elektroprojekt · elektroprojekt projektiranje, konzalting i inženjering d.d. HR/10000 Zagreb, Alexandera von Humboldta 4 OIB 48197173493 Investitor: HRVATSKE VODE Zagreb,Ulica grada

elektroprojekt projektiranje, konzalting i inženjering d.d. HR/10000 Zagreb, Alexandera von Humboldta 4 OIB 48197173493

Investitor: HRVATSKE VODE Zagreb,Ulica grada Vukovara 220

Građevina: CS TEČA NA SAVI KOD RAČINOVACA

Dio građevine:

Lokacija građevine: Račinovci

Vrsta dokumentacije-projekta: Studija - Projekt više struka Projekt/Posao: ELABORAT UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU

MREŽU

Knjiga/mapa:

Oznaka projekta-knjige: Y1-F94.00.04-G01.0 Mapa: 1 od 1 ZOP: F94 Voditelj posla: dr.sc. Ivan Vučković, dipl.ing.biol.

Nositelji stručnog područja: dr.sc. Ivan Vučković, dipl.ing.biol.

Iva Vidaković, prof.biol.

Željko Podobnik, dipl.ing.građ.

Marta Srebočan, mag.oecol./prot.nat.

Alan Kereković, dipl.ing.geol.

Jasna Botušić Brebrić, mag.ing.arh.

Za stručno vijeće: prof.dr.sc. Josip Rupčić, dipl.ing.građ.

Glavni direktor: Kruno Galić, dipl.ing.građ.

Mjesto i datum: Zagreb. 05.11.2014.

Građevina/Zahvat u prostoru: CS TEČA NA SAVI KOD RAČINOVACA

Oznaka projekta-knjige-priloga Revizija: 00

Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 2/20

POPIS PROJEKATA/KNJIGA/MAPA:

R.br.mape

Oznaka projekta/knjige Naziv projekta/knjige

1 Y1-F94.00.04-G01.0 ELABORAT UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU MREŽU



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 3/20

SADRŽAJ PROJEKTNE KNJIGE/MAPE

Oznaka priloga

1 OPĆI DIO Y1-F94.00.04-G01.0-0011.01 Naslovno potpisni list 1.02 Popis projekata/knjiga/mapa 1.03 Sadržaj projektne knjige/mape 1.04 Izvadak iz sudskog registra 1.05 Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode 1.06 Rješenje Voditelj posla 1.07 Rješenja Nositelji stručnog područja 1.08 Popis suradnika projektne knjige/mape 2 ELABORAT Y1-F94.00.04-G01.0-002



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 4/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 5/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 6/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 7/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 8/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 9/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 10/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 11/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 12/20



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 13/20

Broj: 001880

Sukladno sustavu upravljanja i članka 40. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13) Elektroprojekt projektiranje, konzalting, inženjering, d.d. donosi

R J E Š E N J E

dr.sc. Ivan Vučković, dipl.ing.biol.

imenuje se

VODITELJEM POSLA

CS TEČA NA SAVI KOD RAČINOVACA Studija

Ugovor broj: 138-GA-0813 od dana 20.11.2013.

Imenovani udovoljava uvjetima navedenim u rješenju nadležnog Ministarstva koji izdaje suglasnosti temeljem Zakona o zaštiti okoliša.

Imenovani je odgovoran za kvalitetnu, vjerodostojnu i točnu izradu studija, elaborata, izvješća, programa, rješenja, izradu i provedbu verifikacija, proračuna, i dr. koji se izrađuju temeljem suglasnosti nadležnog Ministarstva.

Glavni direktor:

Kruno Galić, dipl.ing.građ.

Zagreb, 4.3.2014. Voditelj QA:



Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 14/20

Broj: 008356

Na osnovi članka 40. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13) i sukladno Sustavu upravljanja, Elektroprojekt projektiranje, konzalting, inženjering d.d. donosi

R J E Š E N J E


imenuje se za

NOSITELJA STRUČNOG PODRUČJA

ELABORAT UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU MREŽU Studija

Projekt više struka

Građevina: CS TEČA NA SAVI KOD RAČINOVACA Projekt: ELABORAT UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU

MREŽU Oznaka projekta: Y1-F94.00.04




Glavni direktor:





Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 15/20

Broj: 008357

Sukladno sustavu upravljanja Elektroprojekt projektiranje, konzalting, inženjering d.d. donosi

R J E Š E N J E


imenuje se za








Imenovani je upisan u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva pod brojem 82.

Imenovani je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, a osobito da je usklađen s pozitivnim pravnim propisima.

Glavni direktor:





Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 16/20

Broj: 008358


R J E Š E N J E


imenuje se za









Glavni direktor:





Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 17/20

Broj: 008359


R J E Š E N J E


imenuje se za









Glavni direktor:





Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 18/20

Broj: 008360

Sukladno sustavu upravljanja Elektroprojekt projektiranje, konzalting, inženjering d.d. donosi

R J E Š E N J E


imenuje se za








Imenovani je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, a osobito da je usklađen s pozitivnim pravnim propisima.

Glavni direktor:





Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 19/20

Broj: 008361

Na osnovi članka 40. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13) i članka 130. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) Elektroprojekt projektiranje, konzalting, inženjering d.d. donosi

R J E Š E N J E


imenuje se za








Imenovani udovoljava uvjetima iz članka 130. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13), a upisan je u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata pod brojem 3564.

Imenovani je odgovoran da je projekt izrađen u skladu s Zakonom o prostornom uređenju, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.

Glavni direktor:





Y1-F94.00.04-G01.0-001 List: 20/20

Investitor : HRVATSKE VODE Zagreb,Ulica grada Vukovara 220

Građevina : CS TEČA NA SAVI KOD RAČINOVACA

Dio građevine :

Lokacija građevine : Račinovci

Vrsta dokumentacije : Studija

Vrsta projekta : Projekt više struka

Projekt/Posao : ELABORAT UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU MREŽU

Knjiga/Mapa :

NA IZRADI OVE PROJEKTNE KNJIGE/MAPE RADILI SU:

Stručno područje: Nositelji stručnog područja:







Suradnici:

Direktor biroa: Zdenko Mahmutović, dipl.ing.građ. © Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava ELEKTROPROJEKT d.d. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije prema članku 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima RH (NN167/03). Slijedom toga je zabranjeno svako neovlašteno korištenje ovog autorskog djela, a napose umnožavanje, objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu i sukladno ugovoru između Naručitelja i Elektroprojekta.

Zagreb, 05.11.2014.


© Elektroprojekt d.d. pridržava sva neprenesena prava Oznaka projekta-knjige-priloga Revizija: 00

Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 1/54

Investitor : HRVATSKE VODE Zagreb,Ulica grada Vukovara 220

Građevina : CS TEČA NA SAVI KOD RAČINOVACA

Dio građevine :

Lokacija građevine : Račinovci

Vrsta dokumentacije : Studija

Vrsta projekta : Projekt više struka

Projekt/Posao : ELABORAT UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU MREŽU

Knjiga/mapa :

Prilog 002 : ELABORAT

Nositelji stručnog područja : dr. sc. Ivan Vučković, dipl.ing.biol. .....................................

: Željko Podobnik, dipl.ing.građ. ...........................................

: Jasna Botušić Brebrić, mag.ing.arh. ...................................

: Alan Kereković, dipl.ing.geol. .............................................

: Iva Vidaković, mag.educ.biol. .............................................

: Marta Srebočan, dipl.ing.biol. .............................................

Kontrolirao : dr.sc. Stjepan Mišetić, prof.biol. ..............................................



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 2/54

SADRŽAJ

1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................. 4 1.1......... Naziv i vrsta zahvata .................................................................................... 4 1.2......... Razlozi i ciljevi izgradnje zahvata ................................................................. 5 1.3......... Idejno rješenje .............................................................................................. 6 1.3.1 ..... Općenito ....................................................................................................... 6 1.3.2 ..... Varijantna rješenja ...................................................................................... 10 1.4......... Vrste i količine tvari za izvedbu i korištenje zahvata ................................... 10 1.5......... Tehnološki proces, izgradnja zahvata i emisije u okoliš ............................. 10 1.6......... Popis drugih aktivnosti ................................................................................ 10

2 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................. 11 2.1......... Prostorno-planska dokumentacija .............................................................. 11 2.1.1 ..... Prostorni plan Vukovarsko–srijemske županije .......................................... 11 2.1.2 ..... Prostorni plan uređenja općine Drenovci .................................................... 16 2.2......... Opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ........... 18 2.2.1 ..... Općenito ..................................................................................................... 18 2.2.2 ..... Geografski položaj ...................................................................................... 19 2.2.3 ..... Reljef .......................................................................................................... 19 2.2.4 ..... Klimatološke i meteorološke značajke ........................................................ 19 2.2.5 ..... Geološke značajke ..................................................................................... 20 2.2.6 ..... Seizmičnost ................................................................................................ 20 2.2.7 ..... Hidrografija ................................................................................................. 21 2.2.8 ..... Stanje voda ................................................................................................. 22 2.2.9 ..... Pedološke osobine ..................................................................................... 23 2.2.10 ... Bioekološke značajke ................................................................................. 24 2.2.11 ... Gospodarstvo ............................................................................................. 28 2.2.12 ... Naselja i stanovništvo ................................................................................. 29 2.2.13 ... Infrastruktura .............................................................................................. 29 2.2.14 ... Krajobrazne i prirodne vrijednosti ............................................................... 30 2.2.15 ... Kulturno – povijesna baština ...................................................................... 31 2.3......... Odnos planiranog zahvata prema zaštićenim područjima .......................... 31 2.4......... Odnos planiranog zahvata prema ekološkoj mreži Natura 2000 ................ 33

3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU MREŽU ..................................................................................................................... 39 3.1......... Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliš ....................... 39 3.1.1 ..... Mogući utjecaji ............................................................................................ 39 3.1.2 ..... Razvoj buke ................................................................................................ 39 3.1.3 ..... Utjecaj na zrak ............................................................................................ 39 3.1.4 ..... Utjecaj na vode ........................................................................................... 39 3.1.5 ..... Utjecaj na tlo ............................................................................................... 39 3.1.6 ..... Mogući utjecaji na materijalna dobra .......................................................... 40 3.1.7 ..... Mogući utjecaji na biljne vrste i stanišne tipove .......................................... 40 3.1.8 ..... Mogući utjecaji na životinjske vrste ............................................................ 40 3.1.9 ..... Utjecaj na šume .......................................................................................... 40 3.1.10 ... Utjecaj na krajobraz .................................................................................... 41 3.1.11 ... Utjecaj na stanovništvo ............................................................................... 41 3.1.12 ... Utjecaj na objekte i infrastrukturu ............................................................... 41 3.1.13 ... Utjecaj na kulturna dobra ............................................................................ 41 3.1.14 ... Međuutjecaj s drugim planiranim objektima ............................................... 41 3.1.15 ... Utjecaj u slučaju akcidenta ......................................................................... 41 3.1.16 ... Utjecaji nakon prestanka korištenja ............................................................ 42 3.2......... Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .......................................... 42



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 3/54

3.3......... Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja na zaštićena područja .................. 42 3.4......... Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja na područja ekološke mreže ........ 42 3.4.1 ..... Mogući utjecaji na EM tijekom izvođenja radova ........................................ 42 3.4.2 ..... Mogući utjecaji tijekom korištenja ............................................................... 43 3.4.3 ..... Mogući skupni utjecaji na ekološku mrežu ................................................. 43 3.5......... Mogući utjecaji u slučaju akcidentnih situacija ........................................... 44

4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆEJE STANJA OKOLIŠA .............. 45 4.1......... Mjere zaštite okoliša ................................................................................... 45 4.1.1 ..... Mjere zaštite okoliša prije građenja zahvata ............................................... 45 4.1.2 ..... Mjere zaštite okoliša tijekom građenja zahvata .......................................... 45 4.1.3 ..... Mjere zaštite sukladno Prostornom planu uređenja općine Drenovci ......... 47 4.1.4 ..... Mjere zaštite zaštićenih područja ............................................................... 47 4.1.5 ..... Mjere očuvanja područja ekološke mreže .................................................. 48 4.2......... Program praćenja stanja okoliša ................................................................ 48

5 IZVOR PODATAKA ...................................................................................................... 49 Literatura .................................................................................................................. 49 Prostorno-planska dokumentacija ............................................................................ 50 Propisi ..50

6 FOTODOKUMENTACIJA............................................................................................. 52



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 4/54

1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1 Naziv i vrsta zahvata

Naziv zahvata prema projektnom zadatku je ''Izgradnja crpne stanice (CS) Teča na Savi kod Račinovaca''. Investitor su HRVATSKE VODE Zagreb,Ulica grada Vukovara 220. Račinovci su smješteni 9 km jugoistočno od Drenovaca na lijevoj obali Save. Površina naselja je 34,12 km2, a prosječna gustoća naseljenosti iznosi 29 stanovnika/ km2. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom, trgovinom i ugostiteljstvom. U mjestu postoji osnovna škola, ambulanta opće medicine i veterinarska ambulanta, poštanski ured i poljoprivredna zadruga. Za predviđeni zahvat izgradnja crpne stanice (CS) Teča na Savi kod Račinovaca kojom se predviđa odvodnja s oko 1979 ha poljoprivrednog zemljišta, potrebno je provesti odgovarajući upravni postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sukladno člancima 76., 78. i 82. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) sukladno članku 25, Prilog III. – zahvat 2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije voda zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Također je potrebno provesti i upravni postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) – prethodna ocjena prihvatljivosti. Vezano uz navedeno sukladno članku 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) za zahvate za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, Prethodna ocjena utjecaja zahvata na ekološku mrežu obavlja se u okviru postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Uzimajući u obzir navedeno ovim elaboratom spojeni su postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (Uredba NN 61/14) i postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Pravilnik 118/09). Zahvat se nalazi na prostoru Vukovarsko- srijemske županije u općini Drenovci, naselju Račinovci. Crpna stanica se nalazi na dijelu k.č. 1419 katastarska općina Račinovci. Prijedlogom parcelacije predlaže se podijeliti postojeću k.č. 1419 tako da se formiraju nove k.č. 1419/2 koja prati granicu obuhvata nove izgradnje i k.č. 1419/3 na kojoj će biti smještena zgrada TS 10(20)/0,4 kV. Nova k.č. 1419/2 formirana je na prostoru omeđenom sa sjevera kanalom Teča, sa istoka objektima postojeće CS Teča, a sa južne strane savskim nasipom. Ustava sa izljevnom građevinom i dijelom odvodnog kanala nalazi se na dijelu k.č. 1645 k.o. Račinovci. Katastarske čestice 1419 i 1645 vlasništvo su Republike Hrvatske, javno vodno dobro pod upravljanjem 'HRVATSKIH VODA' Zagreb, Zagreb, Ul. grada Vukovara 220. Nova crpna stanica Teča izgradit će se kao zamjena za postojeću crpnu stanicu Teča. Smještena je oko 100 m uzvodno od postojeće crpne stanice. Položaj nove crpne stanice Teča vidi se na slici 1.1.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 5/54

1.2 Razlozi i ciljevi izgradnje zahvata

Postojeća crpna stanica Teča izgrađena je 1932. godine za odvodnju dijela melioracijskog područja Biđ - Bosutskog polja veličine 5250 ha (nakon rekonstrukcije slivova 1979 ha). Odvodnja se vrši u rijeku Savu, a kapacitet crpki je 2 x 1780 1/s (obično se navodi 3,6 m3/s). Glavni odvodni kanali na poljoprivrednim površinama su Teča i Obošnica, položeni najnižim dijelovima područja, koji se spajaju neposredno prije postojeće crpne stanice. Postojeći objekt, kako građevinski, tako i elektrostrojarski dio, je dotrajao, te prijeti urušavanjem i ispadanjem iz pogona. Crpke i pogonski Diesel motori datiraju iz vremena početka rada crpne stanice, pa se njihovi dijelovi više ne mogu zamijeniti, jer slični ne postoje na tržištu. Elektro instalacija potrebna za rad pomoćnih strojeva postojeće crpne stanice je zastarjela. Kako je vjerojatnost kvarova ovako starog pogona vrlo velika, a posljedice na zaobalje, u obliku poplava te mogućnost onečišćenja voda zbog curenja goriva i maziva, bile bi nesagledive, planira se izgradnja novog objekta i njegovo opremanje novom elektrostrojarskom opremom. Postojeći objekt će se koristiti do puštanja u rad novoizgrađenog, a nakon toga će se konzervirati i staviti pod zaštitu. Kapacitet nove crpne stanice određen je na temelju maksimalnog protoka 25 godišnjeg povratnog razdoblja i iznosi QCS_maks= 6,0 m3/s. Predviđena je ugradnja tri crpna agregata, svaki kapaciteta QCA_maks= 2,0 m3/s.

Položaj CS Teča

Slika 1.1 Položaj nove crpne stanice Teča



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 6/54

1.3 Idejno rješenje

1.3.1 Općenito

Nova crpna stanica Teča sastoji se od gravitacionih ispusta i crpnih agregata. Gravitacioni ispusti su u funkciji uvijek kada to omogućava odnos vodostaja u kanalu Teča i rijeci Savi. Gravitacijski ispust, predviđen u sklopu crpne stanice, izvest će se s dva otvora, svaki dimenzija 2,0 x 2,0 m, kapaciteta zavisnog o razinama vode u kanalima. Čišćenje metalnih rešetki razmaka šipki 9,0 cm na ulaznoj građevini je predviđeno mehaničkim čistačima na elektromotorni pogon. U svrhu zaštite zdravlja radnika predviđa se ugraditi tip čistilice s mogućnošću upravljanja bežičnim daljinskim upravljačem – manipulacije će se po potrebi moći vršiti i iz klimatski zaštićenog interijera građevine uz neposrednu vizualnu kontrolu rada čistilice. Ulazna rešetka na ulazu u usisne komore pumpi ima svijetli razmak šipki 4,0 cm. Crpljenje se pokreće kada nivo vode u kanalu Teča dosegne maksimalno dopušten nivo od + 79,94 m, a prestaje kada nivo vode u kanalu padne na dopušteni minimum +78,74 m. Crpljenje se, kada to okolnosti dozvoljavaju, obavlja u vremenu jeftinije energije. U svrhu napajanja električnom energijom predviđena je izgradnja tipske betonske transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV, 1 MVA za kabelski priključak na 10 kV mrežu. Upravljanje crpnim agregatima i tablastim zatvaračem gravitacijskog ispusta je predviđeno na dva načina, ručno i automatski. Ručni način rada je predviđen lokalno sa operatorske stanice u upravljačnici ili preko operatorskog panela osjetljivog na dodir. Ručno (forsirano) upravljanje je predviđeno samo kao lokalno upravljanje za potrebe servisa. Automatski način rada je predviđen preko programabilnog uređaja u ormaru PLC-a postrojenja glavnog razvoda niskog napona, koji je u mogućnosti upravljati sustavom tablastih zatvarača gravitacijskog ispusta i tri crpna agregata na temelju davača razine vode. U nadređeni centar Hrvatskih voda predviđeno je slanje hidroloških mjerenja i alarma (prorade električnih zaštita, nestanak napajanja, kvarovi crpnih agregata i dr.).

Kao što se vidi na slici 1.2 predviđeni zahvat se sastoji od:

- Interne prometnice - Plato i ograda - Dovodnog kanala od postojećeg kanala Teča do zgrade crpne stanice - Zgrade crpne stanice - Kanala gravitacijske odvodnje i ustava - Tlačnog cjevovoda - Izljevne građevine - Odvodnog kanala od izljevne građevine do kanala koji spaja staru crpnu stanicu sa rijekom Savom - Prostor privremenog odlaganja naplavina s rešetke Interna prometnica: Do postojeće crpne stanice Teča vodi nerazvrstana prometnica (makadamski put koji prolazi melioracijskim područjem i završava na savskom nasipu.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 7/54

Nova crpna stanica povezati će se na postojeću prometnicu, izgradnjom nove interne prometnice koja će prolaziti između postojeće crpne stanice i savskog nasipa. Interna prometnica i plato uz zgradu crpne stanice dužine su oko 195 m. Kolnik je širine 3,5 m sa obostranim bankinama širine 1,0 m. Prometnica je projektirana za malu gustoću prometa. Plato i ograda: Oko crpne stanice formirati će se plato. Kota platoa uz zgradu je + 82,90 m n. m. sa blagim padom prema rubovima. Na istoj koti je interna prometnica koja je ispred ulaza proširena radi lakšeg pristupa u strojarnicu, odnosno do bazena/spremnika za sakupljanje otpada sa rešetaka. Uz prometnicu su smještena ukupno 4 parkirališna mjesta od toga 2 neposredno uz ulaz u strojarnicu. Dužina ograđenog dijela platoa je 99,50 m, a širina s jedne strane 25,50 m, a s druge strane 28,00 m. Ograda je žičana metalna visine 1,5 m. Pristup do platoa osiguran je kroz kolno pješački ulaz širine 3,5 m s kliznim vratima. Dovodni kanal: Dovodni kanal od kanala Teča do zgrade crpne stanice dužine je oko 55 m. Dio kanala dužine oko 19,50 m uz crpnu stanicu obložen je betonskim pločama. Kanal je širine dna 14,40 m što sa pokosima koji su u nagibu 1:2 čini ukupnu širinu kanala od oko 31,90 m. Zgrada crpne stanice: Zgrada crpne stanice ima podzemni i nadzemni dio. Podzemni dio nastavlja se na dovodni kanal, a armiranobetonskim zidovima podijeljen je na dva bazena gravitacionih ispusta i tri bazena s crpnim agregatima. Na početku zidova predviđeni su utori za smještaj grednih zapornica, kojima se u slučaju potrebe može zatvoriti dotok vode u bazene. Neposredno prije bazena smještena je rešetka razmaka šipki od 7,0 cm sa čistilicom. Podzemni dio je tlocrtnih dimenzija 14,70 x 13,05 m. Kota dna bazena gravitacijskih ispusta širine 2,00 m, je na +77,60 m n. m., odnosno -5,55 m od kote poda prizemlja. Kota dna bazena s crpkama širine 2,50 m, je na koti +76,14 m n. m., odnosno -7,01 m od kote poda prizemlja. Nadzemni dio zgrade je tlocrtnih dimenzija 19,50 x 7,05 m i sastoji se od dva dijela. Višeg dijela visine 8,2 m u kojem je smještena strojarnice i nižeg dijela visine 4,85 m u kojem su smješteni: skladište i soba strojara sa sanitarijama. Konstrukcija hale strojarnice do kote kranske staze je od armiranobetonskih stupova i greda, a iznad su čelični stupovi i čelično krovište. Konstrukcija nižeg dijela su armiranobetonski stupovi i grede te čelično krovište. Zidovi između armiranobetonskih nosivih stupova i greda su od blok opeke. Kanali gravitacione odvodnje i ustava: Na bazene gravitacione odvodnje nastavlja se armiranobetonski kanal podijeljen na dva kanala svijetlog otvora 2,00 x 2,00 m. Kanali su u blagom padu prema izljevnoj građevini. Ustava je armiranobetonska građevina smještena na zadnjoj trećini kanala. U ustavi su smještene glavne i pomoćne zapornice. Ustava je na svom donjem dijelu tlocrtnih dimenzija 6,10 x 5,35 m, vertikalno okno je vanjski tlocrtnih dimenzija 6,10 x 3,55 m. Podzemni dio je ukupne visine 10,20 m. Ustava završava platformom, tlocrtnih dimenzija 7,50 x 4,95 m, na koti +86,60 m n. m. 10 cm iznad kote krune nasipa. Na platformi se nalaze pogonski mehanizmi sa pratećom



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 8/54

opremom. Platforma je natkrivena čeličnom nadstrešnicom visine 3,40 m i ograđena čeličnom žičanom ogradom. Tlačni cjevovodi:Nastavno na crpke položena su podzemno 3 tlačna cjevovoda vanjskog promjera Ø 1020 mm. Cjevovodi su dužine oko 55 m, prate konturu nasipa do izljevne građevine. Na najvišem dijelu ugrađen je ventil koji omogućava odzračivanje, odnosno uspostavljanje i održavanje vakuuma u cijevima. Osim ekonomičnijeg rada prednost ovog sistema je što prestankom vakuuma voda prestaje teći te nema povrata vode iz rijeke Save. Dno cjevovoda na najvišem dijelu na koti +84,70 m n. m. što odgovara max. vodostaju Save za 100 god. povratni period. Izljevna građevina: Izljevna građevina djelomično je ukopana armiranobetonska građevina. Sastoji se od 5 komora. Dvije komore širine po 2,00 m služe kao završetak gravitacionih ispusta, kota dna ispusta je +76,80 m n. m. što približno odgovara koti dna odvodnog kanala. Tri komore širine po 2,50 m čine završetak tlačnih cjevovoda. Komore su oblikovane tako da zidić na izlazu osigurava da nivo vode neovisno o vanjskom vodostaju bude minimalno na koti +78,70 m n. m., odnosno da izlaz cijevi koje su pod vakuumom ostane potopljen. Izljevna građevina je tlocrtnih dimenzija 14,50 x 5,80 m i visine 4,90 m. Odvodni kanal: Na izljevnu građevinu se nastavlja novi odvodni kanal dužine oko180 m. Dio kanala uz izljevnu građevinu je širine dna 13,60 m što sa pokosima koji su u nagibu 1:1,5 čini ukupnu širinu kanala od oko 26,20 m, zatim se dno postepeno sužava na konačnih 3,50 m širine dna što sa pokosima čini ukupnu širinu kanala od oko 15,60 m. Novi kanal se spaja sa kanalom postojeće CS Teča tako da je ukupna dužina novog i starog kanala oko 567 m. Prostor privremenog odlaganja naplavina s rešetke. Za potrebe privremenog odlaganja naplavina s rešetke predviđen je bazen/spremnik u kojem će se spremati naplavina do njezinog odvoza, odnosno zbrinjavanja od strane ovlaštene institucije.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 9/54

Slika 1.2 Situacija crpne stanice Teča



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 10/54

1.3.2 Varijantna rješenja

Varijantna rješenja planiranog zahvata nisu razmatrana.

1.4 Vrste i količine tvari za izvedbu i korištenje zahvata

Predviđa se upotreba sljedećih količina materijala: - betoni 1.876 m3 - armatura 110 t - čelična konstrukcija 25 t - asfalt 850 m2

Dakle radi se o građevinskom materijalu koji će se osigurati iz najbliže betonare te asfaltne baze.

1.5 Tehnološki proces, izgradnja zahvata i emisije u okoliš

Zahvat nema pomičnih dijelova niti uključuje bilo kakve tehnološke procese tijekom izvršavanja svojih funkcija. Uključuje fazu izgradnje i fazu korištenja i održavanja. U fazi izgradnje koja će trajati dvije građevinske sezone odvijaju se isključivo građevinski radovi, i to uz pomoć strojeva i kamiona za prijevoz i ugradnju materijala. U fazi korištenja odvijaju se radovi na održavanju strojevima za crpljenje i košnju.

1.6 Popis drugih aktivnosti

Do postojeće crpne stanice Teča vodi nerazvrstana prometnica (makadamski put k.č.1909) koji prolazi melioracijskim područjem i završava na savskom nasipu. Nova crpna stanica povezati će se na ovu prometnicu, izgradnjom nove interne prometnice koja će prolaziti uz savski nasip od postojeće crpne stanice do platoa nove crpne stanice. Interna prometnica i plato uz zgradu nove crpne stanice dužine su oko 190 m. Širina kolnika je 3,5 m sa obostranim bankinama širine 1,0 m. Prometnica je projektirana za malu gustoću prometa.

Za potrebe rada crpne stanice potrebno je izvesti priključak na elektroenergetsku mrežu s ciljem osiguranja napajanja električnom energijom. Detalje, mjesto i uvjete priključka određuje operator distribucijskog sustava pripadnog distribucijskog područja (Elektra Vinkovci) u fazi izdavanja Prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES). Predviđen je podzemni priključak 10 (20) kV kabelom XHE-49A 3x1x150/25 mm od novo izgrađenog betonskog stupa na trasi DV 10 (20) kV Račinovci do nove TS 10 (20)/0,4 kV Teča. Projektiranje, izgradnja i održavanje priključnog kabela 10(20) kV u nadležnosti je distributera električne energije.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 11/54

2 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1 Prostorno-planska dokumentacija

Na promatranom području na snazi su Prostorni plan uređenja Vukovarsko – srijemske županije („Službeni vjesnik“ br. 07/02, 08/07, 09/07 i 09/11) te prostorni planovi nižeg reda; Prostorni plan uređenja općine Drenovci (Službeni glasnik općine Drenovci br. 2/99 i 6/04).

2.1.1 Prostorni plan Vukovarsko–srijemske županije

Prostorni plan Vukovarsko–srijemske županije (PPŽ) izradio je Zavod za urbanizam i prostorno planiranje, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2002. godine. Plan je objavljen u Službenom vjesniku br. 7/02. Izmjene i dopune izvršene su 2007. i 2011. godine i objavljene u Službenom vjesniku br. 08/07., 09/07., 09/11. Prostor Vukovarsko-srijemske županije pripada dvama vodnim područjima-vodnom području Save i vodnom području Drave i Dunava. U ovim vodnim područjima egzistiraju dva sliva - sliv Dunava i sliv Save, sa glavnim recipijentom za sliv Dunava - rijekom Vukom, a za sliv Save - rijekom Bosut. Središnje i južno područje Županije ugroženo je visokim vodama rijeke Save koja ujedno čini državnu i županijsku granicu. Obrambeni sustav od poplavnih savskih voda sastoji se od izgrađenog nasipa duž savskog toka, unutar i izvan granica Republike Hrvatske. Dio područja uz Savu ugrožen je i unutarnjim vodama što se osobito odnosi na Spačvansko - studvanski bazen lociran uz nizvodni dio korita Bosuta kroz koje protječu Spačva i Studva. U ovom prostoru dolazi do zadržavanja značajnih količina vode pri pojavi velikih voda te to područje ima veliku ulogu u formiranju vodnog režima cijelog područja. Poplavno područje je određeno kotom 80,50 m. n. m. Prema zahtjevu šumara minimalan vodostaj na početku vegetacijskog razdoblja mora biti 77,50 m. n. m, a na kraju 77,00 m. n. m. Kontrola i reguliranje vodostaja malih voda u Spačvanskom bazenu moguća je gradnjom vrećaste brane kod Lipovca na Bosutu 39+500 rkm. Prema polazištima PPŽ odvodnja poljoprivrednih površina na području Županije bila je zadovoljavajuće riješena, premda teškoće održavanja hidromelioracijskih sustava u poslijeratnim godinama bitno ugrožavaju njihove funkcije. Prema Planu prostornog uređenja Županije točka 3.6.2.7 Zaštita od štetnog djelovanja voda, zaštitu od voda na području županije treba provoditi rekonstrukcijom i izgradnjom obaloutvrda, regulacijskih radova i nasipa uz sve vodotoke. Prioritetni ciljevi zaštite od poplava u slivu Save su popravci ratom oštećenih objekata nasipa, kanala i crpnih uređaja. Paralelno sa izgradnjom sustava za zaštitu od poplava treba nastaviti s regulacijom i uređenjem korita vodotoka, izgradnjom objekata za redukciju velikih voda pritoka te obnavljanjem crpnih predaja. Odvodnja suvišnih voda zaobalja riješiti će se sustavom odvodnje polja Biđ - Bosut te izgradnjom višenamjenskog kanala Sava - Dunav. Za odvodnju sliva Bosuta i Biđa veliku ulogu ima ustava i prepumpna stanica na ušću Bosuta u Savu. Za vrijeme niskog vodostaja Save odvodnja je gravitacijska, a za vrijeme



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 12/54

visokog vodostaja Save zatvara se ustava i vrši se prepumpavanje (30 m3/s). Ukoliko pumpe ne bi radile prostor bi bio ugrožen visokim vodama, a to bi se posebice loše odrazilo na meliorirane površine

Slika 2.2.1 Izvod iz prostornog plana uređenja Vukovarsko – srijemske županije, korištenje i ,namjena prostora



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 13/54

Slika 2.2.2 Izvod iz prostornog plana uređenja Vukovarsko – srijemske županije, , Infrastrukturni sustavi, vodnogospodarski sustavi



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 14/54

Slika 2.2.3 Izvod iz prostornog plana uređenja Vukovarsko – srijemske županije, Infrastrukturni sustavi, vodoopskrba



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 15/54

Slika 2.2.4 Izvod iz prostornog plana uređenja Vukovarsko – srijemske županije, Promet



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 16/54

2.1.2 Prostorni plan uređenja općine Drenovci

Prostorni plan uređenja općine Drenovci izradio je Zavod za urbanizam i prostorno planiranje, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Općina Drenovci prostorno je nastala iz dijela bivše općine župana. Za područje današnje Općine, na snazi slijedeći dokumenti prostornog uređenja:

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, - Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, - Prostorni plan Vukovarsko srijemske županije, - Prostorni plan uređenja općine Drenovci (Službeni glasnik općine Drenovci br.

2/99.) - Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Drenovci (Službeni glasnik

općine Drenovci br. 6/04.)

Područje Općine Drenovci dio je Biđ-Bosutskog melioracijskog areala. Glavni recipijent i odvodnik sliva je vodotok Bosut koji odvodi vodu u Savu gravitacijom ukoliko to vodostaji Save dozvoljavaju. Dio nizinskog dijela sliva, neposredno uz Savu, na području Rajevog Sela, Đurića, Račinovaca, gravitira direktno u Savu. Odvodnja se kod niskih vodostaja Save vrši gravitacijom, a kod visokih voda pomoću crpnih stanica. Crpne stanice Teča i Konjuša izgrađene su 1933. godine, CS "Teča" kapaciteta je 3,56 m3, a CS "Konjuša" 2,80 m3/s. Treba naglasiti da je u međuvremenu izgrađena nova crpna satnica Konjuša koja se sastoji od gravitacionih ispusta i crpnih agregata. Gravitacioni ispusti su u funkciji uvijek kada to omogućava odnos vodostaja u kanalu Konjuša i rijeci Savi. Unatoč tome područje još uvijek nije zadovoljavajuće odvodnjeno,odnosno nije odvodnjeno prema potrebama suvremene odvodnje i zahtjevima poljoprivredne proizvodnje.

Cjelokupan prostor općine Drenovci ugrožen je poplavnim vodama rijeke Save unatoč tome što je branjen izgrađenim Savskim nasipom. Postojeći Savski nasip sa zapada i juga štite, nedovoljnim stupnjem sigurnosti, Općinu Drenovci od savskih voda. Početak nasipa je kod Sl. Broda, a završetak na granici Republike Hrvatske prema Srbiji. Od poplave, ukoliko bi do nje došlo, izuzeto bi bilo jedino uzvišeno područje dijela naselja Drenovci. Osim poplavnim vanjskim vodama, područje Općine Drenovci je ugroženo i od unutarnjih voda. Usporene vode Spačvanskog bazena utječu na slabiju odvodnju pojedinih areala općine pa su poplave u Drenovcima posljedica lošeg postojećeg odvodnog sustava.

Na poljoprivrednim površinama se uzgajaju kulture koje nisu ozime jer su površine svake zime poplavljene. U području djelovanja crpnih stanica Teča i Konjuša kod visokih savskih voda nema većih problema, dakako ukoliko crpne stanice rade. No ukoliko je kišno razdoblje duže, korita kanala se napune i tada može doći do plavljenja lokalnog karaktera. Veći je problem .to kod visokih vodostaja u kanalima poljoprivredni strojevi zbog raskvašenosti ne mogu na poljoprivredne površine. Stanje regularnosti vodotoka nije u potpunosti zadovoljavajuće. Vodotoci (kanali) I. i II. reda regulirani su za određeni proticajni profil i određenu niveletu korita.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 17/54

Slika 2.2.5 Prostor za razvoj i uređenje Općine Drenovci



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 18/54

2.2 Opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj

2.2.1 Općenito

Općina Drenovci je jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća naselja Drenovci, Đurići, Posavski Podgajci, Račinovci i Rajevo Selo. Općina je smještena u zapadnom dijelu Srijema, odnosno u tzv. Spačvanskom bazenu. Susjedne su joj općine Vrbanja i Gunja. Nedaleko se nalazi državna granica s Bosnom i Hercegovinom (granični prijelaz Gunja – distrikt Brčko), te Srbijom (neprohodna granica Strošinci – Jamena). Općina se prostire na oko 200,02 km2 i nalazi se na području od posebne državne skrbi.

Naselje Račinovci koje se nalaze na području odvodnje smješteno je oko 9 km jugoistočno od općinskog središta na lijevoj obali Save. Površina naselja je 34,2 km2, a prosječna gustoća naseljenosti iznosi 29 stanovnika/km2. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom, trgovinom i ugostiteljstvom. U mjestu postoji osnovna škola, ambulanta opće medicine i veterinarska ambulanta te poštanski ured.

Slika 2.2.1 Položaj planiranog zahvata u prostoru



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 19/54

2.2.2 Geografski položaj

Općina Drenovci nalazi se u istočnom ravničarskom dijelu Vukovarsko-srijemske županije na prostoru spačvanskog bazena. Jugozapadni rub promatranog prostora definiran je rijekom Savom, a istočni kompleksom spačvanskih šuma. Teren je po svojim karakteristikama ravničarski, s površinama koje su po namjeni šume ili poljoprivredno zemljište. Od visokih voda rijeke Save prostor je zaštićen obrambenim nasipom. Općina, ima razmjerno povoljan geoprometni položaj, obzirom da u neposrednoj blizini njenog prostora prolaze važni državni i međudržavni prometni (cestovni i željeznički) koridori.

2.2.3 Reljef

Osnovna reljefna osobina područja Općine Drenovci je monoton ravničarski teren. Od nešto nižeg područja na sjeveru općine (Desičevo-Tromeđa 80-81 m n.m.) do središnjeg dijela općine s nadmorskim visinama naselja i do 85 m.n.m. Nizak kraj s visokom podzemnom vodom u prošlosti je često bio plavljen. Posljedica toga je i smještaj naselja na tzv. “gredama” tj. nešto višim potezima koji su osiguravali kakvu-takvu sigurnost od visokog vodostaja Save.

2.2.4 Klimatološke i meteorološke značajke

Klimatske prilike prostora općine Drenovci odraz su klimatskih karakteristika šireg prostora i položaja općine prema panonskom, ravničarskom dijelu šireg područja, te otvorenosti prostora općine prema području Županije i šire. Klimatske prilike ovog prostora, uglavnom, se odlikuju kontinentalnim karakteristikama, što se prvenstveno ogleda u prosječnoj godišnjoj količini i sezonskom rasporedu oborina. U godišnjoj ruži vjetrova na ovom prostoru najučestaliji su vjetrovi sjeverozapadnog smjera. Pojave magle vezane su za razdoblje od X.-II. mjeseca.

Srednja godišnja temperatura zraka u Županji za razdoblje 1971 -2000 iznosi 11,6°C, Maksimalna temperatura zraka javlja se u razdoblju do V- IX. mjeseca i kreće se između 21,9oC (srpanj) i 17,1o C (rujan), dok je minimum temperatura zraka od XI-IV mjeseca. I kreće se između 0,6oC (siječanj ) i 6,8oC (ožujak).Temperature zraka na području Spačvanskog bazena imaju određena odstupanja od šireg prostora, budući da je to zatvoreno područje, veće vlažnosti zraka, te manje izrazitih kontinentalnih obilježja. Srednja godišnja vrijednost temperatura je 10,4°C.

Srednja godišnja količina oborina u razdoblju od 1971 do 2000. godine za grad Županju iznosila je 772 mm. Pretpostavlja se da je na području općine Drenovci nešto veća, do 800 mm.

Prosječno po mjesecu u Županji se oborine kreću 50,6 mm u prosincu, 44,2 mm u veljači, 48,2 mm u ožujku, 61,9 mm u travnju, 67,8 mm u svibnju, 90,7 mm u lipnju, 75,8 mm u srpnju, 72,3 mm u kolovozu, 65,1 mm u rujnu, 65,1 mm u listopadu, 71,7 mm u studenom i 59,0 mm, u prosincu.

U godišnjoj ruži vjetrova na prostoru općine Drenovci najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog kvadranta na koje otpada više od jedne petine strujanja u godišnjoj raspodjeli strujanja zraka. Prosječno godišnje je oko 5 dana s jakim vjetrom jačine 6 bofora (39 -49 km/sat), a svega 0,4 dana godišnje s olujnim vjetrom jačine 8 bofora 62 -74 km/sat).

Budući je područje Općine Drenovci uglavnom poljoprivredno područje, to su značajne pojave snijega, mraza te tuče. Srednji godišnji broj dana sa snijegom za Spačvu iznosi 32,6 dana. Značajna je pojava mraza, osobito ranih jesenskih i kasnih proljetnih. Najčešći se mrazevi javljaju u prosincu i ožujku.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 20/54

Godišnje uglavnom u razdoblju od X do II mjeseca u prosjeku se magla javlja oko 44 dana.

2.2.5 Geološke značajke

Geološki, područje Općine Drenovci pripada nasutoj ravnici Posavine. Za nju je karakteristično da se nakon taloženja gornjih pontskih naslaga nastavlja taloženje tzv. "paludinskih naslaga" u velikoj debljini, koje se spuštaju pod mlade pleistocenske taložine produžujući se podzemno do južnih obronaka Fruške gore. Lijeva strana doline Posavine bila je izvrgnuta i intenzivnijem tektonskom spuštanju. Savska potolina je izrazita tektonska graba, koja je ispunjena kvartarnim naslagama. Kvartarne naslage u savskoj potolini razvijene su u raznim sedimentno-petrografskim facijesima. Litoloski su predstavljene raznim glinama, laporima, pijescima, šljunkom, brečama, konglomeratima, ugljenim naslagama, praporom i prapornim ilovinama. Osobito su rasprostranjene fluvijalne i lakustičke naslage.

Rijeka Sava u svom donjem toku nosi fini pjeskovito-muljeviti materijal koji se na obalama taloži stvarajući pjeskovite aluvijalne naplavine.

Prostor Općine Drenovci geomorfoloski pripada prostoru Bosutske nizine, koja je sastavljena od mladih kvartarnih sedimenata. Među njima su najraširenije naslage močvarnog i pretaloženog prapora, dosta glinovite, a ponekad i pjeskovite. Najmlađi elementi sastava su muljeviti i organsko-barski sedimenti najnižih dijelova kraja i plavljeni pjeskoviti aluvij (poloj) duž toka Save. Kvartarne naslage u prisavskoj ravnici su nevezane klastične naslage međuzrnske poroznosti. Na širem prostoru se izdvajaju sedimenti čiji litoloski sastav čine aluvijalni nanos pijeska, praha, gline, uglavnom prekriven glinovito barskim sedimentom eolskim pijeskom i resedimentiranim lesom. Područje općine se odlikuje srednjom izdašnošću i provodnošću te su mogući objekti prosječne izdašnosti do 20 l/s.

2.2.6 Seizmičnost

Prostor Općine Drenovci je prostor koji je relativno udaljen u odnosu na seizmički aktivna područja. Najbliža seizmička aktivna područja na ovom prostoru su epicentralna područja Dilj gore i Belog Manastira. Budući da je ovo područje ravničarski teren u neposrednoj blizini rijeke Save, to su i osobine tla nepovoljne s obzirom na djelovanje seizmičkih sila. Cijelo područje općine je prostor mlade geološke građe, sastavljeno od mladih kvartarnih sedimenata u čijem sastavu su aluvijalni nanosi pijeska, praha, gline, barski sedimenti, eolski pijesak i les. Na temelju seizmološke karte (NN br. 53/91) maksimalni intenzitet potresa koje je moguće očekivati na ovom području za povratno razdoblje od 200-500 godina, kreću se između 6 i 7o MCS ljestvice.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 21/54

Slika 2.2.2 Karta seizmičnosti Vukovarsko-srijemske županije

2.2.7 Hidrografija

Voda je bila jedan od najvažnijih činilaca razvoja ovog područja, a diktirala je razvitak naselja, način stanovanja i djelatnost ljudi. Područje općine Drenovci obiluje mnoštvom većih i manjih vodotoka kanala i bara. Južnim dijelom protječe rijeka Sava, a tu su i vodotoci Obošnica, Teča, Konjuša, Drenovača, Božula, Bistra i niz drugih manjih vodotoka. Prostor je ispresijecan mnogobrojnim kanalima.

Prostor uz Savu, koji obuhvaća naselja Račinovci i Đurići proteže se južno od Rajevog Sela u hidrogeološkom smislu sačinjava aluvijalni nanos šljunka, pijeska, glinovitog pijeska, praha i gline, koji je uglavnom prekriven glinovito pjeskovitim barskim sedimentom i resedimentiranim lesom. Sava je najveći vodotok ovog područja. Karakterizira je kišno-snježni režim s glavnim maksimumom u ožujku (sekundarni maksimum javlja se u prosincu) i glavnim minimumom u kolovozu. Površina sliva do vodomjerne stanice u Županji iznosi 62.891 km2, srednji protok 1.198 m3/s, a specifični dotok 19,1 l/s/km2. Drugi po veličini vodotok, Bosut, glavni je otplavni recipijent hidromelioracijskog polja Biđ-Bosut. Mali uzdužni pad doline Biđ-Bosut koja je gotovo paralelna sa Savom onemogućava brzu i efikasnu odvodnju, pa dolazi do zadržavanja vode i zamočvarivanja terena. Uzdužni pad Bosuta izrazito je mali pa to znatno otežava odvodnju, kako njegovih voda, tako i voda pritoka. Ostali vodotoci vodu dobivaju uglavnom od oborina pa je i režim u velikoj ovisnosti o njima. Drugi značajan izvor vode su podzemne vode koje su pod velikim utjecajem voda rijeke Save.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 22/54

2.2.8 Stanje voda

Stanje voda rijeke Save: Za prikaz stanja kakvoće voda rijeke Save na promatranom području uzeti su podaci sa mjerne postaje: S18 – Račinovci na kojoj Hrvatske vode provode praćenje stanja voda. Podaci o stanju voda preuzeti su iz rada „Kakvoće rijeke Save u 2012. godini“ (Ćuk i sur. (2014), gdje je kakvoća voda određena na temelju osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja koji prate biološke elemente kakvoće vode i bentičkih makrobeskralješnjaka koji su propisani „Uredbom o standardu kakvoće voda (NN 73/13)“. Fizikalno-kemijski pokazatelji koji prate biološke elemente kakvoće vode ispitivani su jednom mjesečno tijekom 2012. godine, dok je prikupljanje makrobeskralješnjaka provedeno samo jednokratno. U rijeci Savi na širem promatranom području na kojem dominira kamenito-pjeskovita podloga (sitno, srednje i veliko kamenje) te anorganski mulj s ilovačom ukupno je zastupljeno 18 vrsta. Na svim tipovima mikrostaništa najbrojniji su rakovi (Crustacea), uglavnom zastupljeni jedinkama iz skupine Amphipoda. U puno manjem broju dolaze i jednakonožni rakovi (Isopoda). Od predstavnika ostalih skupina brojni su još puževi (Gstropoda) te maločetinjaši (Oligochaeta). Od ličinki kukaca nešto brojnije su ličinke trzalaca (Chironomidae), a utvrđene su i ličinke tulara (Trichoptera). Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji koji su ispitivani tijekom spomenutog istraživanja su slijedeći: koncentracija otopljenog kisika, kemijska potrošnja kisika iz kalijeva permanganata (KPK-Mn), biokemijska potrošnja kisika (BPK5), ukupni dušik (TN) i ukupni fosfor (TP). Biološki indeksi za procjenu kakvoće vode koji su korišteni su slijedeći: broj svojti (UBS), udio oligosaprobnih indikatora (OSI%), saprobni indeks (HR-SI) te BMWP bodovni indeks. Tablica 2.2.1: Prikaz rezultata bioloških indeksa, ukupnog stanja na temelju svih primijenjenih bioloških indeksa (EQR) te rezultata fizikalno-kemijskih pokazatelja (za prvih sedam mjeseci te cijelu godinu); svaki pokazatelj označen je i pripadajućom bojom ovisno o klasi vode (prema tablici 2.2.2).

Mjerna postaja UBS

SI HRI

S BMW

PEQR

otopljeni kisik

(mg 02/l)

KPK-Mn (mg

02/l) BPK5 (mg 02/l)

ukupni dušik

(mg N/l)

ukupni fosfor

(mg P/l)

I –VII mjesec

cijela godina

I –VII mjesec

cijela godina

I-VII mjesec

cijela godina

I-VII mjesec

cijela godina

I-VII mjesec

cijela godina

S18 10 2,47 24 0,34 9,2 9,34 2,85 2,86 1,63 1,63 1,38 1,36 0,101 0,059

Napomena: UBS = ukupan broj svojti, OSI% = udio oligosaprobnih indikatora, HR-SI = hrvatski saprobni indeks, BMWP = bodovni indeks (Biological Monitoring Working Party), EQR = omjer ekološke kakvoće (Ecological Quality Ratio).

Tablica 2.2.2 Klase za svrstavanje vrijednosti bioloških indeksa

Ocjena biološke kakvoće EQR

vrlo dobra >0,8

dobra 0,60-0,79

umjereno dobra 0,40-0,59

loša 0,20-0,39

vrlo loša < 0,20



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 23/54

Ocjena kakvoće tekućica na temelju makrozoobentosa izvršeno je preko tzv. omjera ekološke kakvoće (Ecological Quality Ratio). Dobivene vrijednosti svrstane su u jednu od klasa navedenih u tablici 2.2.2. Srednja vrijednost svih primijenjenih bioloških indeksa na temelju omjera ekološke kakvoće ukazuju na lošu kakvoću na području Račinovaca. Voda rijeke Save je dobre biološke kakvoće samo prema hrvatskom saprobnom indeksu. Granične vrijednosti kategorija ekološkog stanja za osnovne fizikalno kemijske pokazatelje za tip HR-R_5C u koje spada rijeka Sava na promatranoj dionici dane su u Prilogu 2C „Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 73/13)''. Prema dobivenim vrijednostima fizikalno-kemijskih parametara koje prate biološke parametre stanje voda je zadovoljavajuće. Svi mjereni parametri osim ukupnog fosfora u prvoj polovici godine indikatori su vrlo dobrog stanja. Vrijednosti ukupnog fosfora u prvoj polovici 2012. godine pokazuju dobro stanje voda rijeke Save. Prema dostupnim podacima u rijeci Savi na širem promatranom području obitava 45 vrsta riba iz 12 porodica (Mrakovčić i sur 2007). Porodica šaranke (Cyprinidae) zastupljena je s najvećim brojem vrsta (27) i najdominantnija je skupina riba unutar postojeće ihtiocenoze. Porodica Salmonidae zastupljena je s dva predstavnikom. Porodica grgeča (Percidae) zastupljena je sa 4 vrste, a porodica Vijuna (Cobitidae) sa dvije vrste. Sve ostale porodice zastupljene su samo sa po jednom vrstom. Osim navedenih vrsta, postoji mogućnost prebivanja i nekih drugih vrsta o čijoj prisutnosti na ovom području za sada nema pouzdanih podataka Kvalitativna struktura ribljih zajednica i ukupan broj zabilježenih vrsta na ovom području karakteristična je za miješano područje zone mrene i zone deverike. Česte vrste u vodama Save na promatranom području su: klen, podust, mrena, dvoprugasta uklija, bodorka i uklija. Nasuprot njima su rijetke vrste među koje se mogu svrstati klenić, mali vretenac, crvenperka, potočna paklara i tankorepa krkuša. Sve ostale vrste se prema brojnosti i prisutnosti u promatranim vodama mogu svrstati negdje između. Stanje ostalih voda: Na ostalim vodotocima promatranog područja ne provodi se praćenje stanja voda. Iz razgovora sa sportskim ribolovcima u kanalu Teča od riba love se: šaran, štuka, babuška, manjić i linjak.

2.2.9 Pedološke osobine

Na širem promatranom području dominiraju hidromorena tla u kojima prevladavaju pjeskovito šljunkoviti sedimenti prekriveni površinskim slojem glinovitog karaktera. Prema namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske (1996) na promatranom području od glavnih tipova tla zastupljeni su Eutrično smeđe tlo, aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava, pseudoglej na zaravni i močvarno glejno djelomično hidromeliorirano (slika 2.2.2). Od ostalih jedinica na eutrično smeđem tlu mogu se naći slijedeći tipovi tala levisirano, aluvijalne livade i močvarno glejno, na aluvijalnom (fluvisol) obranjenom od poplava može se naći aluvijalno livadno, aluvijalno plavljeno i močvarno glejno. Na pseudogleju na zaravni mogu se naći pseudoglej - glej, levisirano na praporu, močvarno glejno i ritska



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 24/54

crnica, a na močvarno glejnom djelomično melioriranom aluvijalne livade, ritska crnica i aluvijalno tlo.

Slika 2.2.2 Tipovi tala na promatranom području (Namjenska pedološka karta RH, 1996) Iako prema Prostornom planu kvaliteta poljoprivrednog zemljišta na području općine Drenovci nije utvrđivana na temelju Pravilnika o bonitiranju zemljišta, na temelju postojećeg svrstavanja u bonitetne klase procjenjuje se da jedino na području katastarske općine Drenovci ima nešto oranica I. bonitetne klase. Na području ove katastarske općine najviše su zastupljene oranice III. i IV. bonitetne klase, a ima i nešto oranica II. i V. bonitetne klase. Na području katastarske općine Đurići najzastupljenije su oranice u skupni od III.-V. bonitetne klase. Također ima i nešto oranica II. bonitetne klase. Na području katastarske općine Podgajci Posavski, oranice su najlošije kvalitete, uglavnom je zastupljena IV., V. i VI. bonitetna klasa. Najzastupljenija bonitetna klasa oranica na području katastarske općine Rajevo Selo je zemljište IV. i V. klase. U manjoj mjeri su zastupljene oranice II. i III. te VI. klase boniteta. Na području katastarske općine Račinovci najzastupljenije su oranice III. klase boniteta, a slijede površine IV. i V. bonitetne klase. Obzirom na kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, koje u najvećoj mjeri predstavljaju oranice (95%), te malu zastupljenost I. bonitetne klase, neophodno je kao najvrednije poljoprivredne površine štiti I. i II. bonitetnu klasu, te kao vrijedne poljoprivredne površine i III. bonitetnu klasu.

2.2.10 Bioekološke značajke

Vegetacija: Cjelokupno prostrano područje spačvanskog bazena pa tako i područje općine Drenovci vegetacijski pripada Euro sibirskoj - sjeverno-američkoj regiji ilirske provincije. Od primarnih prirodnih vrijednosti očuvane su znatne površine šuma hrasta lužnjaka koje se u odnosu na mikroreljefnu raznolikost nizine; grede, nize i bare javljaju u više asocijacija. Na mikrouzvisinama i u nizama zastupljena je zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris), na nizima i vlažnijim terenima šuma slavonskoga hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto Quercetum roboris).



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 25/54

Osim ovih klimazonalnih zajednica razvijene su i subasocijacije navedenih zajednica vezano za mikropromjene reljefa, tla i klime. Na mikrouzvisinama (gredama) razvijena je subasocijacija šume hrasta lužnjaka i običnoga graba s bukvom (Carpino betuli - Quercetum roboris fagetosum). Značajka i osebujnost ove asocijacije je raznolikost u flornom sastavu kao i u zastupljenosti grmlja koje u hrastovim sastojinama su rijetki, te ova šuma djeluje osvježujući razbijajući jednoličnost hrastovi šuma. Mjestimice na promatranom području razvijena je zajednica poplavnih šuma crne johe i poljskog jasena. Na vrlo vlažnim staništima u plićim barama i tanjurima razvijena je i izvorna zajednica šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio -Fraxinetum angustifoliae) i takva područja su krajnja granica za opstanak šume. U priobalju rijeke Save i uz vodotoke pridolazi zajednica vrba i topola (Salici - Populetum). U jugozapadnom dijelu općine i u poloju rijeke Save očuvane su i vlažne livade kao i manje prirodno vlažne površine i bare na čijim staništima su se razvile biljne vrste i zajednice koje prirodno obrastaju vlažna staništa i koja upotpunjuju biološku raznolikost prostora Općine. Vlažnija staništa s barama i plićim tanjurima pružaju se i u sjevernijem dijelu općine. U šumskom sklopu i na poljodjelskim površinama gdje je veća pojava vodenih bara razvijene su biljne asocijacije vodenih i vlažnih staništa. Biljne vrste vlažnih staništa i bara pridolaze i uz meliorativne kanale koji čine gustu mrežu na obradivim površinama. U vodenoj i močvarnoj vegetaciji ističu se žutim i bijelim cvjetovima, lokvanj, lopoč, žabnjak, perunike neposredno uz obale, trstika i šaševi. Na vrlo vlažnim staništima u plićim barama i tanjurima razvijena je i izvorna zajednica šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio -Fraxinetum angustifoliae) i takva područja su krajnja granica za opstanak šume. Staništa: Iako se prema karti staništa sami zahvat nalaze uz i na nasipu Save te manjim dijelom na području stanišnog tipa E22 Poplavne šume hrasta lužnjaka na širem promatranom području, odnosno na području s kojeg se vrši odvodnja kao što se vidi na slici 2.2.3 nalaze se slijedeći stanišni tipovi: E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena: Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja. E.2.2 Poplavne šume hrasta lužnjaka Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i ciste grabove šume Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marincek in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume brežuljkastog (kolnog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 26/54

šuma i brdskih bukovih šuma. I.2.1 Mozaici kultiviranih površina Mozaici različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata. J.1.1. Aktivna seoska područja Aktivna seoska područja - Seoska područja na kojima se održao seoski način života. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks. I31 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama Okrupnjene homogene parcele većih površina s intenzivnom obradom (višestruka obrada tla, gnojidba, biocidi, i dr.) s ciljem masovne proizvodnje ratarskih jednogodišnjih i dvogodišnjih kultura. Često je prisustvo hidromelioracijske mreže, koja obično prati međe između parcela. I 81 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Javne neproizvodne kultivirane zelene površine - Uređene zelene površine, često s mozaičnom izmjenom drveća, grmlja, travnjaka i cvjetnjaka, različitog načina održavanja i prvenstveno estetske, edukativne i/ilirekreativne namjene, uključujući i namjenske zelene površine za sport i rekreaciju. J 1.3 Urbanizirana seoska područja Urbanizirana seoska područja - Nekadašnja seoska područja u kojima se razvija obrt i trgovina, a poljoprivreda je sekundarnog značenja, uključujući i seoske oblike stanovanja u gradovima ili na periferiji gradova. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se izmjenjuju izgrađeni ruralni i urbani elementi s kultiviranim zelenim površinama različite namjene.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 27/54

Slika 2.2 3 Karta staništa promatranog područja Značajke faune: Na području istočne Slavonije utvrđeno je 13 vrsta slatkovodnih puževa, a najzastupljenije vrste na ovom području su Lymnaea auricularia, Lymnaea stagnalis i Planorbarius corneus. Na području Vukovarsko-srijemske županije utvrđena je prisutnost 55 vrsta dvokrilaca od kojih 43 vrste pripadaju skupini obada (Tabanidae), a 12 skupini komaraca (Culicidae). Od 135 vrsta noćnih leptira, 26 vrsta se po prvi puta spominju za područje istočne Slavonije. Utvrđeno je i 258 vrsta opnokrilaca (Hymenoptera) te 48 vrsta vretenaca (Odonata). Fauna riba promatranog područja opisana je u točki 2.2.8 Stanje voda.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 28/54

Fauna gmazova Vukovarsko-srijemske županije relativno je siromašna. Broji svega 10 vrsta, od kojih su najraširenije vrste prilagođene poplavnim uvjetima: zmije - bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tesselata) te barska kornjača (Emys orbicularis). Ostale vrste gmazova rasprostranjene su na višim područjima, koja su vrlo rijetko ili nikad poplavljena. Najrjeđa vrsta je riđovka (Vipera berus), koja nije zabilježena u posljednjih 50 godina. Ostale vrste se redovito mogu opaziti, osobito tijekom toplijih ljetnih mjeseci. Fauna vodozemaca zastupljena je s 11 vrsta. Sve te vrste uobičajene su za područje središnje Europe, a među njima je najrjeđa vrsta pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra), koja nastanjuje hladnija i sjenovitija staništa. Na području Županije vrlo vjerojatno obitava i mali vodenjak, mrmoljak (Triturus vulgaris). Na području istočne Slavonije zabilježena je iznimno bogata ornitofaunu koja broji 284 vrste ptica, od kojih 141 redovito ili povremeno gnijezdi na tom području. Najbrojnije vrste ptica su: siva čaplja (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čapljica bijela (Egretta garzetta), žuta čaplja (Ardeola ralloides) i gak kvakavac (Nycticorax nycticorax). U velikom broju su prisutne i sljedeće vrste, osobito na području Virova: njorka (Aythyla nyorca), orao kliktaš (Aquila pomarina), prdavac prepeličar (Crex crex), bijela roda (Ciconio ciconia), crna roda (Ciconia nigra), bijela čaplja (Egretta garzetta), crna liska (Fulica atra), siva čaplja (Ardea cinerea), divlja patka (Anas platyrhynchos), golub grivnjaš (Columba palumbus) te orao štekavac (Haliaetus albicilla). Velik je i broj ptica pjevica (red Passeriformes), kukavica (Cuculiformes), sova (Strigiformes), pupavki (Upupidae) i dijetlova (Piciformes). Na području Vukovarsko-srijemske županije obitava relativno velik broj vrsta sisavaca. Na području istočne Slavonije zabilježeno ih je ukupno 45 vrsta. U većem broju dolaze: lisica (Vulpes vulpes), kuna (Martes sp.), lasica (Mustela nivalis), tvor (Mustela putorius putorius), jazavac (Meles meles), zec (Lepus europeus), rovka (Soricidae), krtica (Talpa sp), vidra (Lutra lutra) te više vrsta iz porodica glodavaca (Rodentia) i šišmiša (Chiroptera). Glavne vrste lovne divljači koje se uzgajaju u Županiji su srna obična (Capreolus capreolus ), divlja svinja (Sus scrofa ), jelen lopatar(Dama dama ), muflon (Ovis aries musimon), jelen obični (Cervus elaphus L.) i zec (Lepus europaeus).

2.2.11 Gospodarstvo

Gospodarsku osnovu općine Drenovci čini poljoprivreda, trgovina, ugostiteljstvo i obrti.

Poljoprivreda je najvažnija i najdinamičnija gospodarska grana budući da područje Općine Drenovci raspolaže s izuzetno kvalitetnom prirodnom osnovom za razvoj poljoprivrede jer čak 45,5% površine čini poljoprivredno zemljište, odnosno 9.185 ha je pogodno za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, već više godina razvoj poljodjelstva u općini kao i u županiji odlikuje napuštanje obradivih površina. Napuštaju se dijelom površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive površne zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjio interes za poljoprivrednu proizvodnju. Određeni utjecaj ima i često plavljenje poljoprivrednih kultura. Osim smanjenja obradivih površina sve je veća pojava neobradivih oranica. Broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva se već niz godina smanjuje. Većina zaposlenog stanovništva u drugim djelatnostima bavi se poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Poljoprivredu odlikuje voćarska, ratarska i povrtlarska proizvodnja. Vinogradarstvo je manje tipična grana iako danas pokazuje znakove pojačanog rasta. U stočarstvu



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 29/54

orijentacija je na uzgoju goveda, svinja i peradi. Poljoprivredna proizvodnja prvenstveno se provodi putem OPG-a, a kojih na području Općine Drenovci ima više od 450. Većina OPG-a se bavi ratarstvom, zatim stočarstvom i proizvodnjom mlijeka, a najmanji udio je bavi voćarstvom i povrtlarstvom.

Na poljoprivrednim površinama se ne uzgajaju ozime kulture jer su površine svake zime poplavljene.

Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To je nepovoljno jer je industrija ipak nositelj razvoja i zapošljavanja. Nova industrijska proizvodnja. je preslaba da bi potaknula razvoj gospodarstva, a stare tradicijske industrijske djelatnosti smanjuju svoje učešće u proizvodnji i zapošljavanju. Budući da je proces preustrojstva gospodarstva tek otpočeo, očekuje se daleko veći razvoj industrije u budućnosti.

Obrtništvo je kao tradicija vrlo dugo prisutno na području općine Drenovci. Obrti su se razvijali prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Malo poduzetništvo i obrtništvo čini 110 malih i srednjih poslovnih subjekata koji posluju na području Općine Drenovci. Dominiraju obrti sa 56% , zatim slijede trgovačka društva sa 35% te ostalo 9%. Općina Drenovci je prva općina u Vukovarsko-Srijemskoj županija koja je razvijala poduzetničku potpornu infrastrukturu, te je kao prva općina u Županiji osnovala poduzetničku zonu I lokalnu razvojnu agenciju.

2.2.12 Naselja i stanovništvo

Općina Drenovci je po popisu stanovništva 2011. godine imala 5.174 stanovnika, što predstavlja 2,88% od ukupnog broja stanovnika Vukovarsko-srijemska županije, odnosno 0,12% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Stanovništvo je raspoređenih u 5 naselja: Drenovci 1.946, Đurići 286, Posavski Podgajci 1.255, Račinovci 700 i Rajevo Selo 987 stanovnika. Broj stanovnika u općini Drenovci godine 2011. je smanjen u odnosu na popis stanovništva 2001. godine za 2250 kada je iznosio 7424 stanovnika. Broj stanovnika u općini Drenovci godine 1991. je 7202, godine 1981. 7788 i godine1971. 8573. Broj stanovnika u naselju Račinovci godine 2011. smanjen je u odnosu na popis stanovništva 2001. godine za 282 i iznosio je 982 stanovnika. Broj stanovnika u Račincima godine 1991. je 996. godine 198.1226 i godine1971. 1344. Kao i na području cjelokupne općine dominira uglavnom staračko stanovništvo Dugotrajan proces depopulacije na području općine Drenovci uzrokovano je starenjem stanovništva, a najviše je izraženo u naselju Račinovci. Ovakvo demografsko stanje posljedica je neadekvatne politike gospodarskog razvitka općine.

2.2.13 Infrastruktura

Na području općine Drenovci postoji složen sustav infrastrukture. Najrazvijeniji su prometni i elektroenergetski sustav. Ostale sustave, u smislu prostornih posljedica manje su važni. Cestovni i željeznički promet: Na području općine nalazi se samo jedna državna prometnica i to D-214 koja prolazi kroz naselje Posavski Podgajci i vodi do cestovnog graničnog prijelaza u Gunji prema Bosni i Hercegovini. Prostorom Općine prolazi i željeznička pruga iz smjera Vrbanje i vodi prema međunarodnom graničnom prijelazu na



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 30/54

jugu prema Bosni i Hercegovini, koji se nalazi u Općini Gunja. Dakle oba prometna pravca su dakle izvan promatranog područja. Elektroenergetska mreža Elektroenergetska mreža sastoji se samo od distribucijske naponske razine. Na 35 kV naponskoj razini mreža sadrži jednu 35/10 kV trafostanicu snage 2x4 MVA u Drenovcima te 35 kV zračni dalekovod koji povezuje 35/10 kV trafostanicu u Drenovcima sa 110/35/10 kV trafostanicom u Županji onaj koji povezuje TS u Drenovcima sa 35/10 kV trafostanicom u Brčkom, BiH. Planom je ukupno predviđena izgradnja dvije trafo stanica (TS) u Rajevom Selu, jedne kod cestovnog graničnog prijelaza kod Gunje, dvije u Drenovcima i jedna između Đurića i Račinovcima. Ujedno je planirano ukidanje jedne TS u Račinovcima. Poštanski i telekomunikacijski promet:Na području Općine postoje četiri poštanska ureda i to u naseljima Drenovci, Rajevo Selo, Posavski Podgajci i Račinovci. Na području Općine postoji telekomunikacijska mreža koja se sastoji od uređaja za komutaciju (centrala), prijenosnog puta (telekomunikacijska mreža) i krajnjih korisnika u smislu telefonskih priključaka. Vodoopskrba: Unatoč činjenici da prostor općine gotovo "pliva na vodi" vodoopskrba nije riješena u potpunosti niti u jednom naselju. Stanovništvo se vodom opskrbljuje pomoću plitkih kopanih bunara. Djelomično izgrađeni sustav nalazi se jedino u općinskom središtu - naselje Drenovci. Odvodnja: U Općini Drenovci ne postoji organizirano prikupljanje otpadne i sanitarne vode javnim odvodnim sustavom, dok je odvodnja oborinske vode riješena u sklopu odvodnje prometnica i poljoprivrednih površina. Za prikupljanje oborinskih voda njihovu odvodnju postoji mreža otvorenih kanala uz prometnice kao i mreža sustava za odvodnjavanje i navodnjavanje. Dio nizinskog dijela sliva, neposredno uz Savu, na području Rajevog Sela, Đurića i Račinovaca, gravitira direktno u Savu. Odvodnja se kod niskih vodostaja Save vrši gravitacijom, a kod visokih voda pomoću crpnih stanica. Crpne stanice Teča i Konjuša izgrađene su 1933. godine, CS "Teča" kapaciteta je 3,56 m3, a CS "Konjuša" 2,80 m3/s. Godine 1984 sagrađena je CS "Konjuša-nova" 5,5 m3/s. Unatoč tome područje još uvijek nije zadovoljavajuće odvodnjeno, odnosno nije odvodnjeno prema potrebama suvremene odvodnje i zahtjevima poljoprivredne proizvodnje. Plinoopskrba: U Općini Drenovci prirodni plin još nije doveden tako da je potrebno ostvariti određene preduvjete da bi i Općina Drenovci mogla pristupiti plinofikaciji.

2.2.14 Krajobrazne i prirodne vrijednosti

Prostor Općine Drenovci pruža se u najjužnijem dijelu spačvanskog bazena. Zapadno i južno granicu općine čini tok vijugave rijeke Save s izraženim meandrima. Prirodne i krajobrazne osobitosti i vrijednosti prostora općine određene su reljefom, klimatskim i geološkim čimbenicima, vegetacijom i djelovanjem čovjeka. Reljef cjelovitog područja spačvanskog bazena pa tako i zadanog prostora je valovita nizina savske potoline s uzdignutim terenima - uzvisinama tzv. "grede", s nizama i barama. Nize se nalaze između bara i greda i to su prostori u koje poplavna i oborinska voda redovito ulazi ali se ne zadržava dugo, dok je podzemna voda uvijek na domaku korijenja drveća.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 31/54

Stoljećima čovjek se na ovom prostoru borio protiv poplava, krčio iskonske šume za obradive površine i svojim djelovanjem stvorio današnju sliku nizinskog krajobraza spačvanskog bazena istočne Slavonije s nepreglednim poljodjelskim površinama u koja su utkana tipična ušorena slavonska sela s očuvanim kompleksima izvornih šuma uz rijeku Savu i sjeverno i istočno od naselja Podgajci Posavski. Najvećim dijelom prostor općine Drenovci pokriva mozaik poljoprivrednih i nešto malo šumskih površina, s tek pojedinačnim stambenim i gospodarskim zgradama, koji daje tipičnu sliku krajobraza slavonske prisavske ravnice. Ovaj sklop površina karakterizira velika usitnjenost površina, kako šumskih većinom privatnih tako i poljodjelskih površina uglavnom livada i voćnjaka. lznimku čini šumski kompleks gospodarskih šuma u sjevernom dijelu Općine. Navedene površine mogu se prostorno diferencirati u dvije temeljne prostorne grupe ili namjene: prostore izrazitih šumskih površina gospodarskih šuma kojima su obrasle padine pobrežja i koje spadaju u prekrasne prirodne predjele koje je vrijedno zaštititi kao zaštićeni krajobraz te prostore doline rijeke Save čije se ravničarske površne koriste za intenzivno poljodjelstvo i prošarane su tek sporadično privatnim rastočenim šumskim površinama. Planirani zahvat se nalazi na ovoj drugoj prostornoj cjelini. Prostor općine Drenovci je relativno gusto naseljen. U agrarnom krajoliku ističu se veća slavonska naselja Podgajci-Posavski, Rajevo-Selo, Drenovci, Đurići Račinovci. Naselja su do poplave 2014. godine imala očuvanu strukturu ušorenog slavonskog sela. Posebnost i značajka bio je i parkovno uređeni potez zelenila između pročelja kuća i ulice. Na toj širokoj traci zelenila duž ulica ispred kuća obično raste orah, zatim lipa, bagrem, divlji kesten i dr. U novije doba sađene su i strane vrste četinjača (tuje, čempresi) koje narušavaju sklad slavonskog sela. Uz kuće i na travnatoj površini izmjenjivalo se ljetno i proljetno cvijeće što je također tradicijska kultura uređenja slavonskoga sela.

2.2.15 Kulturno – povijesna baština

Na području općine Drenovci od povijesnih naselja dosad nije zaštićena ni jedna povijesna jezgra naselja. Upisom u Registar nepokretnih spomenika kulture zaštićena je jedino župna crkva sv. Mihovila Arhanđela u Drenovcima.

2.3 Odnos planiranog zahvata prema zaštićenim područjima

Kao što se vidi na slici 2.3.1 na promatranom području nema zaštićenih područja. Sukladno zakonu za zaštitu prirode (NN 80/13)



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 32/54

Slika 2.3.1 Položaj planiranog zahvata u odnosu na zaštićena područja



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 33/54

2.4 Odnos planiranog zahvata prema ekološkoj mreži Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000 je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Kao što se vidi na slici 2.4.1 od dijelova planiranog zahvata na području ekološke mreže Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311) nalazi se samo odvodni kanal Kao što se vidi na tablici 2.4.1 navedeno područje ekološke mreže značajno je za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (POVS)

Tablica 2.4.1 Popis ciljeva očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311)

Naziv područja i identifikacijski broj

Kat. za ciljnu vrstu/stanišni tip

Hrvatski naziv vrste / Hrvatski naziv staništa

Znanstveni naziv vrste / Šifra stanišnog tipa

Sava nizvodno od Hrušćice

(HR2001311)

1 obična lisanka Unio crassus

1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia

1 Bolen Aspius aspius

1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

1 veliki vretenac Zingel zingel

1 mali vretenac Zingel streber

1 dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi

1 veliki vijun Cobitis elongata

1 Vijun Cobitis elongatoides

1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

1 Plotica Rutilus virgo

1 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

3150

1 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

3270

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

91E0*

(Napomena: * (zvjezdica) označava prioritetni stanišni tip, odnosno prioritetnu divlju svojtu za zaštitu prema Europskoj direktivi o zaštiti staništa i divlje faune i flore); Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ U nastavku je dan opis ciljeva očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311). Obična lisanka (Unio crassus) Ekologija: vrsta nastanjuje muljevita i pjeskovita dna, srednjeg i donjeg toka rijeka. Rasprostranjenost: pojavljuje se kontinentalnom dijelu Hrvatske i na nekoliko lokacija u alpskoj regiji. Nije nađena u Mediteranskoj regiji. Uzroci ugroženosti: regulacija i kanaliziranje vodotoka, zagađenje vodotoka, unos stranih vrsta.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 34/54

Kategorija ugroženosti: ugroženost ove vrste u Hrvatskoj nije procijenjena. Stupanj zaštite Hrvatskoj: Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN144/13). Stupanj zaštite Europi: EU Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Dodatak II i IV). Rogati regoč (Ophiogomphus cecilia) Ekologija: staništa ovoj vrsti vretenca su lijene rijeke pješčanoga dna. Odrasle najčešće možemo naći na kamenju ili biljkama uz vodu. Ličinke su smještene u dosta jakoj struji vode, najčešće u malim udubinama pješčanih nanosa. Rasprostranjenost: rasprostranjen je u kontinentalnoj Hrvatskoj. Uzroci ugroženosti: ugrožava ga uništavanje velikih i lijenih ravničarskih rijeka (izgradnja hidroakumulacija i hidrotehnički zahvati). Kategorija ugroženosti: osjetljiva vrsta u Hrvatskoj (VU) Stupanj zaštite Hrvatskoj: Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Stupanj zaštite Europi: nalazi se na Dodatku II Bernske konvencije i na Dodacima II i IV Europske direktive o zaštiti staništa i divlje faune i flore. Bolen (Aspius aspius) Ekologija: Bentopelagička vrsta riba koja nastanjuje tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka. Uglavnom živi pojedinačno i obično u čišćim, tekućim dijelovima vodotoka. Jedan je od najvećih dnevnih predatora u našim vodama, a na glasu je po proždrljivosti. Rasprostranjenost: u Hrvatskoj živi u rijekama Dunavu, Dravi, Savi i njihovim pritocima. Uzroci ugroženosti: smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehaničko onečišćenje rijeka, regulacije vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov Kategorija ugroženosti: osjetljiva vrsta u Hrvatskoj (VU) Stupanj zaštite Hrvatskoj: Zaštićena zavičajna divlja svojta prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Stupanj zaštite Europi: nalazi se na Dodatku III Berneske konvencije i Dodatku II Europske direktive o zaštiti staništa i divlje faune i flore. Prugasti balavac (Gymnocephalus schraetzer) Ekologija: Potamodromna, reofilna vrsta riba. Živi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u riječnim ušćima. Preferira hladniju, čistu vodu s dosta kisika i obično se zadržava u dubljim dijelovima, na mjestima gdje je dno šljunkovito ili pjeskovito. Rasprostranjenost: u Hrvatskoj je rasprostranjen u rijekama dunavskog slijeva. Nađen je u Savi, Dravi i Dunavu. Uzroci ugroženosti: Vrsta je osjetljiva na onečišćenje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvoće staništa. Dodatno ga ugrožava unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima. Kategorija ugroženosti: kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj (CR) Stupanj zaštite Hrvatskoj Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Stupanj zaštite Europi: vrsta se nalazi na Dodatku III Bernske konvencije i na Dodacima II i V Europske direktive o zaštiti staništa i divlje faune i flore. Veliki vretenac (Zingel zingel) Ekologija: Vrsta se zadržava u plitkim do srednje dubokim vodotocima s pješčanim i šljunkovitim dnom. Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Rasprostranjenost: u Hrvatskoj živi u rijekama Dunav, Dravi, Savi i Muri. Uzroci ugroženosti: S obzirom da živi u tekućim vodama, bogatim kisikom, smeta mu svako onečišćenje. Ugrožavaju ga različiti zahvati u vodotocima, posebice pregrađivanje,



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 35/54

zbog smanjenja brzine protoka, povišenja temperature i taloženja mulja jer se time mijenja stanište velikog vretenca. Kategorija ugroženosti: u Hrvatskoj je vrsta osjetljiva (VU) Stupanj zaštite Hrvatskoj: Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Stupanj zaštite Europi:vrsta se nalazi na Dodatku III Bernske konvencije te na Dodatku V Europske direktive o zaštiti staništa i divlje faune i flore. Mali vretenac (Zingel streber) Ekologija: Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i može se naći u srednje dubokim, čistim, brzim vodama bogatim kisikom. Nastanjuje vodotoke sa pješčanim ili šljunkovitim dnom. Rasprostranjenost: vrsta živi u dunavskom slijevu, a nastanjuje rijeke Dravu, Kupu, Sutlu, Savu, Dunav i njihove pritoke. Uzroci ugroženosti: onečišćenje i regulacija vodotoka koji uzrokuju smanjenje protoka i kolebanja razine vode. Vrstu ugrožavaju šaranske vrste s kojima je u kompeticiji za hranu i stanište. Kategorija ugroženosti: osjetljiva vrsta u Hrvatskoj (VU) Stupanj zaštite Hrvatskoj: Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN144/13). Stupanj zaštite Europi: nalazi se na Dodatku III Bernske konvencije i na Dodatku II Europske direktive o zaštiti staništa i divlje faune i flore. Dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi/Eudontomyzon danfordi) Ekologija: nastanjuje brdovite i planinske dijelove rijeka, na nadmorskim visinama od 150 do 1000 m te čiste, kisikom bogate potoke. Rasprostranjenost: U Hrvatskoj je opisana u rijekama Dravi i Savi, iako Holčik i Delič (2000) smatraju da se zapravo radi o vrsti E. mariae. Uzroci ugroženosti: regulacija i pregrađivanje vodotoka te onečišćenje voda Kategorija ugroženosti: u Hrvatskoj je vrsta gotovo ugrožena (NT) Stupanj zaštite Hrvatskoj: Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN144/13). Stupanj zaštite Europi: nalazi se na Dodatku II Europske direktive o zaštiti staništa i divlje faune i flore Vijun (Cobitis elongatoides) Ekologija: Živi u sporo tekućim rijekama, uglavnom na mjestima gdje je dno muljevito i puno detritusa u koji se može ukopati. Također često dolazi i u barama uz same tokove rijeka. Rasprostranjenost: Na području Hrvatske naseljava rijeke Dunavskog sliva (Sava, Drava, Kupa, Glina, Lonja, Orljava). Uzroci ugroženosti: Vrsta je česta i brojna u većini vodotokova dunavskog sliva, te nije izravno ugrožena. Kategorija ugroženosti: vrsta se ne nalazi na crvenom popisu riba Hrvatske. Stupanj zaštite Hrvatskoj: vrsta nije zaštićena prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) Veliki vijun (Cobitis elongata) Ekologija: Živi u plitkim tekućim staništima u zoni lipljena, mrene i deverike. Po danu se uglavnom skriva u pješčanom ili šljunkovitom dnu, a noću je aktivan u potrazi za hranom. Rasprostranjenost: Prema dosadašnjim istraživanjima ova vrsta nastanjuje rijeke Savu i Kupu. Uzroci ugroženosti: Onečišćenje i regučacija vodotoka. Kategorija ugroženosti: u Hrvatskoj je vrsta osjetljiva (VU)



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 36/54

Stupanj zaštite Hrvatskoj: Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN144/13). Stupanj zaštite Europi: Vrsta se nalazi na Dodatku II Bernske konvencije Bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi) Ekologija: ova bentopelagička vrsta nastanjuje glavne riječne tokove gdje je voda duboka, struja polagana, a dno meko i muljevito. Česta je vrsta u rukavcima velikih rijeka i u pojedinim jezerima, a nađena je i u zaslanjenim lagunama dunavskoga ušća. Rasprostranjenost: U Hrvatskoj je vrsta zabilježena u Dravi, Muri, Savi, njihovim pritocima i u Dunavu. Uzroci ugroženosti: Ugrožava ju regulacija vodotoka zbog toga što se povećava brzina protoka, uništavaju riječni rukavci, a izjednačuje dubina vodotoka. Vrsta podnosi manja onečišćenja, no nakon jačeg se onečišćenja populacija vrste drastično smanji ili potpuno nestane. Kategorija ugroženosti: Vrsta pripada kategoriji nedovoljno poznatih vrsta u Hrvatskoj (DD) Stupanj zaštite Hrvatskoj: Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN144/13). Stupanj zaštite Europi: Vrsta se nalazi na dodatku III Bernske konvencije i na dodatku II Direktive o zaštiti staništa. Plotica (Rutilus virgo) Ekologija: vrsta živi u jatima u jezerima i većim rijekama sa sporijom strujom vode. Za vrijeme mrijesta ulazi u rukavce i pritoke gdje je razvijena vodena vegetacija. Rasprostranjenost: u Hrvatskoj nastanjuje rijeke dunavskog slijeva. Uzroci ugroženosti: točni uzroci ugroženosti nisu poznati, no pretpostavlja se da je osjetljiva na onečišćenje i regulaciju rijeka te promjene brzine strujanja voda. Kategorija ugroženosti: vrsta pripada kategoriji gotovo ugroženih vrsta (NT) u Hrvatskoj. Stupanj zaštite Hrvatskoj: Zaštićena zavičajna divlja svojta prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Stupanj zaštite Europi: vrsta se nalazi na dodatku III Bernske konvencije i na dodatku II Direktive o staništima. Opis stanišnih tipova ciljeva očuvanja područja ekološke mreže Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311): 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion Opis staništa: jezera i bare s prljavosivom do plavozelenom vodom, posebno bogatom otopljenim bazama (pH obično iznad 7) sa slobodnoplivajućim biljkama sveze Hydrocharition ili u dubljim, otvoreni vodama, sa zajednicama velikih mrijesnjaka sveze Magnopotamion, nastale su prirodnim putem, no i umjetni kanali sa više-manje stajaćom vodom obrasli su istom tipovima vegetacije. Stupanj zaštite: Navedeni stanišni tip se nalazi na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova značajnih za ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000 prisutni u Republici Hrvatskoj (NN 7/06, 119/09, Prilog II. B). 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) Ekologija: Šume uz vodotoke u kojima prevladavaju Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior umjerenoga do borealnog područja Europe rasprostranjene od nizinskoga (Alno-Padion) do brdskoga pojasa (Alnion incanae). Ovoj skupini pripadaju galerijske šikare i šume vrba (Salix alba, S. fragilis) i topola (Populus nigra) one su povremeno poplavljene zbog godišnjeg podizanja razine vode u vodotocima (rijekama ili potocima), ali stanište je inače ocjedito i prozračno za vrijeme niskoga vodostaja.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 37/54

Stupanj zaštite: Navedeni stanišni tip se nalazi na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova značajnih za ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000 prisutni u Republici Hrvatskoj (NN 7/06, 119/09, Prilog II. B). 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. Ekologija: Muljevite obale rijeka u nizinskom do brežuljkastom području obrastaju vegetacijom jednogodišnjih pionirskih nitrofilnih biljaka sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. vegetacija se razvije u kasno ljeto, tako da je u proljeće i rano ljeto stanište golo. U slučaju da su prilike na staništu nepovoljne, kao primjerice poplavna voda, ova se vegetacija slabo razvija ili popuno izostaje. Ove se sastojine mogu naći na blago položenim odsječcima svih maših nizinskih rijeka. Stupanj zaštite: Navedeni stanišni tip se nalazi na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova značajnih za ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000 prisutni u Republici Hrvatskoj (NN 7/06, 119/09, Prilog II. B).



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 38/54

Slika 2.4.1 Položaj planiranog zahvata u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 39/54

3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU MREŽU

3.1 Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliš

3.1.1 Mogući utjecaji

Područje izravnih ili direktnih utjecaja je prostor izravnog zaposjedanja objekta. Izgradnjom planiranog zahvata pod direktnim utjecajem naći će se ukupna površina od oko 1,0 ha, od čega na inundaciju u kojoj se izvodi samo odvodni (spojni) kanal (dužine oko 190 m) od izljevne građevine do starog odvodnog kanala koji se nalazi između stare crpne stanice i rijeke Save otpada oko 0,37 ha.

3.1.2 Razvoj buke

Budući da će se tijekom izgradnje planiranog zahvata upotrebljavati građevinski strojevi i transportna sredstva koja proizvode buku, moguće je očekivati pojačanu buku tijekom izvođenja radova, te isto znatno kraćeg trajanja tijekom održavanja zahvata. Ovi negativni privremeni utjecaji lokalnog su karaktera i po značenju su mali. Njih neće osjetiti stanovnici najbližeg naselja Račinovci, jer su prve kuće od zahvata udaljene oko 1500 m.

3.1.3 Utjecaj na zrak

Posljedica izgradnje planiranog zahvata može biti povećana emisija prašine i ispušnih plinova uslijed transporta te zemljanih i drugih radova na gradilištu i prilaznoj prometnici. Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera i po značenju je mali.

3.1.4 Utjecaj na vode

Tijekom izvođenja radova na crpnoj stanici Teča neće doći do negativnih utjecaja na površinske vode. Crpna stanica s kanalom Teča i sa rijekom Savom spojit će se tek nakon njezine izgradnje preko dovodnog, odnosno odvodnog kanala. Znači radovi se ne izvode izvan vodenih površina, a samo spajanje s kanalom Teča i postojećim odvodnim kanalom koji vodi u rijeku Savu trajat će veoma kratko. Tijekom korištenja CS Teča ne očekuju se utjecaji na površinske i podzemne vode. Naime predviđeno je da crpna stanica radi samo kod visokih zaobalnih i visokih savskih voda, odnosno u uvjetima kada nije moguća gravitacijska odvodnja zaobalja preko kanala Teča. Kod visokih voda zaobalja i niskog vodostaja Save, odvodnja zaobalja se vrši gravitacijski. Naprotiv zbog poboljšanja kakvoće voda uslijed zamjene postojeće crpne stanice novom crpnom stanicom, odnosno zbog smanjenja mogućnosti izlijevanja goriva i maziva očekuje se pozitivan utjecaj na sigurnost održavanja kakvoće vode u odnosu na dosadašnje moguće negativne utjecaje.

3.1.5 Utjecaj na tlo

Tijekom izgradnje na dijelu područja izgradnje objekata crpne stanice javlja se postupni gubitak tla na području izvođenja radova, odnosno pojedinih objekata planiranog zahvata. Ovo se odnosi na površinu od oko 1,0 ha, od čega se oko 0,45 ha odnosi na savski nasip i prostor inundacije. Trajni utjecaj dakle na poljoprivredno tlo je lokalan i zbog relativno male zahvaćene površine mali. Svi ovi utjecaji odvijaju se unutar javnog vodnog dobra kojim u ime RH gospodari nositelj zahvata Hrvatske vode.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 40/54

Prilikom izvođenja građevinskih radova može doći do ispuštanja opasnih tvari u tlo i vodu uslijed nestručnog ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom (npr. gorivo, motorna ulja i sl.). Zbog sigurnije odvodnje s poljoprivrednih površina planirani zahvat imat će pozitivni utjecaj na poljoprivredno zemljište.

3.1.6 Mogući utjecaji na materijalna dobra

Izgradnjom planiranih zahvata doći će do zaposjedanja oko 1,0 ha tla na području javnog vodnog dobra. Ovaj trajni negativni utjecaj, s obzirom na prostor koji zauzima te koristi od izgradnje zahvata, može se okarakterizirati kao mali.

3.1.7 Mogući utjecaji na biljne vrste i stanišne tipove

Tijekom izgradnje planiranog zahvata doći će do trajnog gubitka oko 0,37 ha vegetacije koja će se ukloniti tijekom izgradnje odvodnog kanala, odnosno spoja izljevne građevine nove crpne stanice i postojećeg odvodnog kanala koji spaja postojeću crpnu stanicu s rijekom Savom. Prema karti staništa radi se o poplavnim šumama hrasta lužnjaka unutar inundacijskog prostora (Slika 2.2.3). Iako se radi o trajnom utjecaju, on nije značajan s obzirom da se radi o relativno maloj površini. Isto tako prije početka radova uklonit će se travnata vegetacija s oko 300 m2 nasipa radi izgradnje kanala gravitacijske odvodnje i izljevne građevine. Nakon završetka planiranog zahvata na području nasipa ponovno će se razviti travnata vegetacija koja će se tijekom korištenja zahvata kao i do sada održavati košnjom.

3.1.8 Mogući utjecaji na životinjske vrste

Utjecaj buke i emisije prašine i ispušnih plinova strojeva koji će se javiti tijekom radova na izgradnji nove crpne stanice djelovat će kratkoročno negativno na vrste koje nastanjuju promatrano područje s mjestimičnim mogućim slučajnim stradavanjem slabije pokretljivih životinja i životinja koje su vezane uz tlo, dok će bolje pokretljive životinje kao što su ptice i sisavci vodozemci i gmazovi napustiti područje radova te se nakon završetka radova na njega vratiti. Zbog uklanjanja dijela vegetacije šuma i šikara (oko 0,37 ha), doći će do utjecaja na životinje kojima ona predstavlja životni prostor. Ovaj utjecaj nije značajan, s obzirom da se radi o veoma malim površinama. Tijekom korištenja zahvata utjecaji se neće promijeniti u odnosu na sadašnje utjecaje, Tijekom izvođenja radova i tijekom korištenja zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na ihtiofaunu. Naprotiv, zbog gravitacijske odvodnje u doba niskih vodostaja Save i visokih voda u zaobalju utjecaji na ihtiofaunu bit će povoljniji od sadašnjih utjecaja.

3.1.9 Utjecaj na šume

Najveći utjecaj zbog planirane izgradnje na šume očituje se trajnim gubitkom dijela šumskog zemljišta na mjestima građevinskih radova na odvodnom kanalu kojim se spaja izljevna građevina nove crpne stanice s postojećim odvodnim kanalom stare crpne stanice



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 41/54

i rijeke Save (ukupno oko 0,37 ha). Ovi su izravni utjecaji nepovoljni, a zbog obuhvaćene površine po svom značaju mali

3.1.10 Utjecaj na krajobraz

Do privremenog negativnog utjecaja na krajobraz doći će za vrijeme pripremnih radova i izgradnje planiranog zahvata. Tijekom izgradnje kratkoročno će se degradirati izgled promatranog područja, na gradilištu pojedinih objekata planiranog zahvata. Utjecaj će se najviše očitovati u zoni izgradnje odvodnog kanala te same crpne stanice. Predlaže se staru crpnu stanicu zadržati i konzervirati kao vrijedan hidrotehnički objekt.

3.1.11 Utjecaj na stanovništvo

Tijekom građevinskih radova (jedna građevinska sezona) na izgradnji planiranog zahvata utjecaje će osjetiti lokalno stanovništvo zbog pojačanog prometa. Utjecaji su izravni, povremeni ali lokalni, a povezani su s utjecajem buke i onečišćenja zraka (prašina, ispušni dimovi), te sa smetnjama u prometu. Buku i prašinu tijekom izvođenja radova, zbog udaljenosti neće osjetiti stanovnici Račinovaca, jer su najbliže kuće od planiranog zahvata udaljene oko 1500 m. Tijekom korištenja navedeni utjecaji su mali i zanemarivi Međutim, zbog izgradnje nove crpne stanice poboljšat će se uvjeti odvodnje ovog područja što je pozitivno s aspekta obrane od poplava i sigurnije poljoprivredne proizvodnje.

3.1.12 Utjecaj na objekte i infrastrukturu

Tijekom izgradnje zahvata očekuju se samo kratkotrajni lokalni utjecaji na promet. Ostali infrastrukturni objekti su izvan područja zaposjedanja planiranog zahvata.

3.1.13 Utjecaj na kulturna dobra

Kao što je navedeno na promatranom području nema registriranih, evidentiranih i potencijalnih kulturno-povijesnih dobara.

3.1.14 Međuutjecaj s drugim planiranim objektima

Prema prostorno planskoj dokumentaciji Vukovarsko-srijemske županije na području planiranog zahvata nisu planirani drugi objekti.

3.1.15 Utjecaj u slučaju akcidenta

Tijekom izgradnje zahvata moguća su onečišćenja uslijed izlijevanja tvari korištenih za rad strojeva (strojna ulja, maziva, gorivo) što može negativno utjecati na kakvoću vode i tla. Ovaj utjecaj je ograničen na slučaj akcidenta – prevrtanja ili kvara građevinskog stroja, nepravilno pretakanje goriva i maziva. Stoga je nužno osigurati da se zahvat izvede prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti. Tijekom korištenja nove crpne stanice ne očekuje se onečišćenje voda i tla uslijed procurivanja maziva, jer je predviđeno korištenje biorazgradivih naziva. To je pozitivno u odnosu na postojeće stanje, odnosno zastarjelu crpnu stanicu i moguće kvarove na njoj.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 42/54

3.1.16 Utjecaji nakon prestanka korištenja

Nova crpna stanica Teča izvodi se kao dugotrajni zahvat, koji bi se u načelu trebao trajno koristiti u svojim funkcijama i ne predviđa se njegovo uklanjanje. Kad bi do toga iz bilo kojeg razloga došlo, predlaže se stanicu konzervirati i ostaviti kao vrijedni arhitekturni objekt.

3.2 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na lokaciju zahvata i intenzitet mogućih utjecaja ne očekuju se prekogranični utjecaji tim više što je i sada na ovom području u funkciji crpna stanica koja prebacuje vodu iz zaobalju u rijeku Savu kada nije moguća gravitacijska odvodnja. U odnosu na postojeće stanje smanjena je mogućnost onečišćenja voda rijeke Save kao među i prekograničnog vodotoka. Nakon izgradnje planiranog zahvata s radom prestaje postojeća crpna stanica čiji su građevinski i elektrostrojarski dijelovi dotrajali te prijeti njihovo urušavanje i ispadanje iz pogona. Kao što je navedeno crpke i pogonski Diesel motori datiraju iz vremena početka rada crpne stanice te tijekom njihovog rada može doći do procurivanja goriva i maziva što bi onečistilo vode rijeke Save, a u slučaju njihovog kvarenja posljedice na zaobalje, u obliku poplava, bile bi nesagledive. U novoj crpnoj stanici nova elektrostrojarska oprema koristit će biorazgradiva ulja i maziva što je znatno poboljšanje u odnosu na postojeće stanje.

3.3 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja na zaštićena područja

Tijekom izgradnje i korištenja planiranog zahvata ne očekuju se utjecaji na zaštićena područja jer kao što se vidi na slici 2.3.1 na užem i širem promatranom području nema zaštićenih dijelova prirode.

3.4 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja na područja ekološke mreže

Mogući samostalni utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže mogu se podijeliti na utjecaje tijekom izgradnje i tijekom korištenja te utjecaje u slučaju akcidentnih situacija.

3.4.1 Mogući utjecaji na EM tijekom izvođenja radova

Od objekata planiranog zahvata na područje ekološke mreže izvodi se samo odvodni kanal u dužini od oko 190 m koji spaja izljevnu građevinu lociranu uz nasip s postojećim odvodnim kanalom koji spaja staru crpnu stanicu s rijekom Savom. Obzirom da je navedena dionica odvodnog kanala od korita rijeke Save udaljena oko 380 m, te da će se radovi izvoditi u sušnom razdoblju, prilikom radova na planiranom zahvatu neće doći do utjecaja na vrste koje žive u koritu rijeke Save, a ciljevi su očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311). Naime, tijekom izvođenja radova ne očekuju se negativni utjecaji na kakvoću voda ponajprije u vidu promjena njezinih fizikalnih svojstava (zamućenje zbog suspenzije sitnijih frakcija sedimenta) koja bi mogla negativno utjecati na vrste ciljeve očuvanja ekološke mreže. Pojava buke tijekom izvođenja radova ne predstavlja značajan utjecaj na vrste ciljeve očuvanja spomenutog područja ekološke mreže jer vrste navedene kao ciljevi očuvanja žive u i uz rijeku Savu gdje će intenzitet buke zbog udaljenosti od njezinog izvora biti smanjen ispod dopuštene razine.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 43/54

Tijekom građevinskih radova na izgradnji planiranog zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na stanišne tipove ciljeve očuvanja ekološke mreže Natura 2000 Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311) jer kao što se vidi na karti staništa (Slika 2.2.3) stanište Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) nije zastupljeno na ovoj dionici rijeke Save, odnosno u inundacijskom području gdje se od objekata planiranog zahvata izvodi samo odvodni kanal kao spoj između izljevne građevine i postojećeg odvodnog kanala koji spaja postojeću crpnu stanicu Teču s rijekom Savom.

Stanišni tip 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. koji je na navedenom području ekološke mreže zastupljen sa površinom većom od 15 % u odnosu na državni nivo (prema SDF Report-u) može se naći na blago položenim odsječcima svih nizinskih rijeka u Hrvatskoj, a rijeka Sava je na ovom području od objekata planiranog zahvata udaljena najmanje oko 380 m. Na području zaposjedanja objekata planiranog zahvata izvan i unutar postojećeg savskog nasipa nema niti staništa tipa 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion.

3.4.2 Mogući utjecaji tijekom korištenja

Tijekom korištenja planiranog zahvata, odnosno tijekom crpljenja zaobalnih voda i njihovog prebacivanja u rijeku Savu za vrijeme visokih vodostaja Save, kada nije moguća gravitacijska odvodnja pojava negativnih utjecaja u odnosu na sadašnje utjecaje se ne očekuje. Naprotiv s izgradnjom nove crpne stanice smanjena je mogućnost onečišćenja voda gorivom i mazivom iz postojeće crpne stanice, što je pozitivno s aspekta razvoja i održavanja autohtonih zajednica, a samim time i vrsta ciljeva očuvanja područja ekološke mreže Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311).

3.4.3 Mogući skupni utjecaji na ekološku mrežu

Prilikom procjene skupnog (kumulativnog) utjecaja planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže potrebno je razmotriti zahvate koji su već izvedeni ili se planiraju izvesti na užem i širem području predmetnog zahvata, a mogli bi pridonijeti skupnom utjecaju. Pritom se ocjena mogućih skupnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže nužno razmatra iz perspektive predmetnog zahvata. Temeljni prostorno-planski dokumenti prilikom analize mogućih skupnih utjecaja bio je Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije. Prema mjerodavnoj prostorno planskoj dokumentaciji na promatranom području nije predviđena izgradnja objekata koji bi zajedno s predmetnim zahvatom mogli utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Važno je napomenuti da nakon izgradnje planiranog zahvata s radom prestaje postojeća crpna stanica za koju je predviđeno da se konzervira i zaštiti kao kulturni spomenik, a koja kao zastarjeli objekt, osim što ne osigurava sigurni odvodnju zaobalja, predstavlja opasnost za onečišćenje voda uslijed procurivanja goriva i maziva. Analizom mogućih samostalnih i skupnih utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže, smatramo da nema negativnog utjecaja planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže. Zbog toga smatramo da nema osnove za izradu Glavne ocjene utjecaja izgradnje nove crpne stanice Teča na ekološku mrežu.

Tablica 3.1 Pregled mogućih značajnih samostalnih utjecaja na ciljeve očuvanja područja ekološke Natura 2000 Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311)



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 44/54

Ciljevi očuvanja

Mogući znača.utj

ecaj (tijekom izgra.)

Mogući znača. utjecaj (tijekom rada i

održav.)

Opis

Unio crassus obična lisanka Ne Ne Mogući značajniji negativni utjecaji na ciljeve očuvanja navedenog ekološkog područja tijekom radova u obliku buke i ispušnih plinova kao posljedica rada strojeva mogu se isključiti zbog prirode zahvata koji se sastoji od izgradnje objekata nove crpne stanice Teča od kojih se samo odvodni kanal u dužini od oko 190 m izvodi u inundacijskom području, dok su svi ostali objekti s vanjske strane nasipa za obranu od poplava ili u samom nasipu. Sam odvodni kanal od rijeke Save udaljen je oko 380 m. Tijekom korištenja zahvata utjecaji na ciljeve očuvanja ekološke mreže neće se pogoršati u odnosu na sadašnje utjecaje. Naprotiv zbog izgradnje nove crpne stanice te upotrebe biorazgradivih ulja i maziva utjecaji mogu biti samo povoljniji u odnosu na dosadašnje utjecaje jer je ovim zahvatima smanjena mogućnost onečišćenja voda i tla uslijed izlijevanja ulja i maziva.

Ophiogomphus cecilia

rogati regoč Ne Ne

Aspius aspius Bolen Ne Ne Gymnocephalus schraetser

prugasti balavac Ne Ne

Zingel zingel veliki vretenac Ne Ne Zingel streber mali vretenac Ne Ne Eudontomyzon vladykovi

dunavska paklara Ne Ne

Cobitis elongata veliki vijun Ne Ne Cobitis elongatoides Vijun Ne Ne Romanogobio vladykovi

bjeloperajna krkuša Ne Ne

Rutilus virgo Plotica Ne Ne

3150

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

Ne Ne

3270

Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

Ne Ne

91E0*

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

Ne Ne

3.5 Mogući utjecaji u slučaju akcidentnih situacija

Prilikom izvođenja zahvata potencijalno je vrlo opasno bilo kakvo onečišćenje do kojega može doći uslijed nestručnog ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom (npr. gorivo, motorna ulja i sl.). Naime, takvim bi negativnim utjecajem mogao biti zahvaćen znatno veći prostor od područja zahvata pojedinih objekata planiranog zahvata. Stoga je nužno osigurati da se zahvat izvede prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti. Kao što je već rečeno tijekom korištenja nove crpne stanice ne očekuje se onečišćenje voda i tla uslijed procurivanja maziva, jer je predviđeno korištenje biorazgradivih naziva. To je pozitivno u odnosu na postojeće stanje, odnosno zastarjelu crpnu stanicu i moguće kvarove na njoj. Osim toga predviđeno je i postavljanjem odgovarajućih tankova za prihvat opasnih tekućina tijekom korištenja zahvata.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 45/54

4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆEJE STANJA OKOLIŠA

4.1 Mjere zaštite okoliša

4.1.1 Mjere zaštite okoliša prije građenja zahvata

Nepovoljne utjecaje planiranog zahvata na okoliš potrebno je izbjeći ili, ako to nije moguće, smanjiti na najmanju moguću mjeru. Zaštitne mjere temelje se na pravnim, administrativnim, tehničkim i tehnološkim uvjetima. Provođenje mjera zaštite predviđeno je tijekom izgradnje zahvata, njegovog korištenja te u slučaju ekološkog akcidenta.

Nositelj zahvata u projekte u narednim fazama projektiranja treba uvrstiti mjere koje proizlaze iz odredbi za provođenje Prostorno – planske dokumentacije i pravne regulative Republike Hrvatske kojom su regulirana pitanja zaštite prirode i okoliša te zaštite od požara i zaštite od buke radnim Uputama i „Operativnom planu interventnih mjera u slučaju izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda kojima će se u najkraćem roku spriječiti širenje opasne tvari u okoliš. Usvojena organizacija građenja, izbor opreme i izvorišta materijala te način njihove dopreme i manipuliranja na gradilištu, te izabrana tehnologija rada trebaju biti takvi da neće nepovoljno djelovati na kakvoću podzemnih i površinskih voda. Kako bi se utjecaj na prirodu sveo na najmanju moguću mjeru, vrijeme i način gradnje planirati u sušnom dijelu godine te prilagoditi kretanjima u prirodi tako da se izbjegnu reproduktivna razdoblja većine životinjskih skupina. Svi objekti moraju biti osigurani na seizmičke utjecaje i utjecaje za slučaj posebnih okolnosti. Pojedine objekte valja izgraditi u skladu s krajobrazom i maksimalno ih uklopiti u okolni prirodni okoliš.

4.1.2 Mjere zaštite okoliša tijekom građenja zahvata

Zaštita kvalitete zraka Poduzimati zaštitne mjere kojima će se sprečavati, odnosno smanjivati stvaranje prašine te onečišćenje atmosfere. Manipulativne površine i transportne putove u blizini stambenih objekata za vrijeme sušnih dana (u slučaju jačeg prašenja) odgovarajuće vlažiti. Zaštita od buke Radove na otvorenom prostoru i građevinama izvoditi isključivo tijekom dnevnog razdoblja (7-19 sati). U slučaju potrebe noćnog rada izvoditi samo radove koji ne stvaraju prekomjernu buku. Tijekom radova na otvorenom prostoru i građevinama dopuštena ekvivalentna razina buke tijekom dnevnog razdoblja iznosi 65 dB(A), a u razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri noćnom radu ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti od 40 dB(A)



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 46/54

Zaštita voda i tla Tijekom gradnje na gradilištu postaviti kemijske nužnike koje redovito održavati i prazniti. Komunalni i građevni otpad nastao tijekom gradnje, odgovarajuće skladištiti te predavati ovlaštenoj pravnoj osobi na daljnju oporabu. Opasni otpad (ambalaža od kemikalija, boja, otapala, nauljeni otpad, sintetska ulja i sl.) sakupljati odvojeno u odgovarajuće spremnike te ih predavati ovlaštenom skupljaču Zbog mogućnosti iscurivanja goriva i maziva zabranjeno je servisiranje strojeva na gradilištu. Kod pretakanja goriva postaviti zaštitne nepropusne folije te voditi posebnu pažnju da ne dođe do prolijevanja goriva u tlo. Tijekom radova koristiti ispravne strojeve s atestom. Strojevi koji izvode zemljane radove moraju biti dobro održavani i pod stalnim nadzorom Ne koristiti strojeve kod kojih može doći do procurivanja goriva i/ili maziva. Za slučaj iznenadnog istjecanja goriva i maziva potrebno je na gradilištu osigurati apsorbentni materijali i sredstva za eventualno uklanjanje i sprečavanje širenja onečišćenja: Zasebno deponirati humusni sloj tla prilikom izvođenja zemljanih radova i kasnije ga iskoristiti kod krajobraznog uređenja. Ostali iskopani, a ne utrošeni materijal nije dopušteno odlagati na šumske i poljoprivredne površine te "divlja" odlagališta, već na za to unaprijed određeno mjesto Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti U cilju sprečavanja nepovoljnih utjecaja na biološku raznolikost od tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode treba ishoditi posebne uvjete zaštite sukladno Zakonu o zaštiti prirode Izbjegavati nepotrebnu prenamjenu površina, a po završetku radova izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje, odnosno sukladno uvjetima nadležnih institucija. Koristiti već postojeće putove i ceste za pristup gradilištu kako bi se umanjila degradacija tla i postojećeg vegetacijskog pokrova. U što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog krajobraza i okruženja. Po završetku radova izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje, odnosno sukladno uvjetima nadležnih institucija. Uklanjanje vegetacije sa područja planiranog zahvata izvesti izvan sezone gniježđenja ptica koje se gnijezde u šumama i šikarama kako bi utjecaj na ptice promatranog područja bio što manji. Nakon izgradnje sva područja zahvaćena građevinskim radovima sanirati na način da se dovedu u prvobitno stanje.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 47/54

Kulturno povijesne vrijednosti

U slučaju pronalaska kulturno-povijesnih vrijednosti (arheološkog nalaza ili drugih vrijednosti) prekinuti radove i obavijestiti nadležne institucije. Gospodarenje otpadom Na gradilištu odgovarajuće prikupljati i skladištiti otpad, te organizirati odvoz otpada ovisno o dinamici izgradnje. Sve vrste otpada predavati ovlaštenim pravnim osobama za prikupljanje i gospodarenje otpadom.

4.1.3 Mjere zaštite sukladno Prostornom planu uređenja općine Drenovci

U cilju zaštite staništa u gospodarski korištenim prostorima određuju uvjeti zaštite prirode a provode ih nadležne službe za poljodjelstvo, šumarstvo, vodoprivredu, zaštitu okoliša i drugi. Biološka raznolikost izložena je stalnim promjenama kojih je posljedica izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. Zato je važno u sve oblike korištenja prostora ugrađivati mjere očuvanja biološke raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti temelji se na zaštiti okoliša te naročito na očuvanju zaštićenih dijelova prirode. Zaključak: Kako bi se spriječio mogući utjecaj na okoliš, potrebno čišćenje terena od vegetacije na području planiranih zemljanih radova treba svesti na najmanju moguću mjeru. Budući da se radi o izgradnji nove crpne stanice, a s obzirom na malu površinu zaposjedanja novih površina, oko 1 ha uglavnom poljoprivrednih a može se zaključiti da planirani zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš. Površine koje se zaposjedaju predstavljaju javno vodno dobro. Planirani zahvat neće negativno utjecati na okoliš niti u kombinaciji s drugim mogućim zahvatima pod uvjetom da se provode sukladno usvojenim prostornim planovima na županijskoj i na /općinskoj razini te s planom upravljana ovim područjem. Bazirano na odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) ne očekuju se značajni negativni utjecaji zahvata na okoliš predmetnog područja. Naprotiv, prema procijenjenim utjecajima, očekuju se određeni pozitivni utjecaji na ovo područje, zbog izgradnje nove crpne stanice i njezinog sigurnijeg rada u odnosu na postojeću stanicu izgrađenu 1932. godine. Predviđeno je da se stara crpna stanica ne uklanja, već da se konzervira i sačuva kao kulturni spomenik. S obzirom na navedeno mišljenja smo da za navedeni zahvat koji se odnosi na izgradnju nove crpne stanice Teča nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja namjeravanog zahvata na okoliš.

4.1.4 Mjere zaštite zaštićenih područja

Kao što je navedeno u točki 3.3 na užem i širem promatranom području nema zaštićenih dijelova prirode te nije potrebno navoditi mjere zaštite za zaštićena područja.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 48/54

4.1.5 Mjere očuvanja područja ekološke mreže

Bazirano na odredbama Zakona o zaštiti prirode (80/13), Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13) i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN118/09) ne očekuju se negativni utjecaji zahvata na ekološku mrežu. Ipak prilikom spajanja odvodnog kanala nove crpne stanice s postojećim odvodnim kanalom koji je spojen s rijekom Savom radove izvoditi izvan perioda mrijesnih migracija riba posebice vrsta Eudontomyzon danfordi i Aspius aspius. Obje su vrste navedene kao ciljevi očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 Sava nizvodno od Hrušćice (HR2001311) i mrijeste se od travnja do lipnja te tada migriraju uzvodno.

4.2 Program praćenja stanja okoliša

Obzirom na sam zahvat te procijenjeni utjecaj na okoliš smatramo da za predmetni zahvat nije potrebno provoditi praćenje stanja okoliša.



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 49/54

5 IZVOR PODATAKA

Literatura

1. Antolović J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N. Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

2. Belančić A., Bogdanović T., Franković M., Ljuština M., Mihoković N., Vitas B. (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske, Zagreb

3. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2004., 1-112.

4. Ćuk,R., Tomas, D., Vučković I. (2014):Kakvoća rijeke Save u 2012. Godini, Hrvatske vode, 22(2014) 88, m97-106

5. EC DG Environment (2007): Interpretation Manual of European Union Habitats EUR27.http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm)

6. Mrakovčić, M., Brigić, A. (ur.) (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-253.

7. Mrakovčić, M., Mustafić, P., Lukač, G.(2007.): Utjecaj višenamjenskog kanala

8. Dunav-Sava (VKDS-a) na ihtiofaunu i faunu kopna

9. Nikolić T. i Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

10. Radović D., Kralj, J., Tutiš, V. & Ćiković, D. (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, 1 – 179.

11. Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V., Radović, J. & Topić, R. (2005): Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u Hrvatskoj. DZZP, Zagreb.

12. Topić, J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb, 376 pp

13. Trinajstić, I. (2008): Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb.

14. Tvrtković, N. (ur.) (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-127.

15. Tvrtković, N. (ur.) (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-95.

16. Vukelić J., Mikac S., Baričević D., Bakšić D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp 263.

17. Vukelić J., Rauš Đ. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, pp 310.

18. Elektroprojekt (2014): Idejni projekt Crpne stanice Teča



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 50/54

Prostorno-planska dokumentacija

1, Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije („Službeni vijesnik VS županije“ - broj 07/02, 08/07, 09/07 i 09/11 2. Prostorni plan uređenja općine Drenovci („Službeni glasnik“ Općine Drenoci – broj 02/99 i 06/04)

Propisi

Zakoni Glasilo broj Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13

Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13,14/14 Zakon o zaštiti prirode NN 80/13

Zakon o zaštiti zraka NN 130/11, 74/14 Zakon o šumama NN

140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14

Zakon o zaštiti životinja NN 135/06, 37/13, 125/13 Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja NN 113/03, 33/05 Zakon o gradnji NN 153/13 Zakon o prostornom uređenju NN 153/13 Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 39/13 Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade NN 74/14 Zakon o lovstvu NN 140/140/05, 75/09, 153/09 14/14 Zakon o zaštiti od požara NN 92/10 Zakon o održivom gospodarenju otpada NN 94/13 Zakon o zaštiti od buke NN 30/030/09, 55/13, 153/13

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13

Zakon o komunalnom gospodarstvu NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11,144/12

Zakon o potvrđivanju Konv. o europ. krajobrazu NN 12/12 Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih

divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija

NN 06/00

Pravilnici Glasilo broj Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i

zahvata za ekološku mrežu NN 118/09

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama NN 114/13 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova

NN 88/14

Pravilnik o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima

NN 74/13

Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/14 Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom NN 38/08 Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom NN 123/97,112/01 Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u

sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 51/54

Uredbe, naredbe, upute, strategije Glasilo broj Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš NN 61/14 Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13 Uredba o standardu kakvoće voda NN 73/13

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku NN 117/12 Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu NN 139/08 Uredba o sprečavanja velikih nesreća koje uključuju

opasne tvari NN

114/08

Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

NN34/07

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 1997 Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja

Republike Hrvatske NN

76/13

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske NN 50/99, 84/13 Direktiva Vijeća 79/409/EEZ; 2009/147/EC

(„Direktiva o pticama“)

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ(„Direktiva o staništima“)



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 52/54

6 FOTODOKUMENTACIJA

Slika 6.1 Postojeća crpna stanica Teča izgrađena 1932. godine

Slika 6.2 Unutrašnjost postojeće crpne stanice Teča



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 53/54

Slika 6.3 Dovodni kanal postojeće CS Teča

Slika 6.4 Oštećeni dio savskog nasipa



Zagreb, 7.11.2014. Y1-F94.00.04-G01.0–002 List: 54/54

Slika 6.5 Pogled s nasipa na područje odvodnje

Slika 6.6 Pogled s nasipa na inundacijsko područje rijeke Save

Documents

elektroprojekt · elektroprojekt projektiranje, konzalting i inženjering d.d. HR/10000 Zagreb, Alexandera von Humboldta 4 OIB 48197173493 Investitor: HRVATSKE VODE Zagreb,Ulica grada