Upload
trandung
View
344
Download
13
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U NIŠU
TEHNOLOŠKI FAKULTET U LESKOVCU
ELEKTROTEHNIKA Predavanja:
Sreten Stojanović
Računske vežbe:
Miloš Stevanović
Laboratorijske vežbe:
Miloš Stevanović
ISPIT AKTIVNOSTI POENI NAPOMENA
Predispitne obaveze
predavanja 5 min
30 praktična nastava 15
kolokvijumi 50
Završni deo ispita test provere znanja 30
Poeni Ocene
51-60 6
61-70 7
71-80 8
81-90 9
91-100 10
LITERATURA Predavanja:
1. S. Stojanović, Elektrotehnika, PDF Prezentacija predavanja, 2013.
2. A. Đorđević, Osnovi elektrotehnike 1-4, Akademska misao,Beograd, 2013.
3. D. Mitić, “Elektrotehnika I, II”, Petrograf, Niš, 2007, 2008. 4. M. Cvetković, Elektrotehnika, Tehnološki fakultet, Leskovac,
1990.
Vežbe (računske):
5. Đ. Vukić, Zbirka ispitnih zadataka iz elektrotehnike, Poljoprivredni fakultet Beograd, 2003.
6. D. Mitić, Elektrotehnika I, II u obliku metodičke zbirke zadataka”, Petrograf, Niš, 2007, 2008.
Vežbe (laborat.):
7. I. Mladenović, S. Stojanović: Elektrotehnika sa elektronikom, praktikum za laboratorijske vežbe, Tehnološki fakultet, Leskovac, 2003.
Sadržaj predmeta:
1. Elektrostatika
2. Elektrokinetika
3. Magnetizam
4. Naizmenične struje
1. ELEKTROSTATIKA
Elektrostatika je nauka o elektricitetu.
Ona proučava:
- elektricitet u stanju mirovanja,
- raspored elektriciteta na telima,
- uzajamno dejstvo naelektrisanih tela, ...
1.1 NAELEKTRISANJE
Naelektrisanje je svojstvo subatomskih čestica (elektrona, protona)
Elektron je čestica koja nosi elementarno negativno naelektrisanje. 191 1.60 102e C
Proton je čestica koja nosi elementarno pozitivno naelektrisanje.
191 1.602 10e C
Jedinica naelektrisanja je kulon C: 181 6.242 10C e
Napomena: 1C je veoma velika veličina - koriste se manji delovi C:
1mC, 1C, 1nC,...
Pomoću naelektrisanja se karakterišu električne i magnetne INTERAKCIJE između naelektrisanih čestica ili makroskopskih tela.
1.1.1 NAELEKTRISANJE TELA
- Jednako je algebarskom zbiru naelektrisanja svih njegovih čestica.
- Oznake za naelektrisanje tela:
Q (Const.), q i q(t) (promenljivo)
- Naelektrisanje tela: Q = ±Ne
- Nenaelektrisano telo: 0Q
- Naelektrisano telo: 0Q
ELEKTROSTATIKA proučava statički elektricitet
Q je nepokretno i nepromenljivo u vremenu
Zakon o održanju elektriciteta:
U zatvorenom sistemu ukupna količina naelektrisanja uvek ostaje ista.
1.2 MEĐUSOBNO DELOVANJE NAELEKTRISANIH TELA
Naelektrisanja međusobno deluju elektrostatičkim
silama.
Ove sile mogu biti privlačne ili odbojne.
(+)(+) ili (-)(-) odbijanje
(+)(-) privlačenje
Definicija. Tačkasto naelektrisanje je naelektrisano
telo čije dimenzije u datim uslovima možemo zanemariti.
A
tačkasto naelektrisano telo
1.2.1 KULONOV ZAKON
Definiše električnu silu između dva tačkasta naelektrisanja u vakumu:
1 212 21 2
Q QF F F k N
r
9 2 2
0
19 10
4k Nm C
12F - sila kojim prvo naelektrisanje deluje na drugo
21F - sila kojim drugo naelektrisanje
deluje na prvo
Dielektrična konstanta vakuma:
12 2 2
0 8.85 10 C Nm Q
1
Q2
r
F12
F21
F21
=F12
=F
+
+
1 2
2
QQF k
r
1 2 0 0Q Q F - odbojna sila
1 2 0 0Q Q F - privlačna sila
1 2
2
Q QF k
r - algebarska vrednost sile (sa predznakom, 0, 0F F )
1 2
2
Q QF k
r - intenzitet sile (skalarna vrednost) ( 0F )
Algebarska vrednost sile se najčešće koristi pri nanalizi sila u Dekartovom
koordinatnom sistemu, a intenzitet sile kada se sile posmatraju kao vektori.
+ -
+ +
VEKTORSKI OBLIK SILE
1 212 122
QQF k r
r
1 2
2
Q Qk
r - algebarski intenzitet
12r - jedinični vektor usmeren od
prvog ka drugom naelektrisanju
1 221 212
Q QF k r
r
21r - jedinični vektor usmeren od
drugog ka prvom naelektrisanju
21 12 12 21r r F F
+ +
+ +
+ -
+ -
-Q2
r13
r23
F13
F23
F
+Q1
+Q3
TEOREMA SUPERPOZICIJE
Rezultujuća sila kojom n tačkastih naelektrisanja deluju na dato
naelektrisanje jednaka je vektorskom zbiru svih električnih sila kojima
pojedinačna naelektrisanja deluju na dato naelektrisanje:
1
n
i
i
F F
Primer. Koristimo intenzitet sile
1 3
13 2
13
Q QF k
r ,
2 3
23 2
23
Q QF k
r
Kosinusna teorema:
2 2 2
13 23 13 232 cosF F F F F
1.3 ELEKTROSTATIČKO POLJE
To je posebno fizičko stanje u okolini nepokretnog naelektrisanog tela.
Opisuje se vektorom jačine elektrostatičkog polja E .
E se definiše se preko Kulonove sile i probnog naelektrisanja pq .
Definicija. Probno naelektrisanje je tačkasto naelektrisanje naelektrisano malom
količinom naelektrisanja tako da ono svojim električnim poljem ne utiče na
spoljašnje električno polje.
Vektor jačine elektrostatičkog polja
p
FE
q ,
N
C
E brojno je jednaka količniku Kulonove sile koja deluje na probno nalektrisanje i kol. probnog naelektrisanja.
E ima pravac i smer sile F koja deluje na pq .
0r - jedinični vektor
usmeren od izvora
polja ka spolja
1.3.1 ELEKTROSTATIČKO POLJE USAMLJENOG TAČKASTOG
NAELEKTRISANJA
Vektor jačine elektrostatičkog polja
02
02
p
p p
Qqk r
F QrE k rq q r
N
C
02
QE k r
r
0Q E je istog smera kao 0r
E je usmereno od Q
0Q E je supr. smera od 0r
E je usmereno ka Q
+
-
+ +
2
QE k
r - algebarska vrednost
2
QE k
r - skalarna vrednost
1.3.2 ELEKTRIČNO POLJE SKUPA TAČKASTIH NAELEKTRISANJA
2n tačkasta naelektrisanja
1 21 2 01 022 2
0 1 2
2
0210
1
4
1
4
ii
i i
Q QE E E r r
r r
Qr
r
n n tačkastih naelektrisanja
021 10
1
4
n ni
i i
i i i
QE E r
r
2E
E 1E
+
-
1.3.3 RASPODELA NAELEKTRISANJA NA TELIMA
LINIJSKA RASPODELA NAELEKTRISANJA
Naelektrisanje je raspodeljeno duž tanke niti (linijsko naelektrisanje)
Podužna gustina naelektrisanja:
Konstantna podužna gustina naelektrisanja ( ) .Q l Q Const
( )C m na l
QQ Q Q l
l
Promenljiva podužna gustina naelektrisanja ( )Q l :
( )( )
na dldQQ l
dl ( ) ( )na dldQ Q l dl
POVRŠINSKA RASPODELA NAELEKTRISANJA
Naelektrisanje je raspodeljeno po površini (površinsko naelektrisanje) Površinska gustina naelektrisanja ( )S :
Konstantno površinska gustina naelek. ( ) .S Const
2
(n S)C m a
QQ S
S
Promenljiva površinska gustina naelek.
(n dS)( )
adQS
dS (n dS) ( )adQ S dS
dS
ZAPREMINSKI RASPODELA NAELEKTRISANJA
Naelektrisanje je raspodeljeno po zapremini V
Zapreminska gustina naelektrisanja ( )V :
Konstantna zapreminska gustina naelek. ( ) .V Const
3
(n V)C m a
QQ V
V
Promenljiva zapreminska gustina naelek.
(n dV)( )
adQV
dV (n dV) ( )adQ V dV
dV
V
1.3.4 PREDSTAVLJANJE ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Linije elektrostatičkog polja su zamišljene linije u elektrostatičkom polju u
čijim tačkama se vektor E ponaša kao tangenta.
Smer linija polja je određen smerom
vektoraE .
Q1<0 Q2>0
A tangenta E
linija polja Linije polja u okolini „+“ usamljenog tačkastog naelektrisanja
Linije polja u okolini
dva tačkasta „+“ i „-„
naelektrisanja
EKVIPOTENCIJALNE POVRŠI U ELEKTROSTATIČKOM POLJU
Ekvipotencijalne površi u elektrostatičkom polju su zamišljene površine u elektrostatičkom polju kroz koje linije polja prolaze pod pravim uglom.
1.4 FLUKS ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Fluks elektrostatičkog polja E kroz površinu S predstavlja gustinu linija elektrostatičkog polja kroz tu površinu.
To je skalarna veličina.
Fluks ( ) homogenog elektrostatiškog polja E
S S n - vektor površine
n - vektor jedinične normale na površ S
cos nE S n E S E S
S
Specijalni slučajevi:
0 , onda maxES
090 , onda 0
Fluks ( ) nehomogenog elektrostatičkog polja E
Elementarni fluks vektora jačine električnog polja E kroz površ dS:
nE - komponenta električnog polja duž normale na površ.
Ukupni fluks E kroz površinu S:
1.4.1 GAUSOVA TEOREMA
Fluks vektora jačine električnog polja E kroz zatvorenu površinu S jednak je količniku algebarskog zbira svih količina naelektrisanja koja su obuhvaćena tom površinom i dielektrične konstante vakuma 0 :
Namena. Gausova teorema služi za određivanje elektrostatičkog polja naelektrisanih tela koja imaju neku simetriju.
+ - + +
+
- +
+
PRIMENA GAUSOVE TEOREME
Usamljeno tačkasto naelektrisanje u vakumu
Za zatvorenu površ S usvajamo loptu sa centom u tačkastom naelektrisanju.
2
0
4S S
QEdS EdS r E
2
04
QE
r
Q
S
+
Površinski naelektrisana metalna sfera
Za zatvorenu površ S usvajamo loptu čiji se centar poklapa sa centom sfere.
r R
2
0
4S S
QEdS EdS r E
,
Q Q 2
04
QE
r
24Q S R 2 2
2 2
0 0
4
4
R RE
r r
2
2
0
RE
r
r R 0E , jer u unutrašnjosti sfere nema naelektrisanja
Površinski naelektrisana beskonačna ravan
Za zatvorenu površ S usvajamo valjak simetrično postavljen u odnosu na naelektrisanu ravan.
Q S , 1 2S S S
simetrija 1 2E E E
0 1 2
1 2
0 1 2
0
1 2
1 2
0 0
0 2
2
S S S S
S S
EdS EdS EdS EdS
EdS EdS
ES ES ES
Q SES
02E
, Polje je homogeno (ne zavisi od rastojanja od ravni)
Dve površinski naelektrisane beskonačne ravani sa suprotnim
naelektrisanjima
Polje van ploča ne postoji:
1 2 0E E E
Polje između ploča iznosi:
1 2 1
0 0
2 22
E E E E
0
E
1.4.2 POTENCIJAL ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Definicija. Potencijal proizvoljne tačke A elektrostatičkog polja E u odnosu na referentnu tačku R definiše se kao:
R
A
A
V Edl V
Zakon cirkulacije vektora E :
0C
Edl , C – zatvorena kontura
Potencijal taške A ne zavisi od oblika putanje do tačke R već samo od početne i krajnje tačke.
1 2
A
L L
V Edl Edl , - dve proizvoljne putanje od A do R
Za potencijal referentne tačke usvaja se vrednost 0: 0
R
R
R
V Edl
ODREĐIVANJE POTENCIJALA NEKIH NAELEKTRISANIH TELA
Potencijal usamljenog tačkastog naelektrisanja ( Rr )
Jačina polja: 2
04
QE
r
Potencijal: putanja A-B-R
2 20 00 0
1
4
1
44
R R
B A A
E dlE dl r rR B R R
EdlA A RB r r AB r
Q Q drEdl Edl Edl Edl dr
r
Q
r rr
Za Rr ,
04A
A
QV
r
0
( )4
QV r
r
Q
R
A
rR rA
+ +
B
Potencijal površinski naelektrisane metalne sfere ( Rr )
r R , 2
04
QE
r
2 2
2
0 0 0 0 0
1 4
4 4 4 4
RR
A A
rrR
A
A A AA r r
Q dr Q Q R RV Edr
r r r r r
,
2
0
( )R
V rr
r R 2
0 0
( )R R
V RR
,
0
( )R
V R
r R , 0E
2
0 0
( ) 0 ( )4
A
R
r R R
Q drV r E dr Edr V R
r
0
( )R
V r
Potencijal polja dve naelektrisane ravani ( Rr d )
0
E
,
0
?
0 0
R R
A A
r rR R
RA A
A A r r
rV Edr Edr dr dr r
Referentna tačka se usvaja na negativnoj ploči ( Rr d ):
0
( )V r d r
r
V
d
?
1.4.3 NAPON ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Napon elektrostatičkog polja između dve tačke jednak je razlici potencijala
tih tačaka.
R R B R R B
AB A B
A B A B B A
U V V Edl Edl Edl Edl Edl Edl
B
AB A B
A
U V V Edl V
Napon ne zavisi od oblika putanje, već od početne i krajnje tačke.
+
E
R
A
+
B
POTENCIJAL NA EKVIPOTENCIJALNOJ POVRŠINI
Posmatrajmo jednu ekvipotencijalnu površ. Tada važi:
0E dl Edl
0
B
A B
A
U V V Edl
0A BU V V
Razlika potencijala (napon) između bilo koje dve tačke jedne ekvipotencijalne površine je 0.
Tačke na ekvipotencijalnoj površi imaju isti potencijal.
linije polja
ekvipotencijalne
linije
1.4.4 ELEKTROSTATIČKI DIPOL
Elektrostatički dipol čine dva tačkasta naelektrisanja, Q i
Q , na malom međusobnom rastojanju.
Električni moment dipola: p Qd
Vektorski oblik: p Qd
Posmatramo N dipola u određenoj zapremini V.
Vektor polarizacije predstavlja zapreminsku gustinu električnih mometa
dipola
ipP
V
Pomoću vektora polarizacije opisuje se uticaj elektrostatičkog polja na
molekule materijala.
1.5 RAD U ELEKTROSTATIČKOM POLJU I POTENCIJALNA ENERGIJA
Rad elektrostatičkih sila pri pomeranju probnog naelektrisanja 0pq
0eFA - rad vrši električna sila
0eFA - rad je izvršen protiv električne sile (rad vrši spoljna sila)
B
A
+
B
e
A
B
p
A
p AB
p A B
F dl
q E dl
U
A
q V
q
V
POTENCIJALNA ENERGIJE ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Neka je B referentna tačka u beskonačnosti sa nultim potencijalom: 0BV
Rad koji je izvršen protiv električne sile (rad spoljne sile
iF ) pri premeštanju
probnog naelektrisanja Pq iz u datu tačku A
elektrostatičkog polja iznosi:
0p A
p A
A
A q V
q V
W
Potencijalna energija date tačke elektrostatičkog polja jednaka je radu koji izvrši spoljna sila u ovom polju pri premeštanju naelektrisanja pq iz
beskonačnosti u datu tačku polja.
A
+
1.6 ELEKTRIČNO POLJE U SUPSTANCAMA
Podela supstanci u odnosu na sadržaj slobodnih elementarnih nosioca
naelektrisanja:
Provodnici – sadrže veliki broj slobodnih elementarnih naelektrisanja
srebro, zlato, platina, bakar, aluminijum, gvožđe,…
Dielektrici – skoro da ne sadrže slobodna elementarna naelektrisanja
staklo, porcelan, PVC, kvarc
Poluprovodnici – sadrže manji broj slobodnih nosioca naelektrisanja
silicijum, germanijum
1.6.1 PROVODNICI U ELEKTRIČNOM POLJU
USAMLJEN PROVODNIK U VAKUMU U ELEKTROSTATIČKOM POLJU
Pod dejstvom polja E , dolazi do kretanja slobodnih elektrona u provodniku u suprotnom smeru od linija polja.
Elektroni dolaze do ivice provodnika i prestaju sa daljim kretanjem (stacionarno stanje).
Posledica: u prisustvu spoljašnjeg polja dolazi do vrlo brze preraspodele slobodnih elektrona unutar provodnika.
Zaključak. Pošto nema usmerenog kretanja elektrona unutar provodnika, elektrostatičko polje unutar
provodnika ne postoji, tj. 0uE .
+ + +
- - -
GRANIČNI USLOVI
Posmatrajmo provodnik u vakumu u elektrostatičkom polju E .
I granični uslov Tangencijalna komponenta elektrostatičkog polja uz površinu provodnika jednaka je nuli.
0tE
Dokaz. C-zatvorena kontura, određujemo tE u vakumu, na granici sa provodnikom
0 u provodniku
0 u vakumu
0 0
0 0 0
0
C h l
t
h l
t
l
t
Edl Edl dl
Edl E dl
E dl
E
provodnik
vakum
+ + + +
+ +
+
+
0h
Linije električnog polja su normalne na površinu provodnika!
Dokaz. 0S - površina omotača valjka,
BS - površina bazisa valjka
Određujemo nE u vakumu, na granici sa provodnikom
, 0 u provodniku u vakumu
u vakumu
0 0 0
0
0 0
B B
B
S So h S S
n n B
S
uS Bn B n
S
EdS EdS dS EdS
E dS E S
Q SEdS E S E
II granični uslov Normalna komponenta elektrostatičkog polja koja dodiruje površinu provodnika proporcionalna je površinskoj gustini slobodnih nosilaca naelektrisanja.
provodnik
vakum
+ + + +
+ +
+
+
0h
0
nE
UTICAJ OBLIKA TELA NA RASPODELU SLOBODNIH NOSIOCA NAELEKTRISANJA
Sistem od dva provodna sferna tela (a b) povezana provodnikom.
Upoređujemo Q , i E na njihovoj površi.
0 0
0 0
4 4
4 4
a b
a ba
a b b
b aa bb
V V
Q QaV
Q Q Qa db
Q QQ QV
b d
24
aa
Q
a
,
24
bb
Q
b
2 2
2 2
/ ( / ) /1
/ /
a a b
b b b
Q a a b Q a b
Q b Q b a
a b
0
0
/1
/
a a a
b b b
E
E
a bE E
Polje je jače na oštrijim ivicama predmeta (princip rada gromobrana)
Primeri raspodela naelektrisanja na provodnim telima
Na graničnoj površini provodnik vakum važi:
0tE 0/nE
Površinska gustina slobodnih naelektrisanja je veća na oštrijim površinama.
Ječina eleltrostatičkog polja unutar provodnika jednaka je nuli.
ELEKTRIČNI KAPACITET (KAPACITIVNOST)
Kapacitivnost usamljenog provodnog tela
Posmatramo usamljeno provodno naelektrisano telo sa kol. nael. Q i
potencijalom R
M
V Edl .
Kapacitivnost usamljenog provodnog tela se definiše kao količnik njegove
količine naelektrisanja Q i potencijala V :
R
M
Q QC
VEdl
Primer. Kapacitivnost sferičnog naelektrisanja poluprečnika r a
04
QV
a 0
0
4/ 4
QC a
Q a
, 04C a
Kondenzator i njegova kapacitivnost
Kondenzator je sistem od dva blisko postavljena provodna tela (elektrode) naelektrisana istom količinom naelektrisanja ali suprotnih znakova.
Kapacitivnost kondenzatora se definiše kao količnik količine naelektrisanja Q i napona između elektroda kondenzatora
QC
U
Primer. Pločasti kondenzator, 0
E
0 0 0
/B B B
A A A
Q S QU Edl Edl E dl Ed d d d
S
0
QU d
S
0
0
SQ QC
QU dd
S
,
0SCd
1.6.2 ELEKTROSTATIČKO POLJE U PRISUSTVU DIELEKTRIKA
Dielektrik je materijal koji, idealizovano posmatrano, nema slobodnih
naelektrisanja.
Dielektrični materijali:
- čvrsti - papir, kvarc, mermer, staklo, guma, PVC, ….
- tečni – čista voda, transformatorsko ulje, …
- gasoviti – vazduh, vodonik, …
Atom dielektrika je električno neutralan.
Molekuli dielektrika mogu biti polarni i nepolarni.
Kod nepolarnih dielektrika, centri pozitivnog i negativnog naelektrisanja se poklapaju.
Kod polarnih, centri pozitivnog i negativnog naelektrisanja se ne poklapaju.
POLARIZACIJA ATOMA DIELEKTRIKA
Dielektrik u stranom elektrostatičkom polju E
Dolazi do pomeranja centara pozitivnog i negativnog naelektrisanja
Nastaje se diplol, čiji je električni moment
p Qd
Može se pokazati da važi:
p E
- koeficijent polarizacije atoma
isti je za sve atome jednog dielektrika
POLARIZACIJA DIELEKTRIKA KAO CELINE
pre polarizacije nakon polarizacije
- Na površini dielektrika javlja se tzv. vezano naelektrisanje.
v - površinska gustina vezanog naelektrisanja.
- Unutrašnjost dielektrika je električno neutralna.
- Polarizacuju dielektrika opisujemo vektorom
polarizacije ipP
dV
.
- Za linearan dielektrik važi: P E
E
Negativno vezano naelektrisanje
Pozitivno vezano naelektrisanje
Polarizovani molekuli
GUSTINA VEZANOG NAELEKTRISANJA NA POVRŠINI DIELEKTRIKA
Površinska gustina vezanog naelektrisanja po brojnoj vrednosti jednaka je normalnoj komponenti vektora polarizacije
v nP
Za linearan dielektrik (P E ):
v nE
Ukupna količina vezanog naelektrisanja u zatvorenoj površini S dielektrika iznosi:
v u S
S
Q PdS (fluks vektora polarizacije kroz zatvorenu površ)
+ + + +
+ +
+
+
dielektrik
vakum
VEKTOR ELEKTRIČNOG POMERAJA (INDUKCIJE)
Vektorom električnog pomeraja (indukcije) opisujemo uticaj dielektrične sredine
na električno polje.
2
0 /D E P C m
On predstavlja kombinaciju uticaja spoljašnjeg polja E i polarizacije dielektrika P
Za linearan dielektrik važi
D E , 0P D
Dokaz.
0 0 0 0 0 0
00 0 0 0
1e e rD E P E E E E E E E
DP D E E E E D
UOPŠTEN GAUSOV ZAKON
Fluks vektora električnog pomeraja D kroz zatvorenu površinu S jednak je algebarskom zbiru svih slobodnih količina naelektrisanja koja su obuhvaćena tom površinom.
u S
S
DdS Q (u SQ - količina slobodnih naelektrisanja u S)
Dokaz. Polazimo od Gausovog zakona
0 0
uk u S u S v u S
S
Q Q QEdS
u SQ - količina slobodnog naelektrisanja u S
v u S
S
Q PdS - količina vezanog naelektrisanja u S
0
0 0 0 0
u S u S
u S
S S S SD
Q QP PEdS dS E dS E P dS Q
GRANIČNI USLOVI
Na granici dve dielektrične sredine
1 2t tE E
1 2n nD D
- površinska gustina slobodnog
naelektrisanja
Na granici između provodnika i dielektrika
Sredina 1 je dielektrik a 2 je provodnik.
2 20, 0E D
1 10,t nE D
Dielektrik 2
Dielektrik 1
+ + + +
+ +
Provodnik
Dielektrik
+
+ + + +
+
ANALIZA POLJA U SISTEMIMA SA PROVODICIMA I LINEARNIM
DIELEKTRICIMA
Veza između v i na graničnoj površi između
provodnika i linearnog dielektrika:
1 rv
r
Zaključak: U pogledu elektrostatičkog polja,
dielektrik možemo ekvivalentno zameniti
sistemom naelektrisanja površinske gustine
jednaka v koja se nalaze u vakumu uz površinu
provodnika.
provodnik
linearni
dielektrik
+
+ + + +
+
+
+
+ +
+
- - - -
- -
-
-
- -
provodnik
vakum
+ + + +
+ +
+
+
+ +
+
- - - -
- -
-
-
- -
Superpozicijom slobodnih naelektrisanja u provodniku i ekvivalentna naelektrisanja u vakumu dobijamo ekvivalentno površinsko naelektrisane na graničnoj površini provodnika:
u v
r r
,
u
r
u n
nu
r r
EE
0 0
Zaključak:
1. Prisustvo dielektrika smanjuju gustinu slobodnih nosioca naelektrisanja provodnika r puta.
2. Prisustvo dielektrika smanjuje elektrostatičko polje na površini provodnika r puta.
provodnik
vakum
+ + + +
+ +
+
+
+ +
+
Primer. Pločasti kondenzator
sa vakumom između elektroda
00
0
E
,
0 0
SC
d
sa dielektrikom izmeću elektroda
u v
r
,
u
r
0
0 0
u r
r
EE
, E
= 0
r
E
0
0
r
r
Q Q S SC
U Ed dd
0 0r r
SC C
d
ZAPREMINSKA GUSTINA ENERGIJE ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Posmatramo pločasti kondenzator sa linearnim dielektrikom
D , D E , Q S , E
1 1 1
2 2 2
1
2
Q
e
D V
e
W QU S Ed DE Sd
DE V w V
Zapreminska gustina energije elektrostatičkog polja:
3
1
2e
Jw DE
m
, 21 1
2 2e
D
w E E E , 21 1
2 2e
D Dw D
eW je lokalizovana u prostoru gde postoji elektrostatičko polje, bez obzira
da li je taj prostor ispunjen vakumom ili nekim dielektrikom.
1.6.3 MEĐUSOBNO VEZIVANJE VIŠE KONDENZATORA
REDNA VEZA KONDENZATORA
1 2 1 1 2 2
1 2
1 21
1 1
,
1 1 1
n n ne
ni
nn
e i
qUq q q CU C U C U
C
U U U U qC
C CC C
2 kondenzatora: 1 2
1 2
e
C CC
C C
PARALELNA VEZA KONDENZATORA
Uslovi:
1 1 2 2
1 2 1 2
1
,, , en n
nn
e i
i
n
qU
Cq CU q C U q C U
q q q q C CC
CC
U
MEŠOVITA VEZA KONDENZATORA
23 2 3C C C
1 2 31 2313 1 23
1 23 1 2 3
C C CC CC C C C
C C C C C