1. UVOD

Naglim razvojem Interneta pojačani su trendovi globalizacije tržišta i poslovanja, što je

potaknulo ekspanzivnije uvođenje elektroničkog poslovanja. Osnovne prednosti koje je donio

Internet su smanjenje cijene komunikacija uz istovremeno povećane mogućnosti povezivanja

partnera, bez obzira na njihovu lokaciju. Internet je približio elektroničko poslovanje malim i

srednjim firmama, nadopunjavajući koncept specijaliziranih i skupih VAN mreža (Value

Added Networks). Pouzdanost i sigurnost poslovanja putem Interneta osiguravaju se

korištenjem enkripcije i kvalitetnim davateljima Internet usluga. Elektroničko poslovanje nije

produkt, to je pažljivo krojeno rješenje po mjeri koje se oslanja na organizaciju poslovanja i

specifične zahtjeve firme u koju se uvodi, kao i zahtjeve okoline i partnera.

Tijekom kasnih sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, nastala su dva nova generatora

razvoja elektroničkog poslovanja (u nastavku će se koristi kratica EB): elektronička razmjena

podataka – EDI (eng. electronic data interchange) i elektronička pošta – E-mail (eng.

electronic mail) (Čapko, Z. 2009)

Iz prethodno navedenog proistekli su svrha i cilj ovoga rada, a to je pobliže upoznati i

objasniti mogućnosti koje pruža globalna Internet mreža s naglaskom na prednosti i

nedostatke Elektroničke razmjene podataka – EDI, najpoznatijoj formi elektroničke razmjene

dokumenata. Ujedno je cilj istražiti utjecaj elektroničke razmjene podataka u području

logistike i upravljanja u poslovnoj komunikaciji između poslovnih subjekata.

U radu su korištene znanstvene metode analize i sinteze, te komparacije , indukcije i

dedukcije.

U prvom dijelu uvodu rad nas upoznaje s svrhom i ciljom istraživanja. U drugom dijelu pod

naslovom „Opravdanost korištenja EDI sustava“ navodi se pobliže značenje EDI sustava

te njegov razvoj kroz povijest nastanka. Treći dio donosi priču o sustavima za podršku za

elektroničku razmjenu podataka. O suprotstavljanju prednosti i nedostataka implementacije

EDI-ja govori nam četvrto poglavlje, a u petom je dat kratak osvrt na funkcioniranje EDI u

važnijim ustanovama. U šesto poglavlje ulazimo sa kratkim sažetkom i osvrtom na izrečeno

(napisano), odnosno zaključkom, te uputama za daljnje postupanje u širenju sustava EDI u

daljnje poslovanje tvrtki, pretežito srednjih i malih.

1

2. OPRAVDANOST KORIŠTENJA EDI SUSTAVA

U tradicionalnim poslovnim okruženjima, mnogi interni procesi tvrtke, kao što je npr. kupnja

ili naplata, još se uvijek izvode s pomoću papirnatih dokumenata (narudžbenice, računi i

slično), premda ti dokumenti često postoje i u digitalnom obliku. Dokumenti se tiskaju na

papiru i zatim šalju poštom ili telefaksom kako bi ih organizacija koja će ih primiti ponovno

mogla unijeti u svoju računalnu evidenciju. Recimo da kupac želi naručiti određenu količinu

proizvoda od prodavatelja. On prvo mora napisati narudžbu koju će poslati putem pošte. Kada

prodavatelj primi narudžbu upisuje ju ručno u računalni sustav. Skladištar zaprima takvu

narudžbu i šalje zahtijevanu količinu proizvoda. Istim tempom slijedi izdavanje računa, te

naplata. Ovakav sistem poslovanja je često dugotrajan i mučan. Ako još dodamo činjenicu, da

neke robe nema na skladištu, ili je dio narudžbe krivo zaprimljen, cijeli proces može se

otegnuti i na više od tjedan dana. Za to vrijeme je naručitelj bez robe, ili je poučen

prethodnim iskustvima naručio veće zalihe, što opet s druge strane poskupljuje poslovanje

tvrtke.

Slijedeća slika pokušava na jednostavan način objasniti poslovnu komunikaciju među

poslovnim partnerima prije implementacije EDI-ja u poslovanje i promjenu koja se događa

nakon uvođenja softvera. Vidljivo je da je upotreba EDI softvera značajno pojednostavila i

ubrzala protok poslovne komunikacije s šest koraka na samo tri, a značajnost u vremenu

protoka potrebnih informacija i podataka je i do nekoliko puta brža.

Slika 1.: Usporedba poslovanja

Izvor: google.com

2

Zbog čega dakle, koristiti EDI?

Upravo je iz navedenih razloga potrebno naći automatizirani, elektronički način

poslovanja koji će smanjiti vrijeme i nepouzdanost klasičnog načina poslovanja.

Osim potrebe za bržom službenom komunikacijom u poslovnom procesu prodaje,

slične potrebe za automatizacijom se javljaju i u zdravstvu, građevinarstvu,

poreznim službama i sl. EDI se pokazuje vrlo učinkovitim kod repetitivnih ručnih

zaduženja u poslovnom procesu. Elektronska razmjena podataka jednostavno ih

uklanja automatizacijom procesa i uklanjanjem papirologije.

Povećava preciznost/točnost reducirajući prepisivanje podataka.

Kvaliteta podataka je poboljšana unaprijed dogovorenim kodovima i cijenama

proizvoda te lokacijama kodova.

Elektronska razmjena podataka pomaže učvršćenju partnerskog odnosa klijenta i

dobavljača reduciranjem troškova nabave povezanih s ručnim procesiranjem.

EDI dobavljači su jeftiniji i lakše je s njima poslovati.

2.1. ŠTO JE ELECTRONIC DANA INTERCHANGE - EDI?

Elektronička razmjena podataka (EDI) jest razmjena dokumenata između organizacija u

standardiziranom elektroničkom obliku, i to direktno između računalnih aplikacija. Ujedno

predstavlja element elektroničke trgovine te ju možemo promatrati kao elektroničku razmjenu

roba i usluga. EDI također predstavlja skup aplikacija i rješenja za poboljšanje učinkovitosti i

smanjenje troškova poslovanja. Potrebno je također razlikovati e-poslovanje od EDI-ja.

Naime e-poslovanje se zasniva na elektroničkoj razmjeni podataka u bilo kojem formatu, dok

je EDI nastao baš za potrebe standardizacije takve komunikacije.

3

Slika 2.: Shema protoka podataka putem EDI sustava

Izvor: google.com

Počeci EDI-ja sežu više od 20 godina u prošlost. Najčešće ga koristi prodajni sektor,

uglavnom dobavljači živežnih namirnica, catering, građevinski sektor, „uradi sam“ sektor,

izdavači, trgovci uredskim priborom te veliki trgovački centri. U Hrvatskoj ga koristi

nekoliko velikih trgovačkih lanaca, te sve više dobavljača.

EDI također podržava nabavne lance širokog spektra ostalih proizvodnih grana od elektronske

do proizvođača motora, farmaceutskih dobavljača te porezne uprave. Nema prepreka upotrebi

elektroničke razmjene podataka u bilo kojem području.

Širenje uglavnom potiču veliki klijenti koji inzistiraju na usvajanju elektroničke razmjene

podataka (EDI) od strane svojih dobavljača kako bi smanjili tekuće troškove, te poboljšali

kompetitivnost vlastitog poslovanja. Naveliko korišten širom Europe (EDI koristi više od

20000 tvrtki samo u Velikoj Britaniji), Sjeverne Amerike i ostatka svijeta,

EDI podržavaju europske vlade koje koriste EDI standarde Ujedinjenih naroda za

međudržavno trgovanje.

4

2.2. PROCES RAZVOJA EDI SUSTAVA

Proces razvoja može se opisati u nekoliko razvojnih faza. Na početku samog procesa,

elektronski dokument generira se od strane jednog poslovnog partnera koji ga elektronskim

putem prenosi na drugu stranu razmjenskog procesa. Druga faza uključuje program za

razmjenu, pri čemu se generirani dokument obrađuje i šalje putem automatsdkog softvera

poslovnim partnerima. Treća faza uključuje rad na računalima gdje druga tvrtka direktno

pristupa i upravlja podacima koji su joj poslani. Druga istraživanja bave se pak konkretnim

fazama koje je potrebno provesti kako bi se uspješno implementirao EDI sustav unutar

gospodarskog subjekta. Lumus i Duclos u svojim su istraživanjima utvrdili slijedeće razvojne

faze EDI sustava:

o 1. faza: Edi se koristi za manji broj transakcija od strane jednog gospodarskog

subjekta. Neki poslovni dokumenti su obrađeni elektroničkim putem, dok se drugi

obrađuju ručno

o 2. faza: EDI se koristi od strane dva ili više subjekata za uglavnom mali broj

transakcija

o 3. faza: EDI tehnologija je integrirana u MRP (Manufacturing Resource Planning)

sustavu

o 4. faza: EDI se koristi za obavljanje jednostavnijih poslova za subjekte i njihove

dobavljače

o 5. faza: EDI je integriran s klijentim u tolikoj mjeri da subjekt može tražiti ulazak u

baze podataka koje sadržavaju podatke kao što su: inventar, status pošijlke…itd.

o 6. faza: EDI je integrirao u cjelokupnom gospodarskom subjektu. EDI transakcije

nalaze se u svim funkcijama poslovne organizacije (kontrola kvalitete, inženjering,

proizvodnja, marketing i računovodstvo)

Neki od najvažnijih čimbenika koji generiraju razvoj spomenutog sustava su svakako

stabilnost, učinkovitost i sigurnost sustava. Međutim te čimbenike nemoguće je zamisliti kao

učinkovite bez sinergije svih zaposlenika unutar gospodarskog subjekta.

5

EDI Enabled Users

VAN

Application1

Application3

Application2

EDI translator 2

EDI translator 1

EDI translator 3

3. PODRŠKA EDI SUSTAVU

EDI se između kompanija ispočetka izvodila putem sigurnih privatnih mreža, zatim i

posredstvom online servisa zvanih „mreže s dodanom vrijednošću“, a od prije nekoliko

godina i putem Interneta. Također postoje i još neki alternativni oblici kao što su EDI putem

faks aparata za firme koje nemaju implementiran EDI sustav u svojim firmama ili u novije

vrijeme i stvaranje virtualnih privatnih interneta (VPI) nastalih povezivanjem privatnih mreža

više kompanija putem interneta. VPI mreže su jeftinije i fleksibilnije od VAN mreža, ali

moraju imati ugrađene složene sigurnosne mehanizme koji onemogućavaju neautorizirano

korištenje ove usluge (Čapko, Z. 2009). Standardi EDI razvijaju se od 1975. godine kao

nacionalni standardi u SAD-u.

Trenutna EDI struktura (slika 3.). Iako se može pomisliti, da se najčešće koristi jedna EDI

infrastruktura, potrebno je napomenuti da različite vrste poslovanja, zahtijevaju različite

platforme sustava. Najčešće, EDI infrastruktura, odnosno primjena koristi više EDI

prevoditelja odjednom za prevođenje različitih tipova datoteka koji ovise o zahtjevima

dobavljača i različitim formatima poruka. Zatim se upućuju dalje putem VAN mreže daljnjim

korisnicima, a što također ovisi o njihovim mogućnostima primanja podataka.

Slika 3.: EDI infrastruktura

Izvor: izradila autorica

6

Postoji više raznih standarda za EDI komunikaciju, međutim dva su javna standardna formata

za EDI transakcije najraširenija: ANSI ASC X12 i UN/EDIFACT. Većina se EDI transakcija

razmjenjuje ovim formatima ili standardima koji nadalje sadrže velik broj podskupova koji

opisuju komunikaciju u raznim privrednim granama. Oni određuju oblike EDI poruka tj.

njihov sadržaj.

3.1. EDIFACT

Ujedinjeni narodi osnivaju 1985. g. projekt pod nazivom: UN/EDIFACT, što je engl. kratica

(United Nations / Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport)

To je internacionalni skup EDI standarda, koje su izdali UNTDID (United Nations Trade Data

Interchange Directory). Standardi uključuju sintaksna pravila i opće odrednice

implementacije. Pod time se smatraju opće upute za dizajn poruka, podatkovne elemente,

kodne skupove, te mnoge ostale definicije. EDIFACT je izgrađen na temelju standarda X12 i

TDI. EDIFACT jezik koncipiran je za plasman robe ili usluge kao uvjet za razvoj

gospodarskih aktivnosti svih zemalja. Poslovanje se odvija trgovačkim transakcijama i zato je

u nazivu naglasak na trgovini i transportu. EDIFACT jezik je međunarodni univerzalni jezik

za kompanije u svim poslovnim djelatnostima od industrije do bankarstva. Primjenu nalazi u

domaćem i međunarodnom prometu. Kao međunarodni jezik, u domaćem prometu ili u

granicama jedne zemlje pojednostavljuje procedure odvijanja poslovnih transakcija jer se

organizacija rada temelji na svjetskim iskustvima i standardima. EDIFACT jezik na taj način

omogućava integraciju poslovanja na razini zemlje, brži protok robe i usluga te konkurentne

cijene.

3.2. ANSI ASC X12

Američki nacionalni institut za standarde (ANSI) je 1979. godine osnovao odbor nazvan ASC

X 12 za razvoj nacionalnog standarda za većinu najčešćih tipova polovnih dokumenata.

Standard X 12 EDI format za dokumente je nazvan transakcijski set. Obično se odnosi na

elektronski ekvivalent papirnatog dokumenta. Više je nalik na sheme dokumenata. Korisnik u

shemu može dodavati potrebne podatke kao što su adrese, telefonski brojevi, brojevi računa,

količine, iznose i sl. X 12 transakcijski set se nadopunjava tri puta na godinu. Svakoj dopuni

je dodana verzija i broj izdanja. Glavni je cilj stvoriti standarde koji će olakšati elektroničku

razmjenu povezanu s poslovnim transakcijama poput dostavljanja narudžbi i njihovo

procesuiranje, pošiljanje i primanje informacija, te slanje računa, plaćanje, uključujući i

7

IZVOR INFORMACIJA

EDI komunikacijska

tehnologija

Informacijska upravljačka mreža

Sistem potpore

odlukama

potencijal menadžmenta

podatke poslane stranama uključenim u financije, osiguranje, obrazovanje i državne vlade.

Uglavnom se koristi na području Sjeverne Amerike.

3.3. DIJELOVI EDI PROCESA I EDI KONCEPTA

Glavne odrednice EDI procesa mogu se također podijeliti u dva dijela: konverziju i

komunikaciju.

konverzija obavlja „EDI enabling software“ kao ugrađeni dio računalnog sustava

poduzeća

komunikacija se odvija na razne načine, i to posredstvom raznih međustruktura

KONVERZIJA – nakon što se poslovni partneri, koji su odlučili koristiti EDI sustav za

međusobno poslovanje, dogovore oko standarda koji će koristiti, poslovni dokumenti koji se

prenose između ta dva poduzeća se moraju prevesti u EDI oblik. Samo takav oblik se prenosi

raznim komunikacijskim putevima prema drugom poslovnom partneru.

KOMUNIKACIJA – za slanje poslovnih podataka poslovnom partneru, potrebno je odrediti

metodu koja najviše odgovara zahtjevima oba poslovna partnera. Tradicionalan način

komunikacije je korištenje VAN (Value Added Network) mreže. VAN je naziv za privatne

pružatelje mrežnih usluga, koji se koriste za prenošenje podataka između poduzeća.

Slika 4. prikazuje glavni koncept [EDI] komunikacijske tehnologije s pomoću kojega će se

prevladati barijera protoka informacija od izvora do sustava.

Slika 4.: EDI koncept

Izvor: Izradila autorica

8

Tehnički gledano postoje tri glavne komponente koje se moraju riješiti prije nego što

elektronička razmjena može započeti:

Standardi: EDI norme definiraju tehnike za strukturiranje podataka u elektroničke poruke

ekvivalente papirnatih dokumenata. Drugim riječima, postoje standardizirane metode za

opisivanje komponenti koje čine trgovanje dokumentima kao npr. (code) kod proizvoda,

cijena, naziv, adresa i sl.

Softver: EDI menadžer ili softver za upravljanje je dizajniran za prevođenje poruka dok se

kreću od standardnih do internih formata i obratno. EDI poruka među trgovinskim partnerima

može se prenjeti izravno do aplikacijskog softvera.

Komunikacije: Komunikacijska infrastruktura potrebna za elektroničko trgovanje je

analogna cijev potrebna za rad procesa, koja omogućava protok poruka među trgovinskim

partnerima. Dostupne su i različite opcije, kao što su razmjene za vrpca ili diskova, privatnim

mrežama i sl. Međutim, većina organizacija u UK u zadnje vrijeme angažira usluge treće

strane, odnosno mrežnog operatera koji djeluje preko već spomenutih VAN (Value Added

Network) mreža..

Svaka tvrtka trebala bi provesti vrednovanje pristupa koju od komunikacijskih tehnologija

koristi kako bi se omogućilo opisana vrsta interakcije među poslovnim partnerima.

9

4. PREDNOSTI I NEDOSTACI EDI SUSTAVA

Elektronska razmjena podataka (EDI) odlikuje se brojim prednostima te su ga mnoge tvrtke

prepoznale kao efikasno sredstvo komunikacije vlastitim lancem dobavljača. Korištenje EDI-

ja povećava se kompetitivnost u odnosu na druge tvrtke koje još nisu usvojile elektronički

način trgovanja. Efikasnijim poslovanjem, stječe se bolja startna pozicija prema klijentima u

odnosu na konkurenciju.

4.1. PREDNOSTI EDI-ja

Prednosti primjene sustava elektroničke razmjene podataka mogu se podijeliti na neposredne i

posredne:

1. Neposredne

kraće vrijeme potrebno za obradu narudžbe

mogućnost povećanja dnevno obrađenih narudžbi

poboljšana komunikacija između sjedišta tvrtke i trgovačkih predstavnika

slobodan pristup zalihama i individualnim isporučiteljima

pravovremena informacija o prodaji ovisno o regiji, bez potrebe ispitivanja

tržišta koje provode specijalizirane tvrtke

baza izviješća može se proširiti analizama prodaje prema segmentu tržišta, području,

potrošačkim grupama odnosno isporučiteljima

niski izdaci korištenja sustava.

2. Posredne

povećana sigurnost rada i transfera podataka isporučitelja

jednostavnost korištenja i pristupa autoriziranim korisnicima

pouzdanost zaprimanja narudžbi klijenata

Pet ključnih dobrobiti elektronske razmjene podataka (EDI-ja)

10

Uklanjanje pogrešaka - Kod ručnog prepisivanja ključnih poslovnih dokumenata poput

narudžbi, doznaka, potvrda i otpremnica moguće su pogreške. Uklanjanjem prepisivanja,

tvrtka značajno profitira i to putem:

Smanjenja troškova rada

Većom integracijom podataka a samim time i tvrtke

Povećanja učinkovitosti tvrtke

Eliminacija „papirologije“ - Smanjenjem odnosno eliminacijom „papirologije“ izravno se

utječe na:

Troškove uredskog materijala (papira, tonera itd.)

Troškove pohrane dokumenata (registratori, ormari, skladišta itd.)

Telefonske i poštanske troškove

Sigurnost dokumentacije (onemogućeno gubljenje dokumenata)

Skraćuje se vremenski period između narudžbe i dostave

Trenutno dohvaćanje dokumenata

Optimizacija resursa - Budući da EDI omogućuje mnogo brže dostavljanje trgovinskih

dokumenata od svojih papirnih ekvivalenata, tvrtke imaju bolju kontrolu nad proizvodnjom,

nabavom i isporukom. To znači da je EDI ključna komponenta za "just-in-time" proizvodnju i

opskrbu sve zahtjevnijih maloprodajnih lanaca. Ovime se značajno utječe na:

Smanjenje skladišnih zaliha

Oslobađanje financijskih sredstava

Pravovremeno planiranje proizvodnje i zaliha na skladištu

Povećanje kvalitete trgovinskog odnosa - Obzirom da se korištenjem EDI sustava velike

količine komercijalnih poruka mogu razmjenjivati s jednog računala na drugo praktički u

minuti, poslovnim je parterima omogućena:

Brža reakcija na narudžbe

Veće zadovoljstvo poslovnih partnera

Povećanje kompetitivnosti - Elektronska razmjena podataka (EDI) čini tvrtku privlačnim

suradnikom klijentima - u njihovim očima je jeftinija i efikasnija tvrtka od suparničke tvrtke

11

koja još uvijek posluje s papirima. Osim toga će troškovi biti manji budući da će trebati manje

zaposlenika koji procesiraju narudžbe, otpreme i plaćanja ili u mogućnosti u istom

vremenskom razdoblju obraditi više narudžbi odnosno orijentirati se na nove proizvode i

usluge.

Nije slučajno što se svi vodeći britanski dobavljači oslanjaju na EDI kad su u pitanju narudžbe

i doznake – oni jasno vide dobrobiti koje iz toga proizlaze.

4.2. NEDOSTACI EDI-ja

EDI je u uporabi u SAD-u već više od 25 godina. Međutim njegov opseg uglavnom je i

nadalje ograničen na velike tvrtke. Procjenjuje se da manje od 1% američkih poduzeća

koristi EDI u poslovanju. Primarna prepreka jest trošak implementiranja Edi-ja u poduzeća.

Taj trošak uključuje trošak EDI softvera i trošak komunikacije. U principu samo si velike

tvrtke mogu priuštiti koristi EDI-ja za obavljanje poslovnih transakcija sa svojim partnerima,

jer EDI u većini slučajeva zahtjeva dodanu vrijednost mreže (VAN) za podršku mailboxa,

protokola pretvorbe itd. Uzima se da je jednokratan trošak nabavke softvera za prevođenje,

ovisno o njegovim mogućnostima oko 50-250 000 USD, što uz stalni trošak usluge

održavanja VAN sustava većini manjih i srednjih tvrtki čini nedostupnim. Nadalje kompletna

edukacija korisnika odnosno djelatnika tvrtke također u startu trošak, multiplicira.

5.1. EDI U ZDRAVSTVU

Zdravstvena zaštita otprilike angažira 8% bruto nacionalnog dohotka. Zbog starenja

populacije očekuje se da će ovi iznosi, zbog naraslih zahtjeva korisnika zdravstvenih usluga, i

troškova razvoja i korištenja medicinske tehnologije, imati trend rasta. Procjena je da ulaganja

u zdravstvene informacijske sisteme može dovesti do racionalnije organizacije u bolnicama i

do više kvalitete zdravstvene usluge uz uštedu od 10% do 20% troškova za zdravstvenu

zaštitu. EDI u zdravstvenoj zaštiti se razvija u tri glavna pravca i to

Administrativni EDI,

Komercijalni EDI,

Medicinski EDI.

12

5.2. EDI U GRAĐEVINARSTVU

Građevinarstvo, zbog prirode poslovnih operacija, angažira veliki broj organizacija i generira

veliku količinu kompleksnih podataka. EDI još nije potpuno razvijen u ovoj oblasti ali postoje

brojne organizacije za standardizaciju u ovom sektoru koje pokušavaju promovirati upotrebu

EDI-ja.

5.3. EDI U POREZNOJ UPRAVI

Zakonske izmjene postavljaju Poreznu upravu kao središnje koordinacijsko tijelo za

informatičku razmjenu podataka o OIB-u s javno-pravnim tijelima, čija se implementacija

očekuje od početka 2011. Porezna uprava bi s tim tijelima (primjerice MUP, trgovački sudovi,

zemljišno-knjižni odjeli, itd.) sklapala sporazum o suradnji, kao opći akt, te protokol o

razmjeni podataka, kao provedbeni akt. Osim toga, Porezna uprava obavljat će i poslove

određivanja i dodjeljivanja OIB-a, izdavanja Potvrde o OIB-u, vođenja Evidencije o OIB-u, te

podnošenja prijava i vođenje prekršajnih postupaka zbog povrede propisa o OIB-u. Kada

zaživi sustav OIB-a, pridonijeti će učinkovitosti i ažurnosti Porezne uprave, jer će se u

svakom trenutku moći provjeriti imovinsko stanje svih pravnih i fizičkih osoba u državi. 

5.4. SIGURNOST I ZAŠTITA PODATAKA

Kod razmjene poslovnih podataka koji se prenose putem javne mreže, javlja se problem

zaštite i sigurnosti podataka, tj. zaštita od pristupa podataka neovlaštenim osobama. Ovaj

problem je riješen pomoću sustava dvostrukog šifriranja, tako da se npr. šifrira sadržaj poruke

koju porezni obveznik šalje, kao i sam komunikacijski kanal između poreznog obveznika i

Porezne uprave.

13

6. ZAKLJUČAK

Glavna prednost poslovanja putem EDI-ja je znatno smanjenje transakcijskih troškova,

poboljšanje brzine i efikasnosti popunjavanja naloga. Prema istraživanjima, potrebno je i do

pet puta više vremena za ručnu obradu podataka od automatizirane putem EDI-ja. Također bit

informatizacije državnih i drugih upravnih organizacija je u unapređenju odnosa s korisnicima

usluga u državnoj upravi.Nakon sagledavanja prednosti i nedostataka implementacije EDI

sustava kao način poslovanja tvrtke da se zaključiti da osim financijskog aspekta gotovo da i

nema razloga zašto takav sustav ne primijeniti u poslovanju tvrtke. međutim da mi EDI imao

širu upotrebu, on mora ipak napraviti neke preinake. EDI standard mora biti daleko više

otvoren nego što je sada. Trenutno se EDI pridržava jednog od usvojenih standarda X.12 ili

UN/EDIFACT. Njegova implementacija je skupa, usko specijalizirana i potrebno je dosta

vremena da se uspostavi. Nova koncepcija omogućava da se EDI koristi u suvremenom

poslovanju i to uklanjanjem standardiziranih procesa koji ograničava njegovu upotrebu. Nova

koncepcija ima za cilj da podigne standardizaciju sa nivoa razmjene podataka i na nivo

razmjene dokumenata. Da bi se ovo omogućilo potrebno je da krajnji korisnici rade na isti

način ili da se omogući jednostavna zamjena dokumenata. Novi EDI predlaže nove načine

implementacije slične onima koji se koriste za DTD (Document Type Definition) i HTML.

Otvoren EDI predstavlja poslovnu proceduru koja bi dozvoljavala poslovanje i u slučajevima

kada je interakcija između poslovnih partnera kratkotrajna. Cilj je postići poslovanje bez

prethodnog usuglašavanja standarda i kratkotrajne odnose korištenjem jednostavnih kodova.

14

POPIS LITERATURE:

KNJIGE:

Čapko, Z.: „Internet u poslovanju“, Ekonomski fakultet Rijeka, listopad 2009; V izdanje

Ružić, D: „Potrebe i mogućnosti provođenja informatičke tehnologije u opskrbi hrvatskoga

turizma-polazne osnove i okviri“, Ekonomski fakultet Osijek, (200

INTERNET:

26.11.2010. DynamicWeb Enterprises, Inc, http://www.dynamicweb.com/

28.11.2010. Electronic Comerce state Maine, http://www.state.me.us/ec/edi.htm

28.11.2010. EWOS Guide to Open Systems Specifications http://www.ewos.be

15.11.2010. http://www.optimit.hr/edi/edi-opcenito

28.11.2010. http://www.edissweb.com/

29.11.2010.http://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/preduvjeti-za-

elektronicku-razmjenu-

29.11.2010. http://www.e-hrvatska.hr/

29.11.2010. http://ilicv.on.neobee.net/EDI.htm

30.11.2010. http://www.esru.strath.ac.uk/Documents/MPhil/karatolios_thesis.pdf

29.11.2010. http://www.blum.com/hr/hr/02/20/20/index.php podataka-vezanih-uz-oib

28.11.2010. http://www.blum.com/hr/hr/02/20/20/index.php

15

POPIS ILUSTRACIJA:

POPIS SLIKA :

Slika 1.: Usporedba poslovanja

Slika 2.: Shema protoka podataka putem EDI sustava

Slika 3.: EDI infrastruktura

Slika 4.: EDI koncept

16