SUSTAV JAVNE ODVODNJE BANJOLEmedulin.hr/dokumenti/OPCINSKA UPRAVA/UO ZA PROSTORNO...Vrsta Projekt Knjiga Prilog 1 Y1 K29.00.01 G01.0 List 4 elektroprojekt d.d. • zagreb A IZVRŠNI

SUSTAV JAVNE ODVODNJE BANJOLE

SAŽETAK STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ

ELEKTROPROJEKT d.d. Zagreb 2008.

Vrsta Projekt Knjiga Prilog 1

Y1 K29.00.01 G01.0 List 2

elektroprojekt d.d. • zagreb

NARUČITELJ: HRVATSKE VODE Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

STUDIJU IZRADIO: ELEKTROPROJEKT d.d. Zagreb, A. von Humboldta 4

SAŽETAK IZRADIO: ELEKTROPROJEKT d.d. Zagreb, A. von Humboldta 4

NA IZRADI SAŽETKA RADILI SU: Koni Čargonja-Reicher, dipl. ing. građ.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 3


Sadržaj: A .......... IZVRŠNI SAŽETAK ...............................................................................................4 B ...... POLITIKA, ZAKONSKI I ADMINISTRATIVINI OKVIR...........................................7 C ...... OPIS PROJEKTA ..................................................................................................9 DOSNOVNI PODACI.........................................................................................................13 D.1 POLOŽAJ ............................................................................................................13 D.2 KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE .............................................................................13 D.3 OCEANOGRAFSKE ZNAČAJKE ........................................................................13 D.4 BIOLOŠKO-EKOLOŠKA SVOJSTVA..................................................................14 D.5 STANOVNIŠTVO.................................................................................................15 D.6 INFRASTRUKTURA ............................................................................................16 E ...... UTJECAJI NA OKOLIŠ........................................................................................17 E.1 OPĆENITO ..........................................................................................................17 E.2 UTJECAJI TIJEKOM IZGRADNJE ......................................................................17 E.3 UTJECAJI TIJEKOM KORIŠTENJA....................................................................18 E.4 UTJECAJI NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA................................................19 E.5 UTJECAJI U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE I NEZGODE ...........................19 F....... ANALIZA ALTERNATIVNIH RIJEŠENJA ............................................................19 G ...... PLAN MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA......................................................................19 G.1 MJERE ZAŠTITE PRIJE IZVOĐENJA ZAHVATA...............................................19 G.2 MJERE ZAŠTITE TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA ..........................................20 G.3 MJERE ZAŠTITE TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA .......................................21 G.4 MJERE ZAŠTITE U SLUČAJU EKOLOŠKE NEZGODE ILI NESREĆE .............22 H ...... UPRAVLJANJE OKOLIŠEM I OBRAZOVANJE OSOBLJA ................................23 I........ PROGRAM PRAĆENJA OKOLIŠA .....................................................................23 J ....... DODACI...............................................................................................................24 J.1 DODATAK 1- IZRAĐIVAČI STUDIJE ..................................................................24 J.2 DODATAK 2- LITERATURA I MJERODAVNA ZAKONSKA REGULATIVA .......24 J.3 DODATAK 3- ZABILJEŽENE KONZULTACIJE, RASPRAVE I ODLUKE ...........26


Y1 K29.00.01 G01.0 List 4


A IZVRŠNI SAŽETAK Sustav javne odvodnje Banjole obuhvaćat će naselja Banjole, Indije, Pomer, Vinkuran, Volme i Valbonaša na području Općine Medulin. Ukupna populacija broji oko 1.900 stanovnika, na površini od 150 ha (prema popisu iz 2001. godine). Izgradnja postojećeg sustava započeta je 1979/80 godine. Dosad je izgrađen uređaj Bumbište kapaciteta 50 l/s, crpna stanica Indije, kolektor do autokampa Indije, kanalizacija naselja Indije te podmorski ispust dužine 500 m s difuzorom. Svi cjevovodi su izvedeni iz PVC-a. Crpna stanica ima sigurnosni ispust u more dužine 100 m. Ukupna dužina izvedene kanalizacijske mreže iznosi oko 1700 m (slika 1). Sustav odvodnje za naselja Banjole, Vinkuran i Pomer predviđa izgradnju zajedničkog sustava javne odvodnje sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje na lokaciji postojećeg pročišćivača Bumbište. Postojeći kapacitet uređaja ne zadovoljava konačnom dotoku otpadnih voda te će biti potrebno dograditi mehanički uređaj na konačni kapacitet otpadnih voda. U I fazi izgradnje predviđa se izgradnja mehaničkog uređaja za konačni kapacitet dotoka otpadne vode iz naselja Banjole, Vinkuran i Pomer. U II fazi predviđena je dogradnja biološke faze uređaja. U naselju Banjole predviđa se izgradnja centralne crpne stanice Banjole na koju će doticati otpadne vode samog naselja Banjole kao i otpadne vode iz naselja Vinkurana i Pomera. Otpadne vode naselja Vinkuran gravitaciono će se dovesti do crpne stanice Kaštanjež gdje će se otpadne vode prepumpati do najviše točke Banjola i dalje gravitacijski odvesti do crpne stanice Banjole. Od crpne stanice Banjole predviđa se gravitacijski kolektor uz obalu do naselja Volme i dalje prema naselju Pomer. U samom naselju Pomer izgradit će se centralna crpna stanica Pomer iz koja će se sve otpadne vode prepumpati do gravitacijskog kolektora kojim će otpadne vode otjecati do crpne stanice Banjole. Kanalizacijsku mrežu sustava Banjole sačinjavaju glavni i sekundarni kolektori te tlačni cjevovodi. Glavni kolektori predviđeni su od profila DN 250 mm do DN 500 mm u dužini od 8500 m. Radi lakšeg održavanja sustav sekundarne mreže izvodit će se od cjevovoda DN 250 mm u dužini od 33000 m. Ukupna dužina tlačnih dionica iznost će oko 2100 m od cijevi profila DN 100 do DN 300. Obzirom na konfiguraciju terena i razgranati kanalizacijski sustav potrebno je izgraditi 7 novih crpnih stanica te izvršiti rekonstrukciju postojeće crpne stanice na CS-4 Indije. Crpne stanice izvest će se kao ukopani vodonepropusni armirano-betonski bazeni. Prema stanju recipijenta (manje osjetljivo područje) i konačnoj veličini uređaja Banjole (9.500 ES) potreban je odgovarajući stupanj pročišćavanja. Odgovarajući stupanj pročišćavanja predstavlja zapravo dio I stupnja pročišćavanja, a granične vrijednosti nisu definirane. Postupci pročišćavanja – uklanjanja krupnih suspendiranih tvari i plivajućih tvari mogli bi se smjestiti pod pojam “odgovarajući” stupanj čišćenja. Na osnovu navedenog, klasična tehnologija čišćenja otpadnih voda na nivo "odgovarajući" stupanj pročišćavanja bila bi: automatska rešetka/sito s presom, pjeskolov/mastolov te ostali dio uređaja na liniji vode: mjerni kanal, dozažni sifon i podmorski ispust. Na predviđenoj lokaciji ispusta izveden je dio budućeg podmorskog ispusta dužine 500 m od PEHD cijevi promjera φ 300 mm koji je potrebno produžiti za oko 300 m te na kraju cijevi izvesti difuzor dužine 72 m s 10 horizontalno usmjerenih sapnica. Difuzor je smješten na dubini od oko 37 m.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 6


Dogradnjom kanalizacijske mreže, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog ispusta značajno će se smanjiti utjecaj postojećeg sustava odvodnje otpadnih voda na okoliš, te na kakvoću priobalnog mora. Međutim, prilikom same izgradnje i korištenja novoizgrađenih dijelova sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje i dalje je moguća pojava nepoželjnih utjecaja sustava na okoliš. Za sve nepovoljne utjecanje potrebno je provesti odgovarajuće mjere zaštite kako bi ih se izbjeglo ili smanjilo na najmanju moguću mjeru. Provođenje tih mjera predviđeno je tijekom dogradnje sustava i prilikom njegovog korištenja, te u slučaju ekoloških incidenata, a odnose se na zaštitu ljudi, zraka, tla, voda i mora kao prijamnika otpadnih voda. Tijekom građenja gradilište je potrebno urediti sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07), te smjernicama i uvjetima važećeg Prostornog plana Općine Medulin, te posebno obilježiti gradilište i osigurati odgovarajuću zaštitu trase i svih predviđenih instalacija. Od početka izvođenja radova treba se pridržavati svih zakonskih propisa zaštite na radu i protupožarne zaštite. Prije početka izgradnje izvoditelj radova obvezan je izraditi projekt zaštite od buke s gradilišta. Rad u stambenim i turističkim zonama potrebno je ograničiti prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br.145/04). Tijekom građenja izvoditelj je dužan poduzimati zaštitne mjere kojima će sprječavati, odnosno smanjivati stvaranje prašine, te onečišćenje atmosfere. Izvoditelj mora izvoditi podmorske radove na nužno ograničenim površinama dna mora, kako bi se zaštitile pridnene životne zajednice. Prilikom vršenja iskopa na površini ili ispod površine zemlje i morske površine treba provoditi stalan nadzor, te u slučaju nailaska na arheološke ostatke isto treba prijaviti Konzervatorskom odijelu (sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN br. 69/99, 151/03, 157/03), a iskapanje vršiti sukladno naputku arheologa. Budući je u ljetnim mjesecima pojačan promet zbog turista, kako bi se izbjegle gužve na prometnicama, organizacijom građenja treba predvidjeti izvođenje kanalizacije u naseljenim područjima izvan turističke sezone. Prilikom rekonstrukcije dijela postojeće i izgradnje nove kanalizacijske mreže potrebno je primjenjivati pravila za izbjegavanje neugodnih mirisa duž mreže (predvidjeti zadovoljavajuće odzračivanje, sprječavati taloženje i vrtloženje otpadnih voda u cijevima, izbjegavati priključke otpadnih voda koje naglo troše kisik i podliježu brzoj razgradnji u anaerobnim uvjetima). Osim navedenih radova potrebno je izvršiti reviziju i cijele postojeće kanalizacijske mreže i crpnih stanica u sustavu, te po potrebi izvršiti sanaciju preostalih mjesta na kojima cijevi nisu nepropusne pa otpadna voda odlazi u podzemlje ili strane vode ulaze u kanalizaciju. Prilikom rekonstrukcije, dogradnje i izgradnje korištene materijale potrebno je atestirati, sve spojeve potrebno je kontrolirati, a na izvedenim dionicama ispitati njihovu nepropusnost. Prilikom dogradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je ugraditi automatiziranu opremu (kako bi se smanjio kontakt zaposlenika s otpadnim vodama), sa što manjom potrošnjom energije i nižom razinom buke, a posebno se to odnosi na kompresore. Radi sigurnog pogona uređaja potrebno je predvidjeti dvostruku rezervu u crpkama, dvostruko napajanje električnom energijom i mogućnost priključenja dizel agregata u slučaju dužeg kvara. Zbog mogućih kvarova crpki potrebno je također osigurati automatsko ukapčanje rezervnog crpnog agregata, kako bi se omogućio kontinuirani rad uređaja i izbjeglo izlijevanje otpadne vode. Kao krajnja nužnost predviđa se preljev otpadnih voda u more, pri čemu crpna stanica služi kao taložni bazen u trajanju 2-3 sata, a havarijski ispust je duljine 80-160 m.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 7


Ekološke nesreće i nezgode na kanalizacijskom sustavu, na uređaju za pročišćavanje i na podmorskom ispustu tijekom njihovog korištenja mogu nastati u slučaju pucanja kanalizacijskih cijevi i nekontroliranog izlijevanja otpadne vode u tlo i more. Uzroci pucanja kanalizacijskih cijevi na kopnu mogu biti razbijanje cijevi, slijeganje terena, pojava većih predmeta u kanalizaciji, ulaz korijenja drveća u kanalizacijske cijevi, prodiranje morske ili podzemne vode u cjevovod. Sanacija ovih kvarova opisuje se u Pravilniku o radu i održavanju kanalizacijskog sustava, koji je u posjedu tvrtke koja upravlja sustavom. Nekontrolirano ispuštanje otpadne vode u more može nastati prestankom rada crpnih stanica na obali, kada se aktivira havarijski ispust i otpadna voda odlazi u kratki podmorski ispust koji nije dovoljan za pravilnu diluciju otpadne vode u akvatoriju. Nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda može nastati i na dugom podmorskom ispustu, koji je izložen začepljenju difuzora, lomu podmorskog cjevovoda uslijed oštećenja (sidra ili povlačni pridneni ribarski alat) ili prevrtanju cjevovoda uslijed morskih struja. Takvi slučajevi se tretiraju kao havarije i podliježu postupcima iz Operativnog plana djelovanja u slučaju izvanrednih zagađenja, čija izrada i provedba potpadaju pod nadležnost tvrtke koja upravlja sustavom i lokalne uprave. Lokalna uprava treba također propisati opće uvjete za ispuštanje otpadnih voda u javnu kanalizaciju, koji bi bili određeni na stručan način uzimajući u obzir državne propise, lokalne uvjete i uvjete recipijenta. Ostale mjere zaštite okoliša tijekom korištenja kanalizacijskog sustava odnose se na redovno održavanje kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To podrazumijeva redovitu kontrolu stanja cjevovoda i njegovih spojeva, kontrolu crpnih stanica i ostalih objekata (revizijskih okana, prekidnih komora i slično), kontrolu opreme, te kontrolu položaja i stanja podmorskog ispusta i difuzora. Također je potrebno redovito čistiti nastali talog u revizijskim oknima, a na uređaju za pročišćavanje uklanjati stvoreni kruti otpad i pijesak. Očišćeni talog, kao i sve čvrste tvari koje nastaju na uređaju (otpad s rešetki, sa sita i iz pjeskolova-mastolova) kontejnerima treba odvozit na gradsku deponiju komunalnog otpada. Svi ovi radovi se trebaju obavljati prema planu održavanja objekta nositelja zahvata. Nakon dogradnje sustava i uređaja potrebno je kontrolirati kakvoću otpadne vode koja dolazi na uređaj i na izlazu iz uređaja. Praćenje stanja okoliša treba obuhvatiti i motrenja stanja sanitarne, biološke i fizikalne kakvoće priobalne morske vode i njenu klasifikaciju u skladu sa Uredbom o klasifikaciji voda (NN RH br. 77/98). Osim praćenja kvalitete mora na podmorskim ispustima potrebno je vršiti i kontrolu morske vode na plažama u skladu sa Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN RH br. 33/96). Osim tih praćenja treba vršiti i ispitivanje kakvoće zraka po pet dana dva puta u godini i to u ljeti i u zimi na istim lokacijama, a prema Uredbi o preporučenim graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN br. 133/05), Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 21/07) i Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 1/06).

B POLITIKA, ZAKONSKI I ADMINISTRATIVINI OKVIR Politika i zakonski okvir Ustavom Republike Hrvatske proglašeno je jednom od najviših vrednota državnog i društvenog poretka očuvanje prirode i zdravog čovjekovog okoliša. Republika Hrvatska je time opredijeljena za gospodarski održiv razvitak temeljen na opstojnoj poljoprivredi, šumarstvu, pomorstvu i turizmu, te na gospodarstvu i industriji zasnovanima na tehnološki dopustivim tehnologijama (Deklaracija o zaštiti okoliša u RH, 1992.). Na osnovu navedenih opredjeljenja doneseni su brojni zakonski i podzakonski akti koji su područje zaštite okoliša smjestili u zakonske okvire. U Dodatku 2 ovog sažetka Studije utjecaja na okoliš za sustav javne odvodnje Banjole navedeni su svi mjerodavni zakoni, pravilnici, uredbe i ostale


Y1 K29.00.01 G01.0 List 8


odluke, koji su se odnosili na ovu problematiku, a u nastavku su prikazane samo one zakonske i podzakonske odrednice, koje su ključne za definiranje rješenja i utjecaja tehničkog rješenja na okoliš. Regulativa iz područja vodnog gospodarstva obvezuje nositelje izgradnje sustava javne odvodnje na planiranje i provođenje mjera zaštite voda i mora od zagađivanja. Temeljna regulativa obuhvaća Zakon o vodama (NN br. 107/95, 150/95), te Državni plan za zaštitu voda (NN br. 8/99), kojim je definirana osjetljivost područja i navedene su četiri kategorije osjetljivosti (vrlo osjetljiva, osjetljiva, manje osjetljiva i posebno štićena područja). Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99) i njegovom nadopunom (NN 06/01, 14/01) dodatno je uređena mogućnost ispuštanja otpadnih voda u more putem podmorskih ispusta i to u osjetljiva i manje osjetljiva područja ovisno o opterećenju uređaja izraženom u ekvivalent stanovnicima (ES). Svrstavanjem priobalnog mora kao prijamnika na mjestu ispuštanja otpadnih voda (nakon obrade na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda uz opterećenje od oko 9.500 ES) u kategoriju «manje osjetljivog područja», te odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN RH br. 6/2001), kojim su utvrđeni slijedeći uvjeti za izbor stupnja pročišćavanja otpadnih voda: «...More...ispuštanje putem podmorskog ispusta u manje osjetljiva područja (područja s dobrom izmjenom vodene mase koja nisu podložna eutrofikaciji ili smanjenju kisika ili koja imaju malu vjerojatnost da to postanu radi ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje), sukladno EU Direktivi o obradi otpadnih voda sustava javne odvodnje (91/271/EEC i nadopuna 98/15/EC), zahtjeva prethodno slijedeći stupanj pročišćavanja:

Veličina uređaja Stupanj pročišćavanja do 10.000 ES odgovarajući 10.000-50.000 ES prvi (I) Više od 50.000 ES prvi (I) + drugi (II)...»,

može se zaključiti da je za sustav javne odvodnje Banjole zadovoljavajuće rješenje s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u prijamnik. Administrativni okvir Budući je za realizaciju rekonstrukcije, dogradnje i izgradnje kanalizacijskog sustava Banjole osnovni preduvjet (osim ishođenja potrebnih dozvola za izgradnju) osiguranje potrebnih sredstava, administrativni okvir ovog zahvata, dan u nastavku, određen je upravo tim preduvjetom. U skladu s preliminarno provedenim dogovorima o financiranju svih projekata izgradnje kanalizacijskih sustava na Jadranu sudionici realizacije sustava javne odvodnje Banjole bili bi: - Vlada Republike Hrvatske (sredstvima iz Proračuna), - Hrvatske vode (sa sredstvima od naknada za zaštitu voda), - jedinice lokalne samouprave s komunalnim poduzećima (sa sredstvima iz proračuna i iz namjenskog povećanja cijena odvodnje). Načelno bi u osiguravanju sredstava za izgradnju/rekonstrukciju sustava i u realizaciji zahvata vrijedili slijedeći uvjeti:


Y1 K29.00.01 G01.0 List 9


- kreditnim bi se sredstvima Svjetske banke osigurao iznos do 50% troškova dogradnje sustava uz kamatnu stopu do 5% i uz 10-godišnji rok otplate zajma, - otplata kredita obavljala bi se sredstvima komunalnih poduzeća iz namjenskog povećanja cijene odvodnje i sredstvima Hrvatskih voda prikupljenim s naslova naknada za zaštitu voda (osnovica obračuna je m3 potrošene vode), dok bi jamstvo za kredite dale jedinice lokalne uprave i Proračun RH, - preostali dio troškova izgradnje pokrivaju sredstva proračuna (RH, lokalne samouprave) i Hrvatskih voda, pri čemu se udio sredstava Državnog proračuna ograničava na 10% na sustavima većim od 20.000 stanovnika i na kojima su troškovi znatno veći od ostalih lokacija, - komunalna poduzeća i jedinice lokalne uprave mogu predložiti određeni sustav za realizaciju samo ukoliko posluju pozitivno u djelatnosti odvodnje otpadnih voda, - proračunati iznos potrebnog povećanja cijene odvodnje do 4 kn/m3 potrošene vode odnosi se isključivo na osiguravanje sredstava potrebnih za otplatu zajma, - povećanje cijene odvodnje radi povećanja eksploatacijskih troškova i amortizacije sustava nije obuhvaćeno povećanjem cijene odvodnje radi otplate kredita, a kako se taj iznos mijenja od slučaja do slučaja iskustveno se procjenjuje na oko 3 kn/m3, - sredstva za pokrivanje troškova uvođenja monitoringa izgrađenih sustava i njihovih utjecaja na okoliš osigurati će se iz međunarodnih donacija, te direktnim zaduženjem institucija nadležnih za ovaj projekt (nadležna ministarstva i Hrvatske vode). Sudjelovanje Hrvatskih voda u otplati zajma (po osnovi prikupljene naknade za zaštitu voda, koja iznosi 0,90 kn/m3) se određuje kako slijedi: - za sustave s ukupnim povećanjem cijene vode do 50% prosječnog povećanja

sudjelovanje Hrvatskih voda iznosilo bi polovinu potrebnog povećanja, - za sustave veće od 20.000 ES sudjelovanje Hrvatskih voda iznosi 0,45 kn/m3, - za sve ostale sustave sudjelovanje Hrvatskih voda iznosi 0,9 kn/m3, - ukoliko jedinica lokalne samouprave kandidira projekt iznimno visokih troškova,

znatno većih od ostalih lokacija, a uslijed zahtjeva jedinica lokalne samouprave, bez obzira na potrebno povećanje cijene vode se ograničava na 0,45 kn/m3,

Ukoliko se za posebno štićena područja (nacionalni parkovi, zatvoreni i osjetljivi akvatorij i more I kategorije) ustanovi da je za servisiranje kredita potrebno povećati cijenu vode za više od 4 kn/m3, komunalno poduzeće povećati će cijenu odvodnje do 4 kn/m3, a preostali dio obveza po zajmu bi se preusmjerio na Hrvatske vode (po principu solidarnosti i uz pomoć sredstava iz Proračuna).

C OPIS PROJEKTA Postojeća koncepcija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Medulin prihvaćena je kroz svu dosadašnju plansko-urbanističku dokumentaciju te predviđa varijantu s tri zasebna uređaja za pročišćavanje: Marlera – Medulin, Bumbište – Banjole te Premantura. Kroz prostornu plansku dokumentaciju, usvojen je razdjelni sustav odvodnje tj. posebno se odvode sanitarne otpadne vode a posebno oborinske otpadne vode. Usvojeni sustav Banjole obuhvaća: - izgradnju glavnih kolektora profila DN 250-400 mm u dužini od cca 10.250 m (od

toga izvedeno 1.700) - izgradnju sekundarne mreže kanalizacije profila DN 250 mm u dužini 33.000 m - izgradnju glavnih crpnih stanica: CS-1 Banjole, CS-2 Vinkuran (Kaštanjež), CS –3

Stocca, CS-5 Pomer 1


Y1 K29.00.01 G01.0 List 10


- rekonstrukciju postojeće CS-4 Indije - izvedbu i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje kapaciteta u 2015 god N = 7.500

ES - izvedbu produžetka podmorskog ispusta u dužini od 300 m te difuzora u dužini od

72 m

Kolektor i crpne stanice Glavni kolektori predviđeni su od profila DN 250 mm do DN 500 mm u dužini od 8500 m. Radi lakšeg održavanja sustav sekundarne mreže izvodit će se od cjevovoda DN 250 mm u dužini od 33000 m. Ukupna dužina tlačnih dionica iznosit će oko 2100 m od cijevi profila DN 100 do DN 300. Na svakom lomu kanalizacije i na mjestima priključaka izvest će se revizijska okna. Maksimalna udaljenost revizijskih okana iznosi 30-50 m. Svijetli otvor revizijskih okana ovisit će o njegovoj dubini i promjeru glavnog kolektora. Na revizijskim oknima postavljaju se lijevano-željezni poklopci za prometno opterećenje prema lokaciji gdje su smješteni. Na otežanim lokacijama u zoni djelovanja mora često se koriste i montažna okna od materijala od kojih se izvodi i osnovni cjevovod Obzirom na konfiguraciju terena i razgranati kanalizacijski sustav potrebno je izgraditi 7 novih crpnih stanica te izvršiti rekonstrukciju postojeće crpne stanice na CS-4 Indije. Crpne stanice izvest će se kao ukopani vodonepropusni armirano-betonski bazeni sa dodacima za beton protiv agresivnog djelovanja morske vode. Fazonski komadi i armature crpne stanice smjestit će se na horizontali tlačnog voda u zasebnoj zasunskoj komori uz crpnu stanicu zbog lakše zamjene i održavanja. Predviđene su uronjene crpke odgovarajuće snage i visine dizanja. Za sve crpne stanice predviđeni su sigurnosni preljevi u more (nestanak električne energije, kvar na crpkama). Stvarnu dužinu ispusta potrebno je definirati kod razrade projektne dokumentacije vodeći računa o specifičnosti svake lokacije. U sklopu crpne stanice potrebno je predvidjeti i izgradnju retencijskog bazena za dvosatno zadržavanje otpadne vode prije aktiviranja sigurnosnog preljeva. Crpne stanice moraju imati ispravno riješeno odzračivanje zbog eliminacije utjecaja neugodnih mirisa budući da se četo nalaze u samoj stambenoj ili turističkoj zoni. Karakteristike predviđenih crpnih stanica za razdoblje do 2034. godine prikazane su u tablici 1.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 11


Tablica 1: Karakteristike crpnih stanica za 2034. godinu KARAKTERISTIKE

POZ CRPNA STANICA ZONAMJERODAVNA

KOLIČINA [m³/dan]

MJERODAVNA SATNA

KOLIČINA Q

[l/s] Hman

[m] N

[kW] kom.

1 CS-3 STOCCA TB-1 81,25 5(4,5) 5,00 20 3 1+1

2 CS-2 VINKURAN (KAŠTANJEŽ) T-2 422,80 20(19,6) 13,00 36 11 2+1

3 CS-6 FONTANELA1 ZP-1 13,30 5,0 5,00 20 3 1+1

4 CS-7FONTANELA2 ZP-2 23,60 5,0 5,00 24 4 1+1

5 CS-5 POMER T-5 746,10 30,0 20,00 27 13 2+1

6 CS-1BANJOLE T-1 2479,00 86,0 57,00 36 48 2+1

7 CS-4 INDIJE T-4 279,00 13,0 14,00 28 9 2+1

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Bumbište smješten je na poluotoku Bumbište, a navedena lokacija definirana je Prostornim planom uređenja Općine Medulin. Prema stanju recipijenta (manje osjetljivo područje) i konačnoj veličini uređaja Banjole (9.500 ES) potreban je odgovarajući stupanj pročišćavanja što ustvari predstavlja dio I stupnja pročišćavanja, a granične vrijednosti nisu definirane. Postupci pročišćavanja – uklanjanja krupnih suspendiranih tvari i plivajućih tvari mogli bi se smjestiti pod pojam “odgovarajući” stupanj čišćenja. Na osnovu navedenog, klasična tehnologija čišćenja otpadnih voda na nivo "odgovarajući" stupanj pročišćavanja bila bi: automatska rešetka/sito s presom, pjeskolov/mastolov te ostali dijelovi uređaja na liniji vode: mjerni kanal, dozažni sifon i podmorski ispust Uređaj za pročišćavanje treba projektirati fazno s dovoljnim brojem linija kako bi se prilagodio sezonskom opterećenju (sezona/van sezona), vremenskim razdobljima i faznosti izgradnje vezano na izgradnju pojedinog podsustava. Kao što je ranije navedeno na lokaciji Bumbište izgrađen je uređaj za pročišćavanje i to I faza, a koji će zbog dotrajalosti morati rekonstruirati (slika 2). Postojeću rešetku ugrađenu u pravokutni kanal kroz koji dotječe otpadna voda potrebno je zamijeniti novom (b = 50 mm). Iza grube rešetke ugradit će se sito s pužnim kompaktorom (promjer otvora s = 3 mm). Postojeći pjeskolov – mastolov također je potrebno rekonstruirati te ugraditi novu opremu sa sustavom pridnene aeracije duž spremnika pjeskolova i klasirerom pijeska za iznošenje izdvojenog i dijelom ispranog pijeska u prihvatni kontejner, izdvojeni flotat (masnoće, ulja, plivajuće tvari) duž podužne sekcije mastolova se pomoću površinskog zgrtača usmjerava u prihvatni spremnik. Navedeni dijelovi uređaja predviđaju se zatvoriti u građevine čvrste gradnje koje su projektirane kao prizemni zidani objekti, s drvenim krovištem, u primorskom stilu gradnje.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 13


Podmorski ispust Na predviđenoj lokaciji ispusta izveden je dio budućeg podmorskog ispusta dužine 500 m od PEHD cijevi promjera φ 300 mm. Navedeni ispust potrebno je produžiti za oko 300 m tako da ukupna duljina podmorske dionice iznosi 800 m. Kako bi se postiglo maksimalno razrjeđenje na kraju cijevi izvest će se difuzor dužine 72 m s 10 horizontalno usmjerenih sapnica. Razmak među sapnicama iznosi 8 m. Cijev difuzora treba biti uzdignuta od dna bar jedan ili dva svoja promjera. Difuzor je smješten na dubini od oko 37 m. Predviđena dionica ispusta polaže se po poravnatom morskom dnu, a na cijevi se montiraju opteživači da ih morska strujanja i uzgon ne bi pomicali.

Troškovi izgradnje i pogona sustava

Troškovi izgradnje kanalizacijske mreže, kolektora i pripadajućih crpnih stanica te sekundarne mreže procjenjuju se na 72,93 mil. kn, troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Bumbište na 9,5 mil. kn, a troškovi dogradnje podmorskog ispusta na 4,36 mil. kn. Procjenjuju se slijedeći dodatni godišnji troškovi održavanja dograđenih dijelova sustava od 228.480 kn, godišnji troškovi pogona (potrošnja električne energije) od 236.544 kn, troškovi osoblja od 2.340.000 kn.

D OSNOVNI PODACI

D.1 POLOŽAJ Promatrano područje sustava javne odvodnje Banjole pripada Općini Medulin i obuhvaća naselja Banjole, Indije, Pomer, Vinkuran, Volme i Valbonaša.

D.2 KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE Osnovnu značajku podneblju istarskoga poluotoka daje sredozemna klima. Glavna su obilježja sredozemne klime topla i suha ljeta, s prosječnim brojem od blizu 2.400 sunčanih sati godišnje. Zime su blage i ugodne, a snijeg je rijetka pojava. Srednja godišnja temperatura zraka u Puli iznosi 14,2 °C, najhladniji je mjesec siječanj sa srednjom temperaturom 5,6 °C, a najtopliji srpanj s 23,9 °C. Srednja godišnja količina oborina iznosi 809 mm. Karakteristični vjetrovi su bura (NE smjer) i jugo (SE) te burin i maestral.

D.3 OCEANOGRAFSKE ZNAČAJKE Prema studiji "Oceanografska svojstva obalnog mora Općine Medulin" (Hrvatski hidrografski institut Split, 2004.) podmorski reljef buduće trase ispusta otpadnih voda možemo podijeliti u dva dijela: - Prvi dio obuhvaća trasu od obalne točke LP1 (Kp 0,000) do Kp 0,165 i predstavlja strmi dio kamenite obale sa velikim brojem ulegnuća i ispupčenja, naročito u plićim dijelovima bliže LP1 točki. Dubina na Kp 0,165 je oko 38 m. - U nastavku od Kp 0,165 (dubina 38 m) dno je zaravnjeno do dubine 39 m tj. Kp 2,500 Podmorje istraživanog akvatorija uvale Bumbišta (Banjole) pokriveno je recentnim naslagama i to uz uski obalni pojas pijeskom, a većim dijelom trase ispusta otpadnih voda siltoznim (prašinastim) pijeskom. Ispod naslaga siltoznog pijeska pojavljuju se očvrsli sedimenti.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 14


Mjerenja morskih struja na jednoj postaji ukazuju da u površinskom i pridnenom sloju prevladavaju SE (45% i 35%) strujanja, dakle duž obale, ali prema otvorenom moru dok je samo oko 10% strujanja u površinskom sloju i oko 19% strujanja u pridnenom sloju usmjereno prema obali, odnosno u smjeru N i NE. U širem području Medulinskog zaljeva prosječno dnevno osciliranje razine mora iznosi 48 cm, a prosječno maksimalno dnevno osciliranje 67 cm. Ekstremne vrijednosti elemenata površinskih valova uzrokovanih vjetrom na promatranom području su slijedeće: maksimalna visina oko 6,5 m te srednja vrijednost duljine vala oko 76 m. Prozirnosti vode kretala se između 12 i 25 m što znači daje more na promatranom području oligotrofno (prozirnost > 10 m) Na promatranom području početkom lipnja razvijena je sezonska termoklina odnosno piknoklina, te se ona prema srpnju dodatno pojačava. Jačanje piknokline je vrlo povoljno za ispuštanje otpadnih voda, jer sprječava njihovo dizanje na površinu mora. Sanitarna kvaliteta mora Sanitarna kvaliteta mora priobalnog pojasa na promatranim lokacijama u blizini ispusta sustava javne odvodnje Banjole u razdoblju 2004-2007 ukazuje da more na navedenim lokacijama pripada u kategoriju More visoke kakvoće te More podobno za kupanje.

D.4 BIOLOŠKO-EKOLOŠKA SVOJSTVA Prostor Općine Medulin karakterizira raznolikost prirode te mediteranski sastav flore i faune. Na najjužnijem dijelu pored istaknutog rta Kamenjak/Premantura nalazimo prostrani Medulinski odnosno Pomerski zaljev s većim brojem otoka i hridi. More Na širem području Pule prevladavaju crvene alge (sistematski odjeljak Rhodophyta) s 146 svojti. Slijede ih smeđe alge (odjeljak Pheophyta) s 57 svojti te zelene alge (odjeljak Chlorophyta) s 42 svojte. Osim bentoskih alga na morskome dnu ovoga područja zabilježene su i 3 vrste morskih cvjetnica (odjeljak Spermatophyta). Karakteristični organizmi na hridinastoj obali koji se ovdje mogu naći su brambuljak (Chthamalus depressus) i zatim pužić litorina (Littorina neritoides) i izopodni račić (Ligia italica). priljepak i još jedna vrsta brambuljka, (Chthamalus stellatus), te crvena alga (Catenella). Zajednice na stijenama u zoni morskih mijena, mediolitoralu, su vrlo raznolike. Od elemenata faune osim različitih vrsta puževa, priljepaka, ogrca i dr. ovuda se najčešće kreću dekapodni raci, (Pachygrapsus marmoratus i Eriphia verrucosa). Dublje na hridinastom i kamenitom dnu između algi najbrojniji su mekušci, puževi te školjkaši. U kamenju se uočavaju brojni organizama koji ga buše i razaraju. Najčešće su to endolitske spužve roda Cliona i školjkaši Rocellaria dubia i prstac (Lithophaga litophaga). žamjaci, najčešće koralji, kao kameni koralj (Cladocora cespitosa) ili rožnati koralj (Eunicella cavolinii). Ovdje se može naći i ugrožena vrsta riba konjić dugokljunić (Hippocampus guttulatus). Prijelaz čvrste u pomičnu podlogu kakvu nalazimo dublje od 30 metara karakterizira sedimentno, uglavnom pjeskovito dno. Karakteristične vrste su reofilni ježinac Spatangus


Y1 K29.00.01 G01.0 List 15


purpureus i mnoge vrste školjkaša, Pecten jacobaeus, Venus verrucosa, Callista chione i druge. Često se nalazi i na njihovog predatora, kvrgavu zvjezdaču, Marthasterias glacialis. U najdubljem dijelu nalazi se zamuljeno pjeskovito dno. Ribe su vrlo slabo zastupljene, pa osim malog broja babica (glavoča), gotovo da i nema drugih vrsta. Kopno Obzirom na blizinu mora i konfiguraciju zemljišta mogu se razlikovati nekoliko karakterističnih područja zelenila. Uži priobalni pojas karakteriziraju manji potezi bora, dok značajnih šumskih površina ima u priobalju. Od samonikle vegetacije ovu zonu pretežno karakteriziraju zajednice listopadne šume hrasta medunca i bijelog graba (As. Querco carpinetum orientalis); hrasta crnike i crnog jasena (As. Orno-Quercetum ilicis) te zajednica bušika i velikog vrijesa (As. Cisto-Ericetum arboreae). Unesenu vegetaciju karakteriziraju šumske kulture alepskog bora (Pinus halepensis). Pod snažnim utjecajem antropogenog djelovanja zajednice su degradirane te se javljaju različiti oblici vegetacijskog pokrova. Degradirani oblici koji se pojavljuju su makija i garig. Od životinjskih vrsta na širem se promatranom području mogu se naći: vodozemci (Triturus sp. (vodenjak), Hyla arborea (gatalinka), Bufo bufo (smeđa krastača), Bufo viridis (zelena krastača), Rana dalmatina (šumska smeđa žaba); gmazovi (Ophisaurus apodus (blavor), Anguis fragilis (sljepić), Hemidactylus turcicus (kućni macaklin), Algyroides nigropunctatus (mrki gušter), Lacerta viridis (zelembać), Lacerta trilineata (veliki zelenbać), Podarcis muralis (zidna gušterica), Podarcis sicula (primorska gušterica), Podarcis melisellensis (krška gušterica); sisavci (Suncus etruscus (patuljasta rovka), Crocidura suaveolens (poljska rovka), Crocidura leucodon (dvobojna rovka), Talpa europea (obična krtica), Erinaceus concolor (bjeloprsi jež), Microtus nivalis (planinska voluharica), Clethrionomys glareolus (riđa voluharica), Muscardinus avellanarius (puh orašar), Sciurus vulgaris (vjeverica), Apodemus agrarius (prugasti poljski miš), Apodemus flavicollis (žutogrli miš), Apodemus sylvaticus (šumski miš), Mus domesticus (kućni miš), Rattus rattus (crni štakor). Broj ptičjih vrsta (stanarica i preletnica) na obližnjem Kamenjaku doseže preko 140.

D.5 STANOVNIŠTVO Na promatranom području nalazi se naselje Banjole, Pomer, Valbonaša i Vinkuran pri čemu su najbliža naseljena područja udaljena oko 500 m od lokacije uređaja za pročišćavanje. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru promatranih naselja živjelo je ukupno 1898 stalnih stanovnika i 1392 povremena. Gustoća naseljenosti iznosila je 12,7 stanovnika/ha stalnih stanovnika. Broj stanovnika područja po projekciji za 2015. godine iznosio bi 2830 stalnih stanovnika i 1392 povremena. Djelatnosti ugostiteljstva i turizma čine osnovu gospodarenja na području Općine Medulin. Najvećim dijelom one se odvijaju u sklopu „Arenaturista“, najvećeg turističkog sustava na području južne Istre, dok se manji dio kapaciteta nalazi u privatnom smještaju koji zadnjih godina pokazuje tendenciju izuzetnog razvoja. Smještajni kapaciteti na području Općine Medulin u 2001. godini* prikazani su u tablici 2.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 16


Tablica 1: Smještajni kapaciteti u Općini Medulin R.B. Vrsta smještajnog kapaciteta Broj postelja ili mjesta Struktura u %

1. Hoteli 1926 9,27 2. Turistička naselja 486 64,26 3. Kampovi 13350 2,34 4. Privatni smještaj 5014 24,13 Ukupno 20776 100,0

*prema podacima Turističke zajednice Medulin

D.6 INFRASTRUKTURA Cestovni promet Promatranim područjem prolaze dvije prometnica županijskog karaktera: Ž5136 - Premantura-Pula i Ž5119 – Medulin – Banjole (Slika A.3.8.1: Infrastrukturni sustavi - Promet) Ostale prometnice su uglavnom nerazvrstane (ulice u naselju i izvan njega te protupožarni putovi i prilazi). Telekomunikacije Postojeća izgrađenost TK mreže na području obuhvata zadovoljava trenutne potrebe, te je po izgrađenim TK kapacitetima u nacionalnim okvirima u samom vrhu. Postojeće tehničko-tehnološko stanje telekomunikacijske mreže omogućava trenutne telekomunikacijske potrebe stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti, i omogućava pružanje gotovo svih telekomunikacijskih usluga. Kabelske TK kanalizacije naselja u perspektivi mogu poslužiti i za distributivnu mrežu kabelske televizije. Elektroopskrba Na promatranom prostoru energetski sustav čine samo objekti za distribuciju električne energije odnosno nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 10(20) kV i 0, 4 kV te pripadne distribucijske transformatorske stanice 10 (20)/0,4 kV (slika A.3.8.3: Infrastrukturni sustavi – Energetski sustav) Vodoopskrba Naselje Pomer ima kvalitetno riješenu vodoopskrbu iz rezervoara Kaštion sa kotom +55 m n. m. Naselja Banjole opskrbljuje se vodom iz vodotornja u Puli koji je smješten na koti od +84 m n. m., a koji je građen isključivo za potrebe visoke zone Pule. Odvodnja Izgradnja ovog sustava je započeta 1979/80 godine. Dosad je izgrađen uređaj Bumbište kapaciteta 50 l/s, crpna stanica Indije, kolektor do autokampa Indije i kanalizacija naselja Indije. Svi cjevovodi su izvedeni iz PVC. Crpna stanica ima sigurnosni ispust u more dužine 100 m, a izveden je iz PVC-a. Ukupna dužina izvedene kanalizacijske mreže iznosi cca 1700 m. Izvedeni cjevovodi zadovoljavaju traženi kapacitet. Uređaj za pročišćavanje Bumbište koji se nalazi na području Banjola sastoji se iz sljedećih dijelova: - distribucijskog kanala za prihvat vode - lančane rešetke - bay-pass - aeriranog pjeskolova-mastolova - dozažnog bazena sa sifonom I faze - podmorskog ispusta I faze (kopnena dionica dužine 65 m i podmorska dionica dužine

500 m s difuzorom)


Y1 K29.00.01 G01.0 List 17


- pogonskog objekta Postupanje s otpadom U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na lokaciji Kaštijun. Postojeće odlagalište otpada “Kaštijun” mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu s važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom

E UTJECAJI NA OKOLIŠ

E.1 OPĆENITO Dogradnjom sustava javne odvodnje Banjole pod direktnim utjecajem naći će se oko 0,162 ha prostora na lokaciji dogradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, zatim manje površine lokacija smještaja crpnih stanica, te dio morskog dna na trasi podmorskog ispusta, gdje se cijev polaže na morsko dno. Indirektni utjecaji mogu se javiti na području ispusta iz difuzora i u okolini uređaja za pročišćavanje (buka i neugodni mirisi). Uvjetima koji se postavljaju za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (zahtijevani stupanj pročišćavanja i kvaliteta vode na ispustu) navedeni utjecaj na području ispusta iz difuzora održava se u prihvatljivim granicama (područje izvan kruga oko difuzora ispusta radijusa 300 m treba zadovoljavati kriterije voda II vrste, NN 8/99). Buka koja se javlja prilikom rada uređaja i neugodni mirisi umanjit će se izgradnjom zidanih objekata u kojima će biti ugrađeni dijelovi uređaja. Udaljenosti od uređaja do najbližih kuća iznosi oko 500 m. Dogradnjom kanalizacijske mreže sustava Banjole, izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te produženjem podmorskog ispusta i ugradnjom difuzora pridonijet će se s druge strane poboljšanju stanja u okolišu, a prije svega poboljšanju kvalitete morske vode u području Banjola i Premanture, što će se odraziti na poboljšanje zdravstvenih sanitarnih i ekoloških uvjeta na širem području. Tijekom građenja planiranog zahvata izvoditelj radova dužan je pridržavati se svih uvjeta zaštite na radu, kao i zaštite okoliša od posljedica građenja. Međutim, unatoč pažnje izvoditelja radova, a kasnije i korisnika sustava mogući su neki njegovi nepovoljni utjecaji na okoliš, koje je posebno potrebno nadzirati.

E.2 UTJECAJI TIJEKOM IZGRADNJE Za vrijeme izgradnje planiranog zahvata ne očekuju se nepovoljni utjecaji na klimu, hidrologiju površinskih voda, zaštićene kulturne vrijednosti, demografiju, gospodarstvo. Tijekom građenja kanalizacijske mreže upotrebljavat će se strojevi i transportna sredstva koja proizvode buku. Razina buke može trajno ili povremeno prelaziti razinu dopuštene buke na granici stambene zone. Uslijed izvođenja zemljanih i drugih radova moguće je povećano stvaranje prašine koja kod nepovoljnih vremenskih uvjeta (vjetar) može doprinijeti onečišćenju zraka neposredno u okolišu gradilišta. Povećani promet vozila, kao i rad strojeva može dodatno onečišćavati zrak ispušnim plinovima. Onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja materijala za gradnju i viška iskopanog materijala na zemljište koje nije određeno i pripremljeno kao odlagalište, te uslijed nekontroliranog curenja goriva i maziva iz radnih strojeva i transportnih sredstava.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 18


Do onečišćenja voda, posebice podzemnih, može doći uslijed mogućeg curenja goriva i maziva iz strojeva za izvođenje zemljanih radova. Onečišćenje mora može nastupiti uslijed ispiranja nasutog i rasutog materijala s površine gradilišta tijekom oborina, te njihovog odnošenja u površinske vode i more. Onečišćenje atmosfere može privremeno negativno utjecati na neke biljne i životinjske vrste na promatranom području. Zbog buke i uznemiravanja neke životinjske vrste napustiti će dijelove šireg promatranog područja. Utjecaj na morske organizme ovisi o načinu polaganja cijevi, pa će se ukopavanjem cijevi izazvati nestanak staništa bentoskih zajednica na trasi ispusta, a potapanjem cjevovoda na pelagijalne će zajednice utjecati zamućenje vode, te nemogućnost hranjenja na mjestu radova. Kod izvedbe trase kolektora kroz naselja, direktni utjecaj prašine i buke osjetit će stanovnici Banjole, Pomera, Volma, Indije, Vinkurana i Valbonaša. Tijekom izvođenja radova buku veću od dopuštene osjetit će svi ljudi koji se zateknu na udaljenosti manjoj od 400 m od mjesta izvođenja radova. Ovi su utjecaji privremeni i lokalni, a prestat će sa završetkom gradnje. Isto će tako na području izvođenja navedenih radova biti pojačan promet. Tijekom izgradnje uređaja i ispusta, zbog udaljenosti lokacije navedenih objekata od najbližih naselja, buka neće imati utjecaj na stanovnike istih.

E.3 UTJECAJI TIJEKOM KORIŠTENJA Tijekom korištenja kanalizacijskog sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom mogući su određeni negativni utjecaji na okoliš, kao i pozitivni na sam recipijent, odnosno na priobalno more. Mogući nepovoljni utjecaji Tijekom postupaka pročišćavanja otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda može se pojaviti buka veće jakosti prilikom rada kompresorske stanice (aeratora). Za vrijeme rada uređaja može doći do onečišćenja zraka tvarima koje hlape ili se isparavaju iz otpadnih voda te emisijom kapljica iz aeracijskih bazena. Intenzitet neugodnih mirisa ovisiti će o količini ispuštenih tvari, temperaturi vode i zraka, te o smjeru i jačini strujanja vjetra (uz napomenu da dominantni pravci strujanja vjetra nisu u smjeru naseljenih mjesta). Na području zaposjedanja uređaja doći će do trajnog gubitka pokrovnog humusnog dijela tla, a time i do gubitka staništa za neke biljne i životinjske vrste. Pojedine će životinjske vrste napustiti to područje, a moguće je i povećanje populacije nekih vrsta insekata (komarci, muhe) i glodavaca. Utjecaj novog podmorskog ispusta na zajednice u moru moguć je u neposrednoj blizini difuzora ispusta, a najviše utječe na bentoske zajednice. Otpadne tvari s uređaja za pročišćavanje uzrokuju neugodne mirise, privlače insekte. Mogući povoljni utjecaji Izgradnjom kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom općenito će se poboljšat stanje kakvoće tla, voda i mora na području obuhvaćenom sustavom javne odvodnje Banjole, a posebno povoljni utjecaji vezani su uz gospodarstvo (turizam, promet nekretninama) i druge javne djelatnosti.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 19


E.4 UTJECAJI NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA Kanalizacijska mreža, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te podmorski ispust, predviđeni su kao trajne građevine, te se ne očekuje prestanak njihova korištenja.

E.5 UTJECAJI U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE I NEZGODE Ekološke nesreće i incidenti mogu se dogoditi u slučaju nekontroliranog izlijevanja otpadne vode u tlo i u more za vrijeme potresa te namjernog oštećivanja sustava. Moguć je i prestanak rada uređaja ili njegovih pojedinih dijelova zbog nagle promjene u sastavu i/ili koncentraciji vode, raznih kvarova, prekida u opskrbi električnom energijom, požara i slično, a što bi uzrokovalo kratkotrajno onečišćenje mora. Kanalizacijske cijevi mogu puknuti uslijed slijeganja terena, prodora korijenja drveća u sustav, te uslijed prodora podzemne ili morske vode. Na podmorskom su ispustu također moguća oštećenja i to: lom cjevovoda sidrima ili povlačnim pridnenim ribarskim alatom, začepljenje difuzora i prevrtanje cjevovoda uslijed morskih struja. Nezgode i incidenti na sustavu i uređaju su povremeno mogući, a njihove posljedice su kratkotrajne i umjerene jakosti tako da je rizik za okoliš u ovome slučaju ocijenjen kao prihvatljiv.

F ANALIZA ALTERNATIVNIH RIJEŠENJA Nisu analizirane druge varijante.

G PLAN MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA Nepovoljne utjecaje kanalizacijske mreže, uređaja za pročišćavanje i ispusta otpadnih voda na okoliš potrebno je izbjeći ili, ako to nije moguće, smanjiti na najmanju moguću mjeru. Zaštitne mjere temelje se na pravnim, administrativnim, tehničkim i tehnološkim uvjetima. Provođenje mjera zaštite predviđeno je tijekom izgradnje zahvata, njegovog korištenja te u slučaju ekološkog incidenta. Propisane mjere odnose se na zaštitu ljudi, tla, voda i mora kao recipijenta te samog kanalizacijskog sustava, uređaja i podmorskog ispusta.

G.1 MJERE ZAŠTITE PRIJE IZVOĐENJA ZAHVATA Prije početka radova treba putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti zainteresirano lokalno stanovništvo o izgradnji planiranog zahvata i očekivanim utjecajima koje može polučiti planirana gradnja. Potrebno je osigurati odgovarajuću lokaciju za smještaj mehanizacije, opreme za građenje i održavanje opreme i strojeva. Preporučuje se da se lokacija postavi uz prostor budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na tom prostor treba izgraditi nepropusnu podlogu s odgovarajućim prihvatnim kapacitetom za pojedinog potencijalnog onečišćivača Neposredno prije početka radova potrebno je izvijestiti konzervatorske ustanove, radi mogućeg izvanrednog nadzora tijekom radova, u slučaju nailaska na arheološka nalazišta posebice na lokalitetu podmorskog ispusta, čiji prostor je definiran kao važna hidroarheološka zona.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 20


G.2 MJERE ZAŠTITE TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA Vremenski izvođenje radova treba provoditi sukladno odredbama Općine Medulin o izvođenju radova tijekom turističke sezone. Po završetku radova treba izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje odnosno sukladno uvjetima nadležnih institucija. Izvoditelj radova dužan je za građenje koristiti ispravne strojeve s atestom. Radove u naseljenim mjestima i turističkim zonama treba ograničiti, sukladno projektu zaštite od buke, odnosno sukladno komunalnom redu Općine Medulin. Tijekom građenja izvoditelj je dužan poduzimati zaštitne mjere kojima će sprečavati, odnosno smanjivati stvaranje prašine, te onečišćenje atmosfere. Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod građenja moraju biti stalno pod nadzorom u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova. Tijekom prijevoza izrazito suhog prašinastog materijala, isti je prije početka vožnje potrebno poprskati vodom zbog smanjenja raznošenja prašine vjetrom. Tijekom pojave jačeg vjetra zaštiti lokaciju građevinskog otpada radi sprečavanja raznošenja materijala vjetrom u okoliš. U slučaju obilnih kiša obvezno je zaustavljanje radova i zaštita postojećih lokacija radova od poplavljivanja ili od ispiranja. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni aktivni sloj nije dozvoljeno miješati sa ostalim tlom već ga treba zasebno deponirati i kasnije iskoristiti kod hortikulturnog uređenja. Ostali iskopani, a ne utrošeni materijal odlagati na za to unaprijed određeno mjesto, utvrđeno s lokalnom zajednicom. Vozila kojima će se prevoziti višak iskopanog materijala treba redovito prati, kako bi se održavala čistoća prometnica. Za zaštitu morske vode od onečišćenja tijekom iskopa jarka za smještaj dijela sigurnosnih ispusta (dionice koje se ukopavaju) treba primijeniti takav način iskopa koji će na najmanju moguću mjeru smanjiti zamućenje vode. Radi zaštite podzemnih voda otpadne i sanitarne vode s gradilišta treba zbrinjavati na siguran način, a remont strojeva i izmjenu ulja obavljati na za to uređenom prostoru. Tijekom izgradnje izvoditelj je dužan zaštititi sva stabla i biljke koje nije nužno posjeći na trasi izgradnje sustava. Podmorski radovi izvode se na nužno ograničenim površinama dna mora, kako bi se zaštitile pridnene životne zajednice. Prilikom vršenja iskopa na kopnu i u moru (hidroarheološka zona) treba provoditi stalan nadzor te u slučaju arheološkog nalazišta prijaviti nadležnom Konzervatorskom odijelu Ministarstva kulture, a iskapanje vršiti sukladno naputku arheologa. Na dionicama prometnica na kojima će doći do privremenog prekida prometa potrebno je uspostaviti privremenu regulaciju prometa. Na mjestima križanja trase kanalizacijskog kolektora s postojećim TK podzemnim kabelima osigurati minimalni vertikalni razmak od 30 cm, a kod paralelnog vođenja kanalizacijskih cijevi i TK kabela potrebno je osigurati minimalni horizontalni razmak od 1,0 m između cijevi i kabela. Mjesta križanja ili paralelnog vođenja kanalizacijskih cijevi i elektroenergetskih kabela treba zaštititi u skladu s važećim tehničkim propisima DP "Elektroistra" Pula.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 21


Na mjestu križanja vodovoda i kanalizacijskog kolektora potrebno je izvršiti zaštitu vodovodne cijevi. Za očuvanje prepoznatljivih i bioloških obilježja krajobraza treba izbjegavati nepotrebnu prenamjenu površina i po završetku radova izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje sukladno uvjetima nadležnih institucija.

G.3 MJERE ZAŠTITE TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA Oko uređaja za pročišćavanje izvesti ogradu s upozorenjima o zabrani pristupa neovlaštenih osoba te osigurati službeni ulaz na područje uređaja radi kontrole ulaza i izlaza te video i fizički nadzor. Nakon izgradnje sustava javne odvodnje postojeće septičke jame treba sanirati, a individualne ispuste pojedinih objekata u jame dokinuti. Potrebno je ispitati vodonepropusnost cijelog sustava javne odvodnje, označiti pomorski ispust i ucrtati ga u pomorske karte i prostorno plansku dokumentaciji, te ishoditi odluku o zabrani sidrenja i korištenja povlačnog pridnenog ribarskog alata u zonama podmorskog i sigurnosnih ispusta u radijusu oko 300 m od ovih ispusta. U svrhu zaštite od neugodnih mirisa potrebno je redovito održavati sve dijelove kanalizacijske mreže: cjevovode i spojeve, crpne stanice, revizijska okna i odzračne sustave. Potrebno je pokriti i zatvoriti sve dijelove uređaja gdje postoji mogućnost prodora neugodnih mirisa. To su: crpne stanice sirove vode, rešetke i sita te pjeskolovi i mastolovi. Onečišćeni zrak na zatvorenim dijelovima sustava odvoditi sistemom ventilacije i pročišćavati ga na odgovarajućem filtru sa aktivnim ugljenom, kompostom ili tresetom koji je potrebno redovito mijenjati te zbrinuti kao opasni otpad preko ovlaštenih institucija. U crpnim stanicama radi smanjenja neugodnih mirisa ugraditi filtre te predvidjeti kontrolu neugodnih mirisa na ventilacijskim odušcima crpki Zaštita morske i podzemne vode osigurava se zbrinjavanjem oborinskih voda s platoa za pranje vozila i sanitarne otpadne vode samog sustava priključenjem na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Izgradnja difuzora definirane dužine položenog na dubini od -37 m ortogonalno na obalu s otvorima postavljenim tako da otpadna voda istječe horizontalno pridonosi boljem razrjeđenju pročišćenih otpadnih voda čime se povećava intenzitet procesa autopurifikacije. Radi ublažavanja eventualnih šteta na neukopanom dijelu ispusta uslijed povlačenja sidrima ili mrežama preporuča se postaviti dodatne opteživače u obliku potkove. Pokrivanje određenih dijelova uređaja za pročišćavanje otpadnih voda osim što pridonosi zaštiti okoliša od buke uređaja, onemogućava i skupljanje insekta i glodavaca. Za zaštitu od insekta osim održavanja čistoće na objektima sustava važna mjera je i redovito saniranje ulegnuća na radnim površinama na kojima bi se mogla zadržavati voda, a za zaštitu od glodavaca važno je redovito provođenje deratizacije putem ovlaštene institucije. Za zaštitu flore i faune morskog ekosustava važna mjera je i redovita kontrola ispravnosti funkcioniranja postavljenog podmorskog cjevovoda i difuzora. Za smanjenje nepovoljnog učinka na vrijednost okolnog zemljišta potrebno je predvidjeti primjereno oblikovanje pojedinih građevina sustava javne odvodnje tako da se arhitektonski prilagode krajobrazu uvažavajući elemente tradicionalne arhitekture kako bi


Y1 K29.00.01 G01.0 List 22


se što manje isticali u prostoru. Ukoliko je moguće, objekti uređaja ne bi trebali prelaziti visinu od 5 m. Sve slobodne neizgrađene površine treba urediti sukladno projektu krajobraznog uređenja te ih tijekom korištenja adekvatno i redovito održavati. Otpadne tvari s grube rešetke treba prikupljati u kontejner, a otpad sa sita treba prešati i djelomično dehidrirati, te odlagati u kontinuiranu plastičnu vreću. Navedeni otpad predviđa se odvoziti na deponij komunalnog otpada. Prije odlaganja preporuča se otpad stabilizirati. . Pijesak s pjeskolova, nakon ocjeđivanja odvozit će se na deponij komunalnog otpada. Ulja i masti s mastolova skupljat će se u odgovarajuća betonska okna, odakle će se odvoziti na deponij u posebno uređene kontejnere.

G.4 MJERE ZAŠTITE U SLUČAJU EKOLOŠKE NEZGODE ILI NESREĆE U slučaju nezgoda, samim projektnim rješenjem predviđene su odgovarajuće mjere zaštite ljudi i okoliša, a održavanje opreme ključno je za siguran rad uređaja i ispusta. Održavanje može biti organizirano kroz redovito prisustvo osoblja na uređaju ili može biti ugovoreno s odgovarajućom ovlaštenom tvrtkom, uključivo i tvrtke koje su dobavljači opreme. Upravljanje tehnološkim postupkom podrazumijeva organizaciju rada kojom će se u svakom trenutku sve radnje i postupci odvijati tako da se postignu ciljevi izgradnje sustava. To obuhvaća i motrenje ulazne i izlazne kakvoće vode iz pojedinih tehnoloških cjelina, kao i motrenje kakvoće i količine mulja. U slučaju mogućeg procurivanja otpadnih voda na trasi kolektora treba uzvodno onemogućiti daljnje precrpljivanje tih voda prema uređaju, te iste usmjeriti putem najbližeg uzvodnog sigurnosnog ispusta na CS u more, uz obavještavanje Eko stožera Istarske županije, inspekcijskih službi i lokalne uprave da će do uklanjanja kvara doći do pogoršanja kakvoće mora u priobalju. Posebno je značajno obilježavanje lokacije aktiviranog ispusta i postavljanje zabrane korištenja tog dijela akvatorija do završetka sanacije i dok nalazi ne ukažu da je onečišćenje mora na razini standarda za more namijenjeno kupanju i rekreaciji. Na pojedinim dijelovima sustava moguće je izbijanje požara, za što je potrebno osigurati primjerenu protupožarnu zaštitu i minimalnu priručnu opremu za brzo i učinkovito gašenje požara i/li njegovo stavljanje pod nadzor do aktiviranja vatrogasnih postrojbi. U slučaju nestanka električne energije na crpnim stanicama i uređaju iste treba priključiti na rezervi izvor. Za potrebe rada uređaja i crpnih stanica u izvanrednim okolnostima predvidjeti alternativni izvor energije. Radi sigurnosti, za slučaj kvara, u crpnim stanicama predvidjeti minimalno dvije crpke, radnu i rezervnu. Za sprječavanje i ublažavanje posljedice mogućih ekoloških nesreća potrebno je: - izraditi Operativni plan interventnih mjera zaštite voda u slučaju iznenadnog

onečišćenja; - izraditi Operativni plan sukladno odredbama Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br.

82/99, 86/99 i 12/01 ); - na ključnim mjestima sustava ugraditi odgovarajuće mjerače protoke.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 23


H UPRAVLJANJE OKOLIŠEM I OBRAZOVANJE OSOBLJA Nositelj zahvata je Općina Medulin. Uz nositelja zahvata, važan čimbenik u gradnji kanalizacijskog sustava Premantura biti će tvrtka "Albanež" d.o.o. iz Banjola, zadužena za komunalne poslove uključivo i obavljanje djelatnosti vezano za sakupljanje i odvodnju otpadnih voda. "Albanež" d.o.o. je tvrtka koja svojom višegodišnjom aktivnošću u okviru komunalnog sektora predstavlja prepoznatljivu organizaciju te vrste na području Općine Medulin Sukladno nadležnostima komunalnog poduzeća postoji trajno opredjeljenje i obveza nositelja zahvata o očuvanju i unaprjeđenju stanja prirodnog okoliša, što obuhvaća i obvezu kontinuirane edukacije osoblja komunalnog poduzeća vezano uz upravljanje okolišem.

I PROGRAM PRAĆENJA OKOLIŠA Programom praćenja okoliša kao djelotvornoj mjeri za zaštitu okoliša, odnosno umanjenja negativnog utjecaja sustava javne odvodnje Banjole na okoliš predviđeno je utvrđivanje ''0'' stanja, odnosno stanja prije izgradnje sustava, te praćenje stanja okoliša za vrijeme njegovog korištenja. Program praćenja okoliša prije izgradnje sustava Utvrđivanje kakvoće mora odnosi se na određivanje hidrografskih osobina mora na području difuzora (mjerenje smjera i orijentacijskih brzina površinskih i pridnenih struja), te na određivanje fizikalnih, kemijskih i bakterioloških pokazatelja kakvoće mora na vertikalnom profilu jedne postaje na području planirane lokacije difuzora. Utvrđivanje bentonskih zajednica odnosi se na utvrđivanje kvalitativnog i kvantitativnog sastava zajednica makrofitobentosa te makrozoobentosa. Ispitivanje sedimenta odnosi se na utvrđivanje količine organskog ugljika (u sloju 0 – 2 cm) i redoks potencijala u površinskom sloju sedimenta. Kakvoću zraka treba utvrditi u dva navrata (u ljeto i u zimi) u kontaktnoj zoni lokacije planiranog uređaja prema najbližim stambenim objektima i turističkim zonama. Potrebno je utvrditi slijedeće pokazatelje: amonijak, vodiksulfid, merkaptane i sumpor dioksid. Razinu buke treba izmjeriti u dva navrata (izvan i za vrijeme turističke sezone) u kontaktnoj zoni lokacije planiranog uređaja prema najbližim stambenim objektima i turističkim zonama. Program praćenja okoliša tijekom korištenja sustava Nakon dogradnje kanalizacijskog sustava i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog ispusta potrebno je redovito kontrolirati kakvoću otpadne vode koja dolazi na uređaj i na izlazu iz uređaja. Mjerodavni su sljedeći parametri: protok, temperatura vode, pH, elektrovodljivost, otopljeni kisik, KPK i BPK5, količinu taložne tvari i ukupne suspendirane tvari, ukupan dušik, amonijak, ukupan fosfor i ortofosfate, kloride, ukupne masnoće i mineralna ulja te mikrobiološke pokazatelje. Praćenjem utjecaja otpadnih voda na kvalitetu obalnog mora obuhvaćeno je ispitivanje djelotvornosti inicijalnog razrjeđenja i sekundarnog razrjeđenja tijekom prijenosa otpadne vode morskim strujama. Pored mjerenja smjera i brzina površinskih i pridnenih struja ispitivanjima treba obuhvatiti fizikalne, kemijske i bakteriološke parametre kakvoće mora. Ispitivanja treba provoditi na vertikalnom profilu na pet postaja. Prve godine nakon puštanja uređaja u rad praćenje treba provoditi u četiri navrata. Shodno dobivenim rezultatima koje treba usporediti s nalazima ''0'' stanja, program praćenja u dogovoru s nadležnim institucijama treba revidirati.


Y1 K29.00.01 G01.0 List 24


Dosadašnja ispitivanjima kakvoće mora na plažama treba i dalje provoditi. Paralelno s praćenjem kakvoće mora treba pratiti kvalitativni i kvantitativni sastav zajednica makrofitobentosa te makrozoobentosa. Nakon prve godine praćenja, ovisno o dobivenim rezultatima, učestalost praćenja treba revidirati. Dvije godine nakon početka rada uređaja treba pratiti koncentracije ukupnog organskog ugljika (sloj 0 – 2 cm) i redoks potencijala u površinskom sloju sedimenta na istoj postaji kao i prije izgradnje sustava. Istraživanja treba provesti dva puta tijekom turističke sezone paralelno s praćenjem utjecaja ispusta na kakvoću mora. Ovisno o dobivenim rezultatima program praćenja u dogovoru s nadležnim institucijama treba revidirati. Tijekom rada sustava javne odvodnje preporuča se redoviti ronilački pregled podmorskog ispusta. Pregled treba obaviti jednom godišnje prije početka sezone kupanja, te eventualno nakon neuobičajeno loših vremenskih prilika (oluja). Praćenje kakvoće zraka prve godine nakon puštanja uređaja u rad treba provesti na istim postajama i na iste pokazatelje kao i prije izgradnje sustava javne odvodnje. Nakon prve godine praćenja, shodno dobivenim rezultatima, program praćenja u dogovoru s nadležnim institucijama treba revidirati. Predlaže se razmotriti mogućnost postavljanja automatske postaje za kontinuirano praćenje kakvoće zraka na referentnoj postaji. Praćenje razine buke treba provesti na istim postajama kao i prije izgradnje sustava javne odvodnje. Posebice je važno obaviti noćno mjerenje razine buke za vrijeme najveće opterećenosti uređaja (ljeti). Isto tako treba izmjeriti razinu buke za vrijeme rada diesel agregata smještenih na crpnim postajama. Nakon prve godine praćenja shodno dobivenim rezultatima prostornu i vremensku dinamiku mjerenja buke u dogovoru s nadležnim institucijama treba revidirati.

J DODACI

J.1 DODATAK 1- IZRAĐIVAČI STUDIJE Nositelj izrade Studije o utjecaju na okoliš sustava javne odvodnje Grada Malog Lošinja su Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb. Izrađivač studije je tvrtka ELEKTROPROJEKT d.d. iz Zagreba, ulica Alexandera von Humboldta 4.

Voditelj izrade studije: Koni Čargonja-Reicher, dipl.inž.građ. Suradnici: Alan Kereković, dipl.ing.geol. Zlatko Pletikapić, dipl.ing.građ. Maja Kerovec, dipl.ing.biol. Krešimir Kuštrak, dipl.ing.građ. Dr.sc. Tarzan Legović, dipl.ing. Kontrola: Dr.sc. Stjepan Mišetić, prof.biol. Grafička obrada: Dragutin Međan, dipl.ing.

J.2 DODATAK 2- LITERATURA I MJERODAVNA ZAKONSKA REGULATIVA Mjerodavna zakonska regulativa Zakoni • Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) • Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05)


Y1 K29.00.01 G01.0 List 25


• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) • Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) • Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) • Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) • Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03) • Zakon o zaštiti od požara (NN br. 58/93) • Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03) • Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01,

26/03, 82/04, 178/04) • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) • Zakon o normizaciji (NN 163/03) Pravilnici • Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br. 46/94) • Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) • Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04, 85/06) • Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN 36/96) • Pravilnik o uvjetima za postupanjem sa otpadom (NN 123/97, 112/01) • Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01) • Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od

buke (NN 91/07) • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN 145/04) Uredbe • Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) • Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98) • Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zraku iz stacionarnih

izvora (NN 21/07) • Uredba o informacijskom ustavu zaštite okoliša (NN 74/99, 79/99) • Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98) • Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) • Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) • Uredba o uvjetima za postupanje sa opasnim otpadom (NN 32/98) Ostalo • Program prostornog uređenja RH (NN br. 50/99) • Državni plan za zaštitu voda (NN br. 8/99) • Odluka o popisu državnih voda (NN br. 20/96) • Odluka o utvrđivanju slivnih područja (NN br. 20/96, 98/98) • Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja (NN br. 20/96, 98/98) • Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 12/01) • Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN br. 81/99) • Uputstvo za vođenje evidencije o učestalosti ispuštanja u vode opasnih i štetnih

tvari, količini i sastavu tih tvari i načinu dostavljanja podataka (NN br. 9/90)


Y1 K29.00.01 G01.0 List 26


J.3 DODATAK 3- ZABILJEŽENE KONZULTACIJE, RASPRAVE I ODLUKE Za Studiju utjecaja na okoliš za sustav javne odvodnje Banjole pokrenut će se zakonski postupak o procjeni utjecaja na okoliš, u okviru kojeg će nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH odrediti članove komisije za provedbu postupka.

Documents

SUSTAV JAVNE ODVODNJE BANJOLEmedulin.hr/dokumenti/OPCINSKA UPRAVA/UO ZA PROSTORNO...Vrsta Projekt Knjiga Prilog 1 Y1 K29.00.01 G01.0 List 4 elektroprojekt d.d. • zagreb A IZVRŠNI