Elvira Koic Problematicno i Patolosko Kockanje

7/30/2019 Elvira Koic Problematicno i Patolosko Kockanje

1/60

Zavod za javno zdravstvo Sveti RokVirovitiko-podravske upanije

ELVIRA KOI

problematino i patoloko


2/60


3/60

E LV I R A K O I

problematino i patoloko

KOCKANJE


4/60

Autorica

prim. mr. sc. Elvira Koi, dr. med.

Nakladnik Zavod za javno zdravstvo Sveti RokVirovitiko-podravske upanije

Suradnici i recenzentidoc. dr. sc. Veljko orevi, prim. dr. med.prof. dr. sc. Pavo Filakovi, prim. dr. med.Sanea Na, dr. med.mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.Sinia Brlas, prof.

LektoricaMarija Karcsonyi, prof.

Grafika priprema i tisak Grafiti Becker, Virovitica

Naklada

500 primjeraka

Virovitica 2009.

CIP zapis dostupan uraunalnom katalogu Nacionalnei sveuiline knjinice u Zagrebupod brojem 720737.

ISBN 978-953-55137-3-5


5/60

Prirunik je dio projekta Mini-starstva znanosti, obrazovanjai porta (MZO) 108-1080316-0300, Zdravlje na radu i zdraviokoli, iji je voditelj prof. dr.

sc. Jadranka Mustajbegovi,dr.med., Medicinski fakultet Zagreb.

Molimo da se prilikom koritenjapodataka navede izvor.

Nakladnik i autorica zahvaljujuPovjerenstvu za suzbijanjebolesti ovisnosti Virovitiko-podravske upanije i GraduVirovitici na potpori.

Izvorni je rad objavljenu znanstvenom asopisuCollegium Antropologicum.

Koic E, Djorevic V, FilakovicP, Nadj S. Alea Iacta Est(A Case Series Report of Problem and Pathological Gambling). Coll. Antropol.33 (2009) 3:961-971. Casereport.


6/60

6

S a d r a j

Sadraj

Saetak

Uvod - Definicija problema

Epidemiologija i sociodemografski profilpatolokih kockara

EtiologijaBiopsihosocijalno duhovni poremeaj

Diferencijalna dijagnozaPrikaz bolesnika br. I. - Problematino kockanje

DijagnostikaPrikaz bolesnika br. II. Patoloko kockanje -poremeaj kontrole impulsa

Tijek poremeajaPrikaz bolesnika br. III. - Patoloko kockanje -simptom velikog depresivnog poremeaja

Terapija i obiteljska sklonost

8

10

12

14

18

22

25

28


7/60

7

S a d r a j

Psihijatrijski komorbiditet je pravilo,a ne izuzetakPrikaz bolesnika br. IV. Patoloko kockanje- dio klinike slike poremeaja osobnosti

Forenziki aspektiPrikaz bolesnika br. V. vjetaenje

ene i kockanjePrikaz bolesnika br. VI. ena M. K.Prikaz bolesnika br. VII. ena N.O.

Utjecaj na obitelj

Zakljuak

Literatura

O autorici

36

47

50

52

56

42

31


8/60


9/60

9

S a e t a k

Zbog veliine problemai posljedica koje donosi,izuzetno je vana prevencijapatolokog kockanja. Onase moe provesti prije svegaprimarnim screeningom u

kolama i u primarnoj lijenikojskrbi, a sekundarnim u sustavupsihijatrijskih ustanova. Nunoje ulaganje u istraivanja,edukaciju ire populacije i izradupreventivnih programa.

Kljune rijei:patoloko kockanje,poremeaji kontroleporiva, opsesivno prisilniporemeaj, bipolarni

afektivni poremeaj,depresija, mentalnozdravlje, forenzikapsihijatrija, ekspertiza,psihofarmakoterapija,psihoterapija, socijalna

patologija, linost.


10/60

10

Biljeke o kockanju postoje jood 5000 godina prije Krista,a susreemo ih i u Bibliji(Razdijelie meu se haljinemoje i za odjeu moju baciekocke.)2. Kraepelin i Bleuleropisivali su pojam gamblingmania, poremeaj koji ukljuujepanini poremeaj, ADHD(attention-deficit hyperactivity

disorder) i razliite varijacijeporemeaja kontrole impulsa3.

Ve davno prije toga upoznalismo Alekseja Ivanoviai druge likove iz romanaKockar Fjodora Mihajlovia

Dostojevskog5, Johna HenryaDoc Hollidaya6 kao i brojne

druge likove avanturistikihfilmova o kockarima u glamu-roznim okruenjima lijepihena, luksuznog ivota idokolice, uvijek praenih strauza rizinom igrom.

U V O D -

D e f i n i c i j a p r o b l e m a

UVOD - Definicija problema2

Kockanje ili kocka zajedniki je naziv za sve hazardneigre koje ukljuuju ulaganjenovca, uz rizik i nadu uoekivanje pozitivnog ishoda(tj. da e igra dobiti ono to

je uloio ili vie od toga) 1.U dananje doba, svevea dostupnost igara nasreu, ukljuujui internet,masovnost i prihvaanjekockanja kao legalnog obrta,dovela je do uestalijegpojavljivanja i patolokog

kockanja, koje je od 1980.g.uvrteno u Meunarodnuklasifikaciju bolesti 4.


11/60

11

U Meunarodnoj klasifikacijibolesti DSM-IV i ICD-X,patoloko je kockanje (312.3vrs. F63.0 ili Z72.6-) kao jednaod est kategorija svrstanou poglavlje Poremeajikontrole poriva7. Ono sadri

bitno zajednikvo obiljeje teskupine poremeaja, a to jenemogunost otpora porivu,nagonu ili iskuenju, odnosno,nesposobnost suzdravanja odizvoenja ina koji je opasan iliteti samoj toj osobi ili drugima.Ostali poremeaji u tompoglavlju su: F63.8 intermitentni

eksplozivni poremeaj, F63.2kleptomanija, F63.1 piromanija,F63.3 trihotilomanija i F63.9poremeaj kontrole poriva,neodreen.Drugo zajedniko obiljeje tihporemeaja je da osoba imarastui osjeaj napetosti iliuzbuenja prije ina. Za vrijemesamog ina osjea uitak,zadovoljenje ili olakanje,a nakon ina mogu se, alii ne moraju, javiti aljenje,

predbacivanje ili osjeaj krivnje8

.

U V O D

- D e f i n i c i

j a p r o b

l e m a

John Henry - Doc Holliday 6

Wyatt Earp


12/60

12

E p i d e m i o l o g i j a i s o c i o d e m o g r a f s k i p r o f i l p a t o l o k i h k o c k a r a

3

Prema istraivanju Pasternakai suradnika (1999.), patolokokockanje tipino poinjeu ranoj adolescenciji kod

mukaraca, a kasnije u ivotukod ena. Adolescenti su rizinizbog same prirode razvoja iodrastanja, praene znatieljomi otkrivanjem svojih granica.U dobnoj skupini od 17 do 35godina mukarci su zastupljenis 28%, a ene s 10%. Najei sukockari u dobnoj skupini od 35do 45 godina (54-58%), a u dobiod 55 do 65 godina mukarci suzastupljeni u 16%, a ene u 18%sluajeva. Dva do etiri posto

kockara su u dobnoj skupiniosoba starijih od 65 godina.

Oni se uglavnom u dopo-dnevnim satima viaju ukockarnicama gdje se rekreiraju,jer im je dosadno ili elepopraviti proraun uglavnomogranienog fiksnog priljevasredstava. Kod njih je ponekadkritina kognitivna procjena, azbog malih prihoda kockanjeini veu tetu u manje vremena.Prosjek godina ispitivanihsubjekata je 4414 (u rasponuod 21 do 72 godine). Polovica

su oenjeni, 27 posto samci,a ostali su razvedeni (20%)ili udovci (3%). Veina ih jestekla srednjokolsku diplomuili zavrila koled, radnici su,slubenici ili tehniki personals prosjenim zaradama10.Mukarci su specifina rizinapopulacija, a pojavljuju se uodnosu na ene u omjeru 2:1.U posljednje vrijeme neke formekockanja, poput igre Bingo,koji je uglavnom legaliziran

kao relativno sigurna formaispunjavanja dokolice, utjee

Prema dostupnim podacimaprevalencija patolokogkockanja mogla bi iznositi1-4% ope populacijeodraslih, od kojih je3.9% patolokih, a 9.5%problematinih kockara 9.

Epidemiologija i sociodemografski


13/60

13

E p i d e m

i o l o g i

j a i s o c i o d e m o g r a

f s k i p r o f

i l p a

t o l o k i h k o c k a r a

meutim na porast problemavezanih uz kockanje, posebnokod ena. Sve vei je i utjecajpopularnih kompjuteriziranihigara, video terminala (poker,slot) i on-line kockanja puteminterneta (on-line casino).Najugroenija je ve zahvaenapopulacija, a posebno surizini zatvorenici, zaposleniciu casinima (oko 2% ih imaproblem), vojnici i umirovljeniratni veterani11.

U prevalenciji i tipu kockanjapostoje i kulturolokeraznolikosti, pa su neke igrespecifine za odreene sredine(npr. borbe pijetlova, utrke konja,poker Pai Gow, ruski rulet).Utjecaj kulturalnih imbenikaosjeti se i kod imigranata,posebno ako ne poznaju jezikokruenja u kojem prebivaju.Tada organiziraju tradicionalneigre iz svojih domicilnih sredinai sudjeluju u njima.12

Sudjelovanje u igrama poputlotto, bingo, instant lutrija,te klaenja u sportskimkladionicama aktualno jemasovnije nego u klasinimvrstama kockanja (karte poker,blackjack, baccarat), utrkamakonja ili pasa. U kasinima senajee igra rulet, igre kartama ikockama. Popularno je i klaenjena rezultate u tzv. igramavjetina kao to su kuglanje,golf ili burzovno meetarenje

kratkim prodajama.

fil patolokih kockara

Za Hrvatsku za sada nemaepidemiolokih podataka.

Najei su kockari udobnoj skupini od 35 do 45godina (54-58%)

Polovica su oenjeni, 27posto samci, a ostali surazvedeni (20%) ili udovci(3%). Veina ih je steklasrednjokolsku diplomuili zavrila koled, radnicisu, slubenici ili tehnikipersonal s prosjenimzaradama10


14/60

14

E t i o l o g i j a

B i o p s i h o s o c i j a l n o

d u h o v n i p o r e m e a j

Budui da kockanje unitavaobitelj i ima medicinskeposljedice, lijenici i drugi javno-zdravstveni djelatnici trebajubiti svjesni uinka kockanja4.Istraivanja u nekim zemljamapokazala su da jednostavnijadostupnost i vee mogunostikockanja uzrokuju i veibroj kockara s problemima.Iako taj odnos ne mora bitiproporcionalan, nedvojbenoje zdravstveni problem, a

ekspanzija kockanja predstavljaznaajan javno-zdravstveni rizik,koji treba biti prepoznat9.

4

Patoloko kockanje jekompleksni bio-psihoso-cijalni poremeaj, ija seetiologija jo istrauje,a zdrueno je s brojnimfaktorima kao to jesociokulturno zalee, oso-bnost, pridrueni simptomidrugih psihikih poremeaja.

Ono se esto smatraovisnou, mada za razlikuod npr. alkoholizma, kodkockanja nema unoenjasredstva ovisnosti izvana nitiuoljivih tjelesnih tegoba(poput oteanog govora iliposrtanja).

Slinosti s drugim ovisno-stima su: gubitak kontrole,preokupiranost, negativanutjecaj na veinu ivotnihpodruja, tolerancija, sin-drom ustezanja, ukljuivanjeu grupe samopomoi ulijeenju njih samih, kao ilanova njihovih obitelji,stigmatizacija.

Razlike ukljuuju fantazijeo uspjehu i utjecaju,kognitivne distorzije, ira-cionalno ponaanje. Kodkockara nema biolokihtestova za otkrivanje,nema samoogranienja ibre se stvaraju financijskiproblemi13.

Etiologija - Biopsihosocijalno-duh


15/60

15

E t i o l o g i

j a

B i o p s i

h o s o c i

j a l n o

d u h o v n

i p o r e m e a j

Psiholoke promjene su uodnosu s modanim fiziolokimpromjenama, a vjerojatan neuro-bioloki uzrok dovodi se u vezus hipo ili hipersenzitivnou inoradrenergikog i serotoni-nergikog sustava koji jeu svezi i s kompulzivnimporemeajem. Tijekom uivanjau igri povisuje se sekrecijaepinefrina, raste plazmakoncentracija beta-endofrina.Sekrecija kateholamina raste,

ali ne znaajno. Srana fre-kvencija znaajno je vea,a taj porast je u relaciji spromjenama raspoloenja ieuforijom. Usputna navikapuenja moe dovesti i donikotinske ovisnosti. Nikotininducira dopaminsku sekreciju,a afektivni i kognitivni statusmijenja se djelovanjem beta-endorfina. Imunoloki sustav iritam srca takoer reagiraju, jerporast beta-endorfina djeluje

imunosupresorski, aktiviraimunoloki sustav i sekreciju

norepinefrina koja korelira sasranim ritmom. Znaajanporast dopaminergike sekre-cije sugerira da aktivnostdopaminskih neurona imarefleksije u fiziolokim proce-sima i motivira ljude daopetovano igraju igre14.

Genetike studije poputEisenkove, koji je analizirao3359 parova blizanaca, vode kazakljuku da se obiteljski faktori

(genetski i okolinski) pojavljuju u56% - 62% u patolokih kockara,sa znaajnom evidencijom oobiteljskoj sklonosti. Mono-zigotini(MZ) i dizigotini (DZ)blizanci patolokih kockaraimaju ivotnu prevalenciju zakockanje od 22,6% i 9,8%, kojaje znaajno via nego u opojpopulaciji. Na alost, sve sustudije raene samo na mukimsubjektima pa se ne moguprimijeniti na ene kockare, tj.

nisu istraene rodne razlike,osim na manjim skupinama15.

poremeaj


16/60

16

E t i o l o g i j a

B i o p s i h o s o c i j a l n o

d u h o v n i p o r e m e a j

Pri utvrivanju etiologijesvakako treba iskljuitiorganske poremeaje poputozljeda glave, tumora namozgu, degenerativnih bolestii endokrinih poremeaja natemelju karakteristinih nalazaza svaki od njih. Zato svakakotreba uiniti CT- scan mozga,EEG i RTG prikaz radi iskljuenjaozljeda i eventualnog postojanjamodane abnormalnosti, epile-psije temporalnog renja ili

mijeane cerebralne dominacije.Treba iskljuiti endokrineporemeaje, antisocijalni pore-meaj linosti, poremeajevezane uz psihoaktivne tvari, tj.uporabu droga ili alkohola.

Psihodinamski , realizacijakockarskog poriva u vezi jes potrebom za izraavanjemseksualnih i agresivnihnagona. U podlozi kockanjaesta je depresija, kojapredstavlja nesvjesnu po-trebu za gubljenjem ilidoivljavanjem kazne zanesvjesni osjeaj krivnje.Narcistike grandiozne iomnipotentne fantazije

vode vjerovanju da se moekontrolirati dogaanja ipredvidjeti ishode. Teorijeponaanja vide kockanje kaomaladaptivno ponaanje,a kognitivne hipoteze suusmjerene na brojne grekepercepcije koje remetelokus kontrole i dovode dokognitivnih promjena16.


17/60

U klinikom uzorku 19-50%kockara ima povijest alkoholneili ovisnosti o drogama. Alkoholkod bolesnika s poremeajemkontrole poriva smanjujemogunost nadziranja poriva(dezinhibicija), a utvreno je dasu obiteljska sklonost kockanju iovisnost o alkoholu ei meuroditeljima osoba s patolokimkockanjem nego u opojpopulaciji. Gubitak sposobnostiprosudbe i pretjerano kockanje

mogu se javiti i kao popratnoobiljeje maninih epizoda ubipolarnom afektivnom pore-meaju. U shizofreniji semogu javiti sumanutosti ilihalucinacije kojima se ponekadmoe objasniti realizacija porivaza kockanjem17.

17

E t i o l o g i

j a

B i o p s i

h o s o c i

j a l n o

d u h o v n

i p o r e m e a j


18/60

18

D i f e r e n c i j a l n a d i j a g n o z a

Diferencijalna dijagnoza5

Kockati znai staviti sve nakocku, pa to srea donese,igrati se sluajem. U tzv.profesionalnom kockanju stega jenajvanija, a rizici su ogranieni.Socijalni, drutveni tip kockanjatraje ogranieno razdoblje uzpredviene i prihvatljive gubitke(85% populacije). Ono moebiti: nefrekventno, epizodinokockanje (manje od jednom namjesec) ili frekventno, redovitokockanje (barem jednom na

mjesec). Moemo razlikovatiosobe s rizikom od razvojaproblematinog kockanja (kojekockaju esto i ponavljanou posljednjih 18 mjeseci) iosobe visokog rizika za razvojproblematinog kockanja, kojekockaju ponavljano i uestaloi imaju jedan ili dva problemapovezana s kockanjem (npr.kratkotrajan lov na dugoveili gubitak kontrole), a koji nezadovoljavaju u potpunosti

kriterije za patoloko kockanje.Problematino kockanje je onokoje je kod osobe ve izazvalo

probleme u veim ivotnimpodrujima, ukljuujui odnose,brani status, zaposlenje,financije ili zakonske probleme(5-6% ili 5%-22% populacijeovisno o istraivanjima).

Problematini kockari kockajuuestalo i imaju tri ili etiriproblema u svezi s kockanjem.Patoloko ili kompulzivno,kockanje, ovisnost o kockanju(1% populacije ili ak 7%-26%,

ovisno o istraivanju) definira sekod osoba koje u posljednjih 18mjeseci uestalo kockaju i imajupet ili vie problema povezan skockanjem18.


19/60

19

D i f e r e n c

i j a l n a

d i j a g n o z a

Profesionalno kockanje

Socijalni, drutveni tipkockanja koji traje ogranienorazdoblje uz predviene i

prihvatljive gubitke (85%populacije).

Nefrekventno, epizodino kockanje, manje od jednom namjesec.

Frekventno, redovitokockanje, barem jednom namjesec.

Osobe s rizikom od razvojaproblematinog kockanja

kockaju esto i ponavljano uposljednjih 18 mj.

Osobe visokog rizika zarazvoj problematinog kockanja kockaju ponavljanoi uestalo i imaju 1 ili2 problema povezana skockanjem.

Problematino kockanje, koje je kod osobe ve izazvaloprobleme u veim ivotnimpodrujima, ukljuujuiodnose, brani status,

zaposlenje, financije ilizakonske probleme (5-6%5%-22% populacije).Problematini kockari kockajuuestalo i imaju 3 ili 4problema u svezi s kockanjem.

(oni su i visoko rizini).

Patoloko ili kompulzivno kockanje, ovisnost o kockanju(1% populacije, 7%-26%).Patoloki kockari se definiraju

kao osobe koje u posljednjih18 mjeseci uestalo kockajui imaju 5 ili vie problemapovezanih s kockanjem.

Razlikujemo


20/60

20

P r i k a z b o l e s n i k a b r .

I . -

P r o b l e m a t i n o k o c k a n j e

Prikaz bolesnika br. I. - Problematino kockanje

B. A. je 46-godinji oenjenimedicinski tehniar, otacdvoje djece, zaposlen. Prviput se zbog problema skockanjem javlja lijeniku2002. godine. Pet godina

prije toga odlazi u automatklub, gdje troi vee koliinenovca. On je iznad prosjenogmentalnog funkcioniranja,umjereno ekstrovertiran,prosjene emocionalne sta-bilnosti. Neprilagodljiv je,stereotipan, radoznao, sklon

pustolovinama, voli rizike ipromjene. Ponekad djelujeneusmjereno i besciljno. Nainsistiranje supruge dolazina lijeenje koje zapoinjei nastavlja se ambulantno,

izvanbolniki, bihevioralnomi obiteljskom psihoterapijom,koju je vodio psiholog.

Teite terapije bilo je napoveanju samokontrole itraenju cilja koji e za njegabiti privlaan, uzbudljiv, a


21/60

21

P r i k a z

b o l e s n

i k a

b r .

I . -

P r o b

l e m a t

i n o

k o c k a n

j e

kojemu je ishod neizvjestan, teda je taj cilj istodobno poeljani drugim lanovima obitelji.Tehnikama neurolingvistikogprogramiranja (NLP) zapoelose s dobro oblikovanim

ishodima. Po naelima kogni-tivno-bihevioralne terapije(CBT) pronalaeni su noviputovi kretanja, novi obliciponaanja u kui. Supruga

je ukljuivana u zajednikeseanse, a provodio se i treningkomunikacije, odvojeno i soba suprunika zajedno. On jeu tom razdoblju traio razliitelegalne putove za dodatnuzaradu, bio je zadovoljan iosjeao se slobodno.

Tijekom 2003. godine, dolazido pogoranja komunikacijeu obitelji. Raste potreba zavraanjem starim navikama.Od psihoterapeuta traipodrku za slobodu u kockanju.Tada naposljetku recidivira i

stvara si vei dug. Ponovnose nevoljko ukljuuje utretman 2004. godine. I daljetvrdi da moe kontroliratisvoju potrebu za kockanjem,mada to nije realno. Danas i

dalje kocka. U dugovima je.Komunikacija u obitelji gotovoda i ne postoji. Izbjegavadolaziti kui. Tek ponekadse javi psihoterapeutu, kakobi dogovorio termin, nakoji ne dolazi. Supruga jeu meuvremenu pokrenulapostupak razvoda braka kakobi zatitila svoju imovinu iimovinu njihove djece.


22/60

22

D i j a g n o s t i k a

Dijagnostika6

Dijagnoza patolokog kockanjapostavlja se prije svega naosnovi dobivenih anamnestikihpodataka, najee premakriterijima Meunarodneklasifikacije bolesti (ICD-10)ili Diagnostic and StatisticalManual of Mental Disorders(DSM-IV)7,8. Ti kriteriji patolokokockanje opisuju kao poremeajkontrole impulsa i politetikidaju listu od 10 karakteristika,od kojih pet mora postojati

za postavljanje dijagnoze,te postojanje dvije ili vieepizoda kockanja u razdobljuod najmanje godine dana.Research Diagnostic Criteria(RDC) mogu biti koriteniza studije koje determinirajuprevalenciju patolokogkockanja u opoj populaciji19.Koristan je i tzv. Lie/Betupitnik. On sadri dva pitanjakoja specifino upozoravajuna postojanje problematinog

kockanja:1.Jeste li ikada trebali sve vie ivie novca za kockanje?.

2. Jeste li ikada trebali lagativama vanim ljudima o svomkockanju? Uputno je dodatii klinika pitanja u procjeniglobalne kvalitete ivota. Npr.Koliko vremena troite nakockanje? Koliko vam je kockanjevano? Planirate li putovati samotamo gdje je mogue kockanje?Kockate li sami? Koje vam jeprobleme kockanje izazvalo?20.U klinikoj evaluaciji koristi sei strukturirani intervju od 20

pitanja s odreenjima DSM-IVkriterija za patoloko kockanje- Dijagnostiki intervju zaprocjenu ozbiljnosti kockanja(Diagnostic Interview forGambling Severity -DIGS)21.Najee koriten instrumentza ispitivanje prevalencije i kaopomo u identifikaciji pacijenata sproblemom patolokog kockanjau opoj populaciji je skala SouthOaks Gambling Screen (SOGS).Prema toj skali od 20 itema, koja

se ispunjava 5-10 minuta, vieod etiri ili pet bodova znaipatoloko kockanje22.


23/60

23

D i j a g n o s

t i k a

Strukturirani intervju koji setakoer koristi za odreenjeprevalencije problematinogkockanja u populaciji je NORCDSM Screen for GamblingProblems (NODS NationalOpinion Research Center), asadri 17 pitanja dizajniranihprema DSM-IV kriterijima.NODS klasificira ne-kockare;nisko-rizine (kockare kojinemaju adverzivne efekte),kockare s rizikom (kod kojih

se nalazi jedan ili dva od DSMkriterija), problematine (kojipokazuju tri ili etiri kriterija) i

patoloke (kod kojih se sreepet ili vie kriterija)23. Razvijenoje jo nekoliko popularnih skala:Indeks ozbiljnosti kockanja(Gambling Severity Index -GSI) range = 0 to 1, with 1=maximum severity), CumulativeClinical Signs Method (CCSM),Brief Symptom Inventory(BSI), California PersonalityInventory (CPI), MassachusettsGambling Screen (MAGS)i popularni upitnik Twenty

Questions (GA-20) koji nudiudruga Anonimnih kockara (TheGamblers Anonymous)24.

Diagnostic and Statistical Manualof Mental Disorders (DSM-IV-TR)

Research Diagnostic Criteria (RDC)

South Oaks Gambling Screen(SOGS): Henry Lesieur , SheilaBlume. The Sout Oaks GamblingScreen (SOGS). Version 1992.SOGS-RA

Diagnostic Interview for GamblingSeverity (DIGS):

the Gamblers Anonymousquestionnaires. Twenty Questions.

NORC DSM Screen for GamblingProblems (NODS):

Cumulative Clinical Signs Method(CCSM):

Brief Symptom Inventory (BSI):

California Personality Inventory (CPI):

Massachusetts Gambling Screen(MAGS):


24/60

24


I I . -

P a t o l o k o k o c k a n j e -

p o r e m e a j k o n t r o l e i m p u l s a

Prikaz bolesnika br. II. - Patoloko kockanje - poremeaj kontrole impulsa

D. C. je 33-godinji diplomiraniekonomist, bankar, otac dvojedjece. Prvi put se javlja 2003.godine, a zadnjih 12 godinapatoloki ovisan o kockanju

u sportskim kladionicama.Dolazi na lijeenje nakonsedmodnevnog izbivanjaiz kue, tijekom kojeg jepromiljao o suicidu, lutaoumom miniranim podrujima,no nije pokuao suicid. Nainsistiranje supruge i ocadolazi na hospitalno lijeenjekako bi sprijeio otkaz.

Otac uspijeva nadoknaditigubitke. Meutim, dolazido recidiva i daljnjegtetnog ponaanja, sada vekriminalnog. Slijedi vrlo

ozbiljan pokuaj suicida, izakojeg nastavlja hospitalnolijeenje. U terapiji je:olanzapinom, escitalopramom,lamotriginom i alprazolamom,te po potrebi i zolpidemom.Trenutano je u remisiji. Dobio

je otkaz. I dalje pokuavapronai posao za koji jekvalificiran, ali u drugimtvrtkama, to mu ne uspijeva

jer ga prati lo glas, pa radi naposlovima niskokvalificiranih

radnika.

Kod kockara je povean i rizikza suicid.Izmeu 48% i 70% patolokihkockara kontemplira o suici-

du, a 13-20% od ukupnogbroja osoba lijeenih zbogpatolokog kockanja pokualoje poiniti samoubojstvo26.


25/60

25

T i j e k p o r e m e a j a

U veine osoba tijek jekronian, uz progresijuuestalosti kockanja, koliineuloenog novca, zaokupljenostikockanjem i prikupljanjemnovca za kockanje. Socijalne izdravstvene posljedice kockanjaoituju se i na individualnoj i nadrutvenoj razini25. Kod kockaraje povean i rizik za suicid.Izmeu 48% i 70% patolokihkockara kontemplira o suicidu,a 13-20% od ukupnog broja

osoba lijeenih zbog patolokogkockanja pokualo je poinitisamoubojstvo26.Tijek kockanja je podmukao, apreokret u patoloko kockanjevjerojatno precipitira i poveanaizloenost kockanju, pojavapsiholokih stresova ili znaajnigubitak. Povijest bolesti seobino moe podijeliti u etirifaze. U prvoj, dobitnikoj fazi,veliki dobitak stimulira osjeajomnipotencije. U drugoj,

gubitnikoj fazi osoba imaosjeaj loe sree ili poinjeosjeati kako ne podnosi

gubljenje (Kriteriji A7 do A10prema ICD-10)7. U treojfazi oajanja kockari se bavenekarakteristinim, esto ile-galnim oblicima ponaanja.Piu se lani ekovi, troe sezalihe i oni oajno trae nainda povrate novac nastavljajuise kockati, gomilajui gubitke iproivljavajui uzbuenja kao i upoetnoj fazi. Odnosi s blinjimase dalje pogoravaju. Pojavljujuse simptomi depresije,

ukljuujui neurovegetativneznake, javljaju se ideje i pokuajisamoubojstva. etvrta faza(faza beznaa, oaja) ukljuujeprihvaanje gubitnike pozicijei da se gubici nikada neemoi popraviti. Usprkos tomekockanje se nastavlja, a glavnimotivacijski faktor postajeuzbuenje. Premda neki kockaritrae pomo jo u dobitnikojfazi, veina to ini kasnije,najee zbog poremeenih

odnosa ili zbog ilegalnih djelakoje su poinili27.

Tijek poremeaja7


26/60

26

T i j e k p o r e m e a j a | F a z e

U e s t a

l o d o

b i v a

n j e

J o e e

k o c k a n

j e

F a n

t a z i j e o p o

b j e d i

i v e

l i k o m

d o

b i t k u

N e r a c i o n a

l n i o p

t i m

i z a m

M a

t a n

j e o p o

b j e d i ( h v a

l i s a n

j e )

P r o

l o n g

i r a n e e p

i z o

d e g u

b i t a k a

P o i n

j e l a g a

t i ,

s k r i v a

G u

b i v r

i j e m e z a p o s a o

O s o

b n o s t s e m

i j e n

j a ,

p o s t a

j e

I r i t a

b i l a n ,

n e m

i r a n ,

I m a s i m p

t o m e s u s t e z a n

j a

P o s u

i v a n

j e l e g a

l n o

i i l e g a l n o

J a m s t v a ,

I z b j e g a v a p o v i

e n

j e u r a

u n

u

V r i

j e m e p o s v e e n o

k o c k a n

j u

G r i

n j a s a v j e

s t i

P a n i k a

U s p u

t n o

k o c k a n

j e

U z b u

e n

j e p r i j e

i t i j e k o m

k o c k a n

j a

P o v e

a n

j e u

l o g a

V e i d o b

i t a

k

K o c k a

s a m ,

u s a m

l j e n o

M i s l

i s a m o o

k o c k a n

j u

N e m o

e p r e s t a t

i k o c k a

t i

L e g a l n o p o s u

i v a n

j e n o v c a

G u

b i

p o

d r

k u

i z a

t i t

u o

b i t

e l j i i

s u p r u

n

i k a

K a s n

i s p

l a a n

j e m

d u g o v a

K u

n i i v o

t j e n e s r e

t a n

N e m o

e p

l a t i t i d u g o v e

U g r o

a v a s i r e p u

t a c i j u

O t u e n

j e o

d o

b i t e

l j i i p r i

j a t e l j a

S r a m o

t i s e ,

b l a m

i r a

d r u g e

I l e g a l n a

d j e l o v a n

j a

r t v o v a n

j e z a

d r u g e

P o k l a n

j a n

j e p a

n j e d r u g

i m a

V e a r e

l a k s a c

i j a

M a n

j e i r i t a

b i l n o p o n a

a n

j e

V i e v r e m e n a z a o

b i t e l

j

P o v r a

t a k p o v

j e r e n

j a o

b i t e l

j i

P o v r a

t a k s a m o p o

t o v a n

j a

P r i

h v a

a n

j e s a m o

b u

e n

j a

P l a n o v i z a r e s t

i t u c i

j u

P o v r a t a

k n a p o s a o

D o n o

e n j e o

d l u k a

S p i r i t u a l n a n a

d a n

j a

P o

k a z i v a n

j e

O d g o v o r n o r a z m

i l j a n

j e

P o

t r e b a z a p o m o

i

R a z u m

i j e v a n

j e s e

b e

i d r u g

i h

U v i

d u s e

b e

R j e a v a p r o

b l e m e

b r z o

P r e o

k u p a c i

j a k o c k a r s

k i m

M a n

j a p a t n

j a

R j e e n

j e l e g a

l n i h p r o

b l e m a

C i l j e v

i r a z v o

j a

N o v i

i n t e r e s i

U k l j u e n j e s u p r u

n i k a

i o

b i t e l

j i

P l a a n

j e r a u n a , p u n

i b u

d e t

P r o

b l e m

s o l v i n g

J a s n

i j e r a z m i

l j a n

j e

O s o

b n e

d i o n

i c e

R e a

l i s t

i n

i p r e

k i d k o c k a n

j a

I s k r e n

i o s j e a j z a p o

t r e b n o m

p o m o

i

G u

b i t a k n a d e ,

b e z n a

d n o s t

S u i c i d a

l n e m

i s l i i p o

k u a j i

U h i e n

j e ,

R a z v o

d ,

A l k o

h o

l i z a m

E m o c i o

n a

l n i s l o m ,

S i m p

t o m

i u s t e z a n

j a

R o

b e r t

C u s t e r

A c h a r t o

f c o m p u

l s i v e g a m

b l i n g a n

d r e c o v e r y

N o v i p u

t u

i v o

t

f a z a

d o

b i t k

a

f a z a g u

b i t k

a

f a z a o

a

j a

f a z a r a s

t a

f a z a p o n o v n e g r a

d n

j e

k r

i t i k

a f a z a


27/60

27

P r i k a z

b o l e s n

i k a

b r .

I I I .

- P a t o l o k o

k o c k a n

j e -

s i m p t o m

v e l

i k o g

d e p r e s

i v n o g p o r e m e a j a

Prikaz bolesnika br. III.

- Patoloko kockanje - simptom velikog depresivnog poremeaja

F. E. je 46-godinji oenjenivodoinstalater, otac dvojedjece. Prvi put se javlja2002. godine, a unazad 12godina patoloki ovisano kockanju na poker-aparatima i slot-mainama.Na insistiranje supruge dolazina lijeenje koje zapoinjeambulantno primjenom pa-

roxetina i bihevioralnom psi-hoterapijom. Nakon dvamjeseca je hospitaliziran upsihotinom depresivnomstanju s razvijenom depresijompsihotinog intenziteta is prateim paranoidnimstanjem. Tada je u terapijuukljuen antipsihotik olan-zapin u dnevnoj dozi od 20mg. Remisija je nastupilanakon tri mjeseca, a praenje

je nastavljeno ambulantno uz

primjenu olanzapina u dozi od10 mg/dnevno i paroksetina

u dozi od 40 mg/dnevno.Tri mjeseca nakon izlaska izbolnice prvi put je posjetio

jedno od mjesta gdje je ranijegubio svoju plau i suzdraose od nagona za kockanjem.Tada postupno prestajeuzimati psihofarmakoterapiju.Tri tjedna iza toga dolazi dorecidivnog kockanja, pokuaja

suicida i rehospitalizacije.Lijeen je i dalje olanzapinom(20 mg) i paroxetinom (40mg). Ukljuen je u biheviorpsihoterapiju i suportivnugrupu na odjelu.

Nakon est mjeseci od togbolnikog lijeenja navodikako ima elju za kockanjem,ali da je moe kontrolirati.Dobrog je raspoloenja i planirabudunost. Tako je i danas. I

dalje uzima istu terapiju28

).


28/60

28

T e r a p i j a i o b i t e l j s k a s k l o n o s t

Mada za sada nema jedinstve-nog programa, razvijeni surazliiti individualni programitretmana izvanbolnikih ibolnikih pacijenata. Efektivnostterapije kockanja pokazujesenakon est do 12 mjesecipraenja.

Pri primjeni farmakoterapijetreba potovati neka opa naela,primijenjena na specifianproblem. Prije svega treba ciljatipotrebu i impulse za kockanjem,a uz to svakako tretiratikomorbiditetne simptome depresiju, OKP, poremeajespavanja i koncentracije.

Istraivanja efekta farmakolokihintervencija u periodu od 1950.do 2005. godine ukljuujuplacebo-kontrolirane i studijesa pre-post dizajnom zaselektivne-serotonin-reuptake-inhibitore, opioidne antagonistei stabilizatore raspoloenja.Antidepresivi se koriste uredukciji komorbiditetne de-presije i OCD, te smanjenju

udnje, stabilizatori raspo-loenja kod ciklikih poremeaja

Terapija i obiteljska sklonost8

Openito, najbolja terapijskakombinacija koja utjeena retenciju i apstinenciju

je kombinacija medikacije,

psihoterapije, grupa samo-pomoi, obiteljske terapije iprevencije 29.

Treba znati da nema arobnoglijeka i da je medikacijapodloga psihosocijalne tera-

pije30.

Potreba za kockanjemopenito raste za vrijeme

razdoblja depresije ili stresa,pa valja lijeiti prateudepresiju, maniju, eventualnuzlouporabu psihoaktivnihtvari ili seksualne smetnje iopa zdravstvena stanja kojasu povezana uz stres (npr.hipertenzija, ulkusna bolest,glavobolje).


29/60

29

T e r a p i

j a i o b

i t e l

j s k a s k

l o n o s t

raspoloenja, antipsihoticii opijatski antagonisti zaredukciju udnje, a u sluajuvisoke impulzivnosti korisni suantiepilieptici31.Veina studija tretmana danasje bazirana na kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT),koja se poduzima s ciljemrestrukturiranja specifinih ko-gnitivnih distorzija, te razu-mijevanju pogrenih vjerovanjai zabluda (iluzija kontrole,

kockarska srea, kockanje esve srediti). Potrebno je razvitisvijest o netonoj percepcijii oekivanjima i kognitivnokorigirati netonu percepciju(Ja sam dobitnik).Koristi se i trening tehnikarjeavanja problema, treningsocijalnih vjetina, treningprevencije relapsa, individualnakontrola stimulusa, trae seputovi za izbjegavanje situacijavelikog rizika za kockanje,

averzivni tretman, izlaganje ipreventivni odgovor.

Posebno je korisna sustavnaimaginarna desenzitizacija tije-kom koje se nakon indukcijeu relaksaciju zamiljaju sceneu kojima je pacijent izloenporastu oekivanja koja bidovela do kockanja. Preporuase izrada prirunika za terapeutei za samopomo32.

Tehnike poveanja motivacije(Motivational Enhancement,ME) dizajnirane su na

predvianju odgovora kockarana mogue posljedice njegovaponaanja, to ukljuuje radna poveanju motivacije zasmanjenje ili eliminiranjepatolokog ponaanja33.

Korisne su i razliite tehnikerelaksacije, vizualizacije, hipno-terapija34, a svakako financijskosavjetovanje.


30/60

30

T e r a p i j a i o b i t e l j s k a s k l o n o s t

Jo 1957. g. Bergler izvjetava opsihodinamikom tretmanu 60kockara. Navodi da je postigaouspjeh u 75% sluajeva, alitaj rezultat je baziran na 30%originalnog uzorka, koji su ostaliu tretmanu, a Rosenthal opisujeslian tretman kockara koji jefokusiran na slabu ego-snagu,narcizam i lakomost udruenu

s kockanjem36

. Grupna terapijaGamblers Anonymous uteme-ljena je u Los Angelesu (1957),kao program oporavka, baziranna modelu 12 koraka. U tom jeprogramu sadrana i podrkaobiteljima (Gam-Anon)37.

Money Management ukljuuje upoznavanje zakona,rjeavanje bankrota, uspo-stavljanje limita na kreditnimkarticama, ukljuenje la-nova obitelji, kojima sesavjetuje otvaranje posebnihrauna35.

Psihodinamske intervencijeusmjerene su osvjetavanjusvjesne i nesvjesne moti-vacije za kockanjem, inter-pretiranju stavova o rizinomponaanju, potrebi za kompe-ticijom, spektakularnimuspjehom, slobodom, bijegomod odgovornosti, realiteta,bolnih afekata, potrebomza nezavisnou, pobunomprotiv autoriteta, utenji k slomu poricanjai negiranja problema.

Osobu se konfrontira smaladaptivnim obranama(acting out, potiskivanje,racionalizacije). Pokuavase prekinuti ciklus lova iprogona, poveati motivacijuza ne-tetno ponaanje,smanjiti stid, krivnju istigmu.


31/60

31

Ne smijemo zaboraviti dasu depresivni i anksiozniporemeaji u opoj populacijiprevalentniji u ena, a takoi komorbiditet. KoristeiEysenckov model, u enakockara se nalazi visok stupanj

neuroticizma i psihoticizma, tevisoku impulzivnost30.

Kod osoba oboljelih odpatolokog kockanja nalazimobolesti ovisnosti (25-65 %). etirido deset puta ee nego u opojpopulaciji (25-63 % duhan, 60-85%, ostala sredstva 40 %, alkohol45-55 %), afektivne poremeaje,prije svega depresiju, u 70-80% (bolniki) i 50-60 % (vanjskipacijenti), a ak treina bliskihroaka kockara ima poremeajeraspoloenja. Hiperaktivni pore-meaj i poremeaj panje

(ADHD. Attention DeficitHyperactivity Disorder) nala-zimo u 30 % kockara, to je2-3 puta ee nego u opojpopulaciji.

P s i h i j a t r i j s k i k o m o r

b i d i t e t j e p r a v

i l o ,

a n e

i z u z e t a k

Mnoge osobe s patolokimkockanjem esto sunatjecateljski raspoloene,energine, nemirne i lakoim postane dosadno. Moguse previe baviti tuimodobravanjem i mogubiti dareljive do tokeekstravagancije.Kad ne kockaju, mogubiti radoholiari ilikampanjski radnici kojiekaju do krajnjeg trena prijenego to zapnu da dovre

posao. Mogu biti sklonirazvoju opih zdravstvenihstanja koja su povezanauz stres (npr. hipertenziji,ulkusnoj bolesti, migreni).

Psihijatrijski komorbiditet je pravilo, a ne izuzetak 9


32/60

32

P s i h i j a t r i j s k i k o m o r b i d i t e t j e p r a v i l o ,

a n e i z u z e t a k

Anksiozni poremeaji su prisutniu 10-35%, a OKP (opsesivnokompulzivni poremeaj) isocijalna fobija u komorbiditetusu u 21% do 60% sluajeva.Vano je znati da je tip kognicijei ponaanje patolokih kockararazliit od pacijenata s OKP. Kodpatolokih kockara, repetitivnokockanje ili preokupacijakockanjem obino se opisujekao ugodno i ego-sintono.Subjekti pate od posljedica

kockanja kasnije, ali udnja zakockanjem je rijetko otporna.Kod primarnog OKP, opsesije ikompulzije prisile su intruzivnei ego-distonike38. Poremeajiosobnosti su u komorbiditetuopenito zastupljeni u 20-90%patolokih kockara, a samoantisocijalni poremeaj u 14%,zatim slijede izbjegavajui,narcistini, granini, shizotipalnii paranoidni poremeajlinosti. Kao komorbiditetni

su esti poremeaji kontroleimpulsa, posebno kompulzivno

kupovanje i kompulzivnoseksualno ponaanje. Impulzi-vnost, neodgovornost, bezbri-nost i bezobzirnost, kara-kteristike su kockanja kojemogu biti atraktivne osobamasa antisocijalnim poremeajemosobnosti39.

Karakteristina je preokupacijadetaljima i neke forme kockanjapoput slot-maina gdje jepotreban mali interpersonalni

kontakt (kao kod izbjegavajuegili shizoidnog poremeajaosobnosti). Raine je dokazaokako je za nasilne antisocijalneosobe karakteristino loeprefrontalno funkcioniranje, kojese vidi kao prefrontalni strukturnideficit, tj. redukcija volumenasive kore u odsutnosti modanihlezija. Takoer postoji i redukcijaautonomne aktivnosti tijekomdjelovanja stresora u ovisnostio psihosocijalnim rizinim

faktorima. Sve je to podlogaloem kondicioniranju straha,


33/60

33

P s i h i j a t r i j s k i k o m o r

b i d i t e t j e p r a v

i l o ,

a n e

i z u z e t a k

gubitku svjesnosti i deficitu uodluivanju koji karakterizirajuantisocijalno psihopatolokoponaanje.

Osim kockara koji gubeemocionalnu stabilnost, neki,naroito profesionalni kockari sui visoke samokontrole emocija,osobito neprijateljstva (kojelake usmjeravaju na sebe negoprema drugima).

Kockari su skloni hazardinimrizinim ponaanjima (pue-nje, nona vonja, ekstremnisportovi), orijentirani premauzbuenjima, odnosno podi-zanju unutranje razinepobuenosti. Oni su tragai

za uzbuenjem. Materijalnoim zapravo nije vano.Dokaz su tome i rizinefinancijske transakcije kojimasu skloni. Kockari kockaju snovcem, a ne za novac.Kockanje ih relaksira. Upravoje uzbuenje i strast kojuosjeaju najvei pokretakimotiv za kockanjem40.


34/60

34

P s i h i j a t r i j s k i k o m o r b i d i t e t j e p r a v i l o ,

a n e i z u z e t a k

Usporedba patolokogkockanja s bolestimaovisnosti:

Slinosti : gubitakkontrole, preokupiranost,negativan utjecajna veinu ivotnihpodruja, tolerancija,sindrom ustezanja, grupesamopomoi, ukljuenjeobitelji

Razlike : fantazija o

uspjehu i utjecaju,kognitivne distorzije,nema biolokih testovaza otkrivanje, nemasamoogranienja (self-limiting), iracionalnoponaanje, bre sestvaraju financijskiproblemi

Manje odobravanje iprihvaanje voenostigmom.


35/60

35

P r i k a z

b o l e s n

i k a

b r .

I V .

P a t o l o k o

k o c k a n

j e -

d i o

k l i n i k e s l i k e p o r e m e a j a o s o b n o s t

i

Prikaz bolesnika br. IV.- Patoloko kockanje - dio klinike slike poremeaja osobnosti

H. G. je 33-godinji radnikna eljeznici, zavrenesrednje kole, bez djece, iviu nevjenanom braku estgodina. Supruga je oboljelaod karcinoma dojke, uterminalnoj fazi bolesti. Njensin iz prvog braka je uenikdrugog razreda gimnazije,izvrstan na svim poljima.

Prvi put se javljaju u jesen2004. godine, na insistiranjesupruge u Centar za prevencijuovisnosti, zbog problemapuenja. Unazad 10 godinapatoloki je ovisan o kockanjuu sportskim kladionicama.Sada su njegovo kockanje igubici poeli predstavljativelik financijski problem,

jer obitelj gotovo da nemasredstava za ivot. On sene smatra bolesnim niti se

eli lijeiti. Dolazi formalno,samo zato to supruga

insistira i to na lijeenjuovisnosti o nikotinu. Nitko uobitelji nije kritian premaproblemu kockanja. Suprug nedoprinosi obitelji i otuujenovac od socijalne pomoi kojubolesna ena prima. Materijalniproblemi su tako veliki da jesin pokuao sam zaraditi netoza sebe i svoje kolovanje, a

nakon majine smrti smjeten je u udomiteljsku obitelj jer ga je ouh-kockar napustio.


36/60

36

Kockanje je skupo, pa kockaripronalaze razne naine da bi

financirali svoju ovisnost, uzaaranom krugu posuditi,kockati, izgubiti, posuditiponovo. Njegov svijet iz snovadaje mu snage da izmisli,vjeruje i uvjerljivo pria sasvimnevjerojatne prie. ak i kad vratisav dug, posuuje ponovno,od iste osobe, nekoliko danakasnije, kad ga opet napustisrea. Ponekad nastupaju krizes kojima se ne moe nositi.Nema vie od koga posuditi

novac, vjerovnici ga progone,stjeran je u kut. U takvom

trenutku sposoban je poinitizloin41. U sluaju potrebe zaforenzikom procjenom, odsudskog vjetaka psihijatrase trai procjena utjecaja togporemeaja na ubrojivost,odnosno na intelektualne ivoljne funkcije ispitanika utrenutku djela. Vjetaenjem jepotrebno utvrditi je li s obziromna duevno stanje okrivljenika,a osobito njegove sklonostihazardnim igrama (ovisnosti), u

vrijeme poinjenja djela njegovaubrojivost bila smanjena iliiskljuena42. Ubrojivost kockaramoe se kretati na kontinuumuod ubrojivosti do neubrojivostipreko smanjene ubrojivosti,koja moe biti u znatnoj ilineznatnoj mjeri, ovisno osvakoj pojedinanoj situacijiuzimajui u obzir karakteristikeosobnosti kockara, prisutnostteih duevnih smetnji,prisutnost zloupotrebe sredstva

ovisnosti te ukljuujui ifaktore situacije u kojoj je

F o r e n z i k i a s p e k t i

Forenziki aspekti10

Veina patolokih kockara je esencijalno nenasilnapopulacija koja se okreekriminalu u fazi oajaizazvanog prekomjernim gu-bicima i posljedicama pa ihipak 70-80% poini kaznenodjelo tijekom bolesti, akoje je izravno vezano uzkockanje.


37/60

37

djelo poinjeno. Prihvaanjepatolokog kockanja kaobolesti, odnosno psihijatrijskogporemeaja dovelo je do togada je pravni sustav eesuoen s problemom smanjeneodgovornosti kod kaznenih iprekrajnih djela koja su poinilikockari. U SAD-u prevladalisu stavovi da nije u interesujavnosti poremeaje kontroleponaanja smatrati dovoljnimza obranu neubrojivou.

Blaszczynski i Silove (1996.)zakljuuju da dijagnozapatolokog kockanja ne umanjujezakonsku odgovornost, ali je

imbenik koji treba uzeti u obzirprilikom odmjeravanja kazne43.

Budui da postoji znaajankomorbiditet ili postojanjerazliitih psihijatrijskih poreme-aja kod patolokih kockara, uvjetaenju ih treba sve navoditi(npr. patoloko kockanje i anti-socijalni poremeaj osobnosti;patoloko kockanje i alkoholi-zam). Ovakav nain dijagnosti-ciranja olakava posao vjetakujer tada moe procijenitiosobnost i obratiti pozornostna dodatne imbenike kojisu utjecali na sposobnostupravljanja svojim postupcimatempore criminis i olakavadaljnji tretman. U pojedinimsluajevima Krber (1985.)smatra da bi se analogno, kao ikod ovisnika, mogao primijeniti

postupak liavanja poslovnesposobnosti kod patolokihkockara, barem djelomino ipreteito u podruju ouvanjaimovine u rasponu od zabraneraspolaganja pokretnom inepokretnom imovinom do

odredbe da ne moe sklapati posebe tetne poslove44.

F o r e n z

i k i a s p e

k t i

Prema tome i patolokokockanje kao poremeajkontrole poriva ne smatra sedovoljnim za nepostojanjekaznene odgovornosti.


38/60

38

F o r e n z i k i a s p e k t i

Kockarima, koji su ocijenjenismanjeno ubrojivima, socio-terapijski i psihoterapijskitretman moe biti provedenu penalnim institucijama i uuvjetima koje one mogu pruiti,a za neubrojive s izraenimpromjenama osobnosti i/ili uzdruge tee duevne smetnjeu specijaliziranim forenzikimodjelima.Nakon otpusta tretman moebiti proveden ambulantno

(izvanbolniki) do tri godineprema Zakonu o zatiti osobas duevnim smetnjama. Uizuzetnim situacijama, odnosnoonima koje ostvaruju takvaobiljeja, dravni odvjetnik imamogunost primjene l. 175. ZKPRH, prema naelu svrsishodnostigdje je mogue, uz odgodukaznenog progona, osobuuputiti na lijeenje, ukljuiti je udobrotvorni rad ili obvezati danadoknadi uinjenu tetu45.


39/60

39

P r i k a z

b o l e s n

i k a

b r .

V .

v j e t a e n j e

Prikaz bolesnika br. V. - vjetaenje

J. P. je 20-godinji student.U istrazi je zbog estpljaki u prodavaonicama,koje je poinio u razdobljuod dva mjeseca, na nainda je naoruan noemprijetio oduzimanjem ivotaprodavaicama, te zbogpet kraa koje je poiniootimanjem torbica enamana ulici. Pri zadnjoj oruanoj

pljaki postavljena mu jepolicijska zasjeda te jeuhien na djelu. J.P. jepriznao i opisao sva djelakoja mu se stavljaju nateret te naveo kako je novacpribavljen razbojnitvomtroio u kladionicama. Novackoji je dobio od roditelja zastudentsku podstanarskusobu i osobne trokovepotroio je na kocki, a kakose bojao priznati roditeljimato je napravio - poeo jekrasti. Nastavio je kockati,

gubiti i krasti kako binadoknadio dugove. Nije bioalkoholiziran ni drogiran kada

je vrio djela. J.P. privremenoboravi u gradu jer je studentprve godine na Ekonomskomfakultetu. Negira nasljednooptereenje duevnim pore-meajima. Njegov porod i ranipsihomotorni razvoj proteklisu uredno. U osnovnu kolu

je poao sa 6 godina. Bio jeodlian uenik. Zavrio jesrednju ekonomsku i trgovakukolu s vrlo dobrim uspjehom.Nijedan razred nije ponavljao.Osim prehlada nikada nijebio tjelesno bolestan. Ne pijealkohol, ne pui, nema nikakvoiskustvo s drogom. Imao jenekoliko djevojaka. Imao jenormalne spolne odnose snjima. Unovaen je za vojsku.Prva iskustva s igrama na sreuima od drugog razreda srednjekole kada je poeo esto


40/60

40


V .

v j e t a e n j e

zalaziti u portske kladionice, aod etvrtog razreda i u kasina,na to ga je potaknuo brati izAmerike koji je bio u posjeturodbini u Hrvatskoj. U poetku

je kockao rjee, a kasnije sve

ee. Prvi novac koji je dobioza stanarinu prokockao je isteveeri. Kada mu je ponestalonovca, posuivao je, a kakoga nije imao odakle vratiti,odluio je krasti. Poeo je skraom torbica, a opljakaninovac opet je troio u kasinuna ruletu i aparatima zakockanje. Kockao je skorosvaki dan. Jedino bi vikendombio kod roditelja i jedva biekao da se vrati u grad gdje

bi ve u ponedjeljak prokockaosav novac koji je dobio. Bio jeobuzet mislima o kockanju idanju i nou. Nou ponekadnije mogao spavati pa bi ustaou 2 ili 3 sata ujutro i odlaziokockati. Ponekad je dobivao,ali je u pravilo sve dobiveno

u sljedeih nekoliko danaizgubio. Bio je svjestan da tosve ne vodi nikamo i oajavao

je zbog toga, ali si nije mogaopomoi. Pokuavao je prestati,ali bi se opet vraao u kasino.

Ponekad je promiljao osuicidu, jer je inio stvari zakoje je znao da su kriminalnesamo da bi pribavio sredstvaza kockanje. Kockanje opisujekao strast kojoj ne moeodoljeti. Za vrijeme vrenjakaznenih djela nije osjeaonikakav uitak, naprotiv, biloga je jako strah, ali nije imaodrugog naina za pribavljanjenovca potrebnog za kockanje.Kako u enskim torbicama

nije nalazio dovoljno novca,odluio se za razbojnitva utrgovinama i inio je to sve doknije upao u policijsku zamku.Na fakultetu je do uhienjauredno funkcionirao, polagaoispite i ispunio sve drugeobveze. Ima prijatelje, ali vrlo


41/60

mali broj njih zna za njegovuopsjednutost kockom. Kockauvijek sam. Roditelji nisuznali za taj njegov problem.Nakon svega to se dogodilomisli da nikad vie nee zai

u kasino.

41

P r i k a z

b o l e s n

i k a

b r .

V .

v j e t a e n j e


42/60

42

e n e i k o c k a n j e

U posljednjih nekoliko godinaraste i broj ena koje su razvilepatoloko kockanje kao i kodalkoholne i ovisnosti o drogama.Omjer je prema razliitim

istraivanjima 2:1, 4:1, 7:1 ukorist mukaraca. Npr. udruzi

Gamblers Anonimous pridruilose tek nekoliko ena te bi seiz toga moglo zakljuiti daje manje ena koje pate odkompulzivnog kockanja, nozapravo je to samo problemdrutvene stigmatizacije, koja jeu sluaju ene kockara mnogojaa nego u sluaju mukarca.Mukarci kockaju zbog novcai kompeticije, a ene poinjukockati kasnije, ali na kockanjetroe maksimalno vrijeme. One

zarauju manje pa je i tetavea. U veine ena s razvijenimporemeajem anamnestiki

je naeno iskustvo traume,depresija, anksioznost. ene susklonije depresiji i kockanje imje kao hipomana obrana, jedannain bijega od stvarnosti, amoe se javiti i tijekom manineepizode. Zato su i istraivanja oenama kockarima rjea i estonesuglasnih rezultata. Potenzapokazuje da su ene zastupljenesa 2-8% meu lanovimaNew Jerseys G.A u programutretmana kockara, a u liniji

za pomo kockarima je 30%poziva ena46.

Od kockarskih igara ene vieigraju lutriju, loto, bingo, kockajuna automatima, klade se, amukarci ee igraju kartakeigre i rulet. ene kasnije poinjus kockanjem od mukaraca,no u tretman dolaze u istojdobi, uglavnom izmeu 30 i 49godina. Podjednako su udane sdjecom ili neudane, s viom ili

visokom kolskom edukacijom.ene obino imaju manje novcaod mukaraca.

ene i kockanje11

Za sada ene ine jednutreinu, a u programimalijeenja pojavljuju se samo s2-4% u odnosu na mukarce.


43/60

43

e n e

i k o c k a n

j e

Ponekad uu i u prostituciju kakobi nabavile novac za kockanje.

Naeno je da se u obiteljimaena kockara ee nalazi osjeajprezrenosti, odbaenosti iliusamljenosti, posebno od stranemajki koje su bile ili izrazitodominantne, hladne, okrutne,kanjavajue, perfekcionistice,usmjerene na materijalnevrijednosti ili izrazito slabelinosti, neefikasne, nesklone

zatititi djecu od oeva. Dioena kockara ima loa iskustva soevima, ukljuujui i silovanja.ene se vie samooptuujuzbog kockanja i imaju naruenusliku o sebi od mukaracakockara. Zapravo svojimponaanjem ponovno se dovodeu poziciju prezrene, usamljene iodbaene osobe. Mukarci se ikroz kockanje samopotvruju(inteligenciju, znanja, vjetine,svoje osobne vrijednosti).

ene kockari su esto skloneiskrivljenom miljenju, prori-canju, praznovjerju, horosko-

pima i proroanstvima budu-nosti, vjeruju da imaju mistinemoi. Ta pojava se esto susreeu opoj populaciji kockara,najee u obliku nerealnogoptimizma, osjeaja prevelikog

povjerenja ili snage i kontrole.esta kockarova logina za-bluda je pogreno vjerovanjeili razmiljanje o vjerojatnosti.Moe se ilustrirati uz pomoigre u kojoj se okree novi.anse da novi padne na jednuili na drugu stranu su pola/pola,a svakim novim okretanjemanse se smanjuju. Ali ako senovi okrene na istu stranuetiri puta za redom, a smatrase da je to vrlo malo vjerojatno,

vjerojatnost je 1/16, ali u stvari,svaki put kad okreemo novi,anse su pola/pola.

Tipina ena kockar jeidentificirana u dobi izmeu30 i 49 godina, udata, sdjecom, srednjokolske edu-kacije, a najee igra videopoker47.


44/60

44


V I .

e n a M .

K . -

v j e t a e n j e

Razmiljanje da su vee anseda se novi sljedei put okrenena drugu stranu, a ne na onu nakoju je ve pao, predstavlja tu

zabludu: ideju da prola sreanekako utjee na vjerojatnostnove oklade u budunosti48.

Prikaz bolesnika br. VI. ena M. K. - vjetaenje

M.K. je profesorica knji-evnosti, zaposlena, neudanaetrdesetogodinja ena,urbanih nazora, modernogizgleda. Upadljive minke, uodjei ivih boja, s tamnim

naoalama kojima pokuavaskriti podonjake. Ubrzano iglasno govori, glasno se smije,bez trenutka smirenosti,izrazito napeta.Na lijeenje je dola govoreikako je to protiv njene volje,ali da joj treba opravdanjeza uestale izostanke s poslaposljednjih mjeseci. Nijese osjeala bolesnom, osimmalo iscrpljenom. Unazadpola godine nije mogla

zaspati, a kada bi zaspala,nije se mogla na vrijemebuditi pa nije stizala na

posao. Bila je mrzovoljna i lakoulazila u konflikte s kolegama iuenicima. Na poslu je govorilada pie knjigu, meutim, ona

je zapravo kockala u kasinuu susjednoj dravi. Poela

je to initi prije nekolikogodina iz dosade, u drutvuprijatelja. Jednom prilikom jedobila vei zgoditak i od tadavjeruje da e dobiti jack pot.To se nije dogodilo. Izgubila

je uteevinu, a kockarski jedug narastao na dvije godinjeplae. Posuivala je novacod svih lanova obitelji,sve do pred pola godinekada je majka zaustavila tajizvor prihoda i nakon svae

prekinula komunikaciju. Odtada je sve krenulo niz brdo.Lo san, iscrpljenost, neuredna


45/60

45

P r i k a z

b o l e s n

i k a

b r .

V I I .

e n a

N .

O . -

v j e

t a e n j e

Prikaz bolesnika br. VII. ena N. O. - vjetaenje

N.O. je bila tridesettrogodinjakuanica, neupadna, majkadvoje djece, nezaposlena,s nezavrenim ekonomskim

fakultetom. Suprug je vlasnikdesetak kafia u kojima suvideo terminali za poker ijednoruki Jack. On uglavnomnije kod kue, a ona se osjeausamljenom, nezanimljivomi jadnom, zarobljenom u toj

kui, postaje depresivna. Prijegodinu dana poinje ulagati

vee iznose u loto i bingo,to je kratko trajalo. Nekakose inilo da e ba ona dobitiveliki dobitak. Uvijek bi u mati

nakon dobitka odmah napustilasupruga i pobjegla nekamo,daleko od ovog ivota kojisada ivi. Rekla je Naslov bibio i nitko je vie nikada nijevidio, a povremeno bi poslalarazglednicu s nekog egzotinog

mjesta tek toliko da obznani da je iva i da joj je jako dobro.

prehrana, dugovi i problemi naposlu se gomilaju. Neobino jebilo to je i sama primijetilakako usprkos svemu osjeaneobinu snagu, veselost,neku mo i kao da duboko u

sebi zna da je ba njoj suenodobiti glavni zgoditak, kadae se sve srediti. Vie ne moeodoljeti nagonu za kockanjem.

Igra uglavnom rulet. Zaaralame ta kuglica. Ja vie nesmijem i ne mogu stati. Bame briga za dugove. Sve ese to srediti kad dobijem.Ne mogu ii raditi, samo

gubim vrijeme... Lijeena jezbog bipolarnog, tj. maninodepresivnog poremeaja.


46/60

46


V I I .

e n a N .

O . -

v j e t a e n j e

Jednom prilikom dok je ekalasupruga u kafiu, zaigrala jepoker na video terminalu priemu je osjetila uzbuenjekao nikad do tada. Rezultat jebio odmah tu jer nije trebalo

ekati izvlaenje rezultata.Od tada nije prestajala igratigotovo pola godine. Izgubila jekontrolu. Djelatnici u kafiimasu se kladili u koji e kafiprvo doi i gubiti. Suprug seljutio i prigovarao pa je kriom

poela odlaziti u susjednigrad. Poela je puiti, to prijenije inila. Uzimala je novacod sredstava koje je trebalautroiti na hranu za obitelj idjecu, potkradala je supruga,

sve dok nije ukrala novac u jednom od kafia i izgubilaga u drugom gradu, a jedankonobar je razotkrio. Tada jepokuala suicid trovanjem.Lijeena je zbog depresivnogporemeaja.


47/60

47

U t j e c a j n a o b

i t e l

j i

Kockanje izjeda svaki djelikockareva ivota, nestajesamopotovanje, obzir premadrugima, gube se prijatelji,razaraju obiteljske veze. Krizaslijedi jedna za drugom,financijske potekoe, prijeteigubitak radnog mjesta. Prezrenje, odbaen i vrlo usamljen.Zahtjevi za novcem su hitni idolaze bez najave, poput ucjene:Ako do sutra ne nabavim novac,zavrit u u zatvoru. Pri tome

ga se ne tie to se oni zaduujuda bi ga izvukli iz opasnosti.Obitelj se osjea odgovornom ipokuava pomoi pri izvlaenjuiz nevolja, mada ne vjerujuobeanjima i nemaju puno nade,poueni prolim iskustvima. On,naravno, obeava da vie nikadnee kockati, ak je i uvjeren uto, to na kraju ipak nije istinajer nastavlja kockati samo zatoto je to jedina nada da se izbaviiz nevolja, a tako opravda sve to

je uinio49

... Kockar doivljavapatnju i grinju savjesti zbog

toga to ini supruzi i djeci. Utom trenutku mrzi kockanje isamog sebe, postaje materijalnoovisan, ogoren, cinian imrzovoljan.

Samcima, razdvojenima ilirazvedenima mnogo je tee

jer im nedostaje podrka. UGam-Anonu kockara se uiodgovornosti, ohrabruje gase u njegovim pokuajima,ne okrivljuje ga za zajednikepotekoe50.

Supruge kockara rijetkonaputaju svoje mueve,mada su obiteljska dinamika iegzistencija znatno ugroene.Naroito je to izraeno ako sumaterijalno ovisne o suprugu.

Radi se o psiholokom fenomenuoptimizma pamenja, kada

12 Utjecaj na obitelj

Ako kockar eli uspjeti iotrgnuti se prolosti, lanovinjegove obitelji trebajudijeliti rad na oporavku.


48/60

48

U t j e c a j n a o b i t e l j i

dugo pamtimo samo sretnedane, tj. o povremenompozitivnom potkrjepljivanju.Npr. u situacijama kada suprugdobije zgoditak, vodi enu uskupe restorane, kupuje jojpoklone, nakit, obea da vienikada nee kockati i uvjeri jeda je doista mogue dobiti nakocki. Drugi razlog zbog kojeguglavnom ne dolazi do raspadaobitelji je osobnost patolokogkockara. Veina kockara su

inteligentni, kompulzivni, energi-ni, hiperaktivni, radoholiari,povieno toleriraju neizvjesnost,ali i nesigurni, temperamentni,nestrpljivi, eksplozivni, lako ivjeto lau, teko izraavajuemocije. Zbog toga u nekimobiteljima dolazi i do nasilnikogponaanja. Studije pokazuju daene iji partner ima problemes kockanjem imaju 10,5 putaveu vjerojatnost da e biti rtvenasilja partnera negoli ene

iji partner nema problemes kockanjem, a objavljeno je

kako je s otvorenjem kockarnicanasilje nad djecom i vrijeanjekod kue poveano 42%,odnosno 80%, to se povezalo sporastom kockanja51.U nastojanju da suzbiju takveposljedice, dravne lutrijskeorganizacije udruene u WorldLottery Association i EuropeanLotteries posvetile su punupanju utvrivanju standardaiji je cilj uspostava programaodgovornog prireivanja igara na

sreu i programa odgovornogigranja kako bi se umanjiorizik za sve dijelove drutva, aposebno za osjetljive skupine.Navedeni se pak programtemelji na naelima prevencijei edukacije. Program se moeostvariti suradnjom Hrvatskelutrije, Casina, Vlade RepublikeHrvatske, Ministarstva financija,nevladinih organizacija, znan-stvenih i znanstveno-istraiva-kih ustanova, davateljima

zdravstvenih usluga i javnouuope. U tom smislu tu djelatnost


49/60

49

U t j e c a j n a o b

i t e l

j i

treba podupirati, popularizirati jeu javnosti i omoguiti koritenjekomunikacijskih kanala u svrhueduciranja i obavjetavanjaigraa o njihovim aktivnostima,kako bi se ostvarila boljainformiranost igraa, njihovsvjesniji odabir igara na sreui naina sudjelovanja u njimate, u to veoj mjeri, sprijeitiodnosno umanjiti pojavupatolokog kockanja u naemdrutvu52.


50/60

50

Z a k l j u a k

Lijenici rutinski pitaju bolesnikeo puenju i konzumiranjualkohola, no kockanje jeneto o emu se ne raspravljadovoljno. Problem kockanja semoe shvatiti kao zdravstvenasiva zona te se stoga vrlolako moe poricati da je rije omedicinskom problemu.Zbog veliine problema iposljedica koje donosi, izuzetnoje vana prevencija patolokogkockanja, koja se moe

provesti prije svega primarnimscreeningom u kolama i uprimarnoj lijenikoj skrbi.Sekundarniscreening je mogu usustavu psihijatrijskih ustanova.Je li kockanje patoloko ilizdravo, vie ovisi o percepcijiosobe koja kocka nego ovrijednostima srednje klasepo kojoj je to loa navika.Legalizirani oblici kockanjadrutvu donose profit, koji semoe upotrijebiti u korisne svrhe,

a ilegalni oblici su inkriminirani iprogonjeni. Meutim, patoloko

kockanje esto rezultiraozbiljnim osobnim i socijalnimproblemima, financijskimgubicima, problemima sazakonom, problemima naradnom mjestu, psiholokimi drugim zdravstvenimproblemima, pa je lijenikobiteljske medicine, htio ili ne,involviran u ovaj veliki problem.Pacijenti se ale na insomniju,gastrointestinalne probleme,visok krvni tlak, glavobolje,

psiholoke poremeaje, adepresija moe dovesti dosuicida. Psihijatri su godinamaorijentirani da se baveporemeajima u ponaanju pasu prirodom posla zapoelilijeenje mnogih koji su se javili,a forenziki psihijatri vjetailisu neke kockare i zbog ubojstavakoje su poinili kako bi rijeilidugove i ponovo nastavili skockanjem.Kockar je esto zaputena osoba,

bez doma, posla, prijatelja iobitelji. No, i takav, ipak ima

Zakljuak 13


51/60

51

Z a k l j u a k

nadu i ansu za novi ivot udrutvu, ako mu se pravodobnoprui pomo.Je li cilj izljeenja samo prestanakkockanja ili prihvaanje idrutvena rehabilitacija osobe?Osnovno je pitanje kakoprevenirati nastanak ovogfenomena i kako generacijukoja dolazi odgojiti u zdravomstilu ivljenja u kojem neebiti mjesta za razvoj patolokesklonosti kockanju. Moda i

ovdje najprimjerenije vrijediona stara misao Bolje sprijeitinego lijeiti jer izljeenja su jouvijek samo sporadina.


52/60

52

1. The Free Dictionary: (Available atURL: http://www.thefreedictionary.com/gambling, Copyright Farlex,Inc., 2008). -

2. BIBLIJA, Stari i Novi zavjet.:Evanelje po Marku, 15:24.,Evanelje po Ivanu, 19:24. ,Evanelje po Mateju, 27:35,Evanelje po Luki, 23:34. Psalam22:17-18. (Kranska sadanjost,Zagreb, 1990).

3. POTENZA, M. N., E. HOLLANDER.Pathologic gambling and impulsecontrol disorders. In.: DAVIS, K.L., D. CHARNEY, J. T. COYLE, C.NEMEROFF. The Fifth Generationof Progress. (American Collegeof Neuropsychopharmacology(2002). 1725. -

4. KAROUZOS, W. K. Harms of Legalized Gambling. Issue Brief.(The Center for Arizona Policy.

Scottsdale, Phoenix. AZ., 2006). -

5. DOSTOJEVSKI, F. M.: Kockar.(Otokar Kerovani, Rijeka,2003). - John Henry Doc Holiday.(Available at URL: http://www.legendsofamer ica . com/CP-DocHolliday.html., Copyright www.Legends of America.com, 2003-2008). -

7. American Psychiatric Association:Diagnostic and Statistical Manualof Mental Disorders, fourth Edition,Text Revision, Electronic DSM-IV-TRTM Plus; (American PsychiatricPublishing Inc., Washington, DC,2003). - International StatisticalClassification of Diseases andRelated Health Problems. TenthRevision (ICD-10). (World HealthOrganization, Geneva, 1992).

9. WILSON, N. BMJ, 329 (2004)1055. WEIS, D. R., G. H. MANOS.Military Medicine (2007). 11.PETRY, N. M., C. ARMENTANO.Psychiatric Services 50(8) (1999)

1021. -

12. LANGE, P. In: BLASZCZYNSKI, A.(Ed.). Journal of gambling Issues.(2001). (The proceedings of the11th National conference of theNational Association for GamblingStudies, Sydney, Australia. 2001.pp 1461. ).-

13. KORN, D. A., CMAJ 163(1) (2000)61.

14. SHINOHARA, K., A. YANAGISAWA,Y. GOMI, K. NEMOTO, E. MORIYA,E. FURUSAWA, K. FURUVA, K.TERASAWA. Appl Human Sci 18(2)(1999) 37.

L i t e r a t u r a

Literatura13


53/60

53

15. MARTINS, S. S., S. S. D. LOBO, H.TAVARES, V. GENTIL. Rev. Hosp.Cln. Fac. Med. S. Paulo 57(5)(2002) 235. -

16. LADOUCEUR, R., C. SYLVAIN, H.LETARTE, I. GIROUX, C. JACQUES.Behaviour Research and Therapy36 (1998) 1111. -

17. KAPLAN, H. I., B. J. SADOCK, A.J. GREBB. Synopsis of psychiatry(VII). (Williams & Wilkins,Baltimore, 1995) 606. -

18. Amerika psihijatrijska udruga:

Dijagnostiki i statistiki prirunikza duevne poremeaje, etvrtoizdanje, meunarodna verzija.(Naklada Slap, Jastrebarsko, 1996)634. -

19. STINCHFIELD, R. Am J Psychiatry160(1) (2003) 180. -

20. JOHNSON, E. E., R. HAMER, R. M.NORA. B. TAN, N. EISTENSTEIN,C. ENGLEHART. PsychologicalReports, 80 (1988) 83. -

21. WINTERS, K., S. SPECKER,R. STINCHFIELD. DiagnosticInterview for Gambling Severity(DIGS), 1997. -

22. LESIEUR, H. R., S. B. BLUME. Am JPsychiatry 144(9) (1987) 1184. -

23. NORC DSM Screen for GamblingProblems (NODS), (NORCNational Opinion Research Center.National Survey of GamblingBehavior, 1999). -

24. The Gamblers Anonymousquestionnaires. Twenty Questions.(Available in URL: http://w w w. g a m b l e r s a n o n y m o u s .org/20questions.html). -

25. MOODY, G. The Wheel of

Misfortune Compulsive GamblingIts effects on the family. (GamblersAnonymous, GAM-ANON,Thorsons, London. 1989). -

26. PETRY, N. M., B. D. KILUK. J NervMent Dis 190 (2002) 462. -

27. CUSTER, R. L., H. MILT. (Facts onPublic File, New York,1985). -

28. KOI, E. In: LERER, B. (Ed). TheInternational Journal of Neuro-Psychopharmacology, 7 (2004),S1-S503 (Cambridge UniversityPress, Collegium Internationaleeuropsychopharmacologicum,CINP Congres, Paris, 2004). -

L i t e r a

t u r a


54/60


55/60

55

L i t e r a

t u r a

42. GORETA, M., I. PEKO-OVI, N.BUZINA. Psihijatrijska vjetaenja,Zbirka ekspertiza, Knjiga prva:kazneno pravo. (Naklada Zadro iPB Vrape, Zagreb, 2004) 382. -

43. BLASZCZYNSKI, A., D. SILOVE.Aust NZJ Psychiatry. 30(3) (1996)358.

44. KRBER, H. L. Der Nervenartz.56(11) (1985) 593.

45. ARKOVI-PALIJAN T., D.KOVAEVI, M. KOVA, In:ARKOVI-PALIJAN T., D.

KOVAEVI (Ed) Iz forenzikepsihijatrije. (Ceres Zagreb, MHKutina 2001) 119. -

46. POTENZA, M. N., M. A.STEINBERG, S. D. McLAUGHLIN,B. J., R. WU, ROUNSAVILLE, S. S.OMALLEY, Am J Psychiatry. 158(9)(2001) 1500. -

47. MARTINS, S. S., S. S. D. LOBO, H.TAVARES, V. GENTIL, Rev. Hosp.Cln. Fac. Med. S. Paulo 57(5)(2002) 235. -

48. STRACHAN, M. L., R. L. CUSTER.:Female compulsive gamblers inLas Vegas. In: EADINGTON, W. R.,J. A. CORNELIUS (Ed) Gambling

Behaviour and Problem Gambling.(Institute for the Study of Gamblingand Commercial Gaming, RenoNV, 1993) 235. -

49. KULENOVI, A., P. ZAREVSKI,Penoloke teme 3(5) (1990) 25. -

50. MOODY, G.: The Wheelof Misfortune. (GamblersAnonymous UK, Thorsons,London 1989). -

51. BALCI, Y.G., U. AYRANCI, Journalof Clinical Forensic Medicine 12 (5)(2005) 258. -

52. VINCETI H.: Dravne lutrije,odgovorno prireivanje igara nasreu i odgovorno kockanje. In: E.Koi, V. orevi (Ed) KOCKANJE.1.hrvatski interdisciplinarni simpozijs meunarodnim sudjelovanjem.Virovitica, 23. studenog 2007. -ZBORNIK SAETAKA. (Lions ClubVereucha, Virovitica, 2007) 21. .-


56/60

56

O a u t o r i c i

O autorici

Primarijus mr. sc. Elvira Koi, dr. med.,specijalist psihijatar i psihoterapeut,efica je Odjela za duevne bolestiOpe bolnice u Virovitici i stalna jesudska vjetakinja.

U okviru svoje ue specijalizacije Socijalna psihijatrija i psihijatrija uzajednici - problemom kockanja bavise zadnjih nekoliko godina.

U suradnji s Opom bolnicom

Virovitica i udrugama civilnog drutvaorganizirala je Prvi hrvatski simpozijo patolokom kockanju u studenom2007. godine, struna predavanja ijavne tribine, uz podrku drugima uizradi strunih radova o problematici.

Jedan od diplomskih radova koje jementorirala bavio se temom kockanjai mladih, a obranjen je na Visokojmedicinskoj koli u Zagrebu u travnju2008. godine.

Nakon Zbornika Prvog hrvatskogsimpozija o kockanju, ova brourica s

osnovnim informacijama o patolokomkockanju jedna je od prvih takvih uHrvatskoj.

prim. mr. sc. Elvira Koi, dr. med.

Adrese za dopisivanje

OPA BOLNICA VIROVITICAODJEL ZA DUEVNE BOLESTIprim. mr. sc. Elvira Koi - dr. med.- psihijatar

Gajeva 21 | 33000 Virovitica,Republika Hrvatskafaks: 033/722-875;mob: 098-313-865;e-mail: [email protected]

URL:www.kockanje.infowww.suicidi.infowww.psihijatrija.com

www.lions-vereucha.hrwww.mobbing.hrwww.zzjzvpz.hr

14


57/60


58/60

Biljeke


59/60


60/60

Documents

Elvira Koic Problematicno i Patolosko Kockanje