1. UVODUmreavanje poslovnih organizacija te razvoj Interneta doveli su do velikih promjena u nainu i efikasnosti rada poslovnih i drugih organizacija. Omoguena je jednostavna i brza komunikacija, gotovo trenutano prenoenje velikih koliina podataka na velike udaljenosti, jednostavno objavljivanje i auriranje multimedijskih dokumenata i njihova danonona globalna dostupnost, digitalna isporuka dobara i usluga, direktno plaanje putem Interneta, stvaranje virtualnih organizacija itd.1 Sve to predstavlja elemente novog oblika poslovanja, tzv. elektronikog poslovanja (engl. Electronic commerce, EC).

1

http://www.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studentirad/sajnicd/seminar.htm (08. 05. 2007.)

1

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJEElektroniko poslovanje moe se promatrati s razliitih perspektiva. Sa stanovita komunikacije elktroniko poslovanje je elektronika isporuka informacija, proizvoda i usluga te elektroniko plaanje koritenjem raunalnih i drugih komunikacijskih mrea. S poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja, a sa stanovita usluga to je alat koji omoguuje smanjenje trokova poslovanja uz istovremeno poveanje kvalitete i brzine pruanja usluga.2

2.1. Povijesni pregledElektroniko poslovanje ima korijene u sedamdesetim godinama, nastankom elektronikog prijenosa gotovine (engl. Electronic fund transfer, EFT) koji se odvija izmeu banaka putem sigurnih privatnih mrea. EFT danas ima vie inaica, ukljuujui tu i plaanje kreditnim karticama u prodavaonicama i maloprodaji. Procjenjuje se da je 1995. godine 55% svih plaanja amerike vlade napravljeno koritenjem EFT-a. Tijekom kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih razvila su se i poela koristiti dva nova oblika elektornikog poslovanja, elektronika razmjena podataka (engl. Electronic data interchange, EDI) i elektronika pota. Obje ove tehnologije omoguile su znatno smanjenje koliine papira u upotrebi (npr. ekova, narudbi) i poveanje automatizacije poslovanja. Elektronika razmjena podataka omoguuje tvtkama slanje i primanje poslovnih dokumenata u standardnom elektronikom obliku, i to putem sigurnih privatnih mrea. EDI se koristi u proizvodnji, gdje omoguuje utede u zalihama i baratanju materijalima, a pokazala se posebno djelotvornom u upravljanju maloprodajom gdje je omoguila kupcima da dobivaju proizvode koje ele, i to u pravo vrijeme i na pravo mjesto uz povoljnu cijenu. Pri tome se postiu utede i za proizvoae i za maloprodaju. No EDI je skupa tehnologija i njome se gotovo iskljuivo slue velike tvrtke. Da bi se njime sluile, srednje i manje tvrtke mogu se umjesto koritenja privatnih mrea pretplatiti na online servis zvan mree s dodanom vrijednou (engl. value added networks, VAN) koji posjeduje programe to omoguuje elektroniku razmjenu podataka. Tijekom devedesetih godina pojava World Wide Weba u okviru Interneta prvi je put omoguila jednostavan rad na mrei te jednostavno i jeftino publiciranje i irenje informacija. Omogueni su raznovrsni oblici poslovanja a poslovanje je postalo jeftinije te su tako i male tvrtke dobile mogunost koritenja elektronikog poslovanja.

2.2. Pregled vrsta elektronikog poslovanjaElektroniko poslovanje moe se podijeliti u vie kategorija: poslovanje unutar tvrtke, meu tvrtkama, izmeu tvrtke i potroaa, izmeu tvrtki i javne administracije te izmeu javne administracije i potroaa. Prve dvije vrste poslovanja najvie su zastupljene, pa su u prvom redu one i opisane.

2

Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 28.

2

2.2.1. Poslovanje unutar tvrtke Elektroniko poslovanje unutar tvrtke ima za cilj poveanje efikasnosti i kvalitete rada u tvrtki te integracije raznih funkcija tvrtke. Osnovna podruja primjene jesu komunikacija izmeu pojedinaca ili skupina, elektroniko objavljivanje dokumenata i poveanje produktivnosti tvrtke. Komunikacija izmeu pojedinaca ili skupina koristi elektroniku potu i videokonferencije za efikasno irenje informacija. Time se omoguuje jednostavnija i bra komunikacija izmeu geografski udaljenih pojedinaca ili lanova radnih skupina te njihovo bolje informiranje. 2.2.2. Poslovanje meu tvrtkama Elektroniko poslovanje meu tvrtkama omoguuje bolju povezanost tvrtki te bre i jeftinije meusobno poslovanje. Najvie koritena tehnologija jest elektronika razmjena podataka (EDI). EDI je razvijen za potrebe razmjene podataka meu poslovnim partnerima prvenstveno putem privatnih raunalnih mrea. U okvirima Interneta EDI se kombinira sa servisom daljinskog prijenosa datoteka i FTP protokolom, te elektronikom potom.

2.3. Prednosti i nedostatci elektronikog poslovanja2.3.1. Prednosti Privlanost elektronikog poslovanja proizlazi iz kombinacije ekonomskih i tehnolokih razloga. Meu ekonomskim razlozima istiu se smanjenje trokova poslovanja, smanjenje greaka kod elektronikih transakcija, jeftino globalno publiciranje informacija i mogunost nalaenja alternative skupim uredima (kao to su bankovne poslovnice ili telefonski pozivni centri). Upotreba elektronikog poslovanja time omoguuje konkurentnije poslovanje i poveava ansu opstanka na tritu. Tehnoloki razlozi privlanosti elektronikog poslovanja vezani su za mogunost digitalizacije razliitih medija, kao to su tekst, slike, zvuk i video. Materijali u digitalnom obliku mogu se obraivati, pretraivati, spremati, kopirati i prenositi efikasno i u velikim koliinama, a prijenos se moe odvijati kombinacijom razliitih prijenosnih medija kao to su raunalne, telefonske, beine ili kabelske mree. Sve ove mogunosti koriste se u industrijama novina, asopisa, knjiga i optikih diskova. 2.3.2.Nedostaci Postoji nekoliko barijera elektronikom poslovanju, za ije e otklanjanje biti potrebni veliki napori i dugi vremenski period. Najvei problem jest pitanje sigurnosti rada na Internetu, tj. zaita podataka od neovlatenog pristupa i promjena, zatita kreditnih kartica prilikom kupovine putem mree i sl. Osim toga potrebno je rijeiti i veoma sloeno pitanje zatite autorskih prava, zatite privatnosti pojedinaca unutar i izvan poslovnih organizacija te problem zatite od virusa.

3

Vaan tehniki problem lei u ogranienoj propusnosti mree i on postaje sve izraeniji s porastom broja mrea i korisnika ukljuenih na Internet kao i sve veim zahtjevima za kapacitetom mree u svrhu prijenosa multimedijskih materijala. To uzrokuje usporavanje pristupa informacijama i prijnosa podataka putem Interneta. Ljudski je faktor takoer izuzetno vaan. Potrebno je sve vie strunjaka koji vladaju novom tehnologijom, a nuno je i uvjebavanje korisnika unutar organizacije za to efikasnijim koritenjem tih tehnologija. Kao kod svih novih tehnologija, postoji i otpor uvoenju tehnologija na kojima se temelji elektroniko poslovanje.3

3

Panian .: Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine, Zagreb, 2002., str. 55.-56.

4

3. ELEKTRONIKO PLAANJE3.1. Definicija elektronikog plaanjaElektroniko plaanje je zaseban dio elektronike trgovine. Protokol elektronikog plaanja ini niz meukoraka na ijem kraju je plaanje obavljeno, koritenjem tokena izdanog od tree strane. Niti osoba koja plaa, niti osoba koja je plaena ne izdaje token kojim je plaanje obavljeno, ve obje prihvaaju token izdan od tree strane (banke, organizacije, drave) kao valjano plateno sredstvo. Kao primjer to nije elektroniko plaanje je iroko koritena telefonska kartica tokene kojima se plaaju impulsi izdaje pravna osoba koja je njima i plaena : telekomunikacijska kompanija. Sustav elektronikog plaanja mora udovoljavati opim zahtjevima, pa mora biti siguran, konzistentan i cjelovit. Mora, potom, udovoljavati i posebnim zahtjevima potroaa da je jednostavan za upotrebu, da osigurava anonimnost sudionika te da ga uz niske trokove primjenjuje irok krug potroaa.

3.2. Elektroniki oblici plaanjaSredstva za elektroniko plaanje openito se dijele na: - kartice plaanja (kreditne i dunike) koje imateljima omoguuju pristup udaljenim raunima i prijenos novca - novana sredstva (elektroniki novac) to doputaju povlaenje gotovine pohranjene na plastinoj kartici ili memoriji raunala4 3.2.1. Elektronike kartice

U kreditne elektronike kartice, vrijednost je nasuprot informacije pohranjena elektroniki, radi zamjene ugovornog duga drugim dugom. U debitnim karticama, elektroniki je pohranjena vrijednost nasuprot informacije s ciljem upuivanja banke da prenese novac s rauna. Korisnik kreditne kartice, koji predstavlja dunika, se obvezuje da e odreenu svotu novca isplatiti izdavatelju kartice. Vjerovnik korisnika (prodavatelj roba ili usluga) stjee pravo tu novanu svotu naplatiti od izdavatelja kartice. Izdavatelj kartice je u ugovornom odnosu sa korisnikom kartice koji potpisom, autorizacijom potvruje nastanak njegove obveze isplate. Digitaliziranu gotovinsku karticu definira se kao karticu koja sadri unaprijed plaenu stvarnu vrijednost u obliku elektronikog novca. Ta novana vrijednost je, kao digitalna informacija,4

Maurovi Lj., Kandija V.: Elektroniko plaanje moderan dodatak tradicionalnom susutavu plaanja, RriF, Vol. 11, 2005., str.55.

5

pohranjena na komadu plastike sa mikroipom, a odgovarajue smanjenje uinjeno je na bankarskom raunu potroaa. 3.2.2. Elektroniki novac Novac ima brojne funkcije u ekonomskoj aktivnosti. On je obraunska jedinica, ima znaenje odgoena plaanja, zalihe vrijednosti i sredstva razmjene.5 Elektroniki novac je oblik elektronikog plaanja koji tei istim karakteristikama koje ima nain plaanja papirnatom gotovinom. Papirnata gotovina ima slijedee bitne karakteristike: - Jednostavnost kompaktna je (osim velike koliine kovanica), lako se nosi uz sebe - Prepoznatljivost vizualnim (i sigurnosnim) komponentama novanice garantira se njena valjanost kao sredstva plaanja, kao i njena vrijednost - Prenosivost gotovina se razmjenjuje izmeu osoba bez posredovanja financijske institucije (idealno za izbjegavanje plaanja poreza) - Neprativost osim u rijetkim (i unaprijed pripremljenim) sluajevima, vrlo je teko pratiti put gotovine od osobe do osobe. - Anonimnost identifikacija onoga koji plaa, kao i onoga koji je plaen nije potrebna, za razliku od plaanja kreditnom karticom ili ekom - Usitnjivost novanica vee vrijednosti se moe razmijeniti za odgovarajui broj novanca manje vrijednosti ili kupljeno dobro i ostatak vrijednosti. Elektroniki novac se esto pojmovno prikazuje kao novana vrijednost koja je pohranjena na nekom elektronikom sredstvu u obliku plastine kartice ili je ugraena u memoriju raunala. Temeljna razlika izmeu elektronikog novca i novca je u injenici da elektroniki novac ne ispostavlja sredinja banka (u Republici Hrvatskoj Hrvatska narodna banka), ve on predstavlja samo obeanje izdavatelja da e platiti. Elektroniki novac kao oblik drukijeg oblika plaanja, predstavlja sve popularniju alternativu za gotovinsko plaanje.

3.2.3. Napredna svojstva elektronikog novca6 3.2.3.1. Prenosivost Prenosivost je karakteristika gotovine koja omoguava troenje novanice primljene u jednoj od prethodnih transakcija. Drugim rijeima, za razliku od elektronikog novca, dozvoljeno je vie od jedne transakcije u ivotu novanice. Ova karakteristika naroito je pogodna u offline sustavima plaanja, gdje smanjuje broj interakcija s bankom, a time i trokove sistema. No nedostaci ovakvog sustava su oiti: svaki slijedei korisnik novanice morao bi dodati svoju indentifikacijsku informaciju, te bi veliina novanice rasla s brojem njome obavljenih transakcija. Time je i broj moguih transakcija ogranien maksimalnom veliinom novanice. Takoer, detekcija viestruke uporabe novanice bila bi odgoena, to bi omoguilo tee (ili prekasno) otkrivanje poinioca. Prenosivi sustavi zbog svojih nedostataka uglavnom nisu razvijani.5

Maurovi Lj., Kandija V.: Elektroniko plaanje moderan dodatak tradicionalnom susutavu plaanja, RriF, Vol. 11, 2005., str.56 6 http://www.staticweb.rasip.fer.hr/research/ecash/broshura/ch2.htm (08. 05. 2007.)

6

3.2.3.2. Usitnjivost Tradicionalna gotovina nije usitnjiva u doslovnom smislu rijei. Koritenjem svojstva prenosivosti vei apoeni razmjenjuju se za manje novanicama dobivenim u drugim transakcijama (kada blagajnicu zamolimo da nam usitni novanicu od 100 kn ona to ne obavlja karama, ve je razmjenjuje za druge novanice ili kovanice koje je dobila od prethodnih kupaca). Prenosivost elektronikog novca nije uobiajeno svojstvo, te je potrebno koristiti druge mehanizme usitnjavanja. Kao rjeenje koriste se podjeljive novanice novanice koje se mogu dijeliti u vie novanice manje nominalne vrijednosti, a ija je suma jednaka vrijednosti originalne novanice. Time je omogueno off-line plaanje tonih iznosa bez potrebe za posjedovanjem zalihe veeg broja elektronikih novanica razliitih vrijednosti ili estim kontaktiranjem banke.

3.3. Protokol elektronikog plaanja3.3.1. Osnovni protokol Osnovni protokol elektronikog plaanja gotovinom sastoji se od tri koraka: 1. withdrawal - podizanje novca iz banke, u kojem osoba A prenosi, u elektronikom obliku, dio novca sa svog rauna u banci na karticu, 2. payment plaanje, osoba A prenosi dio novca osobi B, 3. deposit - deponiranje novca u banku, osoba B deponira od osobe A dobiven novac na svoj bankovni raun.7 Slika 1.: Protokol elektronikog plaanja

Izvor: http://www.staticweb.rasip.fer.hr/research/ecash/broshura/ch2.htm (08. 05. 2007.)

7

http://www.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studentirad/sajnicd/seminar.htm (08. 05. 2007.)

7

Osnovni protokol plaanja elektronikim novcem osim svojstva neprativosti transakcija ukljuuje i anonimnost plaanja. Implementacija potpune anonimnosti osoba ukljuenih u transakciju bila bi suvie zahtjevna i nespretna za stvarnu uporabu. Stoga je, u praktinim implementacijama protokola plaanja elektronikim novcem, implementirano samo svojstvo anonimnosti kupca (osobe koja plaa). No s anonimnou kupca nastaje problem otkrivanja poinitelja prijevare (naroito u off-line sustavima plaanja) i zatite prodavaa. Kao rjeenje uvodi se mehanizam koji otkriva identitet osobe (eng. identifying information) koja je izvrila plaanje ve koritenom novanicom, dok se identitet potenih kupaca titi. U toku postupka podizanja gotovine iz banke, kupac uz novanicu ukljuuje i podatke o sebi, koji su prikriveni zajedno sa serijskim brojem novanice, a za koje banka moe provjeriti da se nalaze, te da su ispravni, na novanici koju potpisuje. Banka, naravno, ne vidi te podatke, ali moe zakljuiti jesu li valjani. Podaci su razdvojeni na takav nain da bilo koji dio za sebe ne odaje nikakvu informaciju, ali oba dijela zajedno odaju identitet vlasnika novanice. Ovaj protokol moe biti implementiran kao on-line ili off-line, s obzirom na oblik veze izmeu banke i plaene osobe.

3.3.2. On-line i off-line sistemi On-line plaanje - podrazumijeva postojanje stalne komunikacijske veze izmeu osobe koja je plaena (osobe B) i banke, te se provjera valjanosti novanice obavlja prije isporuivanja plaene robe (na ovaj nain se obavlja kupovina putem kreditnih kartica). Off-line plaanje - podrazumijeva povremenu vezu izmeu plaene osobe (osobe B) i banke, te se valjanost novanica obavlja naknadno, nakon isporuene robe (na ovaj nain se obavlja kupovina putem ekova). Slika 2.: On-line i off-line sistemi

Izvor: http://www.staticweb.rasip.fer.hr/research/ecash/broshura/ch2.htm (08. 05. 2007.)

8

Nakon obavljene transakcije serijski broj novanice zapisuje se u bazu podataka banke, te se svaka daljnja novanica s istim serijskim brojem dospjela na depozit odbija kao krivotvorina. On-line sustavi mogu jednostavno otkriti pokuaj viestrukog troenja jedne te iste novanice, te omoguiti osobi koja je plaena otkrivanje prijevare. Off-line sustavi omoguavaju detekciju viestrukog plaanja istom novanicom, ali tek nakon to je transakcija obavljena. Stoga se uvode dodatni mehanizmi koji otkrivaju identitet osobe koja plaa ako i samo ako je ista novanica upotrebljena vie puta.

9

4. IZGRADNJA PRAVA ELEKTRONIKOG PLAANJA U EUROPSKOJ UNIJI4.1. Elektroniki novac prema Smjernici 2000/46/ECU rujnu 2000. godine Europski parlament donosi Smjernicu 2000/46/EC o osnovanju, bavljenju i razboritom nadzoru poslova institucija (ustanova) elektronikog novca.8 Europska komisija je utvrdila da je cilj Smjernice uvoenje nunog reima osiguranja financijske cjelovitosti izdavatelja elektronikog novca koji nisu banke, bez ograniavanja razvoja, uz istodobnu zatitu potroaa. Ova se Smjernica primjenjuje u sustavima elektronikog novca (osim u financijskim ustanovama, koje su predmet drugih propisa). Glavni predmet Smjernice je uspostava ozbiljnih pravnih osnova za osiguranje financijske cjelovitosti i stabilnosti institucija elektronikog novca, kao i osiguranje njihove kontrole, uz isticanje nuna uspostavljanja povjerenja potroaa u elektroniku trgovinu i elektroniko plaanje.

4.2. Institucija elektronikog novcaInstitucija elektronikog novca je definirana kao poduzee ili druge pravne osobe, koja se razlikuje od kreditnih ustanova ije ispostavljanje znai plaanje u obliku elektronikog novca. Smjernica 2000/46/EC se primjenjuje na sve ovakve nove vrste financijskih institucija. Sadraj Smjernice zabranjuje ispostavljanje elektronikog novca bilo kojoj instituciji koja nije nova za elektroniki novac ili je obuhvaena starom Smjernicom 2000/12/EC. Sve su poslovne aktivnosti institucija elektronikog novca, osim ispostavljanja elektronikog novca, ograniene na nabavu blisko povezanih financijskih i nefinancijskih usluga i pohranjivanje podataka na elektroniko sredstvo za raun drugih poduzea ili javnih ustanova. Njima nije doputeno imati udjel u drugim poduzeima, osim ako je rije o poduzeima koja obavljaju operacije ili dodatne funkcije u vezi s elektronikim novcem.9

4.3. Otkupljivost elektronikog novca8

Maurovi LJ., Kandija V.: Elektroniko plaanje moderan dodatak tradicionalnom sustavu plaanja, RriF, Vol. 11, 2005., str. 58. 9 Maurovi LJ., Kandija V.: Elektroniko plaanje moderan dodatak tradicionalnom sustavu plaanja, RriF, Vol. 11, 2005., str. 59.

10

Zatita potroaa i poveanje povjerenja u elektroniki novac od izdavatelja zahtijeva osiguranje odreenih informacija imateljima njihova novca, potivanje propisanih ogranienja te omoguavanje imateljima realizaciju prava otkupa elektronikog novca. Zahtjev da elektroniki novac bude otkupljiv nuan je radi ouvalja jedinice obraunske funkcije funkcije novca, podravanja stabilnosti cijena izbjegavanjem slobodna ispostavljanja elektronikog novca te osiguranja i kontrole uvjeta likvidnosti i kamata na kratkorone pozajmice.10 Nadalje, razlog za zahtijevanjem otkupljivosti novca je i prihvaanje od strane potroaa odnosno korisnika. Naime, potroai mogu biti neskloni primjeni elektronikog novca ro nije otkupljiv, budui da najvei dio proizvoda elektronikog novca prihvaa samo malen broj trgovaca. Obveza je izdavatelja i prije ispostavljanja, obavijestiti korisnika o svim uvjetima otkupa, svotama i pristojbama pri otkupu elektronikog novca. Smjernica ureuje otkupljivost, na nain da imatelj elektronikog novca, za vrijeme vaenja, moe od izdavatelja zahtijevati da ga otkupi za vrijednost u novanicama ili za prijenos sredstava na raun bez trokova. Izdavatelj elektronikog novca moe istaknuti samo dva uvjeta teretiti korisnika za svaki troak nuan za izvoenje operacije i istaknuti najniu naknadu za otkup (do najvie 10 eura).

5. ZATITA OD KRAE IDENTITETA U ELEKTRONIKOM POSLOVANJU10

Maurovi LJ., Kandija V.: Elektroniko plaanje moderan dodatak tradicionalnom sustavu plaanja, RriF, Vol. 11, 2005., str. 60.

11

5.1. Sigurnosna svojstvaRazvojem komunikacija i Interneta elektroniko poslovanje u veini sluajeva obavlja se preko javne telekomunikacijske (informacijske) infrastrukture koja nije pod kontrolom financijskih institucija, za razliku od zatvorenih financijskih sustava kao to je SWIFT. Glede toga, potrebne su mjere za jamenje sigurnosti poruka prenoenih takvim medijem. Potrebna sigurnosna svojstva su: Privatnost zatita prenoenih podataka od neovlatenog itanja (naroito bitno kod prenoenja osjetljivih informacija kao to je prenoenje brojeva kreditnih kartica). Priroda razmjene informacija u elektronikom obliku omoguava relativno jednostavno presretanje i itanje istih bez velikog udjela ljudskog rada, inei time praenje tue komunikacije dostupnim veem broju (neovlatenih) osoba. Identifikacija korisnika zatita od krivog predstavljanja korisnika. Uslijed nepostojanja fizikog i vizualnog kontakta s osobom s kojom se transakcija obavlja (a to je sigurnosna metoda kod obavljanja transakcija tradicionalnim oblicima plaanja), moraju se upotrijebiti mehanizmi koji jame stvarni identitet osoba u transakciji. Integritet poruka osim neovlatenog itanja, poruka moe biti presretnuta i promijenjena, te interpretirana kao autentina na strani primaoca. Potrebni su mehanizmi za onemoguavanje promjene poruke ili za prepoznavanje njene neautentinosti. Nemogunost opovrgavanja obavljene transakcije jednom ve obavljeno plaanje kupac ne moe opovri tvrdei da je netko drugi umjesto njega izvrio narudbu. Identitet kupca i autentinost naloga jasno trebaju definirati osobu koja je izdala narudbu i platila ju.

-

-

-

Ova sigurnosna svojstva mogu se postii na vie naina, a najrasprostranjeniji nain je koritenjem autentikacijske infrastrukture. U takvom sustavu privatnost se postie uporabom asimetrine kriptografije. Autentinost strana u komunikaciji (njihovih javnih kljueva) ostvarila bi se putem javnog servisa za generiranje, distribuciju i pohranu korisnikih kljueva. Ovaj javni servis bio bi pod upravom certifikacijskog autoriteta ili agenta od povjerenja, koji su odgovorni za provjeru korisnikog identiteta. Identitet svakog od korisnika (ukljuujui i financijske institucije) jami se predoenjem certifikata izdanog od strane prije spomenutih autoriteta. Sigurnost autentikacijske infrastrukture je od vitalnog znaaja za funkcionalnost itavog sustava.

5.2. Digitalni identitet korisnika

12

Korisnicima je neophodno dodijeljivati odreene identifikacije koje e utvrivati njihova prava i ovlasti, da bi im se omoguilo ostvarivanje primjerenih koristi od mnogobrojnih informatikih aplikacija i usluga koje im tvrtke mogu ponuditi uvoenjem koncepta elektronikog poslovanja. Identifikacije se danas javljaju u najrazliitijim oblicima, od kojih su najrasprostranjeniji: - Oblik odreene ifre - Osobni identifikacijski broj (popularno zvani PIN) - Neke oruge oznake korisnika11 Uz pomo takvog naina identifikacije korisnika, njima se omoguuje da u razliitim ulogama obavljaju razliite financijske i druge poslovne transakcije online, tj. u izravnoj interakciji, s unutarnjim informacijskim sustavom tvrtke putem komunikacijske mree, primjerice Interneta.

5.3. Razlozi upravljanja identitetom korisnikaUpravljanje korisnikim identifikacijama i digitalnim identitetom u kompleksnim poslovnim okruenjima dansa predstavlja prvorazredno organizacijsko pitanje koje zahtijeva dosljednu i ekonomski uinkovitu administraciju. Administracija bi trebala omoguiti temeljitu i cjelovitu kontrolu i reviziju svih poslovnih aktivnosti u kojima je digitalni identitet korisnika vaan, a takve su gotovo sve znaajnije poslovne aktivnosti u kojima korisnici aktivno pa ak i pasivno sudjeluju. Budui da Internet i druge dananje visokorazvijene tehnologije djeluju na poveanje mogunosti i jednostavnosti pristupa korisnika resursima tvrtke, javlja se potreba za uspostavljanjem detaljnog obrambeno-zatitnog sustava od strane tvrtki, zasnovan na unaprijed utvrenim i pomno razraenim sigurnosnim politikama prema osjetljivim podatcima i uslugama. Nadalje, digitalnim identitetom korisnika treba upravljati i zato da bi se olakao korektan i brz pristup korisnika novim informacijskim resursima tvrtke kojima smiju pristupati. Kada odgovarajues sustava ne bi bilo, moglo bi se dogoditi da klijenti, poslovni partneri pristupe i onim informacijskim resursima tvrtke kojima ne bi trebali ili ne bi smjeli pristupiti. To, dakako, poveava rizike od zlouporabe takvih informacijskih resursa. Takoer, tvrtke danas ele osigurati potpunu kontrolu nad svojim procesima i omoguiti njihovu reviziju, bilo da se radi o unutarnjim ili vanjskim poslovnim transakcijama, ili pak o jednostavnom pregledavanju sadraja datoteka ili baza podataka.

6. ZAKLJUAK

11

Panian .: Zatita od krae identiteta u elektronikom poslovanju, Raunovodstvo i financije, Vol. 6, 2004., str. 31.

13

Sva dananja predvianja oekuju izvanredno brzi rast elektronikog poslovanja u godinama to slijede. No to se tie sadanjeg elektronikog poslovanja u ukupnom poslovanju, ono se procjenjuje na red veliine od samo jedan posto. Ima vie razloga za optimistina predvianja brzog razvoja elektronikog poslovanja: to su izvanredno brz tehnoloki razvoj, razvoj novih servisa i poslovnih modela. ine se veliki napori da se korisnicima omogui bri pristup Internetu, da se razviju jeftinija osobna raunala i kvalitetniji programi (npr. bolja grafika suelja i pretraivai). Osim toga, razvijaju se alternativne platforme pomou kojih se mogu koristiti servisi. Umjesto da to iskljuivo bude PC raunalo, omoguuje se pristup Webu koritenjem TV aparata (Web televizija), a Internet se koristi za telefoniranje. Razvijaju se i pametni prijenosni telefoni, raunala i komunikacijska oprema koja se nosi, te se ide prema integraciji razliitih poslovnih servisa kao npr. elektronikih poruka, prijenosa podataka i skladitenje podataka. Obeavajui je i razvoj tzv. ugraenog elektronikog poslovanja (engl. embedded electronic commerce) koje npr. ide za tim da kuni elektroniki aparati mogu slati i primati poruke (pa se porukom elektronikom potom moe traiti ukljuivanje penice). E-poslovanje je nesumnjivo vodei trend i karakteristika suvremenog ivota i rada. Uenje na primjeru kako uspjelih, tako i neuspjelih procesa tranzicije sa tradicionalnog na elektroniko poslovanje uz ostvarenje kvalitetnog procesa planiranja, stvaranja, vrednovanja i implementacije vlastite tranzicijske sheme predstavlja klju uspjeha procesa prijelaza sa tradicionalnog na elektroniko poslovanje.

LITERATURA

14

Knjige: 1. Panian, .: Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine, Zagreb, 2002. 2. Srb V., ulo I.: Javno financiranje i monetarna ekonomija, Veleuilite u Poegi i Geno, Poega, 2006. 3. Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004. asopisi: 1. Maurovi Lj., Kandija V.: Elektroniko plaanje moderan dodatak tradicionalnom susutavu plaanja, Raunovodstvo, revizija i financije, Vol. 11, 2005. 2. Panian .: Zatita od krae identiteta u elektronikom poslovanju, Raunovodstvo i financije, Vol. 6, 2004. Internet: 1. http://www.zesoi.fer.hr (08. 05. 2007.) 2. http://staticweb.rasip.fer.hr (08. 05. 2007.) .

15