA dio područja namjeravanog zahvata
označen je kao V2-vodne površine povremeno pod vodom.
Slika 3.19. Izvadak iz grafičkog priloga 1. Korištenje i namjena prostora
Na kartografskom prikazu 3.2.B VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ZAŠTITA I UREĐENJE VODA na
području namjeravanog zahvata kao regulacijski zaštitni sustav uređenje vodotoka i voda označen je
postojeći zid obaloutvrde
48
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Slika 3.20. Izvadak iz grafičkog priloga 3.2.B Vodnogospodarski sustav - zaštita i uređenje voda
49
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
4.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja i korištenja zahvata
Mogući utjecaji zahvat na okoliš analizirani su tijekom izgradnje i tijekom korištenja. Prilikom procjene
planiranog zahvata na sastavnice okoliša definirana je zaštitna zona, odnosno zona mogućih utjecaja
od 1000 m. Tom zonom je obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja, radni pojas i pojas održavanja
(uže područje zahvata), kao i područje slabijeg i umjerenog izravnog ili neizravnog utjecaja (šire
područje zahvata), ovisno o ekološkoj komponenti koja se procjenjuje.
4.1.1 Vode i stanje vodnog tijela
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Onečišćenje rijeke Kupe može se tijekom građenja pojaviti prilikom izvođenja svih radova, a posebno
zemljanih radova, obzirom da je izgradnja predmetnog zahvata vezana uz sam obalni pojas
(obaloutvrda), kao i u zoni uz samu rijeku. Tijekom izvođenja radova moguća su onečišćenja izazvana
izlijevanjem ili procjeđivanjem goriva u vodotok i okolni teren uslijed nepažljivog pretakanja.
Onečišćenje vodotoka može biti izazvano nekontroliranim odlaganjem otpada, ako lokacija
namijenjena odlaganju otpada (klasičnog ili građevinskog) nije dovoljno udaljena od vodotoka.
Neželjeni utjecaji na Vuku može se pojaviti i kao posljedica mjestimičnog zatrpavanja vodotoka
izazvanih urušavanjem obala ili nekontroliranim i slučajnim istovarivanjem zemljanog materijala.
Zemljani radovi koji se izvode u postupku gradnje predmetnog zahvata izvode se na kontaktu vodene
površine s pokosom riječne obale. Na tom kontaktu nemoguće je u potpunosti izbjeći djelomično
odronjavanje i ulazak određenih količina tla u rijeku. Odronjena zemlja dijelom će biti odnesena
riječnim tokom, a djelomično će se istaložiti na dijelovima obale s manjim brzinama protjecanja.
Čestice prašine, nošene vjetrom dospijevaju na površinu vodotoka. Isto tako, tijekom zemljanih radova,
pri pojavi kišnih događaja može doći do ispiranja površinske prašine te otjecanje u vodotok.
U rijeku Kupu mogu zbog nestručnog i nesavjesnog izvođenja radova i rukovanja opremom dospjeti:
dijelovi korištenih oplata, ambalaža u kojoj je umotan i spremljen građevinski materijal, građevinski
čelik, žitki i skrućeni beton, izolacijski materijali, boje, lakovi i otapala, građevinski strojevi, ulje iz
hidraulike strojeva, nafta za rad strojeva. Najveću opasnost pri građenju, a i za okoliš predstavlja
mogućnost pojave visoke vode kad su radovi na izgradnji u nižim zonama, ispod razine visokih voda. U
tom slučaju osim odnošenja nasipanog materijala, vodena bujica može odnijeti strojeve, opremu i
građevinske materijale.
S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na vode tijekom pripreme i
izgradnje ocijenjen kratkotrajnim i lokalnog je karaktera kao manje značajan privremen negativan
utjecaj.
50
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Zahvat uređenja obale rijeke Kupe nalazi se na području vodnog tijela CSRN0004_007, Kupa. Vodno
tijelo je ocijenjeno kao tijelo dobrog kemijskog stanja, te umjereno ekološko stanje. Na lokaciji
predloženog zahvata već su izvedeni zahvati uređenja obale, te je i temeljem toga ekološko stanje
definirano kao umjereno. Izvedbom samog zahvata koji podrazumijeva uređenje postojeće obale neće
se dodatno pogoršati hidromorfološki elementi zahvata. Bitno je naglasiti da će izgradnjom ove
obaloutvrde doći do minimalnog suženja vodnog lica koje neće imati utjecaj na režim tečenja. Utjecaji
na status vodnog tijela gledani na osnovu hidroloških i morfoloških uvjeta mogu se smatrati dugoročni
utjecaji, lokalnog karaktera koji neće imati utjecaj na šire područje.
Zahvatom se ne mijenjaju bitno hidromorfološke karakteristike vodotoka u pogledu redukcije
poprečnog profila, ili promjeni hidrauličkih obilježja (brzina protjecanja, promjena karakterističnih
vodostaja, stvaranje uspora). Neznatne hidromorfološke promjene isto tako ne utječu bitno na
promjene uvjeta staništa i biljne i životinjske vrste.
Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na rijeku Kupu. Moguće je odlaganje
različitih vrsta otpada od strane korisnika (papir, karton, staklo, sitna plastika, sitniji organski otpad i
dr.), ali se procjenjuje u minimalnim količinama, te je navedeni utjecaj zanemariv.
4.1.2 Utjecaj na tlo
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Tijekom građenja onečišćenje tla može nastati uslijed prosipanja materijala sa vozila na kolnike
prometnica. Kod kišnog vremena posljedica može biti pojava prekomjernog blata na prometnicama.
Daljnje onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja viška iskopa na zemljište, koje nije određeno i
pripremljeno kao odlagalište.
Onečišćenje tla može nastati i uslijed primjene gradiva topivih u vodi, ako takva gradiva sadrže štetne
tvari, kao i od raznih vrsta otpadnog materijala koji se stvara na gradilištu. U slučaju da se ne osigura
odgovarajući sustav za prikupljanje otpada i sanitarnih otpadnih voda koje nastaju na gradilištu, a ne
upuštaju se u postojeći sustav odvodnje, osim onečišćenja tla i podzemlja, može doći do ugroze zdravlja
radnika i ljudi koji borave na gradilištu i uz njega.
Prilikom pretakanja goriva, promjene ulja i korištenja maziva za građevinske strojeve, moguće je
nenamjerno prolijevanje i pronos materijala u podzemlje. Moguće je također nekontrolirano istjecanje
istih uskladištenih materijala. Dio onečišćenja iz saturiranog sloja može prodrijeti do podzemnih voda
i završiti konačno u rijeci. Međutim, ova onečišćenja moguće je kvalitetno i cjelovito kontrolirati
dobrom organizacijom izvođenja radova i nadzorom tijekom gradnje od strane nadzornog inženjera.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Sam predmetni zahvat tijekom korištenja neće imati nikakvog negativnog utjecaja na tlo i podzemlje.
Utjecaja na tlo tijekom korištenja nema jer će biti izgrađena obaloutvrda gradskog tipa uz samu obalu.
51
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Cjelokupno korištenje obaloutvrde (šetnica, biciklizam i dr.) odvijat će se na vrlo uskom prostoru koji
je vezan uz samu obalu rijeke, a ostali dio je već postojeća prometnica.
4.1.3 Utjecaj na zrak
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Posljedica izgradnje može biti pojava povećane prašine uslijed zemljanih i drugih radova na gradilištu.
Povećano stvaranje prašine nošene vjetrom može uzrokovati onečišćenje atmosfere u okolini
gradilišta. Iste utjecaje mogu izazvati i vozila koja prevoze višak iskopanog materijala, a tijekom
prometovanja kroz stambene četvrti. Intenzitet ovog onečišćenja ovisi o vremenskim prilikama (jačini
vjetra i oborinama). Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera.
Povećani promet vozila kao i rad građevinskih strojeva s pogonom naftnim derivatima, može dodatno
onečišćavati atmosferu emisijom ispušnih plinova (ugljični dioksid, ugljikov monoksid, dušikovi oksidi,
sumporov dioksid, organski ugljikovodici).
Procjenjuje se da koncentracija ispušnih plinova mehanizacije ne bi bila veća nego na prometnicama s
prometom srednjeg intenziteta, te da kumulativne vrijednosti onečišćenja od prometa na
prometnicama kao i izvođenja radova ne bi prelazile kritične vrijednosti koncentracije ispušnih plinova,
što potvrđuju i dosadašnja iskustva sa sličnih gradilišta.
Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera, a po značaju je mali.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata nema utjecaj na zrak.
4.1.4 Utjecaj projekta na klimatske promjene
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Cilj projekta je iznalaženje, definiranje i razrada rješenja za izgradnju/rekonstrukciju zaštitnih vodnih
građevina u svrhu obrane od poplava, fiksiranja toka i stabiliziranja obala rijeke na predmetnoj dionici.
Uz urbanu nadogradnju i uređenje prostora uz rijeku, ovim projektom omogućit će se ostvarivanje
uređene šetnice duž cijelog područja i približavanje stanovnika rijeci.
Tijekom građenja zahvata nastaju ispušni plinovi uslijed rada građevinske mehanizacije. Njihov utjecaj
na klimatske promjene je kratkog trajanja te je manje značajan zanemariv negativan utjecaj.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
S ciljem procjene utjecaja zahvata na klimatske promjene potrebno je napraviti procjenu Ugljičnog
otiska projekta (Carbon Footprint) uzimajući u obzir direktne emisije stakleničkih plinova koje nastaju
kao posljedica rada zahvata, te indirektne emisije uslijed korištenja električne energije i transportnih
potreba vezanih uz zahvat.
52
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Predmetni projekt ne podrazumijeva izgradnju proizvodnih postrojenja te korištenjem zahvata ne
dolazi do emisija u okoliš.
Indirektne emisije stakleničkih plinova moguće su uslijed korištenja električne energije za rasvjetne
stupove koji su planirani duž šetnice. Međutim ove količine električne energije i vezanih indirektnih
emisija su zanemarive. Stoga se može zaključiti da projekt ne doprinosi nastanku stakleničkih plinova.
4.1.5 Utjecaj klimatskih promjena na projekt
Obzirom na evidentne trendove globalnog zatopljenja, potrebno je napraviti procjenu utjecaja ovih
promjena na predmetni projekt te primijeniti mjere prilagodbe gdje je to potrebno kako bi se osigurala
održivost projekta.
Temeljem dokumenta Europske Komisije „Non-paper Guidelines for Project Managers: Making
vulnerable investments climate resilient“, osjetljivost projekta na klimatske promjene analizira se na
osnovu 8 primarnih i 8 sekundarnih klimatskih aspekata u odnosu na 4 osnovna elementa projektnih
aktivnosti, kako za trenutno stanje tako i za buduće stanje klimatskih promjena. Kako je već navedeno,
predmetni projekt ne podrazumijeva izgradnju proizvodnih postrojenja.
Tablica 4.1: Osnovni elementi projektnih aktivnosti
Osnovni aspekti projekta Obrana od poplava
Transportni elementi Nije primjenjivo
Ulazni parametri Nije primjenjivo
Izlazni parametri Nije primjenjivo
Procesi i postrojenja Obaloutvrda
Tablica 4.2: Primarni i sekundarni efekti klimatskih promjena
Primarni efekti klimatskih promjena Sekundarni efekti klimatskih promjena
Povećanje srednjih temperatura Povećanje sušnih perioda
Povećanje ekstremnih temperatura Raspoloživost vode
Promjene u prosječnoj količini oborina Oluje
Promjene u ekstremnim oborinama Poplave
Prosječna brzina vjetra Erozija tla
Promjene u maksimalnim brzinama vjetra Nestabilnosti tla / klizišta
Vlažnost zraka Kakvoća zraka
Solarna iradijacija Toplinski "otoci" u urbanim zonama
Osjetljivost je vrednovana u 3 klase: Nadalje, izloženost projekta prema 16 klimatskih efekata
vrednovana je za trenutno stanje i buduće stanje.
0 = nema osjetljivosti
1 = srednja osjetljivost
2 = visoka osjetljivost
1 = nema izloženosti
2 = srednja izloženost
3 = visoka izloženo
53
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Ranjivost projekta na klimatske promjene je stoga računata na osnovu formule:
𝑅𝑎𝑛𝑗𝑖𝑣𝑜𝑠𝑡 = 𝑂𝑠𝑗𝑒𝑡𝑙𝑗𝑖𝑣𝑜𝑠𝑡 ∗ 𝐼𝑧𝑙𝑜ž𝑒𝑛𝑜𝑠𝑡
Rezultat je matrica ranjivosti koja je dana u nastavku:
Tablica 4.3 Matrica ranjivosti
Izložen
ost
Osjetljivost
0 1 2
1 0 1 2
2 0 2 4
3 0 3 6
Izloženost projekta u postojećem i planiranom stanju analizirana je u nastavku te je prezentirana
ranjivost pojedinih komponenti projekta s raznih aspekata (transportni elementi, ulazni elementi,
izlazni parametri i procesi/postrojenja) također u postojećem i planiranom stanju.
Zaključuje se da je projekt ranjiv na slijedeće efekte klimatskih promjena
04 – Promjene u ekstremnim oborinama
15 – Poplave
Tablica 4.4 Ranjivost projekta na efekte klimatskih promjena
Tra
nsportn
i ele
menti
Izla
z –
nem
a z
a p
redm
etn
i zahvat
Ula
z –
nem
a z
a p
redm
etn
i zahvat
Pro
cesi i p
ostro
jenja
Tra
nsportn
i ele
menti
Izla
z –
nem
a z
a p
redm
etn
i zahvat
Ula
z –
nem
a z
a p
redm
etn
i zahvat
Pro
cesi i p
ostro
jenja
Tra
nsportn
i ele
menti
Izla
z –
nem
a z
a p
redm
etn
i zahvat
Ula
z –
nem
a z
a p
redm
etn
i zahvat
Pro
cesi i p
ostro
jenja
Osjetljivost
Primarni efekti OD
Promjena prosječne temperature zraka 1 0 0 1 1 0 1 1 0 1
Povećanje ekstremne temperature zraka 2 0 0 2 0 0 2 0 0
Promjena prosječne količine oborina 3 1 1 2 2 2 2 2 2
Promjena ekstremne količine oborina 4 1 1 2 2 2 2 2 2
Prosječna brzina vjetra 5 0 0 1 0 0 1 0 0
Promjene u maksimalnim brzinama vjetra 6 0 0 1 0 0 1 0 0
Vlažnost zraka 7 0 0 1 0 0 1 0 0
Sunčevo zračenje 8 0 0 1 0 0 1 0 0
Sekundarni efekti OD
Temperatura vode 9 0 0 1 0 0 1 0 0
Dostupnost vodnih resursa / suša 10 0 0 2 0 0 2 0 0
Oluje 11 0 0 1 0 0 1 0 0
Poplave 12 1 2 3 3 6 2 2 4
Erozija tla 13 0 0 2 0 0 2 0 0
Nestabilnosti tla / klizišta 14 0 0 2 0 0 2 0 0
Kakvoća zraka 15 0 0 1 0 0 1 0 0
Toplinski "otoci" u urbanim zonama 16 0 0 1 0 0 1 0 0
Osjetljivost Osjetljivost
Osjetljivost na klimatske promjene 0 1 2 0 1 2
Visoka 3 2 3 3 1 0 1 2 3 1 0 1 2
Srednja 2 1 2 2 2 0 2 4 2 2 0 2 4
Neznatna ili nije osjetljivo 1 0 1 1 3 0 3 6 1 3 0 3 6
Uređenje obale
Bu
du
ća iz
ložen
ost Ranjivost
Izlo
ženost
Uređenje obale Uređenje obale
Tre
nu
tna iz
ložen
ost
Ranjivost
Izlo
ženost
54
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Tablica 4.5 Izloženost projekta efektima klimatskih promjena
Br
Osj
etl
jivo
stT
ren
utn
a i
zlo
že
no
stB
ud
uća
izlo
že
no
st
Pri
ma
rni
efe
kti
1P
rom
jena p
rosje
čne
tem
pera
ture
zra
ka
Šire p
roje
ktn
o p
odru
čje
locirano je n
a p
odru
čju
kontinenta
lne k
lime s
a h
ladnim
i v
lažnim
zim
am
a t
e u
mje
reno t
oplim
lje
tim
a.
1N
a o
vom
podru
čju
moguće je p
ove
ćanje
tem
pera
ture
od c
ca 1
stu
panj tije
kom
zim
e,
te 2
stu
pnnja
tije
kom
ljeta
.
2P
ove
ćanje
ekstr
em
ne
tem
pera
ture
zra
ka
Nije
zabilj
ežen r
ast
maksim
aln
ig g
odiš
njih
tem
pera
tura
2M
oguća je p
oja
va e
kstr
em
nih
vre
menskih
uvj
eta
, koji
uklju
čuju
pove
ćanje
bro
ja i t
raja
nja
toplo
tnih
udara
.
3P
rom
jena p
rosje
čne
količ
ine o
borina
Tije
kom
20.
sto
ljeća g
odiš
nja
količ
ina o
borina p
okazuje
sila
zan t
rend u
svi
m d
ijelo
vim
a H
rvats
ke,
te s
e t
ime H
rvats
ka p
ridru
žuje
sm
anje
nju
vla
žnosti n
a S
redozem
lju.
2P
rosije
čna k
olič
ina o
borina t
ijekom
zim
e ć
e s
e n
eznatn
o s
manjit
i, d
ok ć
e s
e p
reko lje
ta p
ove
ćati z
a isti iznos.
4P
rom
jena e
kstr
em
ne
količ
ine o
borina
Bilj
eže s
e p
rom
ejn
e u
ekstr
em
nim
oborinam
a č
ija s
e u
česta
lost
pove
ćava
.2
Ne p
osto
je p
odaci o b
uduić
em
sta
nju
međutim
može s
e o
čekiv
ati d
a ć
e s
e n
asta
viti t
rend p
ove
ćanja
ekstr
em
nih
oborina.
5P
rosje
čna b
rzin
a v
jetr
aIz
loženost
nije
defin
irana
1N
e o
čekuju
se p
rom
jene
6P
rom
jene u
maksim
aln
im b
rzin
am
a
Nem
a izlo
ženosti
1N
e o
čekuju
se p
rom
jene
7V
lažnost
zra
ka
Nem
a izlo
ženosti
1N
e o
čekuju
se p
rom
jene
8S
unčevo
zra
čenje
Sola
rna ira
dija
cija
je p
risutn
a n
o u
prihva
tljiv
oj m
jeri t
e b
ez izra
ženiji
h n
egativn
ih e
fekata
.1
Sola
rna ira
dija
cija
će s
e p
ove
ćati s
pove
ćanje
m b
roja
sunčanih
dana
Se
ku
nd
arn
i e
fekti
9Tem
pera
tura
vode
Nem
a izlo
ženosti
1S
obzirom
na p
redvi
đeno p
ove
ćanje
tem
pera
ture
zra
ka,
moguće je b
lago p
ove
ćanje
tem
pera
ture
rje
čne v
ode.
10
Dostu
pnost
vodnih
resurs
a /
suša
Nem
a izlo
ženosti
2S
obzirom
na p
redvi
đene g
oto
vo z
anem
arive
pro
mje
ne p
rosje
čne k
olič
ine o
borina,
ne o
čekuju
se p
rom
jene
dostu
pnosti v
odnih
resurs
a.
11
Olu
jeN
em
a p
odata
ka.
Moguće je p
oja
vljiv
anje
, sam
o u
kra
tkim
i p
rilič
nom
nepra
viln
im v
rem
enskim
inte
rvalim
a.
1N
e o
čekuju
se p
rom
jene
12
Popla
veZahva
t se n
ala
zi na p
odru
čju
opasnosti o
d p
opla
va,
pre
ma K
art
i opasnosti o
d p
opla
va p
o v
jero
jatn
osti p
opla
vljiv
anja
prilo
ženoj u
Ela
bora
tu.
3
Budući da s
e p
redm
etn
i zahva
t pre
dvi
đa u
ređenje
obale
obalo
utv
rdom
gra
dskog t
ipa,
jedna n
jegova
svr
ha je i
zaštita
od v
isokih
voda.
Nje
govo
m izgra
dnjo
m s
e o
čekuje
poboljš
anje
posto
jećeg s
tanja
tj. s
manje
nje
izlo
ženosti z
a b
uduće r
azdoblje
.
13
Ero
zija
tla
Ero
zija
obale
vodoto
ka n
akon u
ređenja
obale
obalo
utv
rdom
gra
dskog t
ipa s
e n
e o
čekuje
.2
Nakon izgra
dnje
, zahva
t će s
e p
ozitiv
no o
dra
ziti na n
esta
biln
ost
tla p
osto
jeće o
bale
.
14
Nesta
biln
osti t
la /
kliz
išta
Ero
zija
obale
vodoto
ka m
ože a
ktivi
rati k
liziš
ta p
ri č
em
u z
bog n
era
vnote
že s
ila m
ože d
oći do k
lizanja
slo
jeva
na k
osin
i. Z
ahva
t se
ne n
ala
zi na p
odru
čju
osje
tljiv
om
na e
rozijs
ke p
rocese.
2N
e o
čekuju
se p
rom
jene
15
Kakvo
ća z
raka
Kakvo
ća z
raka je z
adovo
ljava
juća o
bzirom
da n
a p
odru
čju
nem
a z
načajn
ijih o
nečiš
ćiv
aća.
1N
e o
čekuju
se p
rom
jene
16
Toplin
ski "o
toci"
u
urb
anim
zonam
aZahva
t se n
ala
zi u b
lizin
i urb
anih
podru
čja
s v
ećom
koncentr
acijo
m t
oplin
e t
ijekom
lje
ta1
Ne o
čekuju
se p
rom
jene
55
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Procjena rizika i mjere prilagodbe za projekt i projektne komponente
Za one klimatske efekte gdje je ranjivost rezultat visoke osjetljivosti i visoke ili srednje izloženosti,
provedena je analiza rizika te su vrednovane mjere prilagodbe.
Tablica 4.6 Analiza rizika i mjera prilagodbe projekta klimatskim promjenama za efekt klimatskih
promjena 15 – Poplave
4.1.6 Zaštićena područja
Na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.
4.1.7 Krajobrazne vrijednosti
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Tijekom građenja zahvata utjecaj na krajobrazne vrijednost moguće je sagledati kroz elemente koji su
već opisani u poglavljima naprijed (tijekom građenja, mijenja se kratkotrajno slika prostora obzirom na
radove koji se provode).
Ranjivost OD12 Poplave
Razina ranjivosti
Transportni elementi 3
Izlazni parametri 0
Ulazni parametri 0
Procesi i postrojenja 6
Opis
Rizici
Veze OD3 Promjena prosječne količine oborina
OD4 Promjena ekstremne količine oborina
Mogućnost pojave 3 Očekuje se povećanje prosj. količine oborina do 12%.
Posljedice 4 Plavljenja na slivu Kupe (recipijent pročišćenih
otpadnih voda).
Faktor rizika 12 / 25 12
Mjere adaptacije
Primijenjene
Potrebne
Poplava može nastupiti uslijed podizanja razine vode rijeke
Drave iznad krune nasipa ili uslijed proloma nasipa kao
posljedica oštećenja, erozije, klizanja tla i sl.
Očekuje se povećana učestalost i intenzitet poplava obzirom
na povećanje srednjih i ekstrmnih oborina.
Postojeći sustavi zaštite od poplava na slivu rijeke Kupe
(nasipi, akumulacije)
Procjena i upravljanje rizicima od poplava na slivu rijeke Kupe
koje će biti implementirane kroz zasebne projekte u svrhu
ispunjavanja obveza koje propisuje Direktiva o procjeni i
upravljanju poplavnim rizicima.
56
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata dolazi do povećanja vrijednosti područja obzirom na uređenje obalnog
pojasa koji će se uklopiti u postojeće stanje. Sama rijeka približiti će se ljudima, a dijelovi koji se
uklapaju u postojeću obalu povećavaju vrijednosti vizualne i krajobrazne slike područja.
4.1.8 Utjecaj na sastavnice prirode
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Lokacija izvođenja zahvata obuhvaća izgrađene dijelove urbanog područja grada te se ne očekuje
utjecaj zahvata na bioraznolikost.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Planirani zahvat neće imati utjecaj na bioraznolikost prostora obzirom na postojeću obaloutvrdu
gradskog tipa, te isti samo pridonosi sređivanju i organizaciji koji se i danas nalaze na području.
4.1.9 Postojeća infrastruktura i gospodarstvo
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Tijekom izgradnje zahvata doći će do intenziviranja prometa na postojećim cesta. Kod razvoza
zemljanog materijala, određene količine tla mogu se nalijepiti na kotače vozila i kasnije u vožnji rasipati
po prometnicama te naseljima. Zaprašene prometnice i zemlja koja otpada s kotača kamiona i ostalih
vozila, osobito su opasni nakon kiše jer kolnici postaju klizavi i predstavljaju potencijalnu opasnost pri
vožnji. Kiša će zemlju sa kolnika isprati i odvesti na okolni teren.
Oborine koje padnu na onečišćene površine isprat će onečišćenja i odvesti ih u rijeku. Intenzitet i
veličina navedenih utjecaja najviše ovise o postupcima kod izvođenja zemljanih radova i o vremenskim
prilikama (suho ili vlažno vrijeme, vjetar).
Osim toga kroz područje obuhvata zahvata protežu se podzemne instalacije komunalne infrastrukture:
vodoopskrba, sanitarna odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta, elektronička komunikacijska
infrastruktura. Na predmetne instalacije će se, na svim konfliktnim mjestima, u cilju sprečavanja
nastanka štete i postizanja sigurnosnih razmaka, a u skladu s pribavljenim posebnim uvjetima gradnje,
primijeniti odgovarajuće mjere zaštite ili u krajnjem slučaju – izmicanje.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata neće biti utjecaja na infrastrukturu i gospodarstvo, obzirom na
karakteristike zahvata.
57
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
4.1.10 Buka
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Tijekom izgradnje predmetnog zahvata predviđeno je korištenje mehanizacije i transportnih sredstava.
Prema tome, tijekom izgradnje u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i
uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta što predstavlja privremeni utjecaj tijekom gradnje i
po značaju se navedeni utjecaj može ocijeniti malim.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Ne očekuje se povećana razina buke tijekom korištenja zahvata. Predmetni zahvat ne predstavlja izvor
buke.
4.1.11 Stanovništvo i socio-ekonomske prilike
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Osim pozitivnih utjecaja uređenja obale na području Grada Karlovca doći će i do negativnih utjecaja na
stanovništvo tijekom izvođenja zahvata. Gradnja predmetnog zahvata odvijat će se u centru grada
Karlovca, pa se osim buke i zagađenja zraka očekuje i negativan utjecaj na neometano korištenje
prometnica tijekom transporta materijala i opreme, a zbog strojeva koji će povremeno prometovati
kroz urbanizirani dio, usporavati i ometati prometnu protočnost, stvarati dodatnu buku, oštećivati
kolnik i nanositi na isti ostatke zemlje i neispranih ostataka građevinskog materijala.
Ovaj se utjecaj može ocijeniti kratkotrajnim i lokalnog je karaktera, a po značaju je mali.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Izgradnja nove obaloutvrde omogućit će stanovništvu i korisnicima prisan kontakt s vodom i to na
čitavom potezu. Izgradnja obaloutvrde uz prethodno izdvojene mogućnosti u povećat će turističku
atraktivnost šireg područja, što će se pozitivno odraziti i na stanovništvo.
4.1.12 Otpad
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Tijekom građenja zahvata generirat će se različite vrste otpada na gradilištu (komunalni, ambalažni,
građevinski, ulja i masti, opasni). Odgovarajućim skupljanjem, obradom i konačnim odlaganjem, neće
biti negativnih utjecaja na zdravlje zaposlenih i ljudi u blizini nastanka utjecaja.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata moguća je pojava odlaganja manjih količina otpadnih tvari (komunalni
otpad) od strane korisnika ili osoblja na održavanju. Međutim, navedeni utjecaj može se ocijeniti
zanemarivim.
58
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
4.1.13 Akcidenti
Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata
Tijekom izvođenja radova te održavanja predmetnog zahvata, može doći do akcidentnih situacija što
kao posljedicu može imati onečišćenje vode, tla i zraka. Svako onečišćenje do kojega može doći zbog
nestručnog ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom predstavlja potencijalno negativan
utjecaj i na biološku raznolikost. U svrhu održavanja građevina vršiti će se obilazak i ukoliko bude
potrebno nužni popravci. Moguća oštećenja postojeće infrastrukture uzrokovana izvođenjem zahvata
će se sanirati pa postoji mogućnost dodatnih radova i nakon što predmetni zahvat bude izgrađen.
Također, u slučaju ekstremnih vodostaja moguće su povećane rate erozije ili oštećivanje građevina što
može dovesti do promjena u morfologiji vodotoka. Kako bi se minimalizirala mogućnost pojave
opisanih hipotetskih negativnih utjecaja vezanih uz akcidentne situacije, nužno je osigurati da se zahvat
izvede prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti.
Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja predmetnog zahvata moguće su povremene ili slučajne, nepredvidive nezgode.
Uzroci mogu biti viša sila ili iznenadno onečišćenje.
4.2 Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka korištenja zahvata
Planirani zahvat je objekt trajne namjene te se prestanak njegovog korištenja ne očekuje.
4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
S obzirom na karakter i smještaj zahvata, predviđeni utjecaji tijekom izgradnje i održavanja su lokalnog
karaktera i vremenski ograničeni te je stoga i mogućnost pojave značajnih prekograničnih utjecaja
zanemariva.
4.4 Mogući značajni utjecaji zahvata na zaštićena područja
Prema Upisniku zaštićenih područja predmetni zahvat ne nalazi se u blizini zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.
4.5 Mogući značajni utjecaji zahvata na ekološku mrežu Natura 2000
Zahvat se nalazi unutar područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: HR2000642 – Kupa, te u
blizini područja očuvanja značajnog za ptice HR 1000001 – Pokupski bazen.
4.6 Opis obilježja utjecaja
Mogući utjecaji zahvata na okoliš će biti izraženi jedino tijekom izvođenja zahvata. Ovi utjecaji će biti
trenutni a njihova pojava se može izbjeći primjenom odgovarajući mjera.
59
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
Pridržavanjem pravila struke i tehničkih normativa mogući značajni utjecaji neće biti značajni, te se
akcidentne situacija ne bi trebale dešavati.
Doseg utjecaja
U pregledu dosega utjecaja može se reći kako su utjecaji predmetnog zahvata na okoliš uglavnom
lokalnog karaktera, što znači da je utjecaj zanemariv s povećanjem udaljenosti od nekoliko stotina
metara.
Snaga i složenost utjecaja
Trajanje utjecaja za vrijeme gradnje bit će kratkotrajno. Iako postoji razlika u angažiranosti
mehanizacije, snaga i složenost utjecaja neće biti značajni.
Od navedenih utjecaja ovog Elaborata, trajniji utjecaji koji će se javljati tijekom korištenja mogući su
na:
Krajobraz Krajobraz lokalnog područja će biti djelomično izmijenjen, u smislu trajne promjene
vizualne kvalitete prostora, te promjene percepcije prostora, no isti se u potpunosti
uklapa u postojeće stanje prostora.
Vjerojatnost utjecaja Zbog malih razlika vjerojatnost utjecaja neće biti značajna.
Trajanje i učestalost utjecaja
Iako postoji razlika u angažiranosti mehanizacije, trajanje i učestalost utjecaja neće biti značajna.
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
Ne predlažu se mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvata.
Elaboratom zaštite okoliša nije predviđen niti poseban Program praćenja stanja okoliša, obzirom da je
nositelj zahvata tijekom korištenja dužan poštivati propisanu zakonsku regulativu.
Obzirom na gore navedeno ne predviđa se program praćenja stanja okoliša osim definiranih važećim
propisima i zakonskoj regulativi, te redovnog tehničkog održavanja, sukladno zakonskim odredbama.
60
Broj projekta: I-1915/19
Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović
Naručitelj:
Hrvatske vode Grad Karlovac
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU
6. IZVORI PODATAKA
Prostorno planska dokumentacija
Prostorni plan Karlovačke županije GKŽ (26/01, 33/01- ispravak, 36/08-pročišćeni tekst,
56/13, 7/14- ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17-pročišćeni tekst, 8a/18 i 19/18-pročišćeni tekst)
Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik grada Karlovca" br. 6/11)
Generalni urbanistički plan (GUP) grada Karlovca, Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11,
08/14)
Studijska dokumentacija
„Izgradnja mješovitog kolektora kanalizacije, magistralnog i vodoopskrbnog cjevovoda u
ulicama: Obala V. Mažuranića (desno od željezničkog mosta), P. Vitezovića, P. Preradovića,
Gundulićeva, Šipuševa, Šebetićeva i Vranyczanieva ulica u Karlovcu“
„Rekonstrukcija Šipuševe, Vitezovićeve, Šebetićeve, Preradovićeve, Gundulićeve i Ulice Obala
V. Mažuranića u Karlovcu“
„Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe grada Karlovca“
Ostalo
Topografske karte mj. 1 : 25000,
HOK mj. 1 : 5000
Oikon (2004): Karta staništa RH. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, Zagreb
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu: www.bioportal.hr
Plan upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, Zagreb, lipanj 2013)
Okvirna direktiva o vodama Europske unije (ODV) (Direktiva 2000/60/EC)
Fauna Europaea Web Service: Fauna Europaea version 1.1. - http://www.faunaeur.org
IUCN Red List - http://www.iucnredlist.org
Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj - http://zasticenevrste.azo.hr/
Bognar (2001.): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatika, Vol. 34.,
No. 1.