ELEKTROSTIMULACIJA

- je postupak primjene električnih impulsa u svrhu postizanja mišićne kontrakcije- naziva se još i elektrogimnastika- kemijski, mehanički i termički impulsi mogu izazvati mišićnu kontrakciju- elektrostimulacija se kao i kineziterapija provodi u svrhu poboljšavanja i održavanja neuromuskularnog aparata

Indikacije:Mlohave klijenuti (pareza ili plegija nastaje kod oštećenja donjeg motoneurona)Zaostale klijenuti to je mišićna klijenut koja nastaje kod pacijenata koji dugo

leže zbog neke bolesti nakon izliječenja, bolesnik nije u stanju izvesti pokret, jer izgubi osjećaj za izvođenje pokreta

Inaktivitetna mišićna atrofija (nastaje zbog inaktiviteta mišića)Psihogena klijenut (simptom neke psihijatrijske ili duševne bolesti gdje bolesnik zauzme jedan prisilni položaj elektrostimulacijom bolesniku pokazujemo da se ne radi o parezi, već o zdravom ekstremitetu)

Oblici električnih impulsa: Pravokutni impulsi

- koriste se rijetko, jer izazivaju jake senzibilne smetnje- oni se osjećaju već kod male jakosti (8-10 mA), a to nije dovoljno da

dobijemo mišićnu kontrakciju- kod jakosti od 20 mA bol postaje nepodnošljiva i kontrakcije zdravih

mišića su munjevite, a ozljieđenih su spore i trome

trokutasti impulsi (eksponencijalni)- koriste se kod tretmana mlohave klijenuti- pauza traje dvostruko dulje nego impuls i služi za odmor mišića

rastući impulsi (impulsi modelirani po jakosti)- to su oni impulsi gdje se u seriji impulsa postupno povećava njihov

intenzitet- impulsi najmanje jakosti u toj seriji su ispod motoričkog praga podražaja, a

zatim se povećanjem intenziteta dostiže motorički podražaj gotovo svih miofibrila u mišiću

- postupno se smanjuje intenzitet impulsa, struja se polagano išuljava iz mišića

kombinacija serijskih pojedinačnih impulsa- njihova prednost se sastoji u tome da se izmjenjuju tetoničke (grčevite)

kontrakcije i pojedinačne kontrakcije i zato je skraćeno vrijeme pauze- koristi se kod sportaša za napredniji trening

Zakonitosti elektrostimulacije:

ES mora biti selektivna (mora se stimulirati oštećeni živac ili mišić, a ne okolni zdravi mišić)Mišićna kontrakcija mora biti dovoljno jaka da utječemo na jačanje atrofične muskulature

- možemo ju koristiti za: održavanje metabolizma i tonusa mišića kao prevencija atrofije mišića dovoljni su impulsi male jakosti za izazivanje hipertrofije (kontrakcija mora bit jaka, barem 70 % max. mišićne snage)

kontrakcija mora biti dovoljno duga i jakatreba izbjegavati senzibilne podražaje ili ih svesti na najmanju moguću mjeruimpuls ne smije trajati predugopauza mora trajati duplo duže od trajanja impulsamožemo smanjiti prag podražaja primjenom uzlazne galvanizacije ili soluxa

Tehnike primjene elektrostimulacije:

bipolarna tehnika- koriste se dvije elektrode jednake veličine prilagođene veličini mišića- aktivna elektroda postavlja se na mjesto ulaska motornog živca u mišić

(mišićna motorna točka)- ona se obično nalazi na mjestu gdje mišić prelazi iz trbušastog dijela prema

tetivi- bipolarnu tehniku koristimo kada želimo stimulirati velike mišiće i

dobivamo selektivnu stimulaciju određenog mišića, za razliku od stimulacije preko živčane motorne točke gdje dobijemo kontrakciju svih mišića koje taj živac inervira

- živčana motorna točka je mjesto gdje je živac najbliže površini kože

monopolarna tehnika- aktivnu elektrodu postavljamo na motornu točku mišića kojeg želimo

stimulirati- aktivna elektroda se postavlja na udaljenije mjesto- najčešće se koristi za stimulaciju mišića lica, šake ili stopala iz anatomskih

razloga

STIMULACIJA GLATKIH MIŠIĆA

- glatki mišići nisu pod kontrolom naše volje, pa stimulacijom tih mišića kontrakcija ne nastaje brzo ili nakon jednog impulsa, pa ih moramo duže vrijeme stimulirati

- kontrakcije spore i trome, a podražljivost im je niska- indikacije: spastična i atonična opstipacija postoperativna atonija mokraćnog mjehura respiratorna muskulatura u kombinaciji s vježbama disanja

Stimulacija mjehura po prof. Jušić (Hušmit)

- koriste se 4 elektrode i 2 odvoda ( svaki odvod ima 2 elektrode)- stimulacija traje 40 min- po 20 min sa prednje i sa stražnje strane mokraćnog mjehura- svakih 10 min mijenjaju se odvodi i smjer struje

Stimulacija bolesnika sa lezijom gornjeg motornog neurona

- kod oštećenja donjeg motoneurona (periferni živci) nastaje mlohava klijenut, a kod oštećenja gornjeg motoneurona ( CNS kod ICV, cereb.paral., hemiplegija) nastaje spazam, povećani tonus, nefunkcionalni i nekoordinirani pokreti

Funkcionalna elektrostimulacija (FES)

- javlja se kod hemiplegičara- koristi se aparat FEPA 10 (funkcionalni električni peronealni aparat)- jedna elektroda ide na gornje hvatište peroneusa ( na glavici fibule), a

distalna elektroda na na donje hvatište (iznad maleola)- prekidač se nalazi na peti (kad stane na petu aparat je isključen, podizanje

pete izaziva kontrakciju peroneusa)

- može se provoditi i funkcionalna elektrostimulacija šake, ali dobijemo samo pinceta hvat (kliješta – zange – hvat, nokti se dodiruju)

- elektrostimulacija kod skolioza- elektrode idu paravertebralno jedna iznad druge- stimuliramo konveksne mišiće da isprave skoliozu